Aktualnohttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.ZBOG MASAKRA U PARIZU UHIĆEN TERORIST IZ BIHhttp://grude.com/clanak/?i=120852120852Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jun 2019 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-11-breaking__1francuska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj je uhićen muškarac iz Bosne i Hercegovine zbog terorističkih napada u Parizu 2015. godine, javlja AFP. <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, 2015. su u Parizu izveden&nbsp;veliki teroristički napadi, među kojima i masakr u Bataclan, u kojem&nbsp;je ubijeno vi&scaron;e od 130 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prenose mediji, njemačke vlasti pripremaju izručenje državljanina Bosne i Hercegovine u Belgiju.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Belgijske vlasti izdale su&nbsp;europski uhidbeni nalog zbog poticanja terorističke organizacije povezane s terorističkim napadima, uključujući i napad na koncertnu dvoranu Bataclan 13. studenog 2015. godine u Parizu", poručili su&nbsp;njemačka federalna policija i tužiteljstvo u Dresdenu u zajedničkoj izjavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, teroristički napad na koncertnu dvoranu Bataclan izveden je za vrijme rock metal koncerta američke grupe Eagles of Death Metal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trojica napadača trojica napadača IS-a pobila 90 ljudi za vrijeme rock koncerta, dok su drugi teroristi ubijali po pari&scaron;kim terasama barova i restorana i blizu nogometnog stadiona u predgrađu. Ukupno je ubijeno 130 osoba u najkrvavijim napadima izvedenima u Francuskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubojice su nemilosrdno pucale po mladim ljudima koji su bespomoćno ležali, ozlijeđeni ili u strahu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bataclan je kultno mjesto pari&scaron;ke koncertne scene. Zgrada datira iz 1864. a originalno je zami&scaron;ljena kao kineska pagoda. Ime joj potječe od "Ba-ta-clan", operete Jacquesa Offenbacha, kompozitora slavnog can-cana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-11-breaking__1francuska.jpgŠiroki Brijeg će financirati RTV Herceg-Bosnehttp://grude.com/clanak/?i=120846120846Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jun 2019 15:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-28-rtv-hb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pod predsjedanjem predsjednika Gradskog vijeća Vinka Topića održana je 26. sjednica Gradskog vijeća.<p>&nbsp;</p> <p>Na početku sjednice dnevni red je nadopunjen prijedlogom Odluke o davanju suglasnosti za preuzimanje obveze sufinanciranja rada RTV Herceg-Bosne u skladu s vlasničkim djelom Grada &Scaron;irokog Brijega od 6,45%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka je usvojena jednoglasno. Nakon &scaron;to je Kristijan Zovko podnio ostavku na mjesto člana Gradskog izbornog povjerenstva, razrije&scaron;en je te dužnosti i dobio je suglasnost Sredi&scaron;njeg izbornog povjerenstva. Na dana&scaron;njoj sjednice Gradskog vijeća usvojena je odluka o objavi javnog oglasa za imenovanje članova Gradskog izbornog povjerenstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za upražnjeno mjesto, nakon ove Odluke, potrebno je raspisati natječaj, izvr&scaron;iti izbor i podnijeti prijedlog rje&scaron;enja Gradskom vijeću za imenovanje novog člana Gradskog izbornog povjerenstva. Jednoglasno je usvojena Odluka o davanju zemlji&scaron;ta na kori&scaron;tenje JP Vodovod i kanalizacija d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg u svrhu izgradnje crpne stanice za vodovod Buhovo. Također, usvojena je Odluka o određivanju građevinskog zemlji&scaron;ta u svrhu izgradnje crpne stanice za vodovod Buhovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka o davanju zemlji&scaron;ta i objekta na kori&scaron;tenje Mjesnoj zajednici Buhovo usvojena je jednoglasno. Riječ je o objektu u kojem se nekad nalazila trgovina mje&scaron;ovite robe OTP koja je zatvorena. Inicijativom MZ Buhovo, objekt koji je u zapu&scaron;tenom stanju, želi se prenamijeniti za potrebe mjesne zajednice i javne sadržaje. Odluka o izmjeni parcele, na osnovu zahtjeva gospodarskog dru&scaron;tva Ataco trgovina i zastupanje d.o.o., usvojena je jednoglasno. Razlog ove Odluke je stvaranje jedinstvene parcele u svrhu izgradnje poslovno skladi&scaron;nog objekta. Usvojeno je Rje&scaron;enje o utvrđivanju prava vlasni&scaron;tva na građevinskom zemlji&scaron;tu u korist Vladimira sina Marijana i Mirjane Kovačić kći Marijana iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Slobodan Karačić podnio je Izvje&scaron;će o radu i poslovanju Doma za djecu ometenu u tjelesnom ili psihičkom razvoju &bdquo;Marija na&scaron;a nada&ldquo;. Riječ je o izvje&scaron;ću za 2018. godinu. U svom izvje&scaron;ću osvrnuo se i na organizaciju rada u Domu koja se odnosi na ambulantni tretman za djecu s neurorazvojnim pote&scaron;koćama, ambulantni tretman za djecu s kombiniranim pote&scaron;koćama, dnevni tretman za djecu s pote&scaron;koćama u razvoju kroz individualni i grupni pristup, dnevne radionici za radnu terapiju za osobe s pote&scaron;koćama u razvoju mlađe odrasle dobi, dnevni tretman djece s autističnim poremećajima i grupe podr&scaron;ke za roditelje djece s pote&scaron;koćama u razvoju. Broj korisnika usluga u 2018. godini iznosio je 247, od toga, na dnevnom boravku bilo je 40 korisnika, ambulantni tretman koristilo je 57 i neurorazvojni tretman 150 korisnika.</p> <p>Ravnatelj Karačić je naglasio kako je potrebno pronaći sustavno i dugoročno financiranje Doma. Zahvalio se gradonačelniku Kraljeviću na podr&scaron;ci u svakome obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informaciju o stanju sigurnosti za 2018. godinu podnijela je Policijska uprava &Scaron;iroki Brijeg i ona je primljena na znanje. U izvje&scaron;tajnom periodu evidentirano je 41 naru&scaron;avanje javnog reda i mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na 2017. evidentirano je manje prekr&scaron;aja, ali u njima je sudjelovalo vi&scaron;e učesnika. Također, važno je naglasiti kako je PP &Scaron;iroki Brijeg provodila određene mjere radi pobolj&scaron;anja javnog reda i mira, a od 159 javnih okupljanja, sva okupljanja su protekla bez većih incidenata. Kada je u pitanju stanje sigurnosti prometa na cestama koje pokriva PU u 2018. godini dogodilo se 253 prometnih nezgoda, od čega 144 s materijalnom &scaron;tetom i 109 s nastradalim osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na 2017. do&scaron;lo je do blagog povećanja. Ukupan broj povrijeđenih osoba u 2018. godini je 170, od toga 157 je zadobilo lak&scaron;e tjelesne povrede, 11 osoba je zadobilo teže tjelesne povrede i dvije osobe su smrtno stradale. Najče&scaron;ći uzroci nastanka prometnih nezgoda su neprilagođena brzina i alkohol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;tajnom periodu PU evidentirala je 90 kaznenih djela, od čega 55 po poznatom počinitelju, a 35 po nepoznatom, od kojih je rasvijetljeno 17 kaznenih dijela. Ukupno su prijavljene 74 osobe, a 17 osoba je li&scaron;eno slobode. Većina kaznenih djela odnosi se na kaznena djela protiv imovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-28-rtv-hb.jpgPočeli pregovori za SPAS ALUMINIJAhttp://grude.com/clanak/?i=120845120845Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jun 2019 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se premijer Vlade FBiH Fadil Novalić zajedno s federalnim ministrom energije, industrije i rudarstva Nerminom Džindićem sastao s predstavnicima kompanije Aluminij Mostar koji već duže vrijeme traže sustavno rješenje za brojne probleme s kojima se susreću.<p><br />Fadil Novalić je istaknuo kako svi znaju da već dugo postoji problem vezan za Aluminij Mostar, a vezan je prije svega za cijene ulaznih i izlaznih sirovina te cijene struje. One u ovom razdoblju jako negativno utječu na Aluminij tako da će, prema riječima Novalića, biti primorani povući neke radikalnije poteze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jedini uvjet koji mi postavljamo sebi je očuvanje radnih mjesta i ova vlada se bori za to. Mi smo otvorili pregovore s Glencore Internationalom, koji je težak na stotine milijardi dolara, a uspjeh je samo prisustvo jednog ovakvog globaliste dana&scaron;njem sastanku. Oni su isporučili svoje premise kako bi nastavili s ovim biznisom, a mi smo rekli kako je jedini uvjet očuvanje radnih mjesta", kazao je na dana&scaron;njem sastanku Fadil Novalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić rekao je kako mu je drago &scaron;to su danas pokrenuti inicijalni razgovori za preuzimanje Aluminija Mostar te &scaron;to su već napravljeni okvirni dogovori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Klix</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgTAJNE SLUŽBE PRISLUŠKUJU VEČERNJI LIST BIH! Naredba izdana 10. travnjahttp://grude.com/clanak/?i=120834120834Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jun 2019 18:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-25-spijunaza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj pres-konferenciji u Istočnom Sarajevu istaknuo je da Obavještajno-sigurnosna agencija prisluškuje medije u BiH i okruženju.<p>&nbsp;</p> <p>Kazao je da se radi o odluci pod brojem protokola 05/1-4-1547/19 od 10. travnja ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dokumentu je navedeno da se obrada vodi nad desetak medija, među kojima je i Večernji list BiH, najjači medij na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini i uz Avaz najčitanija dnevna novina u BiH. Također, pod obradom je i Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Glavni i odgovorni urednik "Večernjeg lista" Jozo Pavković kazao je za "Avaz" da je to "u svakom slučaju zabrinjavajuće, posebno ako to tvrdi predsjedatelji Predsjedni&scaron;tva BiH. - Očekujem da se do kraja istraži ova informacija. Utvrdi li se točnom, onda ćemo posve sigurno izvijestiti sve relevantne adrese te zatražiti za&scaron;titu međunarodnih medijskih udruga, ali i kažnjavanje odgovornih za poku&scaron;aj gu&scaron;enja slobode riječi. Sloboda medija zajamčena je brojnim međunarodnim i bh. dokumentima koji govore o ljudskim pravima te medijskim slobodama - kazao je Pavković.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-25-spijunaza.jpgLjubuške udruge prodavat će domaće proizvode na slapovima Kravicahttp://grude.com/clanak/?i=120823120823Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jun 2019 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-25-ljubusko_vino_2019_001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za sljedeću godinu ćemo se spremiti, a hoće li to biti u sadašnjem postojećem prostoru u tzv. kućicama ili u nekom drugom, to ćemo vidjeti.<p>&nbsp;</p> <p>To je iznimno važan projekt iza kojeg stoje Grad Ljubu&scaron;ki, tri udruge i JP Parkovi, a njegovo ostvarenje predstavljat će veliki iskorak i napredak, kako za same proizvođače tako i za ukupnu turističku ponudu i razvoj turizma, na koji se u Ljubu&scaron;kom polažu velike nade i planovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o Udruzi pčelara "Kadulja" Ljubu&scaron;ki, Udruzi vinogradara i vinara "Ljubu&scaron;ki" i Udruzi maslinara "Ljubu&scaron;ki". Udruga pčelara postoji već nekoliko desetljeća i okuplja vi&scaron;e od 100 pčelara, u Udruzi vinogradara i vinara je sedam članova, a na osnivačkoj skup&scaron;tini Udruge maslinara bilo je 19 uzgajivača maslina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, maslinara ima vi&scaron;e, na području Ljubu&scaron;kog ima vi&scaron;e od 50.000 stabala maslina, &scaron;to je trećina ukupnog broja maslina u Hercegovini, prenosi <a title="Ljubu&scaron;ki net" href="https://ljubuski.net/27253-ljubuski-med-vino-i-ulje-nudit-ce-se-turistima" target="_blank">Ljubu&scaron;ki.net</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na prijedlog gradonačelnika Barbarića ostvarit ćemo suradnju, na&scaron;e tri udruge u gradu u Stubama imat će svoj prostor i prvi zajednički projekt bit će na Kravici. Planirali smo već ove sezone početi s tim, postaviti jedan &scaron;tand, međutim, nismo imali dovoljno vremena urediti prostor koji bi odgovarao svima jer je sezona počela. No, za sljedeću godinu ćemo se spremiti, a hoće li to biti u sada&scaron;njem postojećem prostoru u tzv. kućicama ili u nekom drugom, to ćemo vidjeti. Na nedavnom sastanku bio je prijedlog da počnemo s izgradnjom etno kuće ljubu&scaron;kog kraja, u kojoj bi u jednom dijelu bilo izloženo vino, maslinovo ulje i med. Na taj način turisti bi mogli kupiti na&scaron;e autohtone proizvode" - obja&scaron;njava Mariofil Rupčić, predsjednik ljubu&scaron;ke Udruge pčelara "Kadulja".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-25-ljubusko_vino_2019_001.jpgČitatelji portala Grude.com izabrali svoje favorite za drugi krug PREDSJEDNIČKIH IZBORAhttp://grude.com/clanak/?i=120821120821Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jun 2019 22:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-24-019-izbori.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Miroslav Škoro se od pjevača, autsajdera u kratkom razdoblju pretvorio u iznenađenje anketa koje ovih dana rade razni portali diljem Hrvatske, kao i neki u Bosni i Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Portal Grude.com je proveo anketu na 500 internetskih korisnika, a prema postotku Miroslav &Scaron;koro uzima 44 posto glasova, Kolinda Grabar Kitarović 40, Zoran Milanović 12 i Mislav Kolaku&scaron;ić 4 posto glasova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na svjetonazor čitateljstva portala Grude.com rezultat i nije preveliko iznenađenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to je &Scaron;koro prvi izbor? Tijekom ranijih mjeseci donijeli smo sve relevantne informacije o Miroslavu &Scaron;kori, i prije nego je postao kandidat za predsjednika, tako su u tekstovima čitanima vi&scaron;e tisuća puta mnogi saznali i da je on doktor ekonomskih znanosti, poduzetnik koji zapo&scaron;ljava stotine ljudi, ali i čovjek sa zdravstvenim problemima koji se hrabro izvukao, premda mu je život visio o koncu. Kao i sami novinari portala i čitatelji portala Grude.com često reagiraju na emocije, a upravo je &Scaron;koro taj koji redovito pogađa u srž, budi emociju i takvim pristupom dobiva poene kod ljudi, kao &scaron;to je slučaj u na&scaron;oj anketi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednicu Grabar Kitarović tijekom skoro pet godina mandata redovito smo predstavljali na&scaron;em čitateljstvu kroz njezin rad i objavljivali ekskluzivne informacije i fotografije kad se na&scaron;a ekipa na&scaron;la s njom u dru&scaron;tvu. Informacije smo donosili uz naglasak na sve &scaron;to je radila za bosanskohercegovačke Hrvate. Radi se o osobi koja je nerije&scaron;eno hrvatsko pitanje i majorizaciju hrvatskog naroda u BiH promovirala u svjetskim okvirima, kako bi svi saznali da se u Bosni i Hercegovini narod koji je izborio njenu slobodu bori za opstanak. Na pro&scaron;lim izborima bh. Hrvati su joj poklonili povjerenje i u okvirima svojih ovlasti koje, poznato je, nisu nimalo velike, znala je usmjeriti pozornost na ovda&scaron;nje Hrvate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je možda iznenađenje 12 posto glasova za Milanovića u anketi, jasno je da je čitateljska publika portala Grude.com, nekda&scaron;nje Bobo&scaron;ke, o Zoranu Milanoviću znala puno, s obzirom da je njegova politika, bez obzira na stranku,&nbsp; bila usmjerena prema za&scaron;titi interesa Hrvata u BiH. U noći kad je zapaljena zgrada HDZ-a u Mostaru, Zoran Milanović je odmah ujutro bio u Gradu na Neretvi i do&scaron;ao dati podr&scaron;ku bosanskohercegovačkim Hrvatima uz poruku da nisu sami. Ni na međunarodnoj sceni nije dopu&scaron;tao da se hrvatsko pitanje koristi u negativnom kontekstu. Iako je napravio brojne pogre&scaron;ke u svom premijerskom mandatu, kako tvrde susjedi u Hrvatskoj, takav nije bio prema hrvatskom pitanju u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislav Kolaku&scaron;ić je pak svima nepoznanica tako da on zasigurno u BiH neće igrati nikakvu značajnu ulogu u biračkom tijelu bosanskohercegovačkih Hrvata. Premda, mora se uzeti u obzir da su korijeni Mislava Kolaku&scaron;ića iz Rame pa je praktički jedini Hercegovac, osim ako se uzme u obzir da su nekad davno Milanovići napustili livanjski kraj i oti&scaron;li živjeti u Sinj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivana Pernara koji je također davao ekskluzivne izjave za portal Grude.com, uz dužno po&scaron;tovanje, nećemo pratiti u kampanji po&scaron;to ga ne smatramo vrijednim političkog spomena niti se njegov rad može uzeti ozbiljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema svemu sudeći, očekuje nas jo&scaron; jedna žestoka izborna utrka, možda i najuzbudljivija do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-24-019-izbori.jpgSudarili se borbeni avioni u Njemačkoj, pilot poginuohttp://grude.com/clanak/?i=120816120816Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jun 2019 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-24-eurofighter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan pilot je poginuo, a drugi se uspio spasiti nakon sudara vojnih zrakoplova 'Eurofighter' u zraku na sjeveroistoku Njemačke, izvijestila je njemačka policija.<p>&nbsp;</p> <p>Zrakoplovi su pripadali njemačkim oružanim snagama, a sudarili su se nedaleko od vojne baze Laage u njemačkoj njemačkoj državi Mecklenburg-Zapadno Pomorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo obrane objavilo je da su dva zrakoplova sudjelovala u zračnim manevrima u regiji meklenbur&scaron;koga jezerskoga platoa kad se sudar dogodio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pilot trećeg aviona 'Eurofighter' koji je također sudjelovao u manevrima vidio je izdaleka kako dva padobrana padaju na zemlju prije nego &scaron;to je prijavio incident oko 14 sati popodne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Avioni su pali na udaljenosti od 10 kilometara jedan od drugoga. Oba pilota su se uspjela katapultirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je poginuo, a drugi je pao u kro&scaron;nju drveta, i spasilačka ekipa ga poku&scaron;ava sigurno spustitii, objavio je radio Ostseewelle.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-24-eurofighter.jpgSvetkovina je svetog Ivana Krstiteljahttp://grude.com/clanak/?i=120807120807Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jun 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-24-sveti_ivan_krstitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sv. Ivan Krstitelj iznimno je poštovan u kršćanskom svijetu. U srednjem vijeku, njegov blagdan zvali su „ljetni Božić“.<p><br />U čast sv. Ivanu Krstitelju, podignute su mnoge crkve počev&scaron;i od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale. U Rimokatoličkoj Crkvi njegovo se rođenje slavi kao svetkovina 24. lipnja, a mučeni&scaron;tvo, nekad nazivano i Glavosjek sv. Ivana Krstitelja, kao spomendan 29. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Luka u svom Evanđelju, opisujući rođenje Gospodinova preteče Ivana Krstitelja, predstavlja nam ga kao vrlo znakovit i značajan događaj. Znakovit je na način kako se odvio, jer je tim rođenjem Bog želio ostaviti znak u kojem će se prepoznati njegovo djelovanje i skrb za spasenje ljudi. pi&scaron;e Kamenjar.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je doista bio Božji dar, ne samo Zahariji i Elizabeti nego i cijelom Božjem narodu kojemu je bio poslan da pripremi njihova srca za Mesijin dolazak. U tom smislu sveti Luka predstavlja znakovitima sve događaje vezani uz njegovo rođenje, te davanje imena dječaku. A koliko je trebala biti značajno njegovo rođenje, govori činjenica da mu je povjerena uloga Mesijina preteče i blagovjesnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmi&scaron;ljajući pozorno o Ivanovoj ulozi i značenju u onom vremenu, može nam dakle biti očito i jasno &scaron;to je Bog htio kad ga ja pozvao na svijet. Međutim postavlja se pitanje može li on imati ikakvu važnost za nas danas, jer je on ipak ispunio svoju ulogu prema Mesiji, nakon čega je oti&scaron;ao s povijesne scene. Čak bi se moglo postaviti pitanje koliko je uopće njegovo rođenje bilo neophodno i potrebnu u odnosu na Mesiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li Mesija mogao bez njega ispuniti svoje poslanje? Je li Ivan trebao imati ikakvo značenje u narodu, kad se ima u vidu da on u striktnom smislu riječi nije u ničemu izravno doprinio djelu Spasenja koje je izvr&scaron;io Gospodin? Osim toga iz perspektive nas koji živimo već kao članovi novoga saveza i novoga naroda Božjega, &scaron;to može predstavljati i značiti netko tko je bio na prijelazu iz staroga u novi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije li činjenica da je Gospodin Isus i sam redimenzionirao njegovu ulogu kad je rekao da je i najmanji u kraljevstvu Božjemu veći od Ivana Krstitelja, premda je on najveći od rođenih od žene? A ako je to istina, &scaron;to onda nama može značiti primjer jednog čovjeka koji je imao bio zadaću da srca otaca, to jest starozavjetne nade, usmjeri prema Kristu Gospodinu, kad smo mi i tako već započeli svoj život crpeći iz njega, kad živimo u novom savezu i ne trebamo se vraćati u stari?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba li nam sada preteča, kad već imamo Gospodina, kad je i sam preteča znao, nakon pojavka Gospodnjega, da se treba umanjivati, kako bi dopustio Kristu da raste? Nije li okretanje prema Ivanu Krstitelju okretanje od Mesije, pa čak i korak nazad u odnosu na novozavjetnu Gospodinovu ekonomiju spasenja? Nije li usmjeravanje prema Krstitelju bijeg od punine, prema djelomičnome?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, sva postavljena pitanja mogla bi se sagledati i iz te perspektive, te bi doista mogla dovesti u pitanje značenje i ulogu Ivana Krstitelja među nama progla&scaron;avajući ga suvi&scaron;nim. No s druge pak strane kad znamo da je nama ljudima neophodna dobra priprava, ako želimo dobro napraviti neki posao, to bismo trebali primijeniti i na duhovno stanje napredak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko zna kako se te&scaron;ko može uspjeti i doći do cilja, ako se nije dobro predvidjelo sve &scaron;to treba napraviti pri svakom koraku, to jest ako se nije vodilo računa o tome &scaron;to je neophodno kako bi se savladalo pojedine dionice puta. Uostalom, nitko ne ulijeva tekućinu u probu&scaron;enu posudu, jer je svakome jasno da je nikad ne bi napunio, to jest da bi izgubio sve &scaron;to bi u nju ulio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz toga možemo povući zanimljive paralele s duhovnim životom. Svjesni smo da je neophodan proces sazrijevanja i rasta, jer se mi ne rađamo s urođenom puninom, nego blago duhovne punine pabirčimo iz dana u dan u mukotrpnom naporu, onda je razvidno kako nam može biti vrlo koristan primjer nekoga tko je imao iskustvo postupnog rasta prema punini. Ivan Krstitelj, kao preteča Gospodinov, može nam onda u tome biti vrlo dragocjena pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On sam je primjerom svoga života pokazao &scaron;to treba činiti kako bismo prihvatili Mesiju, ali ne samo formalno nego i plodonosno. On je pokazao primjerom koje su neophodne predradnje kako bi se uopće moglo biti kr&scaron;ćaninom na način na koji to Gospodin očekuje od svojih vjernika. Čitamo to u Evanđelju koje nam ga predstavlja kao isposnika koji je živio u pustinji rastući u mudrosti Božjoj, kako veli sveti Luka: Dječak je rastao i duhom jačao, ili pak: Ruka Gospodnja bija&scaron;e s njime. Ivan je primjer duhovnog rasta i kreposnog života pred Bogom koji je neophodan kako bi se potom moglo osjetiti Božju puninu i njegovo milosno djelovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije stoga na odmet i danas reći da nam njegov primjer može i treba biti dragocjen, jer je Preteča svjedočio o univerzalnim vrijednostima koje i sami trebamo usvojiti kako bismo dobro razumjeli poruku Krista Gospodina. A, na žalost, mnogi kr&scaron;ćani žive svoju vjeru kao obični formalni ili usputni čin. Mnogi kr&scaron;ćani nemaju ni temelje duhovnog života niti po&scaron;tuju osnovne ćudoredne principe, kojima je Krstitelj znak i svjedok, a bez kojih je nemoguće razumjeti Krista Gospodina i njegovu božansku snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoriti o Kristu onima koji u ćudorednom smislu nisu nimalo osvije&scaron;teni, koji ne mare ili se protive zdravim načelima duhovnosti, doslovno bi bilo kao da netko ulijeva tekućinu u probu&scaron;ene spremnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Krstitelj je bio svjedok ove velike istine kako treba pripraviti vlastito srce u cjelovitosti ćudorednog življenja. On je i bio preteča koji je pokazao da obraćenje i asketski život prethodi punini koju daje Krist. A mi smo danas, na žalost, kr&scaron;ćansku vjeru sveli na nekoliko naučenih informacija, a ne stvarne življene stavove neporočna života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, samo neporočnost života poput Gospodinova preteče Ivana Krstitelja, može biti dužni okvir u koji se može smjestiti i Gospodinova evanđeoska punina, te kraljevstvo Božje u na&scaron; ljudski život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Često nam nedostaje upravo ovaj bitni preduvjet kr&scaron;ćanskog života, te nije stoga čudno da toliki polažu pravo zvati se kr&scaron;ćanima, a ne razumiju da bi to pretpostavljalo i podrazumijevalo istinsku cjelovitost duhovnog i ćudorednog življenja. Neka nas stoga nadahne dana&scaron;nja svetkovina da u svom kr&scaron;ćanskom životu prepoznamo bitne preduvjete, te da ih ne smatramo suvi&scaron;nima, nego doista značajnim čimbenicima rasta prema punini u Kristu Gospodinu, kojemu onda i sami tako postajemo preteče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>HMS</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-24-sveti_ivan_krstitelj.jpgPitamo Vas: Kome ćete dati glas na PREDSJEDNIČKIM IZBORIMAhttp://grude.com/clanak/?i=120804120804Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jun 2019 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-24-019-izbori.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolinda Grabar Kitarović aktualna predsjednica, Zoran Milanović bivši premijer, Miroslav Škoro glazbenik i Mislav Kolakušić bivši sudac boriti će se za predsjednika Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>Iako će vjerojatno do razdoblja za prijavu isplivati jo&scaron; neko ime, ovo su ljudi koji imaju najvi&scaron;e &scaron;anse na izborima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga portal Grude.com oslu&scaron;kuje bilo prije svega hrvatskog naroda u BiH i postavlja anketni upitnik.</p> <p>&nbsp;</p> <script type="text/javascript">// <![CDATA[ (function(t,e,s,n){var o,a,c;t.SMCX=t.SMCX||[],e.getElementById(n)||(o=e.getElementsByTagName(s),a=o[o.length-1],c=e.createElement(s),c.type="text/javascript",c.async=!0,c.id=n,c.src=["https:"===location.protocol?"https://":"http://","widget.surveymonkey.com/collect/website/js/tRaiETqnLgj758hTBazgdx9GI0F9sgeQ0Uo0p8CZbhv3bbuCNkOuiBTunRSKnKM8.js"].join(""),a.parentNode.insertBefore(c,a))})(window,document,"script","smcx-sdk"); // ]]></script> <p><a style="font: 12px Helvetica, sans-serif; color: #999; text-decoration: none;" href="https://www.surveymonkey.com"> Create your own user feedback survey </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-24-019-izbori.jpgHERCEGOVINA VELIKO GRADILIŠTE Grude sjeverna obilaznica i novi asfalt do Posušja, uz Vranić treća trakahttp://grude.com/clanak/?i=120800120800Grude.com - klik u svijetSun, 23 Jun 2019 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-20-ceste_radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog kompleksnosti imovinsko-pravnih odnosa još nije završena južna obilaznica oko Gruda, no u međuvremenu je urađen projekat sjeverne grudske obilaznice od Grafotiska do spoja s cestom Grude- Imotski.<p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina je, nakon godina u kojima ni&scaron;ta nije rađeno pretvorena u veliko cestovno gradili&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irokobrije&scaron;ki Hering gradi dionicu autoceste od Počitelja do Bune, kineske i azerbejdžanske kompanije ovih su dana dobile posao izgradnje dionice autoputa od Zvirovića do Počitelja, uključujući i most preko Neretve, Neum se povezuje s unutra&scaron;njo&scaron;ću cestom prema Stocu, u zavr&scaron;noj fazi je izgradnja prve dionice južne mostarske zaobilaznice od Međina do Miljkovića, a na jesen bi trebala početi i gradnja druge dionice prema Rodoču i magistralnoj cesti M17, pi&scaron;e <strong>Hrvatski Medijski Servis.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, obnavlja se i cesta od Međugorja do Zvirovića, odnosno pristupna cesta autoputu na Koridoru 5 C, koja se financira iz proračuna HNŽ. Uz te velike projekte, realiziran je ili se priprema niz manjih zahvata na cestovnoj infrastrukturi. Tako je nedavno obnovljen most na rijeci Bregavi, u Kplepcima, a konačno je zavr&scaron;en i kružni tok u Tasovčićima, na križanju magistralne ceste M17 Mostar- Čapljina- Metković s cestom Stolac- Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, to nije sve. Kako je za Hrvatski Medijski Servis kazao direktor Cesta FBiH Ljubo Pravdić u planu je izgradnja kružnog toka na južnom prilazu Mostaru, te izgradnja petlje na sjevernom ulazu u grad kod Inine benzinske crpke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obnova cesta Privalj- Grude i Grude Posu&scaron;je</strong></p> <p>Na cesti &Scaron;iroki Brijeg- Posu&scaron;je, na najkritičnijem dijelu uz Vranić u dužini od jednog kilometra gradit će se treća traka za spora vozila, za &scaron;to je predviđeno 2 milijuna maraka, kazao je Parvdić za HMS. Dodao je da se trenutno radi projekat presvlačanja asfaltom i ojačanja cesta Privalj- Grude i Grude-Posu&scaron;je, koje su nedavno prekategorizirane u magistralne ceste. Za te dvije ceste prema Pravdićevim riječima tender bi se trebao raspisati na jesen, a radovi bi mogli početi krajem ove ili početkom iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog kompleksnosti imovinsko-pravnih odnosa jo&scaron; nije zavr&scaron;ena južna obilaznica oko Gruda, no u međuvremenu je urađen projekat sjeverne grudske obilaznice od Grafotiska do spoja s cestom Grude- Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sjeverna grudska obilaznica</strong></p> <p>-Ta obilaznica je isprojektirana, podnijeli smo zahtjev za urbanističku suglasnost i mi ćemo raspisati natječaj i ugovoriti radove za sjevernu obilaznicu oko Gruda, dok postane efektivna druga tran&scaron;a kredita od Svijetske banke i Europske investicijske banke, kazao je Pravdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jesen bi trebala početi obnova tunela Crnaja, između Konjica i Jablanica, koji je u kritičnom stanju, a zbog radova na tunelu promet će se preusmjeravati preko Jablanice na Prozor, Uskoplje i Bugojno, kazao je sugovornik HMS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit &scaron;to je s brzom cestom La&scaron;va- Travnik, Pravdić je rekao kako se na tom projektu trenutno ne radi jer im jo&scaron; nisu na raspolaganju sredstva od ruskog klirin&scaron;kog duga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo izgradnja, obnova i modernizacija magistralnih cesta u FBiH dio je programa vrijednog 173 milijuna eura, kojeg kreditno podupiru Europska investicijska banka i Svjetska banka.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-20-ceste_radovi.jpgSPAS ZA METKOVĆANE: Za 28 minuta hitnom do Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=120796120796Grude.com - klik u svijetSun, 23 Jun 2019 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-23-hitna-metkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošle nedjelje 73-godišnjak iz Metkovića doživio je moždani udar te je vozilom Hitne pomoći za 28 minuta prevezen u SKB Mostar.<p><br />To je prvi pacijent s juga RH koji je, zahvaljujući sporazumu Ministarstva zdravstva i SKB-a Mostar, prevezen u ovu ustanovu, javlja Metkovic-news.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo nekoliko dana od potpisivanja sporazum, kojim je hitnim pacijentima iz doline Neretve i vrgorskog kraja omogućeno medicinsko zbrinjavanje u Mostaru, pokazao se opravdanim. &ldquo;Zlatni sat&rdquo; Sporazumom je, naime, omogućeno pacijentima s juga Hrvatske sa srčanim i moždanim udarom te pacijentima s politraumom i te&scaron;ko bolesnoj djeci zbrinjavanje u SKB-u Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sigurni smo da možemo adekvatno odgovoriti na sve zahtjeve i pružiti pacijentima sve medicinske usluge koje mogu dobiti i u splitskoj i dubrovačkoj bolnici&rdquo;, izjavio je prilikom potpisivanja sporazuma ravnatelj SKB-a Mostar dr. Ante Kvesić te naglasio kako bolnica ima sve kapacitete te su apsolutno otvoreni pacijentima iz doline Neretve, koji su prije 1991. i gravitirali bolnici u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi u struci znamo da bolnica u Mostaru može pružiti vrhunsku uslugu kada je riječ o moždanom i srčanom udaru i politraumi, uključujući i neurokirur&scaron;ku traumu, kao i pomoć životno ugroženoj djeci kada je potrebna unutar nekoliko minuta&rdquo;, kazao je hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, bolnica u Mostaru ima ljudske resurse kojima može pozavidjeti bilo koja bolnica u Hrvatskoj. &ldquo;Sporazumom pacijenti doline Neretve dobivaju jer će ići u prvorazrednu bolnicu do koje će stizati unutar 30-ak minuta i dobiti uslugu na najvi&scaron;oj razini&rdquo;, kazao je Kujundžić. Upravo ove riječi obistinili su se pro&scaron;lu nedjelju, pacijent je do bolnice stigao za 28 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba ni nagla&scaron;avati koliko je, kada je ljudski život ugrožen, svaka sekunda od presudne važnosti. Osobito dolazak u bolnicu unutar &ldquo;zlatnog sata&rdquo;. Upravo u tom razdoblju, zahvaljujući potpisanom protokolu prekograničnog prijevoza pacijent je adekvatno zbrinut. Građani podijeljeni Unatoč velikoj dobrobiti, dio građana usprotivio se sporazumu smatrajući da se moraju zbrinjavati i liječiti u RH, a ne u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postavljali su pitanja kako će vozila Hitne prelaziti granicu, kako će se rije&scaron;iti prelazak onih koji nemaju valjane dokumente, tko će snositi tro&scaron;kove prijevoza preminulih i sl. Svatko ima pravo na mi&scaron;ljenje, ali se valja zapitati nije li bolje pacijente čiji život ovisi o minutama uputiti u Mostar ili ih voziti u udaljnije Dubrovnik ili Split.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, oni razboriti podržavaju sporazum. &ldquo;Ako je ljudski život u opasnosti, zar nije bitno vrijeme? Bliži je Mostar nego Dubrovnik, a one &scaron;to se prave pametni pitam - ne daj Bože da vam se ne&scaron;to dogodi i da su minute presudne, hoćete li u Mostar ili Dubrovnik?&rdquo;, riječi su jednog Metkovca. &ldquo;Oni koji se protive neka zamisle da im dijete ili roditelj ima nesreću. Ljeto je. Liječnik kaže imate sat vremena. E, sad, Dubrovnik, kolona od Rabe do Bistrine, u Split isto gužva, a u Mostaru ste za pola sata. Mislim da logika sve govori. Dok ne dobijemo svoju bolnicu, Mostar je najbolje rijesenje&rdquo;, kategoričan je drugi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-23-hitna-metkovic.jpegNADBISKUP HOSER: PAPA SE BRINE ZA MEĐUGORJEhttp://grude.com/clanak/?i=120793120793Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-hoser.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večernji list BiH na svojoj internetskoj stranici najavio je izlazak posebnog priloga o Međugorju, ove nedjelje 23. lipnja.<p>&nbsp;</p> <p>Na naslovnici je nadbiskup Henryk Hoser, čovjek vjere kojeg je dobar dio Hercegovine, umoran od strane unutarnjih progona i diktature, prihvatio kao prvog čovjeka Crkve u Hercegovini. On je dao veliki intervju u Večernjem listu, a naslov na naslovnici Večernjaka glasi: Papa se brine za Međugorje</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoser trenutno obna&scaron;a dužnost apostolskog vizitatora za Međugorje, a imenovao ga je osobno papa Franjo, nezadovoljan činjenicom da je kardinal Gerhard M&uuml;ller, biv&scaron;i prefekt Kongegracije za nauk vjere, pokazivao prijezir prema međugorskom fenomenu i plasirao Vatikanu mnoge, netočne informacije iz Hercegovine. M&uuml;llera je prilikom smjenjivanja papa Franjo primio samo na dvije minute da mu to obznani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-hoser.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-hoser.jpegPrvi dan ljeta u Coloradu: Pola metra snijega, srušen rekord iz 1928.http://grude.com/clanak/?i=120792120792Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 22:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-019-colorado.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudeći po skoro pola metra snijega koji je pao u Coloradu, majka priroda ne mari za godišnje doba. Snijeg je počeo padati u petak zapadno od Denvera i to najprije na brdima i planinama.<div class="uvod uvod-clanka hidden-xs">&nbsp;</div> <p>Snijeg je zabilježen i u dijelovima Montane, izjavio je meteorolog Gene Norman za CNN. Savjetovanje o zimskom vremenu je na snazi ​​do nedjelje ujutro tako da su tamo&scaron;nje zimske službe spremne za akciju.</p> <p><br /> <br /> Posljednji put kada je ovako kasno do&scaron;ao snijeg u ovaj dio svijeta bio je 17. lipnja 1928. godine, kada je u Steamboat Springsu napadalo skoro 50 centimetara.</p> <p><br /> <br /> "Samo u Coloradu snijeg pada prvog dana ljeta", napisao je jedan mu&scaron;karac na Twitteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, bilo je i onih koji uživaju u snježnim oborinama. Pjevačica Kelly Clarkson na svom Twitter profilu nije krila odu&scaron;evljenje, a napisala je kako uživa držati snijeg u ruci i to u lipnju, pi&scaron;e Klix.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-019-colorado.jpgPOSUŠJE: Članovi Udruge gospodarstvenika zaposlili novih 175 zaposlenikahttp://grude.com/clanak/?i=120776120776Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-27-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolektivnim članstvom u UPFBiH, UGP zadržava pravni subjektivitet i samostalnost u odlučivanju na razini općine, a sudjeluje u kreiranju zajedničkih aktivnosti na razini županije, federacije i države..<p><br />U srijedu, 19. lipnja 2019., održana je 14. Skup&scaron;tina Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je. Skup&scaron;tinu, koja je organizirana kao redovita i izvje&scaron;tajna, vodilo je radno predsjedni&scaron;tvo: Pero Lončar dopredsjednik, Damir Vican predsjednik UO i Damir Lončar predsjednik NO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina je usvojila Financijsko izvje&scaron;će za 2018. godinu i izvje&scaron;ća o radu Upravnog odbora i Udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je i u pro&scaron;loj, 2018. godini, nastavili su s uspje&scaron;nim poslovanjem, novim investicijama i postigli su odlične poslovne rezultate. Nove investicije i veći prihodi rezultirali su i novim zapo&scaron;ljavanjem. Prosječan broj zaposlenih u 2018. bio je 2.147 i veći je 9 posto ili za 175 zaposlenika u odnosu na 2017., a 23 posto ili za 397 zaposlenika vi&scaron;e nego u 2015. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu sa zaključkom s tematske skup&scaron;tine UGP-a, koja je održana u prosincu pro&scaron;le godine, koji ističe potrebu zajedničkog nastupa &scaron;to većeg broja udruga gospodarstvenika i poslodavaca u FBiH u svojim zahtjevima prema tijelima javne uprave i institucijama, a sve u cilju rasterećenja gospodarstva i boljeg poslovnog okruženja, na 14. Skup&scaron;tini donesena je odluka da se pokrene procedura o kolektivnom članstvu Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je u Udruženju poslodavaca FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolektivnim članstvom u UPFBiH, UGP zadržava pravni subjektivitet i samostalnost u odlučivanju na razini općine, a sudjeluje u kreiranju zajedničkih aktivnosti na razini županije, federacije i države, priopćenje je iz UGP.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-27-posusje.jpgSUM: Prijave za prvi razredbeni rok primaju se od 24. do 29. lipnjahttp://grude.com/clanak/?i=120773120773Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-sveuciliste_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru raspisalo je natječaj za upis studenata na prvu godinu preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija za akademsku 2019./2020. godinu. <p>&nbsp;</p> <p>Prijave za prvi razredbeni rok primaju se od 24. do 29. lipnja 2019. godine, dok se prijave za drugi rok primaju samo za studije na kojima ostane slobodnih mjesta nakon prvog roka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbor pristupnika u prvom roku obavlja se razredbenim postupkom 1. do 6. srpnja. Cjelovit tekst natječaja s brojem mjesta i vremenom održavanja razredbenih ispita može se preuzeti na <a title="Sveučili&scaron;te Mostar" href="https://www.sum.ba/objave/natjecaji/natjecaj-za-upis-studenata-u-prvu-godinu-preddiplomskih,--diplomskih-i/" target="_blank">službenoj stranici Sveučili&scaron;ta u Mostaru</a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastavnice Sveučili&scaron;ta u Mostaru su: Agronomski i prehrambeno-tehnolo&scaron;ki fakultet, Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike, Akademija likovnih umjetnosti, Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet zdravstvenih studija, Građevinski fakultet i Farmaceutski fakultet.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-sveuciliste_mostar.jpgPored smeća se pojavljuju zmijehttp://grude.com/clanak/?i=120766120766Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jun 2019 16:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-20-mostar-smece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pored smeća u Mostaru u Ulici kneza Višeslava prekoputa pizzerije Gusar pojavila se zmija, a čitatelj portala Pogled.ba uslikao ju je danas oko 17:30 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Zmija je tamno smeđe boje i poprilično je duga, navodi čitatelj i upozorava građane Mostara da budu oprezni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno ih je vi&scaron;e viđeno u blizini kontejnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je počelo či&scaron;ćenje Mostara nakon &scaron;to je Ljubo Be&scaron;lić uzeo stvar u svoje ruke i suprotstavio se mje&scaron;tanima koji su sagradili kuće pored deponija i odlučili ga blokirati, iako je on tu od 60-ih godina pro&scaron;log stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-20-mostar-smece.jpgŠto slavimo svetkovinom Tijelova?http://grude.com/clanak/?i=120764120764Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jun 2019 07:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-31-tijelovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdanom Tijelova želimo obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je u određenom povijesnom času kao jedinorođeni Sin Božji postao povijesnom osobom.<p><br />Veliki blagdan u katoličkom kalendaru poznat je pod imenom Tijelovo. Pun naziv tog blagdana je Presveto Tijelo i Krv Kristova. Tim blagdanom želimo obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je u određenom povijesnom času kao jedinorođeni Sin Božji postao povijesnom osobom. To je tajna njegova utjelovljenja. Bog je postao čovjekom; jedan od nas, s konkretnim tijelom, u njegovim žilama teče ljudska krv. &bdquo;U svemu jednak, osim u grijehu&ldquo;, reći će sveti Pavao o njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;nji se blagdan sjećamo kako je Bog uzeo ljudsko tijelo da bi postao čovjekom. Bog je u Isusu svima nama dohvatljiv i blizak! Tajnu svojega utjelovljenja utkao je Isus na svojoj posljednjoj večeri u znakove kruha i vina, koji snagom njegove riječi postaju Tijelo i Krv Kristova, tj. sakrament euharistije, dar pričesti, hrana i piće. Posebno su pri tom nagla&scaron;eni neki elementi tog sakramenta: kruh u obliku hostije, koji se pokazuje kod podizanja; kalež s vinom koji se jednako tako pokazuje vjernicima kao znak i dar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelovo želi osobito naglasiti istinu da je Isus pravi čovjek i pravi Bog. A kao čovjek da ima tijelo kao i mi. Ljudsko je tijelo dar, a isto tako obdareno mogućnosti da se daruje i razdaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sve to mislimo dok gledamo podignutu hostiju, dok klečimo pred svetohrani&scaron;tem, dok se svečano nosi pokaznica s Presvetim, dok pružamo ruku da primimo pričest. To je dar Kristova predanog tijela, dar njegove prolivene krvi; to je dar njegove neizrecive ljubavi za svakog od nas osobno! (fra Zvjezdan Linić)<br />Ustanovljenje svetkovine</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustanovljenje ove svetkovine potječe jo&scaron; od viđenja sv. Julijane, rođene u Retinnesu blizu Li&egrave;gea u Belgiji 1193. godine. U dobi od pet godina ostala je siroče te je smje&scaron;tena u samostan augustinki u Mont-Cornillonu, gdje je zaređena kad je imala 14 godina. Brzo je napredovala u krepostima i bila je poznata po svojoj ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji, svetoj Kristovoj muci, a osobito prema Presvetom sakramentu. U dobi od 16 godina počela je imati viđenja, a u jednom je od njih vidjela pun mjesec, čiji je sjaj nagrđivala jedna tamna mrlja. Svoje je viđenje opisala poglavarici, s. Sapienzi, ali nije uspjela utvrditi značenje tog viđenja. Naposljetku je nakon nekoliko dana molitve Julijana čula glas s neba koji joj obja&scaron;njava značenje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mojoj Crkvi nedostaje jedno liturgijsko slavlje, koje bih htio osnovati. To je svetkovina najvećega i najsvetijega Oltarskog sakramenta. Trenutačno se ovog otajstva spominjete samo na Veliki četvrtak, ali i toga su dana glavni predmet razmatranja moja patnja i smrt; stoga želim ustanoviti jo&scaron; jedan, zaseban dan u kojem će taj sakrament slaviti svi kr&scaron;ćani&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glas joj je dao tri razloga za to: prvi &ndash; ovom će se svetkovinom učvrstiti vjera u Presveti sakrament kad god u budućnosti netko posumnja u njegovu valjanost; drugi &ndash; iskrenim i dubokim klanjanjem Presvetom sakramentu vjernici će se ojačati na svom putu u krepost; treći &ndash; slavljenje ove svetkovine i pozornost koja je tako iskazana sakramentu pružit će zadovolj&scaron;tinu za svako nepo&scaron;tovanje i uvredu nanesenu Presvetom sakramentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 20 godina Julijana redovnicima nije rekla ni&scaron;ta o svom viđenju, ali je na kraju rekla tada&scaron;njem biskupu iz Li&egrave;gea Robertu de Thoreteu, dominikancu Hughu, koji je poslije postao papinski poslanik u Nizozemskoj, i Jamesu Pantaleonu, koji je tada bio arhiđakon Li&egrave;gea. Poslije je James Pantaleon postao biskupom i ubrzo je nakon toga izabran za papu Urbana IV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da su u to vrijeme biskupi mogli ustanoviti svetkovinu za svoju biskupiju, biskup de Thorete 1246. godine sazvao je sinodu na kojoj su sudjelovali i ovi učeni i sveti ljudi. Međutim, od trenutka kad je Julijana s njima podijelila poruku o svom viđenju do otvaranja ove sinode pro&scaron;lo je punih 16 godina. Nakon &scaron;to su raspravljali o mogućem utemeljenju svetkovine, zaključili su da ona nije u suprotnosti s naukom Crkve. Nadalje, odlučeno je da će se svetkovina utemeljiti kao zahvala svemogućem Bogu jer nam je dao Presveti oltarski sakrament. Zatim je određeno da se to novo slavlje održi iduće godine. Redovnik Ivan trebao je sastaviti obred za tu prigodu. (Izvorni dekret i dijelovi ovog obreda čuvaju se u Binterimu).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup de Thorete nije poživio dovoljno dugo da vidi izvr&scaron;enje njegove odredbe. Umro je ne&scaron;to poslije iste te godine, 16. listopada 1246., ali su svetkovinu svejedno prvi put održali kanonici župe sv. Martina u Li&egrave;geu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>James Pantaleon, jedan od prvih koji je Julijanino viđenje smatrao iskrenim i vjerodostojnim, 29. kolovoza 1261. godine postao je papa Urban IV. Novi biskup Li&egrave;gea Henry iz Gueldersa poticao ga je da pro&scaron;iri slavljenje svetkovine na cijeli svijet. Papa je, kao velik &scaron;tovatelj nove svetkovine, 8. rujna 1264. godine izdao bulu Transiturus. U njoj je odredio da se svetkovina Tijela Kristova slavi svake godine u četvrtak nakon nedjelje Presvetog Trojstva, a istovremeno je i odobrio oproste vjernicima koji dođu na svetu misu i crkvene obrede povodom svetkovine. Ovaj obred, koji je po Papinu nalogu sastavio crkveni naučitelj sv. Toma Akvinski, smatra se jednim od najljep&scaron;ih u Rimskom brevijaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papin nasljednik, Klement IV., ponovo je naredio slavlje ove svetkovine. No, tek za vrijeme stolovanja pape Ivana XXII. (1316. &ndash; 1334.) ovu su svetkovinu slavili s procesijom u kojoj se u pokaznici nosio Presveti sakrament. Papa Martin V. i papa Eugen IV. odobrili su mnoge druge povlastice za sve koji sudjeluju u procesiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Noseći Presveto u svečanoj povorci i blagoslivljajući njime ne samo one nazočne već cijeli svijet, kr&scaron;ćani se u isto vrijeme podsjećaju kako oni sami svojim životom moraju biti žive pokaznice i biti izvor blagoslova za svijet. Kr&scaron;ćani na Tijelovo ne idu u procesiji da bi ne&scaron;to demonstrirali ili protiv nečega protestirali, već da pokažu da kao hodočasnici stupaju za Kristom prema konačnom cilju svoga života. Zato je Tijelovo prava prilika da se svaki kr&scaron;ćanin ozbiljno zapita, kako predstavlja Krista u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Klanjanje pred Gospodinom prisutnim u Euharistiji</strong></p> <p>Sveci toplo preporučuju, osim odlaska na svetu misu i primanja sakramenta, jo&scaron; jedan čin pobožnosti &ndash; klanjanje pred Gospodinom prisutnim u Euharistiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. Alfonso iskreno potiče vjernike da provedu barem 15 minuta ili pola sata u klanjanju, izjavljujući:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Morate biti svjesni da ćete u 15 minuta molitve pred Presvetim sakramentom možda dobiti vi&scaron;e milosti nego u drugim pobožnim djelima toga dana&hellip; Svi koji odu u Jeruzalem i posjete &scaron;pilju gdje se Isus, Utjelovljena Riječ, rodio, mjesto na kojem su ga bičevali, brdo Kalvariju na kojem je umro i grobnicu gdje je pokopan, osjećaju veliku nježnost i pobožnost, ali koliko bi tek veća trebala biti na&scaron;a nježnost kada posjetimo oltar na kojem je Isus stalno prisutan u Svetom sakramentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. Terezija Avilska kaže da je nemoguće svim podanicima razgovarati s kraljem i da moraju biti zadovoljni ako mogu razgovarati s njim preko posredni&scaron;tva treće osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, da bismo razgovarali s Tobom, o, Kralju Nebeski, nema potrebe za trećom osobom, jer svatko tko to želi može Te pronaći u Presvetom sakramentu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-31-tijelovo.jpgMIROSLAV ŠKORO KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKEhttp://grude.com/clanak/?i=120757120757Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jun 2019 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-skoro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Škoro na izbore ide kao nezavisni kandidat, ne odbacuje mogućnost podrške pojedinih političkih stanaka, a mogućnost suradnje odbija jedino ekstremnim političkim opcijama, i lijevima i desnima <p>&nbsp;</p> <p><strong>Miroslav &Scaron;koro</strong>, popularni glazbenik, pjesnik, poduzetnik, doktor ekonomskih znanosti i odnedavno predavač na Sveučili&scaron;tu Sjever, definitivno je prelomio &ndash; ide u utrku za predsjednika Republike. Svoju kandidaturu, doznajemo iz najbližeg &Scaron;korina kruga, objavit će potkraj ovoga tjedna. Njegova kandidatura, koja dolazi nekoliko dana nakon službene kandidature <strong>Zorana Milanovića</strong>, jakoga kandidata ljevice, učinit će sljedeće predsjedničke izbore najzanimljivijima i najneizvjesnijima dosad. Jedan od razloga neizvjesnosti jest i to &scaron;to bi, prema mi&scaron;ljenju nekih relevantnih političkih analitičara, &Scaron;koro mogao ugroziti ne samo izglede predsjednice <strong>Kolinde Grabar</strong>-<strong>Kitarović</strong>, iza koje će stati vladajući <strong>HDZ </strong>sa svom svojom stranačkom infrastrukturom, nego i ući u drugi izborni krug.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema onome &scaron;to smo zasad doznali, &Scaron;koro na predsjedničke izbore ide kao nezavisni kandidat, no ne odbacuje mogućnost podr&scaron;ke pojedinih političkih stranaka ili koalicija. Razgovarat će sa svima koji prihvaćaju njegove stavove, bez obzira na to pripadaju li prema političkoj orijentaciji <strong>desnom centru</strong>&nbsp;ili&nbsp;<strong>centru</strong>. Mogućnost suradnje odbija jedino s ekstremnim političkim opcijama, dakako i lijevima i desnima. Takvo opredjeljenje možda ponajbolje govori o relevantnosti dosada&scaron;njih brojnih napisa i nagađanja da je &Scaron;koro &ldquo;projekt desnice&rdquo; ili pak biv&scaron;ega savjetnika predsjednice Republike <strong>Mate Radeljića </strong>i novinara <strong>Velimira Bujanca</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rano je jo&scaron; govoriti o ideolo&scaron;kim i svjetonazorskim temeljima &Scaron;korine kampanje, no doznajemo da se političkim ratom &ldquo;partizana&rdquo; i &ldquo;usta&scaron;a&rdquo;, koji je duboko podijelio hrvatsko dru&scaron;tvo, neće baviti. &Scaron;tovi&scaron;e, svojim će biračima objaviti da je Drugi svjetski rat zavr&scaron;io 9. svibnja 1945. godine. Za njega je kudikamo važnija budućnost moderne hrvatske države, koja je nastala u Domovinskom ratu, te budućnost njezinih građana, koji očito traže korjenite <strong>promjene u dru&scaron;tvu</strong>. Svoju kampanju &Scaron;koro će financirati uglavnom vlastitim novcem, &scaron;to si, kao uspje&scaron;an glazbenik i poduzetnik, može priu&scaron;titi bez većih problema. Prva suradnica u izbornom timu bit će mu sestra <strong>Vesna Vučemilović</strong>, inače doktorica ekonomskih znanosti. S ostalim <strong>potencijalnim članovima </strong>svojega tima tek razgovara. Supruga Kim i djeca Ivana i Matija nastavit će se baviti obiteljskim poduzećem te neće sudjelovati u izbornoj kampanji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O &Scaron;kori kao predsjedničkom kandidatu pi&scaron;e se i govori već tjednima iako on cijelo to vrijeme nije nedvosmisleno potvrdio da će se kandidirati. Dodu&scaron;e, nikad nije ni izričito rekao da se neće kandidirati. Tako je potkraj svibnja, nakon HRT-ove ankete u kojoj je dobio tada iznenađujućih 9,4 posto potpore, izjavio:</p> <p>&ldquo;Ako je hollywoodski glumac mogao dva mandata voditi svjetsku velesilu, ako je u Ukrajini prekjučer za predsjednika mogao prisegnuti <strong>biv&scaron;i komičar</strong>, za&scaron;to na čelu Hrvatske, u kojoj se političari dosad nisu ba&scaron; dokazali i iskazali, ne bi bio pjevač!? Narod ne&scaron;to traži, traži neku <strong>alternativu</strong>, traži neku opciju, a s obzirom na to da sam ja cijeli život pisao pjesme koje su vrlo povezane s tim narodom i s tom stvarno&scaron;ću u kojoj živimo, pa ako narod ne&scaron;to poručuje, onda o tome treba razmisliti ozbiljno.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>A za Večernji list spomenutu je anketu ovako komentirao: &ldquo;To je dosta ozbiljna stvar. Nisam istaknuo kandidaturu. Nemam nikakav program. Moj život i pjesme moj su program. No to je jedan od najvećih <strong>komplimenata </strong>koji sam dobio, da iz čista mira ljudi navode i mene kao kandidata za tu časnu i <strong>važnu funkciju </strong>koja je, na žalost, podcijenjena. Podosta godina ne obna&scaron;a se na onoj razini na koju smo navikli u vrijeme kada se stvarala ova država.&rdquo;Stručnjaci za hrvatsku političku scenu smatraju da će sraz između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava &Scaron;kore biti jednako zanimljiv kao i predsjedničino sučeljavanje s Milanovićem, koji se nazvao &ldquo;predsjednikom s karakterom&rdquo;. Politolog <strong>Ivan Rimac </strong>kaže kako predsjednica i &Scaron;koro imaju &ldquo;izuzetnu popularnost u <strong>populističkom smislu</strong>&rdquo;, ali da &ldquo;&Scaron;koro tu ima izvjesnu prednost zbog dugotrajnosti svoje prisutnosti u javnom prostoru i zbog jakih emocija vezanih uz njegove pjesme tijekom Domovinskog rata&rdquo;. Rimac smatra kako je &Scaron;koro ne&scaron;to kompetentniji u ekonomskom dijelu, a Kolinda ima vi&scaron;e iskustva u međunarodnim odnosima. <strong>Ankica Mamić</strong>, stručnjakinja za odnose s javno&scaron;ću, izjavila je za Večernji list kako &ldquo;opet imamo dvoje kandidata koji se bore za naklonost HDZ-ovih birača. &Scaron;koro ima veliku priliku. Bio je saborski zastupnik, ali je iz Sabora iza&scaron;ao jer se nije slagao s načinom na koji je Sanader vodio stranku. Tada je pokazao karakter i stav. On je i doktor znanosti i <strong>uspje&scaron;an poduzetnik</strong>. U politiku ne ide da bi povećao osobno bogatstvo, &scaron;to će ga činiti simpatičnim biračima koji preziru političare. Za njega je jedina opasnost da ode previ&scaron;e udesno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-skoro.jpgTijelovo neradni dan u ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=120755120755Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jun 2019 19:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-31-tijelovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove je katolički blagdan.<p>&nbsp;</p> <p>Četvrtak, 20. lipnja 2019. godine, neradni je dan u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, tada se slavi katolički blagdan Tijelovo, a taj dan je neradni u ŽZH na temelju članka 2. Zakona o blagdanima i neradnim danima u Županiji Zapadnohercegovačkoj (Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke, broj: 9/04).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove je katolički blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, deveti četvrtak nakon Uskrsa. Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetkovina Tijela i Krvi Kristove jedna je od idejnih blagdana koji su duboko ukorijenjeni u životu Katoličke crkve. Povijesna podloga i razvoj kreću od 8. stoljeća, a službenu potvrdu dobivaju u 13. stoljeću kada se sastavljaju euholo&scaron;ki obrasci koji nisu promijenjeni do dana&scaron;njih dana.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-31-tijelovo.jpgPoziv na obuke ''EU fondovi i upravljanje projektnim ciklusom (PCM)''http://grude.com/clanak/?i=120743120743Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jun 2019 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-12-zgrada_vlade_zzh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije i ove godine organizira ciklus obuka na temu „EU fondovi i upravljanje projektnim ciklusom (PCM)“ u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom za ekonomski razvoj - REDAH.<p><br />Prvi ciklus obuka održati će se u lipnju 2019.godine, a drugi ciklus planiran je održati se u posljednjem tromjesečjuove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obuke su podijeljene nadva dijela (2 + 2 dana) i sastoje se oduvodnog, teorijskog dijela u okviru kojeg će polaznici obuke dobiti detaljne informacije o dostupnim EU i drugim fondovima te se upoznati sa osnovama upravljanja projektnim ciklusom, dok se drugi praktični dio obuke odnosi na pružanje praktičnih savjeta o tome kako razraditi projektnu ideju u konačan projektni prijedlog i kako izraditi projektni proračun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na tekuće i očekivane pozive za dostavljanje projektnih aplikacija u okviru programa prekogranične i transnacionalne suradnje, cilj nam je iskoristiti pogodno vrijeme i uključitiu radionice sve zainteresirane potencijalne korisnike u na&scaron;oj županiji koji žele naučiti kako svoju projektnu ideju razraditi u konkretan i kvalitetan projekt koji će moći aplicirati na jedan od nadolazećih poziva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane iz javnog i privatnog sektora, civilnog dru&scaron;tva, kao i mlade, da se prijave za sudjelovanje na obukama. Napominjemo da je broj sudionika na obukama ograničen te molimo sve zainteresirane da svoje prijave dostave u &scaron;to skorije vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dio obuka u trajanju od dva dana biti će održan u utorak i srijedu, 25. i 26. lipnja 2019. godine u &Scaron;irokom Brijegu, stoga sve zainteresiranepozivamo da prijave svoje sudjelovanje najkasnije do petka, 21. lipnja 2019. godine na sljedeću adresu elektronske po&scaron;te Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije: info@eui-zzh.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-12-zgrada_vlade_zzh.jpgSad je već panika: Morski pas doplivao do obalehttp://grude.com/clanak/?i=120740120740Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jun 2019 02:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-19-28e8b23f4a59a3a57a19.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bio sam na plaži kada je veliki morski pas doplivao u uvalu u naselju Zečevo Rogozničko. Zadržao se dvije minute svega dva metra od obale. Plivao je stalno u krug, govori za 24sata.hr čitatelj koji je na odmoru snimio video.<p>&nbsp;</p> <p>Kako nam je rekao, u trenutku kada se morski pas približio na plaži je bilo troje mje&scaron;tana, on i jo&scaron; jedna djevojka iz Danske. Nisu mogli vjerovati u &scaron;to gledaju, a do&scaron;ao je toliko blizu obale da su opazili kako na peraji ima ožiljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Te&scaron;ko je vidjeti na snimci ali vjerojatno se radi o malom modrulju ili velikom mustelusu - kratko su nam rekli iz portala Podvodni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Makarske i Korčulanskog kanala ovo je četvrti put da je viđen morski pas, a strance je sve vi&scaron;e strah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-19-28e8b23f4a59a3a57a19.jpegGrude danas najtoplije, sutra kiša, pljuskovi i grmljavinahttp://grude.com/clanak/?i=120725120725Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 18:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-suncano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni je danas bilo pretežno oblačno vrijeme sa kišom u sjevernim područjima, a u Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano.<p>&nbsp;</p> <p>Temperature zraka u 14 sati: Bjela&scaron;nica 12 stupnjeva, Ivan-sedlo i Tuzla 21, Brčko 22, Bihać, Gradačac i Srebrenica 23, Jajce, Sanski Most i Zvornik 24, Bugojno, Drvar i Sarajevo 25, Banja Luka i Livno 26, Zenica 27, Neum i &Scaron;iroki Brijeg 30, Mostar i Trebinje 31, <strong>Grude 32</strong>, Stolac 33 stupnja.<br /><br /></p> <p>Prema prognozi Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda BiH sutra će u Bosni i Hercegovini biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme.<br /><br /></p> <p>U jutarnjim satima, ponegdje u sjeveroistočnim područjima može pasti i malo ki&scaron;e. Tokom dana, u većem djelu zemlje sa ki&scaron;om, pljuskovma i grmljavinom. Uz ki&scaron;u moguća je i pojava grada.<br /><br /></p> <p>Vjetrar slab, na momente i umjeren sjevernog i sjeveroistočnog smjera.<br /><br /></p> <p>Jutarnja temperatura od 13 do 18, na jugu do 21, a najvi&scaron;a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 stupanj.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-suncano.jpgMostar: Građani počeli paliti smeće u središtu gradahttp://grude.com/clanak/?i=120719120719Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-17-mostar-smece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već desetak dana traje farsa oko (ne)odvoza smeća u Mostaru. Građani polako počinju uzimati stvari u svoje ruke.<p><br />I dok traje natezanje između Gradske uprave Grada Mostara i udruge građana "Jer me se tiče" koji su blokirali ulaz u deponiju smeća Uborak, &scaron;to je dovelo do totalne ekolo&scaron;ke katastrofe u gradu, građani su počeli uzimati stvari u svoje ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su počeli s paljenjem smeća u sredi&scaron;tu grada. Ovaj potez građana, iako vrlo opasan, zapravo je razumljiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema niti jednog gradskog kvarta da nema vlastitu divlju deponiju iz koje se &scaron;iri nesnosan smrad. Hrpe smeća vidljive su gotovo na svakom koraku i zdravlje građana ozbiljno je ugroženo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosvjednici koji blokiraju Uborak kažu da se deponija mora izmjestiti s postojeće lokacije jer je pretrpana a tu je i afera s odlaganjem mulja iz pročitača vode u kojima je navodno pronađena kancerogena tvar piralen.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-17-19-06-17-mostar-smece_3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Gradske uprave Grada Mostara su bez odgovora na ovaj problem, a na to su građani naviknuti. Gradska uprava Mostara zapravo nikad i nije imala odgovor niti na jedan gradski problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je, pak, da udruga "Jer nas se tiče" prosvjeduje upravo sad, u jeku turističke sezone, iako je problem deponije prisutan već dugo vremena. Nagađa se kako je cilj prosvjednika osporiti kandidaturu Mostara za Europsku prijestolnicu kulture. Inače, s ovom kandidaturom ne slaže se bo&scaron;njački politički establi&scaron;ment u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Dnevnik ba" href="https://www.dnevnik.ba/vijesti/mostarci-ocajni-gradani-poceli-paliti-smece-u-sredistu-grada" target="_blank">Dnevnik.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-17-mostar-smece.jpgHP Mostar poštanskom markom upozorava na štetnost pušenjahttp://grude.com/clanak/?i=120716120716Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-17-hpmostar-fdcdannepusenja2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu Svjetskog dana nepušenja. <p><br />U staroameričkim kulturama pu&scaron;enje je imalo obredno značenje, a prvi pisani podaci o pu&scaron;enju potječu iz 1492. godine i dnevničkih zapisa Kristofora Kolumba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Europljana prvi su s uzgojem duhana u prekomorskim kolonijama započeli &Scaron;panjolci, a u Europu ga uvoze pod imenom &bdquo;tobacco&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je poznato da je pu&scaron;enje, ne samo aktivno već i pasivno, opasno za zdravlje ljudi posebno djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1987. Svjetska zdravstvena organizacija potaknula je obilježavanje Svjetskog dana nepu&scaron;enja 31. svibnja s ciljem podizanja svijesti o &scaron;tetnosti pu&scaron;enja. U mnogim zemljama posebnu ulogu imaju programi i &scaron;kole nepu&scaron;enja koje se organiziraju kako bi se pomoglo polaznicima da prestanu pu&scaron;iti, spriječile bolesti i podigla kvaliteta života. Uspje&scaron;nost programa temelji se na stupnju ovisnosti i motivaciji za prestanak pu&scaron;enja, a tijekom odvikavanja jako je važna podr&scaron;ka obitelji i cijele zajednice.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-17-19-06-17-hpmostar-dannepusenja2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja po&scaron;tanske marke je Tamara Herceg, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-17-hpmostar-fdcdannepusenja2019.jpgVIDEO: Tomislavgrad poharala tuča, ljudi auta sklanjali ispod drvećahttp://grude.com/clanak/?i=120709120709Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jun 2019 22:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-16-019-rostilj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U poslijepodnevnim satima, nevrijeme nije mimoišlo ni dijelove BiH, a najgore su prošli i Zenica, te opet Tomislavgrad koji ovu poljoprivrednu godinu može proglasiti izgubljenom s obzirom na nevrijeme u više navrata.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na videu koji je objavio Zenicablog sa poteza Drivu&scaron;a &ndash; Perin Han &ndash; Putovići padala je ki&scaron;a koju je pratila tuča, a vozači su se poku&scaron;ali sakriti ispod podvožnjaka autoputa A1 da bi sačuvali automobile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevrijeme je ove nedjelje zahvatilo i pojedine dijelove tomislavgradske općine, javlja Bljesak.info i Tomislavcity. Prometa gotovo da u to vrijeme nije ni bilo, a oni koji su se zatekli vani, vozila su sklanjali ispod stabala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitateljica iz Bri&scaron;nika navodi da je tuča u tom mjestu padala pola sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je najteže, na&scaron;i ljudi nastoje humorom nasmijati narod pa je čovjek objavio video "kako obraniti ro&scaron;tilj od krupe".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nestabilno se očekuje do četvrtka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/T_nW9f5qVL4" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Fza6OIgk4uk" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong><iframe src="https://www.youtube.com/embed/FEFhngyvpF4" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></strong></em></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-16-019-rostilj.jpgVodopad 'Kravice' među dvadeset najljepših mjesta u Europihttp://grude.com/clanak/?i=120706120706Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jun 2019 21:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-kravice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati američki turistički časopis Conde Nast Traveller uvrstio je vodopad "Kravice" kod Ljubuškog među dvadeset najljepših mjesta u Europi. <p><br />- Sigurno ste čuli za vodopade iz Nacionalnog parka Krka u Hrvatskoj, ovi vodopadi su toliko popularni da je ograničen broj posjetitelja. Ali na sreću, u BiH ima mnogo prelijepih vodopada u kojima također možete uživati. Posjetite smaragdne vodopade koji su skriveni u predivnim zelenim &scaron;umama- stoji u opisu na stranici ovog poznatog časopisa. Laskava titula koju su Njujorčani udijelili "Kravicama" rezultat je prirodnih ljepota i dugogodi&scaron;njeg rada na jačanju potencijala ovih vodopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milijuni turista se svake godine sliju na "Kravice", a očekivano, ljetni mjeseci su najjači. Visina vodopada je od 26 do 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi koji su ostavili lijepe prirodne tragove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra gastronomska i ugostiteljska ponuda te pristupačna &scaron;etnica ono su &scaron;to privlači ljude u ovu oazu koja može poslužiti kao dobar osvježivač u vrućim ljetnim danima. Osim Hercegovine i "Kravica", iz časopisa za posjet preporučuju i druge europske turističke destinacije poput Istočnih Karpata u Rumunjskoj, &scaron;panjolskog Las Medulasa, Zlatnog Rata na Braču, sloveneke rijeke Soče i drugo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-kravice.jpgCijela Argentina, Urugvaj, te dijelovi Brazila i Paragvaja bez struje!http://grude.com/clanak/?i=120703120703Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jun 2019 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-23-led-zarulja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Argentini i Urugvaju živi oko 48 milijuna ljudi. <p>&nbsp;</p> <p>Do kolapsa u opskrbi električnom energijom do&scaron;lo je u vrijeme kada se u pojednim dijelovima Argentine ljudi pripremaju za izlazak na lokalne izbore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijela Argentina i Urugvaj ostali su bez napajanja električnom energijom. BBC je javio kako su nestankom električne energije pogođeni i dijelovi Brazila i Paragvaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Argentinski mediji javili su kako je do nestanka električne energije do&scaron;lo nedugo nakon sedam sati (12:00 GMT), zbog čega je do&scaron;lo do prekida u odvijanju željezničkog prometa, a ne rade ni semafori, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kolapsa u opskrbi električnom energijom do&scaron;lo je u vrijeme kada se u pojednim dijelovima Argentine ljudi pripremaju za izlazak na lokalne izbore.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-23-led-zarulja.jpgMostar i Trebinje osvanuli najtopliji, Grude s 21 stupanjhttp://grude.com/clanak/?i=120692120692Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jun 2019 12:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-vrucina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dnevne temperature danas će ići od 30 do 36 stupnjeva.<p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno vedro. Temperature zraka u 08.00 sati: Ivan-sedlo 15; Bugojno, Sokolac 16, Bjela&scaron;nica, Jajce, Sanski Most, Sarajevo18, Banja Luka, Livno, Zvornik 19, Bihać, Prijedor, Tuzla 20, Grude, &Scaron;iroki Brijeg 21, Brčko, Neum 23, Gradačac, Mostar i Trebinje 24 stupnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini danas će prevladavati sunčano vrijeme uz malo do umjerenu naoblaku. Poslijepodne ili krajem dana ponegdje u sredi&scaron;njim i zapadnim područjima Bosne su mogući lokalni pljuskovi i grmljavina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetar slab u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeveroistočni. Dnevne temperature od 30 do 36 stupnjeva, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda (FHMZ) BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-vrucina1.jpgOsobe s kardiovaskularnim problemima trebale bi reducirati boravak na otvorenomhttp://grude.com/clanak/?i=120691120691Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jun 2019 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-05-njegovatelj-starih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutarnji sati danas će biti ugodniji, potom bi, usljed nadprosječno visokih temperatura, kod kroničnih bolesnika moglo doći do jačanja tegoba.<p>&nbsp;</p> <p>Osobe sa kardiovaskularnim problemima trebale bi reducirati boravak na otvorenom i suzdržavati se od težih aktivnosti. Nužno je provoditi mjere za&scaron;tite od vrućine i sunca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatni problem predstavljat će i manjak svježine u noćnim satima, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda (FHMZ) BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-05-njegovatelj-starih.jpgAluminij pronašao novog opskrbljivača električnom energijomhttp://grude.com/clanak/?i=120683120683Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radi se o opskrbi na najduže deset dana..<p>&nbsp;</p> <p>Aluminij d.d. Mostar prona&scaron;ao je novog opskrbljivača električnom energijom Li trading, neslužbeno saznaje FTV od Neovisnog operatora sustava BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o opskrbi na najduže deset dana, a ugovor bi trebao biti potpisan do kraja dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to im je i službeno Elektroprivreda HZ-HB odbila isporučivati električnu energiju zbog neplaćene računa za siječanj ove godine u iznosu od 14 milijuna maraka, Aluminij je platio samo 200 000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz ove tvrtke su ranije poručili kako očekuju da se vlasnici, posebno Vlada Federacije, uključe u rje&scaron;avanje problema i da Aluminij postane tvrtka od strate&scaron;kog značaja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgFOTOREPORTAŽA JUKE GALIĆA IZ ČERNOBILAhttp://grude.com/clanak/?i=120682120682Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 17:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-019-cernobil-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otkad je HBO izbacio seriju "Černobil", interes za posjete ukrajinskom gradiću Pripjatu, "gradu duhova", kako ga danas zovu, uvelike je porastao. <p>&nbsp;</p> <p>Pripjat je mjesto&nbsp;u koje se život neće vratiti, ali je omiljena meta fotografa i snimatelja koji sa svijetom žele podijeliti sablasne prizore propadanja. Danas i brojnih turista kojima vjerojatno jo&scaron; prije nekoliko godina ni na pamet ne bi palo zaputiti se tamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, postoje neki ljudi kojima je Černobil, točnije Pripjat, bio zanimljiv i prije HBO-ove uspje&scaron;nice. Među njima je i putopisac i fotograf Jurica Galić Juka koji je u Pripjatu bio 2018. godine. On je za Index ispričao svoje dojmove s putovanja te je otkrio na &scaron;to trebaju pripaziti svi oni koji planiraju put u Ukrajinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prvo da razjasnimo, ne idete u Černobil, gdje se nalazi reaktor u kojem se dogodila nesreća,&nbsp;već u grad Pripjat. Černobil je istoimena oblast i gradić udaljen 15 kilometara od Pripjata. Mi,&nbsp;deveteročlana istraživačka ekipa iz udruge TheMladichi, posjetili smo Pripjat u svibnju 2018. godine, a iz tog posjeta nisu iza&scaron;li samo beskorisni selfieji&nbsp;već i niz edukacijskih tribina, fotoizložbi i znanstvenih tekstova poput '32 godine nakon katastrofe'", započinje Galić i nagla&scaron;ava da mu nije cilj omalovažavati ničiji cilj posjeta tom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Po&scaron;tujem 'selfie turiste', samo mnogi od njih tada nisu po&scaron;tovali nas. Dapače, bili smo predmet sprdnje. Tada smo mogli čuti samo komentare tipa: 'Pa &scaron;to ćete tamo?', 'Jeste ludi?', 'Pored Maldiva vi idete fotografirati smeće, olupine i stare zgradurine', 'Kada se vratite, svijetlit ćete'&nbsp;i slične mudrosti i doskočice", prisjeća se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se Pripjatu trenutno sprema masovna invazija, &scaron;ali se Galić, on ima nekoliko savjeta za sve buduće posjetitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Najbrže je avionom, ali se dosta presjeda. Puno je bolja kombinacija cestovnim putem ako imate vremena. Krajolik je divan, možete negdje stati, jesti i fotografirati. Najbolje opcija je noćenje u Kijevu&nbsp;jer je grad, osim &scaron;to je dobra baza, divan za obilazak i poprilično&nbsp;jeftin. Pamtim da su me predjelo, juha, biftek s prilogom, desert i pivo&nbsp;od pola litre ko&scaron;tali&nbsp;samo 50 kuna", kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;to se odjeće tiče, preporučujem samo duge rukave&nbsp;te drugi komplet odjeće i obuće. U slučaju da ste kontaminirali ne&scaron;to, detektirat će vam to jedan od uređaja kroz koji prolazite na izlazu i morat ćete to skinuti. Pa je dobro da imate rezervu u autu s vodičem. Ako mislite ulaziti i u prostorije, ponesite barem medicinsku, papirnatu masku", kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je Pripjat posjetio pod vodstvom&nbsp;Nikolaja Fomina. "On je bio pionir&nbsp;alternativnih i ilegalnih ulazaka u Zonu na&nbsp;samim počecima. Živ je i zdrav, 'ne svijetli' i danas ima legalnu licencu za uvođenje putnika u Pripjat.&nbsp;Po nas je do&scaron;ao u 7 ujutro u Kijev,&nbsp;svojim kombijem nas je odveo na 'radioaktivni izlet' i vratio nas je predvečer. Od Kijeva do Pripjata ima oko 3 sata vožnje i tu smo uslugu, zajedno s ulaznicom, platili oko 100 eura po osobi. Sada, nakon HBO ludila, pretpostavljam da će cijene vi&scaron;estruko porasti", smatra Jurica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih dana često se može čuti i za ilegalne ulaske u zonu. "U Zonu možete ući i ilegalno, ali vam prijeti velika novčana kazna ako vas čuvari ili vojska uhvate. Do Pripjata se prolazi kroz čak tri sigurnosne zone koje&nbsp;nadzire naoružana vojska. Moram napomenuti da smo s Nikolajem vidjeli vi&scaron;e od mnogih drugih koji se uglavnom zadovolje klasikom: bolnicom, &scaron;kolom, bazenom, lunaparkom i radarskim sustavom 'Duga 1'. Nama je bilo dozvoljeno penjanje po neboderima i ulazak u brojne stanove, čime smo ovjekovječili i razmjere osobne, ljudske tragedije", kaže ovaj Splićanin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok Pripjat sve vi&scaron;e postaje turistička destinacija, Jurica ipak upozorava da u Pripjatu jo&scaron; uvijek ima opasnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vječno je pitanje ima li opasnosti u Zoni. Ima, gospodo. Itekako ima! Ona je minimalna ako se pona&scaron;ate disciplinirano kao mi i po&scaron;tujete neka pravila, ali tko garantira da među vojskom turista koji upravo gaze prema tamo&nbsp;neće biti i neodgovornih pojedinaca? Zrak i vanjske povr&scaron;ine jesu čiste, veća je količina radijacije u prekooceanskom letu avionom nego na ulicama Pripjata, ali postoje neke stvari za koje biste trebali znati. Prostorije u koje ćete ulaziti su prepune pra&scaron;ine. Nemojte je dizati. I ako je ikako moguće, za&scaron;titite di&scaron;ne putove. Također, postoje opasnosti i u zgradama. Naime, u mnogima su, posebice u gradskoj bolnici, pohranjene kontaminirane stvari (poput odijela&nbsp;stradalih vatrogasaca, likvidatora)&nbsp;te su to mjesta izuzetno velike radijacije. Stoga savjetujem da se ne zavlačite na ta mjesta, a i da sa sobom uvijek imate Geigerov brojač, to jest uređaj koji detektira razinu radijacije", obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ni slučajno nemojte ići u Crvenu &scaron;umu. To je mjesto koje je izuzetno radioaktivno i dan-danas. Crvena &scaron;uma&nbsp;je označena i ograđena, ali neodgovorna osoba se lako može naći tamo ako to i odluči. Same ulice Pripjata su radioaktivno čiste, ali ipak nemojte u gusto raslinje, a pogotovo ne dirajte mahovinu. Jako apsorbira radijaciju. I ni&scaron;ta s terena ne uzimajte i ne&nbsp;dirajte. Postoje neki metali koji su promakli čistačima područja, a znaju biti radioaktivni, poput kopče od vatrogasnog pojasa&nbsp;na koji smo naletjeli u &scaron;koli. Geigerov brojač je ludovao u njegovoj blizini", kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Galić ipak kaže da se u Černobil vi&scaron;e ne namjerava vraćati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mjesto je bilo podsjetnik da se ne&scaron;to slično vi&scaron;e nikad ne ponovi i da nismo bogovi na ovom planetu. Naime, nakon katastrofe je samo čovjek nestao, a priroda je propupala u svom najljep&scaron;em obliku. Životinje su se vratile u ogromnom broju,&nbsp;pa čak i neke koje su onda bile pred izumiranjem (stepski konj), a &scaron;uma je progutala grad. Danas tu &scaron;umu sijeku da &scaron;tikle&nbsp;'selfie trenderica' mogu sigurno koračati ulicama, a od cijelog mjesta rade veliki 'lunapark' za turiste, figurativno rečeno. Ne hvala! Mi se u takav Černobil vi&scaron;e ne vraćamo. Želimo ga pamtiti kao i Kubu u vrijeme Fidela Castra. Znam da će ovu rečenicu mnogi protumačiti pogre&scaron;no, kao i na&scaron; put u Černobil na početku. No, to je nebitno. Dok ovo čitate, mi smo već na drugoj lokaciji o kojoj će HBO snimati za desetljeće ili dva", zaključuje Splićanin na kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-019cernobil1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-019cernobil2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-019cernobil3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-019cernobil4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-019cernobil5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-019cernobil6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-019cernobil7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-019-cernobil-glavna.jpgBiskup gospićko-senjski msgr. Zdenko Križić predvodio misno slavlje na Humcu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=120672120672Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-humac-sv-ante-2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župa Humac već tradicionalno proslavila je nebeskog zaštitnika župe, crkve i samostana sv. Antu Padovanskog.<p><br />Na sam blagdan na Humcu okupilo se mno&scaron;tvo vjernika kako bi proslavili blagdan ovog sveca svega svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Križić je u propovijedi pozvao na život u vjeri, ljubavi i molitvi.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-humac-sv-ante2-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tamo gdje ima vjere i molitve, gdje ima ljubavi i služenja, tamo se događaju čuda. To vrijedi i za na&scaron;e vrijeme. Mnogi ljudi dodu&scaron;e očekuju neka čuda i misle da bi onda postali veliki vjernici. To ne stoji, vjera ne dolazi od čuda, nego su čuda nagrada za vjeru. Tko očekuje čudo da bi povjerovao, neće povjerovati nikada. Znamo iz evanđelja kako Isus u nekim mjestima nije učinio puno čuda zbog nevjere naroda, zato Isus nije tražio toliko od svojih učenika da čine čuda, nego prije svega da ljube i služe, a onda će Bog po njima činiti čuda. Glavno obilježje Isusova učenika mora biti ljubav prema Bogu i bližnjima, to je znak raspoznavanja Isusova učenika, to je sveti Ante dobro razumio, u njegovu životu Isus je bio prepoznatljiv&ldquo;, rekao je između ostalog biskup Križić.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-humac-sv-ante1-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>On je rekao kako mnoga djela učinjena s ljubavlju budu skrivena očima svijeta, o njima mediji ne pi&scaron;u i ne govore, ali Bogu nisu skrivena.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-humac-sv-ante-2019.jpgLJUBUŠKI: Na Humcu danas posebna regulacija prometahttp://grude.com/clanak/?i=120660120660Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jun 2019 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-10-humac1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koristimo ovu priliku da upozorivmo vozače osobnih motornih vozila da ista ne ostavljaju na kolnicima i nogostupima..<p>&nbsp;</p> <p>PU Ljubu&scaron;ki zabranila je promet za teretna motorna vozila i tegljače na djelu magistralne ceste M-17.4 od semafora na Teskeri do kružnog toka (stari kružni tok) povodom održavanja javnog okuoljanja i blagdana sv. Ante Padovanskog na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime dana 13.06.2019 godine od 10,00 sati do 14,00 sati i od 17,00 sati do 20,00 sati, bit će preusmjeren promet za teretna motorna vozila i tegljačena iz smjera graničnog prijelaza Bijača na alternativni pravac Teskera, Va&scaron;arovići, Orahovlje, Veljaci, Vitina i obrnuto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koristimo ovu priliku da upozorivmo vozače osobnih motornih vozila da ista ne ostavljaju na kolnicima i nogostupima po&scaron;tujući prometne znakove kako bi se ul.Humačka ploča (od raskrižja mag ceste M-17.4 do crkve) mogli ne ometano kretati hodočasnici, vozila hitne pomoći i policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako upozoravamo hodočasnike da pripaze na svoje osobne stvari, poručuju iz Policije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-10-humac1.jpgOmiljeni svetac cijeloga svijeta Sveti Antun Padovanskihttp://grude.com/clanak/?i=120659120659Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jun 2019 08:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-13-sveti-ante.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Coimbri se zbio događaj koji je označio prekretnicu u njegovu životu..<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o jednom od najomiljenijih svetaca u čitavoj Katoličkoj Crkvi, kojega se časti ne samo u Padovi, gdje je podignuta prekrasna bazilika u kojoj se čuvaju njegovi posmrtni ostaci, već i u cijelom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Antun Padovanski rodio se u Lisabonu u plemićkoj obitelji, oko 1195., i na kr&scaron;tenju je dobio ime Fernando. Stupio je među kanonike koji su opsluživali mona&scaron;ko pravilo svetog Augustina, najprije u samostanu Sv. Vincenta u Lisabonu a potom u samostanu Svetog križa u Coimbri, čuvenom kulturnom sredi&scaron;tu Portugala. Posvetio se sa zanimanjem i žarom proučavanju Biblije i crkvenih otaca, stekav&scaron;i potrebno teolo&scaron;ko znanje koje je plodonosno primjenjivao u svom poučavanju i propovijedanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Coimbri se zbio događaj koji je označio prekretnicu u njegovu životu: ondje su 1220. godine bile izložene relikvije prvih pet franjevačkih misionara, koji su oti&scaron;li u Maroku i ondje podnijeli mučeni&scaron;tvo. Njihov je život duboko dirnuo mladog Fernanda i u njemu se rodila želja da ih nasljeduje i pođe putom kr&scaron;ćanske savr&scaron;enosti: zatražio je tada da istupi iz augustinskih kanonika i da postane manji brat. Njegov je zahtjev prihvaćen i on se, uzev&scaron;i ime Antun, uputio u Maroko, ali je Božja providnost odlučila drukčije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog bolesti je bio prisiljen vratiti se u Italiji te je, 1221. godine, sudjelovao na glasovitom &ldquo;Kapitulu na rogožinama&rdquo; u Asizu, gdje se susreo također sa svetim Franjom. Nakon toga je neko vrijeme živio u potpunoj skrovitosti u samostanu u blizini Forlija, na sjeveru Italije, gdje ga je Gospodin pozvao u drugu misiju. Pozvan, sasvim slučajno, propovijedati na svećeničkom ređenju, pokazao je da je obdaren takvom učeno&scaron;ću i govorničkim umijećem da su mu poglavari povjerili zadaću propovijedanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Započeo je tako u Italiji i Francuskoj apostolsko djelovanje koje je bilo tako snažno i djelotvorno da je naveo brojne one koji su se odijelili od Crkve da se ponovno vrate na pravi put. Bio je također jedan od prvih, ako ne i prvi učitelj teologije među manjom braćom. Počeo je predavati u Bologni, uz Franjin blagoslov, koji je, prepoznav&scaron;i njegove kreposti, poslao Antunu kratko pismo, koje započinje ovim riječima: &ldquo;Bilo bi mi drago da braću poučava&scaron; teologiji&rdquo;. Antun je udario temelje franjevačke teologije koju su njegovali veliki mislioci a koja je imala svoj vrhunac sa svetim Bonaventurom iz Bagnoregia i blaženim Duns Scotom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je postao provincijalnim poglavarom manje braće iz Sjeverne Italije, nastavio je službu propovijedanja, vr&scaron;eći je naizmjenično sa službama vezanim uz vođenje provincije. Po zavr&scaron;etku službe provincijala povukao se u blizinu Padove, gdje je bio boravio već u nekoliko navrata. Nakon svega godine dana, umro je pred gradskim vratima, 13. lipnja 1231. Padova, koja ga je prihvatila s ljubavlju i &scaron;tovanjem za života, odala mu je trajno &scaron;tovanje i iskazala svoju pobožnost. Sam papa Grgur IX., koji ga je, čuv&scaron;i njegovu propovijed, nazvao &ldquo;Kovčegom Svetoga pisma&rdquo;, proglasio ga je svetim 1232., između ostaloga i zbog čudesa koja su se dogodila po njegovu zagovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjem razdoblju svoga života, Antun je napisao dva sveska &ldquo;Propovijedi&rdquo;, koja su naslovljena &ldquo;Nedjeljne propovijedi&rdquo; i &ldquo;Propovijedi o svecima&rdquo;, namijenjene propovjednicima i predavačima na teolo&scaron;kim studijima iz Franjevačkog reda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Antun pi&scaron;e: &ldquo;Ljubav je du&scaron;a vjere, ona je oživljava; bez ljubavi, vjera umire&rdquo; (Sermones Dominicales et Festivi II, Messaggero, Padova 1979., str. 37). Samo du&scaron;a koja moli može napredovati u duhovnom životu: to je povla&scaron;tena tema propovijedi svetog Antuna. On dobro poznaje nedostatke ljudske naravi i čovjekovu sklonost grijehu. Zato neprestano poziva vjernike da se bore protiv nagnuća pohlepe, oholosti i nečistoće te, naprotiv, vr&scaron;e kreposti siroma&scaron;tva i velikodu&scaron;nosti, poniznosti i poslu&scaron;nosti, neporočnosti i čistoće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku 13. stoljeća, kada su nicali novi gradovi a trgovina doživljavala procvat, sve je vi&scaron;e bilo onih koji su bili neosjetljivi na potrebe siromaha. Zbog toga Antun u vi&scaron;e navrata poziva vjernike da razmi&scaron;ljaju o pravom bogatstvu, a to je bogatstvo srca, kojim čovjek postaje dobar i milosrdan te tako skuplja blago za nebo: &ldquo;O vi bogati &ndash; tako je on opominjao &ndash; neka vam prijatelji budu&hellip; siromasi, primite ih u svoje domove. Isti će ti siromasi kasnije primiti vas u vječne stanove, gdje vlada ljepota mira, povjerenje i sigurnost te obilni spokoj neprolazne sitosti&rdquo; (Isto, str. 29). Nije li možda to učenje, dragi prijatelji, veoma važno i danas, kada financijska kriza i te&scaron;ke ekonomske neuravnoteženosti osiroma&scaron;uju brojne osobe i stvaraju uvjete bijede?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Antun, koji je bio iz Franjine &scaron;kole, stavlja uvijek Krista u sredi&scaron;te života i misli, djelovanja i propovijedanja. Upravo to je drugo tipično obilježje franjevačke teologije: kristocentrizam. Franjevački teolozi rado razmatraju, i pozivaju razmatrati, otajstva Gospodinova čovje&scaron;tva, napose rođenje, koje u čovjeku bude osjećaje ljubavi i zahvalnosti prema Božjoj dobroti. Pogled na Raspetoga također nadahnjuje osjećaje zahvalnosti prema Bogu i po&scaron;tovanja prema dostojanstvu osobe, tako da svi, vjernici i nevjernici, mogu ovdje pronaći značenje koje obogaćuje život. Antun tako pi&scaron;e: &ldquo;Krist, koji je tvoj život, stoji pred tobom raspet, da se ti zagleda&scaron; u križ kao u neko zrcalo. Ondje će&scaron; moći spoznati koliko su smrtonosne bile tvoje rane, koje nijedan drugi lijek ne bi mogao ozdraviti osim krv Sina Božjega. Ako pogleda&scaron; dobro, moći će&scaron; shvatiti koliko su veliki ljudsko dostojanstvo i tvoja vrijednost&hellip; Nigdje drugdje čovjek ne može bolje uočiti koliko vrijedi kao kada se zagleda u zrcalo križa&rdquo; (Sermones Dominicales et Festivi III, str. 213-214).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi prijatelji, neka Antun Padovanski, kojega vjernici toliko časte, zagovara za čitavu Crkvu i poglavito za one koji se posvećuju propovijedanju. Neka ovi potonji, crpeći nadahnuće iz njegova primjera, trude ujediniti solidan i zdrav nauk, iskrenu i gorljivu pobožnost te učinkovitost u navije&scaron;tanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako propovijeda&scaron; Isusa, on omek&scaron;ava otvrdnula srca; ako ga zazove&scaron;, gorke ti napasti postaju slatke; ako o njemu razmi&scaron;lja&scaron;, on ti srce prosvjetljuje; ako o njemu čita&scaron;, on ti nasićuje um&rdquo; (Sermones Dominicales et Festivi III, str. 59). (papa Benedikt XVI., kateheza na općoj audijenciji, 10. veljače 2010.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva sv. Antunu u svakoj potrebi</strong></p> <p>Spomeni se, sv. Ante, da si uvijek pomagao i tje&scaron;io sve koji su se tebi utjecali u svojim potrebama. S čvrstim pouzdanjem preporučujem se i ja tvom moćnom zagovoru kod Boga. Ne odbij moje pro&scaron;nje i svojim posredovanjem kod Boga isprosi mi &ndash; ako je za dobro moje du&scaron;e &ndash; milost&hellip; za koju te molim. Pomozi mi u ovoj mojoj potrebi i nevolji! Blagoslovi mene, moj rad, moju obitelj i sve moje drage, čuvaj nas od bolesti i pogibli du&scaron;e i tijela! Sve nas krijepi da u boli i ku&scaron;nji ostanemo čvrsti u vjeri i ustrajni u ljubavi. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bitno.net</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-13-sveti-ante.jpgObjavljena cijena otkupa smilja u jednoj hercegovačkoj destileriji! Najniža je u povijestihttp://grude.com/clanak/?i=120657120657Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-smilje_urod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što je Ero.tel već pisao, mnogi su odustali od plantaža smilja u Hercegovini nakon što je zadnje dvije godine njegova cijena trostruko smanjena. <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, ima jo&scaron; i onih koji jo&scaron; uvijek vjeruju u ovu priču ili su pak uložili previ&scaron;e novca i ne smiju odustati nego moraju raditi i dalje kako bi isplatili uloženo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A cijena u stolačkoj destileriji je 0,50 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Destilerije eteričnih ulja u Stocu , (prostorije vinarije Stolac), obavje&scaron;tavaju sve proizvođače smilja da započinju sa sezonom destiliranja i prerade sviježe mase biljke &ndash; smilja u ponedjeljak, 17.6.2019.godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Princip suradnje destilerije i poljoprivrednog proizvođača:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; 0,50 KM / 1kg usluga destiliranja sviježe mase smilja ili</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; 30 % od prinosa u ulja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani poljoprivrednih proizvođači mogu se javiti na broj telefona 063 202 244, počev&scaron;i od 17.6.2019. godine, naveli su iz Destilerije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova cijena samo je pokazatelj kraha svake nade &ndash; smiljomanija u Hercegovini je stvar pro&scaron;losti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-smilje_urod.jpgU ZHŽ pet osoba oboljelo od ospicahttp://grude.com/clanak/?i=120653120653Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-cjepivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Među pet slučajeva oboljelih od ospica jedna osoba je odrasla, 1975. godište, dok su ostalo školska i predškolska djeca.'' <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno je na području Županije Zapadnohercegovačke evidentirano pet osoba oboljelih od ospica te, kako su za Bljesak.info potvrdili iz Zavoda za javno zdravstvo, nema razloga za paniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Među pet slučajeva oboljelih od ospica jedna osoba je odrasla, 1975. godi&scaron;te, dok su ostalo &scaron;kolska i pred&scaron;kolska djeca. Četvero oboljelih je iz Posu&scaron;ja, dok je jedan slučaj zabilježen u &Scaron;irokom Brijegu i uglavnom su to necijepljene ili nepotpuno cijepljene osobe'', rekla je to za Bljesak info Katarina Herceg, ispred Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Revizija cijepnih statusa</strong> <br />Zavod trenutno radi reviziju cijepnih statusa, u kontaktu je s Domovima zdravlja, Higijenskim - epidemiolo&scaron;kim službama te Ministarstvom obrazovanja ove županije, koji su, kako govore iz Zavoda, upućeni u cijelu situaciju. '</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Radi se revizija cijepnih statusa, kroz određene &scaron;kole dolazimo do broja cijepljenih odnosno necijepljene djece te ih pozivamo u slučaju da su to propustili učiniti, da se cijepe. Također trenutno provodimo mjere dezinfekcije &scaron;kola, &scaron;to je ključno, te prevencije u smislu redovitog pranja djece izbjegavanja kontakata s djecom koja su oboljela jer su morbile zarazne do četiri dana prije izbivanja osipa'', obja&scaron;njava Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Europski vrh</strong><br />Na upit o brojkama ističe kako je ZHŽ županija koja ima najmanje slučajeva oboljelih od ospica u Federaciji BiH, te po broju cijepljenih spadaju u europski vrh. ''U na&scaron;oj županiji podaci su zadovoljavajući, oko 80 posto cijepljenih, s tim da je u Europi trenutni prosjek oko 70 posto, a trebalo bi biti 95 posto kako bi stanovni&scaron;tvo bilo za&scaron;tićeno. Znači, mi spadamo u europski vrh i standarde, između 80 do 95 posto, ovisno o kojem cjepivu govorimo'', govori Herceg. Ističe kako Zavod radi i na edukaciji te organizira brojna predavanja na ovu temu, a sve u cilju apeliranja na roditelje da cijepe svoju djecu jer je to ''jedina mjera prevencije''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na zalihama imamo dovoljan broj cjepiva, opskrbljujemo se od Federalnog Zavoda za javno zdravstvo te kasnije cjepiva distribuiramo preko Domova zdravlja. Cjepiva su dostupna, no mi ne možemo prisiliti roditelje da dođu cijepiti djecu iako je to zakonski obvezno'', obja&scaron;njava Herceg i govori kako je vrijeme da se povuče pitanje činjenice da je cijepljenje zakonska obveza, a jo&scaron; uvijek postoje oni koji je ne po&scaron;tuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-cjepivo.jpgEvo kako će granični prijelazi raditi tijekom ljetahttp://grude.com/clanak/?i=120643120643Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sljedeća tri mjeseca prijelazi će raditi 24 sata.<p><br /><br />Na sjednici Mje&scaron;ovitog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, 31. 5. 2019., donesene su odluke o promjeni radnog vremena i privremenom međunarodnom prometu putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet, priopćeno je iz Granične policije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno tomu, Granična policija BiH obavje&scaron;tava javnost da je odlukama Mje&scaron;ovitog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, 31. 5. 2019., odobren privremeni međunarodni promet putnika preko graničnih prijelaza za pogranični promet: Kozarska Dubica - Hrvatska Dubica, Gabela - Gabela Polje, Vaganj - Bili Brig, Hadžin Potok - Bogovija, Orahov Do - Slano i Duži - Imotica u trajanju od tri mjeseca, odnosno do sljedeće sjednice Povjerenstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donesena je odluka kojom se odobrava privremeni međunarodni promet putnika preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Čitluk - Jovića Most, od 10. 6. 2019. do 10. 9. 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privremeno je promijenjeno radno vrijeme graničnih prijelaza za pogranični promet: Vinica - Aržano Pazar, Suba&scaron;ići - Dvorine, Tržačka Ra&scaron;tela - Kordunski Ljeskovac, Kaldrma Lika - Kaldrma i Zagrad - Pa&scaron;in Potok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeća tri mjeseca prijelazi će raditi 24 sata.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgČestitke legendi Hercegovine! Dr. Ben proslavio 80. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=110640110640Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jun 2019 16:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-dr_ben.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naš Ben ovoga je tjedna napunio 80 godina. Da, naš Ben! Za ove koji slučajno ne znaju o komu govorimo, radi se o Benjaminu Alfredu Markinu, liječniku – kirurgu koji je još kao student došao iz Gane u bivšu Jugoslaviju na studiji medicine, a onda ostao ovdje sve do danas.