Upraviteljske ovlasti Hoseru dokaz su da je Papi dosta KGB-a, Udbe, Müllera i sličnih

Datum objave: 14.08.2018   Broj čitanja: 4234
Dolaskom Henryka Hosera u Hercegovinu sve više se govori o anomalijama kojima je Crkva u Hercegovini bila opterećena punih 26 godina. Spominju se imena koja u nekim sustavima kao što je komunizam nisu smjela biti spomenuta u negativnom kontekstu, a koja su puno zala učinila na ovim prostorima.
Upraviteljske ovlasti Hoseru dokaz su da je Papi dosta KGB-a, Udbe, Müllera i sličnih

 

Tako se više ne šuti o Aleksandru Maksimovu, čovjeku koji je otvorio dušu i srce u filmu "Od Fatime do Međugorja", ali ni o Goranu Lasiću Gorankiću jednom od najmoćnijih ljudi u nekdašnjoj Udbi, a koji su radili na rušenju Međugorja, kreiranju vodstva Crkve u Hercegovini, ucjenama i drugim stvarima koji će ostati tamna mrlja u povijesti Hercegovine, ali i puno šire.

 

Magazin Globus ovih dana pisao je o dolasku Henryka Hosera u Hercegovinu, a koji, prema tom listu, ima mnogo šire ovlasti od vizitatorskih, tj. da on ima ovlasti upravitelja. Strogo formalno, njegova je misija pastoral, tj. unapređenje pastoralnih uvjeta u Međugorju. Ali on tu, piše Globus, ima puno veću ulogu.

– Jedan naš svećenik koji je na službi u SAD-u rekao mi je kako mu je nuncij, nakon ustoličenja Hosera u Međugorju, poručio: “Sada su otvorena vrata Međugorja i recite biskupima u SAD-u i vjernicima da dođu u što većem broju!”… U svemu je tome najzanimljivije da je Hoser dobio ovlasti “za župu i za one koji dolaze u Međugorje”. To nadilazi funkciju vizitatora i daje mu upraviteljske ovlasti - stoji u insajderskom izvješću Globusa.

 

A još prije samo tri godine sve je bilo drukčije. Mnogo drukčije. "U Međugorju su tada strepili od najžešćih sankcija” – pročitao sam u jednome izvješću. A kakve su to sankcije trebale biti? Vrlo brojne i vrlo neugodne za međugorske fratre, ali i za armiju hodočasnika koji onamo svake godine dolaze sa svih kontinenata", govori Globusov insajder, a u rečenicama koje slijede obznanjuje se ime onog koji je bio "capo di tutti capi" progona!

 

Neke su se čak sankcije – tada, prije tri godine – i obistinile. Prvo, vidiocima je, na zahtjev Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu, bio zabranjen svaki javni nastup. Drugo, mjesne su crkve dobile naputak da ne smiju ugošćivati vidioce.

 

Treće, u Međugorju je bio uklonjen displej s redovitim mjesečnim porukama vidjelici Mariji Pavlović.

 

Četvrto, radio se pritisak da se ukine emitiranje Radio Mir Međugorja i zatvori službena mrežna stranica svetišta.

 

I tako dalje, za Međugorje su trebali nastupiti crni dani… Ton takvoj kampanji davao je tadašnji prefekt Kongrecije za nauk vjere Gerhard Ludwig Müller.

 

I to je taj "capo di tutti capi".

 

Upravo je taj Müller bio jedan od najmoćnijih progonitelja hercegovačkih franjevaca. Po mišljenju mnogih zahvaljujući njegovom lobiranju nakon odlaska KGB-a i Udbe krenuli su crni dani za franjevce Hercegovine od kojih su neki doživjeli progon neslućenih razmjera.

 

Ali onda se sve okreće. Prvo ga Papa miče s čela Kongegracije za nauk vjere u srpnju prošle godine, praktički prije godinu dana. Kongregacija za nauk vjere se tradicionalno smatrala “la suprema”. Jednom davno, sve što je izašlo iz Vatikana moralo je prvo poći kroz njene urede. Otpuštanjem čelnika najvažnijeg odjela u Vatikanu, Papa je dao do znanja tko ima stvarnu moć.

 

A onda na vidjelo izlazi najgora stvar koja se može dogoditi poniženom kardinalu koji je udarao na Međugorje i franjevce Hercegovine. Izišla su na vidjelo zlostavljanja dječaka u crkvenom horu u Regensburgu iz 1968. koja je Müller želio zataškati. Alexander Probst godinama se borio s traumama koje je tu doživio i umjesto da ga zaštiti Gerhard Ludwig Müller 2010. Probsta napada da ocrnjuje Crkvu. To ga je, kaže, naljutilo i ponizilo, jer je taj biskup imao više razumijevanja za fasadni ugled svećenstva nego za patnje žrtve. Još više ga je pogodilo kad je papa Ratzinger, Benedikt XVI, imenovao Müllera prefektom Kongregacije za nauk vjere, koja sudi u slučajevima seksualnog napastvovanja djece u Crkvi. - To je bilo kao da lisici povjerite red u kokošinjcu - kazao je Probst za Müllera, iz čega je jasno kakvo je mišljenje nekad zlostavljani dječak imao o nekad moćnom kardinalu. Na kraju je i Crkva priznala zbog djela tih pojedinaca i javno se ispričala zbog svega što se događalo.

 

Odlazak opasnog Müllera bio je znak da se u Crkvi događaju velike promjene i da se udari na vjernike i franjevce Hercegovine, te na Međugorje neće više tolerirati.

 

"Globus" u svojoj analizi piše da je Ruinijeva komisija predložila papi da učini neke “revolucionarne” pomake još prije tri godine. Prvo, da ukine zabranu organiziranih hodočašća u Međugorje (tako da svećenici napokon smiju organizirati hodočašća u Međugorje). Drugo, da župa Međugorje prijeđe pod izravan nadzor Svete Stolice i da postane tzv. pontifikalno svetište. A treći, i “najrevolucionarniji”, prijedlog bio je da se priznaju prva ukazanja u Međugorju, njih 7, koja su se dogodila u razdoblju od 24. do 30. lipnja 1981. Od 15 članova Komisije njih 13 dalo je svoj glas za priznanje nadnaravnosti ukazanja u tome razdoblju.

 

Upraviteljske ovlasti Hoseru dokaz su da je Papi dosta KGB-a, Udbe, Müllera i sličnih.

 

Grude.com

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO