Hrvatska odgovorila na prozivke: Bivši visoki predstavnici krivi za nejednakopravnost Hrvata i Bošnjaka

Hrvatska je u subotu odbacila optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se miješa u unutarnja pitanja te države i optužila ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling nedavno su ocijenili nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a.

Odbacuju optužbe
U Zagrebu osporavaju Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata. Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji. "Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak", stoji u priopćenju MVEP-a, koje prenosi Hina.

"Konstitutivni narodi nisu jednakopravni" "Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH", dodaje se. Na Zrinjevcu kažu da je posljednji primjer neravnopravnosti to što je hrvatski član državnog vrha po treći put izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda, prenosi Hina. "Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u predsjedništvu BiH, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv", ističe ministarstvo.

Pismo
Podsjetimo, trojica bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini uputili su otvoreno pismo visokoj povjerenici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU vezano za ''uplitanje Hrvatske u političke procese u BiH''. U svom pismu Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt navode da su kao bivši visoki predstavnici u BiH duboko zabrinuti što se, kako navode, Hrvatska neprestano miješa u političke poslove BiH, navodeći kao primjer nedavni pokušaj negiranja legitimnosti izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Nedavno je i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da se Rusija odavno zalaže za ukidanje funkcije visokog predstavnika, kao i za to da odgovornost za situaciju u BiH bude prenesena na tri konstitutivna naroda. Kako je rekla nazočnost protektora odavno iscrpilo svoju funkciju i samo koči razvoj zemlje. Što Inzko kaže Inače, trenutno visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poručio je da Hrvati u BiH trebaju napraviti katalog svega što imaju. Inzko je ovo izjavio odgovarajući na zahtjev europske zastupnice Željane Zovko da joj se dostave izvještaji o tome koliko OHR godišnje troši novca.

Komentirajući zahtjev Željane Zovko, hrvatske EU parlamentarke koja je zatražila da joj se dostavi proračun OHR-a, Inzko je kazao da ona radi za drugu državu. Prema njegovom mišljenju, možda iza poruka Zovko postoji neka strategija. ''Rezultat nije bio onakav za HDZ kao što su očekivali i to je možda razlog zbog čega Zovko to radi. Mislim da bi trebalo biti manje frustracija na hrvatskoj strani i možda bi trebalo napraviti neki katalog šta to sve u BiH imaju Hrvati kad je riječ o funkcijama na svim nivoima vlasti.

Mislim da bi onda ova debata bila malo realnija. Da vidimo što Hrvati imaju de facto na kantonalnom nivou, koliko imaju ministara, kao i na federalnom nivou. Da li imaju puno ministara financija, pravosuđa i na državnom nivou vidimo da ko upravlja indirektnim oporezivanjem, koliko procenata ministara imaju i da onda pričamo o faktičkom stanju, da eliminiramo frustracije'', naglasio je Inzko.

Na ove izjave oštro je reagirala Hrvatska republikanska stranka poručujući Inzku da ''u svojoj Austriji „napraviti katalog svega što ima“ određeni narod, etnička skupina, da se vidi po „svim razinama da li imaju puno ministara i koliko je to procenata“'', dodajući da to pokuša dogodio bi mu se doživoti progon iz javnog života. Valja istaknuti i da je OHR-u u proračunskoj 2017./2018. godini dodijeljeno 5,328 milijuna eura od čega je 54,37 posto iz EU, što ih čini najvećim donatorom. Unatoč brojnim pozivima, posebice iz RS, da se zatvori ured viskog predstavnika u BiH, Inzko poručuje da nisu ispunjeni svi uvjeti i ciljevi za završetak mandata.

Podsjećanja radi, od tih uvjeta ostalo je neriješeno pitanje vojne i državne imovine, a potrebna je i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira utemeljena na punom poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma".