Ministarstvo obrane BiH priopćilo je, 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da Deminerska bojna Oružanih snaga BiH "i u složenim okolnostima pandemije koronavirusa predvodi napore na uklanjanju mina zaostalih širom naše zemlje".
Prema Ministarstvu obrane, Oružane snage ne samo da predvode napore, nego to rade "po znatno učinkovitijoj metodi 'oslobađanja zemljišta' (Land Release), a sve "nakon što je riješeno pitanje produženja akreditacije za izvođenje protuminskih aktivnosti, prouzrokovano kasnim imenovanjem Povjerenstva za deminiranje u BiH", prenosi Klix.ba.
"Za razliku od klasične metode i tehničkog izviđanja šire površine, Land Release metoda podrazumijeva da se, oslanjanjem na minske zapisnike i informatore, deminer ciljano upućuje na točno poznatu lokaciju svake pojedinačne mine. Ako se mina ne pronađe na preciziranoj točki, dalje se potraga sustavno s te točke širi istražnim stazama", stoji u priopćenju Ministarstva obrane.
Učinkovitija metoda čišćenja
Na lokalitetu Gojčin u Općini Kalesija ovih su dana čelnicima Ministarstva obrane i Ministarstva civilnih poslova BiH kao i EUFOR-a predstavljeni podaci prema kojima je prosječna produktivnost Deminerske bojne OS BiH do sada iznosila očišćenih tri do 3,5 kubnih kilometara godišnje, dok se novim pristupom očekuje, u suradnji s krovnom agencijom za uklanjenje mina BH MAC-om, godišnje osloboditi površinu od 35 do 42 kubna kilometra. Površina koja se tradicionalnom metodom očisti za 1.448 radnih dana, novom metodom se deminira za 353 radna dana.
"Od 2006. godine do danas, OS BiH su ukupno razminirale više od 36 milijuna kubnih metara prostora, uklonjeno je više od 13.490 komada mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), i to bez i jedne deminerske nesreće", stoji u priopćenju.
Načelnik Uprave civilne zaštite Općine Kalesija Hazem Halilović ne krije zahvalnost Oružanim snagama BiH na naporima koji se čine u deminiranju gospodarski važnih prostora u ovoj općini.
"Od sredine 2018. godine Oružane snage BiH na našim su šumskim i poljoprivrednim gazdinstvima očistile više od 9.800 četvornih metara prostora, a pregledale ukupno 998.800 četvornih metara. Očekujemo da ćemo cijelo područje moći preuzeti očišćeno u mjesecu rujnu ove godine, i velika hvala Oružanim snagama BiH, na tome", kazao je Halilović.
Pored ovog projekta, OS BiH rade na još tri projekta metodom Land Release u općinama Bihać, Kupres i Olovo. Također, OS BiH pružaju pomoć BH MAC-u na poslovima hitnog obilјežavanja minsko sumnjivih područja u BiH, a sve na inicijativu EUFOR-a. Na osnovu inicijative EUFOR-a formirana je radna skupina iz sastava BH MAC-a, entitetski uprava civilne zaštite i EUFORA-a s cilјem izrade Plana kojim se namjerava od ožujka 2021. godine sve deminerske resurse OS BiH upotrijebiti kroz novu metodu Land Release.
Sama Deminerska bojna Brigade taktičke potpore OS BiH broji gotovo 600 ljudi, od kojih je njih 420 svakodnevno angažirano diljem BiH. Prošlogodišnji plan su čak i premašili i očistili 107 posto planirane površine. U svome rizičnom poslu se koriste pipalicama, ali i detektorima, deminerskim strojevima, psima i civilnim dronovima. No zbog stalnih problema prouzročenim niskim izdvajanjima za obranu, obnavljanje tehnike ne prati stvarne potrebe.
Nužna bolja financijska potpora
Ministar obrane BiH Sifet Podžić je na deminerskom radilištu kod Kalesije izjavio kako zna da je bh. gospodarstvo teško pogođeno pandemijom COVID-19 i da Vijeće ministara BiH mora spašavati gospodarstvo.
"Ali i ovo je jedan od humanih poslova i spašavanja gospodarstva. Zaboli čovjeka kad raspravljate o proračunu pa se izborite da se našim vojnicima i dočasnicima minimalno poveća koeficijent za plaću, a onda dođete u situaciju da vam kolege prosto uzmu sredstva od deminera da bi se povisile plaće. Tako ne možemo! Ova država mora početi razmišljati o ljudima koji rade najhumanije poslove. Da nije donatora iz EUFOR-a i prijateljskih zemalja puno teže bismo se borili s ovim. Ali ne može se stalno živjeti na donacijama", upozorio je ministar Podžić.
Bosna i Hercegovina sada je zemlja koja je u Europi najviše zagađena nagaznim minama i NUS-om, a sedma je u svijetu. Trenutačna veličina minski sumnjive površine iznosi 1,97 posto ukupnog teritorija BiH, na kojoj je preostao oko 79.000 komada mina i NUS-a. Navedena minski sumnjiva površina direktno utječe na sigurnost 13 posto ukupnog stanovništva BiH, što predstavlјa jedan od najvećih sigurnosnih, ekonomskih, humanitarnih, socijalnih i razvojnih rizika u zemlji.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