<p>&nbsp;</p> <p>I ne samo do&scaron;ao i ostao nego svojim radom i pristupom medici ostavio trag koji može poslužiti kao primjer svima nama kako se treba odnositi prema svome poslu. Bez obzira &scaron;to radimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Markin danas uživa u umirovljeničkim danima u krugu obitelji i prijatelja. S obzirom &scaron;to je sve pro&scaron;ao u svojoj karijeri, zaslužio je svaku minutu odmora. Nerjetko dođe i poziv u kojem kolege traže stručno mi&scaron;ljenje, a i danas ga možemo vidjeti u dru&scaron;tvu onih s kojima je radio i gradio SKB Mostar. Nekada ga sitni zdravstveni problemi prekinu u dnevnom ritmu, ali on to lako prebrodi i nastavi dalje sa zacrtanim planovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jajce ga je nedavno proglasilo počasnim građaninom, a vjerojatno bi i Mostar do trebao učiniti. Čim dobije Gradsko vijeće. Benove priče i iskustva te&scaron;ko je pretočiti u jednu priču i nekoliko redaka. Ne da je te&scaron;ko nego nemoguće. Previ&scaron;e je toga. Ipak, zapamćene će ostati one riječi koje ga ne opisuju samo kao liječnika nego i kao čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Bilo je situacija i kojima vi&scaron;e nisam mogao pomoći pacijentu. Onda bi sjeo uz njegov krevet i molili bi zajedno. Jer medicina ne prestaje kada vi&scaron;e ne možemo kroz lijekove ili kirurgiju rije&scaron;iti problem. Ako već ne može&scaron; izliječiti čovjeka onda mu pomozi da bude &scaron;to spremniji na ono &scaron;to ga čeka &ndash; rekao mi je dr. Markin prije nekoliko godina u jednom razgovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kada se čovjeku pokvari automobil, on nikada ne pita tko je treći ili četvrti najbolji majstor u gradu. Barem ja to nikada nisam čuo. Uvijek se traži onaj koji je najbolji. Tako je i u medicini. Uvijek pacijenti traže one najbolje i povjeravaju mu svoj život u ruke. Doktor se uvijek mora truditi biti najbolji. Ne mora biti najbolji, ali se mora truditi biti to. Samo na taj način možemo odgovoriti na ono &scaron;to pacijenti traže od nas &ndash; rekao mi je jednom drugom prilikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I imao je na&scaron; Ben mnogo ovakih kamenčića mudrosti koje je dijelio svojim sugovornicima. Ima ih i danas. Stoga se nadamo kako će na&scaron; Ben jo&scaron; dugo godina biti s nama i kako ćemo na njegovom primjeru i dalje učiti kako postati dio dru&scaron;tva koje stvara nove vrijednosti na koje svi možemo biti ponosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ero.tel/bih/dr-ben-proslavio-80-rodendan/?fbclid=IwAR2Dc1MJspQcV9Jv9OiL1adg1bAlr_UlsI1i6fXyW390JkR_RXvSYJfq51k" target="_blank"><em><strong>AU: M.K./Ero.tel</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-dr_ben.jpegHelikopter se zabio u zgradu u New Yorku, poginuo pilothttp://grude.com/clanak/?i=110628110628Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jun 2019 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-10-019-pozar-helikopter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Helikopter se zabio u zgradu u New Yorku, javlja CNN. Do nesreće je došlo na Manhattanu. Kako javlja ABC, poginuo je pilot. Nitko drugi, kako se čini, nije ozlijeđen.<p>&nbsp;</p> <p>Do nesreće je do&scaron;lo po ki&scaron;i i nevremenu, u 14 sati po lokalnom vremenu, odnosno oko 20 sati po srednjoeuropskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Helikopter je udario u krov zgrade na 7. aveniji. Nakon nesreće do&scaron;lo je do požara, a cijela zgrada je evakuirana. Evakuirano je i nekoliko okolnih zgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaj se zasad vodi kao nesreća, nema inidicija da se radi o terorističkom činu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanovnici su pozvani da izbjegavaju područje između 51. ulice i 7. avenije zbog dolaska policijskih i vatrogasnih vozila te hitne pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; se ne zna &scaron;to je točno dovelo do nesreće. Prema nekim &scaron;pekulacijama, pilot je nakon kvara namjerno ciljao na krov zgrade kako ne bi pao na ulicu punu ljudi i vozila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-10-019-pozar-helikopter.jpgStiže promjena vremena, niže temperature i kiša..http://grude.com/clanak/?i=110618110618Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jun 2019 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 10. do 15. lipnja širom Bosne i Hercegovine bez padalina i toplo, priopćeno je danas u srednjoročnoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.<p>&nbsp;</p> <p>Kako prognoziraju meteorolozi, nestabilno vrijeme uz umjerene padaline i ne&scaron;to niže temperature izgledno je od 16. do kraja prognoznog perioda 25. lipnja na jugozapadu, istoku i u centralnim krajevim Bosne, a na sjeveroistoku Bosne i u zaleđu Hercegovine prognoziraju se slabije padaline. U istom periodu na zapadu, sjeveru Bosne te na jugu Hercegovine očekuje se stabilno vrijeme bez padalina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visoke temperature zraka prognoziraju se od 10. do 15. lipnja, sa jutarnjim u Bosni od 15 do 20, u Hercegovini od 19 do 24 stupnja, dnevne u Bosni od 29 do 34, u Hercegovini od 32 do 37 &deg;C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pad vrijednosti jutarnjih i dnevnih temperatura izgledan je od 16. do 25. lipnja, kada se jutarnje temperature u Bosni prognoziraju od 11 do 16, u Hercegovini 17 do 22 stupnja. Vrijednosti maksimalnih temperatura zraka u Bosni se očekuju od 21 do 26, u Hercegovini od 25 do 30 &deg;C, priopćeno je.</p> <p><br />Grude.com/Ero.tel</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpgGruđanka rodila na Dužicama! Porodio je ministar Pejićhttp://grude.com/clanak/?i=110615110615Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jun 2019 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-10-porod-sb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladi bračni par iz Gruda ovaj početak tjedna će dugo pamtiti po najsretnijem trenutku u svom životu!<p>&nbsp;</p> <p>Naime, jutros par minuta iza 8:30h, u mjestu Gornje Dužice na području &Scaron;irokog Brijega, na svijet je do&scaron;la curica koja izgleda nije mogla čekati dolazak do mostarske bolnice gdje je krenula vozilom Hitne pomoći DZ Grude u čijoj pratnji je bio i njen tatica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom kako se maloj žurilo, rodila se u vozilu Hitne pomoći i gdje su odmah priskočili susjedi u pomoć, među kojima je bila i jedna medicinska sestra gdje su pazili da sve prođe u najboljem redu pri porodu dok je curica na svijet dolazila i tako postala &ldquo;&Scaron;irokobriježanka&rdquo;. Kako su mje&scaron;tani kazali za portal <a href="https://sirokibrijeg.info/odlucila-je-biti-sirokobrijezanka-ministar-i-susjedi-uspjesno-doveli-curicu-iz-gruda-u-ovaj-svijet-na-putu-do-bolnice-u-mostar/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">SirokiBrijeg.info</a>, prvo kupanje bebice je obavljeno u kući ispred koje su se parkirali u mjestu Gornje Dužice</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to je jo&scaron; zanimljivo, sam porod koji je proteko uspje&scaron;no, obavio je Tomislav Pejić, ministar zdravstva Županije Zapanohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Častitamo novim roditeljima, svima koji su brzo reagirali kako bi ova curica do&scaron;la na svijet, a njoj želimo puno zdravlja, sreće i lijepih trenutaka sa svojom obitelji!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-10-porod-sb.jpgLjudmila danas živi u Kijevu, da se 3 sata kasnije nesreća dogodila vatrogasac Vasilij bi bio živhttp://grude.com/clanak/?i=110612110612Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jun 2019 22:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-09-ljudmila.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dojmovi oko serije 'Černobil' ne stišavaju se već tjednima. Ekipa sa seta nekoliko puta je govorila o tome kako je serija nastala, a gotovo svi likovi su stvari, izuzev nuklearne fizičarke Ulane Khomyuk.<p>&nbsp;</p> <p>Stvaran lik je i vatrogasac<strong>&nbsp;Vasilij Ignatenko</strong> te njegova supruga <strong>Ljudmila</strong>. U seriji je prikazano kako Ignatenko ide gasiti požar u nuklearnoj elektrani, dok trudna Ljudmila ostaje kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga Vasilija odvoze u bolnicu u Pripjatu, a zatim i u Moskvu, gdje ga trudna Ljudmila posjećuje bez obzira na opasnost. Vasilij Ignatenko umire u mukama, a Ljudmila nakon toga rađa djevojčicu koja od posljedica radijacije umire četiri sata nakon rođenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudmila trenutačno živi u Kijevu. O svojoj sudbini progovorila je u knjizi Glas iz Černobila koja je nastala prije serije. Autorici knjige <strong>Svetlani Aleksijevič</strong> ispričala da su dan kasnije ona i Vasilij trebali ići u Bjelorusiju u posjetu njegovim roditeljima i da je on od četiri ujutro trebao biti slobodan od dežurstva. Reaktor je eksplodirao oko jedan sat iza ponoći&nbsp;pa je Ignatenko oti&scaron;ao gasiti jer je mislio da se radi o običnom požaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi je Ljudmila opisala posljednje dane njegovog života i puno su stra&scaron;niji nego &scaron;to je to prikazano u seriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svaki dan sam upoznavala drugu osobu. Posljednja dva dana iska&scaron;ljavao je komadiće svojih pluća i jetre. Gu&scaron;io se u vlastitim organima. Zamotala bih ruku u zavoj, stavila mu je u usta i vadila to - otkrila je Ljudmila.&nbsp;Vasilij je umro u 25. godini i sahranjen je u limenom lijesu ispod betona, zbog činjenice da je njegovo tijelo i dalje bilo radioaktivno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-09-ljudmila.jpgOtkrivena vrsta morskog psa koji je viđen u Makarskojhttp://grude.com/clanak/?i=110608110608Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jun 2019 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-09-makarska-morski-pas.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Facebook stranica Cor2go objavila je video morskog psa koji je navodno snimljen jučer nedaleko od obale u Makarskoj. <p>&nbsp;</p> <p>Alen Soldo sa Sveučili&scaron;nog odjela za studije mora kazao je za Radio Dalmaciju da se radi o bezopasnom psu Murdulju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, kupači, bez brige ovog ljeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-09-makarska-morski-pas.pngMilijan Brkić i sin doživjeli nesreću na motocikluhttp://grude.com/clanak/?i=110598110598Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jun 2019 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-29-milijan_brkic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpredsjednik sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić doživio je sinoć lakšu prometnu nesreću.<p>&nbsp;</p> <p>Nesreća se dogodila na području Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brkić je upravljao motociklom, a s njim je bio i njegov sin. Obojica su pali s motora i nisu teže ozlijeđeni, javlja <a href="https://direktno.hr/direkt/direktno-doznaje-milijan-brkic-i-sin-pali-s-motora-policija-na-terenu-158012/" target="_blank">Direktno</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-29-milijan_brkic.jpgU Federaciji BiH 1.426 'divljih deponija' s 5,5 milijuna metara kubnih otpadahttp://grude.com/clanak/?i=110592110592Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 19:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-divlji-deponij-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz CCI-a, nadalje, navode kako građani nisu dovoljno informirani o tome da mogu inspekcijskim i pravosudnim organima (županijskim tužiteljstvima) izravno prijaviti slučajeve nelegalnog odlaganja otpada..<p>&nbsp;</p> <p>Na području Federacije BiH evidentirano je 1.426 'divljih deponija' na kojima je deponirano oko 5,5 milijuna metara kubnih otpada, uključujući i otpad animalnog porijekla, a od čega je 90 posto takvih lokaliteta i dalje aktivno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci su to iz istraživanja koje su u sklopu kampanje &bdquo;Mapiranje nelegalnih deponija - Doprinos remedijaciji tla&ldquo; proveli Centri civilnih inicijativa (CCI), a koji su predstavljeni danas na pres-konferenciji u Sarajevu. Koordinator spomenute kampanje Dževad Glinac istaknuo je značaj učinkovitog upravljanja otpadom, kao i sanacije i remedijacije tla putem uspostave registra nelegalnih/divljih deponija u FBiH, podsjećajući kako se pokazatelji do kojih se do&scaron;lo temelje na podacima dobivenim iz 56 jedinica lokalne samouprave, te prijava građana zaprimljenih putem besplatnog 'zelenog alarma' (080 05 05 06).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se radi o vrsti/kategorizaciji divljih deponija, najvi&scaron;i udio (gotovo 60 posto) otpada na deponije koje sadrže tzv. mije&scaron;ani otpad, a oko 35 posto se odnosi na kućni otpad, pri čemu je evidentirano i 26 lokacija kategoriziranih kao nelegalna odlagali&scaron;ta otpada animalnog porijekla. CCI-ev projekt-menadžer Zoran Adžaip ukazao na zakonski ovir, prije svega, na Zakon o upravljanju otpadom u FBiH i Kazneni zakon FBiH, kojima je regulirana oblast za&scaron;tite okoli&scaron;a, s naglaskom na kaznene odredbe u vezi s nelegalnim odlaganjem otpada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Generalno, sankcije za nelegalno odlaganje otpada u okoli&scaron; mogu se podijeliti u dvije kategorije, odnosno prekr&scaron;aje koji su regulirani Zakonom o prekr&scaron;ajima FBiH i kazneno djelo, regulirano KZ-om FBiH i Zakonom o upravljanju otpadom u FBiH - poja&scaron;njava Adžaip, precizirajući kako su kaznenim odredbama jasno propisane radnje koje se smatraju kaznenim djelom protiv okoli&scaron;a kao i sankcije za fizičke i pravne osobe, uključujući novčane i kazne zatvora do tri godine.<br />Analiza CCI-a, koja se temelji na podacima deset županijskih tužiteljstava, pokazuje da su u protekle tri godine pokrenuta samo 22 postupka zbog ugrožavanja okoli&scaron;a otpadom, a od ukupnog broja postupaka samo je jedna pravna osoba kažnjena novčanom kaznom. U vezi s tim, iz CCI-a upozoravaju da je neophodno zao&scaron;triti odgovornost svih aktera u lancu upravljanja otpadom, te unaprjediti sustav prijavljivanja nelegalnog odlaganja otpada putem stalnih edukacija i koordiniranja ukupnih aktivnosti između građana i nadležnih inspekcijskih i pravosudnih organa. Istovremeno, ističu kako su glavni uzroci nastanka divljih deponija niska ekolo&scaron;ka svijest građana nedovoljni kapaciteti organiziranog prikupljanja i sortiranja komunalnog otpada, te izostanak sankcija za prekr&scaron;itelje, apelirajući za održiva sustavna rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz CCI-a, nadalje, navode kako građani nisu dovoljno informirani o tome da mogu inspekcijskim i pravosudnim organima (županijskim tužiteljstvima) izravno prijaviti slučajeve nelegalnog odlaganja otpada, te pozivaju sve involvirane aktere na snažniji angažman na planu za&scaron;tite okoli&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje rezultata spomenutog istraživanja koincidira s obilježavanjem Svjetskog dana za&scaron;tite okoli&scaron;a, koji se obilježava u znak sjećanja na 5. lipnja 1972. godine, kada je u Stockholmu održana konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je prihvaćen program za&scaron;tite okoli&scaron;a UN-a, a ove godine obilježava se pod geslom "Borba protiv oneči&scaron;ćenja zraka".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-divlji-deponij-4.jpgIzjava godine: Mladi su otišli, SDA je učinila sve što je moglahttp://grude.com/clanak/?i=110585110585Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-10-dzaferovic-izetbegovic-768x512.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da bošnjački članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić uglavnom pričaju gluposti znaju i ptice na grani, međutim Džaferović nešto rjeđe jer rjeđe istupa.<p>&nbsp;</p> <p>Ali, danas je on briljirao kazav&scaron;i istinu, odnosno kako mladi odlaze iz države zbog političke neuređenosti i da je SDA učinila sve &scaron;to je mogla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je htio nahvaliti svoju stranku i ne reći to &scaron;to je rekao, Džaferović je pogrije&scaron;io s konstrukcijom svojih rečenica, pa je ispalo da je SDA učinila sve &scaron;to je mogla da mladi odu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da su oni predvodnici velikobo&scaron;njačke politike u BiH koja je srozala ekonomiju i koja ne dopu&scaron;ta Hrvatima da izaberu svog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, Džaferović je sve točno rekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Džaferović radi ono &scaron;to mu kaže Bakir Izetbegović pa postoji opravdana mogućnost da ovo nije autentično Džaferovićeva izjava nego je htio citirati ono &scaron;to mu je na kolegiju govorio njegov predsjednik pa je ispao pomalo nespretan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-10-dzaferovic-izetbegovic-768x512.jpgDHN u BiH traži istragu i kažnjavanje počinitelja prijetnji i napada na novinarehttp://grude.com/clanak/?i=110578110578Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-dhn_u_bih_sjednica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako su u posljednje vrijeme sve učestalije prijetnje, ali i fizički napadi na novinare u BiH, Društvo hrvatskih novinara u BiH pridružuje se zahtjevima za izmjene kaznenog zakonodavstva, kojima bi se napad na novinare tretirao kao napad na službenu osobu u obavljanju dužnosti..<p><br />Dru&scaron;tvo hrvatskih novinara (DHN) u BiH najo&scaron;trije osuđuje prijetnje upućene kolegama novinarima Dnevnog avaza, te portala Bljesak.info i Klix.ba, kao i nasilno otuđivanje telefona novinarki Avaza Melihi Smajkić, koji su se dogodili u mostarskom naselju Zalik dok su novinari snimali obiteljsku kuću i poslovni objekt obitelji Husić na koje je ranije bačena eksplozivna naprava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>DHN BiH traži od nadležnih organa da istraže sve okolnosti ovog slučaja te sukladno zakonskim propisima kazni počinitelje verbalnih prijetnji i nasrtaja na novinare i njihovu opremu, a također zahtijevaju da se otkrije i sukladno zakonu procesuira i identitet osoba koje su novinarima prijetile putem Facebooka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sloboda medija i prava novinara da izvje&scaron;tavaju o događajima od javnog interesa u temeljima su demokratskih dru&scaron;tava, za&scaron;tićeni zakonima i međunarodnim konvencijama, koje je obvezna po&scaron;tovati i Bosna i Hercegovina", priopćeno je iz Dru&scaron;tva hrvatskih novinara u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su u posljednje vrijeme sve učestalije prijetnje, ali i fizički napadi na novinare u BiH, Dru&scaron;tvo hrvatskih novinara u BiH pridružuje se zahtjevima za izmjene kaznenog zakonodavstva, kojima bi se napad na novinare tretirao kao napad na službenu osobu u obavljanju dužnosti, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-dhn_u_bih_sjednica.jpgU Hercegovini se vozi po suhim kolnicimahttp://grude.com/clanak/?i=110575110575Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jun 2019 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-22-autocesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni su kolnici mokri ili vlažni i skliski, dok se u Hercegovini prometuje po pretežito suhim kolnicima.<p>&nbsp;</p> <p>Magla mjestimice smanjuje vidljivost i usporava vožnju na dionicama cesta uz riječne tokove i u kotlinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionicama cesta koje prolaze usjecima upozoravamo na moguće odrone kamenja i zemlje na kolnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa vozače molimo za oprezniju vožnju i po&scaron;tivanje privremene regulacije prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Sarajevo zapad - Tarčin (lokacija Ban Brdo) zbog klizi&scaron;ta promet je u tunelu Igman preusmjeren u pretjecajnu traku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u tunelu Vranduk II na dionici M-17 Zenica - Nemila, promet se odvija usporeno, jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izgradnje naplatne postaje &ldquo;Čatrnja&rdquo; na autocesti Banja Luka - Gradi&scaron;ka, promet se na mjestu izvođenja radova odvija usporeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini - &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na:<br />- M-1.8 Srebrenik - Ora&scaron;je (tunel Ormanica),<br />- M-2 prolaz kroz Neum,<br />- M-4 Banja Luka (Rebrovac) - Čelinac, Teslić - Karu&scaron;e,<br />- M-5 Jajce (most preko rijeke Plive), Busovača - Kiseljak,<br />- M-17 Tarčin - Konjic (Bradina), Tasovčići - Klepci (raskrižje M-17 i M-6),<br />- M-18 Semizovac - Vogo&scaron;ća, Kladanj - Podpaklenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na R-418 Prozor - Tomislavgrad (dionica Podborsko raskrižje - Aćimići) promet je potpuno obustavljen. Alternativni pravac za osobna vozila je kroz naselje Sopot, dok se teretna vozila i autobusi preusmjeravaju preko Blidinja ili Bugojna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporeno se prometuje na dionici M-16 Banja Luka - Crna Rijeka (Gornji &Scaron;eher) zbog aktiviranja klizi&scaron;ta i pucanja vodovodne cijevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-1.8 &Scaron;ićki Brod - Srebrenik u mjestu Potpeć i M-14.1 Brod - Odžak (Klakari Donji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova obustavljen je promet na R-474 Jelah - Piljužići (most preko rijeke Usore). Alternativni pravac je Jelah Polje - Siv&scaron;a - Te&scaron;anjka - Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje - Kalo&scaron;ević - Jelah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u Mostaru, obustavljen je promet u ulici dr. Ante Starčevića (od hotela &ldquo;Ero&rdquo; do raskrižja s ulicom Vokića i Lorkovića).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova na R-425a Tromeđa - Zvirovići obustavljen je promet za teretna vozila i autobuse, dok se promet osobnih vozila obustavlja povremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog vjerskog praznika ramazanskog Bajrama, večeras do ponoći zabrana je prijevoza eksplozivnih materijala na području FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko - Gunja, priopćeno je iz IC AMSBIH-a</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-22-autocesta.jpgPOTPISANI UGOVORI O DODJELI SREDSTAVA ZA OBJEKTE VODNOG GOSPODARSTVA U ŽZH – Evo što će se radi u općini Grudehttp://grude.com/clanak/?i=110566110566Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jun 2019 18:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-05-voda-pec-mlini.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukupni iznos sredstava za 2019. godinu je 1.100.000,oo KM.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Vlada Županije Zapadnohercegovačke donijela je Odluku o dono&scaron;enju Plana utro&scaron;ka sredstava &bdquo;Tekući prijenosi za objekte vodnog gospodarstva&ldquo; utvrđenih proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2019. godinu, ovih dana potpisani su Ugovori o dodjeli tih sredstava gradovima i općinama sa područja Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni iznos sredstava za 2019. godinu je 1.100.000,oo KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva će biti dodijeljena:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grad Ljubu&scaron;ki</strong>, za projekt Izvođenja radova i nabavka opreme u postupku izgradnje vodovodnih objekata Vodovod Ljubu&scaron;ki &ndash; Niska Zona, Podsustav Vojnići &ndash; Vodice &ndash; Dole &ndash; Greda;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grad &Scaron;iroki Brijeg</strong>, za projekte Izgradnje kanalizacijskog kolektora u &Scaron;irokom Brijegu-otplata investicijskog kredita, Izgradnja tranzitnog cjevovoda i sekundarne mreže dijela naselja Kne&scaron;polja, Izvođenje radova na izgradnji vodoopskrbne mreže naselja MZ Ljubotići, te Redovito održavanje i či&scaron;ćenje kanala i hidrosustava &Scaron;iroki Brijeg;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Općina Posu&scaron;je</strong>, za projekte Izgradnje distribucijskog cjevovoda Rakitno od čvora ZV3-CV5 i Izgradnja distribucijskog cjevovoda u smjeru Vir-Zagorje od ČV 42 do ČV 46A;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Općina Grude</strong>, za projekte Sanacije uređaja za proči&scaron;ćavanje otpadnih voda FAZA I i Izrada bu&scaron;otine B2 za potrebe stabilizacije vodoopskrbe u GZ Grude, Pogana Vlaka-Poljanice i naselja Cerov Dolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznos ovih sredstava povećava se iz godine u godinu. Stavka od 450.000,oo KM od prije pet godina povećala se na 1.100,000,oo KM. Namjenskim utro&scaron;kom ovih sredstava kroz suradnju Vlade ŽZH s gradovima i općinama grade se vodovodi i &scaron;iri vodovodna mreža, kanalizacijski sustavi i sustavi odvodnje, tj. sve &scaron;to se tiče vodnog gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2014. godine do 2018. godine Vlada Županije Zapadnohercegovačke u suradnji s gradovima i općinama uložila je preko 3.000.000,oo KM u objekte vodnog gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim sredstvima sufinancirani su projekti Izgradnje tlačnog cjevovoda za vodovod Buhovo, kao i redovno oči&scaron;ćenje i održavanje kanala hidro-sustava grad &Scaron;iroki Brijeg, Izgradnja vodoopskrbnog sustava u Gospodarskoj zoni Grude, Pogana Vlaka &ndash; Poljanice, s pobolj&scaron;anjem vodoopskrbe dijela Cerova Doca općina Grude, Izgradnja distribucijskog cjevovoda u smjeru Vir-Zagorje i smjeru Sutina u Rakitnu općina Posu&scaron;je, te je sufinancirana otplata investicijskog kredita kod razvojne banke FBiH &ndash; vodoopskrba općina Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-05-voda-pec-mlini.jpgPapa poslao poruku i Mostarsko-duvanjskoj biskupiji: Budite službenici velikoga dara pomirenjahttp://grude.com/clanak/?i=110563110563Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jun 2019 16:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-01-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preko apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini mons. Luigija Pezzuta, kardinalu Vinku Puljiću stiglo je pismo pape Franje koje potpisuje državni tajnik Pietro Parolin.<p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da je temeljna poruka Papinog pisma pomirenje, a upravo je pomirenje najvi&scaron;e potrebno među Hrvatima katolicima, osobito ako se uzme u kontekst Hercegovački slučaj gdje je umjesto pomirenja s franjevcima i rje&scaron;avanja spora zavladao rat i progon hercegovačkih franjevaca od kojih mnogi i danas trpe žestoke nepravde, laži i boli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je Papina poruka koja, ne sumnjamo, mnogima smeta, danas itekako važna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Uzoriti gospodin</strong></em><br /><em><strong> Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski</strong></em><br /><em><strong> Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova Svetost Papa Franjo srdačno uručuje svoje molitvene pozdrave Vama i svim svećenicima okupljenim na četvrtom Nacionalnom susretu u Kupresu, 5. lipnja 2019. Dok mole i razmi&scaron;ljaju o svom plemenitom pozivu, Njegova Svetost hrabri svećenike Bosne i Hercegovine da uvijek vjeruju u milosrđe Gospodnje tako da budu službenici velikoga dara pomirenja, jer &bdquo;nama nije dana nikakva druga tajna veličina, osim davanja svoga života kako bi čovječanstvo moglo upoznati Njegovu ljubav&ldquo; (usp. Obraćanje svećenicima Rimske biskupije, 7. ožujka 2019.). Povjeravajući sve vas zagovoru Marije, Majke Crkve, Sveti Otac dobrohotno podjeljuje svoj Apostolski blagoslov kao zalog radosti i snage u Uskrslom Gospodinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kardinal Pietro Parolin</strong></em><br /><em><strong> državni tajnik</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-01-papa_franjo.jpg8. lipnja Pokop 16 Hrvata ubijenih u mjestu Bikoši kod Travnikahttp://grude.com/clanak/?i=110560110560Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jun 2019 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-05-travnik-spomenik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pokop posmrtnih ostataka 16 identificiranih Hrvata ubijenih tijekom 1993. godine obavit će se u subotu, 8. lipnja, na groblju Prahulje u Travniku.<p><br />Riječ je o osobama hrvatske nacionalnosti koje su tijekom rata nestale u mjestu Biko&scaron;e, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1996. i 2001. godine iz dvije masovne grobnice pronađene u tom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Identitet žrtava utvrđen je na temelju DNK analize, a njihov identitet su potvrdili i članovi njihovih obitelji. Identificirano je ukupno 19 nekompletnih ostataka tijela, a traga se za jo&scaron; tri žrtve s ovog područja. Najmlađa žrtva koja će biti pokopana u subotu je Davor Barać koji je imao 17 godina kada je ubijen, a uz njega će biti pokopan i njegov stariji brat Bojan koji je imao 22 godine, a sve žrtve rođene su u Travniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Identificirane žrtve koje će biti pokopane u subotu su Davor (Zvonko) Barać rođen 1976. godine, Bojan (Zvonko) Barać rođen 1971. godine, Dalibor (Stipo) Janković rođen 1973. godine, Goran (Niko) Boba&scaron; rođen 1972. godine, Niko (Pero) Boba&scaron; rođen 1937. godine, Srećo (Franjo) Boba&scaron; rođen 1963. godine, Slavko (Fabijan) Boba&scaron; rođen 1946. godine, Franjo (Mijo) Pu&scaron;elja rođen 1971. godine, Ljubo (Bari&scaron;a) Pu&scaron;elja rođen 1956. godine, Luka (Mato) Balta rođen 1969. godine, Ivo (Niko) Balta rođen 1964. godine, Anto (Mijo) Matić rođen 1963. godine, Ivo (Jozo) Volić rođen 1953. godine, Predrag (Kazimir) Pu&scaron;elja rođen 1972. godine, Mijo (Ivo) Tavić rođen 1962. godine te Jakov (Ivo) Tavić rođen 1970. godine, priopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>HMS</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-05-travnik-spomenik.jpgOve godine BiH napustilo 30.000 građana, u selima susjedi pale svjetla da prikažu kako nije sablasnohttp://grude.com/clanak/?i=110554110554Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jun 2019 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-31-odlazak_kuver.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Unije za održivi povratak samo od početka godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je 30 tisuća ljudi.<p><br />Odakle ljudi najvi&scaron;e odlaze, za&scaron;to siguran posao i plaća vi&scaron;e nisu dovoljni za ostanak te kako ljude animirati da poku&scaron;aju život izgraditi u svojoj zemlji, za N1 televiziju je govorila Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Da, &scaron;okantno, ali za koga? Za nas, za narod je &scaron;okantno, za vlast vidim da nitko ne reagira jer uvijek se bave brojevima, statistikom, a ne ljudima koji odlaze. Ja sam jučer imala priliku da čujem iz Zvornika, u jednom mjestu gdje je bio sto posto povratak, da ne možete naći momka, uglavnom su svi oti&scaron;li ili odlaze&rdquo;, kazala je Zukić za <strong>N1.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručila je da od 2013. godine ukazuju na ove brojke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Parlamentarna skup&scaron;tina BiH nikada nije stavila točku dnevnog reda odlazak bh. građana. Ako ni&scaron;ta, da se u javnosti pokaže da se oni brinu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navela, nevjerojatno je koliko su Posavina i Hercegovina pod utjecajem odlaska bh. građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi zaista poku&scaron;avamo u ovom trenutku da prikažemo realno stanje na terenu. Pojava je masovna, ljudi odlaze, napu&scaron;taju svoja radna mjesta, vrlo stabilna radna mjesta. Odlaze organizirano, mi to pratimo. Frapiralo nas je, kad smo pričali s tim ljudima, oni odlaze jer vole svoju zemlju, vole svoj grad, ali puno godina je pro&scaron;lo i ni&scaron;ta im se u tome periodu nije učinilo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao primjer izdvojila je jedan gradić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ljubu&scaron;ki je mali jedan grad gdje je bilo dosta povratnika, i dolje je jednostavno otići. Odlazi se preko granice i vi ste u EU. Jedan divan gradić, turistički gradić, ali ljudi odlaze, da ne govorimo o Čapljini, Stocu. Mladi pogotovo. Mi imamo sad trend da netko u selu ima ključeve od kuća pa se pale svjetla da se prikaže kako to nije tako sablasno, a ljudi su oti&scaron;li&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručila je da odlaze kompletne obitelji i da se zatvaraju &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imamo u HBŽ slučaj gdje iz tri grada djeca odlaze u jednu &scaron;kolu, u jedan grad, Drvar&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-31-odlazak_kuver.jpgPromet usporavaju magla i radovihttp://grude.com/clanak/?i=110539110539Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jun 2019 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-04-audi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prometuje se po suhim ili djelomično vlažnim i skliskim kolnicima.<p>&nbsp;</p> <p>Magla mjestimice smanjuje vidljivost i usporava vožnju na dionicama cesta uz riječne tokove i u kotlinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionicama cesta koje prolaze usjecima upozoravamo na moguće odrone kamenja i zemlje na kolnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa vozače molimo za oprezniju vožnju i po&scaron;tivanje privremene regulacije prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Sarajevo zapad - Tarčin (lokacija Ban Brdo) zbog klizi&scaron;ta promet je u tunelu Igman preusmjeren u pretjecajnu traku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u tunelu Vranduk II na dionici M-17 Zenica - Nemila, promet se odvija usporeno, jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izgradnje naplatne postaje &ldquo;Čatrnja&rdquo; na autocesti Banja Luka - Gradi&scaron;ka, promet se na mjestu izvođenja radova odvija usporeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini - &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na:<br />- M-1.8 Srebrenik - Ora&scaron;je (tunel Ormanica),<br />- M-2 prolaz kroz Neum,<br />- M-4 Banja Luka (Rebrovac) - Čelinac, Teslić - Karu&scaron;e,<br />- M-5 Jajce (most preko rijeke Plive), Busovača - Kiseljak,<br />- M-17 Tarčin - Konjic (Bradina), Tasovčići - Klepci (raskrižje M-17 i M-6),<br />- M-18 Semizovac - Vogo&scaron;ća, Kladanj - Podpaklenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na R-418 Prozor - Tomislavgrad (dionica Podborsko raskrižje - Aćimići) promet je potpuno obustavljen. Alternativni pravac za osobna vozila je kroz naselje Sopot, dok se teretna vozila i autobusi preusmjeravaju preko Blidinja ili Bugojna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporeno se prometuje na dionici M-16 Banja Luka - Crna Rijeka (Gornji &Scaron;eher) zbog aktiviranja klizi&scaron;ta i pucanja vodovodne cijevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-1.8 &Scaron;ićki Brod - Srebrenik u mjestu Potpeć i M-14.1 Brod - Odžak (Klakari Donji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova obustavljen je promet na R-474 Jelah - Piljužići (most preko rijeke Usore). Alternativni pravac je Jelah Polje - Siv&scaron;a - Te&scaron;anjka - Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje - Kalo&scaron;ević - Jelah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u Mostaru, obustavljen je promet u ulici dr. Ante Starčevića (od hotela &ldquo;Ero&rdquo; do raskrižja s ulicom Vokića i Lorkovića).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova na R-425a Tromeđa - Zvirovići obustavljen je promet za teretna vozila i autobuse, dok se promet osobnih vozila obustavlja povremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog nastupajućeg vjerskog praznika ramazanskog Bajrama zabrana je prijevoza eksplozivnih materijala na području FBiH do 06.06. do ponoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko - Gunja, priopćeno je iz IC AMSBIH-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-04-audi.jpgGlavno vijeće HNS BiH dalo potporu BHRT-u i Milovićuhttp://grude.com/clanak/?i=110528110528Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jun 2019 15:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-03-tvrtko-milovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>GV Hrvatskog narodnog sabora BiH stojimo čvrsto na stajalištu da to nije mjerodavnost suda i da je Sud BiH u ovome slučaju podlegao pritiscima određenih javnosti te grubo prekršio svoje ovlasti. <p>&nbsp;</p> <p>Standardi medijske politike u Bosni i Hercegovini nažalost niti u 21. stoljeću nisu na prihvatljivoj demokratskoj razini. Vidljivo je to i po dono&scaron;enju sudskih odluka koje u službi određenih ideologija i politika poku&scaron;avaju utjecati na neovisnost medijskog djelovanja, ali i po nekim medijskim objavama koje svjesno plasiraju neistine i potiču javni i medijski linč osoba koje se ne uklapaju u njihove ideolo&scaron;ke i političke interese i okvire, priopćeno je iz Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jedan od vrhunaca takvoga djelovanje je presuda Suda BiH kojom je osporen natječaj za urednika dokumentarnog programa BHT1. U presudi se kaže kako izabrani urednik Tvrtko Milović &bdquo;nije ispunjavao jedan od uvjeta natječaja, a to je besprijekorno poznavanje novinarskog kodeksa, uređivačkih načela, svjetskih standarda novinarstva&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko razuman bi se nakon ove kvalifikacije trebao upitati: na osnovu rezultata kojih testova i kojih kriterija je Sud donio takvu odluku te, jo&scaron; vi&scaron;e, je li Sud mjerodavan donositi odluke o tome koliko koji novinar ili urednik besprijekorno poznaje novinarski kodeks, uređivačka načela i svjetske standarde novinarstva?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi u Odjelu za kulturu, sport, medije i informiranje GV Hrvatskog narodnog sabora BiH stojimo čvrsto na stajali&scaron;tu da to nije mjerodavnost suda i da je Sud BiH u ovome slučaju podlegao pritiscima određenih javnosti te grubo prekr&scaron;io svoje ovlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno nas zabrinjava &scaron;to je javna, a sada evo i sudska hajka na BHT1 i gospodina Milovića potaknuta činjenicom da gospodin Milović kao novinar i urednik nije htio prihvatiti ideolo&scaron;ki diskurs i javne narative koje unitarističko-&scaron;ovinistički mediji i pojedinci nastoje nametnuti kao jedinu istinu u BiH u koju se niti smije sumnjati, niti ju se smije propitivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno nas žalosti &scaron;to određene strukovne medijske udruge, kao ni istaknuti medijski pojedinci, ne samo da nisu snažno javno osudili spomenutu unitarističko-&scaron;ovinističku praksu nego su se svrstali u njene pokretače i glavne protagoniste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dajući punu potporu tijelima BHRT-a i gospodinu Miloviću, pozivamo i na snažnu reakciju domaćih i međunarodnih profesionalnih udruga, tijela vlasti i međunarodnih organizacija kojom bi se zaustavile zlouporabe medija i pravosudnih institucija i osigurala za&scaron;tita međunarodno zajamčenih prava: javnosti na informiranje, medija na neovisno i profesionalno obavljanje svojih funkcija te pojedinca na za&scaron;titu temeljnih ljudskih prava", priopćilo je Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-03-tvrtko-milovic.jpgSad sliči na predsjednika! Trump s novom frizurom krenuo u cijepanje EUhttp://grude.com/clanak/?i=110525110525Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jun 2019 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-03-trump-hair.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik SAD-a Donald Trump prvi će dan svog trodnevnog posjeta Velikoj Britaniji započeti sastankom s kraljevskom obitelji i ručkom s kraljicom Elizabetom u Buckinghamskoj palači.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči posjeta je, čini se,&nbsp;promijenio čak i&nbsp;svoju prepoznatljivu frizuru. Njegovim obožavateljima to se svidjelo pa su ga neki usporedili s <strong>Michaelom Douglasom</strong> u filmu "Wall Street".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su komentirali da sada sliči na predsjednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, drugi&nbsp;tvrde kako je "nova frizura" zapravo rezultat no&scaron;enja&nbsp;kape koju je skinuo dok se vraćao s partije&nbsp;golfa, pi&scaron;e <a href="https://www.thesun.co.uk/news/9207550/donald-trump-new-haircut-uk-visit-meet-queen/" rel="nofollow" target="_blank"><strong>The Sun</strong></a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjet Trumpa Velikoj Britaniji, koji je planiran prije nekoliko mjeseci povodom 75. obljetnice iskrcavanja u Normandiji, odvija se u vrijeme procesa Brexita i odluke britanske premijerke Therese May da podnese ostavku na tu dužnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump se i prije svog dolaska već umije&scaron;ao u previranja u vodstvu Konzervativne stranke te je izrazio podr&scaron;ku žestokom zagovorniku Brexita <strong>Borisu Johnsonu, &scaron;to se navodi kao cijepanje Europske unije.<br /></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-03-trump-hair.jpgNajuspješniji i najbogatiji brk kanadskih Hrvata je Šipovčanin Gojko Trutinahttp://grude.com/clanak/?i=110521110521Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jun 2019 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-02-gojko-trutina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako žive, zašto vole svirati tamburicu i je li im draži Oliver ili Thompson ispitao je kanadske Hrvate RTL.<p><br />Gdje god da se okrenula, predsjednicu u Kanadi dočekela je odu&scaron;evljena dijaspora. Nije ni čudno, u Kanadi živi jednak broj Hrvata kao u Splitu i Osijeku zajedno: njih vi&scaron;e od 300 tisuća, a ovo je prvi put da im je jedan predsjednik stigao u posjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako žive, za&scaron;to vole svirati tamburicu i je li im draži Oliver ili Thompson ispitao je kanadske Hrvate RTL.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najuspje&scaron;niji i najbogatiji brk među Hrvatima u Calgaryju je Gojko Trutina, odnosno, kanadskog imena George Truman. Bavi se građevinom, a zgrade nose njegov potpis. Iz rodnog Ljubu&scaron;kog (&Scaron;ipovača) oti&scaron;ao je početkom sedamdesetih i ostvario kanadski san.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bilo je dobrih i lo&scaron;ih dana. Sve u svemu, mora&scaron; naprijed. Mora&scaron; te&scaron;ko raditi, mora&scaron; imati dobar cilj, obitelj, mora&scaron; imati dobru ženu. I nikada umoran! Imam 69 godina i jo&scaron; nisam tražio penziju &ndash; rekao je Trutina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provozao je ekipu RTL-a kroz naselja koje je izgradila njegova tvrtka. Gotovo sva veća gradili&scaron;ta su njegova. A na ovaj je projekt najponosniji. U njega će useliti preko sedam tisuća ljudi, a vrijedi &scaron;est milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Calgary se nalazi na zapadnoj obali Kanade i u njemu živi četiri tisuće Hrvata. Hrvatski kulturni centar sami su izgradili prije 35 godina, ondje održavaju svadbe, druženja, rade sve &scaron;to ih podsjeća na domovinu. Neki su se htjeli i vratiti, ali su ipak odustali. Klapska pjesma, hrvatski običaji, sve to ovdje uče mladi Kanađani hrvatskog porijekla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kad smo kod nogometa, tu imaju veliku primjedbu. Nemaju gdje gledati utakmice Prve hrvatske nogometne lige!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mi ne pitamo koliko to ko&scaron;ta, jednostavno ne možemo gledati utakmice. Vi imate dobar produkt, mi u tome uživamo, imamo novaca. Tko god prodaje tu koncesiju jel&rsquo; to namjerno radi ili ne zna sta radi, ali to pitanje mislim da hrvatska javnost treba znati &ndash; otvoren je bio Slavko Brkanović.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Radio Ljubu&scaron;ki<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-02-gojko-trutina.jpgEro.tel: Emir je uvrijedio sve kršćane! Isus Krist je živ!http://grude.com/clanak/?i=110498110498Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-emir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Emir Hadžihafizbegović prije par dana je izjavio kako bi i Isus Krist zabranio Thompsona da je živ. <p>&nbsp;</p> <p>U namjeri da ponizi hrvatskog pjevača &scaron;to je to vi&scaron;e moguće, ovaj glumac je uvrijedio sve kr&scaron;ćane progla&scaron;avajući Isusa Krista mrtvim i ujedno pokazao veliko nepo&scaron;tivanje prema kr&scaron;ćanima ili pak veliko neznanje kada se govori o kr&scaron;ćanstvu i Isusu Kristu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hadžihafizbegović bi kao navodni intelektualac trebao znati &scaron;to su temelji kr&scaron;ćanstva, ali očito kako to nije slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato ovim putem želimo informirati Emira Hadžihafizbegovića kako kr&scaron;ćani duboko vjeruju da je Isus Krist živ, stotine milijuna ljudi mu se mole i obraćaju svaki dan tražeći blagoslov, utjehu ili samo da mu zahvale za ono &scaron;to je podnio za sve ljude, pa i za Emira Hadžihafizbegovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Za mene vjera znači vjerovati da je Isus živ, da on ozdravlja i oslobađa danas. Prije nego je uza&scaron;ao na Nebo Isus je obećao: &ldquo;Evo, ja sam s vama u sve dane do svr&scaron;etka svijeta&rdquo; (Mk, 28,19). Mi često molimo i pjevamo: &ldquo;Dođi Isuse&rdquo;. Kako će Isus doći k nama kad nikad nije ni oti&scaron;ao od nas. On je uvijek s nama a ne ponekad. To je vjera. Nikad nas neće ostaviti ni napustiti. Kad mislim na njega on je sa mnom. Možemo reći: &ldquo;ali ja ne osjetim da je Isus sa mnom&rdquo;. Isus je sa mnom ne po mojim osjećajima već po mojoj vjeri.&rsquo; Vjera ne znači vjerovati samo u ono &scaron;to je Bog učinio u pro&scaron;losti i &scaron;to će učiniti u budućnosti, nego &scaron;to će Bog učiniti danas. Bog želi ljude spasiti i ozdraviti danas. On je uvijek u sada&scaron;njosti. Vjera je svakodnevno nasljedovanje Gospodina a ne samo vjerovati da Bog postoji &ndash; rekao je fra Ivo Pavić u intervjuu prije nekoliko dana za na&scaron; portal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U normalnim zemljama logično bi bilo očekivati ispriku nakon ovakvih izjava, ali isprika jo&scaron; nije do&scaron;la. &Scaron;utnja na ovakve izjave znači priznanje da je Isus Krist mrtav, stoga ne bi lo&scaron;e bilo da se i vjerski dužnosnici u budućnosti osvrnu na ovakve opasne konstantacije. Jer Isus Krist je živ i kao takav predstavlja sredi&scaron;nju figuru vjere 1,3 milijarde kr&scaron;ćana u svijetu. I mnogo veće face od Emira Hadžihafizbegovića su Ga kroz tisuće godine poku&scaron;ale proglasiti mrtvim, ali u tome nisu uspjeli. Čak &scaron;tovi&scaron;e, nakon &scaron;to im se On obratio, mnogi od njih su postali njegovi najveći sljedbenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, kvazi glumac je vrijeđao uz cijeli kr&scaron;ćanski puk, i hrvatske reprezentativce koji su osvojili srebro u Rusiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a href="https://ero.tel/nekategorizirano/informacija-za-emira-hadzihafisbegovica-isus-krist-je-ziv/?fbclid=IwAR1ya1bPHVHidwzyqEIUuLa89QG0uyqaOEwaMFNJyuhmjXXg2FcjbGso7VQ" target="_blank"><em><strong>Ero.tel</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-emir.jpgStižu nove poplave u BiH: Izdano upozorenjehttp://grude.com/clanak/?i=110490110490Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 13:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-03-019-poplave-bosna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna uprava civilne zaštite danas je izdala novo upozorenje u kojem stoji kako bi zbog novih, obilnih padalina moglo doći do novog izljevanja rijeka iz korita. I ne samo rijeka nego i potoka, osobito malih vodotoka. <p>&nbsp;</p> <p>-Ovo je osobito odnosi na područje sliva rijeke Bosne, prije svega sliv La&scaron;ve i Usore, sliv Krivaje i Spreče, pritoke Bosne u gornjem i srednjem dijelu, pritoke Save i lijeve obale Drine &ndash; navodi se u upozorenju Federalne uprave civilne za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema objavljenom dokumentu, vrijeme mogućeg događanja, odnosno, vrh vodenog vala se očekuje najranije večeras u kasnim satima ili sutra u jutarnjim satima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Moguća je aktivacija klizi&scaron;ta na spomenutim područjima &ndash; upozorili su iz Federalna uprava civilne za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno poplavljena područja se jo&scaron; nisu oporavila od &scaron;teta koje su napravili visoki vodostaji i izljevanje rijeka, a izgleda da su pred tim ljudima nove neprospavane noći gdje će biti potrebno uložiti jo&scaron; napora kako bi se smanjile nove &scaron;tete.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ero.tel/nekategorizirano/federalna-uprava-civilne-zastite-izdala-upozorenje-zbog-novih-poplava-vehunac-vodenog-vala-vjerojatno-sutra-ujutro/" target="_blank"><em><strong>Ero.tel</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-03-019-poplave-bosna.jpegOdvjetnik Tomić: David je ubijen zbog hackerskog upada u jedan račun gdje je veliki novachttp://grude.com/clanak/?i=110487110487Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-tomic-odvjetnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odvjetnik Duško Tomić sinoć je ponovio u emisiji Izazovi BN TV da je David Dragičević ubijen, međutim otkrio je i motive ubojstva koji su javnosti sve do jučer bili nepoznanica, zašto bi netko uopće želio ubiti Davida.<p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o istrazi, Tomić je rekao kako je do&scaron;ao do pouzdane informacije da je motiv tog ubojstva &ldquo;hakerski ulazak u jedan račun gdje je ogroman novac&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je bio u odvjetničkom timu obitelji Dragičević, Tomić kaže da je osobno upoznao odvjetnički tim i razgovarao sa Davidovim ocem, Davorom Dragičevićem, u nazočnosti istražitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Od Davora u nazočnosti mog istražitelja sam tražio da mi kaže da li to točno. Imam saznanja da je pokojni David kao veliki stručnjak u&scaron;ao u sustav i otkrio veliki novac, da je promijenio &scaron;ifru, i da tada kada su ga stisli nije znao reći koja je to nova &scaron;ifra ili nije htio i da je zbog toga izgubio život. Ili su ga ubili pa bacili, ili su ga jurili pa ubili ili je on skočio &hellip; to vi&scaron;e nije bitno momak je mrtav &ndash; kazao je Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje je naveo kako mu je tada Davor rekao &ldquo;da je on znao, i da je tu &scaron;ifru za&scaron;titio sa pet sustava&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Tada sam rekao da o tome moramo informirati i javnost i da idemo do tih laptopa i da se utvrdi čiji je taj novac &ndash; čiji je novac taj ga je i ubio! Ja sam to i naglasio na jednoj konferenciji. Nakon toga Davor me je pozvao i rekao: &ldquo;Zaboravi vi&scaron;e ovu priču, ti si moj odvjetnik&rdquo; &ndash; rekao je Tomić, navodeći da je Davoru objasnio da je on odvjetnik istine i da je tada do&scaron;lo da raskola, odnosno razlaza.