Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su podržali zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine.
Prema direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021.
To se odnosi na proizvode, kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno s izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.
Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 posto njihovog sastava, i drugi su po redu među plastičnim onečišćivačima koji se nalaze na europskim plažama. U izvješće je stoga dodan članak u kojem stoji da države članice moraju postaviti ciljeve za smanjenje filtera za cigarete za 50 posto do 2025., odnosno za 80 posto do 2030. godine.
Hrvatski zastupnik i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Davor Škrlec (Zeleni) kaže da je direktivu potrebno iskoristiti za poticanje promjena kako bismo kao društvo proizvodili manje smeća i postali održivi.
Izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE) predložila je i izmjenu odredbe koja se tiče odvojenog prikupljanja plastičnih boca. One su zajedno s vlastitim čepovima najveći izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, odnosno, jedna petina sve plastike za jednokratnu upotrebu.
Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okoliš i za gospodarstvo. Izbjegla bi se šteta u okolišu čiji bi trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagodbe koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.
Ambicioznije mjere EU-a za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u prometu
Europski parlament zatražio je u srijedu na plenarnom zasjedanju ambicioznije mjere smanjenja emisija ugljičnog dioksida u sektoru prometa, odnosno smanjenje do 2030. emisija ugljičnog dioksida za 37.5 posto za nove osobne automobile i 31 posto za nova laka teretna vozila.
Novi prijedlog dio je politike ambicioznijeg smanjenja emisija ugljičnog dioksida u prometu, koje je Europski parlament prihvatio u listopadu kada je dao podršku smanjenju za 20 posto do 2025. te 40 posto do 2030.
Europska komisija predlagala je smanjenje emisija za 30 posto.
Promet je jedini veliki sektor Europske unije u kojem razina emisija stakleničkih plinova i dalje raste, čime se neutraliziraju smanjenje koja su postigli drugi sektori u borbi s klimatskim promjenama, upozorava se u izvješću zastupnice Miriam Dalli.
Ostvarivanje cilja otežava usporavanje smanjenja emisija ugljičnog dioksida u prometu koje je posljedica trenda povećanja mobilnosti stanovništva.
Prema infografici na stranicama Europskog parlamenta, promet je jedini među važnim sektorima Europske unije, poput energetike, industrijske proizvodnje i poljoprivrede, koji u odnosu na 1990. bilježi konstantan porast emisija ugljičnog dioksida.
Glavni zagađivači su osobni automobili koji čine 60 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida cestovnog prometa u Europi.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
