Europa poručila: Hitno mijenjajte Izborni zakon

Europska komisija je danas u Strassbourgu usvojila paket o proširenju, a najvažniji zaključak koji se tiče Bosne i Hercegovine kaže kako se ''hitno mora izmijeni izborni okvir s ciljem da se osigura pravilna organizacija izbora u listopadu 2018. godine i nesmetano provođenje rezultata''.

''Svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis za rješavanje pitanja oko Doma naroda Federacije. Odluka Ustavnog suda iz 2010. godine o poštivanju osnovnih demokratskih prava građana Mostara da glasuju na lokalnim izborima tek se treba provesti. Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o trošarinama, negativno su utjecalo tenzije između vladajućih koalicijskih stranaka i opstrukcije od strane opozicijskih stranaka u Parlamentima na državnom i entitetskim razinama, što je dovelo do usporavanja tempa reformi.

Reformska agenda se učinkovito provodila kada su državne i entitske razine radile na koordiniran način.

Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju “Sejdić-Finci” i drugim povezanim slučajevima'', stoji u Izvještaju.

Na funkcioniranje Predsjedništva Bosne i Hercegovine utjecalo je izražavanje oprečnih stavova pojedinih članova Predsjedništva o brojnim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti u oblasti vanjske politike. Vijeće ministara usvojilo je još strategija za cijelu zemlju u oblastima kao što su okoliš i ruralni razvoj. ''Međutim, s iznimkom nekoliko reformi i posebno usvajanja zakona o trošarinama, provedba brojnih reformi je kasnila zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije.

Strategije za cijelu zemlju u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim financijama tek se trebaju usvojiti'', stoji u Izvještaju.

Mehanizam koordinacije po pitanjima vezanim za EU počeo je funkcionirati u lipnju 2017. godine sa pripremanjem odgovora zemlje na Upitnik Europske komisije. Nacionalni program za približavanje zakonodavstva zemlje pravnoj stečevini EU tek se treba usvojiti. ''Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme svoje javne uprave i tijekom prošle godine nije postignut nijedan napredak. Strategija za cijelu zemlju za reformu javne uprave je u izradi i treba se usvojiti.

Daljnja fragmentacija državne službe u entitetu Federacija te na županijskom nivou povećala je rizik od politizacije. Bosna i Hercegovina ima određenu razinu spremnosti u pogledu svog pravosudnog sustava. Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali sveukupno promatrano, reforme napreduju sporim tempom. Bilo koja izmjena zakona o kaznenom postupku treba biti u skladu s međunarodnim standardima i ne bi trebala ugroziti sposobnost institucija da rješavaju slučajeve teškog organiziranog kriminala, korupcije i drugih izazova za vladavinu prava.

Također postoji određena razina spremnosti u pogledu borbe protiv korupcije. Međutim, korupcija je široko rasprostranjena te je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost. Bosna i Hercegovina ima određenu razinu spremnosti za borbu protiv organiziranog kriminala. Određeni napredak je postignut, naročito usvajanjem nove strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i njegovo suzbijanje te ispunjavanjem akcijskog plana za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, što je rezultiralo time da Bosna i Hercegovina više neće biti predmet Radne grupe za financijske mjere u borbi protiv pranja novca. Međutim, potrebni su značajni napori u vezi sa finansijskim istragama i unapređenjem kapaciteta za borbu protiv terorizma kao i poboljšanje suradnje sa susjednim zemljama po pitanjima upravljanja granicom'', stoji u Izvještaju.

Postignut je određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina. Međutim, potrebna su suštinska unapređenja strateškog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za poštivanje ljudskih prava. To uključuje slobodu izražavanja gdje se nastavlja politički pritisak i zastrašivanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade. Nedostatak učinkovite provedbe zakonodavstva za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja u obitelji, i dalje izaziva zabrinutost. Neophodan je sveobuhvatniji i integrirani pristup populaciji Roma kako bi se potakla njihova socijalna inkluzija.

Usuglašavanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU se tek treba unaprijediti Kapacitet za upravljanje migracijama, posebno u radu sa ranjivim grupama, treba dalje jačati. ''Što se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.

Određena poboljšanja poslovnog okruženja su postignuta, a financijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje, fragmentirana i neučinkovita javna uprava te znatne neuravnoteženosti tržišta rada, povezane sa slabim obrazovnim sustavom, slabim institucionalnim kapacitetima te nepoticajnom investicijskom klimom. Pored toga, siva ekonomija je i dalje značajna.

Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak i ostala u ranoj fazi ostvarivanja kapaciteta da s nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Europske unije. Sveukupna razina obrazovanja i izdvajanja za istraživanja i razvoj su i dalje niska. Kvalitet stvarnog kapitala ugrožen je nedovoljnim investiranjem. Prometna i energetska infrastruktura nedovoljno je razvijena. Brzina strukturnih prilagodbi je spora, iako je zabilježena određena diversifikacija u regionalnoj trgovinskoj strukturi zemlje'', stoji u Izvještaju.

Paketom proširenja obuhvaćeno je sedam država – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija te Turska. Najdalje u procesu su odmakle Crna Gora i Srbija, Makedonija i Albanija, koje imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora, BiH čeka na mišljenje Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo, dok je Kosovo na začelju i u najtežoj je situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu nezavisnost.

U izvještajima o napretku Komisija ocjenjuje aspirante na članstvo u pogledu poštovanja temeljnih europskih vrijednosti, poput vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa, reformi u području pravne države, javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te ekonomskih reformi.