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-david-dragicevic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;ko Tomić je bio u odvjetničkom timu koji je obitelj angažirala u slučaju Davida Dragičevića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ja sam imao punomoć od majke i oca da formiram jedan tim i da idemo ka tome. Ja sam po osobnoj inicijativi prihvatio Antu Nobila kao vrsnoga odvjetnika iz Hrvatske, Zoru Nikadinović iz Beograda, Davor Dragičević je tražio da tu uđe i Ifet Feraget. Krenuli smo jako dobro, međutim, kako je vrijeme odmicalo imali smo drugačije koncepte. Na&scaron; koncept je bio utvrditi istinu. Mi ne možemo da utvrdimo istinu ako se ne približimo policiji i Tužiteljstvu, a u startu je bilo da nećemo sa njima &ndash; podsjetio je Tomić u emisiji Izazovi <strong>BN TV</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-tomic-odvjetnik.jpgS duhanskim dimom udišeš 5.300 štetnih tvarihttp://grude.com/clanak/?i=110468110468Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 10:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-cigareta-dim.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se obilježava Svjetski dan bez duhanskog dima 31. svibnja. RAZMISLI O SVOM ŽIVOTU!<p><br />Sloganom kampanje Svjetske zdravstvene organizacije "Izaberi zdravlje, ne duhan" istaknuto je da pu&scaron;enje nije samo lo&scaron;a navika &ndash; ono je jedan od najznačajnijih javno-zdravstvenih problema dana&scaron;njice, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica povodom Svjetskog dana bez duhanskog dima 31. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pu&scaron;enje u naj&scaron;irem smislu označava aktivnost udisanja dima biljki koje se koriste za tu namjenu. Ovaj pojam se najče&scaron;će koristi kada se misli na kori&scaron;tenje duhanskih proizvoda u vidu cigara, cigareta, lula, nargila i slično, ali duhanski proizvodi mogu se konzumirati i na drugi način, npr. žvakanjem. Bez obzira na koji se način koristi, duhan je veoma &scaron;tetan po organizam'', ističe doc.dr. Nino Hasanica, stručni suradnik u Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sadrži i radioaktivne materijale</strong></p> <p>Kako se navodi u priopćenju iz INZ, duhan sadrži vi&scaron;e od 7.000 različitih tvari, od kojih je za oko 5.300 dokazano da su &scaron;tetne, a neke od njih su arsen, od davnina poznat kao vrlo jak otrov, kadmij, koji se nakuplja se u jetri, bubrezima i kostima, a može se zadržati u organizmu i do 30 godina, olovo, koje je klasični kronični otrov koji negativno utiče na svaki sistem u tijelu, a najosjetljiviji je centralni nervni sistem, te formaldehid, koji je vrlo otrovan bezbojan plin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz njih, u duhanu se nalaze i rastvaranju kori&scaron;tenjem duhana, i radioaktivni Polonij-210, koji se taloži u plućima, jetri, bubrezima, a posebno u ko&scaron;tanom tkivu, berilijum, povezan sa nastankom karcinoma pluća, nikotin, koji se povezuje sa stvaranjem ovisnosti, te katran, koji mehanički o&scaron;tećuje pluća zbog naslaga nastalih vremenom, a i zbog kemijskog sastava ovih naslaga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mnogo je zdravstvenih komplikacija i stanja koje je moguće povezati sa ovom navikom. Osim karcinoma pluća, usne &scaron;upljine, grla i jednjaka, sa konzumacijom duhanskih proizvoda moguće je povezati razne bolesti srca i krvnih sudova, reumatodini artritis, neke vrste leukemija, te kronične bolesti, npr. dijabetes. Procjenjuje se da godi&scaron;nje u Europi od stanja koja se mogu povezati sa pu&scaron;enjem umre 1,2 milijuna ljudi. Statistički posmatrano, smrtnost uzrokovana pu&scaron;enjem je pet puta veća od smrtnosti uslijed saobraćajnih nesreća, ubojstava i samoubojstava, ističe Hasanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Utjecaj nargile</strong></p> <p>Sva dosada&scaron;nja istraživanja o utjecaju nargile na zdravlje ljudi, izvje&scaron;tavaju o &scaron;tetnim efektima po zdravlje ljudi, najvi&scaron;e na pluća i mozak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Rezultat upotrebe nargile može biti kronični bronhitis, upala pluća, gubitak imuniteta, infekcija bacilom tuberkuloze itd. Neophodno je precizno specificirati sastav nargile, zabraniti kori&scaron;tenje maloljetnicima, te informirati javnost o njenoj &scaron;tetnosti. Nargilom se unosi nikotin koji stvara ovisnost, ugljen-monoksid, te niz drugih &scaron;tetnih supstanci. Prestanak djelovanja supstanci iz nargile izaziva simptome apstinencije, glavobolju, manjak koncentracije, pažnje, napetost, agresivnost, neraspoloženje, depresiju, navode iz INZ.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-cigareta-dim.jpgSvečano obilježen Dan branitelja općine Posušje FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=110467110467Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-dan-branitelja-posusje5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posušje je u četvrtak 30.svibnja, svečano i dostojanstveno obilježava dan svojih branitelja. <p><br />Prigodan program započeo je u posljepodnevnim satima služenjem Svete mise u crkvi Bezgrje&scaron;noga začeća BDM u Posu&scaron;ju koju je predvodio župnik župe Poklečani fra Marinko Leko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno su članovi Organizacijskog odbora i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Posu&scaron;je, uz prigodnu molitvu, zapalili svijeće pred spomen obilježjem skupini Fenix 72.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Svete mise i formiranja kolone, od spomenika fra Grgi Martiću, preko dvije najduže posu&scaron;ke ulice, do Trga hrvatskih branitelja, uslijedio je mimohod svih posu&scaron;kih postrojbi. I ove godine mladi iz na&scaron;e općine nosili su ratne stjegove postrojbi, uz pratnju limene glazbe hrvatske komponente vojske BiH. Mimohodu su se pridružili i branitelji, članovi njihovih obitelji, mladi i stari žitelji Posu&scaron;ja, kao i gosti. Zamjetno je da ovaj događaj svake godine okuplja sve vi&scaron;e i vi&scaron;e ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Trgu je svečanost nastavljena intoniranjem himne svih Hrvata, molitvom i minutom &scaron;utnje kojom je odana počast poginulim, nestalim i preminulim braniteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom su zajednički, pred spomen obilježjem, vijence položili i svijeće zapalili načelnik općine Posu&scaron;je Branko Bago, predsjednik Općinskog vijeća Ivan Lončar, predsjednik Organizacijskog odbora Dana branitelja prof. Ante Kovač, ispred hrvatske komponente OS BiH brigadir Zdravko Rezo, predstavnici Hrvatskog narodnog sabora te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskoga rata sa svih razina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Kao domaćin, ispred Organizacijskog odbora, prvi se obratio načelnik Branko Bago. Nakon upućenih pozdrava svima nazočnima na dana&scaron;njoj svečanosti, Bago se osvrnuo na značenje datuma 30. svibnja za hrvatski narod. &bdquo;<em>Čvrsta datumska veza hrvatskog naroda u RH i BiH kroz 30. svibnja je bila u najtežim trenutcima uspostavljena, njegovana i održavana kao Dan svehrvatske državnosti. Kao sto je poku&scaron;ana ta veza između na&scaron;eg naroda u RH I BiH biti prekinuta, tako se isto nasrtalo i na ovaj datum. Na&scaron;a županija Zapadnohercegovačka to nije dozvolila te je ovaj datum jo&scaron; 2004. godine proglasila službeno, Danom svehrvatske državnosti te neradnim danom, a Općinsko vijeće općine Posu&scaron;je od pro&scaron;le godine, 30. svibnja je službeno proglasilo Danom branitelja Posu&scaron;ja. Jo&scaron; jednom hvala svima koji su pomogli da pokrenemo ovaj Dan i ovaj događaj, predstavnicima crkve koji su nas čvrsto podrzali u tome, vjećnicima koji su jednoglasno izglasali taj prijedlog, i svima vama koji se iz godine u godinu sve vi&scaron;e uključujete u ovu organizaciju i dolazite u sve većem broju, a pogotovo na&scaron;oj mladeži, studentima, srednjo&scaron;kolcima kao i osnovno&scaron;kolcima te time daju jedno novu svježinu i oplemnjuju ovu svečanost.</em>&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Bago je jo&scaron; rekao kako dana&scaron;njim događajem započinje već sada nadaleko poznata manifestacija Posu&scaron;ko lito. A za&scaron;to dana&scaron;njim danom? Kazao je kako je poruka jasna &ndash; da nije bilo na&scaron;ih branitelja, nebi bilo ni nas ovdje kao ni Posuskog lita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku programa, nakon svečanog dijela, uslijedio je uručenje nagrada za najbolje literarne i likovne učeničke radove na natječaju &bdquo;Da se ne zaboravi&ldquo;, kulturno-umjetnički program te druženje branitelja, gostiju i žitelja Posu&scaron;ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na kraju donosimo prigodan tekst povodom dana&scaron;njeg Dana branitelja kojeg je napisala Josipa Milas, a kojeg svakako vrijedi pročitati!</strong></p> <p>- Neke sijede glave će pro&scaron;etati ulicama na&scaron;eg grada. Umorni i ponosni na svoju domovinu, zbog koje su ostavili najljep&scaron;i dio života na opasnim terenima. Misu će posvetiti svojim prijateljima kojih odavno nema. Nisu se vratili doma. Njihovi zagrljaji sa najbližima ostali su zauvijek nepotpuni. U očima im zato vidi&scaron; bol, strahove i tugu. Zapalit će svijeću na trgu, kraj spomenika onih koji im godinama već nedostaju. I danas im je te&scaron;ko pričati o tome. Jer to boli. To je tema o kojoj se &scaron;uti. O kojoj &scaron;ute i kada bi najradije sve isplakali nekome tko razumije. Prepoznaje&scaron; li te sijede glave? Dok &scaron;etaju na&scaron;im gradom, uz zvukove domoljubne glazbe, dok međusobno pričaju o pro&scaron;losti &scaron;to ih veže, jer jedan drugog najbolje razumije. Ti im pruži ruku. Oni su heroji zna&scaron;! Da ih nije bilo tada, tko zna &scaron;to bi danas bilo s nama. Tako izgledaju heroji. Bez pla&scaron;ta su, bez mača, bez neke posebne moći. No, oni imaju puno vi&scaron;e. Srce. Srce junačko. Ispod tih umornih očiju, dlanova, &scaron;ala ispričanih da se ne&scaron;to ispriča, istinski su heroji. Junaci. Pobjednici. Ili možda najbolja rečenica bi bila, najveći ljubitelji domovine. Danas će mnoga lica pro&scaron;etati na&scaron;im ulicama. Zbog ljubavi, prijatelja kojih vi&scaron;e nema, zbog sebe. Zaplje&scaron;ći im i reci hvala. Hvala &scaron;to ste dali svoju mladost za dana&scaron;nju Hercegovinu i Posu&scaron;je. Hvala &scaron;to vam nije bilo te&scaron;ko mjesecima i godinama odlaziti, ne znajući da li ćete se ikada vi&scaron;e vratiti živi i zdravi. Hvala za hrabrost. Bog Vas blagoslovio i čuvao! Danas je Va&scaron; dan. Trebao bi biti če&scaron;će, jer vi&scaron;e od ikoga zaslužujete. Sretan Vam va&scaron; dan, dan istinski heroja bez pla&scaron;ta.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-dan-branitelja-posusje8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><br />Grude.com/<a title="Općina Posu&scaron;je" href="http://www.opcina-posusje.ba" target="_blank">Općina Posu&scaron;je</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-dan-branitelja-posusje5.jpgStrahovito nevrijeme u Budimpešti: Troje poginulih, više nestalihhttp://grude.com/clanak/?i=110456110456Grude.com - klik u svijetThu, 30 May 2019 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-30-budapest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Troje ljudi je poginulo, a šesnaestero je nestalo kada se u srijedu u mađarskom glavnom gradu prevrnula turistička riječna brodica, izvijestila je mađarska državna televizija M1.<p>&nbsp;</p> <p>Nacionalna novinska agencija MTI navodi kako je brod prevozio 34 osobe, uključujući posadu, uglavnom turiste iz Azije. Policija i hitne službe nisu bile odmah dostupne kako bi provjerile smrtne slučajeve i ozlijeđene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brod je bio privezan u blizini zgrade mađarskog parlamenta i navodno ga je pogodilo drugo turističko plovilo, a zatim se prevrnuo na rijeci, koja je preplavljena jakim strujama nakon oluje u Budimpe&scaron;ti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku je akcija spa&scaron;avanja u kojoj sudjeluje vi&scaron;e desetina plovila, javljaju mediji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-30-budapest.jpgBez dodatne štednje nemojte računati na pristojnu mirovinuhttp://grude.com/clanak/?i=110453110453Grude.com - klik u svijetWed, 29 May 2019 19:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-umirovljenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznos mirovine u nekim europskim zemljama iznosi od 75 do 85 posto prosječne plaće, dok je u Hrvatskoj to oko 42 posto. BiH da i ne spominjemo.<p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima nekoliko različitih istraživanja u okviru kojih se uzimaju u obzir brojni parametri, umirovljenici skandinavskih zemalja - &Scaron;vedske, Danske i Nizozemske - najbolje žive i najmanje moraju strahovati za sigurnost. Njima uz bok mogu se svrstati i &scaron;vicarski umirovljenici, a glavna je karakteristika mirovinskih sustava u ovim zemljama to da sustav čine dvije vrste mirovina. Ona osnovna, koja je najče&scaron;će vezana uz određenu dob i dotad prikupljeni staž, isplaćuje se iz sustava za koji svi zaposleni izdvajaju jedan manji dio doprinosa, dok je drugi, često puno izda&scaron;niji dio mirovine, vezan uz osobnu &scaron;tednju u okviru fondova koji nude različite mirovinske programe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su mirovinski sustavi u pojedinim zemljama vrlo različiti, sličnosti ipak postoje. Mnogi na&scaron;i građani koji žive i rade u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji ili Italiji znaju da kad navr&scaron;e 65 godina i uz uvjet da su napunili samo 5 godina staža već mogu računati na određeni iznos osnovne mirovine, dok ostatak primanja ovisi o obveznoj ili dobrovoljnoj dodatnoj &scaron;tednji, najče&scaron;će u mirovinskim fondovima koji su namijenjeni &scaron;tednji za radnike u nekoj tvrtki ili u određenoj profesiji. U spomenute države, one u kojima umirovljenici u prosjeku pristojno žive od svojih mirovina, iako imaju i relativno visoku stopu rizika od siroma&scaron;tva te populacije (oko 18 posto) spada i SAD, u kojem je tradicija privatne &scaron;tednje u fondovima koji nude različite programe vjerojatno jedna od najduljih u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Navika &scaron;tednje važna za bolju mirovinu</strong></p> <p>Relativno visoka stopa siroma&scaron;tva među umirovljenicima u SAD-u vjerojatno se može pripisati tomu da je, osim obaveznog osiguranja, koje jamči minimalna primanja u mirovini, sve ostalo dobrovoljno, pa mnogi radnici s relativno niskim primanjima ne razmi&scaron;ljaju o mirovini i ne &scaron;tede. U Velikoj Britaniji, u kojoj je najveći dio brige o visini mirovine također stvar privatne odluke, imamo drugačije rezultate. Naime, osim &scaron;to jo&scaron; uvijek bilježe relativno dobar odnos između broja zaposlenih i umirovljenika, radnici u Velikoj Britaniji imaju naviku &scaron;tedjeti za mirovinu tijekom cijelog radnog vijeka. Udio umirovljenika koji žive u riziku od siroma&scaron;tva u toj zemlji kreće se oko 9 posto, s tim da treba uzeti u obzir to da prihodima najče&scaron;će ipak mogu podmiriti osnovne životne tro&scaron;kove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema globalnom indeksu AgeWatch, kojim su ekonomisti i sociolozi prije otprilike dvije godine analizirali standard života starijih osoba u 96 zemalja, Hrvatska se - gledano po visini mirovina u odnosu na prosječne plaće, njihovoj kupovnoj moći te riziku od siroma&scaron;tva među tom populacijom - nalazi na 61. mjestu. Uzmemo li u obzir to da se u nekima od zemalja s najbogatijim umirovljenicima mirovine kreću u iznosima od 75 do 85 posto prosječne plaće, dok je u Hrvatskoj to oko 42 posto, te da bilježimo rizik siroma&scaron;tva u dobi iznad 65 godina od čak 30 posto, &scaron;to je dvostruko vi&scaron;e od europskog prosjeka, ne treba puno da bismo zaključili kako stojimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imovina veća i do 30 posto</strong></p> <p>Upravo su takvi trendovi na početku 90-ih godina bili jedan od razloga zbog kojih je u Hrvatskoj uveden trostupanjski sustav mirovinskog osiguranja. Rezultati koje danas imamo u drugom stupu definitivno idu tomu u prilog. Naime, ukupna imovina 4 obavezna mirovinska fonda, u kojima je račun krajem veljače ove godine imalo 1 944 500 osiguranika, u veljači je pre&scaron;la 100,89 milijardi kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od početka 2002. godine, kad su obvezni fondovi započeli s radom, obveznim je fondovima proslijeđeno 74,22 milijarde kuna, &scaron;to znači da su svojim članovima zaradili oko 23,67 milijardi kuna te da su ukupnu imovinu uvećali za 30 posto. Prosječan godi&scaron;nji prinos na &scaron;tednju u fondovima kategorije B, koje možemo pratiti od početka rada, kreće se oko 5,55 posto, &scaron;to daje realni prinos veći od 3 posto i ne&scaron;to je bolje od rezultata koji su se očekivali na početku mirovinske reforme.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako do veće mirovine?</strong></p> <p>I dok u obveznom drugom stupu račun ima čak 1,9 milijuna građana u trećem stupu trenutno &scaron;tedi oko 340 000 osiguranika, dakle ne&scaron;to manje od petine zaposlenih. Uzmemo li u obzir oko 10 000 umirovljenika koji već primaju mirovinu iz trećeg stupa, &scaron;to znači da su &scaron;tedjeli u tom sustavu, jo&scaron; je uvijek premalo onih koji dodatno izdvajaju za mirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjene tako pokazuju da bi razina ukupnih mirovina iz prvog i drugog stupa do 2040. godine mogla ostati na razini dana&scaron;njih mirovina, pa većini danas zaposlenih treba savjetovati da razmisle o dodatnom ulaganju uz mirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebna su prednost trećeg sustava &scaron;tednje dvojaki državni poticaji. Tako svaki osiguranik koji &scaron;tedi u dobrovoljnom mirovinskom fondu ima pravo na 15 posto poticaja na sve uplate do 5000 kuna godi&scaron;nje (dakle do 750 kuna godi&scaron;nje), dok poslodavci sve uplate za dobrovoljnu mirovinsku &scaron;tednju radnika do 500 kuna mjesečno (ili 6000 kuna godi&scaron;nje) mogu računati kao porezni odbitak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi svako povećanje doprinosa za drugi stup značilo ili uzimanje novca za isplatu dana&scaron;njih mirovina ili povećanje tro&scaron;ka za plaće, &scaron;to bi bilo lo&scaron;e za konkurentnost, upravo je dobrovoljna mirovinska &scaron;tednja najbolji put da se poku&scaron;amo pomaknuti na ljestvici bogatstva kad su u pitanju svjetski umirovljenici.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-umirovljenici.jpgIza Hercegovine najhladniji i najkišovitiji svibanj u povijestihttp://grude.com/clanak/?i=110445110445Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 23:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-grmljavina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina bilježi najhladniji i najkišovitiji svibanja u novijoj povijesti, a s obzirom da Federalni hidrometeorološki zavod dosad nije bio stručan za ovakve analize, njih donose hrvatski meteorolozi.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj je svibanj najhladniji&nbsp;u posljednjih tridesetak godina i treći najhladniji u posljednjih 70 godina, <a href="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3497097/najhladniji-svibanj-u-posljednjih-tridesetak-godina-nasa-dunja-otkriva-kada-ce-se-vrijeme-konacno-smiriti/" target="_blank">pi&scaron;e meteorologinja RTL-a</a>&nbsp;Dunja Mazzocco Drvar koja najavljuje vrhunac pogor&scaron;anja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijeme bi se&nbsp; trebalo početi smirivati potkraj četvrtka i u petak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje i kako postoji mogućnost da ovogodi&scaron;nji svibanj nadma&scaron;i čak i dosad najki&scaron;ovitiji svibanj 1954. i postane i najki&scaron;ovitiji mjesec u godini. Za to bi do petka trebalo pasti jo&scaron; četrdesetak litara &scaron;to nije nemoguće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sutra ćemo najvjerojatnije dobiti 20 do 30 mm, prekosutra jo&scaron; 10 do 20, a poneki pljusak mogao bi se zalomiti i u petak. Taman! I u Splitu će srednja maksimalna temperatura najvjerojatnije ostati ispod 20&deg;C &scaron;to je također usporedivo s istom 1991. godinom. Slabi smo i sa suncem, imali smo u ovom divnom proljetnom mjesecu jedva &scaron;ezdesetak posto prosječnog osunčavanja, pa ne čudi činjenica da nam se koža jo&scaron; nije uspjela naviknuti na ovogodi&scaron;nje sunce", pi&scaron;e meteorologinja u svojoj prognozi te najavljuje da će velike količine ki&scaron;e i osjetno niže temperature i zemlje i mora imati&nbsp;utjecaja i na ljetno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izdan niz upozorenja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Meteoalarm je za sutra izdao upozorenja za cijelu državu. Na području Istre, Gorskog kotara, Like, sjevernog primorja, Banovine i Dalmatinskog zaleđa vrijede narančasta upozorenja zbog ki&scaron;e i mogućih bujičnih poplava. Alarm narančaste boje izdaje se kada su vremenski uvjeti opasni. Za ostatak države na snazi je žuto upozorenje, odnosno upozorenje za potencijalno opasne vremenske uvjete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-grmljavina.jpgU RS-u uništili spomen ploču ubijenim Hrvatima! Lider HDZ-a u RS-u zatražio hitnu istraguhttp://grude.com/clanak/?i=110434110434Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-brisevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski potpredsjednik Republike Srpske Josip Jerković (HDZ BiH) oštro je u utorak osudio te zatražio istragu o uništavanju spomen ploča Hrvatima ubijenima u mjestu Briševu kod Prijedora na početku rata 1992. godine.<p><br />Kako je priopćeno iz Jerkovićeva ureda, on je sa žaljenjem primio vijest i o&scaron;tro osudio ovaj vandalizam.</p> <p><br />"Pojedinci, usuđujem se reći huligani, često zaboravljaju da je ovo vi&scaron;enacionalna sredina u kojoj se vjera, suživot i kultura međusobno po&scaron;tuju i uvažavaju stoljećima", navodi se u Jerkovićevu očitovanju. On je zatražio istragu policijskih tijela te procesuiranje odgovornih.</p> <p><br />"Tražim od nadležnih institucija da pod hitno istraže, te pronađu počinitelje ovog sramnog čina jer ovakav vandalizam se ne smije događati", izjavio je Jerković.<br />Po navodima iz ovoga priopćenja spomen ploče za ubijenih 67 Hrvata iz sela Bri&scaron;eva uni&scaron;tene su u nedjelju 26. svibnja.</p> <p><br />Selo Bri&scaron;evo, koje je smje&scaron;teno između Sanskog Mosta i Prijedora, praktično je zbrisano s lica zemlje 24. i 25. srpnja 1992. godine u napadu srpskih snaga.</p> <p><br /><br />To selo su najprije opkolile srpske snage, stanovnike prisilile na predaju, a potom su ubili najmanje 67 mje&scaron;tana hrvatske nacionalnosti, uključujući žene i djecu, te poru&scaron;ili i zapalili sve kuće i crkvu. Bilo je to najveće stradanje Hrvata u jednom danu tijekom cijelog rata u BiH.</p> <p><br /><br /><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-brisevo.jpgKosovska policija: Akcija jako uspješna unatoč zasjedi i pucnjavi na policijuhttp://grude.com/clanak/?i=110432110432Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 15:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-kosovo-zasjeda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Generalni direktor Kosovske policije, Rashit Qalaj, na konferenciji za novinare, izjavio je kako su nakon izdavanja tjeralice za nekim policajcima i državnim dužnosnicima poduzete policijske akcije.<p>&nbsp;</p> <p>"To je bila brza priprema, ali isplanirana detaljno, i provedena je učinkovito i bez posljedica. Akcija je počela od 6 sati ujutro. Operacija je tekla normalno, bez prepreka, ali u Zubinom Potoku je bilo dosta problema, jer smo na početku akcije nai&scaron;li na zasjedu, pucnjava u policiju, gdje smo imali lak&scaron;e povrijeđenog policajca. Iz istog metka pogođen je jo&scaron; jedan policajac, ali je brzina amortizirana i nije je uspjela probiti &ldquo;, kazao je Qalaj, izvje&scaron;tava Koha.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako su u ovim okolnostima oružanih otpora angažirane druge postrojbe koje su počele uklanjati barikade "silom i uspjeli pretražiti kuće i planirane lokacije".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mogu reći da smo imali jo&scaron; tri ozlijeđena službenika, ali ne i vatreno oružje, nego uklanjanje barikada. Imamo 6 povrijeđenih građana koji su bili na barikadama ", rekao je ravnatelj policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako je nekoliko građana uhićeno dok su izjavili kako je operacija bila vrlo uspje&scaron;na i unatoč otporu u Zubinom Potoku, operacija je provedena s velikim uspjehom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nema ozbiljnih ozljeda. U zonama napada prona&scaron;li smo 11 vatrenog oružja i neke telefone &ldquo;, naglasio je Qalaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o ruskom državljaninu uhićenom tijekom dana&scaron;nje akcije na sjeveru, Qalaj je rekao: "Poku&scaron;avajući ukloniti barikade, postojao je automobil UN-a u kojem je bio i službenik UN-a i lokalni dužnosnik koji je radi u UN-u. Uhićeni su kao sudionici barikada. "</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kosovska policija priopćila je kako su u policijskoj akciji, koja jo&scaron; uvijek traje, uhićeni pripadnici kosovske policije srpske, albanske i bo&scaron;njačke nacionalnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=110428&amp;poceo-je-rat-u-susjedstvu-ima-ranjenih-gore-sela" target="_self"><em><strong>Povezane vijesti: https://www.grude.com/clanak/?i=110428&amp;poceo-je-rat-u-susjedstvu-ima-ranjenih-gore-sela</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.koha.net/kronike/165394/policia-me-aksion-ne-veri-has-ne-rezistence-te-armatosur-e-arreston-disa-persona/" target="_blank"><em><strong>Foto:Koha.net</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-kosovo-zasjeda.jpgPočeo je RAT u susjedstvu: Ima ranjenih, gore sela! http://grude.com/clanak/?i=110428110428Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 12:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-rat-na-kosovu.