Riječ je o životnom pitanju, opstanku Hrvatske države i hrvatskog naroda, rekla je predsjednica na početku, dodavši da je demografsko pitanje istaknula u svojem izbornom programu, kada je najavila da će provoditi aktivnu politiku demografske obnove. Ostati ravnodušnim na činjenicu našeg demgrafskog nestajanja značilo bi odustati od budućnosti, rekla je.
Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je da je plan mjera pisala osobno u suradnji sa svojim savjetnicima, dodavši da je riječ o radnom dokumentu koji se može mijenjati sukladno javnoj raspravi i daljnjim konzultacijama s dionicima javnog, političkog i gospodarskog života. Provedba tih mjera naravno ima svoju cijenu, ali njihova neprovedba ima još veću cijenu, a to je nestanak hrvatskog naroda i države u ne tako dalekoj budućnosti. Provedba ovih mjera nije trošak nego ulaganje u budućnost , istaknula je predsjednica.
Hrvatskoj su potrebne korjenite društvene mjere. Ovaj prijedlog ne ovisi samo o političkoj volji za njihovu provedbnu nego i društvenoj klimi koja će ih pratiti slijedećih godina. Nužno je obnoviti naše institucije te ojačati i optimizirati učinkovitost institucija u njihovoj provedbi. Samo je tako moguće vratiti povjerenje građana u politiku.
Prema popisu stanovnika iz 2011. Hrvatska je imala 4 milijuna 284 tisuće 889 stanovnika. Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika sa snažnom neravnotežom u dobnom sastavu.
Ako ne zaustavimo katastrofalna demografska kretanja, izgubit će se više od milijun i 100 tisuća stanovnika do 2051. godine. Ubrzano pada broj i udio mladih, a raste broj i udio starijeg stanovništva. Nastavi li se tako, do 2051. broj stanovnika past će na 3 milijuna 150 tisuća. Broj osoba u radnom kontigentu s 2,9 milijuna smanjit će se na 1,8 milijuna do 2051. i to pokazuje da će se drastično smanjiti broj stanovnika u radnoj i fertilnoj dobi.
Predsjednica je rekla kako se Hrvatska susreće i s egzodusom stanovništva. Odlaze cijele obitelji. Riječ je o pravom egzodusu hrvatske mladosti. Pravih podataka zapravo i nema, ali istraživanje pokazuje da je stvarni broj 2,6 puta veći od službene statistike, rekla je.
Prva skupina mjera su gospodarske mjere, kojima je temeljni cilj stvaranje pogodnog okruženja za stvaranje konkurentnih radnih mjesta.
Porezna reforma ključ je svega. Glavni cilj je smanjiti troškove za radnike i poslodavce. Druga ključna reforma je reforma javne uprave.
Drugi je fokus na blokiranim građanima. Predsjednica je istaknula da je potrebno maknuti sve posrednike u ovršnom postupku te da bi se ovrhe trebale vratiti u nadležnost sudova. Druga mjera je uvođenje apsolutne zastare.
Istaknula je da su u Hrvatskoj egzistencijalni problemi zapreka željenom broju djece. Mjeru obiteljske politike možemo svrstati u tri segmenta: 1. financijske naknade i olakšice; 2. usluge skrbi o djeci; 3. vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste, slobodne dane.
(HRT)
| Vaše ime | |
| Komentar | |
