PODRAVKA STIŽE U HERCEGOVINU: Rajčica (paradajz) ovdje bolje rađa nego u Istri

Datum objave: 23.08.2018   Broj čitanja: 905
Ono što je Večernji list pisao u nekoliko navrata, jučer su i službeno potvrdili vodeći stručnjaci Podravke.
PODRAVKA STIŽE U HERCEGOVINU: Rajčica (paradajz) ovdje bolje rađa nego u Istri

 

Urod industrijske rajčice veći je nego u Istri i daleko iznad očekivanja svih onih koji su upućeni u tu priču. Kako je jučer Večernjem listu tijekom sastanka u Mostaru rekao prof. dr. sc. Zdravko Matotan, direktor Sektora razvoja poljoprivrede Podravke, na probnim nasadima u Hercegovini ostvareni su visoki prinosi i sada je konačno jasno kako ovaj projekt ima svijetlu budućnost u Hercegovini.

 

– Tamo gdje su poštovane tehnologija i preporuke koje smo dali dobili smo vrhunske rezultate. Prinosi su na tim površinama znatno veći nego u Istri i imamo mnogo razloga za zadovoljstvo. Kvaliteta rajčice je isto vrlo visoka. Udio suhe tvari je odličan i to je dodatni razlog zašto trebamo nastaviti s projektom. Ovo je preliminarno istraživanje, a sada treba ići dalje. Ljude koji su ostvarili dobre rezultate trebamo dodatno angažirati kako bi se ova priča širila.

 

Iduće godine priču treba proširiti jer, ako ćemo imati tvornicu ovdje, onda moramo osigurati dovoljno sirovine za preradu. Znamo kako prve godine ne može biti postignut maksimum, ali želimo dobiti što više površine na koju ćemo saditi rajčicu i imati rezultate kakve imamo ove godine – rekao je prof. dr. sc. Matotan za Večernji list.

 

Veljaci rekorderi

 

Njegove navode jučer nam je potvrdio i prof. dr. sc. Marko Ivanković, autor studije o Podravkinoj tvornici u Hercegovini i isplativosti cijeloga projekta. – Jedan rani hibrid u Veljacima je dao više od 100 tona po hektaru, što je mnogo više od naših očekivanja. Očekujemo da i kasni hibridi daju slične rezultate, oni još rastu. Sve što je iznad 65 posto po hektaru dodatna je zarada i mi smo daleko premašili te brojeve na testnim nasadima. Sada se pripremamo za nastavak projekta – ističe Ivanković. S druge strane, Matotan dodaje kako će se u budućnosti raditi na načelu minimalne potrebe za ljudskim radom. Usjevi se sade sadilicama, berba se vrši kombajnima, a kako bi se s takvom mehanizacijom radilo, potrebne su veće površine. Stoga će Podravkini kooperanti u Hercegovini morati osigurati minimalno pola hektara površine za sadnju. – Kombajnu je potrebno najmanje 10 metara da se može okrenuti i još osam metara da se s njim može okrenuti prikolica na koju se rajčica skuplja. Ručna berba ne dolazi u obzir jer je preskupa. Kada smo u Istri počeli raditi, još 1998. godine, 40 posto vrijednosti proizvoda nosila je ručna berba. Kada smo uveli mehanizaciju, troškovi su se smanjili na 10 posto. Jedan berač dnevno može ubrati do 700 kg rajčice, a kombajnom se može prikupiti više od 100 tona. To sve govori. Zato je minimalna površina koju naši kooperanti moraju imati najmanje pola hektara. Najveći broj proizvođača u Istri ima površine od 0,5 do 20 hektara. I ovdje treba raditi na tome. Moraju se riješiti imovinsko-pravni odnosi, male parcele ukrupniti, napraviti blokove na kojima se ona može raditi – objašnjava Podravkin vodeći stručnjak.

 

Važnost vode

 

Dodaje kako je velika prednost Hercegovine u odnosu na Istru velika količina prirodnih izvora koji se mogu koristiti za napajanja usjeva. Istri se događaja da morska voda uđe u izvore i imamo situacije da rajčicu zalijevaju slanom vodom, što stvori velike štete. U Hercegovini takav scenarij nije moguć, a prirodni izvori broje se u stotinama. I Matotan i Ivanković naglašavaju kako će kooperanti na kraju kalendarske godine dobiti ugovor za iduću, tako da u suradnji neće biti nikakvih nepoznanica.

 

– Proizvođači će u svako doba znati kakva će im biti otkupna cijena i kakav im je plan rada za iduću godinu. Sve će biti stavljeno u ugovor s Podravkom – zaključili su sugovornici.

 

Večernji list

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2018
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio