Od 1. siječnja otvaranje tzv. Petog kanala za hrvatsko iseljeništvo

Brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu Hrvatska je lani financirala s više od 40 milijuna kuna, stoji u godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine, o kojemu danas raspravlja Sabor, piše HRT.

Izvješće podnosi Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, a zastupnicima ga je kratko predstavio državni tajnik Zvonko Milas.

Tri su strateška cilja koja Ured želi ostvariti: razviti suradnju, zaštititi prava i interese Hrvata izvan Hrvatske i jačati njihove zajednice, poticati povratak iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku.

Za 65 programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH prošle je godine odobreno 20 milijuna kuna.

Manjinskim zajednicama u Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji dodijeljena su tri milijuna kuna kojima se financiralo 259 projekata hrvatske nacionalne manjine.

Za programe i projekte udruga hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi dodijeljeno je 1,1 milijun kuna, a financirano 17 programa, navodi se u izvješću.

Oštre kritike Vladi na račun nečinjenja po pitanju problema Hrvata u Bosni i Hercegovini izgovorio je Božo Petrov iz Mosta.

Kad je riječ o statusu Hrvata u BiH, najvećim izazovom označava poštivanje odluke Ustavnog suda o neustavnosti izbora članova Doma naroda Parlamenta Federacije BiH-a i promjenu izbornog zakona.

"Izborni zakon treba promijeniti što je moguće hitnije, dajemo potpunu podršku federalističkom uređenju BiH-a", poručio je Petrov.

Predstojnik Središnjeg ureda Zvonko Milas ističe da je hrvatski narod u BiH "strateška prioritetna Vladina zadaća", da je odlazak među ljude ponekad značajniji nego konkretna materijalna pomoć. Premijer Andrej Plenković je u prvoj godini mandata sedam puta posjetio BiH, istaknuo je Milas.

Ivica Mišić iz Promijenimo Hrvatsku zamjerio je "lijevoj strani" u Saboru što se nije dala ni repliku niti se očitovala o Izvješću. Oni u stvari ne žele Hrvate izvan Hrvatske. Zato Hrvati izvan domovine imaju probleme diljem svijeta, rekao je. Ustvrdio je i da postoji bitna razlika između bosanskih Hrvata i hrvatskih Srba -prvi su se borili za BiH, drugi se pobunili protiv hrvatske države.

Vaša je rasprava sramotna i besmislena, vičete i vrijeđate, uzvratio mu je Željko Jovanović (SDP). Tko vam daje pravo upirati prst u nas, nema razloga da se okomite na lijevu stranu, dodaju SDP-ovci Alan Prelec i Predrag Matić. Predstojnik Milas je iznio korektno izvješće koje će SDP podržati, ne znam što bismo mu dodali, nisam za ispraznu priču, poručio je Matić zastupniku Mišiću.

U raspravi pohvaljen je doprinos HRT-a. Milas je najavio skoro otvaranje HRT-ovih dopisništava u Mostaru i Sarajevu, ukinutih u mandatu ravnatelja Gordana Radmana, te od 1. siječnja otvaranje tzv. Petog kanala za hrvatsko iseljeništvo gdje će moći gledati sve 'proizvode' HRT-a.

Sabor će raspraviti i prijedlog Kluba Živog zida i SNAGA-e da se izmijeni zakon koji uređuje zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, odnosno cijepljenje.