Kultura

Poziv za dostavu tema i motiva za izdanja poštanskih maraka HP Mostar u 2025.

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Apr 2024 08:41:00 GMT

Hrvatska pošta Mostar poziva institucije i pojedince s područja znanosti, kulture, obrazovanja, javnih službi, vjerske i druge organizacije te udruženja građana da dostave prijedloge tema i motiva za izdanja poštanskih maraka u 2025. godini.

Poštanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu.

Prijedlozi se mogu poslati do 13. svibnja 2024. na adresu: Hrvatska pošta Mostar, Sektor prodaje, Tvrtka Miloša b.b., 88000 Mostar.

Uspostavljena hodočasnička ruta sv. Jakova od Međugorja do Imotskog

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 Apr 2024 19:02:00 GMT

Sedamdesetak katoličkih vjernika krenuli su u petak od Međugorja u BiH prema Imotskome u Hrvatskoj uspostavljajući novu hodočasničku rutu u sklopu svjetskog projekta Camino, čiji je cilj izgraditi mrežu povezanu sa svetištem sv. Jakova u Španjolskoj.

Iz svjetski poznatog vjerskog središta Međugorja na trodnevno hodočašće krenuli su katolički vjernici iz Hrvatske, BiH, SAD-a i Italije.

"Krenuli smo nakon jutarnje svete mise i upravo stižemo na Humac, na prvo odredište trodnevnog hodočašća", rekla je predsjednica Udruge i voditeljica projekta Camino Međugorje Ivana Erić Silvestro.

Istaknula je kako je ovaj projekt realiziran uz potporu međugorskog župnika fra Zvonimira Pavičića i apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskupa Alda Cavallija, te predstavnika više turističkih organizacija iz Hercegovine.

Hodočasnici će putem do Imotskoga posjetiti crkve i samostane kao i kulturne znamenitosti, te se upoznati i s gastronomskom ponudom Hercegovine.

Ova hodočasnička hodnja završit će u Vinjanima Donjim u Imotskome u nedjelju.

Ta nova dionica dio je europske Camino mreže Puteva sv. Jakova koja vodi prema svetištu sv. Jakova u Santiago de Composteli.

Hrvatska eurozastupnica Željana Zvoko, koja je i članica međuskupine za europsku kulturnu baštinu, podržala je ovaj projekt kazavši kako se radi o "žili kucavici koja povezuje naše duše i naše bogato kulturno naslijeđe".

Dodala je i kako će ”Camino Međugorje doprinijeti promicanju kulturnog turizma, gospodarskog razvoja, ali prije svega očuvanja naše bogate kulturne baštine”.

Potporu projektu dao je i tajnik Bratovštine svetog Jakova Samobor Vedran Pražen ističući da su Hrvati u Europi odavno prepoznati kao narod hodočasnika.

Tijekom svibnja očekuje se i pokretanje hodočasničke rute Camino od Dubrovnika do Međugorja.

Propovijed iz Hercegovine stigla do Vatikana! Donosimo što je fra Bonifacije Barbarić rekao o Hercegovačkom slučaju

Grude.com - klik u svijet — Wed, 10 Apr 2024 12:56:00 GMT

Dok biskupija tvrdi da je Hercegovački slučaj odbijanje poslušnosti mjesnom biskupu, fratri kažu da je to progon franjevaca i okretanje leđa od strane biskupije samom Stvoritelju svijeta. Hercegovački slučaj aktualan je i danas, a premda se činilo da će dolaskom Petra Palića za novog biskupa zatopliti odnosi u Hercegovini, neki smatraju da nikad nije bilo gore i optužuju Palića za nerazumijevanje pozadine slučaja, s obzirom da do dolaska ovdje 2020. novi biskup nije imao kontakt s Hercegovinom. No neki idu i korak dalje i tvrde da je on čovjek biskupa Ratka Perića kojeg je on dulje vremena pripremao da preuzme biskupiju i to nakon što mu je novi banjolučki biskup Željko Majić "odbio" poslušnost i rekao da on neće rješavati Hercegovački slučaj i sijeći glave fratara po Hercegovini.

Ovih dana je jedna propovijed u Hercegovini uzdrmala javnost i to od strane 88-godišnjeg fra Bonifacija Barbarića koji više od dva desetljeća djeluje u Čapljini. Propovijed je stigla i do vatikanskih dužnosnika, a u samom Vatikanu zatraženo je da se ona prevede, s obzirom na sve izrečeno.

Portal Herc.info u posjedu je kompletnog, pisanog dokumenta, propovijedi čapljinskog svećenika. Prenosimo propovijed u cijelosti.

POSLUŠNOST

Propovijed: fra Bonifacije Barbarić

Braćo i setre! Istina koja se ne izgovara brzo umire u tišini.

Večeras želim svjedočiti istinu. Može to biti nekomu oporo ali se mora izgovoriti.

Prve nedjelje u mjesecu ožujku bio je ovdje govor o zavjetu DJEVIČANSTVA naših čapljinskih mučenika, a danas želim govoriti o zavjetu POSUŠNOSTI.

I u jednom i u drugom su nam uzori i zagovornici.

Što je to zavjet poslušnosti u Franjevačkom Redu? – jer se poslušnost razlikuje u nekim nijansama kod svih zajednica.

Franjevačka POSLUŠNOST jest: promišljeno i slobodno Bogu dano obećanje kojim se osoba odriče vlastitog odlučivanja. Ako se osoba odriče vlastitog odlučivanja, ne odriče se svoje SAVJESTI ni svog DOSTOJANSTVA.

Evo ukratko što nam Novi zavjet govori o poslušnosti.

Bog Otac, prigodom Isusovog preobraženja, govori o Isusu: „Ovo je Sin moj, Izabranik moj – Njega slušajte.“

Isus u svom prvom javnom nastupu veli: „Obratite se i vjerujte evanđelju.“ Evanđelje jest jednako Isus.

Djevica Marija što je rekla posluzi u Kani Galilejskoj prije nego je Isus pretvorio vodu u vino, rekla je: „Učinite sve što vam kaže Isus„ – to vrijedi za sva vremena i za sve kršćane.

Sveti Franjo u svom Pravilu kaže: „Naše je Pravilo živjeti Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista“ i sve što je protivno Evanđelju, sve što je protivno spasenju duša i savjesti – to se mora strogo izbjegavati.

Što je to HERCEGOVAČKI SLUČAJ?

To je zapravo proganjanje hercegovačkih fratara i teroriziranje svih koji ih podržavaju. To je zapravo INKVIZICIJA u pravom smislu riječi, samo izostaje spaljivanje na lomači.

Hercegovački slučaj, započeo je biskup Petar Čule, a praktički je započeo u Grudama 12. svibna 1968., kad su Gruđani zazidali vrata svoje crkve. I taj Hercegovački slučaj širio se postupno poput raka po svoj Hercegovini. U Čapljinu je došao na Ilindan 1996. kad ste vi Čapljinci zazidali obadvoja vrata našoj ovdje crkvi i postavili stražu.

Hercegovački slučaj još je u tijeku. Inkvizitore to ne zanima, jer da im je stalo do Božjeg kraljevstva nikad taj slučaj i ne bi počimali. Sve koji ne prihvaćaju odluke mostarskog Ordinarijata proglašava se neposlušnima. Ljudima da, ali Bogu i Njegovom Evanđelju ne.

Da je tako, čujmo nekoliko zgodica.

6. lipnja 1975. izdan je tzv. Dekret „Romanis Pontificibus“ po kojem mnogi hercegovački fratri moraju napustiti svoje vjekovne župe, nastambe, i završiti na ulici. Ondašnja Hercegovačka franjevačka Provincija reagirala je na ovaj Dekret ovim riječima, koje su potpisali svi ondašnji hercegovački fratri, evo citiram: „Dekret očito protuslovi istini, povrjeđuju prirodnu pravednost, izravno se protivi dobru duša te veoma škodi ugledu Crkve.“ Završen citat. Drugim riječima: da se ugodi pohlepi mostarskog biskupa za tuđim imanjima, Dekret dopušta krađu (otimačinu), ozakonjuje laž, gazi savjest. Provoditelji Dekreta idu još dalje: upadaju u SIMONIJU, a to je: ti meni materijalno a ja tebi duhovno. Naime, mostarski biskupi ne dolaze u sporne župe krizmavati; proglašavaju valjano nevaljanim; neće da rede fratre za svećenike, itd i itd. Drugim riječima: vi nama ono što mi tražimo materijalno a mi ćemo vama duhovno. I može se reći, s pravom: naša mostarska BISKUPIJA ogrezla je potpuno u simoniji.

Nasljednik biskupa Čule bio je biskup ŽANIĆ. Biskup Pavao Žanić u rujnu 1980. na misi objavio je u franjevačkoj samostanskoj crkvi Mostar osnivanje katedralne župe Mostar i to cijepanjem franjevačke župe tako da 4/5 vjernika pripadaju katedralnoj župi a 1/5 samo ostaje franjevačkoj župi, s obrazloženjem da su se s tim složili fratri. Odmah je reagirao ondašnji župnik fra Marinko Leko da je to LAŽ i da nikakva dogovora nije bilo između biskupa i fratara. Biskup Žanić odmah smjenjuje ondašnjeg župnika fra Marinka, oduzimlje mu sve svećeničke ovlasti i izbacuje ga na ulicu. To se ne događa ni u Putinovoj Rusiji.

Još dalje: Godine 1981. u mjesecu srpnju – kad se dobrano raširio glas o Gospinim ukazanjima u Međugorju – slušao sam na svoje uši osobno riječi biskupa Žanića o međugorskim vidiocima. Ovo je rekao: „Djeca ne lažu. Djeca ne lažu.“ Međutim, kasnije je promijenio ploču. A šta se dogodilo? Biskup Žanić učinio je nešto nevaljalo, sablažnjivo. I to su UDBA snimili i držali ga u ovisnosti o sebi, On je promijenio ploču i počeo je govoriti sve ono što se događa u Međugorju da je laž. Nisu to njegove riječi nego ono što mu je Udba rekla.

I o biskupu Žaniću i o Čuli ovo završimo:

Biskup Čule pred samo smrt tražio je od mnogih i oprost – tu je i fra Milin otac Rude. Šetajući Čule hodnikom u Biskupiji kroz plač je govorio: „Kamo sreće da sam ostao čuvati ovce na selu.“ Oni koji su to slušali još su živi i mogu posvjedočiti. I on i biskup Žanić umrli su u velikom očaju. Nisu mogli oprostiti sebi ono što su kao biskupi činili.

Nasljednik biskupa Žanića bio je biskup Ratko PERIĆ. Ne treba o njemu puno govoriti jer smo svi mi manje-najviše osjetili njegov teror. Ipak, svi ovo ne znaju, mada ima na Internetu. Biskup Ratko Perić sklopio je suradnju s državnim tajnim službama Sovjetskog Saveza – Ka-Ge-Beom. KGB zastupa je Aleksandar MAKSIMOV, jedan od najmoćnijih sovjetskih špijuna, rođen u Permu 26. 5. 1939., pravnik, general-pukovnik. Svi razgovori između biskupa Perića i Maksimova odvijali su se u Rimu i to u 7 navrata: prvi 1982., a posljednji 2008. Maksimov je od biskupa Perića tražio jedno: da se u Međugorju ne govori nikakvo antikomunističko djelovanje, što je Perić prihvatio i obećao. A odlučio je i obećao da će uništiti Međugorje i sve što se u njemu događa. Ali, tražio je još od Maksimova sve što se u Međugorju događa da mu se preko špijuna javi kako bi mogao poduzimati protumjere. Još Maksimov govori: „On je bio opsjednut fratrima; mrzio ih je svom dušom; htio je da ih špijunaža blati a on da ih kažnjava... a to nitko ne smije znati. To mi je neshvatljivo.“, veli Maksimov i zaključuje: „Ja sam ateist i moj je otac bio ateist. Ali ovo što se događa u Međugorju meni je neprotumačivo, neshvatljivo.“

Poznati hercegovački fratar fra Mladen BARBARIĆ, nakon dugogodišnjeg boravka u zeničkom zatvoru, izjavio je ovo: „I sami đavao ima što učiti od udbaša komunista, kako mučiti i zlostavljati nas fratre i sve što je hrvatsko.“ To s pravom mogu primijeniti na našeg nekadašnjeg biskupa Perića: I sam đavao može učiti od biskupa Perića kako uništavati međugorski fenomen, fratre i one koji ne prihvaćaju njegove zle nakane. Imao je iza sebe i domaće i međunarodne špijune, domaću i međunarodnu vlast, domaće i vatikansko sudstvo, vjerske i državne medije svih vrsta, novac... Njegovi protivnici imali su samo Isusov Veliki Petak.

Braćo i sestre, mi želimo živjeti u Crkvi na čelu s papom; mi želimo živjeti u biskupiji na čelu s biskupom. Ali nastojimo i borimo se da se Crkva ravna po Božjim zapovijedima, po Evanđelju, a ne po nekim poganskim zakonima. Znamo da je teško s rogatim se bosti, ali je još gore biti izdajica – njima je zatvoreno Nebo, njima je zatvoreno Kraljevstvo Božje.

Čapljinski mučenici, vi ste Božji pravednici. Vaša molitva može puno. Molite, molite, molite, i mi s vama – da ono što ste vi poštivali: Evanđelje i Božje zapovijedi i umrli za njih, da u tom ustraje i naša Crkva, poštujući Evanđelje i Božje zapovijedi. Za to molimo i to želimo i za to se borimi. Tako neka bude. Amen.

Odaberite najljepšu marku Hrvatske pošte Mostar i osvojite izvrsne nagrade!

Grude.com - klik u svijet — Tue, 09 Apr 2024 10:16:00 GMT

Sudjelovati možete na način da klikom na link https://shorturl.at/vxDER preuzmete glasački listić, o odaberete najljepšu marku i poštom pošaljete na našu adresu..

Požurite, jer glasačke listiće s osobnim podacima treba poslati do 15. 4. 2024. na adresu:

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar
„Izbor najljepše marke Hrvatske pošte Mostar 2023.“
Tvrtka Miloša b.b.
88000 Mostar
p.p. 500

Sretno svima!

Održan okrugli stol povodom devedesetoga rođendana Veselka Koromana

Grude.com - klik u svijet — Mon, 08 Apr 2024 13:57:00 GMT

Pročelnica studija Hrvatskoga jezika i književnosti prof. dr. sc. Mirna Brkić Vučina je kazala kako su studenti spoznali neke nove činjenice o književnom djelu Veselka Koromana. „Naš studij godinama obilježava važne datume vezane za hrvatski jezik, književnost u kulturu Hrvata u BiH te na taj način čuvamo identitet Hrvata u BiH.

Okupljenima se obratio Veselko Koroman, zahvalio se na obilježavanju devedesetoga
rođendana te je izrekao i jednu svoju pjesmu.

U programu su sudjelovali Željko Ivanković, prof. dr. Marina Kljajo-Radić, prof. dr. Antun Lučić, prof. dr. Perina Meić, prof. dr. Miroslav Palameta, prof. dr. Jela Sabljić-Vujica, Ivan Vukoja i Studentski sveučilišni teatar.

Veselko Koroman, hrvatski književnik, piše refleksivne pjesme, jezgrovita, katkad hermetična izraza, pjesničke proze, književne kritike, eseje, putopise te se bavi istraživanjem hrvatske književne baštine u BiH.

Danas je Bijela nedjelja ili Mali Uskrs

Grude.com - klik u svijet — Sun, 07 Apr 2024 09:32:00 GMT

Prva nedjelja poslije Uskrsa zove se Bijela nedjelja. Ovaj naziv dolazi od bijelih haljina koje su odrasli novokrštenici oblačili kod uskrsnog bdjenja, tj. na Veliku subotu kada bi bili kršteni. Oni bi te haljine nosili tjedan dana nakon Uskrsa te bi ih skinuli iduću nedjelju, piše Hrvatska katolička misija Köln.

Tako bi svi znali tko je kršten i tko je postao kršćanin. Ova praksa prakticirale se u prva tri stoljeća kad su se krstili samo odrasli ljudi. Kada su se počela krstiti djeca ta je praksa polako nestala.

Ali, i danas djeca prilikom krštenja nose bijele haljine simbol prijašnje tradicije. Bijela nedjelja još se naziva Mladi ili Mali Uskrs.

Prstac i jadranski klobučić na markama HP Mostar u izdanju ''EUROPA 2024.''

Grude.com - klik u svijet — Fri, 05 Apr 2024 18:56:00 GMT

Marke EUROPA izgrađuju svijest o zajedničkim korijenima, kulturi, povijesti i
ciljevima Europe. Svake godine ovo izdanje ima zajedničku teme za sve pošte,
članice PostEuropa, a u 2024. naziv teme je „Podvodna flora i fauna“. Hrvatska pošta
(HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke s motivima prstaca i
jadranskog klobučića.

Prstac (Lithophaga lithophaga) je morski školjkaš iz porodice dagnjâ
(Mytilidae) koji živi na obalama Sredozemnog mora (uključujući i Jadransko more),
Atlantika i Crvenog mora. Nastanjuje litice i samostalne stijene na koje prijanja još
kao larva i započinje s njihovim bušenjem. Njegovim rastom, raste i šupljina koju
nastanjuje. Raste vrlo sporo, oko 5 cm za 10 do 20 godina. Prstaci se smatraju
izuzetnom delikatesom te je u mnogim zemljama njihov izlov zabranjen.

Jadranski klobučić (Acetabularia acetabulum) je vrsta zelene alge iz porodice
Polyphysaceae, a koja je rasprostranjena u Sredozemnom i Jadranskom moru. Ime
je dobila zbog vidljivo izraženih radijalnih rebara na bijelom klobuku nalik gljivi ili
kišobranu. Sastoji se od tri dijela: rizoida (izbočenje koje se javlja iz donjih
epidermnih stanica kod mahovina i algi), duge peteljke visine 8 do 10 cm i klobučića.
Zanimljivo je što je cijela alga jedna stanica.

Prvi dan izdanja je 5. travnja 2024. godine, autor likovnog rješenja je Zoran
Vlašić. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti
jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

NAJAVA: Večer sjećanja na zrakoplovnog asa Cvitana Galića

Grude.com - klik u svijet — Thu, 04 Apr 2024 09:55:00 GMT

Program će se održati u starom župnom dvoru u Gorici, u petak, 5. travnja 2024. godine, s početkom u 20 sati.

-Prigodno predavanje o Cvitanu Galiću održat će povjesničar prof. dr. sc. Mario Jareb

-Izložba fotografija Cvitana Galića, iz obiteljskog albuma obitelji Grizelj i nećakinje Draženke Vuknić (moći će se vidjeti do sada neobjavljene Cvitanove fotografije)

Cvitan Galić rođen je 1909. godine u Gorici. U Kraljevini Jugoslaviji pohađao je pilotsku školu 7. zrakoplovnog puka u Mostaru. Od 1935. služi u 6. lovačkom puku. Početkom rata 1941. godine nalazi se u pilotskoj školi u Mostaru. Od svibnja iste godine postaje dijelom novoosnovanog Zrakoplovstva Nezavisne Države Hrvatske, gdje se u činu narednika dragovoljno javlja u Hrvatsku zrakoplovnu legiju. U listopadu 1942. godine, s 255 borbenih letova i 28 priznatih pobjeda, postaje poručnik. Letio je na lovačkom zrakoplovu Messerschmitt Bf 109G-2 koji je na boku nosio veliku crnu brojku tri s tankim bijelim rubom. Sveukupno je imao 429 letova.

Poginuo je u zračnom napadu na zračnu luku Zalužani, 6. travnja 1944. godine u 35. godini života. Pokopan je na Mirogoju.

Nakon II. Svjetskog rata groblje hrvatskih vojnika na Mirogoju komunisti su preorali, pa tako i Cvitanov grob.

NAJAVA: Kulturno-zabavni događaj 'Dođi da vidiš, dođi da se diviš'

Grude.com - klik u svijet — Wed, 03 Apr 2024 08:55:00 GMT

U subotu, 6. travnja 2024. godine u kinodvorani „Borak“ u Širokom Brijegu će se održati kulturno – zabavni događaj „Đođi da vidiš, dođi da se diviš“ s početkom u 18h.

Ovo je ustvari prijateljski koncert kulturno-umjetničkih društava „Mihovljan“ i „Zasadbreg“ iz Čakovca(RH) i HKUD-a „Biloševica“ Rasno – Dužice iz Širokog Brijega na kojem će se prikazati tradicionalni plesovi Hrvata iz Međimurja i Hercegovine. U sklopu koncerta nastupiti će i pjevač Zdenko Damjanović iz Širokog Brijega.

Raznolikost plesova, pjesme, nošnji i koreografija koje njeguju Hrvati Međimurja i Hercegovine će se moći vidjeti na ovom zajedničkom koncertu. Stoga, sve Vas od srca pozivamo da budete naši gosti na ovom koncertu gdje će tradicija pokazati svoj sjaj u svom najljepšem obliku.

Ulaz je slobodan! – poručuju iz HKUD–a „Biloševica“ Rasno Dužice.

Napustila nas je Vera Svoboda

Grude.com - klik u svijet — Mon, 01 Apr 2024 14:01:00 GMT

Napustila nas je legendarna glazbenica Vera Svoboda. Imala je 87 godina. Vijest je za Večernji list potvrdila kći Vesna Njikoš Pečkaj.

Bila je jedna od najvećih jugoslavenskih zvijezda 1970-ih

Vera Svoboda bila je hrvatska pjevačica zabavnih, narodnih i starogradskih pjesama. Rođena je u Osijeku. Studirala je i diplomirala engleski jezik na Pedagoškoj akademiji u Osijeku. Počela je pjevati u rodnom gradu na Radio Osijeku i u kazališnim predstavama već sa šesnaest godina.

S vremenom je počela nastupati na brojnim festivalima zabavne i tamburaške glazbe. Bila je jedna od najvećih glazbenih zvijezda u sedamdesetim godinama na prostoru bivše Jugoslavije. U nakladi izdavačke kuće Croatia Records (nekada Jugoton) snimila je petnaest "long play" ploča, pet CD-a, dvadesetak kaseta, a za potrebe HRT-a preko 300 narodnih, starogradskih, zabavnih i domoljubnih pjesama.

Često je nastupala za hrvatske iseljenike. Udala se za poznatog muzikologa i novinara Julija Njikoša, koji je producirao i aranžirao najveći broj njenih pjesama.

Uskrsni ponedjeljak: Učenici su Isusa prepoznali po lomljenju kruha

Grude.com - klik u svijet — Mon, 01 Apr 2024 09:03:00 GMT

Uskrsni ponedjeljak je dan kad se Crkva spominje puta uskrsnulog Isusa u Emaus i njegovog prvog susreta s učenicima. Učenici su ga prepoznali po lomljenju kruha, kaže Evanđelje.

Emaus je antički grad, oko 11 km sjeverno od Jeruzalema. Spominje se u Evanđelju po Luki, kada su se dva Isusova učenika nakon Isusove smrti i uskrsnuća vraćala kući u Emaus, a putem im se pridružio Isus. Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutješni i uplašeni, nisu razumjeli što se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.

Putem su raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i zašto su žalosni. Znao je što ih muči, ovim pitanjem pozvao ih je da se izjadaju. Kleofa odgovori: 'Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)'. Nato su ispričali, kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je što su neke žene našle prazan grob i anđeli im rekoše da je Isus živ. Isus im odgovori: 'O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)'.

Tada im je Isus detaljno opisao što su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, a izbjegavali su proroštva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, što je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika došli su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molili da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.

Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im iščeznu s očiju. Jedan drugome rekoše: 'Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (Lk 24,32)'. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i svetom Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio Sveto Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao, piše Laudato.hr.

Odžak: Katolici i muslimani zajedno objedovali na Veliki petak

Grude.com - klik u svijet — Fri, 29 Mar 2024 23:16:00 GMT

Na šetalištu u blizini Trga Bosne i Hercegovine u Odžaku je upriličen zajednički objed za sve pripadnike katoličke vjeroispovijesti koji su obilježili Veliki petak u susret blagdanu Uskrsu i za njihove prijatelje muslimane koji su iftarili.

Prisutne je u ime organizatora pozdravio Zlatko Mujkanović, predsjednik Općinskog vijeća Odžak, istaknuvši da je ovaj grad u Posavini zapravo sredina u kojoj skladno žive i zajednički obilježavaju vjerske blagdane pripadnici svih konfesija.

Ova noć je bila posebna po činjenici da su u njoj obilježena dva posta, katolički na Veliki petak koji predstavlja najtužniji dan za čovječanstvo i uvertira je u obilježavanje Uskrsa i muslimanski u mjesecu ramazana.

Herc.info

U blagdanskom smo tjednu: Odvojite trenutak za molitvu Velike srijede

Grude.com - klik u svijet — Wed, 27 Mar 2024 14:28:00 GMT

Sveti su ovo dani. Krist je dao svoj život za otkupljenje grijeha ondašnjih i današnjih ljudi. Današnji ljudi nisu ništa bolji od ondašnjih.

Međutim, u kome god je ostalo snage, neka moli i neka čini dobra djela kako novi Kristov dolazak pojedinac ne bi dočekao nespreman, ali ni društvo.

Molitva Velike srijede:

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju (Mt 26 , 14-25)

U ono vrijeme: Jedan od dvanaestorice, zvani Juda Iškariotski, pođe glavarima svećeničkim i reče: »Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati.« A oni mu odmjeriše trideset srebrnika. Otada je tražio priliku da ga preda.
Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: »Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?« On reče: »Idite u grad tomu i tomu i recite mu: ‘Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.’« I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu.
Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom. I dok su blagovali, reče: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.« Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: »Da nisam ja, Gospodine?« On odgovori: »Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati. Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije. A Juda, izdajnik, prihvati i reče: »Da nisam ja, učitelju?« Reče mu: »Ti kaza.«
Riječ Gospodnja.

MOLITVA:

Pošalji mi nekoga da ga ljubim

(Bl. majka Terezija)

Gospodine, kad sam gladan,
pošalji mi nekoga koji treba hrane,

kad sam žedan,
pošalji mi nekoga komu je potrebno piće,

kad mi je hladno,
pošalji mi nekoga da ga ugrijem,

kad sam žalostan,
pošalji mi nekoga da ga utješim,

kad mi moj križ postane težak,
daj da ga nosim s onima koji su u nevolji,

kad sam u oskudici,
vodi me k potrebitima,

kad nemam vremena,
pošalji mi nekoga komu treba pomoć,

kad sam ponižen,
daj mi prigodu da nekoga pohvalim,

kad sam obeshrabren,
pošalji mi nekoga da ga hrabrim,

kad trebam razumijevanje drugih,
daj mi nekoga koji treba moje razumijevanje,

kad mi je potrebna briga drugoga,
pošalji mi nekoga da se za nj brinem,

kad mislim samo na sebe,
svrati moju pozornost prema nekom drugom.

Učini nas, Gospodine, dostojnima kako bismo mogli služiti našoj braći koji u čitavome svijetu žive i umiru gladni i siromašni. Daj im danas, služeći se našim rukama, kruh svagdanji, po našoj ljubavi podari im radost i mir. Amen.

DJELO OBRAĆENJA:

Danas nekome posvjedoči svoju vjeru. Ako možeš pomoći nekome, učini što je u tvojoj moći. Ako ništa drugo, posvjedoči svoju vjeru barem i samo jednom rečenicom kao što je npr.: ”Bog te ljubi”!

Herc.info/Rastimo u Gospodinu

Molitva Velikog utorka: Želim s tobom koračati na tvom križnom putu koji počinje...

Grude.com - klik u svijet — Tue, 26 Mar 2024 09:25:00 GMT

U Velikom smo tjednu, tjednu kad smo mi, ljudi, razapeli Onog koji je sve stvorio, svim upravlja i sve uzdržava, Onog zbog kojeg je i duša čovječja postala besmrtna, Isusa Krista. Svojom smrću na križu on je otkupio našu smrt. Otac je Njega poslao na zemlju i žrtvovao ga da se ispuni ono što je pisano, da grešni svijet koji ne zaslužuje nikakvu milost dobije spasenje i otkupljenje grijeha.

Ovaj Veliki tjedan provedimo, što je moguće više, u miru, molitvi, promišljanju...

Molitva na Veliki utorak

Gospodine, hvala ti što se brineš za mene.

Hvala što nalazim zaklon i sklonište pod tvojim krilima kojima me štitiš. Tako si spreman da mi priskočiš kada sam u nevolji, ali ja, nažalost, drugdje tražim pomoć. Ne znam se tebi prepustiti i u tvojoj blizini naći sigurnost i zaštitu. Oprosti moje pobune! Oprosti moja odbijanja tvojih ponuda. Želim te napose ovih dana u Velikom tjednu gledati, promatrati i meditirati. Želim s tobom koračati, korak po korak, na tvom križnom putu koji počinje.

Herc.info

Predstavljena knjiga o jedinstvenom tetoviranju žena katolkinja u BiH

Grude.com - klik u svijet — Mon, 25 Mar 2024 15:06:00 GMT

Predstavljanjem knjige „Znamen na koži“, autorice dr. sc. Vesne Haluga, u petak je u Mostaru zatvoreno peto izdanje kulturne manifestacije „Napretkovog tjedna kulture“, koju organizira HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

Moderator predstavljanja Zoran Stojanović, prof, na početku predstavljanja istaknuo je kako svaki narod, svaka kultura ima svoj ZNAMEN po kojemu ga poznajete i prepoznajete.

-Knjiga „Znamen na koži tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine“, autorice dr. sc. Vesne Haluga, po prvi puta stručno i znanstveno obrađuje fenomen hrvatske tradicijske tetovaže te daje cjelovit prikaz nastanka fenomena, povijesni okvir i suvremeni kontekst pojavnosti tradicijskog tetoviranja. Kultura tetoviranja (bocanja, sicanja, križićanja) žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstven je fenomen po kojemu hrvatska tradicijska kultura može i treba biti poznata i prepoznata u cijelome svijetu- pojasnio je Stojanović.

Predstavljač dr. Anto Ivić je podsjetio da se znamen na tijelu spominje još na prvim stranicama Biblije. Unatoč starozavjetnoj osudi obilježavanja na koži i tijelu, tetovaža je, pak, kao praksa opstala u kršćanstvu. Naglasio je i da ovdje nije riječ o bilo kakvoj, već o posebnoj tradicionalnoj simbolici.

„Biljezi na koži na prostorima na kojima živimo korišteni su prije više milenija. Tetovirala su se ilirska plemena, dio naši predaka, čija kultura unatoč romanizaciji, nije iščezla te je utopljena u kulturu pridošlih Slavena. Ti su se simboli uklopili i u kršćansku viziju svijeta i njegovu transcedentnu poruku. Nije neobično da su Sunce i Mjesec prikazivani zajedno s križem.

Dr. sc. Vesna Haluga je načinila iznimno vrijedan prikaz fenomena sicanja kod Hrvata katolika, prikazujući pojedine korištene elemente, kao i način njihovog apliciranja na tijelu, uglavnom, ali ne isključivo, na rukama.“

Povukavši paralelu s proširenom praksom Kopta, egipatskih kršćana, dr. Ivić je govorio o razlozima nastanka takvih biljega na koži. „U vrijeme uništavanja svih kršćanskih znakova identiteta i oduzimanja imovine, u okolnostima odvođenja dječaka i napastovanja djevojaka, siromašni katolički puk očuvao je i iskazivao svoj identitet upravo tetovažama o kojim govorimo. Križ je imao funkciju zaštite i svjedočenja vjere. Umjesto samosažaljenja pružao je nadu u bolju budućnost.

Danas živimo u promijenjenom društvenom okruženju i svjetonazorskom kontekstu, izloženi utjecaju neoliberalne ideologije i transhumanističkog stremljenja u društvo pojedinaca u zajednici, bez pripadnosti zajednici. Prigoda je ovo da razmislimo jesmo li svjesni svoje baštine milenijskog trajanja i jesmo li samosvjesni. Po definiciji, uvjet očuvanja kulturnog nasljeđa i identiteta su prakticiranje baštine i postojanje baštinika. Da bi ona bila vidljiva, od današnjih baštinika, baš kao i prije, traži se odvažnost.

Patrijarh Vazgen, katolikos svih Armenaca, rekao je prije gotovo 40-ak godina: ‘Kada narod živi okrenut baštini iz prošlosti i ne živi ju u punini i kreativnosti u sadašnjosti, ne nalazi nove puteve komuniciranja i ne stvara nove vrijednosti prikladne novim vremenima, vrata budućnosti za taj su narod zatvorena. Bez obzira na to koliko je bogata narodna baština, taj narod postaje muzejski izložak.’

Dr. Haluga nije napravila muzejski katalog, nego je lijepo dizajniranom knjigom jasnog izričaja ponudila model suvremene komunikacije identiteta, primjer korištenja i popularizacije, ujedno i priručnik za budućnost- istaknuo je dr. Ivić.

Autorica knjige dr. Haluga kazala je da je ova knjiga u prošloj godini bila jedna od najprodavanijih znanstvenih knjiga u Hrvatskoj. Naime, radi se o doktorskoj disertaciji koja na zanimljiv i suvremen način približava javnosti, ali i ovjekovječuje jedinstveno tetoviranje žena katolkinja u Bosni i Hercegovini.

– Kroz šest mjeseci knjiga je bila rasprodana, tako da u Mostaru promoviramo njezino drugo izdanje. S obzirom na velik interes, knjiga je prevedena na šest jezika. Pored hrvatskog, dostupna je na engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom i mađarskom jeziku – kazala je Haluga.

Govoreći o tradicionalnim tetovažama, autorica je naglasila da je njihov dizajn s grafičke strane potpuno moderan, iako je nastao prije više od 400 godina. Podvukla je da originalno postoji 317 motiva tradicijske tetovaže, ali da ljepota leži u jednostavnosti te da je križ osnova svakog motiva hrvatske tradicijske tetovaže.

Tetovaže na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine

Haluga je otkrila kako je osnovni cilj bio kroz knjigu prikazati znanstvene dokaze i stvoriti sve preduvjete kako bi se hrvatska tradicijska tetovaža uvrstila na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

– Učinit ćemo sve kako bi naša hrvatska tradicijska tetovaža postala opće poznata i na svjetskoj razini – poručila je autorica, uz riječi zahvale za pomoć prilikom nastanka knjige Zoranu Stojanoviću te Miroslavu Landeki.

Upravo u okviru Instituta za kulturu i tradiciju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojega je utemeljio Napredak, postoji inicijativa da se tradicijska tetovaža žena katolkinja zaštiti kao nematerijalna baština UNESCO-a. Dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak i predsjednik Glavne podružnice Mostar Miroslav Landeka izrazio je nadu da će u tome i uspjeti, kroz suradnju s Federalnim ministarstvom kulture i sporta te Ministarstvom civilnih poslova BiH.

– Najvažniji je prvi korak, a to je upravo knjiga koju večeras predstavljamo – podvukao je Landeka te najavio tradicionalni kalendar HKD Napredak za 2025. a koji će biti upravo s motivima tradicijske tetovaže i za koji će predgovor napisati dr. Haluga.

Nakladnik knjige Marko Dominiković zahvalio je autorici na ovoj vrijednoj knjizi te HKD Napredak koji je bio organizator predstavljanja u Mostaru ali i u Zagrebu kada je knjiga prvi puta predstavljanja nakon tiska, a sada u sklopu NTK prvi put i u Bosni i Hercegovini. Potporu tiskanju knjige dao je i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovom prilikom se predstavio se i modni brend „Poppy“ dizajnerice Helene Beljo iz Mostara, koji izrađuje unikatne odjevne predmete i nakit s temom tetovaže. Brend odjevnih komada i modnih dodataka imena Poppy, nazvan po delikatnom cvijetu maka. Kroz svoj zanimljivi dizajn promovira i tradicijsku tetovažu, a jedan od modela na predstavljanju nosila je Barbara Landeka.

A provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš koji je u svom obraćanju čestitao Napretku i autorici naglasio je kako ga je oduševila i knjiga i promocija ove lijepe tradicije. Podsjetio je da je i prigodom jednog misnog slavlja pozvao mlade da po uzoru na svoje stare učine ovo tetoviranje, kazavši da bi ipak koristio drugi termin – sicanje. U glazbenom dijelu programa sudjelovao je član HKD Napredak, Filip Milošević, prof.

Predstavljanjem knjige „Znamen na koži“ završila je peti „Napretkov tjedan kulture“ koji je i ove godine priredio pet vrijednih, zanimljivih i kvalitetnih kulturnih sadržaja u Gradu na Neretvi.

Danas je Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo! Dan kad je počela najljepša priča

Grude.com - klik u svijet — Mon, 25 Mar 2024 08:45:00 GMT

Blagovijest ili Naviještenje Gospodinovo katolička je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel Blaženoj Djevici Mariji navijestio da će začeti sina po Duhu Svetom i nadjenuti mu ime Isus.

Marija je tog dana začela, pa se ova svetkovina odnosi na oboje, a otuda i dva naziva: Navještenje Gospodinovo, gdje mislimo na Krista, te Blagovijest, gdje mislimo na Mariju.

Prema Svetom pismu, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu.

Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: ''Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom'', što je početak molitve: ''Zdravo, Marijo''.

Marija je prihvatila Božji naum riječima: ''Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj.''

Arkanđeo je tada otišao. Riječi Anđela u događaju Navještenja prisjećamo se moleći molitvu ''Anđeo Gospodnji''.

Bazilika Navještenja Gospodinova nalazi se u Nazaretu.

Prema predaji, Marijina kuća, u kojoj se dogodilo navještenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća.

Tada joj je prijetilo rušenje, pa su ju anđeli prenijeli na Trsat, u Hrvatsku, gdje je bila od 1291. do 1294. godine.

Tada su ju anđeli prenijeli u Loretto, u Italiju, gdje se i danas nalazi. Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Božji Sin utjelovio se i postao je čovjekom da se svijet po Njemu spasi.

Sidranov otac završio je na Golom otoku, on je od toga napravio film! Bio je najznačajniji autor pisane riječi u novijoj BiH

Grude.com - klik u svijet — Sun, 24 Mar 2024 14:40:00 GMT

U 80. godini preminuo je književnik Abdulah Sidran, pjesnik i pisac filmskih scenarija, čije su replike postale dio kolektivnog pamćenja.

Odlaskom najznačajnijeg autora pisane riječi u novijoj bosanskohercegovačkoj povijesti, kako napisa Ines Mrenica, kulturni život je na nesagledivom gubitku.

Često je, ukazivao na činjenicu da je bio slavan puno prije nego li je počeo pisati filmske scenarije, te da je film u njegovom životu bio neka vrsta "ekskurzije". Jer, nisu filmovi proslavili Sidrana nego je Sidran proslavio filmove. Bio je čovjek od kojeg ste mogli učiti, u njegovom prisustvu su svi oni koji se bave filmom osjećali strahopoštovanje, a njegova djela su ona za koja vam je žao što ih niste baš vi potpisali.

Televizijska karijera Abdulaha Sidrana započinje 1979. godine, kada je njegov scenarij ekraniziran u vidu televizijske drame "Jegulje putuju u Sargaško more" nakon čega će ubrzo uslijediti kultni film "Sjećaš li se Dolly Bell" (1981.).

Fascinacija filmom o mladiću čiji otac saziva sastanak kada se vrati kući pijan, dogodila se zbog urnebesno duhovitog scenarija i replika, koje su zrcalile sarajevski mentalitet šezdesetih godina, kada su mlade generacije uživale u stvarima koje su u Jugoslaviju tada dolazile sa zapada.

Glazba, filmovi i ostale prednosti modernog života konfrontirale su se s rigidnim stavovima patrijarhata i ideologije kao zabave za sirotinju, od koje mnogi nisu odustajali ni na samrtnoj postelji. Međunarodnom uspjehu filma je pogodovala oštra kritika komunističkog jednoumlja, predstavljenog kroz element hipnoze, ali iz njegovog scenarista je zapravo progovarao dječak vrlo živopisnih sjećanja, koji je filmske priče crpio iz života.

Film "Otac na službenom putu" (1985.) je nastao prema tragediji u obitelji Abdulaha Sidrana, kada je njegov otac Mehmed zbog jedne pozdravne riječi na ruskom jeziku završio na Golom otoku, što je iscrpno opisano u romanu "Otkup sirove kože" (2011.), a ispripovijedano od strane dječaka Malika (Moreno de Bartoli) u filmu koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu.

Kako bi zaštitila svoju djecu od neugodnih iskustava, majka djecu drži u laži da je otac otišao na službeni put. Taj film je bio nominiran za Oscara 1995. godine, kao i kratki film Stefana Arsenijevića "(A)torzija" 2004. godine, za koji je Abdulah Sidran napisao originalni scenarij, u 12 minuta predstavljajući užase koji su se događali u Tunelu spasa, ratne 1994. godine.

Ako se sjećate prvih kadrova filma "Kuduz" Ademira Kenovića, onda ste "prvi put na filmu" ispred objektiva kamere vidjeli scenarista Sidrana, i to u željezničkoj uniformi, koji je u svojoj filmskoj epizodi igrao rođenog ujaka, zaposlenika željeznice, kojeg je spominjao u "Otkupu sirove kože". "A more l' se, bolan, sanjat' ono čega nema?" riječi su koje Abdulah Sidran, kao glumac debitant govori na početku filma "Kuduz", stojeći pored pruge u uniformi.

Upravo su to bile riječi koje je Junuz Kečo izgovorio Ademiru Kenoviću i Sidranu prilikom njihove posjete Keči u zatvoru u Foči 11. 7. 1988. godine, gdje je završio nakon što je u naletu ljubomore svirepo ubio suprugu Rasemu.

"Kuduzu" su prethodili filmovi "I to će proći" i "Povratak Katarine Kožul". "Oslobađanje Isidora Katanića" ili "I to će proći" je film Nenada Dizdarevića, nastao prema pripovjetci Ive Andrića "Zeko", koju je adaptirao Abdulah Sidran. Nakon uspjeha s "Kuduzom" ostvaruje suradnju s tada mladim sarajevskim rediteljem debitantom Benjaminom Filipovićem, koji snima "Praznik u Sarajevu" (1990.).

Nakon rata, prvi dugometražni poslijeratni film sniman u Sarajevu radi se po Sidranovom scenariju i prožet je njegovim pjesmama. Bio je to "Savršeni krug" (1997.) Ademira Kenovića, koji je Sidranovu poeziju predstavio kroz depresivni lik pjesnika Hamze (Mustafa Nadarević). Većinu njegovih filmova, od "Oca" do "Savršenog kruga", obilježila je suradnja s preminulim glumačkim bardom Mustafom Nadarevićem, koji je besprijekorno oživljavao Sidranove (anti)junake.

Književno i filmsko stvaralaštvo Abdulaha Sidrana pratila je kontinuirana dosljednost u društveno-političkim stavovima, bez obzira na količinu turbulencija u vremenima u kojima su nastajala njegova djela, napisala je Ines Mrenica za Klix.

Ako ćemo parafrazirati jednu od najslavnijih replika Abdulaha Sidrana, onu u izvedbi Slobodana Aligrudića u filmu "Sjećaš li se Dolly Bell", nakon smrti velikog bosanskohercegovačkog pjesnika, u ovom gradu sunce više nikad neće zasjat’ kako treba. Ili… za sve nas koji se ne možemo nositi s odlaskom Abdulaha Sidrana, recimo samo da je "na službenom putu".

Željan Šimunović: Cvjetna nedjelja! 'Jedna grančica bi se obavezno zatakla za gredu u stojnoj kući ili na raspelo...'

Grude.com - klik u svijet — Sun, 24 Mar 2024 11:09:00 GMT

Cvjetnica je. Jutros su se vjernici umili u cvijeću. Na misu se nose maslinove grančice, čita se, a na središnjim misama i pjeva muka Gospodina našega Isusa Krista.

"Korizmeni i uskrsni običaji", naziv je teme koja ispunja duh u ovom vremenu dok se katolici pripremaju za najveći kršćanski blagdan - Uskrs. Autor je naš pučki pisac Željan Šimunović.

KORIZMENI I USKRSNI OBIČAJI

CVJETNA NEDJELJA

Za Grude.com: Željan Šimunović

Dani od Cvjetnice do Velike subote zovu se Veliki dani. Na samu Cvjetnicu sva čeljad bi se ustajala prije izlaska sunca i umivala u hladnoj vodi u kojoj je bilo mnogo ljubičica, a za vrijeme umivanja molila su Vjerovanje. Djeca su ove ljubičice nabrala dan ranije i natjecala se ko će nabrati veći buket. Ovaj običaj povezan je sa Kristovim ulaskom u Jeruzalem, pred mučeničku smrt. Na taj dan jašući na magarcu Isus i praćen skupinom svojih sljedbenika ulazi u Jeruzalem. Ogromno mnoštvo naroda trčalo je uz cestu i pratilo ga. Narod je mahao maslinovim i palminim grančicama i po putu kojim je prolazio posipao cvijeće i razastirao svoje haljine. To se dogodilo da se ispuni proročanstvo: „Recite izraelskomu narodu Evo, kralj ti se vraća, ponizan jaše na magarcu. Puk ga dočekuje u pravome mesijanskom duhu i kliče mu: „Hosana!, Slava Sinu Davidovu!, Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!“.

Farizeji i pismoznanci su poznavali ovo proročanstvo te su se uskomešali i pitali „Tko je taj“? Mnoštvo je odgovaralo: “To je Mesija, prorok iz Nazareta u Galileji“. Farizeji pokušavaju zabranama suzbiti ovo javno očitovanje vjere i radosti. Isus im poručuje: “Kažem vam, ako ovi ušute, kamenje će vikati!”.

Eto Kralj kraljeva nije u Jeruzalem ušao na pozlaćenoj nosiljci ili okićenoj devi ili konju, nego skromno ponizno jašući na još skromnijoj životinji magarcu. Naši stariji su za magarca imali običaj govoriti: „Ta nije ti se Isus rodio u svili i kadifi, nego u jednoj maloj pojati di nije ima′ ni bešike ni ogrnjača. Umisto u bešiku legli ga u jasle, a umisto prostirača metnuli podanj slame. A bila velika zemerija kokad je dvanesti misec. Magare je bilo pokraj Njega i stalno unj puvalo da mu ne bi bilo ladno. Unda porid toga ono je uvik na svojim leđin nosilo našeg Otkupitelja i dok je još bijo u trbuvu kad su Marija i Josip išli na popis i kad je ulazijo u Jeruzalem i još puno puta je Isus jašijo na magatetu. Zato što je nosilo najsvetiji tovar ono na leđin ima križ. Sinko moj, magare ti je sveta živina. Eto ono ti je i dan danas uvik sirotinji pri ruci“. Interesantno je kako su djeca trčala do najbližeg magarca da provjere te „informacije“ i začuđeno promatrala stvarno postojanje znaka križa uz kralježnicu i preko ramenja magarca. Baš čudno? Jedva bi dočekala da ovo svoje novo otkriće mogu pokazati svome dječjem društvu, te bi pri tomu bi veoma ozbiljno komentirali i dragali magarca. Jedino nisu mogli nikako odgonetat što ga zovu kenjac, a ono sveta živina?

U spomen na cvijeće koje je narod bacao po putu dok je Isus prolazio taj dan je nazvan Cvjetnica. Zbog toga su se čeljad jutros umivala vodom punom ljubičica, a zbog palminih i maslinovih grančica kojima je narod pozdravljao Isusa taj dan u crkvu su se na blagoslov nosile maslinove grančice. Potražnja za maslinovim grančicama bila je velika jer je na ovom području bilo veoma malo maslinovih stabala. Normalnim se smatralo da netko ko je u mogućnosti nabaviti grančice to isto učini i za susjede. Ponekad bi se, u nedostatku maslinovih grančica, nosile grančice ružmarina. Po povratku iz crkve jedna grančica bi se obavezno zatakla za gredu u stojnoj kući ili na raspelo koje je posjedovala većina kuća. Jednu grančicu se isto tako zabolo u „rasod“ kako bi „Bog blagoslovio ovogodišnji trud i muku oko duvana“. Posvećenu grančicu, blagoslovljenu sol (kršćenu so) i mrtačku sviću“ morala je posjedovati svaka kršćanska kuća u Hercegovini. Vjerovalo se da posvećena maslinova grančica donosi blagoslov poljskom urodu, doprinosi zdravlju i napretku u životinjskom blagu, zdravlju i sreći u obitelji i čuva od svakog zla. Isto tako kršćena so je imala sličnu ulogu. Kao sol u obliku kristala koristila se samo za soljenje jajeta koje se blaguje na uskrsno jutro i po malo bi se dalo domaćim životinjama kad se donese sa blagoslova. Ostatak soli dobro bi se čuvao u posebnoj posudi i koristio se za spravljanje „kršćene vode“ kojom bi se blagoslivljala kuće, štale i kompletno imanje. Mrtačka svića također je morala biti posvećena i brižno se čuvala kako bi se u slučaju smrti zapalila pokraj pokojnikove glave „kako bi mu Božije svitlo osvitlilo put u raj“.

Željan Šimunović - Grude.com

Odlazak znamenitog fratra iz Rakitna! Napustio nas je fra Rafael Romić

Grude.com - klik u svijet — Sat, 23 Mar 2024 15:20:00 GMT

Član Franjevačke Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Rafael (Jakov) Romić preminuo je, okrijepljen svetim sakramentima u 85. godini života, 69. redovništva i 59. svećeništva, u petak 23. ožujka 2024. u Splitu, objavljeno je na mrežnoj stranici Provincije.

Sprovod će se održati u ponedjeljak 25. ožujka na groblju Lovrinac u Splitu s početkom u 11.45, a misa zadušnica slavit će se odmah poslije sprovoda u crkvi sv. Ante na Poljudu u Splitu.

Jakov Rafael Romić rođen je 21. veljače 1939. u Rakitnu, od oca Petra i majke Anke r. Vitković. Niže i srednje školovanje završio je u Dubrovniku, Zadru i Pazinu. U novicijat Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru ušao je 11. kolovoza 1955. Svečano je zavjetovan 4. listopada 1961. Filozofsko-teološki studij u Pazinu, Zadru i Zagrebu apsolvirao je licencijatom 1966. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. Studij filozofije na sveučilištu Antonianum u Rimu završio je 1970., postigavši akademski stupanj doktora filozofije.

Nakon završenog studija do 1975. Romić je predavao na Franjevačkoj filozofiji u Dubrovniku, na Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu sveučilišta Antonianum u Rimu. Od 1975. pola godine je vodio hrvatski televizijski program u New Yorku, a hrvatski vjerski radio do 1980. Od 1980. do 2009. bio je župnik župe Sankt Kilian u Wiesbadenu (Njemačka). Nakon boravka u inozemstvu 2009. vratio se u franjevački samostan u Dubrovnik gdje je proveo nekoliko godina, a posljednje godine života proveo je u samostanu na Poljudu u Splitu, gdje je 22. ožujka 2024. umro. Fra Jakov je sudjelovao u dijalogu kršćana i marksista, surađujući u časopisima: Svesci, Jukić, Crkva u svijetu, Journal of Ecumenical Studies, i dr.

Objavio je knjige: „De dialogo inter marxistas et christianos“, Vicenza 1972.; „Personalistička etika“, Zagreb 1973.; „U vremenu s Kristom“, Zagreb 1991.; „Gedanken zur Freiheit“, (Misli o slobodi), Wiesbaden 1985. Ove tri knjige izišle su u svesku „Koraci prema slobodi“, Zagreb 1994. Napisao je i dvije zbirke propovijedi na njemačkom jeziku pod naslovom „in der nun folgenden minuten“ (U sljedećoj minuti).

Autor je dosada objavio devet zbirki pjesama na hrvatskom jeziku pod naslovom Otuđenje banovina slobode (Split – Duvno 1980. Zagreb 1997., 2003,, 2008., 2010, 2011, 2012, 2013. i 2013.), te na njemačkom jednu u dva izdanja pod naslovom „libertas“ (Wiesbaden, 1990. i 1992.) i dvije zbirke pod naslovom „entfremdung das reich der freiheit“ (Zagreb 2004. i 2009.). Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom „s franjom asiškim već osam stoljeća“ (Zagreb, 2012.). U jednom svesku pod naslovom „otuđenje banovina slobode“ 2014. objavio je devet zbirki pjesama koje su izišle pod istim naslovom, kojem je dodao i deseti svezak „s Franjom Asiškim već osam stoljeća“, objavljeno je na mrežnoj stranici Provincije.

Svećenik: U Međugorju mi se dogodilo čudo s hostijama, tog trenutka počelo je ukazanje

Grude.com - klik u svijet — Sat, 23 Mar 2024 10:10:00 GMT

U prvim danima svibnja 2019. godine u jednom od najpoznatijih mjesta molitve i mira u regiji, hercegovačkom katoličkom središtu Kraljice Mira - Međugorju boravio je velečasni Marco, talijanski svećenik.

“Kada sam prvi puta došao u Međugorje, bila je 1994. godina. I, ako želim biti iskren, moram priznati kako me dovela više radoznalost, nego to da sam vjerovao u ono što se ovdje događa. I radi neznanja i nesigurnosti glede toga što bih ovdje mogao zateći, ponesoh sa sobom posvećene hostije u kutijici u kojoj se nosi pričest bolesnicima. Namjera mi je bila da, ako ne nađem u Međugorju ništa vjerodostojno, imam uza sebe Presveto, pa da se mogu negdje osamiti i posvetiti molitvi. Uglavnom, da ne gubim vrijeme. U Međugorju je tih dana bilo vrlo malo hodočasnika jer je još bilo ratno vrijeme i sjećam se kako sam tog dana, posljednjeg dana mog hodočašća, a bio je petak, 30. rujna 1994., jedini ja bio od talijanskih svećenika, pa su me zamolili da predslavim misu za talijanske hodočasnike. Sakristan koji me je tada pripremao za misu pozvao me je tada da dođem navečer i nazočim Gospinu ukazanju vidjelici Mariji (ukazanja su se tada još događala u sakristiji crkve)”, kazao je tada u svom svjedočanstvu vlč. Marco.

“I došao sam točno navrijeme, izmolili smo krunicu, a zatim smo započeli i molitvu sedam Očenaša. Ja sam sa sobom neprestano nosio posudicu s posvećenim hostijama u unutarnjem džepu jakne. Nekoliko trenutaka prije trenutka ukazanja osjetio sam kako se nešto zbiva u mome džepu: naime, hostije su se počele poigravati unutar posudice. To je bilo tako snažno da sam povukao ruku i prekrio njome posudicu jer sam imao osjećaj da će i drugi čuti to poskakivanje i lupkanje hostija koje su ‘skakale’ u posudici. Istodobno s tim poskakivanjem Marija je zaustavila molitvu, zagledala se prema gore te sam shvatio kako je ukazanje započelo, istodobno, dakle, kad su i moje hostije počele poigravati”, kazao je vlč. Marco i svoje svjedočenje završio riječima: “To je za mene bio jedan veliki znak vjerodostojnosti ukazanja i jedna velika potvrda da se ovdje uistinu ukazuje Majka Božja”.•

Baby Lasagna: Inspiriraju me sveci, svako jutro čitam Bibliju, a najviše volim mise zornice

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 23:10:00 GMT

Marko Purišić u 25. je godini već imao uspješnu sviračku karijeru s nastupima pred više tisuća ljudi dok su drugi izvođači naručivali od njega tekstove pjesama. Netom prije uspio je strogim režimom treninga skinuti više od 30 kilograma, rješavao je ispite na fakultetu i imao djevojku. Ništa od toga nije moglo ispuniti prazninu koju je osjećao.

„Nisam mogao boraviti s ljudima i bježao sam u izolaciju svog stana. Osjećao sam pritisak, kao da se moje srce nalazi u tuđoj šaci koja ga nemilosrdno stišće. Pratili su me umor i očaj, ukratko, upao sam u depresiju“, priča za Bitno.net tijekom susreta u Kašteliru, malom istarskom mjestu gdje sa zaručnicom priprema budući dom.

„U jednom trenutku tama je postala neizdrživa. Nazvao sam tatu koji je točno znao što mi je potrebno. Odveo me k prijatelju svećeniku na razgovor. Nakon susreta s njim tama je polako počela nestajati, a njeno mjesto zauzimali su sreća i osjećaj ispunjenosti.“

Marko je trenutno u Hrvatskoj (i šire) puno poznatiji pod svojim umjetničkim imenom Baby Lasagna. Nedavno je osvojio prvo mjesto na Dori te će Hrvatsku predstavljati na Euroviziji koja će se početkom svibnja održati u švedskom Malmöu.

Njegova pjesma „Rim Tim Tagi Dim“ poharala je ovdašnju scenu kao malo koji domaći uradak posljednjih godina. Sve je rezultiralo inflacijom medijskih upita, intervjua, nastupa, ali i reakcija ljudi. Baby Lasagna je, htio ili ne, tema među svim slojevima društva, od redovnica do nogometaša. U razgovoru će priznati kako je pobjeda na Dori probudila u njemu euforiju, ali da zahvaljujući vjeri danas zna taj osjećaj razlikovati od „istinske sreće“.

Rođen u Umagu, Marko je od malih nogu, potaknut roditeljima, bio redovit u crkvi. Vjeru će folklorno prakticirati (on će to nazvati „odrađivanjem“) gotovo cijelog svog života, uključujući i vrijeme kada je svirao u bendu čija je ikonografija kršćanstvu bila „suprotna“.

„Išao sam u crkvu, a ponašao se kako sam htio. I kad bih molio to je uvijek bilo podređeno mojim trenutnim željama i potrebama.“

Ranije navedeni razgovor sa svećenikom (i sadašnjim duhovnikom), koji se odvio prije „dvije ili tri godine“, pokazat će se prekretnicom te vratima koja će ga odvesti u dotad nepoznatu „dubinu“.

„Prvi put u crkvi sam htio slušati, a ne pričati. Što mi, Bože, želiš reći? Kako mi možeš pomoći? I primio sam odgovor. Nije to bio audio upućen ušima, već više osjećaj u srcu kojim mi je Bog poručio: ‘Moj si.’ Bog je za mene tada postao živa osoba. Čim se sjetim tih riječi, zaplačem…“

Kod ljudi koji su na ivici obraćenja ponekad je glavna prepreka misao da će se zbog toga morati odreći stvari koje vole, nečega što smatraju svojim. Marko je sa svojom glazbenom karijerom mogao isto pomisliti, ali…

„Ništa nisam izgubio, a dobio sam sve. S Bogom sam natrag dobio samog sebe“, reći će iskreno.

„Prestao sam slušati neke, do tada drage, bendove, osobito one čija su ikonografija i pjesme bile antikršćanske, ali to se dogodilo prirodno. Kao što bodybuilder koji želi ići na natjecanje neće pojesti pizzu. Jednostavno ne ide jedno s drugim.“

Unatoč tome, dodaje, živjeti u vjeri ne znači boraviti „u sedmom nebu“.

„Moja prva naivnost nakon obraćenja bila je misliti da će život biti lakši. Tama je, doduše, nestala iz srca i nju je zamijenilo svjetlo, ali patnje i dalje postoje. Očekivao sam da će Bog biti poput nekog menadžera koji će mi voditi život i rješavati probleme, kad ono… izazovi i borba. No moram reći da u toj borbi napredujem.“

Jedna od tih borbi tiče se njegove karijere. Kako biti onaj Baby Lasagna koji na pozornici radi „šou“, a svjedočiti za Krista. Neki su ga zbog toga već javno prozivali, no Marko se nije ulovio na taj mamac. Pritom je više od riječi kojima je istaknuo važnost vjere i obitelji u osobnom životu oduševila njegova pristojnost i izbjegavanje konflikta.

„Rastuže me takve stvari, jer očekujem puno od drugih vjernika. Na kraju krajeva, predstavljamo nešto i imamo odgovornost, pogotovo ako smo javne osobe. Nadam se i da shvaćaju da postoji obraćenje, druga prilika koju nam Bog pruža.“

Marko će priznati da ponekad ima osjećaj kao da mu vrijeme s Bogom, zbog slave koja mu se dogodila i sve većih obveza koje ona podrazumijeva, klizi iz ruku. Zbog toga se zna pitati je li ovakav način života uopće za njega.

„Moj je san oduvijek bio živjeti od glazbe, ali ponekad nisam siguran je li to i Božja volja za mene. Inspiriraju me sveci, njihova skromnost i siromaštvo te se pitam kako to dvoje pomiriti. Pa opet, možda je baš potrebno u ovom mulju koji zovemo glazbom donijeti nešto što nisu samo seks, droge i lake note. To je sljedeća tema o kojoj ću razgovarati s duhovnikom (smijeh).“

Što se tiče svetaca, posebno će kao uzor istaknuti Padra Pija („Njegov životopis bio je prva knjiga koju sam pročitao nakon obraćenja“) i svetog Pavla. No inspiraciju pronalazi i u ruskim klasicima („Dostojevski je snažan, inteligentan i pun duha“) te klasičnoj glazbi („Slušati Vivaldija sa saznanjem da je bio svećenik otvara potpuno novu dimenziju uživanja u njegovim skladbama“). Za kraj ga, stoga, pitamo na kojim još izvorima napaja svoju vjeru.

„Svako jutro pročitam nekoliko poglavlja Biblije jer smatram važnim poznavati Njegovu Riječ. Također slušam duhovnu glazbu, gledam Chosen (proplakao sam, valjda, na svakoj epizodi)… zapravo na sve strane pronalazim stvari koje me tješe. No najviše mi znači Euharistija, a definitivno obožavam mise zornice u vrijeme došašća. Prošle sam godine propustio samo jednu…“

„Volio bih postati poput svetaca koji su željeli umrijeti za svog Gospodina. Kao sv. Petar koji je tražio da ga razapnu naopačke. Istovremeno u meni postoji glas koji mi govori da nisam dovoljno hrabar ni jak. No ipak snažnije odjekuje ono: ‘Ne boj se.’“

Foto:Pixsell

FOTO: Fantastične rukotvorine Kreativne radionice sv. Franje Ilići - Vrelo i Zlatoveza sv. Barbara Rudnik! Prodaju ih za potrebite

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 14:48:00 GMT

Pod sloganom ”Dobro je činiti dobro”, Misija FRAMOST već dugi niz godina pred Božić i Uskrs organizira humanitarnu akciju za najpotrebitije žitelje našeg zajedništva.

Akcije su srdačno podržale i kreativne radionice Misije prigodnom prodajom njihovih kreativnih radova.

Sve ono što su u ovom korizmenom vremenu marljivo radile i s puno ljubavi stvarale vrijedne ruke članica i članova Kreativne radionice sv. Franje Ilići - Vrelo i Zlatoveza, sv. Barbara - Rudnik, imat ćete priliku pogledati na Cvjetnicu – Nedjelju Muke Gospodnje, 24. ožujka, u našim franjevačkim centrima na Rudniku, u Ilićima i Cimu, po završetku svetih misa.

Sav prihod od prodaje namijenjem je i bit će dodijeljen najpotrebitijima među nama za Uskrs.
Odazovimo se i podržimo ovu hvale vrijednu akciju; ljubav, trud i rad zajednice žena i naših mladih!!… i pomozimo one kojima je pomoć najpotrebitija kako bi Uskrs bio radostan i blagoslovljen nam svima! Unaprijed i od srca veliko hvala - poručuju iz Kreativne radionice sv. Franje Ilići- Vrelo.

Herc.info

HT Eronet i ove godine u potpori Mostarskom proljeću

Grude.com - klik u svijet — Wed, 20 Mar 2024 22:22:00 GMT

Predsjednik Uprave HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević sa suradnicima primio je izaslanstvo Matice hrvatske Mostar u kojemu su bili predsjednica akademkinja Ljerka Ostojić i dr. sc. Franjo Takač, član Predsjedništva.

Akademkinja Ostojić upoznala je predsjednika Kraljevića s aktivnostima Matice hrvatske Mostar i predstojećom, 26. po redu, tradicionalnom kulturnom manifestacijom Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske, koja počinje 25. travnja izložbom Babe Penavuše iz fundusa Franjevačke galerije u Širokom Brijegu. Zahvalila je na dosadašnjoj kontinuiranoj potpori HT Eroneta te istaknula kako je simbioza te kompanije i Matice hrvatske Mostar pravi primjer dobre i uspješne suradnje gospodarskog i kulturnog sektora.

Predsjednik Kraljević čestitao je čelništvu Matice na kontinuitetu i svim dosadašnjim godinama Mostarskog proljeća u kojima se ono pozicioniralo kao najznačajnija kulturna manifestacija Hrvata u BiH.

“Ponosni smo što i mi, kao HT Eronet, od prvoga dana stojimo uz mostarsku Maticu i njezino Proljeće. Koristim ovu prigodu istaknuti kako ćemo i dalje podržavati ovu manifestaciju koja je postala istinski kulturni brend grada na Neretvi te vam želim uspješno i ovogodišnje, 26. Mostarsko proljeće”.

Inače, Dani Matice hrvatske i ove godine donose 20-ak kazališnih, glazbenih, književnih, likovnih i dječjih programa, a traju do prve polovine lipnja.

Svjetski poznati evangelizator ove srijede je u Hercegovini: Molitvom i svjedočanstvima pobjeđuje zloduhe

Grude.com - klik u svijet — Tue, 19 Mar 2024 14:13:00 GMT

Isus dobri pastir, naziv je predavanja koje će se održati ove srijede, 20. ožujka u 18.00 sati u hotelu President u Čapljini.

Voditelj je karizmatik Mijo Barada, svjetski poznati hrvatski evangelizator i misionar koji djeluje na čak tri kontinenta.

Barada je brojnima pomogao u borbi protiv zla, a istaknuo je da na nijednom području nije naišao na toliku koncentraciju demonskog svijeta kao na Golom Otoku i Svetom Grguru.

‘Nigdje u svijetu do tada nisam naišao na toliku koncentraciju demonskog svijeta na jednom području’, napisao je Barada nakon čega je u molitvi upozoren da su tom području hitno potrebne molitve biskupa i egzorcizam područja inače će djeca skakati sa crkvenog zvonika.

Upozorio je biskupa, no nažalost dvije godine kasnije dvije su djevojke skočile sa zvonika. Panika je zavladala cijelim krajem. Ponovno moleći na tom mjestu dobio je i viziju ritualnog ubojstva bebe iz poganskog vremena te mu je potvrđeno da je u temeljima crkve uistinu pronađen poganski žrtvenik. Organizirana je velika molitva za to područje te je Barada u duhu vidio duše pokajnika koje su ispunile crkvu i okolni prostor.

‘Nakon prve izmoljene Zdravo Marijo u duhu vidjeh dušu jedne žene kako se uzdiže u nebesa: Čekala sam dvije tisuće godina. Trebala mi je samo jedna Zdravo Marijo’, rekla je oslobođena žena, a svjedoči Barada u knjizi koja govori o – oslobođenju područja i donosi brojne priče i svjedočanstva ljudi koji su zbog krvničke zbilje u povijesti živjeli u tjeskobama i strahovima, u svojim domovima, samostanima, gradovima, a oslobođeni su nakon molitve za to područje.

Ako osjećate zle prisutnosti u svom domu, ako se u vašem gradu ili mjestu više ne rađaju djeca, nego nastupa pustoš zemlje i roda, ako ste svjedoci brojnim suicidima, vremenskim nepogodama, invazijama životinja, pomorom životinja, nemogućnosti napretka u zajednici, vrlo je moguće da se područje na kojem živite hrva s prokletstvima i krikovima naše povijesti za koje treba moliti i prikazivati svete mise.

Nevjerojatna svjedočanstva o područjima oslobođenim nakon samo jedne Zdravo Marije, Mije Barade koji je iskustvo molitve za područje stekao moleći s brojnim egzorcistima, svećenicima i biskupima svijeta, možete čuti i ove srijede u Čapljini, a on će vas sigurno svojim svjedočanstvima i molitvom potaknuti na daljnju molitvu, na borbu za izljev blagoslova na mjesta osakaćena duhom smrti.

Blagdan je svetog Josipa! Donosimo molitvu koja je toliko puta bila uslišana

Grude.com - klik u svijet — Tue, 19 Mar 2024 07:45:00 GMT

Danas slavimo svetog Josipa, vjerničkom srcu posebno dragog sveca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusova poočima i zaštitnika hrvatskog naroda. Bio je kraljevskog podrijetla, 'sin Davidov', iz čijeg je roda trebao poteći Mesija. Radio je kao stolar, tesar, drvodjelac, a sveti Matej evanđelist spominje ga kao pravednika. Bio je čestit, krjepostan i svet čovjek. Svaki njegov čin prožet je ljubavlju, vjerom i vjernošću.

Drevna molitva koju prenosimo pronađena je 50 godina nakon rođenja Isusa Krista.

O, sveti Josipe, čija je zaštita tako velika, tako jaka, tako izravna pred Božjom krunom, stavljam u Tebe svoje potrebe i želje.

O, sveti Josipe, pomozi mi svojim snažnim zagovorom i izmoli za mene od svog djevičanskog Sina sve duhovne blagoslove, kroz Isusa Krista, našega Gospodina, tako da, jer sam vezan/a Tvojoj nebeskoj snazi, mogu iskazati svoju zahvalui poštovanje najljubljenijem Ocu.

O, sveti Josipe, nikad se neću moći umoriti promatrajući Isusa kako spava u Tvojim rukama.

Ne usuđujem se prići dok se On odmara u blizini Tvoga srca.

Zagrli Njega u moje ime i poljubi Njegovu nježnu glavu za mene, i zamoli Njega da mi uzvrati poljubac kad udahnem posljednji uzdah.

Sveti Josipe, zaštitniče umirućih, moli za nas.

Amen.

Monsinjora Željka Majića ganula pjesma koju mu je napisao Petar Majić! U rodnom kraju duhovno se okrijepio i vratio u Banja Luku

Grude.com - klik u svijet — Sun, 17 Mar 2024 21:26:00 GMT

Drinovci, općina Grude, dadoše nedavno biskupa Banjolučkoj biskupiji! Monsinjor Željko Majić, koji zbog određenih politika u biskupiji koju vode Perić i Palić, nije postao biskup u rodnoj Hercegovini, a u posljednje vrijeme čak je uklonjen i iz Caritasa, čim je došao među Hrvate RS-a odmah ih je oduševio svojom toplinom i bliskošću.

Ove nedjelje došao je i u svoje Drinovce gdje su ga vjernici radosno dočekali.

Posebno je emotivna bila izvedba pjesme "Neka te čuva dobri Bog" koju je napisao Petar Majić, a izveo Zbor župe Drinovci.

"Neka te prate molitve puka, s tobom su tvoji vjernici, neka te hrabri sveti Mihovil, u srcu tvome Drinovci", govore stihovi, a u jednom trenutku monsinjor Majić je pustio suzu.

U olovnim vremenima biskupu Majiću trebat će i molitve i Božje blizine jer ako mu u Hercegovini u posljednje vrijeme nije bilo lako, u Banjoj Luci, odakle ponovno pušu neki čudni vjetrovi ili oni isti koji su htjeli uništiti hrvatski narod, bit će još više briga i teškoća, ali vjerujemo da će se monsinjor Majić i hrvatski puk tamošnjeg kraja znati odgovoriti na sve izazove!

Grude.com

Kad se ostvari prva tajna Međugorja, zemlja će biti pusta... toliko je grijeha

Grude.com - klik u svijet — Sat, 16 Mar 2024 14:31:00 GMT

Ove godine obilježava se 43. obljetnica od prvih Gospinih ukazanja u Međugorju.

Ranije je vidjelica Mirjana za mysticpost.com odgovorila na nekoliko pitanja, a u njima se izdvaja i detalj prve tajne iz Međugorja.

Razgovara li s vama Blažena majka? Možete li joj postaviti pitanja? Odgovara li ona?

Naš razgovor uvijek vodi ona. Osjećam u sebi što je mogu, a što ne moram pitati. Ne mora ona biti ta koja će mi reći da to nije pitanje koje bi joj trebalo postaviti. Jednostavno to osjećam u sebi. Obično tražim milost za stvarno ozbiljne slučajeve, poput bolesnih ljudi u obiteljima, i dobivam odgovor. Ali istodobno i oni ljudi koji su bili prisutni ukazanju i koji su pitali vlastitim srcem, otvorenog srca, također dobivaju odgovor, ali ne preko mene, jer smo pred Gospom svi isti. Dat ću vam 2 primjera.
Djevojčica je za vrijeme ukazanja klečala pored mene i zaista je tako bolno plakala za vrijeme molitve, a plakala je i nakon ukazanja. Nisam znala tko je ona ni zašto je plakala. Nakon ukazanja, kao i uvijek, napišem poruku i onda odem. I nakon otprilike mjesec dana rekli su mi da je djevojčica imala rak s metastazama po cijelom tijelu, ali nakon što se vratila iz Međugorja na analizu, sve je nestalo. Dakle, ona je sama pitala Gospu. Nisam ni znala što se s njom događa.

Istodobno je mladi svećenik pokucao na vrata moje kuće nakon ukazanja. Rekao je: ”Došao sam vidjeti što se događa. Što si razgovarala sa mnom nakon ukazanja? Govorili ste mi nešto, ali ja to nisam razumio jer sam Talijan. ” Gledala sam ga vrlo čudno. Nakon ukazanja ne razgovaram ni s kim. Samo napišem poruku jer imam tako intenzivnu bol u sebi, samo žudim za vlastitom sobom za tišinom molitve.

Rekla sam mu: “Nisam to bila ja”. Pogledao me nekoliko sekundi, a onda se okrenuo i počeo odlaziti, odlazeći u suzama. Rekla sam “Oče, što se dogodilo, mogu li vam pomoći?”. Rekao je „Ne, sad sve razumijem. Ona koja je razgovarala sa mnom bila je naša Nebeska Majka i rekla mi je .. “Obrati se moj sine”.

Vidjelica Mirjana dalje govori:
Kad se pojavila, Blažena Djevica me pozdravila: “Hvaljen Isus!” Tada je govorila o nevjernicima: „Oni su moja djeca. Patim zbog njih. Ne znaju što ih čeka. Morate se više moliti za njih.”
Molili smo s njom za slabe, nesretne i napuštene. Nakon molitve nas je blagoslovila. Tada mi je, kao na filmu, pokazala ostvarenje prve tajne. Zemlja je bila pusta. To je preokret u svijetu. Bila je precizna. Plakala sam. Zašto tako brzo?, pitala sam. Rekla mi je : “U svijetu postoji toliko grijeha.”

Kako Bog može imati tako tvrdo srce?, upitala sam.

“Bog nema tvrdo srce. Osvrnite se oko sebe i pogledajte što ljudi rade, tada više nećete reći da Bog ima tvrdo srce. Koliko ljudi dolazi u crkvu, u Božju kuću, s poštovanjem, snažnom vjerom i ljubavlju prema Bogu? Vrlo malo! Sad imate vrijeme milosti i obraćenja. Potrebno ga je dobro koristiti. “

Objavljena nova zbirka pjesama Luka Paljetka

Grude.com - klik u svijet — Sat, 16 Mar 2024 11:21:00 GMT

Novu zbirku pjesama akademika Luka Paljetka "Opći pojmovi", u kojoj se nižu nerimovani pravilni četrnaesterci, objavila je splitska nakladna kuća Bošković.

Zbirka "Opći pojmovi" sastavljena je od 81 pjesme, a u pogovoru je književnik Miljenko Jergović napisao da se jedan za drugim nižu savršeno pravilni četrnaesterci, bez rime, jer bi, smatra, rima u Općim pojmovima djelovala umjetno i ceremonijalno.

Pjesme kao dnevnik

Paljetak pjesme piše kao dnevnik u kojem, napominje autor pogovora, nisu zapisani njegovi poslovi, sitni dnevni rituali, cijena zeleni na tržnici, kao što to biva u dnevnicima, nego je u njemu život, sadašnji i prošli, u kojemu je sve, pa i patnja i žalost, pretočeno u stih.

Ocjenjuje kako je Paljetkov stih lak. Što je pjesnik iskusniji to je više lakoće u tom pristajanju riječi na ritam poezije, dodao je Jergović.

Osim što je sav u pravilnim dvostrukim heptametrima, kao da su oni njegovo prirodno stanje, jezik Luka Paljetka pripada nekoj tek malo izmaknutoj svakodnevici, tvrdi i dodaje da je svijet njegove poezije oduvijek zahvaćao ono što je sitno i sasvim obično, pa i trivijalno.

Ritam njegova života

Luko se, smatra Jergović, umije rugati, onako kako se već odavna pjesnici ne rugaju, ali se, suprotno Palmotiću i Marinu Držiću, najčešće naruga sebi. Pogotovu otkako se spletom ponekad tužnih životnih okolnosti ritam njegova života promijenio, a pogled na svijet se pounutrio i sve više sveo na pogled u samoga sebe i na sve mile i drage koji negdje unutra žive, napomenuo je autor pogovora.

Zbirka "Opći pojmovi" su, kao i nekoliko prethodnih njegovih knjiga, na neki čudan način dijaristička knjiga, dodao je Jergović, ocijenivši da je Paljetak genij nemoguće pjesničke slike, koja je tako djetinja, a tako geteovska.

Akademik Luko Paljetak rođen je u Dubrovniku 1943. a diplomirao je kroatistiku te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je radio kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka, a zatim kao asistent na katedrama za noviju hrvatsku književnost i za svjetsku književnost Filozofskog fakulteta. Bio je jedan od urednika Zadarske revije.

Doktorirao je 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997. postaje redoviti član HAZU.

Dopisni je član Slovenske akademije znanosti in umetnosti (SAZU), redoviti član Slavenske akademije za književnost i umjetnost u Varni u Bugarskoj, prvi inozemni član Akademije ruske književnosti (ARS) u Moskvi, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti (Academie Européenne) Leonardo da Vinci sa sjedištem u Antibesu u Francuskoj.

Od 2023. počasni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za Bosnu i Hercegovinu.

Velika devetnica svetom Josipu! ZAVRŠNA MOLITVA prije blagdana velikog sveca kojem se mnogi utječu!

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Mar 2024 23:00:00 GMT

Posljednja je srijeda velike devetnice svetom Josipu. Idućeg tjedna, 19. ožujka blagdan je onog koji je stao uz Mariju i Isusa, štitio ih i ljubio svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim. Hvala mu što je i danas s nama, što je nama putokaz i uzor u vjeri. Pomolimo mu se ove srijede, a ako to ne učinite danas, izaberite naredni dan.

Pripravna molitva

Sveti Josipe, Poočime našeg Gospodina Isusa Krista! Ja siromašni grešnik položio sam veliko povjerenje u tvoj moćni zagovor i znam da ti neće biti uskraćena od Isusa nijedna molba. Budući da sad imam posebnu potrebu, odlučio sam se da te kroz devet (tje)dana ustrajno zazivam, da po tvom zagovoru nađem uslišanje kod Boga. Na Njegovu veću slavu i za spas svoje duše započinjem sad devetodnevnu molitvu.

Dragi sveti Josipe, tebi sam se utekao, u tebe se pouzdao. Uvjeren sam da ćeš Bogu preporučiti moju želju. Po tvojoj ljubavi, koja te je u radosti i žalosti vezala s Isusom i Marijom, utječem se tebi za zagovor. O dragi, blagi, dobrostivi sveti Josipe, pohiti mi u pomoć u mojoj nevolji i dopusti mi da ti se izručim tijelom i dušom. Želim živjeti kao ti, posve predan u volju Božju, smjeran, ponizan kao vjerna sluga u skrovitosti. Tako se nadam da ću jednom s tobom postati dionikom i neke nebeske slave, da s Marijom zauvijek hvalim i slavim trojstvenoga Boga. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniče Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Predmolitelj: Postavio ga je gospodarom doma svojega.

Narod: I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Bože, koji si se neiskazanom providnosti udostojao izabrati blaženoga Josipa za zaručnika presvetoj Majci svojoj, daj, molimo, da koga kao pokrovitelja častimo na zemlji, zavrijedimo imati zagovornikom na nebu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.
Amen.

Završna molitva

Gospodine Isuse Kriste, ti si naše spasenje, naš život i naše uskrsnuće!

Zato te molim, ne prepusti me strahu i zdvajanju, nego zbog boli i bezbrojnih zasluga svoje Majke Marije i svog vjernog poočima Josipa pomozi svom sluzi kojega si otkupio svojom dragocjenom krvlju. Amen.

Čelnici HAZU-a BiH i HKD 'Napredak' o obilježavanju 600 godina rođenja kraljice Kosače

Grude.com - klik u svijet — Fri, 08 Mar 2024 14:42:00 GMT

Izaslanstvo Središnje uprave HKD "Napredak", koje su činili predsjednik Nikola Čiča, dopredsjednik Miroslav Landeka i član Središnje uprave Anto Ivić, sastao se u petak s čelnicima Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH), predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom i predsjednikom Skupštine akademikom Josipom Muselimovićem.

Tema sastanka bio je znanstveni skup "Nestanak Bosanskog kraljevstva i posljedice: društvo i prostor na granici civilizacija", koji će se u sklopu obilježavanja 600 godina od rođenja bosanske kraljice Katarine Kosača, u organizaciji HKD Napredak – Instituta za tradiciju i kulturu Hrvata u BiH i suorganizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba, održati u Mostaru 24. i 25. listopada 2024.

Izaslanstvo HKD "Napredak" upoznalo je čelništvo HAZU BiH o aktivnostima i pripremama ovog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem, priopćili su iz Napretka.

Čelnici HAZU BiH naglasili su važnost spomenutog simpozija i obećali aktivno sudjelovanje članova Akademije te su izrazili želju da HAZU BiH bude pokrovitelj ovog znanstvenog skupa što je izaslanstvo Napretka sa zahvalnošću prihvatilo.

Središnja uprava HKD Napredak je na svojoj sjednici održanoj u Sarajevu 2. prosinca 2023. godine, na prijedlog Povjerenstva za izdavaštvo, kulturu i medije, 2024. proglasilo godinom posvećenoj kraljici Katarini Kosači Kotromanić.

Planirao je da se tijekom godine na razini Središnjice i podružnica diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske i šire obilježi 600 godina od rođenja kraljice Katarine (1424.-1478.), podsjećaju iz Napretka.

Velika devetnica svetom Josipu! DONOSIMO MOLITVU 8. srijede Velike devetnice

Grude.com - klik u svijet — Wed, 06 Mar 2024 23:04:00 GMT

Bliži se blagdan Svetog Josipa. Srca su nam prepuna ljubavi jer u molitvi, srijedom ili nekim drugim danom, obilježavamo ovo milosno vrijeme. Korizma je. Bliži se i najveći dan u povijesti čovječanstva, u povijesti svega onog što je Bog stvorio, dan kad je Krist otkupio ljudsku smrt. U molitvi dočekajmo blagdan Svetog Josipa, a on će i nas, kao što je snažio Krista, osnaživati u ljudskim patnjama.

Danas je druga srijeda Velike devetnice svetom Josipu. Izmolite molitvu, a ako to ne učinite danas, onda izaberite naredni dan.

Pripravna molitva

Sveti Josipe, ponosu patrijarha, blistavi potomče doma Davidova, pozdravljam te sa svima svetima na nebu. Svojim zagovorom uspijevao si mnogo kod utjelovljenog Božjeg Sina već na zemlji, na nebu možeš još više. Jer onaj, koji ti je na ovom svijetu bio poslušan, ništa ti ne odbija u svom kraljevstvu, nego ti ispunjava sve tvoje molbe i pruža svoju milost onima za koje ju ti izmoliš. Prikloni mi zato svoje dobrostive oči, ljubazni oče, kad se u svojim željama pouzdano obratim tebi i opskrbi me pobožnim životom i blaženom smrću. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniče Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Predmolitelj: Postavio ga je gospodarom doma svojega.

Narod: I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Imotska korizmena baština u Tomislavgradu

Grude.com - klik u svijet — Wed, 06 Mar 2024 14:26:00 GMT

U nedjelju, 10. ožujka 2024. godine, u 19 sati, poslije večernje svete mise, u bazilici sv. Nikole Tavelića, u župi sv. Mihovila Arkanđela u Tomislavgradu, bit će prikaz imotske korizmene baštine „Sine Božji budi faljen“.

Prikaz je to muke Kristove u kojem sudjeluje preko 80 kantačica/kantača, pjevača i glumaca.

Ovaj korizmeni program organizira Pučko otvoreno učilište Imotski, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Grada Imotskog, Općine Podbablje, Općine Runovići, Općine Zmijavici i Općine Zagvozd.

Sudjeluju:

Kantači Zagvozda,

Župe: Biokovske, Podbablja, Slivna Imotskog, Zmijavaca, Runovića i Poljica Imotskih,

Pučke pjevačice iz Gorice i Sovića,

Pučki pjevači iz Studenaca,

Klapa “Bratovština” Gorica–Sovići,

Crkveni pjevački zbor Gospe od Anđela – Imotski,

Glumci Muke Gospodina našega Isusa Krista – Imotski.

Svi su pozvani i dobro došli!

Vlč Majić šesti je po redu biskup koji stoluje u Banjoj Luci

Grude.com - klik u svijet — Sat, 02 Mar 2024 15:03:00 GMT

Velečasni Željko Majić danas je zaređen za novog biskupa banjolučkog na obredu u katedrali sv. Bonaventure, koji će za vrijeme svete mise predvoditi vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić. Majić je postao šesti je po redu biskup koji stoluje u Banjoj Luci otkako je ponovno uspostavljena crkvena hijerarhija na ovome području. Pomoćni biskup u Banjolučkoj biskupiji ostaje Marko Semren. Svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić naslijedit će dugogodišnjeg banjolučkog biskupa Franju Komaricu (78), kojemu je papa Franjo u prosincu prošle godine prihvatio odreknuće, odnosno zahtjev za umirovljenje. Majić (61) je rođen u Drinovcima, u općini Grude, u Hercegovini, a za svećenika je zaređen u Mostaru 1988. godine, piše Večernji list BiH.

Uz službu u različitim župama, bio je i vikar Mostarske biskupije te ravnatelj biskupijskog Caritasa. Na Papinskom lateranskom sveučilištu 1995. stekao je magisterij iz pastoralne teologije s temom rada "Pastoralni problemi u Trebinjskoj biskupiji pod Turcima i pastoralna skrb Kongregacije za širenje vjere". Jedno je vrijeme bio na službi vicerektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, gdje je bio od 2006. do 2012. godine. Franjo Komarica bio je banjolučki biskup još od 1989. i sa svojim je vjernicima proveo cijelo ratno razdoblje, a nakon rata uporno se zalagao za povratak prognanih katolika, koji su u najvećem broju Hrvati. S područja Banjolučke biskupije, prema dostupnim podacima, protjerano je 80 posto od oko 120 tisuća vjernika, koliko ih je tamo bilo uoči rata u BiH 1992. Samo su Banja Luka i okolica prije rata imali više od 30 tisuća vjernika, a prema statističkim podacima s kraja 2022., na tome području sada je svega 1500 vjernika. Ta je situacija umnogome slična onome vremenu kada je Osmansko Carstvo bilo na zalasku. Nedugo nakon toga Sveta Stolica je bulom "Ex hac augusta" osnovala Vrhbosansku nadbiskupiju sa sjedištem u Sarajevu te biskupije Mostar i Banju Luku, a ostala je netaknuta Trebinjska biskupija koja je povjerena mostarskom biskupu. Tako je ostalo do danas.

Banjolučkom biskupijom, nakon obnove redovite hijerarhije, najprije upravlja Bečki nuncij, a od 1883. do 1884. nadbiskup vrhbosanski dr. Josip Stadler, kao apostolski administrator, a zatim 1884. - 1912. godine biskup fra Marijan Marković, kao apostolski administrator, pa prvi rezidencijalni biskup fra Josip Carić 1913. - 1946.; iza njega dr. Smiljan Čekada, skop. biskup, apostolski administrator 1946. - 1949.; dr. Dragutin Čelik, biskup 1951. - 1985.; Alfred Pichler 1959. - 1989. te biskup dr. Franjo Komarica, ustoličen za biskupa 15. srpnja 1989. do 8. prosinca prošle godine. S dolaskom Željka Majića na čelo Banjolučke biskupije završilo je jedno razdoblje koje su zajednički obilježili biskupi Vinko Puljić, Ratko Perić i Franjo Komarica. Zanimljivo je kako je jedino Hercegovina dobila biskupa izvan svojih granica - mons. Petra Palića, dok su pak ostali prvaci biskupija u Sarajevu i Banjoj Luci postali upravo njezini svećenici. Iz biskupija s područja Hercegovine čak je deset biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj i BiH. Trojica su nadbiskupi. Na čelu Sarajevske nadbiskupije je nadbiskup Tomo Vukšić. Na čelu Zagrebačke nadbiskupije je nadbiskup Dražen Kutleša, dok je nadbiskup splitsko-makarski Zdenko Križić. Hercegovina ima još jednoga nadbiskupa koji je tu zaređen i ovdašnjih je korijena. To je Petar Rajič, apostolski nuncij za Litvu, Latviju i Estoniju s naslovnom povijesnom Sarsenterskom nadbiskupijom. Do izvjesnoga vremena kotorski biskup podrijetlom iz Stoca Ivan Štironja preuzeo je Porečku i Pulsku biskupiju, a Bože Radoš je pak na čelu Varaždinske biskupije. Mons. Ivan Ćurić je pomoćni biskup đakovačko-osječki. •

Velika devetnica svetom Josipu! DONOSIMO MOLITVU 7. srijede Velike devetnice

Grude.com - klik u svijet — Wed, 28 Feb 2024 22:49:00 GMT

Sveti Josipe, čovječanstvo juri prema svom uništenju. Sačuvaj svoj vjerni puk i one koji ti se utječu, sačuvaj one koji mole večeras i ovih dana.

Pomolite se Josipu presvetom i ove srijede. (A ako propustite molitvu ove srijede, zamijenite je narednim danom, ali samo molite!)

Pripravna molitva

Sveti Josipe, Poočime našeg Gospodina Isusa Krista! Ja siromašni grešnik položio sam veliko povjerenje u tvoj moćni zagovor i znam da ti neće biti uskraćena od Isusa nijedna molba. Budući da sad imam posebnu potrebu, odlučio sam se te kroz devet (tje)dana ustrajno zazivati, da po tvom zagovoru nađem uslišanje kod Boga. Na Njegovu veću slavu i za spas svoje duše započinjem sad devetodnevnu molitvu kroz devet srijeda.

Pozdravljam te, hvalevrijedni sveti Josipe, čuvaru najvećeg blaga na nebu i na zemlji, hranitelju onoga koji hrani sva stvorenja. Koga su mnogi praoci i kraljevi željeli vidjeti i čuti, a ipak nisu ni vidjeli ni čuli, koga si ti na svojim rukama nosio, njegovao i štitio. Zbog te jedinstvene časti za koju te je Bog odvijeka izabrao, ishodi mi kod Božanskog Posinka, našega Gospodina i Suca Isusa Krista, oproštenje mojih grijeha, milost i smilovanje. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože,
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj se nama!

Sveta Marijo, moli za nas!
Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!
Svjetlosti patrijarha,
Zaručniče Bogorodice,
Stidljivi čuvaru Djevice,
Hranitelju Sina Božjega,
Brižni branitelju Kristov,
Glavaru slavne obitelji,
Josipe pravedni,
Josipe prečisti,
Josipe premudri,
Josipe jaki,
Josipe poslušni,
Josipe vjerni,
Ogledalo strpljivosti,
Ljubitelju siromaštva,
Uzore radnika,
Uresu domaćega života,
Čuvaru djevica,
Potporo obitelji,
Utjeho bijednih,
Ufanje bolesnih,
Zaštitniče umirućih,
Strahu zlih duhova,
Pokrovitelju svete Crkve,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj se nama!

Postavio ga je gospodarom doma svojega.
I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Prigodnim poštanskim markama HP Mostar obilježava Međunarodni dan vina

Grude.com - klik u svijet — Tue, 27 Feb 2024 12:45:00 GMT

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu
Međunarodnog dana vina s motivom hercegovačke autohtone sorte vinove loze –
Trnjak. O njegovom podrijetlu zna se jako malo. Jedna priča kaže da su ga u naše
krajeve donijeli legendarni vitezovi templari dok su se kretali prema Svetoj Zemlji u
križarske ratove. A druga priča kaže da su ga donijeli Francuzi za vrijeme
Napoleonove okupacije Dalmacije.

Trnjak je otporan na bolesti i sušu, a nekada su ga stari vinogradari zbog tih osobina zvali crnom žilavkom. Sadili su ga zbog njegove uloge u oprašivanju Blatine koja ima funkcionalno ženski cvijet pa se ne može sama oprašivati. Na kvalitetu vina utječu opći klimatski uvjeti, način obrade i tlo na kojem raste te udio šećera u plodu u vrijeme berbe. Danas, Trnjak sve više izlazi iz sjene i stječe poseban status. Ova sorta daje puna, ekstraktna vina crvene boje rubina s ogromnim potencijalom i dozrijevanjem u drvenim bačvama.

Autor likovnog rješenja je Mate Nikše, prvi dan izdanja 18. veljače 2024.

Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

Duhovni seminar za muškarce na Humcu

Grude.com - klik u svijet — Mon, 26 Feb 2024 19:30:00 GMT

Seminar za muškarce pod sloganom "Bdijete, postojani u vjeri, muževni budite, čvrsti" bit će održan 15. i 16. ožujka 2024. godine na Humcu u Ljubuškom.

Seminar će voditi poznati hrvatski svećenik don Damir Stojić i bračni par.

Program počinje u petak, 15. ožujka, pobožnošću Puta križa u 17:30 sati dok će u 18:00 sati u novoj crkvi na Humcu biti služena sveta misa, a nakon nje će u domu svetog Ante biti održan duhovni nagovor.

U subotu, 16. ožujka, seminar će biti nastavljen u 15:00 sati duhovnim nagovorom, svjedočanstvom i druženjem u domu svetog Ante.

U 17:30 sati bit će sveta krunica kao i prigoda za svetu ispovijed dok će u 18:00 sati biti služena sveta misa u novoj crkvi.

Nakon mise će biti održano klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Na seminar se možete prijaviti slanjem SMS poruke sa svojim osnovnim podatcima na broj: 063/095-803.

Napiši najljepše pismo i osvoji odlične nagrade!

Grude.com - klik u svijet — Mon, 26 Feb 2024 14:57:00 GMT

I ove godine Svjetska poštanska unija (UPU) organizira Međunarodno natjecanje u pisanju pisama za mlade s ciljem poticanja umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva.

U BiH natjecanje zajednički organiziraju tri poštanska operatora - Hrvatska pošta Mostar, BH Pošta i Pošte Srpske.

Pismo koje stručni žiri odabere kao najljepše predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na ovogodišnjem natjecanju.

Svjetska poštanska unija je u proteklih 150 godina, koliko postoji, služila ljudima širom svijeta u više od osam generacija. Od tog vremena svijet se dosta promijenio. Upravo iz tog razloga Svjetska poštanska unija ove godine želi potaknuti mlade ljude da razmišljaju o budućnosti svijeta te u skladu s tim su odredili novu temu za 53. natjecanje u pisanju pisama, koja glasi: "Napiši pismo budućim generacijama o svijetu za koji se nadaš da će naslijediti".

Vrijedne nagrade mogu osvojiti mladi ljudi od 9 do 15 godina starosti koji napišu pismo na zadanu temu i pošalju ga na adresu jednoga od tri bh. poštanska operatora. Originalni rad može sadržavati od 500 do 1000 riječi i mora biti u obliku pisma. Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni novčanim nagradama (500, 300 i 200 KM) i biciklima, dok će njihovi nastavnici materinskog jezika biti nagrađeni novčanim nagradama u iznosu od 150 KM. Za posebne pohvale i nagrade stručni žiri će izabrati još 8 radova, a njihove autore očekuju prigodni pokloni iznenađenja.

Hrvatska pošta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) školu iz koje na adresu HP Mostar stigne najljepše pismo.

Natjecanje je otvoreno do 1. travnja 2024. godine. Propozicije natjecanja i sve ostale informacije se nalaze na službenoj web stranici Hrvatske pošte Mostar

Baby Lasagna: Vjera mi je najvažnija u životu!

Grude.com - klik u svijet — Mon, 26 Feb 2024 14:41:00 GMT

Pobjednik ovogodišnje Dore Marko Purišić koji nastupa pod umjetničkim imenom Baby Lasagna, u razgovoru za 24 sata kazao je da su mu u životu najvažniji vjera i obitelj.

Purišić je istaknuo važnost vjere i obitelji nakon što su ga novinari zamolili da prokomentira objavu hrvatskog nogometaša Dejana Lovrena koji je na svojem Instagram profilu pobjednički nastup na Dori okarakterizirao kao „demonizam“.

“Nije moj cilj da ispadne tako. Nadam se da će se potruditi da me upozna i da vidi da sam baš obratno od toga”, odgovorio je Purišić.

“Vjera mi je najvažnija u životu. Vjera i obitelj. Volim svoju obitelj, s njima sam u dobrim odnosima”, kazao je.

Purišić je i pobjedu na Dori posvetio svojoj obitelji u razgovoru koji je uslijedio nakon sinoćnjeg proglašenja pobjednika.

„Teško je jednoj osobi posvetiti pobjedu, ali obitelj je uvijek prva pa njima posvećujem pobjedu“, kazao je Marko nakon čega se rasplakao.

Nova poruka Blažene Djevice Marije preko Međugorja: Kukolj je zahvatio mnoga srca, zato dječice budite svjetlo

Grude.com - klik u svijet — Sun, 25 Feb 2024 21:12:00 GMT

Blažena Djevica Marija preko Međugorja šalje poruke čovječanstvu više od četiri desetljeća. Kraljica Neba i Zemlje bdije nad ovim svijetom koji se odmaknuo od svog Stvoritelja i koji je postao sam sebi dovoljan, potpuno nesvjestan da tako ne može još dugo. Jer vremena odavno nisu bila teža i složenija, a čovječanstvo juriša prema svom uništenju.

Stoga su poruke preko Međugorja potrebnije nego ikad, ali važno ih je čuti u svom srcu. Ovo je današnja poruke posredstvom vidjelice Marije Pavlović - Lunetti.

„Draga djeco!

Molite i obnovite vaše srce da bi dobro koje ste posijali rodilo plodom radosti i jedinstva s Bogom. Kukolj je zahvatio mnoga srca i postala su neplodna, zato vi, dječice, budite svijetlo, ljubav i moje ispružene ruke u ovom svijetu koji žudi za Bogom koji je ljubav. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

Ovo je novi šef knjižnice u Lipovici!

Grude.com - klik u svijet — Fri, 23 Feb 2024 22:13:00 GMT

Bivši premijer Ivo Sanader postao je šef zatvorske knjižnice u zatvoru Lipovica, potvrđeno je Dnevniku Nove TV. Podsjetimo, Sanader je zbog uzornog ponašanja i problema sa zdravljem prebačen iz Remetinca u Lipovicu.

"Gospodin Sanader se već par mjeseci nalazi u Kazneno-popravnom domu Lipovica. To je poluotvoreni zatvorski sustav, a sada se nalazi u bitno boljim zatvorskim uvjetima nego što je bio prethodno", kazao je Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović.

U Lipovici kaznu služi 80-ak zatvorenika koji su smješteni u sobama koje su u prosjeku površine od 20 kvadrata. Sanader svoju sobu dijeli s cimerom. Kao i drugi zatvorenici, ima stalnu medicinsku skrb, koju pružaju liječnik i dvije medicinske sestre.

"To je u biti zatvor koji nije zatvor. Preko dana se oni slobodno šeću po tom kompleksu, popiju kavu, prime posjete. To je neki zatvor po mjeri čovjeka", objasnio je Prodanović. Zatvor u Lipovici ima teretanu i knjižnicu, a zatvorenici sami kuhaju pod nadzorom strukovnog učitelja.

"Ja sam bio kod njega jednom. Tad još to nije radio, ali očito je da je tamo zadužen da vodi brigu o kulturnom uzdizanju zatvorenika", istaknuo je Prodanović. Dodao je kako Sanader nije klonuo duhom, iako je iza rešetaka proveo gotovo deset godina.

"On je čvrst, on je izdržavao puno teže uvjete, tako da tek sada nema problema. Naravno da prati politiku, ali nismo se bavili previše s politikom", poručio je. Inače, Sanader bi prema objedinjenoj presudi u zatvoru morao provesti ukupno 18 godina.

Prigodnom poštanskom markom HP Mostar obilježila 700. obljetnicu smrti Marka Pola

Grude.com - klik u svijet — Fri, 23 Feb 2024 19:17:00 GMT

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu 700. obljetnice smrti istraživača i putopisca Marka Pola (Venecija ili Korčula, 1254. - Venecija, 8. 1. 1324.).

Autor likovnog rješenja je Vijeko Lučić, prvi dan izdanja 8. veljače 2024. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti online preko web shopa www.epostshop.ba.

Inače, Polova obitelj, prema jednom dokumentu iz XV. stoljeća, podrijetlom je iz Dalmacije. Otac i stric bili su trgovci koji su prevalili put do Kine iz koje su se vratili kao izaslanici mongolskog vladara Kublaj-kana čija je prijestolnica bila u Khanbaliqu (Peking). Kan je molio Papu da mu pošalje učene ljude koji bi poučavali u njegovu carstvu. Na svoje drugo putovanje kreću 1271. prateći dva dominikanca, a pridružio im se i Marko. Postao je kanov pouzdanik, te je mnogo putovao i upoznao različite jezike i običaje Dalekog Istoka. Nakon 17 godina službe pružila mu se prilika za povratak te je 1295. stigao u Veneciju.

Godine 1298. Marko Polo je sudjelovao u sukobu između mletačkih i genoveških brodova pokraj Korčule, gdje je bio zarobljen. Boraveći u zarobljeništvu ispričao je svoje doživljaje s putovanja prijatelju Rustichellu iz Pise, koji ih je zabilježio u djelu "Knjiga svjetskih čudesa", kasnije poznatom pod nazivom "Milijun". Knjiga je imala veliki utjecaj, a po njegovu putopisu stoljećima su izrađivane zemljopisne karte Dalekog istoka, podsjetili su iz HP Mostar.

Na Vukovarski vodotoranj lani se popelo 117.090 posjetitelja

Grude.com - klik u svijet — Fri, 23 Feb 2024 15:35:00 GMT

Vukovarski vodotoranj u prošloj godini posjetilo je 117.090 ljudi što je približan stalan godišnji broj posjetitelja toga memorijalnog centra otkako je otvoren u listopadu 2020. godine, rečeno je u petak tijekom obilaska Vodotornja vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave.

Od otvorenja do kraja 2023. godine Vukovarski vodotoranj posjetilo je ukupno 327.218 posjetitelja, naveo je Penava koji je obišao radove na izgradnji nove suvenirnice.

- Stara suvenirnica nije bila najbolje rješenje, a moderni objekti poput Vukovarskog vodotornja zahtijevaju ulaz kroz suvenirnicu pa kroz nadogradnju želimo uvažiti i komercijalni dio te priče, što će u konačnici biti dodatan doprinos boljem radu. Vrlo smo zadovoljni ukupnom posjećenošću vodotornja, ali i općenitim turističkim pokazateljima u našem gradu, kazao je Penava.

Po riječima direktorice Mirele Janković, prihodi Vukovarskog vodotornja su lani bili 19 posto veći nego 2022. godine.

- Tijekom cijele godine dio smo raznih manifestacija poput jedinstvene utrke 'Vukovarskih 198', Vukovar film festival je prošle godine po prvi puta upriličen i u našem amfiteatru. Za ovu godinu možemo najaviti bolji i bogatiji sadržaj jer smo i ove godine partneri Vukovar film festivala, a posjetitelji mogu vidjeti izložbu 'Proširena stvarnost Vukovarskog vodotornja', kaže Janković.

Vukovarski vodotoranj jedan je od simbola stradanja Vukovara u Domovinskom ratu u kojem je ta 50 metara visoka građevina pogođena s više od 600 granata.

U obnovu vodotornja te gradnju popratnih sadržaja, koju su financirali Vlada, građani, tvrtke, kao i Hrvati iz dijaspore, uloženo je 46 milijuna kuna, od kojih su 39 milijuna kuna bile donacije oko 7000 donatora iz Hrvatske i svijeta.

Velika devetnica svetom Josipu! DONOSIMO MOLITVU 6. srijede Velike devetnice

Grude.com - klik u svijet — Wed, 21 Feb 2024 22:40:00 GMT

Sveti Josipe moli za nas i usliši svaku molitvu koja može iznjedriti bilo koje dobro, a uništiti zlo. Čuvaj ovaj svijet i moli da se preobrati dok ne bude prekasno. Molite i vi puče vjerni jer molitva stvara čuda!

Pomolite se Josipu presvetom i ove srijede. (A ako propustite molitvu ove srijede, zamijenite je narednim danom, ali samo molite!)

Pripravna molitva

Sveti Josipe, Poočime našeg Gospodina Isusa Krista! Ja siromašni grešnik položio sam veliko povjerenje u tvoj moćni zagovor i znam da ti neće biti uskraćena od Isusa nijedna molba. Budući da sad imam posebnu potrebu, odlučio sam se te kroz devet (tje)dana ustrajno zazivati, da po tvom zagovoru nađem uslišanje kod Boga. Na Njegovu veću slavu i za spas svoje duše započinjem sad devetodnevnu molitvu kroz devet srijeda.

Svesrdno te pozdravljam, sveti Josipe, i zahvaljujem Bogu što te je izabrao za poočima svoga Sina i za zaručnika preblažene Djevice. Sveti Josipe, u pomisli na naizrecivu ljubav i radost koje si osjetio u krugu Isusa i Marije i na sve žalosti koje si nosio u zajedništvu sa svojom svetom obitelji molim milost da se ni u žalostima ni u radostima ne odijelim od Božje ljubavi, koja je prisutna u Kristu, našem Gospodinu. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniče Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Predmolitelj: Postavio ga je gospodarom doma svojega.

Narod: I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Gruđanin Antonio Lukenda Širokom Brijegu daruje izložbu ''Pokraj rijeke''

Grude.com - klik u svijet — Wed, 21 Feb 2024 16:05:00 GMT

Udruga Vrba organizira izložbu ''Pokraj rijeke'' mladog akademskog umjetnika Antonia Lukende u petak, 23. veljače s početkom u 19 sati u galeriji Vrba u Širokom Brijegu.

Antonio Lukenda tihaljčanin, rođen 1995g u Mostaru. Nakon zavšene gimnazije upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu. Diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Dragane Nuić-Vučković. Do sada je imao dvije samostalne izložbe i sudjelovao je na više skupnih izložbi i likovnih kolonija u BiH te u inozemstvu. Dobitnik je nagrade ''Privatno i javno'' za slikarstvo 2018g.

Za sve koji žele pogledati izložba će u galeriji Vrba biti postavljena nekoliko narednih dana.

Što su to kvatre?

Grude.com - klik u svijet — Wed, 21 Feb 2024 15:40:00 GMT

Kvatre (lat. quattuor tempora) su osobiti dani u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi. Nakane idu za dobro Crkve i čitavoga svijeta. Bog nas poziva da uđemo u zajedništvo s njim. Ostvarenje zajedništva s Bogom priječi naša (ljudska) grješnost. Grješni smo po rođenju (Ps 51,7), prijestupom našega praoca grijeh je ušao u svijet (Rim 5,12) i otad stanuje u ljudskom najnutarnjijem ja. Grješni smo i osobnom krivnjom uvijek kad zatamnimo Kristovu ljubav. Zato odgovor na Božji poziv zahtijeva od nas u polazištu obraćenje i stav kajanja. To je razlog da obraćenje i pokora zauzimaju znatno mjesto u biblijskoj objavi i u životu Crkve.

Čin obraćenja zapečaćen je krštenjem i izvršen je jednom zauvijek. Kršteni pak lako mogu opet pasti u grijeh: apostolska je zajednica to ubrzo iskusila. Vjernik se treba kajati ako želi imati udio u spasenju. Petar na kajanje poziva Šimuna Maga (Dj 8,22). Jakov živo potiče revne kršćane da nastoje vratiti grješnike s njihova krivog puta (Jak 5,19). Pavao se raduje što su se Korinćani pokajali (2 Kor 7,9). Samo pokora pripravlja čovjeka na susret sa Sudom Božjim. Povijest neizbježno ide prema tom Sudu. U tom hodu Crkve prema Sudu naša pokora i osobno i zajedničko obraćenje jesu odgovor na poziv koji nam je upućen u crkvenoj godini.

Kvatre su tematski usmjerene. One se nazivaju prema godišnjim dobima. Zato ih i zovemo: Proljetne, Ljetne, Jesenske i Zimske.

Proljetne su kvatre posvećene pokori i obraćenju i počinju u prvom korizmenom tjednu. Na taj način nas Crkva još jačim glasom poziva na obraćenje… Svatko je sklon padovima, pa nas, u ovom vremenu, Crkva poziva na poboljšanje. Zašto ne iskoristiti priliku za novi početak već pri početku godine?

Ljetne kvatre započinju nakon Pedesetnice. Kroz taj tjedan se cijela Crkva moli za posvećenje ljudskog rada i za urod zemlje. Ove kvatre su, na poseban način, cijenjene u zemljoradničkim obiteljima. Jednom prigodom bl. kardinal Alojzije Stepinac je rekao da zbog toga zemljoradnici imaju puno veće pouzdanje u Boga. Nakon truda kojega su uložili prema tome koliko je tko mogao – predaju sve u Božje ruke.

Jesenske kvatre imaju utjecaj na cijelu Crkvu. Posebno na mlade. Posvećene su upravo njima. Započinju sredinom rujna. Kroz taj tjedan Crkva svoje molitve i post čini s nakanom izgrađivanja katoličke mladeži, kao i za duhovna zvanja. Ovdje se provodi u djelo ona Isusova: Molite, dakle, Gospodara žetve da pošalje radnika u žetvu svoju. (Mt 9, 38) U ovom tjednu je velika odgvornost na svima nama. Oni koji su se već odlučili za posvećeni život mole za mlade koji još nisu donijeli takvu odluku, dok mladi, kao uzvrat, mole za njih.

Zimske kvatre obilježavaju vrijeme prije Božića. Drugi tjedan Došašća, a prije 17. prosinca. Potiču nas na zahvalnost Bogu zbog svih dobročinstava koja nam je Bog učinio na duhovnom i materijalnom polju. Također, u ovom tjednu se kršćane potiče na posebnu dobrotvornost prema bližnjima i potrebitima. Tako završimo godinu s osjećajem zahvalnosti i nadom da će i sljedeća biti takva (ako ne i bolja).

Tradicija tzv. Četiriju vremena (kvatri) prvotno je bila vezana uz posvećenje vremena na početku novoga godišnjeg doba. Nesigurno je podrijetlo ovoga pobožnog običaja. Kada se ova praksa pojavila u kalendaru Rimske Crkve, vjerojatno krajem 4. stoljeća, govorilo se o tri razdoblja, na početku ljeta, jeseni i zime, a vezano uz žetvu pšenice, uz trganje grožđa i uz berbu maslina. Bilo je to “pokršćanjenje” sličnih svetkovina koje su označavale pogansku godinu, premda neki pokušavaju otkriti vezu i s hebrejskim kalendarom. Papa Grgur Veliki, krajem 6. stoljeća, dodao je i četvrto razdoblje molitve i posta, da naznači početak proljeća.

Proslava Četiriju vremena obično se u Rimu obavljala posjećivanjem određenih bazilika, pa su se tako vjernici srijedom okupljali u bazilici Svete Marije Velike, petkom u bazilici Svetih dvanaest apostola, a subotom u bazilici sv. Petra. Budući da je slavljenje tih dana u pučkoj religioznosti izazvalo osjećaj svečanosti, ali uz čuvanje pokorničkoga obilježja, proširio se običaj, sve do nedavna, da se u tim vremenima obavljaju ređenja onih koji su se odlučili za svećeništvo. Srijedom bi se najavila njihova imena, petkom bi bili predstavljeni zajednici, a ređenja su se obavljala za vrijeme subotnjeg bdjenja. Ovaj običaj, nastao je u Rimu, a proširio se po cijeloj Zapadnoj Crkvi.

Nakon koncilske liturgijske reforme postupno su se izgubile značajke kvatrenih dana (srijeda, petak i subota), ali je mjesnim crkvama ostavljena mogućnost da odaberu vlastita vremena za svoje potrebe.

Na kraju naglasimo kako slavlju kvatri pripada čitav tjedan, a ne samo dani srijede, petka i subote. U te dane predlaže se post, a molitva na određene nakane vrijedi za čitavi tjedan. Stoga je potrebno produbiti znanje o ovome slavlju. Ono započinje nedjeljom, kada se vjernicima oglasi kvatreni tjedan, te iznese i objasni njegova nakana. Subotom se slavlja zaključuje svetom misom s vlastitim biblijskim čitanjima i liturgijskim molitvenim (euhološkim) obrascima.

''Kad molite, ne blebećite kao pogani''

Grude.com - klik u svijet — Tue, 20 Feb 2024 13:05:00 GMT

Mt 6,7-15

Vi, dakle, ovako molite: Oče naš, koji jesi na nebesima…

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Kad molite, ne blebećite kao pogani. Misle da će s mnoštva riječi biti uslišani. Ne nalikujte na njih. Ta zna vaš Otac što vam treba i prije negoli ga zaištete.

Vi, dakle, ovako molite:

'Oče naš, koji jesi na nebesima!

Sveti se ime tvoje!

Dođi kraljevstvo tvoje!

Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji!

Kruh naš svagdanji daj nam danas!

I otpusti nam duge naše kako i mi otpustismo dužnicima svojim!

I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zloga.'

Doista, ako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski. Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka.«

Riječ Gospodnja.

Velika devetnica svetom Josipu! DONOSIMO MOLITVU 5. srijede Velike devetnice

Grude.com - klik u svijet — Wed, 14 Feb 2024 21:10:00 GMT

U vremenu kad su se ljudi okrenuli sitnim zadovoljstvima koji prijete pogubiti i dušu i tijelo, tim istim ljudima potrebni su autoriteti koji će ih čuvati i vratiti na pravi put. Sveti Josip jedan je od najvećih autoriteta, svetac koji svakom čovjek može i mora biti uzor. Josipe o presveti čuvaj nam obitelji...

Pomolite mu se ove Čiste srijede. (A ako propustite molitvu ove srijede, zamijenite je narednim danom, ali samo molite!)

Pripravna molitva

Sveti Josipe, Poočime našeg Gospodina Isusa Krista! Ja siromašni grešnik položio sam veliko povjerenje u tvoj moćni zagovor i znam da ti neće biti uskraćena od Isusa nijedna molba. Budući da sad imam posebnu potrebu, odlučio sam se te kroz devet (tje)dana ustrajno zazivati, da po tvom zagovoru nađem uslišanje kod Boga. Na Njegovu veću slavu i za spas svoje duše započinjem sad devetodnevnu molitvu kroz devet srijeda.

Sveti Josipe, časni hranitelju našega Gospodina Isusa Krista, spomeni se sedam velikih žalosti, koje je osjetilo tvoje srce: kad si pomislio da moraš otpustiti Mariju, svoju ljubljenu zaručnicu; kad si u Betlehemu s Marijom pronašao prenoćište u bijednoj staji; kad si ugledao kako božansko Dijete trpi najveće siromaštvo, a ti mu nisi mogao poslužiti prema njegovu dostojanstvu; kad je starac Šimun prorekao da će to Dijete i njegova Majka mnogo pretrpjeti; kad ti se anđeo Gospodnji ukazao i zapovjedio ti da s Djetetom i njegovom Majkom bježiš u stranu zemlju; kad si u Egiptu morao godinama u oskudici živjeti sa svojom obitelji; kad si izgubljenog Dječaka pun straha tri dana tražio, dok ga nisi konačno našao. Zbog tih svojih gorkih žalosti molim te da budeš moj zaštitnik kod Boga i da mi u mojim patnjama ishodiš u svako vrijeme predanje u svetu Božju volju. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniče Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Predmolitelj: Postavio ga je gospodarom doma svojega.

Narod: I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Rijetko poklapanje - danas je Valentinovo i dan posta, počinje korizma kod katolika

Grude.com - klik u svijet — Wed, 14 Feb 2024 08:47:00 GMT

Spomendan sv. Valentina i Čista srijeda (Pepelnica) padaju ove godine, odnosno danas, na isti dan. To se rijetko preklapanje posljednji put dogodilo 2018. godine, prije toga 1945. godine, a iduće će biti 2029. godine, objavili su mediji. Komercijalizacija je danas dinamičan i brzorastući proces koji ne poznaje granicu između vjerskoga i nevjerskoga, piše portal Večernjeg lista BiH.

Priča o sv. Valentinu

A 14. veljače dan je kada se obilježava spomendan sv. Valentina. Pomniji pogled na sv. Valentina otkriva mnogo dublju ljubavnu priču. Tradicija kaže da je mučenik iz trećeg stoljeća sv. Valentin vjenčavao parove u tajnosti zbog edikta cara Klaudija kojim je brak zabranjen. Sv. Valentina, koji je želio podržati brak u doba promiskuiteta, naposljetku je zatvorio, mučio i odrubio mu glavu car Klaudije jer je odbio zanijekati svoju vjeru.

Postoje dva izvješća o sv. Valentinu, a nije jasno odnose li se na istu osobu. Jedno ga identificira kao svećenika u Rimu, ali ga drugo opisuje kao biskupa Ternija. Iako se malo toga može potvrditi o njegovu životu, u smrti sv. Valentin ostaje zaštitnik zaljubljenih, ali i pčelara i epileptičara. Njegova se lubanja danas nalazi u maloj bazilici Santa Maria in Cosmedin u Rimu, podsjećajući posjetitelje na žrtvenu prirodu ljubavi.

Uz sv. Valentina veže se nekoliko legendi. Jedna od tih legendi govori da je sv. Valentin blagoslovio kršćanku i rimskoga legata, koji je zbog ljubavi prema toj djevojci i sam postao kršćanin. Mladić i djevojka su prije braka oboljeli, a on im je dao svoj blagoslov. Približavanje Pepelnice i Valentinova može doista pokazati, kako je objavio medjugorje-news.com, kako bismo trebali činiti pokoru - ne samo kao pojedinci nego u zajedništvu s drugima i kako je kod vjernika katolika pokora uvijek usmjerena prema bližnjima. Valentinovo diljem svijeta znači darivanje, poklanjanje pažnje dragim osobama, večere, darove...

Proslava uz post

Diljem svijeta gdje je Valentinovo davno popularizirano za ovaj se dan pripremaju veliki događaji, izlozi su tjednima ukrašeni, isplanirana putovanja. I u BiH su na Valentinovo, pa tako i ove godine, organizirane proslave, rezervirani restorani. Brojni cvjećari i prodavači slastica ili nakita spremni su za današnji dan kada je povećana trgovina kako bi se darivalo voljene.

Ove godine za vjernike katolike bit će malo drugačije, neobičnije na Dan zaljubljenih. S druge strane, Čista je srijeda, dan koji obilježava početak korizme. Razdoblje korizme traje 40 dana prije blagdana Uskrsa. Danas je, stoga, za sve katolike dan posta i nemrsa. - Obveza suzdržavanja od mesa i post ostaju iako je Valentinovo, ali oni ne moraju biti u suprotnosti. A susret i večera za Valentinovo je moguća, koja će biti nemrsna - prenosi medjugorje-news.com. Katolička crkva svake godine izdvaja dva dana posta: Čistu srijedu i Veliki petak. Ovih su dana dužni postiti katolici od 18 do 60 godina. Katolici stariji od 14 godina također su dužni suzdržavati se od mesa u te dane te na korizmene petke. U svakom slučaju, mnogi katolici vjernici proslavit će Valentinovo u duhu dana koji se ove godine poklopio na isti datum - Čiste srijede. A dio njih, kako kažu, koji nije rezervirao restorane ili dogovorio proslave, a planirao je obilježiti Dan zaljubljenih, prebacit će to za vikend.

Napustio nas je prepoznatljivi hercegovački glas: Preminuo je Mijo Kelava

Grude.com - klik u svijet — Sat, 10 Feb 2024 17:15:00 GMT

Nakon borbe s bolešću, noćas je u 71. godini preminuo naš kolega, dugogodišnji djelatnik Radiotelevizije Herceg-Bosne Mijo Kelava.

Rođen je 4. listopada 1953. u Vojkovcima, Tomislavgrad. U osnovnoj školi došao je u Sarajevo gdje je završio srednjoškolsku i fakultetsku naobrazbu. Radio je na Radio Sarajevu, otkuda je 1992. godine, sa suprugom i četiri sina, došao u Mostar.

Od utemeljenja Radiotelevizije Herceg Bosne 1993. godine pa sve do umirovljenja 2018. radio je kao novinar i urednik u ovoj medijskoj kući.

Prepoznatljiv način rada, osobita veza sa slušateljima, kolegijalnost i motivacijske riječi za sve nas koji smo svoj rad izgrađivali uz kolegu Kelavu ostaju upamćeni, kao i tonski zapisi koje čuvamo. Posljednji put, naši slušatelji mogli su ga čuti u programu kada smo ga pozvali i čestitali mu 70. rođendan.

Posljednji ispraćaj će biti u nedjelju, 11. veljače 2024. godine iz Gradske mrtvačnice Bijeli Brijeg u 14 sati, obitelj prima sućut od 13.15 sati. Pokop je na katoličkom groblju Raštani u Mostaru.

Kolektiv Radiotelevizije Herceg Bosne upućuje posljednji pozdrav dragom kolegi, a obitelji izražava iskrenu sućut.

Preminuo dobri duh Cetinske krajine: Zbog zvonara Mile su utihnula zvona crkve svete Ane

Grude.com - klik u svijet — Wed, 07 Feb 2024 22:19:00 GMT

Jučer je u 61. godini u KBC-u Splitu tiho i spokojno otišao legendarni zvonar crkve Sv. Ane iz Zelova i remeta, Mile Bulić.

Svaki dan, ne mareći za vremenske neprilike, Mile je neumorno hodao kilometar do crkve sv. Ane, gdje je ručno pokretao zvonik. Dva puta dnevno, u podne i pri zalasku sunca, njegovo zvono odjekivalo je dolinom, označavajući vrijeme molitve i zajedništva već 30 godina. Bio je simbol predanosti, obavljajući svoju "službu" volonterski, iz duboke ljubavi prema svojim sumještanima i svetoj Ani.

U zaseoku Jeličići, Mile je dijelio dom s majkom Anicom, ženom izuzetne snage i volje, uz koju je rastao i sazrijevao. Uz petero braće i sestara, Anica je rodila još dvoje djece, "koje je Bog uzeo pod svoje", kako bi Mile rekao. Unatoč izazovima koje je život pred njega postavljao, Mile nikada nije odustajao. Rođen kao zdrava beba, sa šest mjeseci suočio se s teškim zdravstvenim izazovima koji su mu gotovo oduzeli vid i sluh te uzrokovali fizičke deformacije. Ipak, zahvaljujući slušnom aparatu, mogao je čuti, a na jedno oko vidjeti tek pet posto. Rodni kraj napustio je samo na kratko, dok se obrazovao u Osijeku, u specijalnoj strukovnoj školi za osobe s tjelesnim oštećenjima. Od najranijih dana, sanjao je o tome da postane zvonar.

Cijeli njegov kraj divio se i njegovoj posvećenosti praćenju vremenskih (ne)prilika. Živio je vremensku prognozu pa su se njegovi izvještaju znali naći u programu Hit radija Sinj, Radio Splita i Radio Dalmacije.

Mile je bio čovjek koji je, unatoč svim preprekama, pronašao način doprinijeti svojoj zajednici i ostaviti svijet malo ljepšim mjestom.

Posljednji ispraćaj održat će se sutra, u četvrtak u 15 sati u crkvi Sv. Ane u Zelovu.

Velika devetnica svetom Josipu! DONOSIMO MOLITVU 4. srijede Velike devetnice

Grude.com - klik u svijet — Wed, 07 Feb 2024 09:18:00 GMT

Sveti Josip, snaga, utjeha, autoritet, ljubav... sve to objedinjuje očinska figura svetog čovjeka, onog koji stoji uz trojedinoga Boga i Blaženu Djevicu Mariju. Nebeski zaštitnik čuva i štiti one koji mu se mole i koji se utječu u njegovu snažni zagovor kod Gospodina.

Pomolite mu se i ove srijede. (A ako propustite molitvu ove srijede, zamijenite je narednim danom, ali samo molite!)

Pripravna molitva

Sveti Josipe, Poočime našeg Gospodina Isusa Krista! Ja siromašni grešnik položio sam veliko povjerenje u tvoj moćni zagovor i znam da ti neće biti uskraćena od Isusa nijedna molba. Budući da sad imam posebnu potrebu, odlučio sam se te kroz devet (tje)dana ustrajno zazivati, da po tvom zagovoru nađem uslišanje kod Boga. Na Njegovu veću slavu i za spas svoje duše započinjem sad devetodnevnu molitvu kroz devet srijeda.

Sveti Josipe, Zaručniče preblažene Djevice Marije, podsjećam te na sedam radosti kojima je bilo ispunjeno tvoje srce: kad ti se anđeo Gospodnji ukazao i navijestio ti da je tvoja Zaručnica začela po Duhu Svetom i da će roditi Spasitelja svijeta; kad si ti u Svetoj noći prvi put zagrlio dijete Isusa; kad si vidio kako su se tri mudraca tom djetetu poklonila i prinijela mu za žrtvu zlato, tamjan i smirnu; kad ti se u Egiptu ukazao anđeo Gospodnji i zapovjedio ti da se sa svojom obitelji vratiš u svoju domovinu; kad si u Jeruzalemu pronašao u hramu izgubljeno dijete puno milosti i mudrosti; konačno kad ti je u Nazaretu dječak Isus bio poslušan i u razgovoru ti razveseljavao srce. Zbog tih sedam velikih radosti molim te ishodi i meni radost da jednom zauvijek i vječno gledam Boga. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniče Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Predmolitelj: Postavio ga je gospodarom doma svojega.

Narod: I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Na Podvraniću svečano proslavljeno Stepinčevo FOTO

Grude.com - klik u svijet — Sun, 04 Feb 2024 22:39:00 GMT

Na samom kraju Kočerinskog polja, između brda Osoja i Rujan, smjestilo se selo Podvranić. Po svojem teritorijalnom ustroju pripada općini Široki Brijeg, a po crkvenom ustroju pripada župi Kočerin. Maleno je to selo i nema puno stanovnika, ali onoliko koliko ih ima, velikog su srca. U njemu se nalazi i malena crkvica posvećena blaženom Alojziju Stepincu, jedina takva u Hercegovini posvećena ovom hrvatskom blaženiku.

Naime, prije nekih dvadesetak godina, ova crkvica je nastala preuređenjem postojeće grobljanske kapele u malenu crkvu. Blagoslov i posveta crkve bl. Alojziju Stepincu je obavljen 7. veljače 2016. godine, kada ju je blagoslovio biskup Ratko Perić. Osam godina nakon toga, po odluci Zagrebačke nadbiskupije, mještani ovog mjesta su dobili moći (relikvije) ovog blaženika, stoga je i ovogodišnja proslava Stepinčeva imala puno veći značaj nego proteklih godina.

Ove nedjelje, 4. veljače, uz mnoštvo prisutnoga puka svečano misno slavlje povodom ovog blagdana je krenulo s procesijom iz samog središta sela s moćima bl. Alojzija Stepinca. Svečano misno slavlje je predvodio fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije uz suslavlje domaćih svećenika, župnika Kočerina fra Maria Knezovića i ž. vikara Kočerina fra Velimira Mandića i domaćeg svećenika – mještanina fra Svetozara Kraljevića.

U svojoj homiliji fra Jozo je između ostalog naglasio:
„Mi smo ljudi u vremenu kratkih memorija, kada nas treba stalno netko ili nešto podsjećati. Pa kada vidite taj znak na cesti od Kočerina do Posušja na kojem piše „crkva bl. Alojzija Stepinca – Podvranić“, sjetite se te velike stvarnosti ljudskog postojanja za koju je blaženi Alojzije Stepinac dao život, za ISTINU!
Blaženi Alojzije, mučeniče istine, primjeru svetosti, ponosu Hrvata, moli za nas!“ – zaključio je fra Jozo Grbeš svoju homiliju u Podvraniću.

Nakon završetka svete mise, napravljena je antologijska fotografija svog prisutnog puka koji je sudjelovao na misnom slavlju u Podvraniću koju je zabilježio objektiv našeg portala.

Mještani Podvranića su za sve prisutne kod osnovne škole napravili prigodan domjenak gdje su ugostili svoje prijatelje i goste na kojem nije nedostajalo jela ni pića. Bogom lijep i velik dan za sve mještane ovog sela je protekao u pjesmi, veselju i druženju koje se nastavilo kroz čitav dan do večernjih sati.

TEKST/FOTO: M.Knezović

Svečano u Dubrovniku na Blagdan svetoga Vlaha

Grude.com - klik u svijet — Sat, 03 Feb 2024 16:59:00 GMT

Nakon mise održana je tradicionalna procesija. Ovo je 1052. Festa svetoga Vlaha. Svjetovni dio feste tradicionalno predvode festanjuli.- 1052. put Dubrovčani su se okupili i to u kakvom broju. Potpuno neočekivano za ovo doba godine sjajno je vrijeme, čemu je i sveti Vlaho malo pomogao. Na dubrovačke ulice prema procjenama je dovelo preko 16 tisuća posjetitelja, Dubrovčana, ali i brojnih hodočasnika iz ostalih dijelova Hrvatske i okolnih zemalja.

Proslava blagdana svetoga Vlaha velika je tradicija koja je i pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska nematerijalna baština.

- Još jednom je pokazala svoje pravo veselo lice. Sve je krenulo jutros rano, već oko 7 sati, kad su trombunjeri svojim pucnjevima probudili čitav grad. Nakon toga su počeli pristizati barjaci župa Dubrovačke biskupije, a iza njih su bili brojni Dubrovčani, Konavljani, Primorci, Župljani odjeveni u najbolje narodne nošnje. Masa ljudi došla je na Stradun kako bi se naklonila svome zaštitniku, rekao je Dragojević.

Uslijedila je i svečana procesija koja gradskim ulicama pronosi moći svetoga Vlaha i ostalih svetaca i time prvi dio feste završava.

FOTO: Bili smo na predstavljanju godišnjaka Bilig u Ljubuškom

Grude.com - klik u svijet — Sat, 03 Feb 2024 10:36:00 GMT

Udruga Hercegovačka kulturna baština Bilig u sklopu Dana grada Ljubuškog organizirala je predstavljanje 5. broja godišnjaka Bilig.

Predstavljanje je održano u hotelu Bigeste, uz istaknute govornike.

Godišnjak su predstavili prof. Ante Paponja i Viktor Zubac, moderatorica dr. sc. Ljiljana Herceg, a nekoliko riječi o ovom vrijednom djelu koje čuva i oslikava našu povijest kazao je i dr. sc. Ante Čuvalo. Događaju je nazočio i ljubuški gradonačelnik Vedran Markotić kao i niz drugih ljubitelja kulture iz Ljubuškog, Gruda, Čapljine...

U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Glazbene škole Ljubuški.

Ž.A./Herc.info
Foto:Ante Šumelj/Herc.info

Velika devetnica svetom Josipu! DONOSIMO MOLITVU treće srijede Velike devetnice

Grude.com - klik u svijet — Wed, 31 Jan 2024 19:25:00 GMT

Sveti Josip svojom je očinskom ljubavi prema Isusu Kristu dao primjer cijelom svijetu kakav otac biti i kako bližnje ljubiti. More nemira nas danas zapljuskuje, zlodjela su na svakom koraku, činimo ih, konzumiramo ih. Borba protiv zla potrebna je kao u najizazovnijim vremenima u povijesti. I zato, čvrsto se pouzdajte u svetog Josipa i pobijedit ćete!

A sada se pomolite. (A ako propustite molitvu ove srijede, zamijenite je narednim danom, ali samo molite!)

Pripravna molitva

Sveti Josipe, Poočime našeg Gospodina Isusa Krista! Ja siromašni grešnik položio sam veliko povjerenje u tvoj moćni zagovor i znam da ti neće biti uskraćena od Isusa nijedna molba. Budući da sad imam posebnu potrebu, odlučio sam se te kroz devet (tje)dana ustrajno zazivati, da po tvom zagovoru nađem uslišanje kod Boga. Na Njegovu veću slavu i za spas svoje duše započinjem sad devetodnevnu molitvu kroz devet srijeda.

Pozdravljam te, sveti Josipe!
Štujem te iz svega srca. Tebe je Marija, Majka Božja, nazvala Poočimom svoga božanskog Sina i ljubila kao svog djevičanskog supruga. Spomeni se velike milosti, što si tako povjerljivo mogao živjeti zajedno s Isusom i Marijom.Kako si rado ispunjavao svoje dužnosti, kakvom li je nebeskom utjehom bilo preplavljeno tvoje srce. Sigurno ti je bila draža skromna kuća s njezinom radionicom u blizini Isusa i Marije nego veličanstvena palača na zemlji. Kako si brižno pohitao u nepoznato i pobjegao u Egipat da svoju obitelj zaštitiš pred Herodom. Kako je bila velika tvoja strpljivost u žalosti, strahu i nevolji! Sveti Josipe, zbog svih boli i radosti molim te da mi ishodiš od svog božanskog Posinka da ispuni moje srce radošću i usliša moje molbe. Ali posebno te molim, dođi mi u pomoć s Isusom i Marijom, u posljednjoj nevolji, u smrtni čas i daj da moje posljednje riječi budu: Isus, Marija, Josip! Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniče Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Predmolitelj: Postavio ga je gospodarom doma svojega.

Narod: I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Duvanjski franjevci objavili statistiku – Sve manje ljudi u Tomislavgradu

Grude.com - klik u svijet — Mon, 29 Jan 2024 14:10:00 GMT

U Župi sv. Mihovila Arkanđela Tomislavgrad živi 7.080 vjernika, podaci su tamošnjeg franjevačkog samostana.

Navodi se kako u inozemstvu živi još 2.841 vjernik, što čini ukupan broj od 9922 vjernika, u 2753 obitelji koliko ih je bilo ove godine za blagoslov kuća nakon Božića.

Ako se usporede ranije godine, broj vjernika u Tomislavgradu neprestano opada. Tako je 2022. godine na području ove župe živjelo 2.707 obitelji, 93 osobe više u odnosu na 2021. godinu.

Godine 2020. nije bilo točne evidencije budući da svećenici nisu obavljali blagoslov kuća uz koji se vrši popis.

Godinu ranije, 2019. objavljeno je kako je na području ove župe živjelo 7.117 osoba (210 manje u odnosu na 2018.).

Prema ovim podacima, u 2023. godini kršteno je 109 djece ( jedno manje nego 2022. godine), vjenčana su 53 bračna para (četiri više u odnosu na 2022. godinu), a umrlo je i pokopano 90 osoba (isto kao i prošle godine).

Pored ovih podataka objavljeno je kako svećenici ne mogu dati precizan pregled broja vjernika na nedjeljnim svetim misama.

''Jednostavno poslije pandemije covida vjernici su počeli masovno slušati svetu misu ispred župne crkve, i sada je to prešlo u običaj'', navode duvanjski franjevci.

Fra Božo Ančić: Znamo mi, nažalost, Isusa ispravljati i reći da su nezgodna vremena, a kad su bila zgodna!?

Grude.com - klik u svijet — Sun, 28 Jan 2024 21:25:00 GMT

Fra Božo Ančić, vojni kapelan, svećenik je koji stvari ne voli uljepšavati nego kaže onako kako je, ma koliko god to u javnom prostoru bilo nepoželjno. Šalje on poruke i politici i crkvi, ne da bi nekoga uvrijedio nego da bi svima bilo bolje, a takav je bio i u crkvi u Sebišini, gdje je služio svetu misu za heroja Domovinskog rata Marija Glavotu, nakon čega je svečano otkriven mural.

- Jedino mjerilo po kojem se možemo ravnati je ovdje (pokazuje prstom na Sveto pismo), a sve drugo je voda. Sit sam i ja govorancije i od politike i od biskupske konferencije, ali ja govoriti moram jer kaže sveti Pavao, bilo zgodno ili nezgodno mora se propovijedati. Lako je drugome terapiju propisati, ali teško sebi i zato kao svećenik s oltara počinjem govoreći najprije sebi: Moj grijeh. Ne govorim da se nekome svidim jer onda ću izdati sebe. Nikada nemojte ničemu i nikome pristupati s predrasudama ili na temelju tuđih riječi jer to nam se uvijek obije o glavu. Mi smo katolici i idemo u crkvu, ali naša molitva često ne može dosegnuti strop od crkve jer i Bogu i ljudima pristupamo s unaprijed pripremljenim stavom kojeg mi grčevito branimo. Jednom zgodom Ante Starčević napisa tko nije svoj taj je svačiji jer se ne zna tko će biti. I ono što smo majčinim mlijekom i Kristovim krštenjem dobili, ako s tim krenemo trgovati, nema tu sriće. Isus kaže ne bacajte biserje pred svinje jer kad tad će se okrenuti protiv nas. Mariju je obljetnica danas, ali nismo samo zbog toga ovdje, mi smo ovdje prvenstveno jer smo vjernici jer smo došli preispitati svoje stavove. Jesu li ljudski i čestiti ili kao lađa koja nema kormilara. Po tradiciji smo katolici, a ovo evanđelje ako vrijedi samo do crkvenog praga, jao nama. Znamo mi nažalost Isusa ispravljati i reći da su nezgodna vremena, a kad su bila zgodna - poručio je fra Božo, piše Herc.info.

Zatim je detektirao probleme svih nas. - Nismo zadovoljni stanjem u društvu, u crkvi, zato što prepakiravamo riječ Božju. Božja riječ siječe nepogrešivo i odvaja pravdu od nepravde. Ako sam pravedan onda mi Božja milost ne treba jer da bi Bog pokazao svoje milosrđe najprije treba doć pred pravdu Božju, a onda Bog nas nađe nepravedne, a naći će nas jer smo ljudi i grešnici. Mi bismo rado zaobišli Božju pravdu, a njoj se pobjeći ne može. Evanđelje nije narodna nošnja, misa nije folklorna skupina već je to nešto životno. Život je šansa da postanemo ljudi - poručio je fra Božo.

Istaknuo je i kako sijeda glava i broj godina ne čine čovjeka niti umnim niti mudrim i istaknuo je koliko je plemenit bio Marijev život iako je poginuo u cvijetu mladosti. - Netko može živjeti 3 života, a životariti. Budemo li živjeli po pravdi Božjoj preispitivat ćemo svoje stavove svaki dan i onda ćemo biti ljudi. Nije bitno koliko ćemo živjeti već je važno kako ćemo živjeti. Božja riječ nije fikcija i apstrakcija, ona je način da možemo riješiti problem kojeg mi zovemo život. Jer ako ovih nekoliko desetaka godina potrošimo onda ćemo braćo moja i sestre moje i ljudsko u kršćansko dostojanstvo svesti na razinu korita i onda iz običaja, kad otegnemo papcima, netko će nam dati pokoj reda radi. Moramo biti svjesni da naše dostojanstvo ne može biti motivirano koritom i daj samo meni, a na 13. mjestu netko drugi. Mi smo kao nacija i crkva u krizi. Svi mislimo da će ekonomija promijeniti društvo. Neće. Kriza je duha. Mi smo u duhovnoj krizi dok god radili isto, a očekivali bolje bit ćemo glupi i još luđi. Bog nas je poslao u borbu, a onda nas je darovao darovima Duha svetoga. Isus nikad nije rekao moraš nego ako hoćeš. Moranje je prisila, a hoću je odluka. Na nama je sve. Sve mi imamo. Samo je pitanje kako ćemo se posložiti i koga ćemo slijediti. Najprije sebe, a onda drugog kroz ovu dioptriju treba gledati. Nisam ćorav, dok plaćam porez imam pravo i govoriti. Nemojmo se igrati braćo, vrijeme je da se ujedinimo oko ozbiljnih stvari, oko onog što je vrijednije od korita. Smrtna košulja džepa nema. Ništa ne nosim već ove ruke i ovo srce. Najprije ćemo Božjoj istini odgovarati. Ljudi nas pamte po imenu, a ne po onom što smo imali. To je podložno vremenu - poručio je fra Božo na misi zadušnici za Marija Glavotu.

Na kraju je poentirao. - Budućnost se stvara danas jer sutra će možda za mnoge bit kasno. Držimo se onoga što smo po krštenju. Uvijek jedni drugima dajmo ruku. Svi se mi slažemo oko Oče naša, ali samo u prvom dijelu, drugi dio je na zemlji, tu moramo otvoriti oči naše duše, naš razum. Sve ima svoje lice i naličje. Promatramo to kroz prizmu ove knjige, Svetog pisma. Mogu ja i ovu knjigu istrgati, ali ona nam je životno ogledalo - poručio je vojni kapelan fra Božo Ančić.

Herc.info

Velika devetnica svetom Josipu! DONOSIMO MOLITVU druge srijede Velike devetnice

Grude.com - klik u svijet — Wed, 24 Jan 2024 17:37:00 GMT

Sveti Josip je jedan od najvećih ljudi koji su hodali zemljom. Osnažen vjerom, osnažen ljubavlju trojedinog Boga, bio je u Blaženu Djevicu Mariju i Božjeg Sina Isusa Krista u najtežim trenucima.

Molitva po njegovu zagovoru činila je čuda kroz stoljeća, a čini ih i dalje. Snažno pouzdanje u ovog sveca nemoguće pretvara u moguće.

Danas je druga srijeda Velike devetnice svetom Josipu.

Molite! (A ako propustite molitvu ove srijede, zamijenite je narednim danom, ali samo molite!)

DRUGA SRIJEDA (24. SIJEČNJA 2024.)

Pripravna molitva

Dragi sveti Josipe! Tebe častim pun djetinjeg povjerenja, tebe koji si sve svoje misli i brige upravio da prehraniš i zaštitiš Isusa i Mariju te na „najbolji“ način upravljaš kućom. Nisi se plašio nikakva posla ni truda i svoju si snagu zalagao dan i noć za Isusa i Mariju. Zato te molim, sveti Josipe, prikloni mi svoje očinsko srce i pomozi mi u mojim željama. Usliši moj vapaj i daj da postanem dionikom tvoga zagovora, ukoliko se u tom ispunja Božja volja, kojoj se ja bezuvjetno podlažem. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Litanije svetog Josipa

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniče Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Predmolitelj: Postavio ga je gospodarom doma svojega.

Narod: I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

U Splitu predstavljeno Matijino stoljeće rata

Grude.com - klik u svijet — Wed, 24 Jan 2024 14:44:00 GMT

Dvorana dominikanskog samostana u Hrvojevoj bila je pretijesna za sve koji su htjeli prisustvovati splitskoj promociji knjige 'Matijino stoljeće rata' autora Ivana Šimića. Snježana Šetka, predsjednica ogranka Matice hrvatske u Splitu, vodila je program, odlomke knjige je čitala Viktorija Pejić, a djelo predstavili novinari Mladen Vuković i Josip Jović, profesor Ivan Bošković i sam autor.

'Matijino stoljeće rata' donosi priču o ženi rođenoj 1912. godine koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih. U prvome od njena tri rata ubijen joj je otac, u drugome muž, a u trećemu sin i unuk. Umrla je 1995.

Prvo poglavlje čitatelje vodi na putovanje od Hercegovine do New Yorka, prati se neuspjeli pokušaj Matijina oca Mate da odseli u Ameriku. Drugo poglavlje govori o Matinoj tragičnoj sudbini u Prvome svjetskom ratu, od borbi i zarobljavanja u Galiciji do zatočeništva u Rusiji, a treće i četvrto o sudbinama njegovih potomaka kroz dvije nove kataklizme, od Hercegovine u Drugome svjetskom ratu do Sarajeva u posljednjem ratu iz devedesetih.

- Nažalost, u Hrvatskoj imamo dosta žena s istim sudbinama. Svi znamo iz Domovinskog rata Katu Šoljić, ali ona je i u Drugom svjetskom ratu izgubila četiri brata. Možda ne znate za Evu Šegarić kojoj su tijekom Domovinskog rata u Škabrnji ubijeni suprug i tri sina. Anica Jurić iz Kovača kraj Kaknja također je ostala bez tri sina i muža, kao i Serafina Lauš iz sela Ćukle kraj Travnika. O njima neće biti snimani holivudski spektakli niti napisani romani, ali možemo biti sretni što je zasluženo opjevana sudbina žene iz Gruda - rekao je Mladen Vuković, dodavši da još uvijek nemamo konačan spisak žrtava Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj, dvojimo o Drugom svjetskom rata, a 1806 je nestalih osoba iz Domovinskog rata.

Uz sve pohvale djelu izlaganje je završio citatom Gojka Šuška: 'Nikada nećete moći mrziti Hercegovce onoliko koliko Hercegovci mogu voljeti Hrvatsku'.

Josip Jović je, pak, poručio da je bio impresioniran knjigom kada je dobio na čitanje te da je doživljava kao 'sažetu povijest našeg naroda kroz 20. stoljeće'.

- Povijest koja poput kuge, poput španjolske gripe, ulazi u svaku obitelj i ostavlja tragične posljedice - prisnažio je Jović.

- Hrvati su ratovali za svakoga kroz svoju povijest, hvalili su ih, ali te pohvale meni zvuče jako cinično. Ratovali su za Mariju Tereziju, Napoleona, Franju Josipa, za Staljina i protiv Staljina. Postavlja se jedno teško pitanje: kakva je to vlast koja je u stanju uzeti sina od majke, muža od žene? S kojim pravom? S druge strane, kakav je to ljudski karakter koji je spreman nijemo prihvatiti da ide ginuti za 'njegovo veličanstvo' negdje daleko od kuće? Možda je posljednji naš rat jedini koji nije bio besmislen, jer smo se borili za svoju domovinu, crkvu, grob, povijest, tradiciju... Možda te borbe u kojima nema izbora su jedine opravdane, plemenite i smislene - kazao je novinar.

Jović je za Šimićev tekst rekao da mu djeluje kao da čita putopis vrsnog reportera.

- Piše o događajima tijekom cijelog 20. stoljeća na jedan detaljan način: o osobama, mjestima, svratištima, bolestima koje su zatekle naše ljude na putovanju u Ameriku. Fascinantno. Onaj tko ne zna da je Ivan rođen 1964. godine, pomislio bi da je sve to pisao neki svjedok događaja. Rijetko viđena vještina!

Na kraju je zaključio:

- Knjiga može poslužiti mladima kao najbolji udžbenik povijesti. Udžbenici su pisani suhoparno, samo na temelju podataka, vrlo često su ideološki obojeni i s dozom dociranja i uvjeravanja, a ova knjiga bez ideologije mirno priča priču iz perspektive jedne obitelji, izaziva emociju, produbljuje spoznaju o tome što nam se događalo i što nam se, nadam se, neće više događati, naročito da ratujemo za tuđe interese.

Posljednji je o djelu govorio sam autor. Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na FESB-u u Splitu.

- Prvi poticaj za istraživanje su bile priče u obitelji; priče moga djeda i njegove priče o svom ocu. Kada sam u Muzeju useljeništva na njujorškom Ellis Islandu pronašao podatke o pradjedu i njegovom pokušaju useljenja u SAD, sve se u pretvorilo u opsesiju. Nadovezala se onda njegova sudbina u Prvom svjetskom ratu, a onda i sudbina naslovne junakinje, tetke Matije... - otkrio je Šimić.

Odlučio se za mješavinu fikcije i stvarnih događaja.

- Vjerojatno sam napravio neke zanatske greške, ali to je za očekivati od nekoga tko je završio gimnaziju, školovao se za inženjera, pa otišao u nekakve poduzetnike, a nisam studirao književnost niti išao na tečajeve kreativnog pisanja. Iako ja kao Hercegovac, naravno, mogu nabaviti potvrdu da znam dobro pisati - nasmijao je Šimić okupljene.

Pokušavao je, kaže, naći sličice kojima bi dočarao život u Hercegovini.

- Samim nazivom knjige 'Matijino stoljeće rata' poigrao sam se s poznatim Engdahlovim djelom 'Stoljeće rata' u kojem se govori o 20. stoljeća i nafti kao pokretaču svjetske povijesti, a u 'Matijinom stoljeću rata', odnosno u Hercegovini, nije nafta pokretač već - duhan. Odnos Hercegovaca prema državama koje su se mijenjale može se pratiti i kroz taj odnos zakidanja ljudi prilikom otkupa duhana - naveo je autor.

U knjizi grupa Hercegovaca dolazi u Split kako bi dalje produžila za Trst pa Ameriku. Meštrovićev kip pjesnika Luke Botića bio je tada u centru grada, a spomenik je uključivao i odvojeni u bronci izliveni lik Bijedne Mare, s golemom stražnjicom.

- Moj pradjed i ostali Hercegovci s velikim su interesom gledali Meštrovićevo djelo, bili su zadivljeni, nisu mogli odrediti koji je to bio stil, prepoznali su impresionističke nemirne površine, ekspresija dramska je tu, naznake patetične epske stilizacije također. Onda taj prijelaz, je li čisti ekspresionizam ili rodenovski naturalizam koji je ušao u modu? Znate li kako je to Jozo Bandić, jedan od njih 35, izrazio kad je vidio tu veliku stražnjicu? 'Ova je bome imala iz čega prdnuti!' Lapidarna likovna kritika na hercegovački način je tako izgledala - rekao je Šimić, koji je promociju već pretvorio u stand-up show.

U tom tonu je završila je promocija koju su organizirali Matica hrvatska - ogranak Split, Matica hrvatska - ogranak Grude i HU Benedikt:

- Bilo bi ružno da umrem u siromaštvu, kako se to često piscima dogodi, zato širite dobar glas o knjizi, neka je ljudi čitaju. Ili bar kupuju. Otkidajući od usta ako treba.

U glazbenom dijelu programa nastupila je ženska klapa Merla, a druženje se nastavilo u restoranu Ami.

Text i FOTO: dalmatinskiportal.hr

Objavljen 32. broj glasila ''Stopama pobijenih''

Grude.com - klik u svijet — Tue, 23 Jan 2024 11:21:00 GMT

Izdaje ga Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, a glavni mu je i odgovorni urednik vicepostulator fra Miljenko Stojić. Glasilo donosi bogatstvo građe koja osvjetljava živote pobijenih hercegovačkih franjevaca i okolnosti u kojima se sve događalo, kao i sudbinu mnogobrojnoga puka Božjega.

Rubrika Ljetopis iznosi na svjetlo dana događaja koji su vezani uz rad Vicepostulature od zadnjega broja glasila, onoga iz srpnja prošle godine. Izdvojit ćemo održavanje XV. simpozija Stopama pobijenih, obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima na Bilima te dovršenje uređenja ratnog skloništa na Širokom Brijegu.

Izvješće fra Pija Nuića o ubojstvu sedmorice članova Hercegovačke franjevačke provincije u Mostaru 14. veljače 1945. donosi se u rubrici Stratišta.

Fra Šimun Šito Ćorić piše o fra Voji Mikuliću koji je bio župnik u Gradnićima i od kojega se saznalo nešto više o stravičnom ubojstvu župnika i kapelana u toj župi.

U rubrici Glas o mučeništvu objavljen je razgovor fra Andrije Nikića i don Vinka Brkića o događajima na Širokom Brijegu u veljači 1945.

Zdravko Luburić piše pjesmu o fra Nenadu Peharu.

U Djelima pobijenih može se pročitati obavijest fra Stanka Kraljevića o blagoslovu i postavljanju temeljnog kamena nove crkve na Širokom Brijegu. Fra Nevinko Mandić piše osvrt na roman Prvi i jedini.

U rubrici Natječaj objavljeni su radovi odraslih koji su nagrađeni u veljači 2023.

Povijesne okolnosti donose reakcije vlasti nakon objave Pastirskog pisma u rujnu 1945. »Narodna vlast« je u medijima pokušavala pobiti sve ono što je u pismu objavljeno i na taj način ocrniti svećenike i opravdati svoja nedjela.

Važno je naglasiti i rubriku U spomen. Franjevački samostan i župa Široki Brijeg krenuli su, uz pomoć dobročinitelja, u pothvat postavljanja novih spomen-orgulja u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM. Namjera je da spomen-orgulje budu postavljene na kor širokobriješke crkve u povodu 120. obljetnice izgradnje crkve i 80. obljetnice ubojstva hercegovačkih franjevaca. Osnovna namisao veličine novih orgulja jest instrument sa 66 registara koji predstavljaju pojedinog ubijenog fratra, odnosno svaki registar predstavlja njegov glas.

Glasilo »Stopama pobijenih« može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH. Prijašnje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju »Izdavaštvo«.

Vlč Luka Klarica: Bavio sam se sportom, a onda je Duh Sveti odredio moj put

Grude.com - klik u svijet — Mon, 22 Jan 2024 10:48:00 GMT

Luka Klarica je svećenik, ali i – rukometaš! Dobro, dobro, rukometaš je još i Lovre. No, zanimljiva su dvojica imenjaka i prezimenjaka. Jedan je u dresu, drugi u liturgijskom ruhu. Ali i vlč Luka je bio sportaš. Da, igrao je košarku, sinjsko je dijete, između ostalih nosio je i dres Kaštela. Na svećenički put nije ga „potaknula" ozljeda, niti išta slično, već Duh Sveti. Sve o tome ispričao je kolegi Damiru Tolju u intervjuu poslije mlade mise u Svetištu Gospe Sinjske koju je služio prije tri godine.

Odazvao nam se i sada. Zanimalo nas jesu li išta u rodu. Isto ime, isto prezime. Samo je Lovre razlika. Obojica sportaši, bivši i sadašnji.

- Daljnji smo rod, ali nisam ga nikad osobno upoznao, niti ikoga od njegovih, kaže za Slobodnu Dalmaciju.

Otkrio je kako su Klarice rodom iz Raštevića, sela pokraj Benkovca. No, njegov je djed od tamo preselio u Sinj. Tako da je vlč Luka zapravo pravi Sinjanin. Uhvatili smo ga, kako kaže, u Rimu. Na predavanjima je. Na prvi poziv obećao se javiti kasnije, a to je i učinio. Rođaka, kaže, još nije stigao vidjeti u akciji.

- Zbog obaveza još nisam uspio pogledati nijednu utakmicu – odgovorio nam je.

Imat će zato još prilike. Pred Hrvatskom su još barem dvije utakmice. Treća u drugom krugu na rasporedu je od 15.30 sati protiv Islanda. U srijedu igramo protiv Njemačke od 20.30. S domaćinima ćemo se sučeliti u posljednjem dvoboju. Zamršena je situacija u našoj skupini. Puno je kombinacija, a za prolazak Hrvatske u polufinale štošta bi se moralo poklopiti.

Valjda će se i vlč Klaric pomoliti za uspjeh pa što Bog dadne.

107. rođendan proslavio u crkvi u kojoj je kršten, nastoji svake nedjelje ići na svetu misu

Grude.com - klik u svijet — Sun, 21 Jan 2024 15:01:00 GMT

Drugi najstariji Irac proslavio je svoju duboku starost prisustvovanjem misi u crkvi u kojoj je kršten. Nevjerojatno je zamisliti da možete ići u crkvu u kojoj ste kršteni više od stoljeća prije! Ipak, to je bila privilegija Michaela Coynea, koji je mogao otići u svoju crkvu za krštenje na svoj 107. rođendan u nedjelju, 14. siječnja.

Michael je kršten u crkvi Srca Isusovog u Castlerei, a tamo se uputio proslaviti svoje vrlo poodmakle godine. I u pravom je stilu, nakon mise, otišao u bar popiti kriglu Guinnessa. Stogodišnjak nastoji otići na misu svake nedjelje, a također dolazi na službe svaki drugi dan – to je impresivna količina sati provedenih u crkvi tijekom tako dugog životnog vijeka!

O Coyneu brine njegov nećak, koji je ispričao kako njegov ujak uživa pridružiti se svojoj obitelji na obrocima u restoranu. On nikada nije pušio i uvijek je marljivo radio, no bez sumnje su njegova obitelj puna ljubavi i bogat duhovni život također pozitivno utjecali na njegovo zdravlje, piše Aleteia.org

FOTO: Zbog Matije se napunila i dvorana u Zagrebu! 23. siječnja predstavljanje Šimićeve knjige u Splitu

Grude.com - klik u svijet — Sat, 20 Jan 2024 00:39:00 GMT

Šimića su i u Zagrebu došli podržati brojni Gruđani od onih koji žive u svojoj općini do onih koji su izabrali Zagreb kao mjesto za život ili pak tu studiraju. Također, brojni Zagrepčani došli su se upoznati s Matijom čija je životna priča slična pričama kakve su bilježili svi hrvatski krajevi u tom teškom, a ponosnom 20. stoljeću.

Matijino stoljeće rata sada seli u Split, a u Gradu pod Marjanom knjigu će uz autora Ivana Šimića Iveka predstaviti novinar Mladen Vuković, profesor Ivan Bošković i novinar Josip Jović. U glazbenom dijelu programa sudjelovat će ženska klapa Merla. Program će voditi predsjednica MH Split Snježana Šetka, a odlomke iz knjige čitat će Viktorija Pejić. Datum je 23. siječnja, u utorak, u dvorani dominikanskoga samostana u Splitu, u Hrvojevoj ulici, s početkom u 18 sati.

POČNITE S MOLITVOM: Danas počinje velika devetnica svetom Josipu, moli se srijedom do blagdana!

Grude.com - klik u svijet — Wed, 17 Jan 2024 07:47:00 GMT

Velika devetnica svetom Josipu, započinje u srijedu sredinom siječnja, a završava u srijedu sredinom ožujka prije blagdana sv. Josipa. Kroz ovih devet srijeda velikim žarom i odanošću molimo sv. Josipa da budemo ljudi žive vjere.

Uz molitvu može se uključiti post o kruhu i vodi kroz devet srijeda, poželjno bi bilo za vrijeme devetnice primiti sakrament pomirenja i pokore (ispovjediti se) kako bi se od Boga zadobilo oproštenje vlastitih grijeha: poželjno je i svakodnevno sudjelovanje u svetoj misi (ako je moguće) i primanje svete pričesti, izvora i vrhunca svega kršćanskog života.

Devetnica svetom Josipu

PRVA SRIJEDA (17. SIJEČNJA 2024.)

Sveti Josipe, poočime našega Gospodina Isusa Krista! Ja, siromašni grješnik, položio sam veliko povjerenje u tvoj moćan zagovor i znam da ti ne će biti uskraćena od Isusa nijedna molba. Budući da sada imam posebnu potrebu, odlučio sam se da te tijekom devet tjedana ustrajno zazivam, da po tvom zagovoru nađem uslišanje kod Boga. Na Njegovu veću slavu i za spas svoje duše, započinjem sada devetotjednu molitvu.

Sa skrušenim srcem dolazim ti, sveti Josipe, dobrostivi poočime Isusa Krista. Pouzdano ti se obraćam za tvoj zagovor kod Boga da se ispune moje molbe, ako se ne protive Božjoj volji. Sveti Josipe, moje je povjerenje tako veliko da smatram kako Bog ne može odbiti moje želje kad mu ih ti preneseš.

Budući da ti je vječni Otac iskazao takvu čast da je tebi ispred svih drugih pravednika povjerio svog jedinorođenog Sina i Njegovu prečistu Majku, ti si visoko umilostivljen.

Sin te Božji časti, dok te je izabrao za svog hranitelja i bio ti je na zemlji poslušan. Zato ti sada na nebu ne će uskratiti nijednu molbu. Duh Sveti konačno te je odredio za zaštitnika svoje neoskvrnjene Zaručnice. Tako ti ni On ne će nijednu milost uskratiti. Stoga mogu naći povjerenje, uslišanje na prijestolju trojstvenoga Boga kad te zazovem. Sveti Josipe, moli za me i ne dopusti da odem od tebe bez utjehe. Amen.

Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

Moli za nas, sveti Josipe, da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
(Provedite kratko vrijeme u promišljanju o molbama i hvalama upućenima svetom Josipu)

LITANIJE SVETOM JOSIPU

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluje se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveti Josipe, moli za nas!

Slavni porode Davidov, moli za nas!

Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Zaručniće Bogorodice, moli za nas!

Stidljivi čuvaru Djevice, moli za nas!

Hranitelju Sina Božjega, moli za nas!

Brižni Branitelju Kristov, moli za nas!

Glavaru slavne obitelji, moli za nas!

Josipe pravedni, moli za nas!

Josipe prečisti, moli za nas!

Josipe premudri, moli za nas!

Josipe jaki, moli za nas!

Josipe poslušni, moli za nas!

Josipe vjerni, moli za nas!

Ogledalo strpljivosti, moli za nas!

Ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Uzore radnika, moli za nas!

Uresu domaćega života, moli za nas!

Čuvaru djevica, moli za nas!

Potporo obitelji, moli za nas!

Utjeho bijednih, moli za nas!

Ufanje bolesnih, moli za nas!

Zaštitniče umirućih, moli za nas!

Strahu zlih duhova, moli za nas!

Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!

Zaštitniče Hrvatske, moli za nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Postavio ga je gospodarom doma svojega.

I poglavarom svega imanja svojega.

Pomolimo se:

Natječaj za dodjelu Nagrade Antun Branko Šimić

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Jan 2024 13:11:00 GMT

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne raspisuje Natječaj za dodjelu Nagrade Antun Branko Šimić.

Godišnja Nagrada DHK HB Antun Branko Šimić dodjeljuje se za cjelovito književno djelo bilo kojega književnoga roda (prvo izdanje) objavljeno na hrvatskom jeziku u 2023. godini.

Natjecati se mogu članovi Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i članovi Društva hrvatskih književnika knjigom objavljenom u skladu s uvjetima navedenim u Natječaju i u Pravilniku o dodjeli Nagrade Antun Branko Šimić (https://dhkhb.org/onagradi/).

Nagrada Antun Branko Šimić može se autoru književnoga djela dodijeliti samo jednom, a dodjeljuje se samo jednom autoru za točno određeno književno djelo.

Nagrada se sastoji od plakete i novčanoga iznosa, a uručuje se na Šimićevim susretima.

Po četiri primjerka knjige (objavljene u navedenu razdoblju) poslati (ili uručiti) na adresu: Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Trg hrvatskih velikana bb, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, 88 000 Mostar.

Natječaj je otvoren trideset dana od dana objave.

Upravni odbor DHK HB

Ivan Baković, predsjednik

Mostar, 15. siječnja 2024.

Počnite devetnicu Svetom Franji Saleškom: Bog daje nezamislive nagrade na ovom i na drugom svijetu

Grude.com - klik u svijet — Mon, 15 Jan 2024 23:42:00 GMT

Sveti Franjo Saleški rođen je 21. kolovoza 1567. u Savoji (Francuska). Umro je 28. prosinca 1622. a 24. siječnja je sahranjen u Annecyju, prenosi portal Samostan Pohoda Marijina.

Devetnica svetom Franji Saleškom:
1. dan (15. 1., ako preskočite jedan dan, izmolite idućeg dana molitvu za prethodni i tekući dan)

Blažene su duše koje se uistinu i potpuno predaju u službu Božju, jer ih Bog nikada ne ostavi neplodne. Za ništa, koje su ostavile radi Boga, Bog im daje nazamislive nagrade na ovom i na drugom svijetu.

Vježba u kreposti:
VELIKODUŠNOST