Biznis

Više od 200 posjetitelja na prvom Marketing&Business Meetupu u Čapljini FOTO

Grude.com - klik u svijet — Tue, 23 Apr 2024 13:16:00 GMT

Marketing&Business Meetup, prvi događaj takve vrste u Čapljini, okupio je u hotelu ''President'' nešto više od 200 ljudi koji se bave marketingom.

Ideja je bila, kažu organizatori, potaknuti ljude koji se bave marketingom na dijeljenje iskustava i umrežavanje.

''Ideja je bila jednostavna - na jedno mjesto okupiti ljude iz struke koji imaju iskustvo i znanje u marketingu i biznisu, a spremni su ga prenijeti drugima, kako bi im pomogli u poslovanju, kreiranju strategija, razvijanju biznisa...'', kaže jedan od inicijatora i organizatora događaja Zdravko Jakiša.

U tome su, sudeći po odličnom odazivu, uspjeli, s obzirom da su se u publici nalazili ljudi koji vode marketing u tvrtkama poput Gume M, Zračne luke Mostar, raznih hotela, auto kuća, banaka, medija…

''Pokazali smo kako Čapljina može biti središte ovakvog događaja, na koji su, osim Čapljinaca, došli ljudi iz Stoca, Mostara, Metkovića, Neuma, Gruda, Ljubuškog, Širokog Brijega, što dovoljno govori o važnosti samog događaja, ali i temama koje su delegirane za ovaj događaj'', dodaje Jakiša.

Keynote speakeri bili su Goran Dodig, rukovoditelj financijskog poslovanja u INTERA Tehnološkom Parku, koji je podijelio svoja iskustva u radu sa start up tvrtkama i malim i srednjim poduzećima i Nikolina Krešić, izvršna direktorica tvrtke ''Mlini'', koja je prenijela svoja iskustva iz tvrtke, odnosno objasnila koliko je njima kao tvrtki tradicija bila važna za izgradnju cijele biznis priče.

Uslijedila je potom panel rasprava na temu ''Marketing jučer, danas i sutra'', u kojoj su sudjelovali Misijana Brkić-Milinković, rukovoditelj Korporativnih komunikacija HT Eronet, Ivan Grizelj, category manager za Lastu te Josip Ostojić, vlasnik brenda SITiFIT.

Svi oni podijelili su svoja iskustva iz znanja iz polja marketinga.

''Drago mi je što smo uspjeli večeras inspirirati mlade ljude da nastave razvijati svoje biznise, a kroz diskusiju se dalo vidjeti kako su zainteresirani za korištenje alata u marketingu za koje su večeras čuli. Posebno mi je drago vidjeti da su profesorice iz Srednje škole Čapljina na predavanje dovele učenike ekonomskog smijera'', dodaje incijator događaja Zdravko Jakiša.

Sa konferencijama, dodaje, planiraju nastaviti i ubuduće.

''Već imamo u planu sljedeću konferenciju, koja će biti vezana za marketing u jednom specifičnom zanimanju, ali o tome ćemo nešto više uskoro. Hvala svima koji su se odazvali na događaj i koji su sudjelovali u diskusijama te na taj način pokazali koliko je važno dijeljenje iskustava, učenje od drugih te na kraju umrežavanje'', istaknuo je Jakiša.

Posebno je zahvalio organizatorima – hotelu President, tvrtki Mlini, čapljinskoj Lasti, Vinariji Matić te Vodi Leda, koji su svojim sponzorstvom omogućili održavanje događaja te na taj način omogućili svima besplatno sudjelovanje na događaju.

Od sada u FBiH mogu raditi i studenti

Grude.com - klik u svijet — Tue, 23 Apr 2024 12:14:00 GMT

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pozdravilo je danas informaciju da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio sinoć Dopunu Zakona o radu studenata, te donio odluku da tekst Prednacrta zakona o djelatnosti psihologa ispunjava uvjete da se na njemu bazira rad na tekstu Prijedloga zakona.

Naloženo je Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike kao predlagaču teksta ovog Zakona da se tijekom trajanja javne rasprave od šezdeset dana razmotre i u granicama prihvatljivog uvaže prijedlozi iz zaključka usvojeni na jučerašnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Datum početka javne rasprave odredit će Zastupnički dom Paralmenta.

Iz tog ministarstva ocjenjuju kako usvajanje Dopune Zakona o radu studenata nosi sa sobom niz koristi za društvo, s obzirom na to da pravedniji uvjeti rada za studente potiču ekonomski razvoj zemlje, smanjujući utjecaj sivog tržišta rada i promovirajući zdraviju ekonomiju.

- Pružanje podrške i zaštite studentima koji rade doprinosi njihovom uspjehu u školovanju i omogućava im stjecanje relevantnih vještina za ulazak na tržište rada. Ovo ne samo da osigurava ekonomsku neovisnost mladih, već također doprinosi održivom ekonomskom i društvenom razvoju zemlje - izjavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Zatvoren 25. Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2024.

Grude.com - klik u svijet — Sat, 20 Apr 2024 13:22:00 GMT

Dvadeset peti međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2024., na kojem se predstavilo više od 800 izlagača iz 30 zemalja, u subotu je zatvorio svoja vrata.

Ovogodišnjim sajmom, koji se održao od 16. do 20. travnja, prema riječima organizatora, podignuta je ljestvica kad je riječ o predstavljanju izlagača, samoj organizaciji, izgledu štandova i konferencijskom i zabavnom dijelu manifestacije.

- Slobodno možemo kazati da je ovo bilo najbolje izdanje sajma. Prema reakcijama izlagača i posjetitelja imali smo sajam kakvog se ne bi postidjeli ni veći gradovi u radije pa i u svijetu. Hvala svima koji su doprinijeli organizaciji, kako izložbenog tako i konferencijskog dijela sajma i tako Mostarski sajam čvrsto pozicionirali u sami vrh najboljih sajmova u regiji - kazala je direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak.

Zemlja partner 25. međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru bila je Republika Hrvatska, koja se na Sajmu predstavila na više od 400 m2 s 43 tvrtke.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je, u nazočnosti brojnih lidera iz regije, proglasio sajam otvorenim. S govornice Mostarskog sajma poslane su poruke mira i o potrebi međusobne suradnje zemalja regije, koje je prenijelo oko 300 akreditiranih novinara, poslavši pozitivnu sliku iz Mostara u cijeli svijet.

Izlagači su iskazali jak poduzetnički duh, što je rezultiralo brojnim poslovnim dogovorima. Interes za nastup na sajmu pokazale su i zemlje koje ranije nisu bile prisutne u Mostaru, a nekoliko država pokazalo je interes da nam budu zemlja partner, o čemu ćemo javnost obavijesti kad se postigne konkretan dogovor.

Tijekom sajma, održano je nekoliko iznimno posjećenih i značajnih konferencija, foruma, stručnih skupova, radionica i okruglih stolova, od kojih izdvajamo Treći mostarski ekonomski forum, u organizaciji Gospodarske komore FBiH i Hrvatske gospodarske komore na kojem je dominantna tema bila EU perspektiva BiH.

Na sajmu se govorilo u ulaganjima u BiH, potpisan je sporazum o suradnji s FIPA-om, o korištenju europskih fondova, prekograničnoj suradnji, gastronomiji, zapošljavanju mladih, digitalizaciji, turizmu, intelektualnom vlasništvu, IT sektoru.

Brojni posjetitelji mogli su uživati u raznovrsnom kulturno-zabavnom programu za sve uzraste. Dodijeljene su i nagrade najboljim vinima, kao i priznanja za najuspješniji nastup na 25. međunarodnom sajmu gospodarstva.

>> FOTO: Sajam gospodarstva u Mostaru, sveobuhvatan u svojoj vrhunskoj ponudi

>> FOTO: Otvoren je 25. Međunarodni sajam u Mostaru! Plenković održao govor! Šalju se snažne poruke

>> Hrvatska ovogodišnji zemlja partner mostarskog Sajma gospodarstva

Porezni inspektori ''uhvatili'' 84 radnika na crno, kazne 349.500 KM

Grude.com - klik u svijet — Fri, 19 Apr 2024 18:52:00 GMT

Porezni inspektori u Federaciji BiH otkrili su 84 neprijavljena radnika, zapečatili 10 objekata i izrekli novčane kazne u ukupnom iznosu od 349.500 KM, a dvije kontrole su završili uz asistenciju policije.

U ovim kontrolama otkrivena su četiri objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog tijela, tri porezna obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i 56 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet posredstvom fiskalnog uređaja, potvrdili su jučer iz Porezne uprave Federacije BiH.

U dva slučaja inspekcijski nadzori su završeni uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova, priopćeno je iz Porezne uprave Federacije BiH.

Iz ove su institucije pritom objasnili i kako su navedenim akcijama bili su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju građevinsku, ugostiteljsku, trgovinsku, pekarsku i druge uslužne djelatnosti. Izvršena su ukupno 284 nadzora i izdana 93 prekršajna naloga.

FOTO: Sajam gospodarstva u Mostaru, sveobuhvatan u svojoj vrhunskoj ponudi

Grude.com - klik u svijet — Fri, 19 Apr 2024 09:06:00 GMT

Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, 25. po redu, potvrđuje se kao jedno od najboljih mjesta okupljanja i druženja svih koji žele nešto raditi.

Na svakom štandu okuplja se velik broj ljudi koji se raspituju o tvrtkama, ponudama, potražnji... ugovaraju se poslovi. Mnogi za njega kažu da je najbolji od najboljih sajmova, ali i sveobuhvatan u svojoj vrhunskoj ponudi.

Evo što je trećeg dana Sajma zabilježio fotoreporter portala Herc.info Budimir Bošnjak.

NAJAVA: Okrugli stol na temu ''Herzegovina Cycle Cool Tours''

Grude.com - klik u svijet — Thu, 18 Apr 2024 20:00:00 GMT

U sklopu 25. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, u petak 19. travnja 2024. godine u 11 sati (Paviljon 1, sala br. 3) bit će održan okrugli stol na temu “Herzegovina Cycle Cool Tours” u organizaciji Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za EU integracije.

U 13 sati planirano je ''Druženje s medijima'' na štandu Županije Zapadnohercegovačke na kojem se Županija, s gradovima Široki Brijeg i Ljubuški i općinama Grude i Posušje, predstavlja na zanimljiv i kreativan način pod nazivom „West Herzegovina Cool Tours“.

Uz ugodno druženje, imat ćete priliku upoznati se sa privlačnim i prepoznatljivim kulturnim i turističkim sadržajima koji se nude u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Čapljina domaćin Marketing&Business Meetupa

Grude.com - klik u svijet — Thu, 18 Apr 2024 13:24:00 GMT

U hotelu ''President'' okupit će se stručnjaci iz svijeta marketinga i biznisa kako bi podijelili svoja vrijedna iskustva sa okupljenima.

Tema događaja je ''Marketing jučer, danas i sutra'', u sklopu kojega će predavači i panelisti podijeliti iskustva o trendovima koji su oblikovali marketinški svijet, ali i koji će nam svojim znanjem objasniti kako detektirati marketinške trendove koji su ispred nas i što je to što nosi budućnost marketinga.

U opuštenoj atmosferi raspravljat će se o različitim temama, uključujući marketing, storytelling, važnost brenda te pokretanje i održavanje uspješnog biznisa.

Keynote govornici ovog događaja su Goran Dodig, rukovoditelj financijskog poslovanja u INTERA Technology Parku, i Nikolina Krešić, izvršna direktorica u Mlini d.o.o.

Nakon njih uslijedit će panel diskusija, u kojoj će sudjelovati:

Misijana Brkić-Milinković, rukovoditeljica korporativnih komunikacija u HT Eronetu,
Ivan Grizelj - category manager za Lastu.
Josip Ostojić, magistar kineziologije, predstavnik FITiSIT programa.

''Istražit ćemo marketing kroz vrijeme, odnosno sa našim predavačima i panelistima pričati o tome kakvi su trendovi u marketingu bili jučer, što je aktualno danas te što nas čeka sutra'', navode organizatori.

Nakon službenog dijela događaja svi nazočni pozvani su na druženje uz zakusku dobru kapljicu.

''Naglasak je na važnosti umrežavanja i dijeljenja kontakata te iskustava s drugim sudionicima. Ulaz na događaj je besplatan za sve zainteresirane'', ističu organizatori.

''Očekuju vas odlični predavači, inspirativni govornici, kao i panelisti čija su iskustva neprocjenjiva, dok će jako važan dio biti i druženje poslije samog događaja, kao idealna prilika za povezivanje s kolegama iz industrije. Ne propustite priliku za otkrivanje novih ideja, razmjenu iskustava i kreiranje marketinških i poslovnih strategija za budućnost! Vidimo se na Marketing&Business Meet-upu u Čapljini'', zaključuju organizatori događaja.

Pridruži se Viber platformi Brza Pošta 1323

Grude.com - klik u svijet — Wed, 17 Apr 2024 21:43:00 GMT

Od sada, naša usluga je dostupna i na Viber poslovnom kanalu i Viber bot-u omogućujući još bržu razmjenu informacija o dostavi pošiljaka uz brojne dodatne pogodnosti.

Viber platforma Brze pošte 1323 omogućava korisnicima da prate status svoje pošiljke u realnom vremenu, bez potrebe za pozivima ili provjerom na drugim komunikacijskim kanalima. Personalizirane poruke i dostupnost informacija 24/7 kao i mogućnost ugovaranja slanja pošiljaka Brzom poštom 1323 samo su neki od pogodnosti koje pruža komunikacija na Viber platformi.

Uz lansiranje Viber bota i poslovnog kanala, Brza Pošta 1323 stavlja naglasak na inovaciju i poboljšanje korisničkog iskustva. Ovaj korak ne samo da modernizira način na koji se komunicira s korisnicima, već i jača poziciju Brze Pošte 1323 kao lidera u industriji dostave.

FOTO: Otvoren je 25. Međunarodni sajam u Mostaru! Plenković održao govor! Šalju se snažne poruke

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Apr 2024 13:44:00 GMT

Otvoren je 25. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru. Deseci tisuća ljudi prodefilirat će ovih dana jednim od najvećih sajmova u okruženju, ali i šire.

Sajam je otvorio premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković. - Ovaj sajam dolazi u vrijeme koje je posebno važno za BiH i želim od srca čestitati na povijesnoj odluci koje je donijelo Europsko vijeće. Značaj te odluke je dalekosežan, značajan za reformski put i budućnost BiH, europsku budućnost sva tri konstitutivna naroda u BiH. Jako mi je drago da se to dogodilo na temelju vaših zasluga i napora. Mislim da je ta dinamika toliko važna i dobra da vam od srca želim da je zadržite - rekao je Plenković.

Naglasio je da je danas odaziv na Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru još veći nego što je bio proteklih godina.

- Svi skupa smo prošli ogromne krize zadnjih godina. Sada smo u fazi gospodarskog oporavka. Veliko mi zadovoljstvo predstavlja da otvorim ovaj 25. Mostarski sajam, da zaželim svim sudionicima dobre kontakte. Želim vam mnogo uspjeha i zahvaljujem za suradnju - rekao je Plenković.

Evo što je za Herc.info zabilježio Budimir Bošnjak.

Herc.info

Dnevno iz BiH u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika

Grude.com - klik u svijet — Mon, 08 Apr 2024 16:51:00 GMT

Posao u zemljama Europe, točnije Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana "trbuhom za kruhom" otišlo je njih više od 35.

Tako je lani radno mjesto u Sloveniji putem pomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, izdano 400 radnih dozvola, pišu Nezavisne novine.

Za razliku od prošle godine, u 2022. godini broj izdanih dozvola je bio veći za 5.375, odnosno izdano je ukupno njih 18.865.

Kako za Nezavisne ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, do sada su naviše traženi vozači raznih kategorija, varioci, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.

"Sve osobe koje odlaze na rad u inozemstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa ureda za zapošljavanje te imaju prava na rad u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama", ističu oni.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, ističe kako se odlazak radnika može smanjiti samo uz ozbiljan set mjera, ali i da jedna ili dvije mjere neće ništa napraviti.

Prema njegovim riječima, broj građana koji su otišli je manji jer su najkvalitetniji već otišli, ali treba razmotriti razloge zbog kojih ljudi odlaze.

Smailbegović kaže kako se mora pronaći način da se povećaju primanja radnicima kako bi bili manje motivirani za odlazak izvan Bosne i Hercegovine.

"Tržište je odradilo dobar dio posla, plaće su povećane u zadnjih nekoliko godina pod pritiskom tržišta zato što ljudi idu, ali to očito nije dovoljno. Ovdje se mora i država odreći dijela prihoda na račun radnika kroz smanjenje doprinosa i ostalog", objašnjava on.

Ozbiljne mjere se, kako ističe, ne mogu sprovesti bez učešća države i vlade i svi se moraju uključiti u rješavanje problema.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske navodi kako su migracije radnog stanovništva opći trend u svijetu.

"Nije to nešto što se događa samo u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, već imamo u kompletnom svijetu takva događaja i to je ono što je neminovnost. Međutim, sigurno da postoje određeni načini da se to smanji i kako da ipak naše ljude zadržimo na našim prostorima. To je tehnološki razvoj gospodarstva, automatizacija proizvodnih procesa, gdje ćemo kroz veću rentabilnost rada dobiti i bolja radna mjesta i više plaće na tim radnim mjestima", rekao je Škrebić.

Dodao je da će to biti jedan od glavnih razloga što će se ljudi i vraćati i ostajati na ovim prostorima.

Zbog iznimnog interesa, Eronet produžio akciju Duple gige dvije godine!

Grude.com - klik u svijet — Thu, 04 Apr 2024 12:54:00 GMT

Zbog iznimnog je interesa Eronet produžio akciju Duple gige dvije godine! za nove korisnike SMART tarifa koji potpišu novi ili produlje postojeći ugovor na 24 mjeseca, uz kupnju mobilnog uređaja na rate.

Ako iskoriste tu posebnu pogodnost, korisnici dobivaju svojevrsnu tarifu unutar tarife, koja omogućava uživanje u mobilnom internetu s uključenih dvostruko više gigabajta internetskog prometa iduća 24 mjeseca. Primjerice, korisnici SMART Surf tarife tako će, umjesto 25 GB, dobiti čak 50 GB interneta mjesečno, što znači da u roku dvije godine na raspolaganju imaju nevjerojatnih 1 terabajt i 200 GB uključenog internetskog prometa.

Akcija se može iskoristiti do kraja 4. mjeseca 2024. godine, a vrijedi za sve SMART tarife, osim tarifa SMART Cool i SMART Max.

Inače, Eronetu je nedavno potvrđen status najbrže mobilne mreže u BiH za 2023. godinu. Priznanje dodjeljuje kompanija Ookla®, globalni lider u testiranju i analizi interneta.

Više informacija o ponudi koja se ne propušta, SMART tarifama, dodatnim gigabajtima i ponudi uređaja na www.hteronet.ba

Bankovnih kartica sve više, promet sve veći

Grude.com - klik u svijet — Wed, 27 Mar 2024 18:57:00 GMT

Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je redovni godišnje izvješće o kartičnom poslovanju u BiH. U njemu se navodi kako je na kraju 2023. godine ukupan broj aktivnih kartica dosegao 2.454.350 i veći je za 121.219 u odnosu na 2022. godinu, piše manager.ba Kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka, a tržištem dominiraju debitne kartice, uz udjel od 83,97%, uz izražen trend rasta.

Vrijednost kartičnih transakcija je u 2023. godini iznosila 16.196.923.326 KM, što je 14,85% više u odnosu na godinu ranije. Ukupan broj kartičnih transakcija je bio 159.566.461. Prosječna vrijednost jedne transakcije bila je 102 KM i veća je za 4 KM u odnosu na 2022. godinu, dok je prosječni godišnji promet po jednoj kartici iznosio 6.599 KM i veći je za 554 KM u odnosu na 2022. godinu.

Podaci ukazuju na rast prometa karticama na internetu. Postotak realiziranog prometa karticama na internetu dosegao 37% na domaćem, a u inozemstvu 63% od ukupnog prometa karticama na internetu.

Zabilježen je i rast kartičnih transakcija na ATM, POS i internetu. Od ukupne vrijednosti kartičnih transakcija na ATM aparatima je realizirano 69%, putem POS uređaja 27%, dok je putem interneta realizirano 4%.

Realizirana vrijednost u inozemstvu karticama koje su izdale bh. banke smanjena je u 2023. godini za 5% u odnosu na 2022. godinu, te iznosi 750.337.678 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima iznosi 20,83%, dok udio koji se odnosi na kupovinu robe i usluga na POS uređajima iznosi 79,17%.

U odnosu na 2022. godinu, povećana je realizirana vrijednost inozemnih kartica u bh. bankama i trgovinama za 13,40% i iznosi 3.357.981.311 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima sudjeluje sa 58,43%, dok je udio kupovine robe i usluga na POS uređajima 41,57 %.

Protekle godine bilo je instaliranih ukupno 1.717 ATM uređaja i 34.019 POS uređaja. Od ukupnog broja instaliranih POS uređaja, 33.614 je instalirano u trgovinama i 405 na šalterima banaka, pokazuju podaci Centralne banke BiH

Booking pod istragom u Italiji

Grude.com - klik u svijet — Sat, 23 Mar 2024 10:11:00 GMT

Talijanska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je danas da je pokrenula istragu kako bi utvrdila zlorabi li digitalna platforma Booking.com dominantni položaj na tržištu hotelskog smještaja.

Talijanski regulator sumnja da web-stranica “preferiranim partnerstvom” s pojedinim hotelima “vjerojatno ometa učinkovito natjecanje na tržištu online prodaje usluga hotelskog smještaja i rezervacija, bar u (Italiji)”.

Takva strategija “šteti drugim online putničkih agentima, s negativnim učincima po smještajne kapacitete i, u konačnici, po potrošače koji se očituju u višim cijenama i ograničenoj mogućnosti izbora”, navodi se u priopćenju regulatora. Porezna policija Guardia di Finanza pretražila je talijanske urede Booking.coma, dodaje se.

“U potpunosti surađujemo s talijanskim tijelom za tržišno natjecanje”

“U potpunosti surađujemo s Guardia di Finanzom i s talijanskim tijelom za tržišno natjecanje koji su jučer posjetili naše urede u Italiji”, rekao je glasnogovornik Booking.coma.

“Iako surađujemo s talijanskim vlastima, u potpunosti vjerujemo da bi se zabrinutost za tržišno natjecanje trebala rješavati izravno s EU, u skladu s njegovim važećim regulatornim prijedlozima – a ne odvojeno, od zemlje do zemlje”, dodala je glasnogovornica tvrtke.

Mate Rimac objavio datum: 'Bešte, ljudi – ide robotaxi!'

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 10:06:00 GMT

Uz video je Rimac stavio kratki opis. “Bešte, ljudi – ide robotaxi! Unveil 26.06.2024.”, napisao je.

Drugim riječima, 26. lipnja trebali bismo znati nešto više o dugo najavljivanom projektu autonomnih taksi vozila, koja bi, prema prvotnom planu, trebala na zagrebačkim cestama zaživjeti 2025. godine.

“Bešte ljudi, ide auto” je naziv knjige i dokumentarnog filma o Ferdinandu Budickom, čovjeku koji je dovezao prvi automobil u Zagreb, davne 1901.

Podsjetimo, hrvatska kompanija Project 3 Mobility, u suvlasništvu Mate Rimca, vodi cijeli projekt robotaksija, a prošlog je tjedna pokrenula prvu u nizu faza testiranja sustava autonomne vožnje u Zagrebu.

Riječ je o prvoj aktivnosti u toj fazi koja uključuje prikupljanje prometnih podataka. Za tu svrhu koriste standardna komercijalna vozila opremljena naprednom tehnologijom potrebnom za mapiranje prometnica.

Pikupljaju se prometni podaci poput širine prometnih traka, kolnika, prometnih znakova i drugih oznaka koji su nužni su za validaciju sustava autonomne vožnje i kalibraciju senzora na prometno okruženje u Zagrebu.

Hrvatskoj ekonomiji stranci pomažu jer su poduzetni, Njemačku migranti skoro uništili

Grude.com - klik u svijet — Tue, 19 Mar 2024 14:27:00 GMT

Situacija po pitanju rada je u Hrvatskoj daleko bolja nego što je bila prije nekoliko godina. Nezaposlenost je relativno niskih (za Hrvatsku) 6 posto, ukupno zaposlenih je krajem 2023. bilo 276 tisuća više nego krajem 2015., plaće rastu nakon višegodišnje stagnacije između 2008. i 2015.

Međutim druga strana medalje kaže da je Hrvatska jedna od država EU u kojima stranci iz država koje nisu dio EU rade više nego domaće stanovništvo. Razlika između stope aktivnosti radnog stanovništva i stope aktivnosti stranaca iz država koje nisu dio EU je zapravo najveća među svim državama.

Podaci za 2022. pokazuju kako je u Hrvatskoj radno aktivno bilo samo 69.9 posto ljudi u dobi između 15 i 64 godine. Hrvati su tako jedan od radno najneaktivnijih naroda u EU. Gori su samo Talijani (stopa aktivnosti 65.5 posto), Rumunji (66.8 posto) i Grci (69.4 posto).

Između 15 i 64 godine svaki peti stanovnik ne radi ili ne traži posao ili se ne školuje.

Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika.

Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage.

Stranci koji dolaze iz država koje nisu dio EU u Hrvatskoj su jedni od najaktivnijih u EU. Stopa aktivnosti onih između 15 i 64 godine je 86.9 posto, 17 postotnih bodova više nego domaćeg stanovništva. Stranci su radno aktivniji jedino u Slovačkoj (92.1 posto) i Malti (87.1 posto), prenosi Index.hr.

Najneaktivnije strane radnike koji dolaze iz država koje nisu članice EU imaju Njemačka (63.9 posto), Francuska (63.3 posto), Belgija (56 posto) i Bugarska (51.6 posto).

S obzirom na stanje u mirovinskom sustavu i činjenicu da nema ni političke ni javne potpore ukidanju mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, a da je domaće stanovništvo sklono ranom odlasku u mirovinu, veliki uvoz stranih radnika je jedina stvar koja može održavati mirovinski sustav.

Za razliku od država poput Njemačke, Francuske i Belgije, stranci u Hrvatskoj zaista rade. I to puno više nego domaći stanovnici. Kada bi se stopa aktivnosti povećala na razine najboljih država EU, onda strani radnici ne bi bili ni potrebni - jer bi radilo dodatnih tristotinjak tisuća domaćih ljudi.

U Vegeti nema nimalo domaćeg povrća! Ostojić: Da se kod nas ijedan sastojak proizvodi sve bismo otkupili

Grude.com - klik u svijet — Tue, 19 Mar 2024 14:07:00 GMT

Ivan Ostojić, član Uprave Podravke, rekao je u velikom intervjuu za Agroklub da se sušeno povrće za Vegetu u cijelosti uvozi.

"Mi bismo u Hrvatskoj kupili apsolutno sve što je moguće, ako to u našoj zemlji postoji, odnosno da se proizvodi. Ključni sastojci Vegete su sušeno povrće. U Hrvatskoj u ovom trenutku, barem koliko mi znamo, nema proizvođača sušenog povrća koji je u stanju proizvesti količine koje su nama potrebne. Dok se ta situacija ne promijeni, mi smo nažalost prisiljeni uvoziti sušeno povrće", rekao je.

Ostojić, član Uprave Podravke, rekao je u velikom intervjuu za Agroklub da se sušeno povrće za Vegetu u cijelosti uvozi.

Radionica Digitalizacija procesa u MSP u INTERA Tehnološkom Parku Mostar

Grude.com - klik u svijet — Mon, 18 Mar 2024 10:57:00 GMT

Na tržištu je dostupno obilje rješenja koja omogućavaju smanjenje troškova i grešaka, ubrzavanje procesa, točnost i preciznost u radu, i u konačnici višu kvalitetu usluga i proizvoda, te maksimiziranje dobiti. Kako pametno digitalizirati kritične procese u poduzeću i o čemu voditi računa pri nabavci softverskih/digitalnih rješenja za tu namjenu – glavna je tema ove radionice koja će se održati u srijedu 27.03.2024 u INTERA Tehnološkom Parku s početkom u 10h u dvorani Oslo (prvi kat).

Ne propustite priliku da saznate kako vaše poduzeće može koristiti najnovije digitalne alate za optimizaciju svojih operacija i ostvarivanje konkurentske prednosti.

U prvom dijelu radionice bit riječi o softverskim rješenjima općenito svrstanim u kategoriju Enterprise Resource Planning (ERP) čija je namjena efektivno upravljanje svim procesima i resursima – od financija, robe/materijala, preko ljudskih resursa, pa do projekata/aktivnosti. Ako ste u svom poduzeću na bilo koji način uključeni u oblikovanje i optimizaciju procesa u upravljanju poduzećem, odjelima ili projektima – ovo je radionica za vas.

U drugom dijelu radionice saznajte kako robusno upravljati tehničkim podacima u procesima razvoja proizvoda i tehničkih rješenja kroz korištenje specifičnih inženjerskih alata.

Radionica je prvenstveno, ali ne i isključivo, namijenjena poduzećima tj. stručnom osoblju kojem može pomoći u njihovom poslu, ali su dobro došli i svi koje zanimaju ove teme – budući (mladi) poduzetnici, samostalni stručnjaci, studenti, itd.

Dnevni red radionice:

9:45 – 10:00 Registracija

10:00 – 10:45 Digitalizacija procesa u MSP * – Dražena Gašpar, HERA d.o.o. Mostar

10:45 – 11:30 cHector ERP sustav ** – Ivica Ćorić, HERA d.o.o. Mostar

11:30 – 11:45 Pauza

11:45 – 12:30 Upravljanje podacima kroz SolidWorks PDM *** – Dino Pečenjev, STROJOTEHNIKA d.o.o. Zagreb

12:30 – 13:15 Praktična primjena konfiguracija u SolidWorks-u **** – Mladen Kostić, INTERA Tehnološki Park

13:15 – 13:45 Osvježenje/ručak

Sudjelovanje na ovoj radionici je besplatno.

Iskoristite priliku i prijavite se ovdje već danas jer broj mjesta je ograničen.

Radionica se organizira u okviru projekta DIGIMET koji je dio projekta Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/EU4DigitalSME kojeg zajednički financiraju Europska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ) s ciljem razvoja ekonomije u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na digitalnu transformaciju. Projekt implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

*) Istražit ćemo ključne strategije i prednosti koje digitalizacija donosi u današnjem poslovnom svijetu, te razmotriti suštinu digitalizacije poslovnih procesa, metode njenog provođenja i brojne benefite koje ona donosi malim i srednjim poduzećima. Prezentacija će dati teoretski uvod u digitalizaciju pružajući dubinsko razumijevanje njenog značaja u modernizaciji poslovanja.

**) Praktična demonstracija inovativnog ERP proizvoda cHector, dizajniranog da transformira poslovanje i poveća njegovu efikasnost, i koji predstavlja ključnu komponentu za efikasnu digitalnu transformaciju.

***) SolidWorks PDM (Product Data Management) – alat za upravljanje i potpunu kontrolu nad svim tehničkim podacima proizvoda. Omogućava kontrolu verzija dokumentacije, osigurava pristup najažurnijim datotekama, daje kontrolu na tim tko ima pristup podacima i dokumentima, omogućava pohranu CAD modela i pratećih dokumenata (od e-pošte do slika) u indeksirano centralno spremište na serveru poduzeća koje prati verzije i automatizira tok rada.

****) Specifična funkcionalnost pod nazivom „konfiguracije“ u inženjerskom paketu SolidWorks omogućuje veliku fleksibilnost i robusnost u parametarskom oblikovanju tehničkih proizvoda. Dijelove i sklopove je moguće konfigurirati na takav način da se u konačnici mogu ostvariti velike uštede u vremenu izrade proizvodne dokumentacije, uz istovremeno potpuno uklanjanje grešaka koje se tipično mogu dogoditi prilikom izmjena tehničkih nacrta.

Katarina Šimunović: Osnovne potrepštine, koje su nekada smatrane temeljem normalnog života, sada postaju luksuz

Grude.com - klik u svijet — Sun, 17 Mar 2024 08:51:00 GMT

Međunarodna konferencija studenata građevinarstva, arhitekture i geodezije "Valja nama preko 2024." u Mostaru pokazala se kao uspješna te su predstavljeni razni noviteti. O svemu tome razgovarali smo s Katarinom Šimunović, predsjednicom Studentskog zbora ovog fakulteta SUM-a, koja ističe kako je ova konferencija već postala nezaobilazna tradicija te istaknuti događaj u akademskom kalendaru.

- Ulaganje velikog napora u organizaciju konferencije kontinuirana je praksa našeg Studentskog zbora. Ponosimo se rastom broja sudionika iz godine u godinu, a posebno ističemo rekordan broj ovogodišnjih sudionika - njih 160. Za njegovu kvalitetu zaduženi su bili neki od najutjecajnijih profesora na našem fakultetu, na koje smo iznimno ponosni. Jedna od dodatnih atrakcija konferencije je posjet gradilištima u Mostaru, čiji broj iz dana u dan raste - kaže za Večernji list Katarina.

Pitamo je koje su novine u građevinarstvu posljednjih godina. - U građevinarstvu se posljednjih godina sve više primjenjuju nove tehnologije građenja i materijali koji su do sada bili primjenjivani u nekim drugim tehničkim područjima, kao što je 3D printanje, pa u posljednje vrijeme imamo objekte izrađene ovom tehnologijom. Cijena, veličina i kompleksnost strojeva ovu metodu još uvijek čine ograničenom, ali predviđa se značajan razvoj i širenje primjene u godinama koje slijede. Uz ovu tehnologiju, sve više se radi i na otkrivanju novih načina kako što ekonomičnije graditi, kako olakšati neke standardne nosive elemente zadržavajući njihova svojstva, što će biti revolucionarno kada uđe u potpunu primjenu jer ćemo dobiti estetski zanimljive elemente uz odlična statička svojstva - ističe Katarina.

Podsjećamo na ogroman rast cijena građevnog materijala koji se donekle smirio, no cijene su i dalje previsoke pa na pitanje traži li se alternativa za pojeftiniti gradnju, Katarina za Vecernji.ba kaže: - U suvremenom svijetu rast cijena građevnog materijala postao je izazov koji zahtijeva inovativne odgovore. Dok se globalno gospodarstvo mijenja, troškovi gradnje iz dana u dan postaju sve veći, postavljajući izazov ne samo investitorima i građevinskoj industriji već i društvu u cjelini. U tom kontekstu potreba za pronalaženjem alternativa koje će omogućiti održivu gradnju po prihvatljivim cijenama postaje ključna. Jedan od ključnih pristupa rješavanju ovog problema jest istraživanje i primjena alternativnih materijala. Tradicionalni građevinski materijali, poput betona i čelika, suočavaju se s rastućim cijenama i ograničenim resursima. Uz to, njihova proizvodnja često ima negativan utjecaj na okoliš. Stoga upotreba alternativnih materijala, poput recikliranih materijala, drva ili materijala na bazi biomase postaje sve privlačnija. Ovi materijali ne samo da mogu biti jeftiniji već često imaju i manji ekološki otisak. U konačnici, suočavanje s rastućim cijenama građevinskih materijala zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje inovacije u materijalima, tehnologiji, upravljanju projektima i politici. Samo integriranjem različitih pristupa možemo stvoriti održive i ekonomski prihvatljive alternative koje će omogućiti daljnji razvoj građevinske industrije i društva u cjelini - naglašava.

Svjesna je da se u današnjem svijetu suočavamo s izazovima koji postaju sve teži za mnoge. - Osnovne potrepštine, koje su nekada smatrane temeljem normalnog života, sada postaju luksuz. Rastuće cijene hrane, stambenog prostora, energije i zdravstvene zaštite stvaraju dodatni pritisak na kućanstva diljem svijeta. Mnogi se suočavaju s neizvjesnošću i ekonomskim poteškoćama koje otežavaju svakodnevni život. Unatoč izazovima, razvoj i napredak nisu stali. Građevinski projekti nastavljaju se provoditi, a društva nastoje napredovati i razvijati se unatoč preprekama. U zemljama poput BiH, gdje se možda kasni za ostatkom svijeta u mnogim područjima, želja za napretkom ostaje snažna. Dugi niz godina Mostar je bio suočen s izazovima u razvoju građevinskih projekata, što je rezultiralo stagnacijom u urbanističkom smislu. Raduje me vidjeti da se situacija u Mostaru promijenila i da grad sada proživljava svojevrsnu renesansu u pogledu građevinskih projekata. Ovaj preokret je od vitalne važnosti jer Mostar posjeduje ogroman potencijal za razvoj iz urbanističke perspektive - kaže za Večernjak Katarina.

Kao mlada osoba koja živi u Hercegovini na obilje infrastrukturnih projekata gleda s optimizmom i nadom u bolju budućnost za regiju. - S obzirom na to da je Hercegovina dugi niz godina zaostajala u razvoju infrastrukture u usporedbi s drugim dijelovima zemlje, vidjeti nagli porast građevinskih projekata predstavlja znak napretka i potencijal za pozitivne promjene. Ovi infrastrukturni projekti imaju potencijal transformirati naše okruženje na više razina. Poboljšanje cestovne mreže, izgradnja novih mostova, modernizacija javnog prijevoza te razvoj energetske infrastrukture ne samo da će olakšati život stanovnika već i stvoriti nove prilike za gospodarski rast i razvoj. Ovi projekti mogu privući investicije, turiste te doprinijeti podizanju kvalitete života u Hercegovini. Bolja infrastruktura znači bolje povezivanje gradova i sela, što može dovesti do smanjenja regionalnih dispariteta i potaknuti ravnomjerniji razvoj. Vjerujem da će ovi projekti doprinijeti stvaranju bolje budućnosti za sve - zaključila je. •

Cijene srebra bi u 2024. mogle doseći povijesnu vrijednost

Grude.com - klik u svijet — Thu, 14 Mar 2024 08:45:00 GMT

Dolaze dani srebra - tako bi se u najkraćem mogao objasniti izvještaj Instituta za srebro SAD, u kojem se navodi da bi cijene ovog metala u 2024. godini mogle dostići povijesnu vrijednost.

Razlog za tako nešto, piše u ovom dokumentu, jeste jačanje industrijske proizvodnje, jer se srebro koristi u proizvodnji nakita, elektronike, automobila i, naravno, solarnih panela.

Ekspanzija vrijednosti

Ekspanzija vrijednosti srebra, predviđa američki institut, mogla bi dostići cijenu od 30 dolara po unci, što je nezabilježeno od 2013. godine, a u prilog ovim tvrdnjama govore statistike da je potražnja za srebrom povećana i kada je u pitanju nakit, posuđe, a još jači "srebrni val" očekuje se oporavkom tržišta elektronskih uređaja.

Jedino što bi, kako kažu stručnjaci, moglo djelomično da zakoči potražnju za srebrom, ali i zlatom, jesu veće kamatne stope na globalnom tržištu, ali isto tako napominju da cijene ovih plemenitih metala idu nagore uslijed tržišnih "šokova", odnosno poteškoća.

Zlato se, često ističe struka, smatra zaštitom od inflacije, a srebro bi se, ako se gleda u globalu, moglo smatrati sigurnom lukom za investitore i tržište metala.

Naime, 45 posto ukupne potražnje za srebrom u 2022. godini bilo je za potrebe industrije, a rast potražnje za, na primjer, proizvodnjom solarnih panela te nastavak ekonomske i geopolitičke nesigurnosti, sačuvat će cjenovnu vrijednost srebra, baš poput zlata.

"Posebno jer proizvodnja solarnih panela zahtijeva veliku količinu srebra, što će dugoročno vršiti pritisak na njegovu potražnju. Vidimo da će povećana upotreba srebra u industriji u većoj mjeri podržati trend rasta cijena u odnosu na njegovo svojstvo 'čuvara vrijednosti'", glasio je jedan od komentara analitičara Bloomberg Adrije, koji su krajem prošle godine, nedvosmisleno najavili što se može očekivati u 2024. godini kada je u pitanju ovaj metal.

Može li srebro nadmašiti zlato?

Ono što struka postavlja kao vrlo interesantno pitanje je: Može li srebro nadmašiti zlato? Upuštajući se u ovu temu, američki institut navodi da je, za razliku od zlata, čija cijena raste u vrijeme ekonomskih poteškoća ili neizvjesnosti, srebro mnogo "osjetljivije" na ekonomske promjene jer je ovaj metal zbog svoje industrijske uloge vezan za gotovo cjelokupnu ekonomiju.

"Cijene srebra imaju tendenciju da nadmaše cijene zlata tijekom snažne ekonomske ekspanzije, ali se snižavaju kada postoje ekonomske poteškoće. Odnos srebra i zlata se prati na osnovu toga koliko je unci srebra potrebno da se kupi jedna unca zlata. Trenutno je za jednu uncu zlata potrebno 90 unci srebra", piše američki CNBC.

Nadovezujući se na ovo, ekonomist Siniša Pepić naglašava da je potencijalno nadmašivanje cijene zlata dodatno zanimljivo za investitore i tržište metala.

Brojni čimbenici

"Nestabilnost na tržištima ili geopolitički događaji mogli bi dodatno potaknuti rast cijena srebra kao sigurne luke za investitore. Važno je pratiti tržišne trendove i faktore poput ponude i potražnje te inflacije kako bi se dobila jasnija slika o dugoročnoj perspektivi cijena srebra", rekao je Pepić za "Nezavisne novine".

S druge strane, prodavci nakita poručuju da u ovom trenutku nemaju najave da bi cijene srebra mogle dostići neki maksimum, ali da je svakako već došlo do određenih poskupljenja.

"I zlato i srebro su poskupjeli po gramu, a kako saznajemo, cijene zlata će dodatno ići ka gore", kazali su za "Nezavisne" iz jedne od banjalučkih zlatarni.

Uz potvrdu ove informacije, iz druge zlatarne su imali čak i preciznije podatke.

"Zlato će, kako nam je rečeno, dostići vrijednost i od 80 dolara po gramu. Tu je riječ o čistom zlatu. S druge strane, očekujemo sigurno i blago poskupljenje srebra kada je u pitanju nakit, ali ne možemo točno reći o kolikom postotku je riječ", naveli su oni.

Građani u desetak dana osigurali 140.000 eura za zajedničku solarnu elektranu

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Mar 2024 18:12:00 GMT

ZEZ Sunce je inspirirano inicijativama građanske energije koje djeluju diljem Europe, a koje u obliku energetskih zajednica potiče i Europska unija. U praksi, ZEZ Sunce predstavlja prvi primjer energetske zajednice u Hrvatskoj.

Learn more

Prvom pozivu za članove ZEZ Sunca, otvorenom 1. ožujka uz podršku Zelene energetske zadruge, Grada Križevaca i energetske zadruge KLIK, do 11. ožujka se odazvalo 108 građana, od čega 93 nova i 15 postojećih članova zadruge. Prednost članstva i ulaganja su u prvih sedam dana od otvaranja poziva imali građani Križevaca i okolnih općina koji su osigurali četvrtinu potrebnih sredstava, odnosno 33.000 eura, dok su u svega tri dana od otvaranja poziva za ostatak zemlje građani iz drugih gradova osigurali preostalih 107.000 eura.

'Oduševljeni smo brzinom odaziva na naš prvi poziv za članove, što građani prepoznaju vrijednost ove priče i što su joj dali priliku. Na isto pozivamo i gradove diljem Hrvatske - da ustupe gradske krovove građanima te tako osiguraju da se vrijednost od solarne energije, koja je iskoristiva u svakom dijelu naše zemlje, zadržava lokalno', izjavio je Mislav Kirac, upravitelj ZEZ Sunca.

'Hvala svima koji su se odazvali prvom pozivu za članstvo u energetskoj zadruzi ZEZ Sunce i na taj način omogućili prikupljanje sredstava za izgradnju solarne elektrane na Gradskoj tržnici. Podrška građana ovom projektu potvrđuje da su prepoznali važnost energetske tranzicije i odlučili energiju preuzeti u svoje ruke. To je ona uključenost koju promoviramo u Križevcima, da građani dobrovoljno i bez ikakvog pritiska kreiraju vlastitu budućnost.

Drago mi je da su upravo Križevci bili prvi grad u kojem se provodi ovaj projekt čime potvrđujemo da smo zaista predvodnik energetske tranzicije u Hrvatskoj. Volio bih da naš primjer slijede i ostale općine i gradovi u Hrvatskoj, jer Hrvatska je puna potencijala za ovakve projekte, treba samo biti hrabar i uhvatiti priliku koju pružaju obnovljivi izvori energije. Križevci su tu priliku prepoznali, s podrškom svojih stanovnika energetska neovisnost postaje stvarnost', izjavio je Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca.

Ugradnja i puštanje u pogon solarne elektrane snage 200 kW na Gradskoj tržnici u Križevcima je u planu do jeseni 2024. ZEZ Sunce će energiju iz solarne elektrane na Gradskoj tržnici prodavati na tržištu, od čega će dio ostvarene dobiti dijeliti članovima, dok će dio ulagati u društveno korisne projekte. Dugoročan cilj je da članovi u svojim kućanstvima ili poslovnim objektima mogu koristiti energiju koju će proizvoditi solarne elektrane zadruge. ZEZ Sunce će pozive za članove otvarati periodiočno, po ugovaranju novih projekata.

Sirijski krumpir u BiH ubija domaće proizvođače

Grude.com - klik u svijet — Mon, 11 Mar 2024 16:52:00 GMT

Tržište Bosne i Hercegovine suočava se, kao i prethodnih godina, s velikim izazovom u obliku masovnog uvoza krumpira.

Ove godine to je krumpir iz Sirije, u što smo se i uvjerili u jednom od prodajnih centara.

Naime, na etiketama je istaknuto kako se radi o sirijskom krumpiru, a posebno zabrinjava činjenica da su na etiketama ovog uvoznog krumpira istaknute informacije da se radi o mladom krumpiru s godinom berbe 2023.

''Mladi krumpir'' iz 2023. godine

Ova pojava nije samo pitanje kvantitete, već i kvalitete. Uvozni krumpir, unatoč oznaci da se radi o mladom krumpiru, na tržištu se pojavljuje s godinom proizvodnje 2023., što budi sumnju u autentičnost informacija na etiketama.

Ovaj trend ozbiljno prijeti domaćim proizvođačima, a potrošači su izloženi riziku kupnje proizvoda za koje je upitno ispunjavaju li sve zdravstvene i ostale standarde, dok domaći proizvođači trpe posljedice nelojalne konkurencije.

Andrija Doko, poljoprivrednik iz Čapljine, izrazio je svoje nezadovoljstvo ovim trendom.

"Ovaj uvozni val, kao i svi prethodnih godina, potpuno obara cijene na tržištu i gura nas domaće poljoprivrednike u tešku situaciju'', rekao nam je, upitan da prokomentira ovaj trend.

Domaći proizvođači u problemima

''Radimo naporno kako bismo proizveli visokokvalitetne proizvode, ali kad se suočimo s jeftinim uvoznim opcijama, teško je održati ravnotežu. Mi ne možemo oboriti cijenu do te mjere da nam bude isplativo, jer imamo platiti i sjeme, i radnu snagu, i zaštitu, i vodu...'', žali nam se čapljinski proizvođač.

Dolar oštro pao, euro ojačao! Što se događa?

Grude.com - klik u svijet — Sun, 10 Mar 2024 09:23:00 GMT

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna oštro pala, dok je euro ojačao nakon poruka iz američke i europske središnje banke da bi uskoro mogle početi smanjivati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1.1 posto, na 102.74 boda.

Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti pala 0.9 posto, pa je cijena eura dosegnula 1.0940 dolara.

Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 2.1 posto, pa je njegov tečaj skliznuo na 147.05 jena.

U fokusu ulagača bilo je prošloga tjedna izvješće predsjednika Feda Jeromea Powella u Kongresu o gospodarskoj situaciji.

Poručio je da čelnici središnje banke žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od 2 posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope, a da se ta odluka bliži.

Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u lipnju.

Očekuje se da će ECB početi smanjivati kamate

Premda se očekuje da će uskoro i Europska središnja banka početi smanjivati kamate, euro je prošloga tjedna ojačao prema američkoj valuti.

Na sjednici u četvrtak čelnici Europske središnje banke ostavili su kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo, no signalizirali su da bi u lipnju mogli početi smanjivati kamate.

Najviše je prema dolaru prošloga tjedna ojačala japanska valuta.

To se zahvaljuje signalima iz japanske središnje banke da bi uskoro mogla ukinuti negativne kamatne stope i započeti normalizaciju monetarne politike, nakon što je godinama vodila izuzetno poticajnu politiku.

I čudimo se jer je sve skupo! Proizvodnja povrća u Hrvata pala za 40 posto

Grude.com - klik u svijet — Sat, 09 Mar 2024 11:52:00 GMT

Hrvatska proizvodi tek polovicu svojih godišnjih potreba za povrćem, ostalo mora uvoziti.

Pokazuje to analiza Hrvatske udruge poslodavaca koju je izradio njihov glavni ekonomist Hrvoje Stojić, javlja Danica.hr.

Tijekom 2022. godine, kako se navodi u toj HUP-ovoj publikaciji koja se bavi trendovima u proizvodnji povrća u Hrvatskoj, došlo je do velikog pada proizvodnje povrća.

Te je godine, naime u Hrvatskoj proizvedeno ukupno oko 160.000 tona povrća, a dvije godine ranije, tijekom 2020. godine, imali smo oko 250.000 tona domaćeg povrća. Riječ je o padu od čak 40 posto!

HUP navodi kako su osjetno manje i površine za uzgoj povrća. Na primjer, 2016. se povrće uzgajalo na oko 11.000 hektara, u 2021. godini na samo 8600 hektara. Osim toga, pojedinačne parcele na kojima se povrće proizvodi su prilično male.

FBiH: Bliži se krajnji rok podnošenja poreznih prijava, kazne su visoke

Grude.com - klik u svijet — Fri, 08 Mar 2024 16:30:00 GMT

Porezna uprava Federacije BiH (PU FBiH) podsjeća porezne obveznike građane, poduzetnike i pravne osobe da je krajnji rok za podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) za 2023. godinu 1. travanj 2024. godine, a Prijave poreza na dobit za porezne obveznike čiji je porezni period kalendarska godina 29. ožujak 2024. godine.

Godišnju prijavu poreza na dohodak obavezno podnosi fizička osoba – rezident Federacije BiH (za dohodak ostvaren u i izvan Federacije BiH) i nerezident (samo za dohodak ostvaren na teritoriji Federacije BiH), ako je ostvario: dohodak iz dva ili više izvora u poreznom periodu, dohodak obavljanjem nesamostalne djelatnosti kod dva ili više poslodavaca, dohodak direktno iz inostranstva, dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti (obrti i djelatnosti srodne obrtu po Zakonu o obrtu, i druge djelatnosti regulirane posebnim propisima: trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup i sl. i druge samostalne djelatnosti), osim dohotka od samostalnih djelatnosti na koje se porez plaća u paušalnom iznosu, dohodak po osnovu iznajmljivanja imovine, osim kada se nekretnine iznajmljuju turistima za koje je plaćena boravišna taksa, dohodak po osnovu nesamostalne djelatnosti kod jednog poslodavca, a poslodavac na sve isplaćene plaće i oporezive naknade nije obustavio i uplatio porez po odbitku.

Osim navedenih slučajeva, porezni obveznici mogu podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak, i po osnovu: neiskorištenih osobnih odbitaka u tijeku poreznog perioda na osnovu važeće porezne kartice, na primjer ukoliko je poslodavac obračunao porez na dohodak što je izuzeto od oporezivanja (npr. na naknadu za bolovanje preko 42 koja je predmet refundacije) ili koristio manji faktor osobnog odbitka od iznosa na poreznoj kartici obveznika ili u slučaju da je porezni obveznik u toku poreznog perioda ostvarivao samo dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti (kao što je angažman po ugovoru o djelu) i sl. Također, korištenja dodatnih osobnih odbitaka po godišnjoj poreznoj prijavi, i to po osnovu: troškova liječenja, nabavki lijekova na recept i ortopedskih pomagala i plaćene kamate na kredit kojim se prvi put rješava stambeno pitanje.

Godišnju prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD –1051) porezni obveznici podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta fizičke osobe, osim ukoliko se radi o obvezniku koji je: ostvario samo dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti srodnih obrtu koji Obrazac GPD-1051 predaje prema mjestu registracije samostalne djelatnosti; ili fizička osoba sa prebivalištem na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta, a koje ostvaruje dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije, u kom slučaju se Obrazac GPD-1051 treba predati nadležnoj poreznoj ispostavi prema mjestu sjedišta poslodavca.

Za nepodnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) u propisanom roku za fizičku osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 300 do 3.000 KM.

Poreznu prijavu koja uključuje prijavu poreza na dobit, porezni bilans i drugu dokumentaciju propisanu zakonom elektronskim putem korištenjem usluga elektronskih servisa Porezne uprave Federacije BiH – E-usluge/servisi podnose: gospodarska društva i druge pravne osobe – rezidenti Federacije BiH, podružnice iz Republike Srpske ili Brčko distrikta za dobit koju ostvare u Federaciji BiH, poslovne jedinice nerezidentne pravne osoba, pravne osobe koje su registrirane u skladu sa posebnim propisima, a obavljaju neku tržišnu djelatnost i ostvaruju i druge prihode na tržištu, matično gospodarsko društvo (koje ima odobreno porezno konsolidiranje).

Za nepodnošenje propisane porezne prijave poreza na dobit propisana je novčana kazna u iznosu od 3.000 KM do 100.000 KM.

Propisani obrasci, kao i uputstvo o korištenju elektronskih servisa nalaze se na web stranici Porezne uprave Federacije BiH.

Pozivamo Vas da izvršite zakonom propisane obaveze i podnesete porezne prijave u propisanom roku. Za svaku prijavu koju Porezna uprava Federacije BiH mora sačiniti u ime poreznog obveznika propisana je novčana kazna u iznosu od 500 do 50.000 KM, priopćeno je iz Porezne uprave Federacije BiH.

Pojačani inspekcijski nadzori u Federaciji BiH

Grude.com - klik u svijet — Wed, 06 Mar 2024 17:05:00 GMT

Federalna uprava za inspekcijske poslove u okviru aktivnosti na suzbijanju nezakonitih djelatnosti u pojedinim oblastima inspekcijskog nadzora koje su prepoznate pod pojmom sive ekonomije, počela je s akcijom pojačanih inspekcijskih nadzora u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2024. godinu.

Naime, tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori Federalnog tržišnog inspektorata počeli su sa pojačanim nadzorom već u ponedjeljak, 4. ožujka, dok će im se ostali inspektori priključiti od 11. ožujka.

Nadzore provode mješoviti timovi Federalne uprave za inspekcijske poslove i županijskih inspekcijskih organa, u skladu s “Programom pojačanih inspekcijskih nadzora na području svih županija u Federaciji Bosne i Hercegovine” za period ožujak-kolovoz 2024. godine”.

Predmet inspekcijskih kontrola su, između ostalih, prometovanje roba i usluga, vođenje poslovnih knjiga, prometovanje drvnih sortimenata, promet građevinskog materijala, izdavanje fiskalnih računa, korištenje novčanih poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, obavljanje farmaceutske djelatnosti, te nadzori u drugim oblastima iz nadležnosti 11 federalnih inspektorata.

Pojačani nadzori obavljat će se do 25. kolovoza ove godine, priopćeno je iz Federalne uprava za inspekcijske poslove.

Povećani prihodi od neizravnih poreza

Grude.com - klik u svijet — Mon, 04 Mar 2024 19:02:00 GMT

Prihodi od neizravnih poreza u prva dva mjeseca 2024. godine iznosili su 1 milijardu i 757 milijuna KM i veći su za 187 milijuna KM ili 11,9 % u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 1 milijarda i 570 millijuna KM.

Nakon što je UNO je u prva dva mjeseca 2024. godine gospodarstvu vratila 325 milijuna KM povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 1 milijarda i 432 milijuna KM i veći su za 231 milijun KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.

Za financiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2024. godine raspoređen je iznos od 167 milijuna KM. Sav višak prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH dobila 772 milijuna KM, Republika Srpska 431 milijuna KM, i Distrikt Brčko 43 milijuna KM.

EU je podržala genetski modificiranu hranu!

Grude.com - klik u svijet — Sun, 03 Mar 2024 14:08:00 GMT

Europski parlament je 7. veljače tijesnom većinom podržao upotrebu novih genomskih tehnologija (NGT) u poljoprivredi.

Prema pobornicima NGT-a u EP-u, one bi trebale omogućiti veću otpornost sustava proizvodnje hrane jer će biljke dobivene tim tehnikama biti tolerantnije na klimatske promjene, bolesti i nametnike, a također će zahtijevati manje gnojiva ili pesticida.

Zagovornici tvrde da će to pospješiti zelenu tranziciju stvaranjem otpornijih biljaka koje će osigurati pouzdaniju proizvodnju hrane.

Izvješće je usvojeno s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim. Zeleni su uglavnom glasali protiv.

Prednosti uzgoja i korištenja GM usjeva/hrane, dobivenih metodama genetičkog inženjeringa, su:

usjevi su više rezistentni na bolesti,
manja izloženost poljoprivrednih radnika insekticidima,
na istoj površini se može uzgojiti veća količina usjeva,
dobiveni usjevi imaju poboljšan izgled i/ili okus,
gubitak trnja i bodlji na usjevima,
brzo klijanje sjemena.

Nedostatak uzgoja i korištenja GM usjeva/hrane je svakako nepoznata dugoročna sigurnost po ljudsko zdravlje i okoliš. Mogući problemi, za koje se sumnja da se mogu pojaviti uslijed korištenja GM usjeva/hrane su:

smanjena bioraznolikost,
“bježanje” modificiranog gena u prirodu,
osjetljivost korisnih kukaca (npr. pčela) na produkte za koje informaciju o sintezi nosi modificirani gen,
pojava alergija kod ljudi,
pojava tumora kod ljudi,
prijenos gena iz modificiranih biljaka u ljude,
prijenos rezistencije na pojedine antibiotike iz GM hrane u ljude,
štetan utjecaj na okoliš.

5 činjenica koje niste znali o ruletu

Grude.com - klik u svijet — Sat, 02 Mar 2024 15:44:00 GMT

Radi se o jednostavnoj igri koja nudi mnoštvo različitih tipova ulaganja, a igrači mogu sami odrediti koliko žele pokušati zaraditi igrajući rulet. No, postoje i neke činjenice vezane uz ovu igru koje vrlo vjerojatno nisu poznate mnogima, pa čak niti onima koji uživaju igrajući je.

U nastavku ćemo reći nešto više o tim činjenicama te pokušati istaknuti što ih čini tako zanimljivima da su se pronašle na ovom popisu.

Europski rulet je isplativiji od američkog

Postoje dvije glavne verzije ruleta, a to su europski i američki. Europski je isplativiji od američkog zbog jednog jednostavnog razloga, a to je broj opcija na koje se može odigrati. Točnije, europski rulet ima 37 opcija za odigrati koje uključuju brojeve od 1 do 36 i jednu nulu, dok američki rulet uz sve te brojeve ima i dvostruku nulu, što znači da ima ukupno 38 brojeva. Ta dvostruka nula u američkom ruletu povećava prednost casina, istovremeno smanjujući šanse igrača za dobitak. Iako i u europskom ruletu casino ima prednost nad igračem, ona je manja što tu verziju čini isplativijom za igrače.

Dakle, iako su sama pravila ruleta ista za obje verzije, poželjno je pažljivo odabrati onu koju igramo.

Tipovi uloga koje malo tko koristi

Osim onih standardnih tipova uloga u ruletu koji se odnose na broj, boju, raspon, parnost i slično, postoje neki tipovi koje malo tko koristi, a ponekad se čine komplicirani. To su različiti oblici ulaganja na ishode kao što su orfanela, mala i velika serija i slično.

Pravila ulaganja na takve ishode mogla bi biti zbunjujuća pa je možda bolje da ih ne objašnjavamo, ali uglavnom se odnose na serije brojeva koje se mogu nalaziti na susjednim pozicijama na kolu u ruletu. Ona ne nude neke veće šanse za dobitkom igrača, tako da nije presudno u igri znate li ih ili ne, no nude neke nove opcije za ulaganje koje mogu biti zanimljivije, što je dobar razlog za naučiti ih.

Rulet je “vražja igra”

Rulet je kroz svoje postojanje stekao jedan nadimak koji je poprilično jedinstven, a glasi “vražja igra”. No, taj nadimak nije došao bez razloga. Ono što čini rulet jedinstvenom igrom je činjenica da je zbroj svih brojeva koji se nalaze na kolu i na koje igrač može ulagati ravno 666. Vjerovali ili ne, zbroj brojeva od 1 do 36 iznosi upravo toliko, a to je bilo dovoljno da ova popularna igra stekne još popularniji nadimak.

Ako ste praznovjerni ili smatrate da ima nešto više u tome što je upravo 666 zbroj svih opcija za igranje, možda ćete izbjegavati rulet, ali ako zanemarite taj podatak i okarakterizirate ga kao slučajnost, moguće je da ćete rulet pronaći vrlo zabavnim i pokušati zaraditi na njemu igrajući.

Najpopularnija strategija je Martingale sistem

Iako su kroz gotovo čitavo postojanje ruleta mnogi pokušavali pronaći strategiju ili taktiku koja će im pružiti prednost nad casinom, nitko u tome nije uspio. No, neke su strategije postale vrlo popularne među igračima svih tipova, a ona koja se ističe najviše je Martingale sistem. Strategija je to koja se zasniva na tome da igrač postavi neki određeni ulog, a zatim ga koristi sve dok ostvaruje dobitke. Međutim, jednom kada izgubi, ova strategija kaže kako mora udvostručiti svoj ulog. Sve dok gubi, mora postavljati dvostruko veći ulog, kako bi vratio sva prethodno izgubljena sredstva te ostvario manji profit.

Iako se na papiru ova strategija čini kao savršena i bez mane, najveći nedostatak iste je činjenica da ako igrači ostvare nekoliko gubitaka u nizu, mogli bi ostati bez svih sredstava, budući da se ulog mora povećavati za dva puta.

Igrač je uložio sve što ima na crveno

Ashley Revell postao je poznat u kockarskom svijetu zbog hrabrog i neobičnog poteza koji je povukao 2004. godine. Tada je, prodavši sve što posjeduje, odlučio postaviti jedan okladu na ruletu u Las Vegasu. Revell je prodao sve svoje imanje, uključujući čak i odjeću, a zatim je s prikupljenim novcem postavio ulog od 135.300 dolara na crveno. Njegovom ulogu svjedočili su prijatelji i novinari koji su pratili ovu nevjerojatnu kockarsku situaciju.

Srećom po Revella, kuglica se zaustavila na crvenoj boji i on je udvostručio svoj ulog. Ukupno je osvojio oko 270.600 dolara. Ashley Revell je nakon ovog dobitka stekao medijsku pozornost, a njegova priča postala je jedna od onih koje se često navode kao primjer ekstremnih poteza u svijetu kockanja.

Zaključak

Rulet je jedna zanimljiva igra koja je vrlo popularna danas, posebice zbog mogućnosti igranja i putem Interneta. Kroz povijest je kreirala velike dobitnike, ali i gubitnike, no kada se igra oprezno i uz strategije, može prije svega biti jako zabavna. Ovo su bile samo neke od činjenica o toj igri koje možda ne znate, ali ima ih još mnogo u svijetu ove jedinstvene igre.

Kapa do poda za Marija Mijoča! Najveći farmer ima tek 17 godina, brine za 700 koza i jarića! I škola mu izišla u susret

Grude.com - klik u svijet — Sat, 02 Mar 2024 15:14:00 GMT

Marijo Mijoč, osmo dijete u obitelji, ima samo 17 godina, a već je sada najveći farmer u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od rane zore, neovisno o vremenskim uvjetima, on je sa svojih nekoliko stotina koza. Dok se većina njegovih vršnjaka možda još nije ni probudila, Marijo oko sedam sati uz prvu jutarnju kavu zajedno sa sestrom i mamom planira dan. Jer umjesto u školu, sedamnaestogodišnji Marijo ide među svoje blago ili jato, kako on kaže. Među uskoro 700 koza i jarića.

Posla je uvijek, kaže, preko glave. Ni bala djeteline koju valja utovariti nije puno manje. Jer njegova obitelj uzgaja hrvatske šarene koze, najbrojniju autohtonu pasminu koza u Hrvatskoj. Ovo je doba godine kada im se broj povećava gotovo iz sata u sat. ''Pa ja guštam kad vidim ovo'', kaže Marijo u emisiji Provjereno za jariće. Bilo ih je devet, a idućeg dana već sedam novih. Marijo ih ne uzgaja zbog mlijeka, nije to takva sorta, kaže. Uzgaja ih zbog mesa, koje prodaje.

Godinu i pol dana starija sestra Anđela priznaje da je teško držati korak s bratom. "Divim mu se... Mislim, ne znam koji je to dječak u njegovim godinama kao on napravio i ostvario sve", kaže njegova sestra. Tek mu je 17, a već više od godinu dana uz pomoć sestre i mame, samostalno upravlja farmom. Veće od njegove, kaže, nema u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kada se otac Anđelko razbolio, a majka Milica morala se brinuti o njemu, Marijo ni trenutka nije dvojio da će preuzeti brigu i posao na farmi. Sve u čast oca, koji je, nažalost, preminuo prije sedam mjeseci.

Njegovo temeljno stado, od ni 200 koza, on do iduće zime namjerava udvostručiti. Marijo je sada treći srednje iako na nastavu zapravo ne ide. Zbog obiteljske situacije i želje da preuzme farmu, u dogovoru sa svojom trgovačkom školom razred, odnosno ispite polaže na kraju godine.

Krvav je to posao, kaže njegova mama, ali pošten, zbog čega je na sina još ponosnija. ''Nitko ovo ne želi raditi. Zašto? Misle da od toga nema novca, da to smrdi i da nema s kim ni kavu popiti'', rekao je Marijo. Dodaje da je on zapravo tek krenuo. Cilj mu je, kazuje u emisiji Provjereno, nabaviti mehanizaciju da sijeno, čije baliranje i dostavu plaća kao suho zlato, ubuduće obrađuje sam.

Trendovi u igrama na sreću koji će dominirati u 2024. godini

Grude.com - klik u svijet — Fri, 01 Mar 2024 11:55:00 GMT

Novost je rast popularnosti internetskih kockarnica, kao i sve veća raznolikost dostupnih metoda plaćanja.

Što zbog zabave, što zbog želje za osvajanjem velikog dobitka, igre na sreću i dalje spadaju među omiljene razbibrige u našoj regiji. Još tamo prije pola stoljeća veliki interes izazivao je loto, a u novom mileniju u prvi je plan došlo sportsko klađenje.

Posljednjih godina mnogo igrača prakticira igranje casino igara, uz koje se vežu sve veće jackpot isplate. Zato nije iznenađenje da interes za igrama na sreću u 2024. godini nastavlja biti velik, kako u našoj regiji, tako i u cijeloj Europi.

U mjesecima koji dolaze ne očekujemo mnogo velikih promjena vezanih uz ovaj tip zabave, ali postoji nekoliko trendova koji će definitivno doći do izražaja...

Jackpot više ne pada samo na lotu

Najvažnija vijest u svijetu igara na sreću je uspon online casina. To može zahvaliti prije svega bonusima koji su količinski značajniji od onih koji idu uz sportsko klađenje.

Jednako važne su i jackpot nagrade, dosad u našim krajevima isplaćene pregršt puta u vrijednosti većoj od milijun eura. U pitanju su casino igre s progresivnim jackpotom, pri kojima vrijednost glavne nagrade raste sa svakim uključenim korisnikom. Na kraju pripada najsretnijem igraču, onome kojeg algoritam slučajno odabere.

Kad znamo da se casino jackpot isplate u regiji polako približavaju vrijednosti od 3 milijuna eura, a u Europi su već prešle 20 milijuna, jasno je da više nije samo loto taj koji isplaćuje impresivne dobitke. To daje vjetar u leđa priređivačima casino igara, na čijim web stranicama u 2024. godini očekujemo još veći broj registriranih igrača.

Uspon alternativnih metoda plaćanja

U posljednje vrijeme također primjećujemo kako su metode isplate i uplate sredstava sve raznolikije na Internetu. To također vrijedi za sportske kladionice i online casina, gdje danas novac možete poslati bez korištenja vlastitog bankovnog računa.

U tu svrhu služe online novčanici, kao i bonovi koje imate priliku kupiti na kiosku ili na benzinskoj stanici. Posebna priča su kriptovalute. Naime, Bitcoin kladionice već godinama uspješno posluju online i sportski znalci ih u našim krajevima polako počinju otkrivati. Najveća im je prednost to što nisu dužne biti licencirane u specifičnoj državi, jer u njima ulažete imovinu koja u ovom trenutku nije u potpunosti zakonski regulirana.

Zato kripto kladionice i Bitcoin casina imaju prostora nuditi različite pogodnosti svojim korisnicima. Popularnost im doduše nikad neće biti jednaka priređivačima igara na sreću koji nude plaćanja tradicionalnim valutama. No, s rastom zanimanja za kripto ulaganja raste i njihov broj korisnika.

Personalizirani odnos s igračima

Važan trend u igrama na sreću svakako je i promjena pristupa sportskih kladionica i online kazino priređivača prema svojim igračima. U prošlosti je to bio hladan odnos, kao da se radi o suprotstavljenim stranama. No, stvari se u zadnjih 10 godina drastično mijenjaju pa je ugodno iskustvo korisnika postalo najvažnije.

Baš zato danas možete do korisničke podrške u svakom trenutku, putem chata uživo. Tamo vas čekaju ljubazni operateri koji će se potruditi riješiti vaš problem.

Takav osobni pristup može se osjetiti i po pitanju bonusa. Naime, zahvaljujući mogućnosti automatskog praćenja vašeg ponašanja unutar korisničkog profila, kladionice i casina točno znaju koji bi vas darovi mogli razveseliti.

Pa će tako igrači slotova dobiti besplatne vrtnje na svojim omiljenim igrama, a zaljubljenici u klađenje gratis žetone za ispunjavanje listića, baš na onim ligama na kojima najčešće igraju sportsku prognozu.

Nema sumnje, personalizirani bonusi dodatno vežu igrača uz priređivača igara na sreću. Zato su na kraju svi zadovoljni. Takav pristup skrojen prema potrebama korisnika u trendu je trenutno i u web trgovinama, kao i u različitim uslužnim djelatnostima. Povratak na staro na Internetu se sigurno neće dogoditi, na radost onih koji vole sportsku prognozu i casino igre...

Petar Ćorluka: Mora nam biti cilj da se tržište razvija! Rezultati neće izostati

Grude.com - klik u svijet — Thu, 29 Feb 2024 10:59:00 GMT

U uvodu je Ćorluka pozdravio ovakav događaj. - Ja sam gospodarstvenik više od tri desetljeća i ovo je prvi put, koliko se sjećam, da neki resor nešto ovakvo kod nas organizira. Ja se ispričavam ako griješim, ali ja se ne sjećam ovakvih sastanaka i rasprava - istaknuo je Ćorluka, te pohvalio ministricu Danijelu Perić i Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta zbog organizacije događaja.

Kazao je da se domaće tržište mora još žustrije razvijati. - Nama mora biti cilj da se naše tržište razvija, da se radnici vraćaju iz Švicarske, Njemačke, tamo gdje su se dodatno obučili. Ako nešto u zakonima, u pravilima, nije dobro, onda ćemo to mijenjati. Vidjet ćemo u hodu što je dobro, a što ne, samo moramo biti optimisti, moramo razgovarati, moramo se sastajati i rezultati neće izostati - kazao je čelni čovjek Violete.

Za kraj je pohvalio rast ZHŽ-a.

- ZHŽ napreduje, poboljšavaju se radni uvjeti i ako se svi u tom smjeru pokrenemo, napravit ćemo vrhunske rezultate - zaključio je Ćorluka.

Grude.com

Bitcoin prešao 57.000

Grude.com - klik u svijet — Wed, 28 Feb 2024 10:10:00 GMT

Istodobno, njegov pandan, ether, premašio je 3200 dolara, razinu neviđenu još od 2022. godine.

Zamah koji stoji iza rasta bitcoina od 10 posto pojačan je otkrićem MicroStrategyja o kupovini 3000 bitcoina za 155 milijuna dolara, javlja Zimo. Nedavno odobrenje bitcoin orijentiranih fondova kojima se trguje na burzi (ETF-ovi) u SAD-u dodatno je potaknulo rast bitcoina, što je dovelo do povećanja obujma trgovanja i porasta tvrtki povezanih s kriptovalutama.

Postoji samo toliko ponude... ali čini se da je potražnja koju oslobađaju spot ETF-ovi u SAD-u neumoljiva, pojašnjava neočekivani rast Justin d'Anethan iz Keyrocka, tvrtke za stvaranje kriptotržišta i osiguranje likvidnosti.

Usred opreznog šireg tržišta, bitcoin je skočio na preko 57 000 dolaara, bilježeći svoju najvišu vrijednost od kraja 2021. godine.

Ovo su najveće mjesečne plaće u FBiH! 429 tisuća maraka, pa 345 tisuća maraka...

Grude.com - klik u svijet — Tue, 27 Feb 2024 17:56:00 GMT

Najveća mjesečna neto plaća u 2023. godini u Federaciji BiH iznosila je 429.123,86 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje, potvrđeno je Feni iz Porezne uprave FBiH.

Prema evidencijama Porezne uprave, a na temelju podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak), druga najveća mjesečna neto plaća u FBiH u 2023. iznosila je 345.824,86 KM i također je isplaćena u djelatnosti proizvodnje.

U istoj djelatnosti isplaćene su treća i četvrta najveća mjesečna neto plaća u iznosima 266.105,53 KM i 238.610,22 KM, dok je peta najveća neto plaća iznosila 193.962,31 KM i isplaćena je u djelatnosti trgovine na veliko.

Slijede mjesečne neto plaće u iznosu 193.827,37 KM (posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima), 179.901,95 KM (djelatnost proizvodnje), 175.331,09 KM (djelatnost trgovine), 174.052,55 KM (djelatnost proizvodnje), te 172.744,87 KM (djelatnost ispitivanja tržišta).

Inače, predsjednik Udruge poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović izjavio je u nedavno "da prijedlog da minimalna plaća iznosi 1.000 KM smatra pod današnjim uvjetima neodrživim i nemogućom misijom".

Kako prijestupni dan utječe na plaće? Neki će taj dan odraditi 'besplatno'

Grude.com - klik u svijet — Tue, 27 Feb 2024 13:25:00 GMT

Tekuća, 2024. godina, posebna je po tome što je prijestupna, što znači da ima 366 dana, nasuprot uobičajenih 365. 'Dodatni' prijestupni dan je 29. veljače, a ove godine pada na radni dan, zbog čega se postavlja jedno pitanje - rade li zaposlenici ove godine jedan dan ''besplatno''?

Kako prenosi Fenix Magazin, brojne tvrtke u Njemačkoj, ali i drugim državama, počele su plaće obračunavati fiksno, a ne po broju odrađenih dana. Samim tome, svatko tko prima mjesečnu plaću radi jedan dodatan dan za koji nije plaćen. S druge strane, ovaj jedan dan itekako će koristiti onima koji plaću na temelju odrađenih sati.

Osim toga, postoji još jedan problem, a to je pitanje troškova. Naime, taj dodatan dan građani također moraju plaćati električnu energiju, gorivo i ostale stvari kao i inače, što im itekako može na kraju mjeseca utjecati na stanje računa.

No, zato postoje ''pozitivni'' dijelovi prijestupnog dana, a za to se kao primjer uzima najamnina. Ona taj jedan dan zapravo je ''besplatna'' jer se iznos najamnine u pravilu ne mijenja, a ista stvar vrijedi i za ostale stvari čije su cijene dogovorene na mjesečnoj razini. Ipak, za jedan dodatan dan dospjet će nešto više kamate na kredite ili rate, a stručnjaci upozoravaju kako tijekom cijele godine iznos dodatne kamate ispadne veći od oko 0,3 posto.

Otvorene prijave za novi proljetni ciklus obuke CNC programera

Grude.com - klik u svijet — Mon, 26 Feb 2024 15:14:00 GMT

CNC tehnologije su uvele promjene u procese proizvodnje i obrade metala, drveta i drugih materijala koje su rezultirale sve većom potražnjom za profesijom CNC operatera i CNC programera.

Prateći taj trend, INTERA Tehnološki Park već godinama pruža praktična znanja i vještine iz ovih područja na najmodernijim strojevima i softverskim alatima za ovu namjenu.

INTERA TP i Haas Automation – uvijek na strani pobjednika!

INTERA Tehnološki Park član je svjetske HTEC mreže (Haas Technical Education Center) te je prepoznat kao jedan od najboljih i najprofesionalnijih centara za edukacije u području CNC tehnologija ovog tipa u Europi.

Već osam godina, korporacija Haas je dio Formule 1, najskupljeg i najsofisticiranijeg tehničkog sporta koji svojim vozačima daje priliku postati najbržima i najboljima na svijetu. Upravo takve prilike, ali putem edukacija u području CNC tehnologija, INTERA TP nudi svojim polaznicima obuka – postati stručan i dati puni gas u razvoju svoje karijere kakvu ste do sada mogli samo zamišljati.

Požurite s prijavama!

Obuka za CNC programere, koja se u INTERA TP-u već nekoliko godina provodi paralelno s obukom za CNC operatere, polaznike uvodi u digitalni svijet CNC tehnologija obrade metala. Kroz precizno oblikovan proces obuke, polaznici će steći ključne vještine potrebne za samostalno obavljanje posla CNC programera.

Početak novog ciklusa obuke je planiran za ponedjeljak, 11.03.2024. godine u 17 sati.

Kroz precizno oblikovan proces obuke, polaznici će steći ključne vještine potrebne za samostalno obavljanje posla CNC programera.

Tijekom ukupno 50 školskih sati, polaznici će uz iskusne predavače steći znanja koja svaki CNC programer mora posjedovati za operacije tokarenja (turning), glodanja (milling), tokarenja-glodanja (turn-mill) te rezanja žicom (wire cut).

Prijave za novi ciklus obuke za CNC programere, otvorene su do 06.03.2024. godine. Požurite s prijavama, jer broj mjesta je ograničen. Za sve detaljne informacije o obuci i samoj prijavi obratite se na htec@intera.ba.

Odzvonilo dugoročnim kreditima u BiH!?

Grude.com - klik u svijet — Sun, 25 Feb 2024 10:51:00 GMT

Ovih dana analizira se dokument "Supervizorska očekivanja u vezi s postupanjem banaka u 2024.", koji je izradila Agencija za bankarstvo Federacije BiH. Prema tim supervizorskim očekivanjima, tijekom godine banke na području Federacije trebale bi preispitati najdulje rokove za stambene i hipotekarne kredite, posebno kad se za ove izloženosti ugovara fiksna kamatna stopa, s obzirom na sve geopolitičke događaje koji utječu na vrijednost novca.

Supervizorska zabrinutost

U 14. točki supervizorskih očekivanja nadalje stoji: "Posebnu pozornost banke su dužne usmjeriti na sveobuhvatno i učinkovito upravljanje rizicima koji proistječu iz ugovaranja dugoročnih nenamjenskih i zamjenskih kredita fizičkim osobama. Rastuća izloženost banaka nenamjenskim i zamjenskim potrošačkim kreditima sa ili bez kolaterala dovodi do koncentracije kreditnog rizika koji bi u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzročiti rast nekvalitetnih kredita i sustavnog rizika. Prilikom odobravanja nenamjenskih ili zamjenskih kredita fizičkim osobama banke su u obvezi na sveobuhvatan i adekvatan način procijeniti kreditnu sposobnost dužnika, uvažavajući interno propisane kriterije i propise Agencije. Razvoj kreditnog portfelja nenamjenskih i zamjenskih kredita, koji nije usklađen s poboljšanjem makroekonomskih parametara BiH ili nije u vezi s poboljšanim platežnim kapacitetom klijenata, rezultirat će dodatnom supervizorskom zabrinutošću, mogućim ograničenjima i dodatnim zahtjevima Agencije. Banke moraju imati potpuno razumijevanje dugoročnih makroekonomskih i drugih učinaka potencijalno ekspanzivnih kreditnih politika koje imaju za cilj nagli rast dijelova kreditnog portfelja - navodi se u dokumentu kojeg donosi Večernji list.

Sve ovo ima loš prizvuk za korisnike kredita pa smo kontaktirali ekonomskog stručnjaka, koji je želio ostati anoniman, da nam iz svog kuta gledišta objasni situaciju. - Vjerojatno se radi o procjeni jer postoje određeni rizici s dugoročnim stambenim kreditima u smislu njihove ročnosti. To je preporuka ako bi se ograničila ili smanjila ročnost kredita ili u kontekstu hipotekarnih kriza.

U interesu je banaka da čim prije zaključe kredite ili da ih zatvore, tako da se na taj način smanjuju sustavni rizici u smislu budućih ekonomskih kretanja - priča nam. Ove informacije posebno su zabrinule korisnike. - Korisnici, s jedne strane, vole imati dugoročnije kredite, pogotovo kad je riječ o onim stambenima, jer ih uzimaju uglavnom mladi bračni parovi i njima je u interesu i nužno da budu što dugoročniji. Ovako bi ograničavanjem korisnicima mjesečne rate bile veće i veći je pritisak na kraće razdoblje. Ali, i to je jako relativno jer možda ne govorimo o razdoblju od 25 godina, već se ta granica spušta na 20 godina. Uglavnom, ako sagledamo sve aspekte, radi se o sasvim normalnoj preporuci - kaže nam.

Agencija je napravila četiri točke koje služe kao uvod i još 30 kao supervizorska očekivanja za postupanje banaka. Tu se navodi i da je razina investicija u privatni i javni sektor nepovoljna, sa slabim izgledima za buduće, srednjoročno razdoblje.

- Iako su unaprjeđenje klime za investitore i kvalitetni programi javnih investicija važni čimbenici koji bi trebali podržati rast ulaganja, uloga banaka u ovom procesu ne može biti zanemarena. Od banaka se očekuje da podržavaju financiranja održivih kapitalnih projekata kojima će se doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje. U ovom kontekstu potrebno je analizirati moguće modele održivog financiranja, uz sudjelovanje većeg broja banaka ili uz podršku međunarodnih investitora i partnera - navodi se u izvješću. Dali su mišljenje i o rizicima za ostvarenje značajnijeg ekonomskog rasta u BiH. - Procjenjuje se da bi demografski rizici i nedostatak radne snage mogli predstavljati ključne rizike za ostvarenje značajnijeg ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u srednjem roku. Banke bi trebale moći pravodobno identificirati i izbjeći koncentracije kreditnog rizika prema pojedinačnim izloženostima i posebno izloženim djelatnostima, odnosno sektorima ekonomije, kako bi se pravodobno ublažili navedeni rizici. Negativne posljedice demografskih rizika na poslovanje banke moguće je ublažiti putem aktualiziranja inicijativa za planiranje upravljanja ovim rizicima, uz suradnju sa širom poslovnom zajednicom i institucijama - istaknuto je u izvješću.

Nadzor bankarskih praksi

U budućnosti, prema supervizorskim očekivanjima, ciljani nadzor će se uglavnom nastaviti s fokusom na kreditne izloženosti i portfelje koji su osjetljiviji na makroekonomske čimbenike, poput portfelja osiguranih stambenim i poslovnim nekretninama te portfelja malih i srednjih poduzeća. Agencija će aktivno nadzirati bankarske prakse rezerviranja prema okviru MSFI 9. Kod banaka kod kojih su utvrđeni značajni nedostaci ili neusklađenosti vršit će se pojačani nadzor. Sve u svemu, očekuje nas burno razdoblje u financijskom segmentu u ovoj zemlji, donosi Vecernji.ba.

Traže se radnici za jednu od najmodernijih tvornica u BiH

Grude.com - klik u svijet — Sat, 24 Feb 2024 19:04:00 GMT

Violeta Grude traži radnike za svoju novu modernu tvornicu ambalaže u Grudama. Ovo je nova tvornica kartonske ambalaže koja će biti najmodernija te vrste u regiji.

– Pridružite se prvom timu nove tvornice kartona i zajedno s nama gradite temelje budućeg poslovanja. Sigurni smo da zajedno možemo pisati velike poslovne stranice. Tražimo timske igrače koji će osigurati da posao teče glatko, gdje će brzina i preciznost rezultirati najkvalitetnijim proizvodima na tržištu – naveli su iz kompanije.

Natječaj ostaje otvoren do 4. ožujka 2024. godine.

Podsjetimo, kako je za BiznisInfo.ba nedavno ekskluzivno kazao vlasnik Violete Petar Ćorluka, svi radovi su pri kraju i već u ovoj godini proizvodi iz ove tvornice će biti na tržištu. Testna proizvodnja već je započela.

– Kapacitet tvornice će biti 60.000 tona u jednoj smjeni a proizvodit će se visokokvalitetna ambalaža za razne vrste robe: voće, povrće, keks, meso… Riječ je o vrlo zahtjevnim, tzv. “shelf-ready” kutijama koje koriste moderni trgovački lanci – kazao je tada Ćorluka za BiznisInfo.ba.

Prema njegovim riječima, tu vrstu ambalaže ne proizvodi nitko u Bosni i Hercegovini a cilj njegove kompanije i jeste da rade ono što ne rade drugi.

– To se do sada uvozilo, a od sljedeće godine ne samo da se neće morati uvoziti već će se i izvoziti. Već smo dogovorili izvoz u nekoliko zemalja, među njima su Albanija, Crna Gora, Makedonija, Slovenija… – kazao je ovaj poduzetnik.

Ovo je raspored letova iz Mostara za Italiju i Njemačku

Grude.com - klik u svijet — Sat, 24 Feb 2024 14:26:00 GMT

Talijanska zrakoplovna kompanija Sky Alps objavila je početak letova na tri linije iz Mostara.

No, u tom setu nije i početak letova za Bari. Sada je kompanija objavila i početak tih letova, i to od 2. svibnja. Kompanija će letjeti za München i Veronu utorkom i petkom te za Rim i Bari četvrtkom i nedjeljom.

Cijene karata su formirane tako da za let od Mostara do Münchena treba izdvojiti 129 eura u jednom smjeru, a za Rim u jednom smjeru karta je 89 eura, dok je jednosmjerna karta do Verone 79 eura. Karte za navedene letove dostupne su za rezervacije na službenoj stranici talijanske kompanije Sky Alps.

Prema najavi, uskoro će biti dostupne i karte za Bari kao četvrtu destinaciju kojom će talijanska kompanija povezati Bosnu i Hercegovinu s Italijom i Njemačkom.

Uz postojeću izravnu liniju sa Zagrebom, putem tvrtke Croatia Airlines, a koja otvara mogućnost letova u veliki broj drugih europskih i svjetski značajnih destinacija, kao i dolaskom tvrtke Sky Alps, čime su potvrđene izravne linije iz Mostara za Rim, München, Bari i Veronu, iz Mostara je uspostavljena izravna zračna povezanost s Beogradom, prenosi Bljesak.

Je li Mate Rimac u opasnosti?

Grude.com - klik u svijet — Fri, 23 Feb 2024 22:00:00 GMT

Situacija s Matom Rimcom sve je ozbiljnija. Poduzetnik koji je dobio stotine milijuna eura, što novca građana Hrvatske što novca građana Europske unije zasad nije opravdao očekivanja mnogih.

Iako su svi priželjkivali robotaksije, oni još ne voze Hrvatskom, a suradnja s državama izvan Europske unije na ovom projektu kojeg plaća najviše Europska unija mnogima je dodatno podigla tlak.

Naime, tvrtka Mate Rimca Project 3 Mobility dobila je bespovratno više od 180 milijuna eura za razvoj autonomnog vozila pete razine, a iz dijela odgovora kojeg je Index dobio od izraelske tvrtke Mobileye, dogovoreno je da će Rimčevi robotaksiji koristiti njezinu naprednu tehnologiju za autonomna vozila. Ali proizlazi da je riječ o tehnologiji koja podržava četvrtu razinu autonomije.

Također, Johann Jungwirth, jedan od čelnih ljudi tvrtke Mobileye, kaže kako je riječ o njihovoj najnaprednijoj tehnologiji i autonomnom vozilu razine četiri.

Dio javnosti tek je tada postao svjestan da u vladinom planu doslovno piše da Rimac ne razvija tehnologiju kojom će se vozilo kretati bez vozača, nego samo razvija automobil u koji će implementirati tehnologiju koju će netko drugi izmisliti. Isto tako, dio stručne javnosti, o čemu je pisao i Index, problematizirao je tehnologiju te izraelske tvrtke, tvrdeći kako nije riječ o petoj razini autonomije, odnosno da ta tehnologija ne odgovara zahtjevima u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno isporučenom novcu.

Ili će nas Mate Rimac sve iznenaditi pa konačno pustiti robotaksije na ulice ili će najbrži Livnjak pred institucije. Samo da ne pojuri u BiH čije papire ima jer stvarno je ovoj zemlji dosta sumnjivih lica koja kao neku svoju pravdu traže, a mutni su do bola... Mate Rimac definitivno djeluje kao lik za kojeg je dobro raditi, međutim mora konačno pokazati nešto konkretno jer institucije ne miruju... Rimac je u opasnosti od institucija koje ga sigurno drže na oku.

Zatvara se najstarija trgovina u Imotskom! Borovo je radilo još od početka 60-ih godina prošlog stoljeća

Grude.com - klik u svijet — Tue, 20 Feb 2024 09:15:00 GMT

Ulica Šetalište Stjepana Radića u Imotskom ostaje bez još jedne prodavaonice. Riječ je o trgovini, prodavaonici obuće Borovo otvorene još početkom šesdesetih godina prošlog stoljeća, javlja Radio Imotski. Odlazi tako u nepovrat još jedan kultni imotski dućan koji je na noge Imoćana u ovih proteklih šest desetljeća stavio na tisuće pari raznih cipela, tenisica, papuča, zapravo cijele palete Borovo asortimana. Očito da je, kako doznaje Radio Imotski, Borovo Imotski bio na popisu prodavaonica koje se zatvaraju u manjim hrvatskim gradovima.

Prijedlog dopune Zakona o radu, mogućnost angažmana studenata za rad

Grude.com - klik u svijet — Mon, 19 Feb 2024 15:16:00 GMT

U Federaciji Bosne i Hercegovine, predložene su dopune Zakona o radu na način da bi poslodavci mogli sa studentima zaključivati ugovore za obavljanje privremenih i povremenih poslova u punom ili nepunom radnom vremenu.

Zakon koji najavljuje ovo pravilo predložila je Parlamentu na odlučivanje po skraćenom postupku Federalna vlada u prosincu prošle godine.

Neophodni uvjet za eventualno stupanje na snagu je da ga većinom glasova prihvate oba doma Federalnog parlamenta.

Kao jedna od prvih točaka dnevnog reda je najavljen za sjednicu Zastupničkog doma sazvanu za 3. ožujka. Zasad nije poznato kad bi mogao biti i na dnevnom redu Doma naroda.

Prema predloženom zakonu, ugovor sa studentom bi mogao biti zaključivan isključivo za poslove koji ne nose povećani rizik u skladu s propisima iz oblasti zaštite na radu, za sezonske i pomoćne poslove za koje se s poslodavcem ugovara rad na određeno vrijeme.

Jedna osoba može biti angažirana najviše dva puta u jednoj kalendarskoj godini na period ne duži ukupno od 180 dana.

Angažirani student može biti redovan ili izvanredni i ne može biti mlađi od 18 ni stariji od 26 godina. U tijeku rada, imao bi odmor pod istim uvjetima kao i osobe u radnom odnosu te i druga prava u skladu s propisima o mirovinsko i invalidskom osiguranju.

Puni službeni naziv akta upućenog u parlamentarnu proceduru je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine.

- Zakon o radu stupio je na snagu 14. 4. 2016. godine te je u tijeku primjene ustanovljeno da su određene životne i pravne situacije nametnule potrebu dopuna. Naime, da bi Zakon o radu bio što bolje implementiran u poslovni ambijent Federacije BiH, potrebno je bilo dopuniti ga. Također, u konzultacijama i razgovorima s poslodavcima, institucijama zaduženim za njegovu primjenu i kontrolu, nametnula se potreba dopuna pojedinih odredbi kojima će biti reguliran rad studenata za obavljanje privremenih i povremenih poslova. lz navedenih razloga, pristupilo se nalaženju pravnih rješenja čiji je cilj što kvalitetnija i efikasnija implementacija postojećeg Zakona o radu. Nadalje, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike je iz Parlamenta Federacije BiH podneseno više zastupničkih i izaslaničkih inicijativa, kojima je inicirano uređenje rada studenata - navela je Federalna vlada u obrazloženju.

Do kraja godine ukinute carine na uvoz električnih automobila u BiH

Grude.com - klik u svijet — Wed, 14 Feb 2024 15:33:00 GMT

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, danas je donijelo Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. prosinca 2024. godine, čime je praktično produženo razdoblje važenja ranije odluke donesene sukladno Zakonu o carinskoj tarifi BiH.

Donošenjem nove odluke do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjene carinske stope s 15 posto na pet posto za uvoz hibridnih automobila, čime se osiguravaju preduvjeti za masovniji uvoz ovih vozila u BiH i rast prihoda zbog povećanog broja uvezenih vozila.

Ova mjera je konkretna financijska potpora građanima te javnom i privatnom sektoru za kupovinu i uvoz ove vrste automobila, smanjenju zagađenja zraka, bolje zaštite okoliša uz podizanje sigurnosti u prometu te otvaranja novih radnih mjesta kod ovlaštenih trgovaca ili servisa i rast ulaganja u električne punionice. Na ovaj način želi se doprinijeti dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stupova Zelene agende za zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promjena, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Radi se o uvozu u BiH novoproizvedenih automobila koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.

Prema podacima Udruge ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, u BiH je do listopada 2023. godine uvezeno 209 električnih vozila, što predstavlja porast za više od 300 posto u odnosu na prethodnu godinu kada ih uvezeno 69. Hibrida je zaključno s krajem listopada 2023. godine uvezeno 826, a plug-in hibrida 58, dok je u ovom razdoblju ukupno 936 ovih vozila prvi put registrirano u BiH, navodi se u priopćenju sa današnje sjednice Vijeća ministara BiH.

BiH tvrtke opskrbljuje Saudijsku Arabiju novim oružjem

Grude.com - klik u svijet — Mon, 12 Feb 2024 09:51:00 GMT

Tvrtke namjenske industrije u Bosni i Hercegovini na sajmu vojne industrije "World Defense Show 2024", koji je održan od 4. do 8. veljače u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, potpisale su višemilijunske ugovore.

Iz tvrtke "Igman" iz Konjica priopćili su da su potpisali dva nova ugovora u vrijednosti od 80 milijuna KM.

Ovu tvrtku predstavljali su direktor Đahid Muratbegović i izvršni direktor Armin Sarajlić, te su bili u pratnji Razima Čolića, veleposlanika BiH u Saudijskoj Arabiji.

"Igman" je potpisao ugovore sa Nacionalnom gardom i Ministarstvom obrane Kraljevine Saudijske Arabije.

"Kraljevina Saudijska Arabija jedan je od ključnih pokretača globalne vojne industrije. Pokazuju to i podaci o konstantnom ulaganju u jačanje njihovih obrambenih kapaciteta, stoga raduje činjenica da svoje oružane snage opskrbljuju našim proizvodima. Dokaz je to naše kvalitete i spremnosti da odgovorimo jednom zahtjevnom tržištu, te posebno raduje kontinuirana suradnja s obrambenim institucijama Kraljevine Saudijske Arabije započeta prije nešto više od desetljeća", navodi Muratbegović u priopćenju iz ove tvrtke.

Višemilijunski ugovor je u Rijadu potpisala i tvrtka "Tehnički remont Bratunac".

Oni su potpisali ugovor sa holdingom "Saudi hemikal" iz Saudijske Arabije, a realizacija ove suradnje je već dugo pripremana.

Slaven Ristić, većinski vlasnik "Tehničkog remonta Bratunac" (TRB), rekao je za "Nezavisne novine" da je ovaj ugovor kruna višegodišnjeg rada i truda.

"Mi pokazujemo da pronalazimo tržište svugdje u svijetu, što je potvrda našeg kvaliteta svih ovih godina. Osvojili smo tržište Saudijske Arabije, ugovor je višemilijunski i dugogodišnji. U pitanju je transfer tehnologija i zajednička proizvodnja nekih naših proizvoda. Ugovor je veoma značajan za našu tvrtku. Ovo će omogućiti dodatna zapošljavanja u 'Tehničkom remontu Bratunac'. To je rezultat ne samo mene, nego kompletnog tima u našoj firmi koji je radio uporno. Testovi saudijskog holding bili su veoma zahtjevi i dugo su birali partnera za ovaj projekt, a izabrali su nas. Uspješno smo odgovorili na veoma zahtjevne analize naše tehnologije i proizvoda i to jasno govori o visokom kvalitetu i pouzdanosti naših proizvoda. To dovoljno govori koliko smo mi ozbiljna tvrtka i koliko se cijeni naš rad", naglasio je Ristić.

Inače "World Defense Show 2024" je ove godine okupio više od 750 izlagača iz više od 45 zemalja.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, tijekom prošle godine namjenska industrija je izvezla proizvode u vrijednosti oko 241 milijun KM.

Kako se vidi u ovim podacima, najviše su se izvozili bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija te njihovi dijelovi.

Tijekom prošle godine najviše se izvozilo oružja u Sjedinjene Američke Države.

Slijedi izvoz u Bugarsku, Tursku i Saudijsku Arabiju.

Oružje se još izvozilo u Srbiju, Slovačku, Njemačku, Kongo, Češku i druge zemlje.

U prošloj godini registrirano više od 2.000 malih biznisa u FBiH

Grude.com - klik u svijet — Sat, 10 Feb 2024 17:29:00 GMT

Tijekom 2023. godine Federalni zavod za zapošljavanje realizirao je tri programa sufinanciranja samozapošljavanja kojima je podržano pokretanje poslovnih djelatnosti, odnosno registracija biznisa za mlade, žene, razvojačene branitelje, ali i ostale kategorije nezaposlenih osoba, priopćeno je iz ovog zavoda.

Riječ je o programima sufinanciranja samozapošljavanja Start up 2023, „Start up – Druga prilika“ 2023, te sufinanciranja samozapošljavanja u oblasti gospodarstva 2023.

U okviru ovih programa, zaključen je 2.141 ugovor s nezaposlenim osobama koje su uz financijsku podršku registrirale svoj poslovni subjekt.

Najviše poslovnih subjekata je otvoreno u djelatnostima poljoprivrede, trgovine i prerađivačke industrije.

U okviru novoosnovanih poslovnih subjekata, ističu iz Zavoda, sufinancirano je dodatno zapošljavanje 333 osobe, te su ovim programima obuhvaćene 2.474 osobe, i to 55 posto muškaraca i 45 posto žena, a u tu svrhu su ugovorena sredstva u iznosu od 16,8 milijuna KM.

Promatrajući dobnu strukturu osoba zaposlenih kroz ove mjere mladih je 28 posto, koliko je i osoba od 30 do 40 godina, dok je starijih od 40 godina 44 posto.

Analizirajući period nezaposlenosti, 49 posto osoba su prije pokretanja biznisa bile nezaposlene duže od 12 mjeseci, a u prosjeku 42 mjeseca, što ukazuje na činjenicu da skoro polovina obuhvaćenih osoba spada u dugotrajno nezaposlene osobe čija je nezaposlenost prekinuta zahvaljujući mjerama Federalnog zavoda za zapošljavanje, naglašavaju iz Zavoda.

Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje zaključuju da nastavljaju s realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja, te će u ovoj godini objaviti nove javne pozive za sudjelovanje u programima čiji je cilj poticanje samozapošljavanja, odnosno pokretanje malih biznisa.

Standard and Poor's: Kreditni rejting BiH ostaje B+ sa stabilnim izgledima

Grude.com - klik u svijet — Tue, 06 Feb 2024 09:10:00 GMT

Međunarodna rejting agencija Standard and Poor's (S&P) zadržala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, 'B+' sa stabilnim izgledima.

U izvješću za Bosnu i Hercegovinu, analitičari S&P navode da će se u razdoblju od 2024-2027 ekonomski rast povećati oko tri posto u realnom iznosu, zahvaljujući većoj potrošnji usljed smanjenja inflatornih pritisaka, nekoliko investicijskih projekata i jačanju vanjske potražnje.

Unatoč internim i eksternim izazovima, ekonomija Bosne i Hercegovine pokazala je otpornost tijekom 2023. godine, uz procjenu rasta realnog GDP-a od oko dva posto, nakon ekspanzije od gotovo četiri posto u 2022. godini - priopćeno je iz Centralne banke BiH (CBBiH).

U priopćenju se navodi da je usporavanje ekonomskog rasta posljedica slabijih performansi u ključnim trgovinskim partnerima Bosne i Hercegovine, uglavnom iz Europske unije, te utjecaja visoke inflacije na privatnu potrošnju. Svijetlu točku, kako navode analitičari, predstavlja snažna ekspanzija turizma od 15 posto u prva tri tromjesečja 2023. godine, čime je podržan ekonomski rast zemlje.

Od 2024. godine, prema ocjeni analitičara S&P, Bosna i Hercegovina će zabilježiti ekonomski rast koji će biti podržan ekonomskim oporavkom ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što bi trebalo potaknuti rast izvoza. Inflacija je u studenome pala na 1,7 posto, te se očekuje da će to utjecati na realni rast plaća i privatnu potrošnju. Također, očekuje se nekoliko velikih investicijskih projekata, posebno u oblasti energije i izgradnje puteva, što će podržati rast tijekom narednih nekoliko godina.

Neto dug BiH iznosi oko 20 posto GDP-a, što je umjeren dug za zemlje u razvoju, a analitičari očekuju da će deficit tekućeg računa ostati na niskoj razini i u narednih četiri godine. Također se očekuje da će BiH zadržati aranžman valutnog odbora.

Prema navodima analitičara, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ako se postignu na konsenzusu zasnovane političke odluka, što bi, u srednjem roku, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast - navodi se u priopćenju CBBiH.

Ministar: Nema više neopravdanog rasta cijena

Grude.com - klik u svijet — Mon, 05 Feb 2024 15:34:00 GMT

Federalno ministarstvo trgovine sa Udruženjem poslodavaca, udruženjima potrošača i Sindikata trgovine pokrenulo je projekt 'zaključavamo cijene' kojim se cijene za 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda smanjuju i zaključavaju na period od 3 mjeseca. Projekt je službeno stupio na snagu 15. prosinca.

Raport je razgovarao s Federalnim ministrom trgovine Amirom Hasičevićem, pitajući ga kako teče akcija i kakvi su dosadašnji rezultati.

"Prema dosadašnjim podacima koje smo dobili od domaćih lanaca trgovina, možemo zaključiti da je porast grupe od ovih 40 artikala u ukupnom sudjelovanju u prodaji značajno porastao. Prikupljamo sve podatke i do kraja mjeseca ćemo se obratiti sa službenim podacima. Evaluirat ćemo situaciju na mjesečnoj razini", najavio je ministar.

Konkretni ciljevi akcije su, kaže, bili da se uspostavi jedna kontrola i dijalog svih strana potrošača, trgovaca, proizvođača i Ministarstva.

Stabilizacija cijena

"Najveći efekt je što vršimo stalnu kontrolu na tržištu i što smo uspjeli stabilizirati cijene da nema više neopravdanog rasta cijena, a što je bio slučaj ranije. Ovom akcijom, koja je bila na dobrovoljnoj osnovi, napravili smo dogovornu intervenciju na tržištu. Ključni efekt je što smo u stalnom procesu kontroliranja cijena i dešavanja na tržištu i stalnom dogovaranju sa svim akterima o narednim koracima, ali i efektima ovih", kaže ministar Hasičević.

Ono što sad brojke pokazuju jeste da smo za studeni i prosinac prošle godine imali inflaciju 0.1% i za ova dva mjeseca prehrambeni proizvodi bilježe prvi put pad u nekom dugom vremenu, navodi.

"Ono što je nama bitno je da je ova akcija s ovih 40 artikala uspjela da ušifri cijene zato što artikli koje smo mi definirali oni su ipak predstavljali sve ostale artikle koje nisu obuhvaćeni jer se moraju držati toga. Mi znamo da oni koji nisu sudionici (uvozni artikli op.a) stalno provjeravaju ove cijene i prilagođavaju svoje cjenovne politike ovim definiranim", govori.

Uskoro nova akcija

S obzirom na to da je ova akcija predviđena do 15. ožujka, ministar kaže da rade na novoj akciji 'Pametni potrošač'.

"Pokušat ćemo napraviti jednu aplikaciju, koju smo predvidjeli u proračunu, gdje bi naši građani mogli da se uključe u, na neki način, proces donošenja odluka. Moći će reći što žele i po kojoj cijeni. Na osnovu toga bismo mi zajedničkim dijalogom vidjeli koliko možemo ispoštovati njihove želje i donijeli konačnu odluku."

Dodaje da su uspjeli osigurati dovoljnu količinu artikala da ne bi došlo do nestašice, kao što je, kako kaže, u nekim drugim zemljama ovakva akcija prouzrokovala nestašicu proizvoda.

Najmanji rast inflacije u regiji

Što se tiče inflacije i prognoza za naredni period, ministar financija kaže da je teško garantirati bilo što, ali da trenutno imamo najmanji rast inflacije u regiji. Ali opet treba biti oprezan s obzirom na to da ove inflatorne mjere i neki potezi, kao što smo radili ove godine, su trebali biti prethodno doneseni.

Napominje da je inflacija za studeni i prosinac 2023 iznosila 0,1 % dok je za isti period 2022. godine bila jedna od najvećih u regiji.

"Uspjeli smo stabilizirati i usporiti rast inflacije i trenutno imamo najmanju stopu rasta inflacije u regiji", kaže ministar Hasičević za Raport.

Neradna nedjelja

Što se tiče zabrane djelovanja prodajnih objekata nedjeljom, ministar kaže da je zakon upućen u parlamentarnu proceduru te da očekuju da on što prije dođe na dnevni red.

"Nacrt zakona će ići u javnu raspravu, zatim u Prijedlog zakona i gledat ćemo da u što kraćem roku taj zakon zaživi."

Što se tiče Zakona o zaštiti potrošača kojeg je najavio krajem prošle godine, ministar kaže da će uskoro predstaviti prvi draft Zakona.

"Planiramo da u parlamentarnu proceduru dođe do kraja ožujka. Zakon je opširan, osnovna strategija je bila homogenizacija tržišta na državnom nivou, trenutno imamo jedan stari zakon koji važi u FBiH i u Distriktu Brčko. Zakon o zaštiti potrošača na entitetskoj razini ima RS. Priča je bila ako uspijemo napraviti neku vrstu homogenizacije na teritoriji RS i FBiH ovi odredbi, da bi kroz njih moglo biti brže donijeti ovaj zakon koji se nalazi u pristupnim pregovorima."

Nakon što je propao zakon o minimalnoj plaći, najavljena je isplata dvije prosječne plaće koje neće biti oporezive u narednih šest mjeseci. Ministar Hasičević kaže da i dalje traju pregovori i da će to biti ispoštovano u nekom narednom periodu.

Digitalizacija Ministarstva

Ističe da mu je posebno drago što su u budžetu odobrili novac za Ministarstvo trgovine FBiH i digitalizaciju.

"Dobili smo pare i idemo u digitalizaciju Ministarstva. Dižemo ponovo našu aplikaciju FMT Oil koja je bila pala. Tu pratimo nadzor i kontrolu prometa nafte i naftnih derivata. Otprilike, u FBiH je to negdje oko 800 milijuna litara, oko osam milijuna KM se prikupi naknade za formiranje robnih rezervi i pošto je ona oporeziva onda 1.360.000 KM PDV-a samo javnih prihoda od toga imamo pored ovih osam milijuna takse. Zato nam je to jako bitno", kaže.

Ministar zaključuje da u ovoj godini s Ekonomskim fakultetom u Sarajevu planiraju raditi Strategiju razvoja trgovine za FBiH koja nije donesena.

JP Autoceste FBiH dodijelio 40 stipendija najboljim studentima

Grude.com - klik u svijet — Wed, 31 Jan 2024 18:14:00 GMT

U prostorijama operativnog ureda JP Autoceste FBiH u Sarajevu održano je svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju za redovne studente dodiplomskih i postdiplomskih studija.

Stipendije su uručene grupi od 40 studenata iz cijele BiH koji studiraju građevinske fakultete, fakultete za saobraćaj i komunikacije, elektrotehničke fakultete, mašinske fakultete, pravne fakultete i ekonomske fakultete.

Ugovore studentima za akademsku godinu 2023/2024. dodijelio je v.d. direktora JP Autoceste FBiH Denis Lasić. Čestitao im je na dobivenoj stipendiji i poželio uspješno daljnje školovanje.

„JP Autoceste FBiH već 12 godina zaredom razvija svoj sustav stipendiranja i osigurava sredstva kako bi se studentima omogućio bolji i kvalitetniji pristup obrazovanju. Ove je godine oboren i rekord u broju prijava za stipendije, čak 253 prijave, što svakako svjedoči o velikom interesu mladih ali i potrebi u društvu za podrškom“, istaknuo je Lasić.

Prema njegovim riječima osim financijske podrške studenti ne samo s fakulteta u BiH i iz susjedne Hrvatske imaju jedinstvenu priliku da ono što uče u teoriji vide uživo prilikom posjeta aktivnim gradilištima Koridora Vc gdje se primjenjuju najsuvremenije metode gradnje.

Stipendije se dodjeljuju za akademsku godinu 2023/2024. godina za period od 10 mjeseci u mjesečnom iznosu od 300 KM za studente počevši od treće godine prvog ciklusa, te 500 KM za studente prve i druge godine drugog ciklusa studija.

Uključujući ovu 12. generaciju JP Autoceste FBiH je u društveno-odgovorni program stipendiranja uložilo 860 tisuća KM za 340 studentskih stipendija.

FOTO: Od bosanskohercegovačkog tla do norveškog leda

Grude.com - klik u svijet — Tue, 30 Jan 2024 22:42:00 GMT

Predstavnici Argete, Mercatora i Konzuma posjetili su Banku gena poljoprivrednih kultura u Sarajevu. Ove su kompanije, zajedno sa pekarom Slatko i Slano, lani udružile snage na projektu domaćeg kruha, a posljednji posjet dio je inicijative da se očuva sjeme koje čini srž recepture ovog već omiljenog kruha, koji će tako moći biti dostupan zauvijek, ali i postavlja temelje za dugoročnu sigurnost lokalnih žitarica.

Ova inicijativa predstavlja važan korak prema očuvanju biološke raznolikosti i genetske baštine poljoprivrednih biljaka te potiče na održivost i dugoročnu zaštitu sjemena, osiguravajući resurse za buduće generacije.

Korak prema Arktičkom Krugu i Globalnom Trezoru Sjemena

Kroz zajedničke napore Argete, Konzuma i Mercatora, omogućit će se pohranjivanje sjemenskog materijala lokalnih populacija heljde (Fagopyrum esculentum), ključne komponente njegove recepture, duboko u Arktičkom krugu, unutar vječnog leda Globalnog trezora sjemena u Svalbardu. U sklopu posjete, organiziran je detaljan obilazak prostorija banke gena, pružajući predstavnicima kompanija uvid u inovativnu opremu i impresivnu kolekciju sjemena. S posebnim naglaskom, predstavljeni su i paketi sjemenskog materijala, pažljivo pripremljeni za uvrštavanje u kolekciju trezora.

Globalni trezor sjemena već pohranjuje više od milijun primjeraka najvrijednijih biljnih sjemenki iz cijelog svijeta. Ovdje su sjemenke sigurne od svih vanjskih utjecaja i katastrofa. Zakopana više od 100 metara duboko u planinu, Svjetska banka sjemena zaštićena je trajno zamrznutim okolišem poznatim kao permafrost.

Argeta: "Dobra Strana Kruha" Sada i u budućnosti

Argeta, poznata kao "Dobra strana kruha" već više od 20 godina, zauvijek je zahvalna svima koji peku kruh i s kojima dijeli uspjeh da je danas broj 1 mesna i riblja pašteta u Europi. Stoga je od 2023. godine kompanija odlučila posvetiti dodatnu pažnju očuvanju i zaštiti lokalnog sjemena. Domaći kruh zajedničko je obećanje Argete, Konzuma i Mercatora, te pekare Slatko i Slano da će podržati banku gena poljoprivrednih kultura, koja štiti i čuva naše lokalno sjeme, i to obećanje se s pažnjom održava.

I ti možeš biti dio priče.

Priuštite si domaći kruh sa svojom omiljenom Argetom. Pronađite ga isključivo u Konzum i Mercator prodajnim objektima i saznajte više o njegovoj priči na linku

Hercegovački div staje na noge nakon 15 godina u stečaju

Grude.com - klik u svijet — Tue, 30 Jan 2024 11:50:00 GMT

Nakon godina neizvjesnosti provedenih u stečaju, nekadašnji gospodarski gigant, jablaničko poduzeće Granit, trebalo bi ponovo stati na svoje noge, piše Biznisinfo.ba

Zahvaljujući koncesiji o eksploataciji kamena, koja je potpisana na 30 godina, između ministarstva gospodarstva HNŽ-a i poduzeća Granit, otvara se prostor strateškom partneru za ulazak u posao i spas ovog poduzeća i njegovih radnika.

Jablanički Granit tražena je roba na tržištu. Proteklih godina opstruiran je rad poduzeća, ali uvođenjem ozbiljnog strateškog partnera u posao, za ovo poduzeće napokon bi trebali doći neki bolji dani.

Radnici previše puta izvarani lažnim obećanjima. U stečaju su već 15 godina, i većina ih radi za minimalnu plaću. Potpisivanjem koncesije javio se, kažu nam, tračak nade da spas za poduzeće ipak dolazi.

“Normalno, očekujemo da bude bolje. Imamo mi zarađenih plaća koje nam nisu isplaćene ni prije stečaja, i staž koji nije po 20 godina uplaćivan. Ne vjerujemo da još to dotle došlo, jer koliko smo se borili i s policijom i sa sudovima, valjda je tome došao kraj”, kaže Aldin Zukić, radnik “Granita”.

U Francuskoj poljoprivrednici blokirali glavne ceste

Grude.com - klik u svijet — Mon, 29 Jan 2024 19:30:00 GMT

U Francuskoj poljoprivrednici su blokirali glavne ceste i prilaze glavnom gradu Parizu.

Francuska vlada mobilizirala je 15 tisuća policajaca kako bi spriječili traktore da uđu u Pariz i ostale gradove.

Poljoprivrednici se bune zbog pravila Europske unije za zaštitu okoliša i kažu da će im nova regulativa uništiti proizvodnju.

- Podržavam prosvjed, njihovo je pravo postavljati blokade. Velike trgovine uzimaju proizvode iz inozemstva i poljoprivrednicima ne preostaje ništa drugo nego baciti svoje proizvode. Otkupne su cijene preniske, kazao je Marco Tolu, stanovnik Pariza.

- Njihovi su proizvodi kvalitetniji i draže nam je kupovati francusko. Problem je što su ipak malo preskupi i ne može si svatko priuštiti dobru hranu, naglašava Naries Nounsi, stanovnica Pariza.

Naglo povećan broj izdanih građevinskih dozvola za stanogradnju

Grude.com - klik u svijet — Mon, 29 Jan 2024 16:07:00 GMT

Brој izdаnih građevinskih dozvola u prosincu 2023. gоdinе u Bosni i Hercegovini – u оdnоsu nа prоsјеčаn brој izdаnih građevinskih dozvola u 2022. gоdini – veći је zа 19,8%. U оdnоsu nа prosinac 2022., veći је 12,5%.

Prema izdanim građevinskim dozvolama, brој prеdviđеnih stаnоvа zа grаdnju u prosincu 2023. gоdinе u оdnоsu nа prosjek iz 2022. gоdine veći је zа 69,2%. U usporedbi s istim mjesecom godinu ranije, taj broj je veći zа čak 118,9%.

Samo u prosincu 2023. izdane su građevinske dozvole za gradnju 1.456 stanova u Bosni i Hercegovini. Ukupna korisna površina ovih stanova je 92.914 metara četvornih piše BiznisInfo.ba.

Visok stupanj bolovanja izazvao recesiju u Njemačkoj

Grude.com - klik u svijet — Fri, 26 Jan 2024 18:19:00 GMT

“Veliki razmjer bolovanja u prošloj godini doveo je do velikog manjka u proizvodnji. Bez bolovanja bi njemačko gospodarstvo u protekloj godini poraslo 0,5 posto”, proizlazi iz studije Udruge istraživačke farmaceutske industrije VFA, koju prenose svi njemački mediji.

Ovako je zbog velikog broja radnika koji su bili na bolovanju njemačko gospodarstvo smanjeno za 0,3 posto.

“Zbog natprosječnog broja sati koje su zaposleni proveli na bolovanju njemačko gospodarstvo ostvarilo je 26 milijardi eura manje”, navode autori studije Claus Michelsen i Simon Junker.

Najveći broj prijavljenih dana provedenih na bolovanju bilježe proizvodne branše poput metalske, kemijske i automobilske industrije.

“Njemačka je 2023. doslovno bila bolesnik, a val bolovanja gospodarstvo je opteretio više nego u ostalim zemljama”, navodi se u studiji.

Godine 2023. je nastavljen trend rekordnih broja dana koje su zaposleni u Njemačkoj proveli na bolovanju. Prosječno bolovanje je trajalo 20 dana.

Najčešće bolesti koje se pojavljuju u statistikama su upale gornjih dišnih putova i gripa. Među dijagnozama koje se pojavljuju natprosječno često se nalazi i depresija.

Zaposleni se još uvijek mogu za bolovanje telefonski prijaviti kod liječnika.

Mattoni 1873 stigao u BiH!

Grude.com - klik u svijet — Fri, 26 Jan 2024 09:30:00 GMT

Mattoni BH je novi službeni distributer Pepsi brendova, kao i brendova Tube, Guarana, ReMix, Aqua Viva, Knjaz Miloš i Gusto za teritorij Bosne i Hercegovine.

Mattoni BH je članica grupe Mattoni 1873, izgrađene na češko-italijanskoj tradiciji, danas najvećeg proizvođača pića u Središnjoj Europi koji je prošle godine proslavio 150 godina poslovanja. Grupa Mattoni 1873 posluje u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a od ove godine i u Bosni i Hercegovini. Na navedena tržišta Grupa plasira 56 brendova koji se proizvode u 11 suvremenih tvornica u Europi. Pored vlastitih brendova, Mattoni 1873 je i licencirani proizvođač i distributer međunarodnih brendova kao što su Pepsi, Mirinda, 7up, Ivi, Evervess i drugi.

Preko S. Europe do snažnog pristustva na Balkanu – kronologija

Kompanija Mattoni 1873 poznata je po investicijama i podizanju standarda poslovanja u svojoj oblasti na tržištima na kojima nastupa.

Strategiju i snažan rast kompanije Mattoni 1873 baziran na širenju poslovanja ilustruje posljednjih nekoliko akvizicija u Središnjoj i Južnoj Europi:

- U Mađarskoj 2015. godine, kada su portfolio grupe obogatile mineralne vode Szentkirályi i Kékkuti

- U Bugarskoj 2017. godine, kada je dio grupe postao lokalni proizvođač PepsiCo napitaka, Quadrant Beverages

- U Češkoj Republici, Slovačkoj i Mađarskoj, gdje je tijekom 2018. i 2019. kompanija akvizirala licencu i imovinu kompanije PepsiCo. U tom razdoblju, Mattoni je kroz joint venture postao vlasnik i najvećeg srbijanskog proizvođača vode i napitaka Knjaz Miloš, napravivši infrastrukturu i bazu za stabilan rast na Balkanu.

Dolaskom na tržište Bosne i Hercegovine, kroz svoju kompaniju Mattoni BH, nakon Srbije i Bugarske, ova uspješna europska kompanija zaokružuje izravno prisustvo na Balkanu.

Alessandro Pasquale, vlasnik i predsjednik, Mattoni 1873:

„U svakoj novoj zemlji u kojoj poslujemo, cilj nam je da potrošačima omogućimo bolje iskustvo uživanja u kvaliteti i dostupnosti najraznovrsnijih bezalkoholnih pića. Mi smo obiteljska kompanija koja se temelji na domaćinskim vrijednostima – tradiciji, inovacijama i odgovornosti. Bilo da je riječ o lokalnim brendovima koje osnažujemo na lokalnim tržištima, ili globalnim brendovima koje distribuiramo, cilj nam je da stvorimo trajnu vrijednost od koje koristi imaju potrošači, tržište, i naši zaposleni.

Trenutno zapošljavamo 3.350 ljudi u 8 europskih država. Proizvodimo u 11 tvornica u 5 zemalja. Poslujemo širom Središnje i Južne Europe, ali ostajemo obiteljska kompanija, čiji uspjeh zavisi od uspjeha svakog pojedinačnog člana obitelji. Naša poslovna strategija je da na svakom novom tržištu gradimo zdravo i održivo poslovanje, investirajući u operativni model, tehnologije, portfolio i ljude, što nas dovodi do liderskih pozicija u različitim kategorijama.

Radujemo se da iskustva sa spomenutih tržišta prenesemo i na tržište Bosne i Hercegovine i zajedno sa našim budućim klijentima i potrošačima, gradimo nove uspjehe kao Mattoni BH.“

Ondrej Postranski, CEO, Mattoni 1873:

„Grupa Mattoni 1873 ima znamenitu povijest baziranu na kvalitetnoj tradicionalnoj češkoj mineralnoj vodi. Suvremena povijest kompanije počela je 1991. godine kada je talijanska obitelj Pasquale privatizirala kompaniju i značajno investirala u njenu modernizaciju. 2015. godine kompanija se proširila u Mađarsku, a 2017. u Bugarsku, akvizicijom Quadrant Beverages, lokalnog proizvođača PepsiCo portfolija. Suradnja s globalnim igračem PepsiCo intenzivirala se od 2018. pa nadalje – Mattoni je postao licencirani proizvođač i distributer PepsiCo proizvoda u Češkoj Republici, Slovačkoj i Mađarskoj, da bi 2019. godine akvizirao i najvećeg proizvođača napitaka u Srbiji, Knjaz Miloš i sve kompanije koje posluju unutar sistema Knjaz Miloš, a 2022. godine postao i ekskluzivni proizvođač i distributer PepsiCo napitaka u Austriji.

Naša pozicija najvećeg proizvođača i distributera bezalkoholnih pića u Središnjoj Europi, zajedno s našom strategijom snažnog rasta, zahtijeva dalji razvoj i ulaganja u naše poslovanje, što će nam biti prioritet i u Bosni i Hercegovini. Postavili smo početnu organizaciju s talentiranom lokalnom snagom, s poslovnicama u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci, žеleći da od starta imamo pokrivenost na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.“

Grupa Mattoni 1873: Činjenice i brojke

3 200 zaposlenih

11 tvornica – punjenje ne samo prirodnih mineralnih i izvorskih voda, već i sokova, gaziranih pića i ledenih čajeva.

56 brendova – lokalnih, internacionalnih i globalnih

8 zemalja – od Češke Republike preko Austrije, Slovačke i Mađarske; do Jugoistočne Europe, Bugarske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Ćorluka o novoj tvornici: Uz bh. tržište proizvode planiramo lansirati od Austrije do Grčke

Grude.com - klik u svijet — Wed, 24 Jan 2024 19:12:00 GMT

Hercegovački poduzetnik i vlasnik tvrtke Violeta Petar Ćorluka uskoro u Grudama otvara najmoderniju tvornicu kartonske ambalaže u regiji, koja je već krajem prošle godine krenula s testnom proizvodnjom, a riječ je o investiciji vrijednoj 35 milijuna eura.

Cijeli proces proizvodnje prate najmoderniji softveri, naši strojevi zadovoljavaju najviše svjetske standarde. Tvornica se prostire na 30.000 četvornih metara zatvorenog prostora. Ukupna vrijednost investicije je 35 milijuna eura, izjavio je u razgovoru za Fenu Petar Ćorluka.

Potvrdio je kako je krenula i testna proizvodnja, a da službeno otvaranje tvornice još nije definirano, ali da će biti uskoro.

Kao što smo najavljivali u ranijim intervjuima, u rujnu 2023. godine je došla oprema za proizvodnju kartonske ambalaže, a u prosincu je krenula testna proizvodnja. Za sada proizvodimo kartonsku ambalažu za naše potrebe, rekao je poduzetnik iz Gruda.

Otkrio je i koliki su kapaciteti proizvodnje i kakvi će se proizvodi točno proizvoditi u tvornici.

Kapacitet tvornice po smjeni je 60.000 tona, a proizvodni proces se odvija u dvije faze. Prva faza je proizvodnja ploča od valovitog kartona. Nakon toga, imati ćemo mogućnost proizvodnje šireg spektra proizvodnje različite vrste kartonske ambalaže, od jednostavnih smeđih transportnih kutija do visokokvalitetnih ‘shelf ready’ kutija te različitih specijalnih vrsta pakiranja s najvišim standardima tiska, kvalitete i preciznosti proizvoda, naglašava Ćorluka.

Ova tvornica će biti jedna od najmodernijih tvornica u regiji.

Visoko automatizirano i moderno postrojenje, korištenje obnovljivih izvora energije, pravi razliku u odnosu na druge tvornice. Na krovu naše tvornice će biti instalirano 3 MW solarnih panela. Za razliku od drugih tvornica u regiji, naša tvornica će koristiti hibridni bojler, koji koristi kombinaciju električne energije i plina, za proizvodnju vodene pare, koja je jako važna u ovoj industriji. Proizvodimo jako efikasno i s minimalnim otpadom i tako omogućujemo bolju konkurentnost naših proizvoda na tržištu, istaknuo je.

Glavni plan je da se zadovolje potrebe domaćeg tržišta.

Prvenstveno želimo zadovoljiti potrebe BiH tržišta, ali proizvode planiramo lansirati na tržišta od Austrije do Grčke, izjavio je Ćorluka.

Otvaranjem tvornice ova zapadnohercegovačka općina dobit će i nova radna mjesta.

Prethodno navedene prednosti tvornice kartona, naravno dovode do otvaranja novih radnih mjesta, time ćemo ojačati gospodarstvo i podići konkurentnost BiH, što u konačnici znači smanjenje uvoza. Trenutno smo u fazi obuke kadrova i testiranja opreme. Iz našeg iskustva jedan radnik u proizvodnji zahtjeva i do deset novih zaposlenih u lancu npr. održavanje, skladište, otprema, računovodstvo, financije, itd. U svakom slučaju cilj nam je da kapaciteti budu što više uposleni, a to će značiti i veći broj zaposlenih, poručio je hercegovački poduzetnik.

Fena

Poslodavci nezadovoljni politikom

Grude.com - klik u svijet — Wed, 24 Jan 2024 18:39:00 GMT

Poslodavci u FBiH nezadovoljni su odnosom i radom aktualnih vlasti na državnim, federalnim i županijskim razinama na provedbi reformi i donošenju sistemskih propisa čija bi primjena omogućila povećanje plaća zaposlenih u realnom sektoru, konkurentnosti gospodarstva, zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage iz BiH, ali i omogućila bolji životni standard građana, zaključeno je na proširenoj sjednici Upravog odbora Udruženja poslodavaca FBiH kojoj je sudjelovalo više od 60 poslodavaca iz cijele FBiH te predstavnika akademske zajednice.

Na sastanku je naglašeno da je neophodno pojačati aktivnosti i unaprijediti suradnju sa aktualnim vlastima u smislu poboljšanja dijaloga među socijalnim partnerima i bržeg reagiranja i donošenja sistemskih propisa i provođenja neophodnih reformi.

Početak rada Ekonomsko-socijalnog vijeća

"Naš prioritet i u ovoj godini je uspostava i početak rada Ekonomsko-socijalnog vijeća i donošenje fiskalnih zakona kojima će se značajno smanjiti opterećenje cijene rada. Nažalost, svjedočimo donošenju programskih i proračunskih dokumenata na svim razinama u FBiH za 2024. godinu u kojima nisu razrađene aktivnosti i predviđena sredstva za provedbu fiskalnih zakona, što je jasan znak da vlasti ni u ovoj godini ne namjeravaju donijeti zakone kojima će se smanjiti porezi i doprinosi na plaće zaposlenih, urediti oblast poreza na dobit, minimalne plaće, a teška fiskalna i parafiskalna opterećenja cijene rada i dalje ostaju najviša u Europi. To možemo i moramo hitno mjenjati", istaknuo je Mario Nenadić, direktor UPFBiH.

Istaknuti gospodarstvenici, članovi Upravnog odbora, naglasili su tijekom sjednice da se uvjeti za poslovanje u FBiH pogoršavaju, da kompanije iz FBiH gube konkurentnost na svjetskom tržištu te da su u naročito teškom položaju izvozno orijentirane kompanije. Poseban problem predstavlja tržište rada na čijoj liberalizaciji insistiraju poslodavci već godinama, a koje je još uvijek opterećeno sporim i neefikasnim procedurama, neusvajanjem Zakona o posredovanju u zapošljavanju, Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH i dr.

Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju

UPFBiH će nastaviti insistirati na donošenju izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, u smislu osiguranja besplatnog zdravstvenog osiguranja za sve građane FBiH, kako bi se jasno razdvojili aktivni tražitelji posla od osoba koje su na biroima za zapošljavanje samo iz razloga besplatnog zdravstvenog osiguranja.

Na sastanku je istaknuta potreba što hitnijeg početka procesa reforme obrazovnog sistema u FBiH, koji u ovome trenutku ne odgovara potrebama tržišta rada, a nije riješeno ni pitanje dualnog obrazovanja ni obrazovanja odraslih.

UPFBiH insistira na što bržem uspostavljanju ekonomsko-socijalnog dijaloga i Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH, jer je apsolutno nedopustivo da vlasti donose zakone i odluke koje se direktno tiču privrede i realnog sektora, a da se prethodno o tome ne izjasne socijalni partneri, poslodavci i sindikati.

Obećanje ludom radovanje

UPFBiH je prije godinu i pol dana dostavilo svim političkim strankama u FBiH dokument "Šta poslodavci očekuju od vlasti" sa više od 40 prijedloga izmjena i dopuna zakona i novih zakona čije bi donošenje omogućio poboljšanje poslovnog ambijenta i zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage iz BiH.

Nažalost, iako su to obećali poslodavcima prije i nakon općih izbora 2022. godine i najavili podršku ovim prijedlozima, vlasti nisu iskoristile predložena rješenja kao barem osnovu za dogovore u rješavanju nagomilanih problema u gospodarstvu.

Reformski zakoni

Sa proširene sjednice Upravnog odbora upućen je apel vlastima da što hitnije krenu sa donošenjem reformskih zakona, kako bi se poboljšao poslovni ambijent, unaprijedili tehnološki procesi, kreirala nova radna mjesta, omogućile nove investicije u savremene tehnologije, unaprijedilo kreiranje neophodnih projekata i zaustavio odlazak mladih i kvalificiranih radnika.

Ukoliko se ne donesu hitni zakoni bh. gospodarstvo gubi konkurentnost, smanjit će se izvoz, izgubiti radna mesta, što bi u ovoj godini moglo doprinijeti nastavku iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika i stanovništva iz BiH .

Zaduženo je rukovodstvo Udruženja da u ime svih poslodavaca u FBiH traži hitne sastanke i tematske rasprave sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama vlasti, kako bi se o spomenutim i drugim temama iz domena gospodarstva i uvjeta poslovanja, što prije obavile neophodne konsultacije, pripremili strateški dokumenti i usvojili propisi s ciljem poboljšanja stanja.

Mercedes prodaje sve autokuće u Njemačkoj

Grude.com - klik u svijet — Mon, 22 Jan 2024 17:19:00 GMT

Odluka se odnosi na svih od oko 80 autokuća, “bez obzira nalaze li se u ruralnim ili urbanim regijama”, rekao je glasnogovornik Mercedesa za njemačke medije. To znači: Podružnica u sjedištu tvrtke u Stuttgartu također je dostupna za preuzimanje.

Istodobno, tvrtka jasno daje do znanja da niti jedna podružnica neće biti zatvorena, te da grupacija nije u financijskim poteškoćama.

Radnici ne bi trebali dobiti otkaz

Autokuće koje se prodaju zapošljavaju 8.000 radnika. Prema pisanju njemačkih medija nisu planirana otpuštanja: “Neće biti otpuštanja, ali cilj nam je zadržati radna mjesta u Njemačkoj.”

Novi vlasnici preuzet će 8.000 radnika. Moguće je da će radnici nakon preuzimanja zarađivati manje. Mogli bi dobiti i djelomične otpremnine. Za Mercedes bi to značilo trajno smanjenje troškova osoblja.

Grupacija ima vrlo jasne zahtjeve za potencijalne kupce. U obzir dolaze samo oni koji su spremni ulagati, otvoreni su prema predstavnicima zaposlenika i nemaju ekonomskih problema. Glasnogovornik: “Želimo osigurati konkurentnost i postojanje uspješne prodaje Mercedes-Benza u Njemačkoj.”

Radničko vijeće ne prihvaća planove

Proizvođač automobila isključuje prodaju svih prodajnih mjesta jednoj tvrtki.

Nije prvi put da automobilska grupa iz Stuttgarta prodaje podružnice. Tvrtka je već poduzela ovaj korak u brojnim drugim europskim zemljama.

Opće radničko vijeće kritiziralo je planove o prodaji navodeći kako je to “šamar u lice” radnicima. “Nakon godina odricanja i povezanih brojnih ustupaka od strane radnika, podružnice su profitabilne i daju svoj doprinos rezultatu grupacije,” rekao je čelnik radničkog vijeća. Planovi nisu ni prihvatljivi ni razumljivi, navodi se.

Znate li pravilo 50/30/20? Ono bi moglo preporoditi vaše financije

Grude.com - klik u svijet — Sun, 21 Jan 2024 10:18:00 GMT

50% za potrepštine
Vaše potrepštine obično su vaši životni troškovi i trebale bi činiti 50% vašeg prihoda nakon oporezivanja. Potrebe su stvari koje trebate, a nisu izborne.

Primjeri potreba uključuju:

Komunalije
Namirnice
Zdravstvena njega
Otplata studentskog kredita

Najam ili hipoteka
Troškovi prijevoza
Plaćanje kreditnom karticom i drugim dugovima
Briga o djeci

Osiguranje.

30% za želje

Vaše želje su stvari koje biste željeli imati, ali nisu neophodne za preživljavanje. Oni se razlikuju od stvari za koje štedite, poput kuće ili odmora (to su vaši dugoročni ciljevi štednje i uključeni su u odjeljak “štednja” vašeg proračuna).

Primjeri želja uključuju:

Ručak vani

Spa tretmani
Dizajnerska odjeća
Članstvo u klubu ili teretani
Ulaznice za sportske događaje

Pretplate na TV usluge.

20% za štednju

Prema pravilu 50/30/20, preostalih 20% vašeg prihoda trebalo bi ići prema vašoj štednji, koja se koristi za veće dugoročne ciljeve. Možete štedjeti za stvari koje želite ili trebate, a možete koristiti i više od jednog štednog računa, piše N1.

Primjeri ciljeva štednje uključuju:

Odmor

Novi automobil
Kapara za kuću
Doprinos na investicijski ili mirovinski račun.

Je li pravilo 50/30/20 za vas?

Pravilo 50/30/20 za neke može biti dobra metoda proračuna, ali možda neće funkcionirati za sve vaše mjesečne troškove. Ovisno o vašem prihodu i mjestu gdje živite, izdvajanje 50% vašeg prihoda za vaše potrebe možda neće biti dovoljno. Na primjer, ako živite u području s visokim troškovima, možda ćete morati staviti veliki dio svog prihoda na stanovanje, što otežava održavanje vaših potreba ispod 50%. Dakle, možda ćete morati prilagoditi postotke kako bi odgovarali vašoj situaciji.

Kategorije također mogu, ali i ne moraju raditi za vas. Možda će vam biti lakše pratiti tri kategorije umjesto da kategorizirate svaki pojedinačni trošak.

Još manje od mjesec dana za digitalni potpis, tvrtke moraju požuriti ili neće moći predati PDV prijavu

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Jan 2024 10:09:00 GMT

Kao važan korak u procesu digitalizacije, čiji je cilj olakšati poslovanje i ubrzati procedure koje tvrtke moraju zadovoljiti, Uprava za neizravno oporezivanje omogućila je svojim korisnicima na jednom mjestu podnijeti svu dokumentaciju koja će im biti potrebna za dobivanje kvalificiranih elektroničkih potvrda.

Navedena potvrda zapravo je ključ elektroničkog poslovanja s UNO, a riječ je o dokumentu koji ima pravnu snagu papirnatog dokumenta u skladu sa Zakonom o elektroničkom dokumentu. Međutim, podaci s terena upućuju na to da je do danas nedovoljan broj poreznih obveznika odlučio pribaviti digitalni kvalificirani potpis, koji će biti obveza već za PDV prijavu za siječanj.

Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju u Upravi za neizravno oporezivanje, za Večernji list je potvrdio kako je samo mjesec dana ostao svim obveznicima PDV-a u BiH da pribave digitalni kvalificirani potpis kojim će ovjeravati i predavati svoje PDV prijave za siječanj 2024. godine.

Naime, porezna prijava za siječanj 2024., koja se predaje do 10. veljače 2024., mora biti ovjerena isključivo digitalnim kvalificiranim potpisom. Prema posljednjim podacima Uprave za neizravno oporezivanje od prije 10-ak dana, nešto više od 20% obveznika neizravnih poreza bilo je pokrenulo nužnu proceduru koja se mora ispoštovati da bi se PDV prijave mogle potpisivati na novi način.

- To je u ovom trenutku iznimno mali broj s obzirom na činjenicu da se sve mora obaviti do kraja siječnja 2024. godine i bojimo se da će neki obveznici zakasniti ispuniti svoju obvezu te neće moći predati siječanjsku PDV prijavu - upozorio je Kovačević.

U međuvremenu je, za očekivati je, ovaj broj porastao. Kovačević je objasnio i proceduru, a prema kojoj svaki obveznik u BiH, u cilju ispunjenja ove obveze, mora navrijeme, prije svega, otisnuti ugovor o korištenju elektroničkih usluga Uprave za neizravno oporezivanje i popuniti polja s podacima koji se traže. Tako popunjen ugovor ovjeri se pečatom i potpisuje ga ovlaštena osoba svakog poreznog obveznika.

Ugovor, kao i svi ostali obrasci, nalazi se na mrežnoj stranici UNO-a. Uz ugovor, svaki obveznik mora UNO-u dostaviti i popunjen obrazac kojim se imenuje zastupnik, odnosno osoba (zastupnik može biti jedna ili više osoba), koju će direktor svake kompanije ovlastiti da ponosi i potpisuje PDV prijave uz korištenje digitalnog kvalificiranog potpisa. Treba svakako objasniti i da se digitalni kvalificirani potpis vezuje isključivo uz fizičku osobu.

- To konkretno znači da nakon potpisivanja ugovora o korištenju elektroničkih usluga UNO-a svaki obveznik mora pribaviti digitalni kvalificirani potpis u slučaju ako će određena osoba zaposlena kod tog poreznog obveznika potpisivati PDV prijave tako da budu ovjerene novim digitalnim kvalificiranim potpisom - dodao je Kovačević, naglasivši kako u tom slučaju obveznik podnosi zahtjev kod UNO-a za izdavanje digitalnog kvalificiranog potpisa, a na linkovima na mrežnoj stranici nalaze se potrebni obrasci.

Istodobno, u slučaju da obveznik koristi usluge knjigovodstvenog servisa, tada ima obvezu podnositi UNO-u samo potpisan ugovor o korištenju elektroničkih usluga UNO-a i prijavu zastupnika (knjigovođe), koji će podnositi i potpisivati PDV prijave novim načinom. Pretpostavlja se da je knjigovođa, kao fizička osoba, već pribavio digitalni kvalificirani potpis.

Kako upravljati novcem u dvadesetima, tridesetima, četrdesetima i dalje?

Grude.com - klik u svijet — Mon, 15 Jan 2024 15:14:00 GMT

Stoga evo o čemu trebamo voditi računa u raznim dekadama života vezano za novac, piše mojnovac.hr

Do dvadesetih

Istraživanje koje je provela Hanfa u 2022. godini pokazalo da je došlo do pada u znanju iz područja financijske pismenosti kod mladih i ljudi koji tek stupaju u radni odnos. Iz tog razloga, dok smo još djeca i tinejdžeri, važno je dobro naučiti upravljati novcem (džeparcem ako smo ga dobivali) i raditi i zaraditi svoj novac preko praznika isprobavajući razne prikladne poslove. Punoljetnost i rane dvadesete obično jedva dočekamo jer želimo tu dugo očekivanu slobodu.

U dvadesetima najmanje zarađujemo u odnosu na ostale periode života, no imamo najviše vremena. Ono je na našoj strani. Isto tako, dvadesete, kad pogledamo unazad, najčešće odlikuje veća potrošnja. Pravo malo bogatstvo nam ode na tehnologiju, kozmetiku, odjeću, torbice i cipele. Zar ne? Ormar je tada naša najveća imovina.

Zato je u dvadesetima prije svega važno ulagati u vlastitu financijsku inteligenciju. Puno mladih će u ovim godinama kupiti prvi automobil na kredit i trošiti kao da sutra ne postoji. Sada je važno steći naviku i ne trošiti prekomjerno i ulaziti u potrošačke dugove. Važno je naučiti kreirati budžet te kreirati hitan fond (da imamo sa strane lako dostupan iznos novaca koji nam je potreban da pokrije tri do šest mjeseci troškova našeg životnog stila).

Sad je vrijeme za ulaganje u ono što će povećati naše kapacitete za zaradu u budućnosti, a to je edukacija – posebno u vještine koje povećavaju našu vrijednost na tržištu rada. Ako mislite da želite biti sam svoj gazda, kasne dvadesete i rane tridesete su odlično vrijeme za početak.

Tridesete

Velika je vjerojatnost da nas sada očekuje trošak prve nekretnine, vjenčanja, a možda i dolaze djeca. Vrijeme je za police životnih osiguranja, štednju za djecu, putovanja, štednju za našu edukaciju i edukaciju naše djece, a vrijeme je i za ulaganje u zdravlje jer se godine polako osjete.

Ako već nismo odmah kad smo počeli raditi, sad je vrijeme za započeti i štednju za mirovinu

Četrdesete

Ovdje nas čekaju još veći troškovi za djecu (ako pomažemo odrasloj djeci ili ih još školujemo), ali i roditelje (ako su stariji, nemoćni, zahtijevaju naše vrijeme i financijsku pomoć). Bez obzira na sve, krajnje je vrijeme za investiranje.

Također, vrijeme je i za sređivanje nasljedstva (i onog što dobivamo i što ostavljamo), pisanja oporuke, učenja djece o novcu, i svakako, intenzivnija odvajanja za mirovinu.

Pedesete, šezdesete, sedamdesete…

Ne računajte na mirovinu i ne podcjenjujte troškove koji vas čekaju u mirovini. Zdravlje i mirovina sada trebaju biti u fokusu vaših ulaganja. Po potrebi, želji i mogućnostima dodatno se zaposlite kako biste se družili s ljudima, imali osjećaj korisnosti i dodatno zaradili.

Sad je i krajnje vrijeme za sređivanje imovine, revidiranje oporuka i eventualnih korisnika polica životnih osiguranja.

Naravno, svatko od nas je jedinka za sebe i svatko ima svoj put. Mnogi su tek svoje uspješne biznise pokrenuli u kasnim četrdesetima i s 50+.
Slušajte sebe, no vodite računa da sagledate širu sliku, uzmete u obzir dob kad idete u mirovinu i sve duži očekivani životni vijek i donesete mudre odluke.

Prvi put odobreni fondovi koji ulažu u bitcoin

Grude.com - klik u svijet — Thu, 11 Jan 2024 09:21:00 GMT

Američka Komisija za vrijednosnice i burze (SEC) odobrila je Bitcoin ETF-ove za trgovanje na američkim burzama, što bi moglo označiti značajan korak prema integraciji kriptovaluta u mainstream financijski sustav. Ovo odobrenje otvara vrata institucionalnim investitorima da legalno sudjeluju u tržištu kriptovaluta.

Odobrenje SEC-a označava prekretnicu u pristupu financijskih institucija prema kriptovalutama, pružajući im poznat i reguliran način za stjecanje izloženosti Bitcoinu. Izvršna direktorica Ark Investa, Cathie Wood, izrazila je uvjerenje da je odobrenje SEC-a “zeleno svjetlo” za institucije, potičući njihovu povećanu zainteresiranost za kriptovalute.

Iako je SEC u prošlosti bio skeptičan prema spot Bitcoin fondovima, recentno odobrenje ETF-ova ukazuje na promjenu stava. Gary Gensler, predsjednik SEC-a, koji je ranije bio kritičan prema kriptovalutama, pokazuje znakove promjene kursa. Ova promjena može djelomično proizaći iz sudske odluke u kolovozu 2023. koja je kritizirala SEC zbog blokiranja Bitcoin ETF-ova dok je istovremeno dopuštao fondove temeljene na Bitcoin futures.

Odobrenje ETF-ova pruža tržištu dodatnu sigurnost i regulaciju, što bi moglo potaknuti širi prihvat kriptovaluta među institucionalnim investitorima.

Berislav Kutle nakon 40 godina rada u bankarskom sektoru otišao u mirovinu

Grude.com - klik u svijet — Wed, 10 Jan 2024 10:45:00 GMT

Upravni odbor Udruge banaka BiH je na svojoj 14. sjednici donio jednoglasnu odluku o imenovanju novog direktora Udruge banaka BiH Edisa Ražanice. Ova Odluka je potvrđena na Skupštini Udruge banaka BiH koja je održana u prosincu 2023. godine.

Edis Ražanica ima 18 godina iskustva na menadžerskim pozicijama u bankama, u ključnim segmentima bankarstva, kao što su upravljanje rizicima, poslovanje s gospodarstvom i stanovništvom, rukovođenje poslovnom mrežom, unaprijeđenje kvaliteta portfolija i poslovanja banke u cjelosti, te dugogodišnje iskustvo rada u Agenciji za bankarstvo FBiH kao supervizoru bankarskog sektora, na menadžerskim pozicijama supervizije nedepozitnih financijskih insitucija i zajedničkih funkcija.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, trenutno je na Master studiju za bankarstvo i certificirani je interni revizor. Govori engleski i njemački jezik.

“Čast i zadovoljstvo je preuzeti funkciju direktora Udrugu banaka BiH koje okuplja sve banke koje posluju na teritoriju BiH, uključujući i razvojne banke. U narednom razdoblju, usmjerit ćemo naše napore na jačanje suradnje s relevantnim institucijama, odlučno zastupati interese bankarskog sektora te intenzivirati veze i suradnju među bankama kroz implementaciju zajedničkih projekata i aktivnosti. Osim toga, posvećeni smo stvaranju pozitivnog poslovnog ambijenta i koristi za širu društvenu zajednicu kroz promicanje društvene odgovornosti i podršku inicijativama koje potiču odgovorno poslovanje, ali i brigu o klijentima i zaposlenicima.”

Dosadašnji direktor Berislav Kutle, završio je svoj angažman zasluženim odlaskom u mirovinu nakon preko četrdeset godina rada u bankarskom sektoru. Predsjedavajući Skupštine u ime svih banaka članica zahvalio se na njegovom angažmanu i poželio mu sve najbolje u budućnosti.

JP Autoceste FBiH zapošljava 14 radnika

Grude.com - klik u svijet — Mon, 08 Jan 2024 16:41:00 GMT

Radi se o sljedećim radnim mjestima:

1. "Pomoćnik izvršnog direktora za međusektorsku suradnju", 1 (jedan) izvršilac sa mjestom rada Mostar.

2. "Šef odjela za vanredno održavanje autoceste i vođenje baze podataka", u Službi za održavanje - Odjel za vanredno održavanje autoceste i vođenje baze podataka, jedan (1) izvršilac, na neodređeno vrijeme, mjesto rada Mostar.

3. "Mlađi stručni suradnik za prometnu signalizaciju i opremu ceste", u Službi za upravljanje nadzor i sigurnost prometa - Odjel za sigurnost prometa, jedan (1) izvršilac, na neodređeno vrijeme, mjesto rada Mostar.

4. "Mlađi stručni suradnik za promociju elektronske naplate cestarine", u Službi za naplatu cestarine - Odjel za elektronsku naplatu cestarine, jedan (1) izvršilac, na neodređeno vrijeme, mjesto rada Mostar.

5. "Viši referent upravljanja i nadzora prometa", u Službi za upravljanje nadzor i sigurnost prometa - Odjel za upravljanje i nadzor prometa, jedan (1) izvršilac, na neodređeno vrijeme, mjesto rada COKP Zvirići.

6. "Referent - Blagajnik naplate cestarine - Služba za naplatu cestarine", u službi za naplatu cestarine u Odjelu za operativnu naplatu cestarine, devet (9) izvršilaca, na neodređeno vrijeme, mjesto rada na naplatim mjestima na trasi A1.

Detaljnije o natječaju na ovom LINKU.

Evo koliko treba raditi za stan od 120.000 eura u BiH, a koliko u regiji?

Grude.com - klik u svijet — Fri, 05 Jan 2024 18:36:00 GMT

Osoba koja u Bosni i Hercegovini prima prosječnu plaću od 655 eura, za stan vrijedan 120.000 eura trebala bi raditi duže od 15 godina. Preciznije, tek za 15 godina i četiri mjeseca od plaće bi mogla prikupiti iznos potreban za kupnju stana.

Za 120.000 eura u Beogradu se ne može dobiti luksuz, već stan od 60 kvadrata na Karaburmi, 90 u Zemunu i samo 25 na Starom Gradu.

Međutim, kako je prosječna plaća u Srbiji tek nešto više od 86.000 dinara, jasno je kako za stan vrijedan 120.000 eura osoba iz Srbije mora da raditi dulje od 13 godina.

Naravno, ovaj račun vrijedi ako osoba ni cent svoje plaće ne troši na bilo što drugo, nego sve što zaradi štedi za stan. Istraživanje je uradila Nova.rs.

Prosječna plaća u Srbiji u listopadu je bila oko 86.000 dinara, odnosno približno 730 eura.

U Crnoj Gori prosječna plaća je 800 eura. To znači kako bi Crnogorac, koji sve što zaradi odvaja za stan, nekretninu od 120.000 eura mogao kupiti za 150 mjeseci ili 12,5 godina.

Što se tiče Hrvatske, prosječna plaća iznosi skoro 1.200 eura, pa će Hrvat s prosječnom zaradom stan od 120.000 moći kupiti za 100 mjeseci - 8 godina i 4 mjeseca.

U Mađarskoj je prosječna plaća oko 1.010 eura. Mađar sa prosječnom zaradom za stan od 120.000 eura treba štediti 9 godina i 11 mjeseci. Nešto duže od Mađara, morat će raditi Rumunji. S prosječnom plaćom od 944 eura) njima za stan od 120.000 era treba raditi 10,5 godina.

U Bugarskoj, s prosječna plaćom od 822 eura, za kupovinu stana potrebno je 12 godina i dva mjeseca, a Sloveniji s prosječnom plaćom od 1.435 eura, treba raditi točno 7 godina.

U 2024. izravno iz Mostara za Rim, München, Bari i Veronu

Grude.com - klik u svijet — Thu, 04 Jan 2024 11:44:00 GMT

Nova 2024. godina počela je sa odličnim vijestima za Zračnu luku Mostar.

Za Bljesak.info su iz Zračne luke Mostar potvrdili kako bi u 2024. godini trebala biti uspostavljena izrana linija za Rim, München, Bari i Veronu.

''Veseli nas činjenica da je talijanska zrakoplovna kompanija Skyalps.bz ispunila postavljene uvjete te poslala privlačnu ponudu za izravne letove za destinacije Rim, München, Bari i Veronu'', poručili su iz Zračne luke Mostar.

Inače, navedena kompanija javila se na javni poziv koji su objavili Međunarodna zračna luka Mostar i Grad Mostar, a koji se odnosio na izbor najpovoljnijih ponuditelja za uspostavu subvencioniranih redovitih letova za 2024. godinu.

Detalji o ovom važnom koraku za razvoj zračne povezanosti Mostara bit će objavljeni kroz nadolazeće dane.

''Ovo je samo početak pozitive priče koju donosi nadolazeća godina i radujemo se što ćemo zajedno s putnicima graditi uspješnu budućnost zračnog prometa iz Međunarodne zračne luke Mostar'', poručili su iz Zračne luke Mostar.

U BiH stiže više od 6000 stranih radnika

Grude.com - klik u svijet — Tue, 02 Jan 2024 23:56:00 GMT

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u godini u koju smo ušli iznosi 6073, od kojih se na Federaciju BiH odnosi 4295 dozvola, Republiku Srpsku 1400, a Distrikt Brčko 378.

Po podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, godišnja kvota za produljenje već izdanih radnih dozvola iznosi 2450, i to 1950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Distrikt Brčko, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3623 radne dozvole, piše Srpskainfo.

Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na Federaciju BiH odnosi se 2345, Republiku Srpsku 1000, a na Distrikt Brčko 278 radnih dozvola. Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola - 1550, od kojih je 600 za Federaciju BiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Distrikt Brčko. Predviđene su i 762 radne dozvole za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, odnosno 600 u Federaciji BiH, a 102 Republici Srpskoj, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 349 radnih dozvola, za vađenje ruda i kamena 210, za proizvodnju i opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 158, a za ostale uslužne djelatnosti 152 radne dozvole.

U BiH je u prvom polugodištu prošle godine ukupno izdano 2490 radnih dozvola, i to 1485 koje se računaju u kvotu i 1005 radnih dozvola izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, dok ih je najviše izdano za građevinarstvo - 999. U Federaciji BiH ukupno je izdana 1031 radna dozvola, od koje se 482 računaju u kvotu, a 549 je izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, u Republici Srpskoj 1236, i to 907 u kvoti i 329 neovisno o utvrđenoj kvoti, a u Distriktu Brčko BiH 223 radne dozvole, odnosno 96 u kvoti i 127 neovisno o utvrđenoj kvoti.

Od ukupnog broja izdanih radnih dozvola u BiH, u prvih šest mjeseci lani 113 radnih dozvola je poništeno, i to u Federaciji BiH jedna, Republici Srpskoj 69 i u Distriktu Brčko 43.

Kada je riječ o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Sloveniji, od 2013. godine, početka realizacije sporazuma o zapošljavanju, pa do kraja studenoga 2023. godine izdano je 113.149 radnih dozvola, potpisano 88.214 ugovora o radu, a posredstvom oglasa registrirano je 133.421 slobodno radno mjesto.

Broj posredovanja pri zapošljavanju državljana BiH u Njemačkoj od 2013. godine pa do 26. prosinca 2023. iznosio je 7208.

Croatia Airlines obnavlja flotu

Grude.com - klik u svijet — Wed, 27 Dec 2023 14:10:00 GMT

Petnaest novih letjelica Airbus A220 hrvatski zračni prijevoznik nabavit će do 2027. godine. Prva dva zrakoplova bit će isporučena tijekom iduće godine, sljedećih šest tijekom 2025., četiri u 2026. godini, a posljednja tri u 2027. godini.

Glasnogovornik Croatia Airlinesa Davor Janušić izjavio je kako je Croatia Airlines u stalnom i intenzivnom kontaktu s proizvođačem zrakoplova Airbus i prema trenutačnoj situaciji isporuka prvoga novog zrakoplova A220 očekuje se polovicom 2024. godine.

Unificirana flota

Novim zrakoplovima zamijenit će se cjelokupna postojeća flota Croatia Airlinesa i posve prijeći na mlazni pogon. Novi Airbus A220 avioni imat će unificiranu ‘single type’ flotu.

Janušić naglašava kako obnova flote predstavlja značajan tehnološki iskorak, veću energetsku učinkovitost i povećanje zadovoljstva putnika i zaposlenika.

Energetska učinkovitost očitovat će se u 25 posto manjoj potrošnji goriva novih zrakoplova Croatia Airlinesa. Novi zrakoplovi s motorima nove generacije po sjedalu smanjuju buku za 50 posto, a uz nižu potrošnju goriva u istom omjeru od 25 posto emitirat će manje emisija CO2. Sukladno planu obnove flote, zrakoplovi iz postojeće Croatia Airlines flote sukcesivno će izlaziti iz flote.

"Svi novi zrakoplovi A220 bit će nabavljeni putem operativnog leasinga. Naime, kompanija je 16. siječnja ove godine sklopila dugoročne ugovore o zakupu za prvih šest zrakoplova tipa Airbus A220, četiri zrakoplova A220-300 i dva zrakoplova A220-100, s tvrtkom Air Lease Corporation Clover kao zakupodavcem. U početku studenoga sklopljeni su dugoročni ugovori s tvrtkom Azorra kao zakupodavcem za sljedeća tri zrakoplova, a u završnoj je fazi sklapanje ugovora s tvrtkom Griffin koja je izabrana kao zakupodavac za preostalih šest zrakoplova, koji će biti isporučeni na temelju potpisanog dodatka ugovora s Airbusom", kazao je Janušić.

Janušić napominje kako je pred Croatia Airlinesom najveći projekt u njezinoj povijesti, koji treba omogućiti daljnji razvoj te uspješno i održivo poslovanje u budućnosti.

“Novim i kvalitetnijim zrakoplovima A220, kapaciteta 148 i 127 sjedala, osigurat će se bolji odgovor na konkretne potrebe putnika i efikasniji poslovni model, zahvaljujući kojem će se otvoriti i dodatne prilike u poslovanju i postupno širenje mreže letova, što će istodobno osigurati putnicima, vlasniku Republici Hrvatskoj i zaposlenicima unapređenje i održivi razvoj”, kazao je Janušić.

Odlazak jednog od najpoznatijih Gruđana! Napustio nas je Marinko Zadro

Grude.com - klik u svijet — Wed, 20 Dec 2023 18:55:00 GMT

Zadro je rođen je 1941. godine u Mamićima Donjim, hercegovačkom selu u općini Grude. Završio je poljoprivrednu školu u Čapljini nakon čega seli u Slavoniju, na Poljoprivredno dobro Valpovo. Potom odlazi u Vojvodinu na studij te u Novom Sadu stječe diplomu inženjera tehnologije.

Karijeru mu je svakako obilježila industrija šećera, piše agroklub.hr. Bio je direktor šećerane u Sremskoj Mitrovici, a trgovinom šećera bavio se i nakon što se 1987. preselio u Zagreb kao direktor tvrtke Emona Commerce. Petnaest godina kasnije, 2002., postao je većinski vlasnik šećerane Viro iz Virovitice. Potom je 2008. godine obitelj preuzela poslovne udjele i u Sladorani Županja.

Nakon objedinjavanja triju hrvatskih šećerana - u Virovitici, Osijeku i Županji - pod krovnu Hrvatsku industriju šećera (HIŠ) 2021. godine grupacije je odlučila da se prerada šećerne repe nastavi isključivo u Sladorani Županja.

Javni natječaj za prijem u radni odnos namještenika u općini Grude

Grude.com - klik u svijet — Sun, 17 Dec 2023 13:10:00 GMT

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA
OPĆINA GRUDE
OPĆINSKI NAČELNIK

Broj: 02-34- /23
Grude, 14. prosinca 2023. godine

Na temelju članaka 23. i 24. Zakona o namještenicima („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 16/08, 14/13 i 6/20), članka 14.stavak 4.7. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu jedinstvenog općinskog tijela uprave općine Grude i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu jedinstvenog općinskog tijela uprave općine Grude („Službeni glasnik općine Grude“, broj: 1/22 i 1/23), Općinski načelnik objavljuje

JAVNI NATJEČAJ
za prijem u radni odnos namještenika

Viši referent za poslove prijemnog ureda (pisarnica) – 1 izvršitelj na neodređeno vrijeme

Opis poslova:

• prima podneske fizičkih i pravnih osoba i dostavlja ih nadležnim tijelima za rješavanje,
• daje informacije strankama za ostvarivanje određenih prava ili izvršenja obveza,
• vrši naplatu i poništavanje administrativne pristojbe,
• prima, otprema, obavlja zavođenje, razdvajanje i raspoređivanje predmeta,
• pakira i otprema poštu i vodi evidenciju istih,
• vodi upisnik predmeta i akata ,
• obavlja signiranje odnosno raspoređivanje predmeta i akata na organizacijske jedinice,
• vrši unos podataka o primljenoj i otpremljenoj pošti u računar,
• izvješćuje stranke o završetku predmeta,
• obavlja i druge poslove i zadaće po nalogu Pomoćnika načelnika.

Kandidati koji se prijave na Javni natječaj moraju ispunjavati opće uvjete propisane Zakonom o namještenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 16 /08, 14/13 i 6/20) i posebne uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu jedinstvenog općinskog tijela uprave općine Grude („Službeni glasnik općine Grude“, broj 1/22), i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu jedinstvenog općinskog tijela uprave općine Grude

Opći uvjeti:

– da je državljanin BiH
– da je punoljetan,
– da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta,
– da ima vrstu i stupanj školske, odnosno stručne spreme, potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutarnjem ustrojstvu,
– da u posljednje dvije godine, od dana objave javnog natječaja nije otpuštan iz tijela državne službe kao rezultat stegovne kazne, na bilo kojoj razini u vlasti u Županiji, Federaciji, odnosno BiH,
– da nije obuhvaćen odredbom članka IX 1. Ustava BiH.

Posebni uvjeti

– SSS ekonomskog, strojarskog smjer, gimnazija ili drugi smjer školovanja
– 10 mjeseci radnoga iskustva,
– položen stručni upravni ispit,
– poznavanje rada na računalu.

Potrebni dokumenti (original ili ovjerene kopije).

Na Javni natječaj kandidati su dužni priložiti slijedeće dokumente u originalu ili ovjerenoj kopiji,
– prijava,
– svjedodžbu o završnoj srednjoj stručnoj spremi,
– potvrda/uvjerenje o radnom stažu u struci,
– dokaz o položenom stručnom upravnom ispitu,
– dokaz o poznavanju rada na računalu,
– izvod iz matične knjige rođenih,
– uvjerenje o državljanstvu ili ovjerenu fotokopiju CIPS-ove iskaznice (ne starije od šest mjeseci),
– ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine do dana objavljivanja javnog natječaja
– nije otpušten iz tijela državne službe, kao rezultat stegovne kazne na bilo kojoj razini vlasti u Županiji, Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini,
– ovjerena izjava kandidata da nije obuhvaćen odredbom članka IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine.

Prioritet kod prijema na raspisano radno mjesto pod jednakim uvjetima imaju osobe iz članka 32. stavak 2. Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 3/20).
Kandidat koji se poziva na prednost kod prijema u radni odnos prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi za natječaj pozvati se na to pravo, odnosno priložiti propisane dokaze o tom statusu i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Izabrani kandidat će biti dužan dostaviti liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta i uvjerenje da se protiv izabranog kandidata ne vodi kazneni postupak.

Javni natječaj ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja na web stranici općine Grude, Večernjem listu i Dnevnom Avazu, računajući od dana posljednje objave.

Prijave na javni natječaj sa dokazima o ispunjavanju uvjeta javnog natječaja (original ili ovjerena kopija) dostaviti na adresu: Općina Grude, Fra Gabre Grubišića 4, 88340 Grude, „Prijava na javni natječaj za namještenika“, – NE OTVARATI-.

Napomena: Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

OPĆINSKI NAČELNIK
Ljubo Grizelj

Javni natječaj možete preuzeti ovdje.

Zanimanja koja izumiru donose prava bogatstva

Grude.com - klik u svijet — Fri, 15 Dec 2023 16:41:00 GMT

BestLife donosi tri zanimanja koja izumiru, a mogu vas učiniti bogatima.

1. Krojenje

Ovo je zanimanje koje ubrzano nestaje pa bi osobe koje se time bave mogle prilično profitirati. I oni koji se trenutno tim bave dobro zarađuju, ali ti će prihodi u budućnosti zarađivati još bolje jer se sve manje ljudi odlučuje time baviti.

"Mislim da mladi ljudi jednostavno nisu obrazovani o tome što ovaj zanat može učiniti za njihov život, jer od toga možete dobro živjeti, uzdržavati svoju porodicu”, rekao je jedan krojač.

Da bi ušli u industriju, većina ljudi radi naukovanje i uči pod vodstvom iskusnog radnika.

2. Obućar

Slična stvar je i s obućarima. Obuću koju nosimo neko treba popraviti ili izraditi, no obućari rade i mnogo više od toga – popravljaju i kožu, antilop… Oni su jedni od rijetkih ljudi koji imaju sve potrebne alate za takve poslove.

3. Kemijsko čišćenje

Ako odete u hemijsku čistionicu u vašoj blizini, primijetit ćete da su vlasnici obično prilično stari, a njihova djeca uglavnom nisu voljna preuzeti posao. Zbog toga industrija polako odumire.

Ugašen gospodarski div iz BiH! Više od 100 radnika bez posla!

Grude.com - klik u svijet — Sun, 10 Dec 2023 09:28:00 GMT

Tvrtka za proizvodnju silicij-metala Metalleghe Silicon u Jajcu ovog je tjedna uručila otkaze za više od stotinu radnika. Gotovo godinu uprava tvrtke i lokalna zajednica tražili su pomoć, upozoravajući da će ih visoka cijena električne energije ugasiti. I ugašena je, a radnici uz otpremnine upućeni na biro za zapošljavanje, piše Federalna televizija.

Nakon skoro dva desetljeća proizvodnje tvrtka u italijanskom vlasništvu, koja je prošle godine bila među deset najvećih izvoznika iz Bosne i Hercegovine, godinu koja je na izmaku počela je prvo neproduženjem nekoliko desetaka ugovora na određeno vrijeme. Zatim je proizvodnja ugašena, a radnici dolazili u krug tvornice, vjerujući u njen spas. Sve do ovog tjedna.

- Sve te mjesece radnicima su isplaćivane plaće iako ništa nismo radili. Poslodavac nije poslovao. Na kraju ove godine i resursi poslodavca su se istrošili, pa je morao povući drastičnu mjeru - dati otkaze svim zaposlenicima - govori bivši radnik Sanjin Žuna.

- Nešto što je simbol grada, što je radilo i proizvodilo jedno stoljeće, donoseći sigurnost jednom dijelu stanovništva koje se naslanjao na rad ove tvornice – danas ne radi - ističe Edin Hozan, načelnik Općine Jajce (SDA).

Direktorica tvrtke Jelena Kuridža nije željela pred kameru, dok je u pisanom odgovoru istaknula kako će sva zakonska prava otpuštenih radnika ispoštovati. Prvi čovjek Jajca kaže sve je moglo biti drugačije.

- Možemo govoriti o cijeni električne energije, cijeni proizvoda koji su oni proizvodili itd. Međutim, rekao bih da je stvarni razlog nebriga institucija države, vlasti da pomognu ovakvim subjektima - dodaje Hozan.

Međutim, upravo je Hozanova SDA jedna od najzaslužnijih za gašenje tvrtke s obzirom da su donedavno bili vječno u vlasti...

U ponovno pokretanje proizvodnje želi vjerovati Marko Glavaš, koji je među malobrojnim radnicima kojima otkaz nije uručen.

- Trenutno je ostala uprava, inžinjeri i administracija i iskreno se nadam i vjerujem da će se iduće godine nešto promijenit, pa da će se stvoriti uvjeti da se ponovo pokrene proizvodnja - kaže on.

No, gašenjem posljednje tri od pet peći koje je u okviru nekadašnjeg giganta Elektrobosne opsluživalo više od tri tisuće radnika i koji je bio simbol grada gasi se i nada da će proizvodnja ponovo oživjeti, prenosi Avaz.

Bravo Grbešići! Hercegovački poduzetnici podigli plaće za 25 posto! Radnicima za Božić 470 eura!

Grude.com - klik u svijet — Fri, 08 Dec 2023 12:46:00 GMT

A kako stvari stoje i idu tim putem. Tijekom ove godine plaće zaposlenika Saponije i Kandita značajno su povećane, neto plaće su u ukupnoj razini veće za 25 posto u odnosu na prošlu godinu, prenosi Herc.info.

Deterdžentsko - toaletna industrija Saponia i konditorska tvrtka Kandit, iz sastava Mepas Grupe, danas su izvijestile da su tijekom ove godine povećale neto plaće svojim zaposlenicima za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.

"Tijekom ove godine plaće zaposlenika Saponije i Kandita značajno su povećane, neto plaće su u ukupnoj razini veće za 25 posto u odnosu na prošlu godinu", navodi se u priopćenju te dodaje kako je poseban naglasak stavljen na proizvodno i logističko-distributivni sektor.

Tvrtke ističu da je to prvi korak u dugoročnom ulaganju u ljudske potencijale te naglašavaju ključnu ulogu zaposlenika za daljnji razvoj kompanija. U priopćenju se navodi kako je Mepas Grupa investirala u zadnjih desetak godina u Saponiju oko 75 milijuna eura, a u Kandit oko 45 milijuna eura za razvoj poslovanja.

Snažan fokus na inovacijama i poslovnom razvoju rezultirao je rastom efikasnosti i prihoda za obje tvrtke, kazali su. Napominju i kako će obje tvrtke u prosincu isplatiti dar za djecu u iznosu od 40 eura te božićnicu u iznosu od 270 eura po zaposleniku. Dodatno, zaposlenici će biti nagrađeni za radne rezultate iznosom od 200 eura.

Uspješni mladi grudski poduzetnik ulaže u Makarsku

Grude.com - klik u svijet — Tue, 05 Dec 2023 22:26:00 GMT

Uspješni poduzetnik i dobitnik Emmyja iz Gruda Stjepan Čajić investitor je u novi hotel koji bi trebao niknuti u Makarskoj pored hotela Aminess Khalani Beach.

Osnivač i vlasnik tvrtke Stype jedan je od rijetkih Hrvata koji je dobio nagradu za televizijske produkcije u kategoriji Engineering, Science&Technology, a lani je pristupio dugu Varteksa kako bi ga spasio.

Ovaj Gruđanin, inače inženjer zagrebačkog FER-a i dobitnik zlata na Londonskom sajmu inovacija, drži 14,5 posto dionica te se nakon Nenada Bakića koji je najveći pojedinačni dioničar svrstava u sam vrh.

Na pitanje zašto se odlučio na ulaganje u Vartkes Čajić je za Lider kratko izjavio: Mislim da je dosta hrvatskih dionica podcijenjeno, između ostalih i Varteks. Udio od 7,4 posto je možda neka vijest, ali vrijednost tog postotka u apsolutnom iznosu na burzi je dosta mala, rekao je Čajić tada.

Njegov vodeći proizvod Stype kit (sustav za praćenje položaja kamere u 3D prostoru), koriste vodeće svjetske televizijske kuće poput Fox Sportsa, BBC-a, MTV-a, ESPN-a i mnogih drugih.

Građevinska dozvola ishođena je u travnju, a kako piše Makarska Danas, hotel bi trebao imati heliodrom, a kakvi su planovi ovog IT-ovca u Makarskoj, uskoro bi trebalo biti poznato.

Podnositelj zahtjeva za dozvolu bio Hotel Romana d.o.o. čiji su osnivači donedavno bili Aminess i Robert Sulić, sin Marinka Sulića Bobite, međutim, trenutno u sudskom registru stoji ime hercegovačkog tehnološkog poduzetnika Stjepana Čajića.

Rekordne cijene zlata, predviđa se daljnji rast

Grude.com - klik u svijet — Tue, 05 Dec 2023 08:08:00 GMT

Cijene zlata su na putu da dosegnu nove najviše razine sljedeće godine i mogle bi ostati iznad razine od 2.000 dolara, rekli su analitičari, navodeći geopolitičku nesigurnost, vjerojatno slabiji američki dolar i moguća smanjenja kamatnih stopa.

Cijene žutog metala rasle su dva uzastopna mjeseca s izraelsko – palestinskim sukobom koji je potaknuo potražnju za sigurnom imovinom, dok su očekivanja smanjenja kamatnih stopa pružila dodatnu podršku. Zlato obično ima dobre rezultate tijekom razdoblja ekonomske i geopolitičke nesigurnosti zbog svog statusa pouzdane pohrane vrijednosti.

Očekivano povlačenje i USD-a i kamatnih stopa tijekom 2024. ključni su pozitivni pokretači za zlato, rekao je za CNBC voditelj tržišne strategije UOB-a, Globalna ekonomija i istraživanje tržišta, Heng Koon How. Procijenio je da bi cijene zlata mogle doseći i do 2.200 dolara do kraja 2024. godine.

Promptne cijene zlata porasle su u ponedjeljak na novi rekord od 2.110,8 dolara po unci prije nego što su posustale. Trenutno se trguje po 2.084,59 USD.

U petak je zlato dotaknulo 2.075,09 dolara nadmašivši dragocjeni unutardnevni rekord od 2.072,5 dolara od 7. kolovoza 2020., prema podacima LSEG-a.

Bart Melek, voditelj robnih strategija u TD Securities, očekuje da će cijene zlata u drugom tromjesečju 2024. u prosjeku iznositi 2.100 USD, pri čemu će snažne kupnje središnje banke djelovati kao ključni katalizator u povećanju cijena.

Prema nedavnom istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, 24 posto svih središnjih banaka namjerava povećati svoje zlatne rezerve u sljedećih 12 mjeseci, budući da su sve više pesimistični u pogledu američkog dolara kao rezervne imovine.

To znači potencijalno veću potražnju službenog sektora u godinama koje dolaze, rekao je Melek, prenosi SEEbiz.

Mogući zaokret politike od strane Fed-a 2024. također bi mogao biti argument, dodao je.

Niže kamatne stope imaju tendenciju da oslabe dolar, a mekši dolar čini zlato jeftinijim za međunarodne kupce i tako povećava potražnju.

Mostarska zraačna luka u prvih pol godine

Grude.com - klik u svijet — Mon, 04 Dec 2023 11:16:00 GMT

Zračna luka Mostar je u proteklih šest mjeseci evidentirala više od 20 tisuća putnika što smatraju velikim uspjehom s obzirom da imaju redovitu liniju samo za Zagreb, a na uzlaznoj putanji poslovanja uskoro se planira uvođenje i redovitog leta za Beograd.

Direktor mostarske zračne luke Marko Đuzel za Klix.ba kaže kako je do njegovog dolaska na čelo te zračne luke, od početka ove godine zabilježeno svega 600 putnika, dok je od 15. svibnja, kada je preuzeo rukovodeću ulogu, do danas evidentirano preko 20 tisuća putnika.

"Nisu to neke brojke, ali kako je bilo ranije za nas su veoma značajne", kazao je Đuzel navodeći kako na putu uspona mostarskog aerodroma ima niz planova koji se tek trebaju realizirati.

Na tom putu su značajna 1,3 milijuna KM koje je za njih izdvojila Vlada Federacije BiH, jer kako Đuzel kaže, dio sredstva planiraju usmjeriti za održavanje jedine redovite linije sa Zagrebom, na kojoj tri puta tjedno leti avion Croatia Airlinesa čitave godine.

Ističe kako je ta linija već u prodaji za cijelu godinu te je broj putnika iz dana u dan sve veći.

"Zbog toga ćemo na tu liniju potrošiti jedan dio sredstva koji nam nedostaje, a ostali na tehničke pripreme za iduću sezonu kako bi bili što konkurentniji. Na tome intenzivno radimo i po prvi put u povijesti dobili smo certifikat, odnosno međunarodno odobrenje za odleđivanje zrakoplova, a prije mjesec dana smo dobili i certifikat za gorivo, tako da ćemo taj tehnički segment popuniti, a veći dio sredstava koristiti za subvencioniranje novih ruta", kazao je Đuzel.

Među novim linijama je prije svega uspostava redovite zračne veze s Beogradom i po njegovim riječima su pregovori u završnoj fazi, tako da se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za odabir zrakoplovne tvrtke.

"Dosta smo ograničeni i ja sam izravan kad smo u biranju zrakoplovne tvrtke, jer mostarska zračna luka ima puno limitacija, kad se govori o terenu polijetanju i slijetanju, tako da ne možemo pregovarati sa svakim", pojasnio je prvi čovjek Zračne luke Mostar.

Zbog toga su se, po njegovim riječima, u pregovorima okrenuli prema klasičnim kompanijama.

"Radimo na tome da dogovorimo Beograd s povoljnim uvjetima i čestim frekvencijama i blizu smo dogovora, ali sve ovisi isključivo od raspoloživih zrakoplova", rekao je te otkrio kako bi putnike na ovoj relaciji najvjerojatnije prevozila zrakoplovna tvrtka Air Serbia.

Pored toga se vode pregovori i za linije tijekom sezone, jer kako kaže, samo charter letovi su zabilježili oko 10 tisuća putnika, te se namjerava pored onih postojećih veza, proširiti povezanost s novim destinacijama.

Ističe, kako ne treba zaboraviti, da sa mostarske zračne luke tri godine nije ništa letjelo te je mnogo posla koji se još treba uraditi da bi došao na svoje, pa se tako uz pregovore intenzivno radi na tehničkim pripremama zračnih luka, kako bi bio poželjan za što više zrakoplovnih tvrtki.

"Zračna luka Mostar je zaista specifična u odnosu na ostale. Iako svi pričaju da je Mostar najbolji teritorij s najviše ljetnih dana, nije to baš tehnički tako i imamo još mnogo posla", zaključio je Đuzel.

Obveznici PDV-a hitno se moraju registrirati za novi način predavanja PDV prijava

Grude.com - klik u svijet — Sat, 02 Dec 2023 23:56:00 GMT

Od ukupnog broja, 53.775 PDV obveznika u Bosni i Hercegovini, do danas je samo 12,35 posto obveznika registriralo u Upravi za neizravno oporezivanje zastupnika koji će od početka 2024. godine predavati PDV prijave na novi način.

Iz Uprava za neizravno oporezivanje upozoravaju sve PDV obveznike, s obzirom da uskoro istječe zakonski predviđeni rok za predaju PDV prijava potpisanih novim kvalificiranim elektronskim potpisom, da se što prije informiraju poduzmu odgovarajuće korake, te izbjegnu prekršajne sankcije. Kako bi obveznici neizravnih poreza koristili elektronske usluge Uprave za neizravno oporezivanje uz upotrebu kvalificiranog elektronskog potpisa, kao što je podnošenje PDV prijava ovjerenih na novi način, neophodno je da svaki obveznik prvo zaključi Ugovor o korištenju informacijskog sustava za elektronsko poslovanje sa Upravom za neizravno oporezivanje. To je prvi korak koji mora ispuniti svaki PDV obveznik.

Ovjeren i potpisan Ugovor o korištenju informacijskog sustava za elektronsko poslovanje sa Upravom za neizravno oporezivanje svaki obveznik podnosi nadležnom pripadajućem regionalnom centru UNO (Banjaluka, Sarajevo, Mostar i Tuzla).

Pored toga svaki porezni obveznik mora izvršiti prijavu zastupnika - fizičkog lica koje će u ime obveznika obavljati elektronsko poslovanje sa UNO (podnositi PDV prijave korištenjem kvalificirane elektronske potvrde). Zastupnik može biti osoba zaposlena kod poreznog obveznika, ili knjigovođa koji priprema PDV prijave za veći broj poreznih obveznika.

U svakom slučaju zastupnik je fizičko lice koje mora imati kvalificiranu elektronsku potvrdu, a to može dobiti kod Uprave za neizravno oporezivanje.

UNO je certifikovano tijelo za izdavanje kvalificiranih elektronskih potvrda i kao ovjerovatelj Uprava izdaje kvalificirane elektronske potvrde fizičkim licima i fizičkim licima zaposlenim kod poreznih obveznika.

Zahtjevi za izdavanje kvalificiranih elektronskih potvrda također se podnose nadležnom regionalnom centru UNO.

Obveza podnošenja PDV prijava upotrebom kvalificirane elektronske potvrde za sve PDV obveznike nastupa od poreznog perioda siječanj 2024. godine i zato svi PDV obveznici moraju poduzeti neophodne korake kako bi bili u mogućnosti da u zakonski predviđenom roku ispune svoje obveze, priopćeno je iz Uprave za neizravno oporezivanje

Održan Gospodarski forum ŽZH u Ljubuškom

Grude.com - klik u svijet — Wed, 29 Nov 2023 23:33:00 GMT

Vlada Županije Zapadnohercegovačke organizator je Gospodarskog foruma koji se održao danas u Ljubuškom.

Osnovni cilj susreta je ostvariti intenzivniju suradnju Vlade i gospodarskih subjekata.

Također, u fokusu ovog foruma su pitanja od zajedničkog interesa ove županije te na koji način poboljšati uvjete za daljnji razvitak gospodarstva i bolji život svih građana, prenosi RTV Herceg Bosne.

Hrvatica otvorila pekaru u Njemačkoj i posao procvjetao: Radila dotad razne poslove

Grude.com - klik u svijet — Tue, 28 Nov 2023 23:11:00 GMT

Hrvatica Lana Poljak preselila se u Njemačku gdje uspješno vodi jednu pekaru koju je otvorila sa samo 24 godine. Na TikToku je objasnila kako je to uspjela te tvrdi da nije morala uložiti svoj novac.

- Kad sam stigla u Njemačku imala sam 20 godina, nisam znala njemački i počela sam raditi u firmama za čišćenje. Tu sam radila tri godine. Kasnije sam se bavila brigom o starijim osobama, išla s njima u trgovinu, doktora i tako. Onda sam kao dodatni posao nedjeljom uzela posao u pekari i tu sam od svoje tadašnje šefice saznala da se može preuzeti franšiza za pekaru od velike tvrtke Ihle. Ja sam se nadobudno odlučila prijaviti. Znači otvaram svoju firmu, brinem se o radnicima, plaćam poreze. Apsolutno sve sama vodim. A od njih dobijem sve potrebno za pokretanje posla - ispričala je ona, prenosi Slobodna Dalmacija.

Ispričala je kako su ona i dečko radili po cijele dane za loše plaće, ali su odlučili probati nešto novo.

- Nismo znali ni koliko ćemo zarađivati ni ništa. Njemački mi je bio na razini A2. A kao računali smo da nam bar ostane 3000 eura mjesečno i bili bi zadovoljni. Prijavila sam se, pozvali su me razgovor, sve je prošlo super, vidjeli su da sam motivirana - ispričala je te dodala kako su joj rekli da mora imati polog od 35 tisuća eura kao garanciju da će uzimati robu.

- Mi smo rekli ok, idemo u banku po kredit. Ali u banci su nam rekli da nema potrebe za kreditom, da će oni jamčiti za taj naš posao i dali su nam neku potvrdu koju smo priložili. U tvrtki Ihle su prihvatili. Dakle, nije nam trebao kredit - ispričala je te dodala kako su nakon toga potpisali ugovor i išli na obuku dva mjeseca ona i dečko.

- Otvorili smo svoju firmu u Bavarskoj, konzorcij Ihle nam je dao na na upravljanje svoju jednu poslovnicu, mi smo preuzeli radnike, poreze, organizaciju posla, čišćenje, sve sve, kao da je naše. Sve je bilo stresno na početku, jer ako je netko na bolovanju vi morate naći zamjenu, kad dođu inspekcije ja odgovaram jer je tvrtka moja, moja zarada ali i odgovornost. Ali stalno sam imala podršku od predstavnika te velike tvrtke. Poslije se uhodate i sve krene... Meni je to s 24 godine bilo jako strašno, ali krenuo nam je super. Ja sam u Njemačkoj krenula u poduzetničke vode na najsigurniji i najjednostavniji mogući način. Zamislite da sam sama otvarala svoju pekaru, pa naći prostor, opremu, pekare... Sigurno bi me koštalo 200.000 eura. Ovako ništa nisam uložila, samo sam preuzela franšizu - istaknula je mlada Hrvatica.

Ante Rebić kupio robnu kuću u centru Imotskog

Grude.com - klik u svijet — Sun, 26 Nov 2023 12:16:00 GMT

Turbulentni period u Bešiktašu je iza Ante Rebića. Bivši hrvatski reprezentativac asistirao je u svakoj posljednje tri službene utakmice, a zabio je i prekrasan gol u prijateljskom susretu protiv Sakaryaspora. Njegovo nogometno znanje nikad nije niti bilo sporno, no umijeće na zelenom travnjaku nije tema ovog teksta, već poduzetnički pothvat nogometaša iz Imotske krajine.

Naime, Rebić je kupio kultnu robnu kuću u centru Imotskog, takozvanu "Imu", koja je posljednja dva desetljeća bila u uhodanoj rutini u vlasništvu braće Žužul, široj javnosti poznatima po građevinskoj firmi "Skladgradnja" i vlasništvu RNK Split, piše Slobodna Dalmacija.

Nogometaš koji je napustio reprezentaciju zbog prozivanja izbornika Zlatka Dalića okrečio je Imu, promijenio fasadne obloge, dodao moderni marketinški štih i otvorio veliki kafić s dječjom igraonicom.

Upravo je to trebalo šoping-centru u središtu grada, jer je posljednje "generalno" renoviranje bilo prije gotovo dva desetljeća, odnosno 2004. godine, piše SD.

Inače, radi se o prostoru ukupne površine veće od 3000 četvornih metara na četiri etaže. Ima je ima svojih uspona i padova, ali nikada nije potpuno izgubila svoju poziciju trgovačkog središta za žitelje Imotskoga. U kuloarima se posljednjih godina pričalo i otvaranju hotela pod okriljem robne kuće, no ta kuća zasad nije zaživjela. Ipak, s potencijalom kakav posjeduje i vlasnikom koji je spreman uložiti... Možda se i to dogodi.

Čak 95 posto proizvoda koji se uvoze u BiH iz Kine moglo bi pojeftiniti

Grude.com - klik u svijet — Sat, 25 Nov 2023 17:12:00 GMT

U 2023. godini shvatili smo što znači obezvrijeđen novac i opet se prisjetili kako smo za onih 100 maraka nekad kupovali hranu za cijeli mjesec, a danas za toliko dobijemo polupraznu vrećicu s nekoliko komada mesa, mlijekom, jajima i tako dalje. Što se tiče inflacije u BiH, do kraja godine Centralna banka BiH predviđa inflaciju od 6,3 posto, a očekivani rast realnog BDP-a ostao je 1,6 posto. Centralna banka BiH u iduće dvije godine očekuje oporavak ekonomske aktivnosti i slabljenje inflatornih pritisaka.

Oprezan pogled u budućnost

- Rast cijena hrane još je prilično izražen i značajno doprinosi kretanju ukupne inflacije. Velik dio inflatornih pritisaka trenutačno je posljedica rasta cijena koje nisu pod utjecajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu - naveli su iz CB-a BiH. Realni ekonomski rast trebao bi se intenzivirati tek 2025. godine, i to pri stopi od 3,5 posto. Sve institucije s oprezom gledaju na iduću godinu, što je i logično jer vremena kad se sa sigurnošću nešto predviđalo već su iza nas. Godine 2019. očekivao se dolazak desetljeća blagostanja. Pa nas je pokosila pandemija i paralizirala svijet. Onda je 2021. na naplatu počelo stizati uvođenje "lockdowna". Upravo kad smo u 2022. očekivali napredak, Rusija je povela veliki rat u Ukrajini. Ove godine Hamas je izveo teroristički napad na Izrael pa je on uzvratio ravnanjem Gaze, a sada je postignuto primirje. Sve to igra ulogu u projekcijama i za 2024. godinu. Svjetska banka pak ističe da će se ekonomski rast na zapadnom Balkanu ubrzati, ali sporo i neravnomjerno. Direktorica Xiaoqing Yu kazala je kako ohrabruje činjenica da ovaj dio Europe nastavlja ostvarivati napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Europe, međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidirao i prerastao u održivi rast.

U izvješću je naglašeno da je, unatoč svemu, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo rasti te da je prosječna stopa zaposlenosti u okružju dosegnula novu najvišu vrijednost u povijesti od gotovo 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. BiH, jasno, ako želi nastaviti rast, ne smije biti samo promatrač svjetskih događaja, već tražiti rješenja da se što prije izvuče iz krize. Važno je postići kvalitetnu suradnju koja će ekonomski osnažiti zemlju.

Jedan od ciljeva mogao bi biti dogovor s Kinom, o čemu se nedavno i razgovaralo, a u kontekstu činjenice da je Srbija potpisala ugovor o slobodnoj trgovini s Kinom. Osobito je to važno jer iz te zemlje stižu pozitivni signali za suradnju s BiH. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH istaknuli su da su opredijeljeni za nastavak jačanja političke i ekonomske suradnje s Kinom kao pouzdanim partnerom.

Pogodnosti za gospodarstvo

- Vezano uz to, u idućem razdoblju inicirat ćemo pokretanje procedure za potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Kine, prvenstveno zbog pogodnosti za domaći gospodarski sektor - najavljeno je, a što bi zasigurno bio korak naprijed za BiH. Time bi se omogućio promet bez carine za čak 95 posto proizvoda. Niz je stvari na kojima treba raditi, a koje bi itekako pomogle ekonomskom razvitku BiH u kriznim vremenima, piše Večernji list.

Najava: Renomirana imena iz svijeta biznisa na Gospodarskom forumu ŽZH

Grude.com - klik u svijet — Fri, 24 Nov 2023 19:42:00 GMT

Vlada Županije Zapadnohercegovačke organizator je Gospodarskog foruma koji će se održati 29. studenoga 2023. godine (srijeda) s početkom u 16 sati u prostorijama Hotela Bigeste, Ljubuški.

Osnovni cilj susreta je ostvariti intenzivniju suradnju Vlade i gospodarskih subjekata u okviru svih pitanja od zajedničkog interesa te poboljšati uvjete za daljnji razvitak gospodarstva i bolji život svih građana u Županiji.

U programu Gospodarskog foruma Županije Zapadnohercegovačke održat će se dvije panel rasprave. Prva panel rasprava na temu „Mogućnosti, potrebe i izazovi privatnog sektora u Županiji Zapadnohercegovačkoj“ okupit će govornike iz privatnog sektora, vlasnike vodećih tvrtki iz Županije po broju zaposlenih i visini prihoda. U panel raspravi na navedenu temu će sudjelovati Petar Ćorluka, vlasnik Violeta d.o.o. Grude, Damir Pavković, vlasnik Mesne industrije Rakitno d.o.o. Posušje, Ladislav Bevanda, vlasnik Hering d.o.o. Široki Brijeg, Stjepan Primorac, direktor hotela Bigeste d.o.o. Ljubuški i Miljenko Crnjac, vlasnik MCI d.o.o. Široki Brijeg, a moderator panel rasprave bit će novinar Boris Čerkuč.

„Kreiranje pozitivnog poslovnog okruženja u Županiji Zapadnohercegovačkoj“ tema je druge panel rasprave, na kojoj će sudjelovati predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, ministar gospodarstva Dario Sesar, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Daniela Perić, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislav Pejić te ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Zvonimir Širić.

Cilj panel rasprave s predstavnicima Vladinog sektora je istražiti što sve Vlada Županije, zajedno s resornim ministarstvima, a u suradnji s poduzetnicima, može osigurati s ciljem kreiranja još boljih uvjeta za daljnji razvoj gospodarstva u Županiji.

Prezentaciju na temu „Izazovi i očekivanja u energetskom sektoru“ održat će Drago Bago, generalni direktor JP Elektroprivreda HZHB. Uslijedit će prezentacija pod naslovom „Programi Razvojne banke F BiH“, koju će održati Dalibor Milinković, izvršni direktor za projekte i razvoj u Razvojnoj banci.

Gospodarski forum Županije Zapadnohercegovačke je poslovni susret na kojem će poduzetnici dobiti priliku razmijeniti međusobna iskustva, uspostaviti bliže kontakte te postaviti izravna i važna pitanja o kojima će se zajedno razgovarati kroz konstruktivan dijalog. Također, poduzetnici će imati priliku ukazati na važne poduzetničke teme i izazove s kojima se privatni sektor svakodnevno susreće te predložiti moguća rješenja.

Čović: Roditelji trebaju poticati djecu da upisuju škole od kojih će moći živjeti

Grude.com - klik u svijet — Sun, 19 Nov 2023 10:46:00 GMT

U Širokom Brijegu održana je 22. sjednica Vlada Zapadnohercegovačke županije. Na dnevnom redu sjednice našlo se 17 točaka a Vlada je usvojila Periodično izvješće o izvršenju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2023. godine. Riječ je o redovnom tromjesečnom izvješćivanju Vlade o izvršenju Proračuna od strane Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke.

Usvojeno je i Godišnje izvješće o razvoju s Izvješćem o provedbi Strategije za 2022. godinu. Gospodarski i društveni razvoj Županije Zapadnohercegovačke u prethodnoj godini, kao i trendovi u odnosu na prethodne tri godine odnosno razdoblje od 2020. do 2022. godine, prikazani su u ovom Izvješću kroz praćenje odabranih pokazatelja i trendova koji se u pojedinim segmentima uspoređuju s Federacijom Bosne i Hercegovine i drugim županijama u FBiH.

Prema indeksu razvijenosti u FBiH, Županija Zapadnohercegovačka se treću godinu zaredom nalazi na drugom mjestu s indeksom razvijenosti 1,09.

Razgovarali smo s premijerom Vlade ŽZH Predragom Čovićem o cjelokupnom stanju u Županiji, gospodarstvu, poljoprivredi i razvoju ove Županije o točkama dnevno reda i rebalansu Proračuna. Više u prilogu PRO TV

LIDL NIJE MEĐU TOP 10: Ovo je sada najpopularnija marka u Njemačkoj

Grude.com - klik u svijet — Thu, 16 Nov 2023 18:39:00 GMT

Kao i svake godine, grupa za analizu podataka YouGov i ove je godine provela istraživanje kako bi rangirala najpopularnije marke u Njemačkoj. Američki pružatelj usluga plaćanja PayPal i ove je godine osigurao prvo mjesto s rezultatom od 50,3 boda.

Drogerija dm napredovala je jedno mjesto i sad se nalazi na drugom mjestu sa 48 bodova.

Top 3 zaokružuje tvrtka igračaka Lego – Danci su također napredovali jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Bosch je, pak, izgubio jedno mjesto s 45,9 bodovnih bodova i ovoga puta završio na četvrtom mjestu, proizvođač Galaxyja Samsung zauzeo je peto mjesto, kao i prošle godine, s 44,5 bodova, a slijedi ga Nivea s 40,9 bodovnih bodova.

Iznenađenje na 6. mjestu: DHL je prvi put od početka istraživanja ušao među prvih 10 i osigurao 7. mjesto sa 40,8 bodova Ostali plasmani u prvih 10: Rossmann (38,5 bodova), Miele (38,5 bodova ) i Ravensburger (38,3 boda).

Poredak je naručio “Handelsblatt” te pokriva ukupno 33 kategorije, uključujući maloprodaju, automobilsku industriju, tehnologiju i elektroniku te pružatelje usluga.

Radnici smatraju da minimalna plaća treba biti 1000KM, poslodavci da će propasti

Grude.com - klik u svijet — Wed, 15 Nov 2023 17:30:00 GMT

Minimalna plaća morala bi biti 1000 KM već godinama, poručuju radnici i predstavnici Sindikata. Predstavnici vlasti u Federaciji BiH već nekoliko mjeseci najavljuju usvajanje seta fiskalnih zakona koji bi rezultirao podizanjem minimalne plaće na iznos od 1000 KM, a koja trenutačno iznosi nešto manje od 600 KM, piše Večernji list BiH.

O potrebi smanjenja doprinosa i poreza na dohodak poslodavci i ekonomisti govore već godinama, ali nikada nekog značajnog i konkretnog pomaka nije bilo.

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te ostali porezi dio su velikog tereta za gospodarstvenike, pa tako ukupna izdvajanja na plaću jednog radnika iznose čak 70 posto. Takvim pristupom godinama su se punili proračuni, vlast se hvalila kako ima rekordne proračune, a radnici su primali nedovoljno i da prežive.

Povećanje i poruka

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović nedavno je najavio kako će u FBiH od početka iduće godine minimalna plaća iznositi 1000 KM. - Službeno mogu s ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. siječnja 2024. godine Federacija BiH počinje s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od 1000 KM - rekao je.

U Republici Srpskoj već je danima glavna tema obećanje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će od Nove godine u RS-u minimalac biti 1050 KM. Ako je suditi prema reakcijama poslodavaca na zahtjeve za povećanje minimalnih plaća, u BiH granica ne postoji - u oba se entiteta gospodarstvenici žale da će gospodarstvo propasti ako minimalne radničke plaće dosegnu 1000 KM.

Borbu za plaću od 1000 KM sindikati u Federaciji BiH počeli su još prije pet godina, kad je 1000 KM bio solidan iznos. U međuvremenu su kriza i inflacija, realno, gotovo prepolovile taj dugo sanjani iznos. Hoće li minimalna plaća od 1. siječnja 2024. godine uistinu biti povećana na 1000 KM u Federaciji?

Vremena do Nove godine sve je manje. Standard radnika opada, a radna snaga odlazi. Iz federalne Vlade najavljivali su donošenje seta fiskalnih zakona u tom roku iako još nisu dospjeli ni u parlamentarnu proceduru.

- Mislim da to nije realno, pogotovo ako se priča o proširenju osnovice, smanjenju doprinosa, o jednom fiskalnom paketu, a to su četiri zakona. Nema šanse da se ti zakoni donesu do Nove godine, a od donošenja do stupanja na snagu mora proći šest mjeseci - ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.

Borba za radnike

Sindikalisti upozoravaju da vrijeme istječe. Priča o povećanju minimalne plaće sve je neizvjesnija, kao i učinci tog poteza jer će u plaću ući i ostala primanja. Nitko se ne bogati tako brzo i ne žali tako glasno kao poslodavci u BiH i na cijelom području bivše Jugoslavije - kaže za Srpskainfo Selvedin Šatorović, lider Saveza samostalnih sindikata BiH.

Čak i u regionalnim okvirima BiH je, dodaje, posebno naklonjena poslodavcima i uvijek spremna izaći im u susret subvencijama i olakšicama.

- Čim se spomene povećanje minimalca, svi se zadaju u brigu kako će to poslodavci preživjeti. A nitko se ne pita kako radnik preživljava s 300 eura mjesečno - kaže Šatorović. Dodaje kako je krajnje vrijeme da se vlasti u oba entiteta "dozovu u pamet" i konačno stanu na stranu svojih građana, a ne na stranu kapitala, kao do sada.

- Ako ne bude tako, egzodus će se nastaviti. Mi smo mala zemlja, nismo Indija, Kina ili Turska pa da sebi možemo dopustiti ovoliko iseljavanje - kaže Šatorović i dodaje: - Tko ne može svom radniku osigurati plaću od 1000 maraka, neka zatvori tvrtku i zaposli se kod nekog sposobnijeg tko to može.

Hercegovina je spremna za solarne elektrane ogromnog kapaciteta

Grude.com - klik u svijet — Mon, 13 Nov 2023 16:35:00 GMT

Hercegovina, regija na jugu Bosne i Hercegovine, spremna je za razvoj solarnih elektrana ogromnog kapaciteta, tvrdi Farooq Sher, izvanredni profesor Sveučilišta Nottingham Trent, nakon dvije godine istraživanja kapaciteta i potencijala obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.

On je za pv magazin rekao kako je Hercegovina savršena za velike solarne elektrane ali i izrazio dvojbu zbog velike ovisnosti o uglju kao trenutnom temelju energetske proizvodnje.

“Potencijal za zamjenu uglja obnovljivim izvorima energije postoji – ali samo ako vlasti promjene određene politike”, rekao je.

Sher je do ovog zaključka došao nakon dvije godine istraživanja obnovljivih izvora energije u regiji. Rezultate je nedavno objavio u Renewable and Sustainable Energy Reviews, u koautorsko studiji Perspektive potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.

Studija istražuje hidroenergiju, energiju vjetra, sunca, geotermalnu i bioenergiju. Navodi kako u trenutnom odnosu izvora energije u Bosni i Hercegovini industrija uglja i lignita proizvodi više od polovine (60%) električne energije, hidroelektrane 35%, a vjetroelektrane samo 2%.

Prošle godine instalirano 107 MW

Prema posljednjim objavljenim podacima Međunarodne asocijacije za obnovljivu energiju (IRENA), Bosna i Hercegovina prošle godine instalirala skromnih 107 MW solarnih kapaciteta. Sher smatra kako je BiH spremna za više solarne energije, jer ima snažan potencijal zbog svoje klime. Hercegovina je posebno optimalna za solarnu energiju jer ima 2.400 sati godišnje sunčeve svjetlosti s količinom zračenja od 1.500 kWh/m2 godišnje.

IRENA objavila vlastitu ocjenu o spremnosti Bosne i Hercegovine za obnovljive izvore energije. Smatra kako je, unatoč energetskoj sigurnosti i neovisnosti, Bosna i hercegovina opterećena zagađenjem zraka i utjecajem na zdravlje sadašnjih izvora energije zbog sagorijevanja fosilnih goriva i drveta.

Razlog za nedovoljnu iskorištenost Sher vidi u visokom početnom trošku ulaganja u solarne izvore energije, te nedostatku legislative zbog činjenice kako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije.

Cilj 42.5% do 2030. godine

Obveza prekida subvencioniranja javih elektroprivrednih poduzeća

U izvještaju IRENA-e utvrđeno je kako se Bosna i Hercegovina obvezala poštovati zakonodavstvo EU – s glavnim ciljem od 42,5% udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine. U to bi bilo uključeno ukidanje subvencija javnom energetskom sektoru, cijene energije sukladne troškovima proizvodnje i cijeni uglja, te zahtjeve za očuvanje okoliša.

Prema Sherovoj studiji, Bosna i Hercegovina provela je tek polovinu zakonodavnih reformi EU o obnovljivoj energiji. "Iako Bosna i Hercegovina ima bračnu vezu s ugljem" kaže, on bi mogao biti ukinut u narednih 50 godina uz učinkovitije istraživanje obnovljivih izvore energije.

Planovi za gradnju više od 180 solarnih elektrana

Znakove kako se to već doghađa, vidi u sadašnjim aktivnostima. Vjetroelektranama, od kojih su dvije završene, a planirane su još četiri s predviđenom proizvodnjom od 936,17 GWh energije. U Bosni i Hercegovini planira se izgradnja 390 hidroelektrana, 35 ih je u izgradnji. trenutno hidroelektrane proizvode ukupno 9.000 GWh energije. U izgradnji ili radu su 182 solarne elektrane.

Sher se nada kako će vlasti u Bosni i Hercegovini uvidjeti i iskoristiti potencijal, te kako će im njegova studija pomoći na tom putu.

Zdravko Mamić ekspresno nadoknadio štetu mještanima hercegovačkog naselja, a za koju su krivi njegovi solari

Grude.com - klik u svijet — Sat, 11 Nov 2023 19:00:00 GMT

Usred kišnih oborina u naselju Međine kod Mostara bujične poplave je izazvala voda koja se skupila na gradilištu solarne elektrane, te mještanima navrla u podrume i uništila zimnice, ljekovito bilje, ogrjev i putnu infrastrukturu, potvrđeno je za Klix.ba.

Predsjednik udruge Međine Alen Maksumić nam kaže da su štete procijenjene na oko 10 tisuća KM i da je investitor solarnih elektrana u rekordnom roku pristupio sanaciji, te oštećenim mještanima isplatio procijenjenu novčanu naknadu.

Za nastalu situaciju iz ove udruge krive gradske vlasti koje su investitorima izdale dozvole bez pripremljenog terena za oborinske vode.

"Znamo da je to od solara, ali ne možemo kriviti investitore ni izvođače radova, jer su oni odmah pristupili rješavanju problema. U roku od dva sata su građevinske mašine bile na terenu i sanacija se već privodi kraju, a u roku od osam sati svim oštećenim mještanima je isplaćena novčana naknada za procijenjenu štetu i ljudi su zadovoljni time", kazao je Maksumić za Klix.ba.

Ističe da su zadnji put velike bujične poplave zabilježene 1963. godine, kad je bilo ogoljeno brdo na kojem se grade solari, ali da investitori nisu mogli znati za problem, jer ih nitko nije upozorio na to kad su zemlju uzeli pod koncesiju, a kako nije bilo velikih kiša, problem nije detektiran.

"Znalo se za potok u selu, ali ovo je bilo iznenađenje, jer je voda prošla svojim tokom kojim je prošla 1963. godine, te mještanima koji su sagradili građevine u koritu potoka nanio vodu i blato, ali su investitori jako brzo reagirali", pojasnio je Maksumić.

Tvrdi da su na mjestu gdje se pojavio problem već bili hidrolozi i geolozi, te se krenulo sa izgradnjom upojnih bunara i propusnih brana kako se ovakva situacija ne bi više dogodila.

Naselje Međine broji oko 200 stanovnika, a udruga je, kako tvrde, u ime njih 90 posto, koji su stavili svoj potpis na peticiju, sklopilo sporazum o suradnji s investitorom, koji se obavezao da će kontinuirano ulagati u njihovo mjesto i tada se krenuo graditi bazena za pitku vodu, koje to naselje udaljeno sedam kilometara od grada nema, kao svjedok zanemarenosti gradskih struktura.

Koncesiju za gradnju solarne elektrane na brdu iznad Međina između ostalih dobile su tvrtka "Lena" i "Plavo sunce", čiji je većinski vlasnik Zdravko Mamić.

Zanimljivo je da na ovoj lokaciji solarnu elektranu za vlastite potrebe planira graditi i Grad Mostar.

Pri zapošljavanju vještine postaju važnije od diplome

Grude.com - klik u svijet — Thu, 09 Nov 2023 11:59:00 GMT

Kompanije u sve većoj mjeri odbacuju tradicionalne kriterije kod zapošljavanja, što ponajprije znači da se ne koncentriraju na diplome kandidata, već vještine koje mogu ponuditi, piše ICT Business.

Zapravo, LinkedIn izvješćuje da je pristup zapošljavanju “na prvom mjestu vještine” također povećao broj potencijalnih kandidata kod poslodavca za gotovo deset puta nego dok je kao kriterij postojala diploma.

No, što je pokrenulo ovu promjenu u prioritetima zapošljavanja i kako se to može iskoristiti u bližoj budućnosti? Naime, američko gospodarstvo premašilo je predviđanja i u svibnju je pokrenulo novih 339.000 radnih mjesta. Samo, nema dovoljno raspoloživih radnika da ih popune.

Najnoviji podaci pokazuju da postoji 9,9 milijuna otvorenih radnih mjesta diljem zemlje, ali samo 5,8 milijuna nezaposlenih radnika. Konkretnije, kad bi svaka nezaposlena osoba u SAD-u pronašla posao, i dalje bi bilo više od četiri milijuna otvorenih radnih mjesta.

Neki stručnjaci ukazuju na ubrzano starenje radne snage. Povrh ovog fenomena, mnogo onih koji su izgubili posao tijekom pandemije koronavirusa nikada se nije vratilo. Stopa sudjelovanja radne snage trenutno iznosi 62,6 posto, što je pad u odnosu na 63,4 posto iz veljače 2020.

Europsko se tržište oporavlja: Hoće li pojeftiniti rabljena vozila?

Grude.com - klik u svijet — Tue, 07 Nov 2023 11:14:00 GMT

Situacija se u autoindustriji sada popravlja, pa cijena rabljenih vozila u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci stagnira. Dobra je to vijest za one koji si novi auto ne mogu priuštiti.

- Uvijek je bolje novi, ali ni od rabljenih s garancijom ne treba zazirati, kaže kupac u jednoj od najvećih međimurskih autokuća. Automobile uvoze iz Njemačke i Belgije.

- Kod kupnje rabljenog auta nije samo cijena glavni faktor, treba paziti na stanje vozila, pogledati kilometražu, jer cijena rabljenih vozila, pogotovo vani, je znatno niža ako ima puno kilometara i ako nije održavano u vlastitom servisu, napominje Augustin Jasenović, direktor autokuće.

U jednoj od najvećih međimurskih autokuća rabljene automobile uvoze iz Njemačke i Belgije.

- Najviše se traže vozila rabljena od tri do pet godina, jer to su uglavnom kupci koji uzimanju na leasing i u tom segmentu se najbolje pronađu s mogućnošću otplate, jer čim su vozila starija, kraći je rok financiranja, pa su velike rate i to je loše za kupca, kaže Jasenović.

Cjelokupno europsko tržište automobila polako se oporavlja.

- Ove godine je došlo do stabilizacije cijena i više nema rasta cijena rabljenih vozila, ona stagnira, jer se dosta brže dolazi i do novih vozila i taj rok od 400 do 500 dana smanjuje se od 100 do 150 dana, zaključuje Jasenović.

Prema trenutačno dostupnim podacima, čak 80 posto rabljenih vozila na hrvatske je ceste uvezeno izvana.

Rekordan urod mandarina, problem niska cijena

Grude.com - klik u svijet — Sat, 04 Nov 2023 10:13:00 GMT

Berba mandarina u neretvanskom kraju, na usitnjenim parcelama okruženima vodom, lopočima i liskama, donosi veliko uzbuđenje. Brodovi natovareni kištrama preplavljuju kanale i jure prema otkupnim centrima. Posada su uglavnom prijatelji, kumovi i rodbina vlasnika plantaža. To je poseban trenutak za lokalno stanovništvo i znak da je stigla sezona mandarina.

Petar Bjeliš iz Opuzena bavi se proizvodnjom mandarina više od 20 godina, a njegovi roditelji imaju nasade još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Sadnju je započeo Petrov pokojni djed. U to vrijeme svi su radili u nekim firmama, a uz posao su se bavili i mandarinama. S vremenom su se proširili i uzgoj mandarina im je postao primaran.

U berbi sudjeluje cijela obitelj

"Danas imamo oko 6 hektara zemlje. Pola nasada je na vodi, a pola je na kopnu. Mi to radimo obiteljski, svi beremo, moja supruga, otac, majka i teta. U berbi nam pomaže tek nekoliko radnika, a tijekom godine sve radimo sami", govori Petar.

Berba na njegovoj plantaži započela je krajem rujna i trajat će sve do sredine prosinca, budući da imaju sorte od ranijih do kasnijih.

Nakon što se poberu, mandarine se prevoze čamcima do otkupnog centra tvrtke Enna Fruit u Opuzenu. Ovaj moderni centar prostire se na 11.000 četvornih metara, sa 6.000 kubnih metara kondicioniranog prostora. Opremljen je za prijem i pripremu različitih vrsta voća i povrća, s posebnim naglaskom na mandarine, lubenice, jagode i kupusnjače. Impresivan je i najmoderniji kalibrator za mandarine kapaciteta 35 tona na sat.

"Mi prvo uberemo mandarine pa ih nakrcamo u brodice i dovezemo u centar. To onda dalje ide u hladnjaču i na kalibriranje. Većina ide za izvoz u Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Češku. Prije smo puno izvozili u Rusiju, ali otkad je embargo prebacili smo se na druga tržišta", objašnjava Petar.

Dobar urod, mala cijena

Ove je godine urod mandarina u dolini Neretve jako dobar, možda čak i rekordan. Posljednji takav zabilježen je 2016. godine. Petar i njegova obitelj će imati oko 250 tona, što je duplo više nego lani. No, problem je u maloj otkupnoj cijeni.

"Sve nam je poskupilo, cijene rada i repromaterijala su skočile, a otkupna cijena je ostala ista kao i prethodnih godina. Za prvu klasu je 40 centi po kilogramu, a druga klasa je 20 centi. To je loše", rekao je Bjeliš.

Neretvanska mandarina je nevjerojatno tražena roba, s obzirom na to da sazrijeva čak mjesec dana prije španjolskih i turskih mandarina. No, kako ističe Bjeliš, iako je oznaka izvornosti dobivena, nije dovoljno promovirana. Da bi ostvarila svoj puni potencijal, potrebno je da se proizvođači i lokalne zajednice organiziraju i zajedno promoviraju ovu voćku. Na taj način, neretvanska mandarina može postići veću cijenu na međunarodnom tržištu i donijeti korist svima uključenima u proizvodnju.

Slatka i sočna neretvanska mandarina

"Naša mandarina slađa je i ukusnija od uvoznih. U turskima ćete naći špicu kao kod klementina. Naša ima tanju koru i zato ne traje dugo, ali ima više soka u plodu nego talijanska, turska ili španjolska", zaključio je Petar Bjeliš.

FOTO: PIXSELL

GP Toming stavljen na prodaju

Grude.com - klik u svijet — Fri, 03 Nov 2023 17:52:00 GMT

Osnivač GP Tominga iz Drinovaca kod Gruda, Miro Tomas, oglasio je u prodaju 100% udjela u tvrtki javnim nadmetanjem - dražbom.

Prema odluci o prodaji od 31.10. ove godine, Miro Tomas, kao jedini član, u ime skupštine društva oglasio je prodaju stopostotnog udjela u gospodarskom društvu Toming d.o.o.

Dražba je zakazana za 29. siječnja naredne godine, a zainteresirani kupci će, nakon uplate jamčevine od 50.000 KM, moći steći uvid u poslovne knjige i izvršiti dubinsku analizu nakon 27. studenoga ove godine.

Društvo GP Toming d.o.o. je osnovano 1995. godine sa osnovnom djelatnosti graditeljstva, a od 2012. godine intenzivno ulaže u izgradnju solarnih elektrana i počinje baviti proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Trenutno u svom portfelju, ima elektrane instalirane snagu od 14.066 kWp što ga svrstava u najveće proizvođače iz obnovljivih izvora energije na području Bosne i Hercegovine.

GP Toming je na kraju prošle godine imala imovinu vrijednu 30,7 milijuna KM, ostvarila godišnji promet od 19,0 milijuna KM i dobit od 7,2 milijuna KM. Krajem prošle godine u Timingu je radilo je 14 uposlenih.

Manager.ba

Broj stranih radnika nadmašio broj nezaposlenih

Grude.com - klik u svijet — Tue, 31 Oct 2023 18:13:00 GMT

Prošle su skoro pune tri godine od ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika u Republici Hrvatskoj, za koji su poslodavci godinama lobirali, kako bi manjak ili slab interes domaćih radnika nadomjestili strancima.

Pitanja o tome koliko će to smanjiti ili usporiti rast plaća u Hrvatskoj i dalje je otvoren, no u javnom prostoru sada sve izraženija postaje i briga za prava tih radnika u Hrvatskoj, kvalitetu standarda života koji im se tu pruža i briga o njihovom integriranju u hrvatsko društvo, jer, njihov broj kontinuirano raste.

Prije liberalizacije tržišta rada, država je već povećavala broj dozvola koje na godišnjoj razini poslodavci mogu koristiti za “uvoz” stranih radnika, a one su se podizale s nekoliko tisuća, da bi sada njihov broj premašio 130 tisuća. Nadmašio je i broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (trenutno ih je manje od 110 tisuća).

Prije deset godina, u godini u kojoj je Hrvatska postala punopravna članica EU, prema podacima MUP-a od 329 novih radnih dozvola za koje su poslodavci mogli po godišnjoj kvoti aplicirati, izdano je bilo 168 novih dozvola, dok je još bilo produženo 1881 dozvola unutar kvote i 992 izvan kvote.

Pred samu liberalizaciju kvota je povećana na oko 78,5 tisuća dozvola, ali zbog korone one tijekom 2020. nisu sve iskorištene. Već protekle dvije godine broj intenzivno stranaca raste, a u ovoj godini, do početka listopada, MUP je izdao više od 133 tisuća dozvola za boravak i rad strancima koji dolaze iz trećih zemalja.

Skoro kako nema djelatnosti ili područja Hrvatske u kojoj se ne sreće strane radnike, a strane radnike vidimo čak i u poslovima pojedinih državnih poduzeća poput Hrvatske pošte, no najveći dio dozvola izdan je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu. To su i prije otvaranja tržišta za strane radnike bila uska grla na tržištu rada.

Prihvatljivi strancima

U graditeljstvu je trenutno zaposleno gotovo 51 tisuća stranaca, u turizmu i ugostiteljstvu više od 40 tisuća, dok su za poslove u sektoru industrije izdane 17,5 tisuća dozvola, u prometu gotovo 8 tisuća i u trgovini gotovo 4 tisuće.

Iako je među domaćom populacijom uvriježeno da je Hrvatska neatraktivno tržište za radnike, što svjedoči i migracija radnika u druge europske zemlje na kojima ostvaruju veće prihode, no značajan je udjel stranih radnika kojima je Hrvatska prihvatljiva. Od ukupno izdanih 133 tisuće na produljenje ranije odobrenih dozvola odnosi se njih 29 tisuća. Najveći dio čine nove dozvole, nešto manje od 86 tisuća, a broj sezonaca je nešto više od 16 tisuća.

Sve više radnika iz dalekih zemalja

Nekadašnju percepciju porijekla stranih radnika koji dolaze iz bazena susjednih država sve više zamjenjuju oni koji dolaze iz “egzotičnih” zemalja, a prvenstveno Nepala, Indije i Filipina. Ipak, radnici iz BiH i Srbije i dalje čine najveći dio stranaca – u Hrvatskoj ih radi ukupno 51 tisuća.

Nepalci su treći po brojnosti, ukupno ih je u Hrvatskoj nešto više od 16 tisuća, a po 11 tisuća dozvola izdano je Makedoncima i radnicima iz Indije. Iz Filipina, čiji je dolazak u Hrvatsku jako dobro organiziran, stiglo je 8 tisuća radnika, jednako koliko i iz Kosova, a tek neznatno manje, oko 6 tisuća, dozvole u Hrvatskoj dobili su radnici iz Turske.

Očekivano, najviše dozvola izdano je na području zagrebačke policijske postaje, na čijem je području krajem rujna registrirano bilo više od pola milijuna radno aktivnih stanovnika, kao i najniže stope registrirane nezaposlenosti (3,3% na području Zagreba i 3,6% u zagrebačkom “prstenu”). Za stranim radnicima najviše posežu poslodavci u Istri, na čijem je području nešto iznad 100 tisuća radno aktivnih i koja ima najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, tek 2%.

I sve ostale turističke županije na obali zapošljavaju velik broj radnika iz trećih zemalja, u usporedbi s veličinom i brojem stanovnika više nego u kontinentalnom dijelu, dok je zanimljivo da jedna od najmanje naseljenih i slabije razvijenih županija, Ličko-senjska, nije na samom dnu po brojnosti zapošljavanja stranih radnika.

Štoviše, u šest županija su policijske uprave izdale manje dozvola za boravak i rad stranaca. Redom su to županije koje bilježe i s najveće stope nezaposlenosti, što potvrđuje slabe aktivnosti tamošnjeg gospodarstva. Donekle iznenađuje Karlovačka županija, koja očito potrebe za radnicima pokriva iz domaće populacije, dok su na samom začelju već godinama Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija.

Veća potreba

Poslodavci u Hrvatskoj procjenjuju da su potrebe za “uvozom” radnika i veće, te da će trend povećanja njihovog broja i nadalje rasti.

Kolika je, pak, fluktuacija radnika koji dolaze iz trećih zemalja, koliko dugo ostaju kod hrvatskih poslodavaca, kao i u kojem broju nakon dobivanja dozvola MUP-a odlaze dalje u druge zemlje EU, službenih podataka za sada nema.

FOTO: Ilustracija

Javni poziv za dodjelu sredstava EU za ublažavanje utjecaja energetske krize

Grude.com - klik u svijet — Mon, 23 Oct 2023 17:41:00 GMT

Na osnovu Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 46/23) i Odluke o raspisivanju Javnog poziva za raspodjelu sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio- ekonomskog utjecaja energetske krize, broj: 05-11/13-1964/23 od 16.10.2023. godine, federalni ministar rada i socijalne politike objavljuje

J A V N I P O Z I V
ZA DODJELU SREDSTAVA S POZICIJE TEKUĆEG TRANSFERA DRUGIM RAZINAMA VLASTI I FONDOVIMA – PODRŠKA EUROPSKE UNIJE BOSNI I HERCEGOVINI U CILJU UBLAŽAVANJA NEGATIVNOG SOCIO-EKONOMSKOG UTJECAJA ENERGETSKE KRIZE

I. PREDMET JAVNOG POZIVA

I.1. Predmet Javnog poziva je dodjela sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio- ekonomskog utjecaja energetske krize u ukupnom iznosu od 64.534.646,00 KM (slovima: šezdesetčetiri milijuna petstotina trideset i četiri tisuće šeststotina četrdeset i šest konvertibilnih maraka).

I.2. Sredstva iz podtačke I.1. ovoga Javnog poziva namijenjena su za provedbu Akcijskog plana / Mape puta za Ugovor o paketu energetske potpore za državu i izgradnju otpornosti u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III za 2023. godinu) u dijelu koji se odnosi na mjeru podrške energetski siromašnim domaćinstvima/kućanstvima s ciljem prevazilaženja rasta troškova grijanja u grijnoj sezoni 2022/2023. godina (u daljnjem tekstu: Program mjera podrške).

I.3. Raspodjela sredstava s pozicije navedenog Tekućeg transfera vršit će se sukladno općim i posebnim kriterijima utvrđenim Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 46/23) (u daljnjem tekstu: Odluka o usvajanju Programa utroška).

II. SVRHA I CILJ PROGRAMA MJERA PODRŠKE

II.1. Svrha Programa mjera podrške je ublažavanje negativnih posljedica globalne ekonomske krize, koje su izazvale poskupljenja energenata u grijnoj sezoni 2022/2023. godina, te dodatno opteretile kategorije energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

II.2. Osnovni cilj koji se kroz provedbu Programa mjera podrške želi postići je osiguranje minimuma financijske podrške za najmanje 109.000 korisnika iz kategorije energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava.

III. PRAVO NA DODJELU SREDSTAVA

III.1. Pod uvjetima utvrđenim ovim Javnim pozivom pravo na dodjelu sredstava mogu ostvariti sljedeće kategorije energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava:

a) Kategorija 1: Domaćinstva/kućanstva u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne odrasle osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za izdržavanje, nesposobne su za rad i ne mogu osigurati sredstva za život po nekom drugom osnovu, a kojima je u 12. mjesecu 2022. godine isplaćeno pravo na stalnu novčanu pomoć prema propisima iz oblasti socijalne zaštite.
b) Kategorija 2: Domaćinstva/kućanstva u kojima žive djeca koja su, zaključno s 31.05.2023. godine, ostvarila pravo na dječji dodatak po osnovu Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 52/22).
c) Kategorija 3: Domaćinstva/kućanstva u kojima su najviše dva člana korisnici prava na mirovinu po propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju u iznosu koji nije viši od iznosa zajamčene mirovine za 12. mjesec 2022. godine prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko- invalidsko osiguranje i to pod uvjetom da nisu korisnici razmjerne mirovine s inozemstvom i da nijedan odrasli član domaćinstva/kućanstva tokom 2022. godine nije ostvarivao dodatna primanja po osnovu radnog odnosa.
d) Kategorija 4: Domaćinstva/kućanstva u kojima su tokom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjeli sa samo jednim roditeljem koji u tom razdoblju nije ostvarivao prihode koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak ili nije ostvarivao primanja po osnovu radnog odnosa u iznosu višem od iznosa najniže plaće u Federaciji u 2022. godini (543,00 KM).

III.2. Kategorije domaćinstava/kućanstava navedene u podtački III.1. ovoga Javnog poziva ne mogu ostvariti pravo na dodjelu sredstava po osnovu istoga ukoliko su ostvarila pravo na podršku mjerama energetske efikasnosti stambenih objekata kroz Javni poziv raspisan od strane Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine.

III.3. Domaćinstvo/kućanstvo koje se eventualno može svrstati u dvije ili više kategorija domaćinstava/kućanstava navedenih u podtački III.1. ovoga Javnog poziva pravo na podršku po ovom Javnom pozivu može ostvariti po samo jednom osnovu.

IV. TEMELJNI PREDUVJET ZA DODJELU SREDSTAVA

IV.1. Potpisivanje sporazuma o suradnji na realiziranju Programa mjera podrške između jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) predstavlja temeljni preduvjet za raspodjelu sredstva utvrđenih Odlukom o usvajanju Programa utroška, kao i za provedbu svih drugih neophodnih aktivnosti vezanih za Program mjera podrške.

IV.2. Federalno ministarstvo će na svojoj službenoj web stranici objaviti listu jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) koje su potpisale sporazum o suradnji na realiziranju Programa mjera podrške iz podtačke IV.1. ovoga Javnog poziva.

V. OPĆI KRITERIJI ZA DODJELU SREDSTAVA

V.1. Domaćinstva/kućanstva koja se budu prijavila za dodjelu sredstava po osnovu ovoga Javnog poziva moraju ispunjavati sljedeće opće kriterije:

a) članovi domaćinstava/kućanstava iz bilo koje od kategorija domaćinstava/kućanstava utvrđenih podtačkom III.1. ovoga Javnog poziva moraju biti državljani Bosne i Hercegovine;
b) članovi domaćinstava/kućanstava iz bilo koje od kategorija domaćinstava/kućanstava utvrđenih potačkom III.1. ovoga Javnog poziva moraju imati prijavljeno prebivalište na području Federacije u jedinicama lokalne samouprave (općinama ili gradovima) koje s Federalnim ministarstvom imaju potpisan sporazum naveden u tački IV. ovoga Javnog poziva i
c) nijedan odrasli član domaćinstava/kućanstava iz kategorija domaćinstava/kućanstava utvrđenih podtačkom III.1. alineje b), c) i d) ovoga Javnog poziva ne može imati registriranu samostalnu djelatnost.

V.2. Provjera ispunjenosti općeg kriterija u pogledu obavljanja registrirane samostalne djelatnosti od strane svih odraslih članova domaćinstava/kućanstava iz kategorija domaćinstava/kućanstava

utvrđenih podtačkom III.1. alineje b), c) i d) ovoga Javnog vršit će se kroz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

VI. POSEBNI KRITERIJI ZA DODJELU SREDSTAVA

VI.1. Pored prethodno navedenih općih kriterija, domaćinstva/kućanstva koja se budu prijavila za dodjelu sredstava moraju ispunjavati i posebne kriterije iz podtačke III.1. ovoga Javnog poziva utvrđene za svaku pojedinu kategoriju, koji će se dokazivati i provjeravati uvidom u relevantnu dokumentaciju, kao i kroz evidencije nadležnih institucija.

VI.2. Isplaćena stalna novčana pomoć prema propisima iz oblasti socijalne zaštite u 12. mjesecu 2022. godine predstavlja posebni kriterij za kategoriju domaćinstava/kućanstava u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne odrasle osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za izdržavanje, nesposobne su za rad i ne mogu osigurati sredstva za život po nekom drugom osnovu. Provjera navedenog kriterija vrši se kroz Jedinstvenu elektronsku bazu podataka (SOTAC).

VI.3. Ostvareno pravo na dječji dodatak zaključno s 31.05.2023. godine predstavlja posebni kriterij za kategoriju domaćinstava/kućanstava u kojima žive djeca koja su po osnovu Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 52/22) ostvarila pravo na dječji dodatak. Provjera navedenog kriterija vrši se kroz Jedinstvenu elektronsku bazu podataka (SOTAC).

