Kako se virus širi svijetom, najvidljivije je na takozvanim online nadzornim pločama – dashboardima, a jedna od najrelevantnijih s obzirom na izvore podataka jest ona Sveučilišta Johns Hopkins, gdje se podaci osvježavaju čim ih službena tijela država ili pak Svjetska zdravstvena organizacija WHO objavi. Prostorne komponente Jednostavan i pregledan prikaz u službi je informiranja javnosti, ali prije svega je koristan alat onima koji donose odluke i mjere o zauzdavanju virusa. Jer život u doba koronavirusa jest zapravo život u krizi, piše Večernji list.
Kako govori Andrej Lončarić, član uprave GDi-ja, vodeće srednjoeuropske tvrtke na polju geoinformacijskih rješenja, lokacija je izuzetno bitna za krizno upravljanje jer 85 posto svih informacija ima svoju lokacijsku komponentu.
Objašnjava to upravo na primjeru koronavirusa.
– U ovom slučaju zanima nas gdje su bolnice, karantene, ljudi u samoizolaciji, gdje su oboljeli, jesu li kod kuće, gdje rade, gdje stanuju. Bitno je znati gdje je kritična infrastruktura, ili gdje su prometnice, mjesta javnih okupljanja… – ističe Lončarić i nastavlja:
– Ne bi li dobili pravi alat, sve te informacije razdvajamo po slojevima pa potom slažemo poput sendviča. Kada ih povežemo i integriramo dobivamo informacijska rješenja i upravo to je ono čime se mi bavimo.
– Ako nemamo prostorne komponente – govori Lončarić – gubimo puno informacija i samim tim nemamo pravu sliku, i ono što je najvažnije, uvid u situaciju, piše Večernji list.
– Softver, odnosno softverska platforma ArcGIS, integrira izvore i baze podataka, ili lokalno ili online. Mnoga se rješenja implementiraju iz clouda, no i ne moraju, mogu biti i iza vatrozida – objašnjava Lončarić, prenosi Manager.ba.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
