Blagi porast zadovoljstva radom pravosudnih institucija

Rezultati istraživanja koje se odnosi na percepciju javnosti u vezi s radom sudova u Bosni i Hercegovini, a kojim su obuhvaćeni općinski sudovi u Sarajevu, Mostaru i Tuzli te Osnovni sud u Banjoj Luci, pokazuju da je, generalno, prisutan trend blagog porasta zadovoljstva radom pravosudnih institucija, piše Večernji list BiH.

Istaknuto je to danas na pres-konferenciji u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTVBiH), na kojoj su predstavljeni rezultati inicijalnog istraživanja iz razdoblja travanj/lipanj 2015. godine, odnosno finalnog iz siječnja/ožujka 2018. godine, realiziranog na uzorku od 2.000 građana i to putem 'face to face' (60 posto) i telefonskog anketiranja (40 posto), uključujući i analizu/provjeru dokumenata spomenutih sudova...

Rukovoditeljica Projekta unapređenja efikasnosti sudova i odgovornosti sudaca i tužitelja u BiH Ana Bilić-Andrijanić istaknula je kako je svrha prvog (inicijalnog) istraživanja bio pregled nedostataka unutar pravosuđa, a drugog (finalnog) da se sagleda učinak mjera koje su u međuvremenu poduzete radi popravljanja slike o radu pravosuđa, odnosno mišljenja građana o pravosudnim institucijama.

Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da građani koji su bili korisnici usluga sudova imaju pozitivnije mišljenje o radu ovih institucija od građana koji nisu imali kontakta sa sudom. Područja istraživanja/analize odnosila su se na opću ocjenu povjerenja u rad pravosuđa, opće mišljenje o radu zaposlenika - sudaca i tužitelja, informiranost o radu sudova, mišljenje o zastupljenosti korupcije u radu pravosudnih tijela, fizičku pristupačnost suda, dostupnost informacija, alternativni način riješavanje sporova, trajanje postupaka i, generalno, cjelokupnu percepcija o radu institucije.

Komentirajući neke od nalaza istraživanja, Bilić-Andrijanić navodi kako informiranost građana o radu sudova bilježi porast u Općinskom sudu u Mostaru, a kada se radi o medijskoj slici rada sudova, u Sarajevu i Mostaru građani smatraju da mediji predstavljaju realnu sliku o radu ovih institucija. Istovremeno, građani u Tuzli smatraju da je došlo do 'pada' realnog prikaza u tom segmentu, a u Banjoj Luci građani su mišljenja da mediji predstavljaju isključivo lošu stranu rada pravosuđa. Usto, analiza rada Općinskog suda Sarajevo svjedoči o smanjenu nepovjerenja u njihov rad, te smanjenju percepcije ispitanika da su suci/tužitelji korumpirani, kao i jačanju uvjerenja da građanin može očekivati pošteno suđenje. Općinski sud Sarajevo je, ujedno, i jedini sud u kojem je došlo do porasta zainteresiranosti građana za promotivni materijal i alternativni način riješavanja sporova.

Nalazi koji se vežu za Općinski sud u Mostaru pokazuju porast povjerenja u rad pravosuđa, te je, također, povećano povjerenje građana da mogu očekivati fer i pošteno suđenje, a pogoršana percepcija fizičke pristupačnosti sudu, što se tumači promjenom lokacije Suda. Kada se radi o pozitivnim pomacima, sličan trend bilježi i Općinski sud u Tuzli - rast povjerenja građana i očekivanja u vezi s poštenim suđenjem. Međutim, zabilježeno je i jačanje percepcije o korumpiranosti pravosuđa.

Analiza rada Osnovnog suda u Banjoj Luci pokazuje da nije došlo do promjene razine povjerenja u rad, a povećana je i percepcija korumpiranosti pravosuđa, te smanjeno uvjerenje da prosječan građanin može očekivati pošteno suđenje. Također, nalazi u vezi s ovim sudom svjedoče o smanjenju utjecaja osobnih veza na sudske odluke. Generalno, građanima i nadalje najveći problem predstavljaju dužina trajanja postupaka, te visina sudskih troškova i odvjetničkih usluga.

Član VSTV-a BiH i sudija Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH Selim Karamehić podsjetio je kako cilj istraživanja, čiji su rezultati predstavljeni, jeste mjerenje razine zadovoljstva javnog mjenja, korisnika sudova, te dobivanje jasno formuliranog stava javnosti o radu spomenutih sudova kao i poređenje rezultata i mjerenje promjene zadovoljstva korisnika sudova. Dodao je da je istraživanje pod nazivom „Inicijalno i finalno istraživanje zadovoljstva korisnika sudova“ realizirano u sklopu projekta „Konsolidacija i dalji razvoj komunikacionog i informacionog sustava“, a uz financijsku potporu Europske unije iz programa predpristupne pomoći IPA2012 IPA 2013. Karamehić je ukazao na značaj koji povjerenje javnosti u rad pravosuđa ima u pogledu njegovog optimalnog funkcioniranja. - Vladavina zakona je jedan od najvećih izazova na putu ka članstvu BiH u EU. Poglavlja 23. (Pravosuđe i ljudska prava) i 24. (Pravda, sloboda i sigurnost) bit će ključne oblasti u pregovorima naše zemlje s EU-om, a velika odgovornost za uspjeh pregovora o navedenim poglavljima leži upravo na pravosuđu - zaključio je.