Stručnjaci iz BiH: Vrijeme je opasno za kronične bolesnike i radnike na otvorenom

Zbog toga je potrebno prilagoditi način odijevanja i režim prehrane.
Zdravstveni stručnjaci apeliraju i na poslodavce čiji zaposlenici svoje radne obveze ispunjavaju na otvorenom.

Zdrav organizam ima sposobnost prilagođavanja na visoke i niske temperature zraka, međutim hladno vrijeme posebno je nepogodno za kronične bolesnike, naročito one koji boluju od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.

"Hladno vrijeme dovodi do suženja krvnih žila pa može doći do povećanja krvnog tlaka. S tim su veće mogućnosti da pacijenti s kardiovaskularnim bolestima dobiju srčani ili moždani udar. Pacijenti koji boluju od opstruktivne bolesti pluća mogu imati veće probleme zbog udisanja hladnog zraka", kazala je za Klix.ba specijalistica urgentne medicine u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Selma Mehačević.

Kronični bolesnici i starije osobe trebaju izbjegavati izlazak u jutarnjim i večernjim satima kad su temperature zraka znatno ispod nule, dok zdrave osobe koje u ovim vremenskim periodima moraju boraviti na otvorenom trebaju izvršiti određene pripreme.

"Potrebno je da se građani slojevito oblače. Prvi sloj odjeće bi trebao biti od pamuka zbog zaštite od znojenja, a potom od vune. Potrebno je nositi i jakne koje ne propuštaju vjetar i vlagu, zatim zaštitu za ruke u obliku toplih vunenih rukavica, šalove koji prekrivaju lice, nos i usta te kape koje štite uši", savjetuje za Klix Mehačević, prenose Grude.com. Temperatura tijela najprije se gubi na otkrivenim dijelovima na kojima usred duljeg boravka na hladnom zraku mogu nastati promrzline koje prate crvenilo, bol i otekline.

"Ako dođe do nastanka ozeblina potrebno je da osoba uđe u zagrijanu prostoriju, a potom skine hladnu ili mokru odjeću i obuću. Boravak u toploj prostoriji će omogućiti postupno zagrijavanje tijela, a stavljanje u tople kupke, trljanje ili mazanje kremama nije dozvoljeno", kaže Mehačević.

Kada je riječ o ozeblinama koje na koži mogu prouzrokovati dublja oštećenja, potrebno je skinuti hladnu odjeću, na smrznute dijelove tijela staviti sterilnu gazu, a onda i zatražiti pomoć liječnika.

Organizam je adekvatnim unosom hrane i pića potrebno prilagoditi hladnom vremenskom razdoblju.

"Zimi svi jedemo slanu i masnu hranu, međutim to se ne preporučuje, jer ona podiže krvni tlak. Potrebno je jesti što više voća i povrća. Hrana treba biti kuhana na laganoj vatri, a preporučuje se mrkva, kupus, cvekla, odnosno sve ono što u sebi ima mnogo vitamina C. Ovakva hrana poboljšava imunitet, a uz to i grije naše tijelo", ističe Mehačević za Klix. Ona u ovim danima preporučuje i umjereno disanje kako bi se spriječio ulazak hladnog zraka kroz dišne puteve.

Treba konzumirati tople čajeve, juhe i toplu čokoladu, a izbjegavati gazirana i alkoholna pića.

U ranim jutarnjim satima, kada se većina građana naše zemlje priprema za odlazak na posao preporučuje se konzumiranje toplog čaja i umjeren doručak kojim se organizmu daje dovoljno energije.

Mehačević posebno apelira na poslodavce koji bi trebali korigirati radno vrijeme za one radnike koji veći dio dana provode na otvorenom. Boravak na ovakvim radnim mjestima se ne preporučuje rano ujutro i kasno navečer.

Uz adekvatnu prostoriju u kojoj bi se radnici mogli ugrijati, Mehačević savjetuje i timski rad kako bi se radnici međusobno mogli nadgledati, posebno zbog opasnosti od smrzavanja.

"Poslodavac treba osigurati adekvatnu odjeću i obuću koja ne propušta vjetar i koja ne propušta vodu, kape i rukavice. Potrebno je prilagoditi i način ishrane, odnosno da obroci budu češći i bogatiji ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama, uz tople napitke u vidu čaja i sokova", dodaje Mehačević.

Izuzetno niske temeprature zraka proteklih dana stvorile su i poledicu koja može biti jako opasna za pješake. Najbolji oblik zaštite je što manje kretanja na otvorenom, međutim svi oni koji moraju izaći na klizave pločnike trebaju obući ravnu obuću s dubokim dnom koje nije klizavo.

Grude.com/Klix.ba