A, ipak, povezanost je ključna: za živote ljudi, za poduzeća i za ekonomije regije, još i više sada kada moramo pojačati oporavak nakon pandemije COVID-19. Štoviše, jaz u ekonomskom razvoju između regije i EU-a mora se što prije zatvoriti, što će, također ubrzati proces integracije ovih zemalja u Europskoj uniji.
To su glavni razlozi zbog kojih je Europska komisija ovog tjedna predstavila opsežni ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan. Planom se predviđa mobiliziranje do devet milijardi eura sredstava za vodeće investicije u oblastima transporta, energetike, te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario dugoročni rast i kreirala nova radna mjesta. Osim toga, cilj plana je povećati investicijski kapacitet regije zahvaljujući novom jamstvenom instrumentu za zapadni Balkan, s ambicijom da se privuku investicije u vrijednosti do 20 milijardi eura, piše Večernji list.
Potreban nam je zapadni Balkan koji je bolje povezan, bilo cestom ili željeznicom među glavnim gradovima, ili s Europskom unijom, ili ultrabrzim širokopojasnim internetom. Čvrsto vjerujem da će to pomoći u uspostavljanju jake tržišne ekonomije kroz snažan i izravan poticaj trgovini i ulaganjima. Našu suradnju nudimo i u stvaranju ekonomije koja je utemeljena na znanju, i to kroz pomoć malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim poduzećima i industrijama za istraživanje i razvoj. Ove ekonomije također trebaju raditi za ljude: mora se riješiti neusklađenost između ponude vještina i potreba tržišta rada, a odljev mozgova mora se pretvoriti u cirkuliranje mozgova, posebno kada je riječ o mladima.
Planom se također pokreće Zelena agenda za zapadni Balkan. Zelena i digitalna tranzicija prioriteti su EU-a za njegov vlastiti oporavak, a želimo podržati i regiju, u skladu s realnostima na terenu, da radi na rješavanju problema zagađenja istodobno stvarajući održive poslovne prilike u svim ekonomijama. Snažan fokus bit će na dekarbonizaciji, čistoj energiji, čišćem okolišu i digitalnoj transformaciji, uključujući uvođenje ultrabrze širokopojasne mreže.
U bržem prelasku s ugljena, uz obnovljive izvore energije, od presudne je važnosti prijelazna uloga plina. Postupno ukidanje upotrebe ugljena moglo bi u velikoj mjeri brzo smanjiti postojeći rizik za javno zdravlje. Naša želja je da na zapadni Balkan dovedemo protok plina kako bismo stvorili raznolikost i smanjili ovisnosti, dok bi se na toj osnovi mogla graditi dugoročna klimatski neutralna rješenja poput upotrebe vodika.
Međunarodne financijske institucije spremne su podržati naš ambiciozni plan. Ova će podrška biti presudna za maksimalno unaprjeđenje ogromnog potencijala regije kako bi se osigurale najveće koristi za građane i ekonomije.
Ekonomskim i investicijskim planom Europska komisija također želi ojačati regionalnu dimenziju naše suradnje. Regionalna ekonomska integracija među šest partnera ne predstavlja obilaznicu na europskom putu, već izravnu ekonomsku šansu za generiranje rasta, prevladavanje ekonomske krize izazvane COVID-19, modernizaciju gospodarstva u skladu s prioritetima Europske unije i približavanje unutarnjem tržištu EU-a.
Ekonomski i investicijski plan paralelno prati reforme. Reforme, posebno u oblasti vladavine prava, i dalje su u središtu procesa proširenja, a također su potrebne kao podrška ovom planu, imajući u vidu da povećavaju poslovno povjerenje i stvaraju bolju investicijsku klimu.
Zajedno s planom, Komisija je također usvojila paket proširenja za 2020. godinu, ocjenjujući temeljne reforme koje su u tijeku na zapadnom Balkanu te iznoseći preporuke i smjernice o idućim koracima za naše partnere. Njihova dinamična provedba ne samo da će donijeti dugotrajne rezultate već će ubrzati napredak na putu k Europskoj uniji.
Budućnost zapadnog Balkana je u Europskoj uniji. Od prvog dana mandata ove Komisije jedna stvar je vrlo jasna: regija je za nas ključni prioritet. Neumorno radimo na što bržem približavanju regiji EU-a slijedeći tri cilja: ponovno jačanje procesa proširenja, otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te ubrzavanje ekonomske konvergencije s EU-om.
U pogledu prva dva cilja, poduzeti su značajni iskoraci, s revidiranom metodologijom proširenja i odlukom država članica EU-a da otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, za što je revidirani prijedlog metodologije postavio temelj. Time se pokazalo da EU stoji uz svoje partnere i ispunjava svoja obećanja.
Također smo bili uz regiju tijekom izbijanja COVID-19, pružajući nužnu i daleko najveću podršku, uključujući hitnu medicinsku pomoć i financijski paket od 3,3 milijarde eura za rješavanje izravnih posljedica pandemije.
Novi plan je treći stup moga pristupa. Njime će se ne samo podržati dugoročniji socioekonomski oporavak regije i konvergencija s EU-om već i povećati unutarregionalna suradnja i trgovina te osloboditi neiskorišteni ekonomski potencijal regije. Što je najvažnije, konsolidirat će regiju kao investicijsko odredište za europska poduzeća i staviti ga na mapu investitora koji žele smanjiti udaljenost do tržišta Europske unije i diverzificirati ponudu.
Ovoga tjedna putujem na zapadni Balkan kako bih našim partnerima osobno i izravno predstavio novi ekonomski i investicijski plan, kao i godišnje procjene. Nadam se da ću dobiti podršku za provedbu plana, kao i jasno opredjeljenje za reforme i suradnju. Radit ćemo na tome zajedno u cilju stvaranja novoga ekonomskog i socijalnog okruženja već u sljedećih pet godina.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