VI.4. Korištenje prava na mirovinu od strane najviše dva člana domaćinstva/kućanstva u iznosu koji nije viši od iznosa zajamčene mirovine za 12. mjesec 2022. godine predstavlja posebni kriterij za domaćinstva/kućanstva u kojima živi ova kategorija potencijalnih korisnika i to pod uvjetom:

a) da nisu korisnici razmjerne mirovine s inozemstvom što se provjerava kroz evidencije Federalnog zavoda za mirovinsko-invalidsko osiguranje i
b) da nijedan odrasli član domaćinstva/kućanstva tokom 2022. godine nije ostvarivao dodatna primanja po osnovu radnog odnosa što se provjerava kroz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

VI.5. Nepostojanje prihoda koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak ili neostvarivanje primanja po osnovu radnog odnosa u iznosu višem od iznosa najniže plaće u Federaciji u 2022. godini (543,00 KM) od strane samohranog roditelja predstavlja posebni kriterij za domaćinstva/kućanstva u kojima su tokom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjeli sa samo jednim roditeljem. Provjera navedenog kriterija vrši se kroz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

VII. POTREBNA DOKUMENTACIJA

VII.1. Prilikom prijave na ovaj Javni poziv potrebno je da svi podnositelji prijave prilože sljedeću opću dokumentaciju:

a) Čitko popunjen i potpisan Prijavni obrazac koji je sastavni dio ovoga Javnog poziva. Predmetni Prijavni obrazac će se u elektronskoj formi besplatno moći preuzeti s web stranice Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (www.fmrsp.gov.ba u rubrici pod nazivom “Javni konkursi”) ili u printanoj formi u prostorijama općinskih ili gradskih organa uprave. Sastavni dio Prijavnog obrasca predstavlja i izjava podnositelja prijave u kojoj pod punom, moralnom, kaznenom i materijalnom odgovornošću izjavljuje da niti on niti ostali članovi zajedničkog domaćinstva/kućanstva nisu aplicirali niti će aplicirati za korištenje sredstava po osnovu Javnog poziva raspisanog od strane Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine kroz koji se dodjeljuju sredstva za podršku mjerama energetske efikasnosti stambenih objekata.

b) CIPS-ove prijavnice za sve članove zajedničkog domaćinstva/kućanstva iz kojih će se moći utvrditi činjenice u pogledu državljanstva i prebivališta.

c) Izjavu o broju članova zajedničkog domaćinstva/kućanstva (kućna lista) koja treba biti ovjerena od strane općinskog ili gradskog organa uprave.

d) Dokaz o otvorenom bankovnom računu iz kojega se vidi vlasništvo nad računom kao i broj računa (kopija).

VII.2. Pored dokumentacije utvrđene podtačkom VII.1. ovoga Javnog poziva, podnositelji prijave iz kategorije domaćinstava/kućanstava u kojima su tokom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjeli sa samo jednim roditeljem trebaju priložiti i dokaz o ovim činjenicama (smrtni list drugog roditelja ili rodni list djeteta u kojemu je upisana činjenica nepoznatog identiteta drugog roditelja).

VII.3. Prilikom prijave na ovaj Javni poziv potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:

a) Ukoliko nije drugačije naznačeno ovim Javnim pozivom, sva navedena dokumentacija treba biti ne starija od šest mjeseci u originalu ili ovjerenoj kopiji.
b) Ukoliko se kroz sve kasnije faze postupka dodjele sredstava po osnovu ovoga Javnog poziva ili Odluke o usvajanju Programa utroška, uključujući i isplatu, utvrdi da određeno domaćinstvo/kućanstvo nije ispunjavalo uvjete po ovom Javnom pozivu ili da mu sredstva nisu trebala biti odobrena ili isplaćena, tada institucije nadležne za provedbu ovoga Javnog poziva (Federalno ministarstvo ili jedinice lokalne samouprave) imaju pravo zahtijevati povrat istih i poduzimati sve druge pravne radnje na povratu neosnovano isplaćenih sredstava.

VIII. POSTUPAK PODNOŠENJA PRIJAVE NA JAVNI POZIV

VIII.1. U roku i na način koji su definirani ovim Javnim pozivom, prijave za dodjelu sredstava po osnovu Odluke o usvajanju Programa utroška podnose se jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) prema mjestu prebivališta podnositelja prijave sa svom potrebnom dokumentacijom utvrđenom tačkom VII. ovoga Javnog poziva.

VIII.2. Prilikom zaprimanja prijava po ovom Javnom pozivu, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) će provjeriti formalnu ispravnost i potpunost tražene dokumentacije, te, u roku koji ne može biti duži od datuma kada se Javni poziv zaključuje, zatražiti njezinu dopunu ukoliko utvrde da je ista nepotpuna ili otklanjanje formalnih nedostataka ukoliko utvrde da je ista formalno neispravna.

VIII.3. Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) neće zaprimati prijave i dokumentaciju podnositelja prijave koji ima prebivalište na teritoriju druge jedinice lokalne samouprave (općine ili grada).

VIII.4. Ukoliko prijavu podnosi neuka, neupućena ili nedovoljno informirana osoba, jedinica lokalne samouprave (općina ili grad) će joj pružiti neophodnu stručnu podršku u pogledu popunjavanja prijavnog obrasca i pribavljanja potrebne dokumentacije.

VIII.5. Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) će svaku podnesenu prijavu uredno evidentirati i, po potrebi, izdati dokaz o njenom zaprimanju koji obavezno treba sadržavati datum kada je prijava podnesena, odnosno zaprimljena.

VIII.6. Dokazi iz prethodne tačke trebaju biti ovjereni pečatom jedinice lokalne samouprave (općine ili grada).

VIII.7. Na osnovu zaprimljene dokumentacije, jedinice lokalne samouprave (općine ili gradovi) unose potrebne podatke u posebno kreiranu elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka koju osigurava Federalno ministarstvo.

VIII.8. Rok za unošenje potrebnih podataka od strane jedinica lokalne samouprave (općina ili gradova) teče od dana objavljivanja ovoga Javnog poziva i završava se danom zaključavanja elektronske aplikacije, odnosno digitalne baze podataka od strane Federalnog ministarstva.

IX. POSTUPAK PROVJERE I KREIRANJA PRIVREMENIH LISTI

IX.1. Postupak provjere i kreiranja privremenih listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava po osnovu ovoga Javnog poziva provodi Federalno ministarstvo.

IX.2. Postupak provjere kvalificiranih domaćinstava/kućanstava po osnovu ovoga Javnog poziva obuhvaća analiziranje podataka unesenih u elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka iz podtačke VIII.7. ovoga Javnog poziva, te njihovu usporedbu s podacima iz službenih evidencija nadležnih institucija kako bi se utvrdila kvalificiranost domaćinstva/kućanstva za dodjelu sredstava prema općim i posebnim kriterijima utvrđenim ovim Javnim pozivom.

IX.3. Nakon okončanja postupka iz prethodne tačke pristupa se kreiranju privremenih listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava prema utvrđenim općim i posebnim kriterijima pri čemu se navedena domaćinstva/kućanstva razvrstavaju prema kategorijama utvrđenim podtačkom III.1. ovoga Javnog poziva i jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u kojima imaju prebivalište.

IX.4. Zainteresiranim građanima će biti omogućen pristup privremenim listama kvalificiranih domaćinstava/kućanstava kroz elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka kroz koju će, preko matičnog broja potencijalnog korisnika iz neke od kategorija domaćinstava/kućanstva utvrđenih tačkom III.1. ovoga Javnog poziva, moći provjeriti kvalificiranost svoga domaćinstva/kućanstva za dodjelu sredstava.

IX.5. Građani koji provjerom iz prethodne tačke utvrde da se ne nalaze na privremenoj listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava moći će jedinici lokalne samouprave (općini ili gradu) podnijeti pisani prigovor kojim će uputiti zahtjev za dodatnu provjeru ispunjenosti općih i posebnih kriterija utvrđenih ovim Javnim pozivom.

IX.6. Razdoblje u kojemu će se moći podnositi prigovori iz prethodne tačke je pet radnih dana od dana kreiranja privremenih listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava pri čemu će javnost biti naknadno infomirana o preciznom datumu od kojega navedeno razdoblje počinje teći.

IX.7. U slučaju podnošenja prigovora, podnositelj je obvezan priložiti dokaz o priznavanju prava ili statusa na osnovu kojega traži da se izvrši dodatna provjera.

IX.8. Prigovor uz koji ne bude priložen dokaz o priznavanju prava ili statusa na osnovu kojega se isti podnosi smatrat će se nepotpunim.

IX.9. Zaprimljene prigovore jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) također unose u elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka.

IX.10. Na osnovu ispravno podnesenih prigovora, vrši se dodatna provjera ispunjenosti općih i posebnih uvjeta utvrđenih ovim Javnih pozivom kroz službene evidencije nadležnih institucija, te se kreira lista predmetnih zahtjeva koja sadržava informacije o rezultatima izvršenih dodatnih provjera.

IX.11. Pristup informacijama o rezultatima izvršenih dodatnih provjera bit će podnositeljima prigovora, kao i jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) privremeno omogućen kroz elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka iz podtačke VIII.7. ovoga Javnog poziva.

IX.12. Nakon okončanja postupka dodatnih provjera niti jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) niti Federalno ministarstvo neće zaprimati dodatne prigovore, odnosno neće posebno rješavati po istima.

X. UTVRĐIVANJE KONAČNIH LISTI I RASPODJELA SREDSTAVA

X.1. Konačne liste kvalificiranih domaćinstava/kućanstava po osnovu ovoga Javnog poziva utvrđuje Federalno ministarstvo nakon provedenog postupka analiziranja podataka unesenih u elektronsku aplikaciju, te njihove usporedbe s podacima iz službenih evidencija nadležnih institucija, uključujući i postupak zaprimanja prigovora i s time povezanih dodatnih provjera ispunjenosti općih i posebnih kriterija utvrđenih Javnim pozivom

X.2. Na temelju podataka o ukupnom broju kvalificiranih domaćinstava/kućanstava i ukupno raspoloživih sredstava utvrđenih Odlukom o usvajanju Programa utroška sačinjava se prijedlog iznosa novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu, kao i visine transfera koji će se doznačiti svakoj pojedinoj jedinici lokalne samouprave (općini i gradu) prema ukupnom broju kvalificiranih domaćinstava/kućanstava s područje njihove mjesne nadležnosti.

X.3. Prilikom sačinjavanja prijedloga iz prethodne tačke, Federalno ministarstvo se rukovodi Odlukom o usvajanju Programa utroška prema kojom su, u skladu s procentualnom zastupljenošću potencijalnih korisnika iz pojedinih kategorija energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava, sredstva u ukupnom iznosu od 64.534.646,00 KM raspoređena na sljedeće lotove:

a) Lot 1: Na kategoriju utvrđenu podtačkom III.1. alineja c) ovog Javnog poziva raspoređuje se 66% ukupnog iznosa ili 42.592.866,36 KM pri čemu maksimalni okvirni iznos novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu ne može biti viši od 300,00 KM;
b) Lot 2: Na kategorije utvrđene podtačkom III.1. alineje a), b) i d) ovog Javnog poziva raspoređuje se 34% ukupnog iznosa ili 21.941.779,64 pri čemu maksimalni okvirni iznos novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu ne može biti viši od 600,00 KM.

X.4. Ukoliko prilikom sačinjavanja prijedloga iznosa novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu, kao i visine transfera koji će se doznačiti jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima), Federalno ministarstvo utvrdi postojanje viška neiskorištenih sredstava u okviru jednog od lotova utvrđenih podtačkom IX.5. ovoga Javnog poziva, tada će Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) predložiti njihovo raspoređivanje na drugi lot kako bi se osigurao potpuni utrošak odobrenih sredstava.

X.5. Prijedlog iz prethodne tačke dostavlja se na usvajanje Vladi Federacije.

X.6. Nakon što prijedlog Federalnog ministarstva iz podtačke IX.4. ovoga Javnog poziva bude usvojen od strane Vlade Federacije, isti se javno objavljuje.

X.7. Na temelju akta Vlade Federacije kojim je odobrila prijedlog Federalnog ministarstva iz podtačke
IX.4. ovoga Javnog poziva, prema jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) vrši se doznačavanje odobrenih sredstava s pozicije Tekućeg transfera koji je predmet Odluke o usvajanju Programa utroška.

X.8. Doznačavanje sredstava iz podtačke IX.9. ovoga Javnog poziva vrši se na one bankovne račune o kojima su jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) dostavile podatke.

X.9. Nakon doznačavanja sredstava s pozicije Tekućeg transfera koji je predmet Odluke o usvajanju Programa utroška na njihove račune, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) vrše pojedinačne isplate novčane pomoći na bankovne račune kvalificiranih domaćinstava/kućanstava u visini utvrđenoj aktom Vlade Federacije kojim je odobrila prijedlog Federalnog ministarstva iz podtačke IX.4. ovoga Javnog poziva.

XI. NAČIN JAVNOG OBJAVLJIVANJA I ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVE

XI.1. Obavijest o Javnom pozivu će biti objavljena u dnevnim listovima “Dnevni avaz” i “Večernji list”, a njegov integralni tekst na službenoj web stranici Federalnog ministarstva (www.fmrsp.gov.ba), a po mogućnosti i na web stranicama kantonalnih ministarstava i jedinica lokalne samouprave (općina i gradova).

XI.2. Rok za podnošenje prijava po ovom Javnom pozivu teče od 23.10. pa do zaključno s 10.11.2023. godine.

XI.3. Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) nemaju obvezu vraćati dokumentaciju zaprimljenu od strane podnositelja prijave po ovom Javnom pozivu.

JAVNI POZIV ZA DODJELU SREDSTAVA S POZICIJE TEKUĆEG TRANSFERA DRUGIM RAZINAMA VLASTI I FONDOVIMA – PODRŠKA EUROPSKE UNIJE BOSNI I HERCEGOVINI U CILJU UBLAŽAVANJA NEGATIVNOG SOCIO-EKONOMSKOG UTJECAJA ENERGETSKE KRIZE

Energetska pomoć – prijavni obrazac

Glavnu riječ u ekonomiji Hrvatske imaju Ćorluka, Grgić, Grbešići, Pipunić, Moralić... svi iz Bosne i Hercegovine

Grude.com - klik u svijet — Sun, 22 Oct 2023 10:31:00 GMT

BiznisInfo.ba je izdvojio samo neke od najuspješnijih poduzetnika u RH čiji su projekti trenutno aktualni, ili koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju hrvatske ekonomije. Kako će se vidjeti, oni dolaze iz svih krajeva BiH i spadaju među najbogatije i najuspješnije ljude u Hrvatskoj ali i cijelom Balkanu.

Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, investicijom od 46 milijuna eura ulazi u zdravstveni biznis. Ove sedmice su završena i otvorena dva velika projekta Žito grupe, ukupne vrijednosti 46 milijuna eura – specijalna bolnica i hotel u Čepinu u Slavoniji.

BiznisInfo.ba podsjeća da se 62-godišnji Marko Pipunić smatra najmoćnijim čovjekom u Slavoniji. On je rođen u Bosni i Hercegovini gdje je živio sve do rata i gdje se i počeo baviti biznisom. Tek početkom rata seli u Hrvatsku.

Pipunića mediji vole nazivati “kraljem žita”, “kraljem pršuta” ili “najmoćnijim Slavoncem”.

Mepas grupa iz Širokog Brijega vlasnik je nekih od najpoznatijih hrvatskih kompanija, a ovih dana su u procesu kompletiranja vlasništva, odnosno istiskivanja manjinskih dioničara. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobria je 12. 10. 2023. godine ponudu širokobriješkog Mepasa za preuzimanje preostalih dionica splitskog Brodomerkura.

Mepas je u vlasništvu obitelji Grbešić odnosno šest nasljednika pokojnoga vlasnika Mirka Grbešića. U prošloj godini ostvario je oko 85 milijuna eura prihoda. Sličan proces istiskivanja preostalih dioničara događa se i u bjelovarskom Koestlinu.

RALU Logistika, transportno-logistička kompanija u vlasništvu biznismena Luke Rajića, ušla je u novi investicijski ciklus vrijedan 15 milijuna eura. Proširit će skladišne kapacitete u poslovnoj zoni Dragošička u Rugvici (kod Zagreba) te otvoriti 100 novih radnih mjesta.

Luka Rajić je biznismen rođen u Konjicu za koji je i danas čvrsto vezan.

Rajić je, prema podacima iz 2016., nalazio među 300 najbogatijih Švicaraca, a bio je drugi po bogatstvu u Hrvatskoj (odmah iza tadašnjeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića).

Mate Rimac je čovjek kojeg ne treba posebno predstavljati. Osnivač je firme Rimac Automobila koja danas posluje u suradnji s čuvenim Bugattijem, kroz zajedničku firmu Bugatti Rimac.

Enver Moralić, Bosanac koji živi u Hrvatskoj, je multimilijunaš i vlasnik više kompanija, među kojima je i vinarija “Kutjevo”. Moralić je rođen u Kotor Varošu (BiH), srednju školu je završio u Banjaluci, a početkom šezdesetih na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu diplomirao agronomiju.

Dubravko Grgić iz Ljubuškog važi za balkanskog “kralja osiguranja”. Grgić stoji iza Agram grupe koja, a svoj poslovni put je započeo upravo iz Ljubuškog odakle se proširio na cijelu BiH, Hrvatsku, a potom i druge europske zemlje.

Petar Ćorluka iz Gruda je vlasnik Violete koja je regionalni lider u branši papira za domaćinstvo, a osim u BiH ima tvornicu i u Hrvatskoj. Osim toga, Ćorluka u posljednje vrijeme intenzivno investira u hotelijerstvo na Jadranu.

Grupacija Lager iz Posušja investirala je i izgradila vjetroelektranu u Hrvatskoj VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina. Kada je gradnja počela prije nekoliko godina, mediji su pisali da je riječ o najvećoj vjetroelektrani u Hrvatskoj i generalno jednom od najvećih projekata u toj zemlji.

Vrijednost projekta bila je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna (237 milijuna eura). Za usporedbu, Pelješki most je koštao Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Vlasnik Lagera je Milenko Bašić.

Zagrebačka firma Stanić Beverages u vlasništvu je Svjetlana Stanića iz Bosne i Hercegovine. Osnovna djelatnost firme je proizvodnja voćnih sokova pod robnom markom Juicy koju je Stanić prije desetak godina preuzeo od hrvatske firme Jamnica. Osim toga, nedavno je ova firma od Pivovarne Laško Union kupila brendove pića Sola i Zala.

Tvrtka iz Posušja preuzela većinsko vlasništvo tvrtke u Sarajevu

Grude.com - klik u svijet — Fri, 20 Oct 2023 09:04:00 GMT

Tvrtka z Posušja preuzela je 79,2-postotno vlasništvo u PAK Centru od konzultantske tvrtke Nova Capital d.o.o. Sarajevo koja je u vlasništvu Kasima Mujana, piše Indikator.ba.

Mujan je zadržao pojedinačni udio koji odranije ima PAK Centru od 17,3 posto. Inače, ukupni kapital PAK Centra iznosi 2.337.245,00 KM, a društvo ukupno ima 19 suvlasnika.

Pak Centar je najveći proizvođač instant napitaka u Bosni i Hercegovini i jedan od vodećih u regiji. Posluje na tržištu od 1970 godine kao dio sustava UPI-ja, a nakon rata i privatizacije tvrtka je preuzeta na burzi 2004. godine i od tada je napravljen zaokret u poslovanju.

Osnovna djelatnost kompanije je proizvodnja vitaminskih instant napitaka i robnih marki za velike trgovačke lance u regiji. Značajan dio proizvodnje instant napitaka je usmjeren ka izvozu na strana tržišta. Osim vitaminskih napitaka, proizvodni program PAK Centra čine i kava, čajevi, zrnasti i praškasti program i drugi proizvodi.

Kompanija je u 2022. godini imala vrijednost poslovanja od 4,9 milijuna KM i financijski rezultat od 542,1 tisuću KM. Zapošljavala je 36 radnika na kraju prošle godine.

Tvrtka DARA Posušje se bavi trgovinom, a u vlasništvu je Krasnodara, Slavena, Josipa i Mirka Petrovića.

Mepas u potpunosti preuzeo Brodomerkur

Grude.com - klik u svijet — Tue, 17 Oct 2023 11:19:00 GMT

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je ponudu širokobriješkog Mepasa za preuzimanje preostalih dionica splitskog Brodomerkura. Ponuda nije uvjetovana. Mepas je u vlasništvu obitelji Grbešić odnosno šest nasljednika pokojnoga vlasnika Mirka Grbešića. U prošloj godini ostvario je oko 85 milijuna eura prihoda. Sličan proces istiskivanja preostalih dioničara događa se i u bjelovarskom Koestlinu, piše Indikator.

Podsjetimo, nakon što je polovicom kolovoza širokobriješki Mepas kupio 3727 dionica splitskog Brodomerkura u kojem je ova tvrtka dugi niz godina bila većinski vlasnik, Mepas je postao vlasnik 95 527 dionica Brodomerkura što je 96, 17 posto udjela u temeljnom kapitalu Brodomerkura. Prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava Mepas je bio obvezan objaviti ponudu za preuzimanje što je i učinio objavom na stranicama Zagrebačke burze. Ponuda se odnosila na preuzimanje preostalih dionica ili takozvano istiskivanje. Preostali dioničari dobit će 252, 17 eura po dionici.

Mepas ima sjedište u Širokom Brijegu. Glavna djelatnost na tržištu Bosne i Hercegovine mu je distribucija robe široke potrošnje. Robu isporučuje na preko 5000 prodajnih mjesta, ima četiri distributivna centra a zapošljava 386 radnika u Bosni i Hercegovini. Mepas je u Mostaru izgradio veliki poslovno prodajni centar i hotel. U Hrvatskoj je osim Brodomerkura vlasnik osječke Saponije i Kandita, bjelovarskog Koestlina i odnedavno hotela Park u Makarskoj. Mepas je bio vlasnik zadarske Maraske koju je prije nešto više od godinu dana preuzela tvrtka Stanić Beverages, poduzetnika Svjetlana Stanića.

Prema podacima Financijske agencije Brodomerkur je u prošloj godini ostario prihod u iznosu od 239 milijuna kuna. Ostvario je dobit nešto manju od 4,5 milijuna kuna. U 2022. godini imao je 149 radnika. Temeljni kapital Brodomerkura vrijedan nešto više od 25 milijuna eura.

Brodomerkur se, inače, bavi prodajom i distribucijom industrijskih proizvoda, tehničke robe i robe široke potrošnje. Ima devet prodajnih centara. Nekada je to bila jedna od najvećih dalmatinskih tvrtki. Početkom ljeta iz krugova bliskih Pevexu poslovnim krugovima su se puštali spinovi kako su u završnoj fazi pregovori o preuzimanju Brodomerkura sa strane Pevexa.

Grudska tvrtka će u Mostaru graditi dvije solarne elektrane ukupne snage od 150 MW

Grude.com - klik u svijet — Sun, 15 Oct 2023 22:57:00 GMT

Federalno ministarstvo prostornog uređenja stavilo je na uvid idejne projeke solarnih elektrana na području grada Mostara Lena 1/75 i Lena 2/75 u postupku izdavanja rješenja o urbanističkoj suglasnosti za izgradnju navedenih elektrana.

Solarna elektrana Lena 1/75 instalirane snage 75 MW planirana je na lokciji Miljkovići, a Lena 2/75 istovjetne instalirane snage na lokaciji Polog na području grada Mostara.

Iza projekta stoji tvrtka Solar Lena d. o. o. Grude.

Marko Andrijanić: Enikon širi proizvodnju u Vukovaru, otvorit ćemo još najmanje 100 radnih mjesta

Grude.com - klik u svijet — Fri, 13 Oct 2023 21:19:00 GMT

Enikon Aerospace koji u Gospodarskoj zoni Vukovar proizvodi komponente interijera putničkih i poslovnih zrakoplova, najavio je u petak proširenje proizvodnje i zapošljavanje novih 100 djelatnika, javlja HRT.

- U 90 posto Airbusovih aviona su dijelovi koji su prošli kroz proizvodni proces naše tvrtke. U Vukovaru ćemo u idućem razdoblju otvoriti najmanje dodatnih 100 radnih mjesta čime bi do sredine 2025. godine u pogonu u Vukovaru radilo oko 150 djelatnika, rekao je direktor i vlasnik tvrtke Enikon Aerospace Marko Andrijanić.

Istaknuo je potporu i razumijevanje gradskih vlasti.

Kaže da je uoči samog početka rada tvrtke izbila pandemija koronovirusa što je srušilo prometa u avioindustriji od 70 posto, ali nikada nije posumnjao u otpočinjanje proizvodnje u Vukovaru.

Enikon Aerospace danas zapošljava 500-tinjak djelatnika na proizvodnim lokacijama u Hrvatskoj, Mađarskoj i Njemačkoj od kojih 50 radi u vukovarskom pogonu.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ustvrdio je kako je tijekom pandemije koronavirusa upravo avioindustrija bila među najizloženija udarima i restrikcijama.

- Međutim, uspjeli smo i prošli testni prag te Enikon Aerospace može opstati i opstaje u Vukovaru, a danas najavljujemo novu investiciju i zapošljavanja, rekao je Penava.

Kaže da investicije sve češće pristižu u Vukovar navodeći za primjer nedavno otvorenje trgovačkog centra u čiju je gradnju uloženo 13 milijuna eura, te otvoreno 50 radnih mjesta.

- Ne praveći razliku između radnih mjesta, uvijek stavljamo naglasak na proizvodnju i zato nam je ovo toliko bitno, jer stvaramo pozitivno ozračje za dolazak novih investitora u Vukovar, rekao je Penava.

Poslodavci: Ako minimalac bude 1000 KM, a ne smanje se davanja na doprinose, 60 000 radnika će na ulicu

Grude.com - klik u svijet — Thu, 12 Oct 2023 09:53:00 GMT

Vlada FBiH u novom sazivu ušla je u pripremu seta fiskalnih zakona i mogu službeno reći da će FBiH u 2024. imati najvišu minimalnu plaću u regiji, 1.000 KM, odnosno 500 EUR, izjavio je u Kotoru na konferenciji Core Days federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović.

- Imat ćemo i najniža opterećenja na rad i plaću u iznosu od 28% što će biti velika poruka investitorima, kako domaćim tako i stranim, ali i svim ostalima u regiji da pokušamo dostići taj standard i da postanemo atraktivni za strana ulaganja - dodao je.

Mijatović je istaknuo i da ekonomski izazovi koji su pred nama, a koji nemaju veze sa nama, a to su ratna događanja u Ukrajini, a sada i na Bliskom Istoku, inflacija i recesija u Europi, ostavit će posljedice i po našu ekonomiju u dogledno vrijeme.

-To je još jedan dodatni razlog da moramo još snažnije surađivati kako unutar naših zemalja dizanjem standarda, ali isto tako i suradnjom na relaciji Sarajevo, Podgorica, Beograd, Tirana, Priština i Skoplje. To je ključ razvoja naših ekonomija.

Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović je rekao da su opterećenja na plaću ogromna, da se nada da će se smanjiti i u konačnici omogućiti povećanje plaća radnicima.

– Kada je riječ o minimalnoj plaći od 1000 KM, smatram da je to pod današnjim uvjetima neodrživo i nemoguća misija. Mislim da bi imali najmanje 50 000 do 60 000 radnih mjesta manje. Ali ako gledamo to u paketu sa smanjenjem doprinosa i drugim poticajima, mislim da je to nešto što bi se moglo dostići, dodao je Smailbegović.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio je da radna grupa već nekoliko mjeseci radi na setu zakona iz fiskalne reforme, kao i da bi u ponedjeljak trebala biti završna sesija da bi se uobličili prijedlozi. Rješenja su uglavnom završena i radi se na tehničkim detaljima.

Pada proizvodnja vina u EU: Italija više nije najveći globalni proizvođač?

Grude.com - klik u svijet — Wed, 11 Oct 2023 17:04:00 GMT

Proizvodnja vina u Europskoj uniji ove bi se godine mogla smanjiti za šest posto, procijenila je Europska komisija. Razlog su nepovoljne vremenske prilike koje su negativno utjecale na berbu u Italiji i Španjolskoj, stoji u u najnovijem izvješću o kratkoročnim izgledima poljoprivredne proizvodnje.

Francuska se vraća na vrh

Prema prvim procjenama, EU bi ove godine trebala proizvesti oko 150 milijuna hektolitara vina s padom proizvodnje od 12 posto u Italiji i 14 posto u Španjolskoj.

Ekstremni vremenski uvjeti i gljivične bolesti poharali su ove godine vinograde u Italiji, koja će izgubiti status najvećeg svjetskog proizvođača vina, a Francuska će se nakon osam godina vratiti u sam vrh, procjenjuju u Bruxellesu.

Francusko ministarstvo poljoprivrede procijenilo je pak krajem prošlog tjedna da će se proizvodnja vina u toj zemlji ove godine zadržati na prošlogodišnjoj razini i biti tri posto veća od petogodišnjeg prosjeka, a koji iznosi 46 milijuna hektolitara. Pritom će biti zabilježene velike razlike među regijama. EK predviađa da će Francuska proizvesti 45 milijuna hektolitara vina, za jedan posto više nego lani.

Oporavak proizvodnje očekuje se i u Njemačkoj, uz procijenjenu stopu rasta od 16 posto i to zahvaljujući dovoljnoj količini oborina u ključnim fazama rasta. Gotovo ista stopa rasta proizvodnje bi trebala biti zabilježena u Portugalu odakle dolaze izvješća o dobroj kvaliteti grožđa.

Kupovna moć slaba, pada prodaja

Konzumacija vina, posebno crnog bi se mogla smanjiti za 1,5 posto jer se potrošači okreću drugim pićima, posebno pivu. Osim toga, ističu u Komisiji, kupovna moć EU građna je slabija.

Manja je i inozemna potražnja, što u EK objašnjavaju slabijom kupovnom moći na nekim izvoznim tržištima te solidnim zalihama, nakon rekordnog izvoza na pojedina tržišta u protekle dvije godine.

Stagnacija izvoza, manji uvoz

"U sezoni 2023/2024. izvoz vina iz EU mogle bi potaknuti niže cijene, iako bi paralelno mogla ojačati konkurencija proizvođača izvan EU, i to u segmentu jeftinijih", smatraju u Komisiji koja stoga prognozira stagnaciju izvoza ove sezone. Ipak, pozitivne rezultate očekuju u izvozu pjenušaca.

Što se tiče uvoza, očekuje se pad za 4,3 posto, a u odnosu na petogodišnji prosjek za 18 posto, na šest milijuna hektolitara.

Konzum s tržišta povlači popularni Munchmallow

Grude.com - klik u svijet — Mon, 09 Oct 2023 15:49:00 GMT

Konzum je obavijestio kupce kako s polica trgovina povlači proizvode Munchmallow family 210g i Munchmallow 105g. Obavijest se odnosi na sve proizvode čiji su rokovi trajanja zaključno s 15. veljače sljedeće godine. Proizvođač je Jaffa d.o.o Crvenka, Maršala Tita 245, 25220 Crvenka, Republika Srbija.

Na službenim stranicama lanca naveli su da se proizvod povlači zbog 'promijenjenih organoleptičkih svojstava proizvoda'.

'Molimo kupce da provjere jesu li kupili navedeni proizvod, da ga vrate u najbližu Konzum prodavaonicu gdje će im biti vraćen novac. Ispričavamo se kupcima na neugodnosti, no u interesu nam je da svi proizvodi koje stavljamo na tržište budu usklađeni s najvišim kriterijima kvalitete i zdravstvene ispravnosti', zaključili su iz lanca.

U 328 kontrola na području Federacije BiH otkrivena 63 radnika na crno

Grude.com - klik u svijet — Sat, 07 Oct 2023 09:08:00 GMT

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 05.10.2023. godine na širem području Federacije BiH izvršili 328 inspekcijskih nadzora tzv. akcija kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, trgovine, pekarstva i druge uslužne djelatnosti.

U izvršenim kontrolama otkrivena su 63 neprijavljena radnika, 111 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, 11 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 10 objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanja fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, zapečaćena su 32 objekata i izdata su 164 prekršajna naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 525.450,00 KM.

Porezna uprava poziva sudove da blagovremeno i u zakonom propisanom iznosu izriču sankcije kako bi iste imale brži i veći preventivni učinak - priopćeno je iz te institucije.