ISTRAŽIVANJE: Žrtve patološkog kockanja su i sami patološki kockari

Datum objave: 18.05.2019   Broj čitanja: 240
Prema studijskim istraživanjima smatra se da je jedan od glavnih uzročnika kockanja laka dostupnost potencijalnim ovisnicima.
ISTRAŽIVANJE: Žrtve patološkog kockanja su i sami patološki kockari

 

Cilj ovog istraživačkog rada je istražiti i detaljno opisati kako su određene skupine došle u situaciju borbe s ovisnošću o kocki i kako se lječiti od negativnih čimbenika.

 

U ovom istraživačkom radu koristila su se istraživanja iz pedagogije, psihologije i medicine te primjerima iz književnosti koji obrađuju nove ovisnosti 21.stoljeća.
Činjenica je da konzumiranje droga i alkohola nisu jedine ovisnosti. Prema nekim istraživanjima najveći broj ovisnika počinje s kockanjem u godinama srednje životne dobi tzv. kad se javlja kriza srednjih godina.

 

„Obitelj bi trebala osobi koja je postala ovisnik pružiti prevenciju, edukaciju,liječenje i rehabilitaciju. BiH je na prvom mjestu u Europi po broju kladionica , proporcionalno broju stanovnika“, izjavio je specijalist traumatske psihologije u Mostaru prof. dr. Marko Romić.

 

Prof. Romić je jedini u BIH koji se sustavno bavi liječenjem od kockarske ovisnosti. To je jedan oblik vanbolničkog liječenja. Kocka je u nekim zemljama strogo zabranjena ili dopuštena samo na mjestima koji imaju koncesiju. To je fenomen koji se nalazi u gotovo svim društvima i kulturama. Razlikujemo socijalno, patološko i profesionalno kockanje.

 

“Velike žrtve patološkog kockanja su i sami patološki kockari. Bojim se da jako teško možemo naći ulicu ili neko mjesto gdje nemamo barem jednog ili više patoloških kockara“, rekao je prof. Romić.

 

Kod nekih ekstremnih slučajeva o kocki je potrebno 3 godine kako bi se moglo reći je li se ovisnik izliječio ili ne odnosno ima li nade za njega.
Socijalno kockanje je društveno prihvatljiva zabava koja nema nekakvih negativnih posljedica.

 

Profesionalno kockanje je proces kojim se bave uvježbane osobe, a patološko kockanje zahvaća veliku ovisnost koja se sastoji od ponavljanih epizoda kockanja bez obzira na moguće posljedice, između ostalog oštećenje radnih i obiteljskih odnosa. Problem patološkog kockanja zastupljen je više no što običan čovijek može zamisliti.

 

Najvažnijim rezultatima socioloških istraživanja u Hrvatskoj dokazan je uobičajeni put "prosječnog kockara" od rekreativnog igrača sve do socijalne patologije. Iako je sociološki pristup taj koji se najviše istražuje većina anketiranih muškaraca i žena oko 60% njih, ne doživljavaju kocku kao problem ovisnosti ali smatraju kako se moraju poduzeti određene mjere kao što su prevencije, tretmani i rehabilitacije patoloških kockara.

 

Erving Goffman je radio u kasinu u Nevadi te je promatrajući kockanje naveo kako je društveni život igra, stjecanje prestiža. Za njega kockanje nema negativnu konotaciju. U njemu preuzimamo i stječemo drugi identitet, tražimo drugoga kao publiku, ali i kao suparnika u natjecanju. U kockanju vježbamo kako ostaviti dojam staložene osobe koju ništa ne može 'izbaciti iz sedla' pa ni onda kada se gubi cijelo imanje.

 

„Mi - koji smo kockali i koji smo drhtali, strepili izvlačeći kartu po kartu - znamo kako to izgleda“, navodi Goffman.

 

Psiholog, specijalist traumatske psihologije iz Mostara, voditelj kluba liječenih ovisnika o kocki (KLOK), predsjednik hrvatskog kulturnog društva Romić navodi edukativne primjere i iskustva s kojima se susreo u svojoj profesiji. Za primjere navodi profile različitih osoba različite životne dobi, iz različitih sredina koji su podlegli kockanju kao i dugim raznim ovisnostima od narkomanije, alkoholizma i sličnih ovisnosti i to u rasponu od 16- 74 godine. Udruga Milosrdni otac u Međugorju predviđena je ovisnicima o kocki, alkoholu, drogi ali i ovisnicima o internetu.

 

Ovisnost o kocki je složen društveni problem koji zahtjeva pomoć i liječenje. Kocka nije samo muški problem jer sve više i više pogađa žene.

 

„Ovisnost o kockanju ne pogađa samo ovisnika, već i osobe iz njegove okoline kao npr. roditelje ovisnika, majku, ženu, muža, djecu i ostale članove. Ako se ova ovisnost ne liječi stanje može postati sve gore s tim da se s vremenom postaje problematičan kockar, a zatim to prerasta u intezivniju ovisnost patološkog kockara“, rekao je jedan od lječenih ovisnika o kocki koji se liječio u Međugorju.

 

Prema mišljenju dr. Romića zemlje u tranziciji, ekonomski nerazvijene zemlje su više pogođene kockarskom ovisnošću,a što se tiče konkretnih slučajeva ima osoba iz različitih slojeva društva (od osoba koje su se već profilirale do siromašnih koji okušavaju sreću).

 

Jedan od liječenih ovisnika kaže kako to obično počinje iz zabave i znatiželje s društvom gdje ljudi pronalaze neki vid utjehe od svakidašnjih životnih nedaća. Jedna bivših ovisnica o bingu navodi kako je to najbezazleniji oblik kockanja - gdje osoba izgubi sve u nadi da dobije još, a dobije se izgubljeno vrijeme i izgubljeno povjerenje nakon izlaska iz začaranog kruga. Izgubljeni novac je najmanji problem.

 

Prema nekim istraživanjima, koja su još uvijek sporadična, u BiH i do osam posto tinejdžera već nekontrolirano kocka, a čak 70 posto mladih iskusilo je kockanje. Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” 2011. godine na većem uzorku stanovnika RH, upućuju da je još tada 1,5% osoba starijih od 14 godina imalo problem s igranjem igara na sreću. Enormni broj je onih kojima će ta vrsta “zabave” prijeći u naviku, a potom moguće i u ovisnost. Podaci kompanija koje priređuju igre na sreću potvrđuju da konstantno raste zanimanje za sportske kladionice i druge vrste igara gdje je brzo poznat rezultat.

 

Kocka ne bira žrtvu i ne gleda koliko tko ima novca, obrazovanost niti spol, je li iz ruralnog ili gradskoga područja. Kockaju i žene i muškarci, a kockaju podjednako i oni od 15 i oni od 80 godina, riječi su stručnjaka za lječenje od kocke.

 

Važno je, kako kaže specijalist za ovisnike pozvati žrtve patoloških kockara da ne čekaju čudo već da se obrate stručnim osobama te da ne sudjeluju u vraćanju kockarskih dugova svojih bližnjih. Nužno je doprinjeti u iznimnom osvješćivanju mlade populacije.

 

Blaženka Akmadžić/Grude.com

 

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2019
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio