BITI SJEME! Kako sadnja krumpira može biti inspirativna!

Razmišljala sam o tome, dok sam se pogurenih leđa teturala između zemljanih brazda u koje sam sadila škrilje krumpira. I nehotice došle su mi na pamet Isusove rečenice iz Evanđelja: „Ako zrno koje baciš u zemlju ne umre, ostaje samo. Ako umre, donosi obilat rod!“ Da, koliko je važno da ove škrilje krumpira ili svako zrno koje se sada u proljeće sadi „umre“, jer inače ostadosmo gladni na ljeto. Ljepota i važnost sjemena je upravo u njegovoj moći umiranja i donošenja ploda. Najcjenjenije sjeme je ono koje će u najvećem postotku umrijeti i biti plodonosno. O kako je važna ta smrt sebi. Kako je važna ta smrt sebičnosti. Kako je važno to darivanje sebe drugima. Darivanjem sebe, daruješ drugima život: hraniš ih! Na poseban je način to opipljivo u obiteljskim odnosima, u ovim poljoprivrednim i stočarskim radovima… Tu najkonkretnije vidiš kako tvoja žrtva rađa život oko tebe. I Gospa kao da nam ovih dana to veli: „Vi djeco moja, istinskom ljubavlju rasvijetlite tamu sebičnosti koja sve više obavija moju djecu. Budite velikodušni. (…) Ljubiti znači davati se, podnositi, a nikada ne suditi. (usp. poruka Mirjani 18. 03. 2017.)

I kao što će ono što sadiš sada, donijeti plodove u kojima ćeš moći uživati na ljeto, tako isto plodove svakodnevnog sadašnjeg umiranja sebi, pokupit ćeš jednom u „vječnom ljetu“ – u vječnosti. Sv. Franjo kaže kako ćemo jednom gore u nebu naći samo ono što smo ovdje na zemlji dali. Ono što smo žrtvovali, podijelili… to ostaje na kraju naše bogatstvo u vječnosti. Što god smo ovdje na zemlji sebi uzeli, sebično uživali, bit će s nama pokopano u zemlju i neće imati nikakvog ploda za vječnost.

Kako su moćne ove misli. Svaki me puta ostave postiđenu i raskajanu. Kad samo sabereš rezultate onoga koliko si puta u toku dana doista iz ljubavi umro sebi i darovao se drugima, a koliko si puta ostao sebičan i samodostatan, neumitno je da odmah shvatiš kako je potrebno otići NA ISPOVIJED!

STVARNI RAD

Rad na zemlji, sađenje krumpira, bilo je naporno, priznajem, ali i tako ispunjavajuće. Neko „strano“ zadovoljstvo konkretnog, produktivnog rada, znoja i vlastitog truda, ispunjavao mi je srce. Razmišljala sam i koliko su bili blagoslovljeni naši stari koji su znali samo za ovaj rad sa konkretnim Božjim stvorenjima: zemljom, stokom… Iako će oni reći da su to bila teška vremena, zapravo su bila blagoslovljena vremena, jer su uz rad imali i svojevrsnu „radnu i okupacionu terapiju“, rješavali su se stresa i živjeli su u ritmu s vremenom i prirodom. Mi iz GENERACIJE X (1) ili još više naša djeca iz GENERACIJE MILLENNIALS (2) izgubili smo se u prazninama virtualnog rada. Rad ili igra na računalu nikada neće donijeti isti stupanj zadovoljstva ili samoostvarenja kao ovaj konkretni rad tvojih ruku i znoja tvoga tijela. I kako je tužno što danas tako mnoga djeca nemaju, a u budućnosti još više neće imati uopće pojma kako je to biti dio prirode, biti dio Božjeg stvaralaštva. Neće imati priliku vidjeti kako u stvarnosti samo smrt sjemena rađa plodom, pa će tako i sve manje u svom životu znati umiranjem sebičnosti, rađati ljubav.

DOK NIJE KASNO

Ostaje nam samo danas, samo ova Korizma da to još s našom djecom dobro uvježbamo, dobro im pokažemo i u to ih uputimo, jer jednom sutra, slijedeće godine… bit će već kasno. Djeca će odrasti, doći će neke nove, zanimljivije tehnologije, a i sve više zemlje ostat će pusto i neobrađeno jer neće više biti naših starih da na njoj rade. Neke nove GENERACIJE Y ILI Z (3) za to više neće imati ni volje, ni znanja, ni vremena, a ponajviše ni ekonomske isplativosti. Jer na kraju to je ono što vrijedi zar ne? Profit ovdje na zemlji! Samo „lude svijeta“ (1 Kor 1, 27) sabiru blago na nebu!

(1) GENERACIJA X (Generation X): je generacija rođenih između 1965. – 1980. Mnogi su započeli školovanje bez računala u školi, a zatim su prisustvovali njihovom uvođenju u srednjoj školi ili fakultetu. Mogu se definirati kao „potrošači“ i „digitalni emigranti“. Kasnija Generacija X naziva se i MTV generacija. Oni su doživjeli pojavu glazbenih videospotva, new wave i elektronske glazbe, glam rocka, heavy metala, punka, grungea i hip-hopa. To je Nirvana, U2, Madonna, poderane traperice, prve velike serija poput Prijatelja i Beverly Hillsa. Oni su PC generacija.

(2) GENERACIJA Y (GENERATION Y or MILLENNIALS). Za generaciju Y, ili skraćeno Gen Y, u anglosaksonskom svijetu se koriste i nazivi Millennials, Net Generation, Echo Boomers, iGeneration i Google generation, dok se kod nas koriste nazivi Internet generacija, net generacija, generacija Y i cyber generacija. Rođeni su uglavnom početkom 1980. –tih i do 2000. godine. Oni su ujedno i prva generacija „digitalnih urođenika“ (digital natives). Oni su Yahoo, mobitel, Google, Facebook, iPhone generacija. Uz neograničen pristup informacijama, promatraju svijet uz dostupnost svih 24 sata kroz 7 dana.

(3) GENERACIJA Z (Generation Z) je generacija rođena nakon 1995. godine. Njihova starost se sada proteže od predškolske dobi do tinejdžera. Nisu upoznali svijet bez računala i mobitela pa se zovu i tzv. „digitalni integratori“, budući da je tehnologija praktično neprimjetno integrirana u njihove živote. Njome se koriste od najmlađe dobi i ona je gotovo kao zrak koji dišu, prožima gotovo sva područjima njihovog načina života i odnosa. To je generacija koja će eksperimentirati s Google naočalama, nano-računalstvom, 3-D ispisom, samovozećim automobilom. Nazivaju se i "Technoholics", jer su u potpunosti ovisni o IT-ju (Informacijskoj tehnologiji).

PAULA TOMIĆ/Grude.com