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rano jutros oko 6 sati u Kosovskoj Mitrovici specijalna kosovska jedinica (ROSU) krenula je s uhićenjima Srba koji su pripadnici kosovske policije. Do 9 sati uhićeno ih je 13.<p>&nbsp;</p> <p>Srpski predsjednik Aleksandar Vučić naredio je punu pripravnost vojske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio srpskog sela Varage na Kosovu je uni&scaron;ten. Sela su u plamenu, odjekuju hici. Navodi se da ima ranjenih policajaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dramatičnom govoru Vučić je istaknuo: Srbija će pobijediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornik međunarodnih snaga (KFOR) navodi da Kosovska policija provodi akciju po nalogu tužiteljstva na cijelom Kosovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Operacija Kosovske policije provodi se po nalogu Tužiteljstva na cijelom Kosovu, ne samo na sjeveru, i nije uperena protiv Srba, već protiv osoba optuženih za korupciju i kriminal&ldquo;, izjavio je agenciji Tanjug glasnogovornik stožera KFOR-a Vinchenco Grasso.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kosovski mediji navode da među uhićenima ima i Srba i Albanca, dok KPS u priopćenju ukazuje da je bilo i oružanog otpora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavljeni su snimci ru&scaron;enja barikada koje su Srbi postavili tijekom incidenata u Zubinom Potoku.</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/yLqq6l8uf2Q" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Srbijanski mediji javljaju da je pretučeno stotinu Srba. Misija UN-a na Kosovu priopćila je danas da se ruski državljanin, kojeg su privele kosovske specijalne policijske snage tijekom jutro&scaron;nje operacije, nalazi u bolnici</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-rat-na-kosovu.pngSjeme propada, a proizvodnja duhana se gasihttp://grude.com/clanak/?i=110426110426Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-20-duhan-susenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četiri tzv. nenarodne vlasti - osmanlijska, austrougarska vlast, pa prva i druga Jugoslavija, zakonskim rješenjima proizvodnju duhana držale su pod kontrolom, povremeno i poticale, ali, eto, “narodna” vlast u tome ne uspijeva. <p>&nbsp;</p> <p>Federalni agromediteranski zavod iz Mostara u kolekcijskom nasadu na Buni uredno svake godine sadi i proizvodi sjeme duhana četiriju hercegovačkih sorta &ndash; ravnjaka, svijetle Hercegovine, tzv. D 2, &scaron;eginovca i velikog Hercegovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredno se od svake sorte uzima i čuva sjeme, ali, kao i svakom sjemenu, klijavost mu s godinama (pr)opada, pa se javlja potreba da se zalihe obnavljaju.<br />Dakle, kad bi se rije&scaron;ilo stanje u ovoj oblasti, a to je prije svega financiranje otkupa, proizvodnja bi se mogla obnoviti, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kako za to nema volje kao ni u drugoj polovini devedesetih pro&scaron;log stoljeća, kada je Grupacija uzgajivača, otkupljivača duhana i tada jo&scaron; živih domaćih tvornica pripremila odgovarajuća zakonska rje&scaron;enja slična kao u Hrvatskoj, za rje&scaron;avanje statusa ove industrijske biljke ni danas nema volje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom pogledu, bar za sada, iluzoran je ostao poku&scaron;aj Federalnoga agromediteranskog zavoda da organizacijom znanstveno-stručnog skupa &ldquo;Duhan u Bosni i Hercegovini &ndash; jučer, danas i sutra&rdquo; promijeni tijek stvari u ovoj oblasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zaključcima sa skupa nagla&scaron;eno je da bi Vijeće ministara BiH trebalo donijeti uredbe o hercegovačkom ravnjaku, virginiji i berleju, tipovima koji se uzgajaju u Posavini, čime bi se uredili odnosi u proizvodnji i skladu sa smjernicama EU-a.<br />Istodobno bi se trebalo pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o duhanu Bosne i Hercegovine u cilju omogućavanja proizvodnje novih inovativnih proizvoda od duhana. Koliko znamo, ti zaključci jo&scaron; stoje u papirima u nekim ladicama, proizvodnja autohtonih sorti se gasi, narod odlazi, a krijumčarenje cvjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, četiri tzv. nenarodne vlasti - osmanlijska, austrougarska vlast, pa prva i druga Jugoslavija, zakonskim rje&scaron;enjima proizvodnju duhana držale su pod kontrolom, povremeno i poticale, ali, eto, &ldquo;narodna&rdquo; vlast u tome ne uspijeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, kad vlast ne uspijeva, onda krijumčarenje cvjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-20-duhan-susenje.jpgProduženo radno vrijeme u policijskim upravama u ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=110413110413Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 14:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-policija-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Navedeno se odnosi na tzv. CIPS lokacije i lokacije registracije vozila.<p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke donijelo je odluku da će Odsjeci upravnih poslova Ljubu&scaron;ki, Grude, Posu&scaron;je i &Scaron;iroki Brijeg raditi svakodnevno sa strankama, bez pauze, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8,00 sati do 16,00 sati, te svaki četvrtak od 8,00-18,00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Produženje rada do 18,00 sati svaki četvrtak predviđen je ponajprije za osobe koje rade izvan mjesta prebivali&scaron;ta da mogu doći poslije radnog vremena i ostvariti tražena prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedeno se odnosi na tzv. CIPS lokacije i lokacije registracije vozila.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-policija-grude.jpgMigranti se nagurali pod haubu i kontrolnu ploču automobilahttp://grude.com/clanak/?i=110408110408Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-migran-instrumentabla1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvoje je tretirano zbog asfiksije, dezorijentacije i bolova u zglobovima zbog načina na koji su putovali. Pokušavali su pobjeći iz Maroka u španjolsku enklavu na sjeveru Afrike..<p><br />&Scaron;panjolska policija prona&scaron;la je četiri migranta koji su poku&scaron;avali ući u Europu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednom autu je pronađena 15-godi&scaron;njakinja te dva mu&scaron;karca, stari 20 i 21 godinu. Dvoje od njih je tretirano zbog asfiksije, dezorijentacije i bolova u zglobovima zbog načina na koji su putovali. Naime, nagurali su se pod haubu i kontrolnu ploču automobila, dok je jedan bio iza stražnjih sjedala u autu, prenosi 24sata.hr.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-27-19-05-27-migran-instrumentabla.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrti migrant (20) pronađen je u &scaron;panjolskoj luci Melilla, a skrivao se ispod poda kamiona. Policija kaže da je iskoristio nepažnju vozača kako bi se sakrio po kamion.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi migranti su Marokanci, a vozači u čijim su vozilima bili zadržani su u pritvoru i morat će se pojaviti pred sucem.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-migran-instrumentabla1.jpegDijaspora uvjerljivo izabrala Željanu Zovko! Osvojila je 73,47 posto preferencijalnih glasovahttp://grude.com/clanak/?i=110406110406Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 00:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-zeljana-zovko2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državno izborno povjerenstvo objavilo je i službene rezultate izbora u dijaspori. Obrađeno je 97,85 posto biračkih mjesta.<p>&nbsp;</p> <p>Uvjerljivo najvi&scaron;e glasova odnio je HDZ - čak 52,05 posto. Kandidatkinja Željana Zovko osvojila je 73,47% preferencijalnih glasova, a slijede Karlo Ressler (5,54%), Dubravka &Scaron;uica (3,35%), Marijana Malić (0,84%) i Sunčana Glavak (0,74%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suverenisti su osvojili 11,77 posto glasova. Ruža Toma&scaron;ić dobila je 78,09 posto glasova birača, slijedi Hrvoje Zekanović s 5,58 posto, Željko Sačić s 2,95 posto te Tomislav Sunić s 1,57 posto i Ladislav Ilčić s 1,28 posto preferencijalnih glasova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDSS je osvojio 9,50 posto glasova. Najvi&scaron;e preferencijalnih glasova osvojio je Milorad Pupovac (52,71 posto). Slijedi Dejan Jović s 19,62 posto glasova.<br />Tekst se nastavlja ispod oglasa</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neovisni za Hrvatsku dobili su 7,51 posto glasova. Najvi&scaron;e preferencijalnih glasova osvojio je Željko Glasnović (32,58 posto), a slijedi Bruna Esih (31,24 posto) i Zlatko Hasanbegović (13,30 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDP je osvojio 3,90 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-zeljana-zovko2.jpgTi si bila zadnja Ruža Hrvatska! Suverenisti i Bujica slave uspjeh Ruže Tomašićhttp://grude.com/clanak/?i=110402110402Grude.com - klik u svijetSun, 26 May 2019 23:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-26-019-ruza-suverenisti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U stožer Hrvatskih suverenista stigao je i Velimir Bujanec, a dvoranom se ori Thompsonova pjesma "Lijepa li si", a neokomunistima posebno smeta stih "Herceg Bosno, srce ponosno", što ističu i na društvenim mrežama.<p>&nbsp;</p> <p>Ruža Toma&scaron;ić ponosna je na ulazak Hrvatskih Suverenista u Europski parlament, a tambura&scaron;i, Velimir Bujanec i ostali Hrvatski suverenisti pjevaju joj "Ružo moja Ružice, sve sam suze isplako noću zbog tebe... zaspala je zadnja ruža Hrvatska"..</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-26-019-ruza-suverenisti.pngSLUŽBENO: Hrvati iz BiH imaju predstavnike u EUROPI! RESSLER (ni)je ostvario obećanjehttp://grude.com/clanak/?i=110401110401Grude.com - klik u svijetSun, 26 May 2019 23:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-26-karlo-ressler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ-ovi Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko idu u Europski parlament.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavnica Hrvata iz&nbsp; BiH Zovko tako je ostvarila novi uspjeh zahvaljujući Andreju Plenkoviću koji ju je postavio na visoko 4. mjesto kako bi Hrvati iz BiH imali svoj glas u Bruxellessu i dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prvim službenim rezultatima, HDZ osvaja 4 mandata, SDP 4 mandata, Mislav Kolaku&scaron;ić 1 mandat, Hrvatski suverenisti 1 mandat, Živi zid 1 mandat, Amsterdamska koalicija 1 mandat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ressler je kao nositelj liste obećao pet mandata, ali novi rezultati mu ne idu na ruku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima, Europska pučka stranka ostaje najjača u Europi, a desnica je ostvarila povijesni uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slave Le Pen, Orban, Kurtz...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedi istaknuti da je SDP-ovac Tonino Picula uz HDZ-ovce bio jedan od najvećih zagovornika jednakopravnosti Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-26-karlo-ressler.jpgHDZ SLAVI! Hrvati iz BiH imati će predstavnike u EUROPSKOM PARLAMENTUhttp://grude.com/clanak/?i=110399110399Grude.com - klik u svijetSun, 26 May 2019 20:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-01-zeljana-zovko-ep.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema izlaznim anketama za Europski parlament koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS, HDZ osvaja 5 mandata, SDP 3 mandata, Mislav Kolakušić 1 mandat, Hrvatski suverenisti 1 mandat, Živi zid 1 mandat, Amsterdamska koalicija 1 mandat. <p>&nbsp;</p> <p>Iako je prema prvim anketama u 19 sati&nbsp;Lista Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a dobila jedan mandat, u najnovijim anketama oni ne prelaze prag.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznenađenje izbora svakako je <strong>Mislav Kolaku&scaron;ić</strong> koji prema ovim anketama ide u Bruxelles. On nam je kratko poručio kako je kod kuće s obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati iz BiH će ponovno imati ljude koji će ih zastupati u Europskom parlamentu! U Europarlamentu, prema svemu sudeći, ostaje Željana Zovko iz HDZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u Europarlament ide i SDP-ov Tonino Picula koji se zalagao za Hrvate iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-01-zeljana-zovko-ep.jpgNovo pogoršanje vremena potrajat će cijeli idući tjedanhttp://grude.com/clanak/?i=110388110388Grude.com - klik u svijetSat, 25 May 2019 16:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-04-kisa-proljeceljeto625shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od sutrašnjeg dana ponovno ulazimo u razdoblje vrlo nestabilnog vremena, koje će potrajati vjerovatno sve do četvrtka ili petka, moguće i duže.<p>&nbsp;</p> <p>Administrator facebook stranice <a title="Vremenska prognoza HR BiH" href="https://www.facebook.com/Vremenska-prognoza-za-HR-i-BIH-svakodnevna-275442475809465/?__tn__=kC-R&amp;eid=ARD3Qkx2N1uEV3gJQBn1poxipVP6ii7DlrLDSTEqG996G6NAWqbqQ-ehFHjlEZTVzxOp1yHAkBu0vFgJ&amp;hc_ref=ARTEPJn6Q-bLOmiCdeZeRWNljHfYLU2NsedaeCZtk5X-vXo6iUY6MQ0Z-4947or6UNw&amp;fref=nf&amp;__xts__[0]=68.ARDIJWMAOKPJ_zJvDbGMYE4-GGAgnhGsn4iUmrP9WOVDksNpSYQISDz8K_HEfImUVPUIuWaSeGmyIJhNG6KNm_2MMw681Gj-MplHzVThsAzgUsyhI61R0W1bvQdkNgBr7FLZ7qPxs_HFUFfX8DBrzP7mrgS1DPKrziZhf1p0GFRRJvkbeFaiEd8G91Cm4ZWX4svjbTnYwNpJPRyz_kalStfNaPSKU7CDvI2VMWQjmKMKkj_KYcYiSTL2fBpTTxb6Sdb91anmD3HkKiHainYKiZvPjKOU_t8ZK2EmSj1dJ0TChOfF5wQaYk6vr3MKvjsNaQQCahyqH4ODeXILXKljVjBPdg" target="_blank">Vremenska prognoza za HR i BIH svakodnevna</a>, profesor Zoran, objavio je prognozu vremena za sljedećih tjedan dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas će jo&scaron; u većem dijelu regije biti uglavnom sunčano, toplo i vrlo toplo vrijeme uz temperature uglavnom od 16C do 26C ponegdje i 27C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz jači razvoj oblaka ponegdje u zaleđu Dalmacije, zatim u Hercegovini, srednjem i sjevernom dijelu Crne Gore, jugozapadu, jugu zapadu i dijelu centralne Srbije, te jugozapadu i zapadu Makedonije lokalno su mogući kratkotrajni pljuskovi ponegdje s grmljavinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapuhati će slab do umjeren, na Jadranu povremeno jak južni i jugoistočni vjetar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od sutra&scaron;njeg dana ponovno ulazimo u razdoblje vrlo nestabilnog vremena, koje će potrajati vjerovatno sve do četvrtka ili petka, moguće i duže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle idućih dana stiže novo jače pogor&scaron;anje vremena uz ki&scaron;u, pljuskove i grmljavine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri tome treba upozoriti na mogućnost za izraženije olujno nevrijeme uz obilnu ki&scaron;u, jaku grmljavinu, prolazno jak vjetar i kratkotrajne bujicne poplave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e ki&scaron;e očekuje se na Jadranu i dijelovima uz Jadran, zatim u Hercegovini, jugozapadnoj i zapadnoj Bosni, crnoj Gori i južnoj i jugozapadnoj Makedoniji. Osobito se to odnosi na ponedjeljak i utorak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uostalom možete vidjeti na slici odstupanja oborina da će upravo na&scaron;a regija u idućem tjednu ponovno biti u pozitivnom odstupanju, &scaron;to bi značilo da nas idući tjedan čeka jo&scaron; jedna obilna ki&scaron;na epizoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također na drugoj slici možete vidjeti da će ponovno u na&scaron;oj regiji neprimjereno zahladiti, jer će veliki dio Europe uključujući i na&scaron;u regiju biti u negativnom temperaturnom odstupanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugotrajne stabilizacije vremena, kao ni prvih ljetnih vrućina jo&scaron; nema na vidiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugodan vam ostatak dana!!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-04-kisa-proljeceljeto625shutter.jpgRazvojačeni dobivaju prava 1. srpnja, očekuje se 20 tisuća korisnikahttp://grude.com/clanak/?i=110386110386Grude.com - klik u svijetSat, 25 May 2019 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-10-hvo_grb_znacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako sve bude išlo po planu, razvojačeni branitelji i članovi njihovih obitelji od 1. srpnja mogu računati na ostvarivanje više prava koja proizlaze iz novog zakonskog rješenja koje je Vlada jučer na sjednici u Mostaru utvrdila i poslala po žurnom postupku u parlamentarnu procedurul, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Uz prijedlog zakona, Parlamentu Federacije bit će upućen i prijedlog rebalansa proračuna FBiH za 2019. godinu, a nakon sjednice ministar za pitanja branitelja i stradalnika Domovinskog rata Salko Bukvarević pozvao je zastupnike u federalnom Parlamentu da usvoje zakon o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rebalans</strong><br />Objasniv&scaron;i kako je uz ovaj prijedlog Vlada usvojila i zaključak u kojem se zadužuje Federalno ministarstvo financija da pripremi rebalans proračuna, Bukvarević je naglasio kako je Vlada stava da se zajedno u parlamentarnoj proceduri nađe ili na istoj sjednici usvoji, prije svega, rebalans proračuna Federacije BiH za 2019. godinu kako bi se osigurala adekvatna sredstva i kako bi primjena ovog zakona počela od 1. srpnja 2019. kako je to zahtjev branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o razvojačenima koji će biti obuhvaćeni ovim zakonskim rje&scaron;enjem, Bukvarević je naveo kako je tu riječ o oko 20 tisuća branitelja, a objasnio je i kako je za realizaciju zakonskog rje&scaron;enja tijekom jedne godine potrebno osigurati dodatnih 50 milijuna maraka. Istodobno, na sjednici Vlade usvojen je i zaključak da nakon &scaron;to se izglasuje navedeni zakon, prestaje vrijediti sporazum s predstavnicima branitelja o dostignutom opsegu prava i sredstava za braniteljsko- invalidsku za&scaron;titu jer novi zakon predviđa povećanje stavke za pitanje branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to je vidljivo iz Prijedloga zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, branitelji mogu računati na prioritet pri zapo&scaron;ljavanju, zdravstvenu za&scaron;titu, liječenje u inozemstvu, topličko i klimatsko liječenje, jednokratnu novčanu pomoć za liječenje, prednost u kori&scaron;tenju usluga zdravstvenih ustanova, tro&scaron;kove prijevoza za liječenje u drugoj županiji i besplatno liječenje PTSP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novčana naknada</strong><br />Među pravima je ono koje se odnosi na egzistencijalnu novčanu naknadu, a koju će moći ostvariti razvojačeni branitelji koji imaju 57 godina i vi&scaron;e, a koji su najmanje jednu godinu bili sudionici u oružanim snagama, najmanje jednu godinu na zavodu za nezaposlene i koji nemaju nikakvih drugih prihoda. Prijedlogom je također osigurano prijevremeno povoljnije umirovljenje i dulji godi&scaron;nji odmor po osnovi sudjelovanja u oružanim snagama. Uz ta prava, propisana je i objava jedinstvenog registra branitelja i korisnika prava na web-stranici Ministarstva branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razvojačenim braniteljem se, u smislu ovog zakona, smatra pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, Armije BiH i policije nadležnog tijela unutarnjih poslova, koji je sudjelovao u pripremama za obranu ili u obrani BiH od 18. 9. 1991. do 22. 4. 1996. godine, a minimalno godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-10-hvo_grb_znacka.jpgJačanje gospodarske suradnje ZHŽ-a i Šibensko-kninske županijehttp://grude.com/clanak/?i=110380110380Grude.com - klik u svijetFri, 24 May 2019 14:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-24-posusje-sibenik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovu svrhu Općina Posušje i HERAG osnovali su prošle godine Fondaciju tehnološki park Posušje..<p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;ibeniku je danas održana konferencija naziva &bdquo;Jačanje gospodarske i institucionalne suradnje između &Scaron;ibensko-kninske i Zapadnohercegovačke županije na području sektora metala i plastike&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavak je ovo izvrsnih partnerskih odnosa Općine Posu&scaron;je, domaćeg gospodarstva i obrazovnih ustanova te HERAG-a i Razvojne agencije &Scaron;KŽ kroz projekt Compete Plamet. Njime je Općina Posu&scaron;je polučila primjer kako se kroz ovakvu suradnju dolazi do zdravog gospodarstva. Također ovim projektom su se otvorile i mogućnosti za daljnju međužupanijsku suradnju, priopćeno je iz Općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Susretu su, uz domaćine iz &Scaron;ibensko-kninske županije i Razvojne agencije &Scaron;KŽ, nazočili predstavnici Općine Posu&scaron;je, HERAG-a, predstavnici Ministarstva gospodarstva ŽZH, obrazovnih institucija, kao i gospodarstvenika. Jedna od tema susreta bila je predstavljanje sektora metala i plastike i drugih gospodarskih &ndash; investicijskih potencijala županije, gradova i općina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovu temu, predsjednik Općinskog vijeća i član UO Fondacije tehnolo&scaron;ki park Ivan Lončar je rekao kako odlukom Općinskog vijeća iz veljače 2018., te uvođenjem zanimanja CNC operator, projekt Compete Plamet je dobio potporu i s aspekta srednjo&scaron;kolskog obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Iako na&scaron;e zakonodavstvo nema klasični, u svijetu provjereni sustav dualnog obrazovanja, &scaron;to je jedna vrsta svjetskog trenda, napravili smo iskorak i priključili se tom pozitivnom trendu koji uz uvođenje prakse uključuje i suradnju s gospodarskim dru&scaron;tvima i tvrtkama, kako bi učenici po njenom zavr&scaron;etku već bili spremni za trži&scaron;te rada.&ldquo;, naveo je Lončar. U ovu svrhu Općina Posu&scaron;je i HERAG osnovali su pro&scaron;le godine Fondaciju tehnolo&scaron;ki park Posu&scaron;je, čija se važnost ogleda u adekvatnoj obuci učenika na strojevima nabavljenim iz projekta. Lončar je tijekom obraćanja istaknuo i odličnu suradnju s posu&scaron;kim gospodarstvenicima koji su bili od velike pomoći prilikom provedbe projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred gospodarstvenika, odnosno predstavnika dominantnog sektora metala i plastike, skupu se obratio Pero Lončar, vlasnik tvrtke Lončarplast, i član UO Fondacije tehnolo&scaron;ki park koji je govorio o pozitivnim iskustvima projekta Compete Plamet, kao i uspje&scaron;nim gospodarskim temama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konferenciji sudjeluje i Županija Zapadnohercegovačka. Ispred Ministarstva gospodarstva o potencijalima je govorio Ante Begić koji je ovom prilikom kazao: &bdquo;Jedan od potencijalnih sektora za investiranje i suradnju svakako je sektor plastike i metala, jer je njegov udio u strukturi pravnih osoba u visokom postotku. I to ne smijemo zanemarivati već trebamo nadograđivati i poticati, odnosno ulagati u proizvodne pogone s ekolo&scaron;ki prihvatljivom proizvodnjom u prerađivačkom sektorima, koji stvaraju dodanu vrijednost. Industrija sektora i metala je u porastu zadnjih godina. I &scaron;to se tiče proizvodnje i izvoza.&ldquo; Naveo je podatak kako u ŽZH djeluje 14 poduzeća u ovom sektoru s ukupno gotovo 1300 zaposlenih. Govoreći o radnoj snazi dodao je: &bdquo;Mnogi od njih su primorani obučavati radnike prije nego ih zaposle jer obrazovni sustav u BiH generalno nije prilagođen potrebama trži&scaron;ta rada.&ldquo;&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo zahvaljujući prekograničnoj suradnji u Poslovnoj zoni Osrdak otvoren je Tehnolo&scaron;ki park Posu&scaron;je, opremljen s najmodernijim CNC strojevima za obradu metala i plastike zbog izobrazbe na&scaron;ih srednjo&scaron;kolskih kadrova koji se odluče na ovakvu vrstu zanimanja omogućiti adekvatnu obuku.&ldquo;, zaključio je Begić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konferenciji, ispred Javne ustanove Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije (HERAG) sudjeluje ravnatelj Radoslav Luburić koji je u obraćanju nazočnima rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo; Želio bih istaknuti kako je u okviru projekta Compete Plamet kojeg provodimo, HERAG vodeći partner na projektu i uspje&scaron;no koordinira aktivnosti projekta već skoro dvije godine. Uspje&scaron;na suradnja s partnerima vidljiva je na temelju niza ostvarenih projektnih aktivnosti te se iskreno nadam da je ovo samo početak jedne uspje&scaron;ne suradnje i primjera dobre prakse&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku programa, o sektoru metala i plastike i drugih gospodarskih&ndash;investicijskih potencijala &Scaron;ibensko-kninske županije i svih gradova, te o primjerima uspje&scaron;nog gospodarstva, govorila je Mira Lepur, ravnateljica Javne ustanove Razvojna agencija &Scaron;KŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncu konferencije potpisana je i Povelja suradnje Mreže znanja, koja označava povezivanje obrazovnih institucija, gospodarstva, i u slučaju općine Posu&scaron;je Tehnolo&scaron;kog parka, u svrhu pružanja usluge kori&scaron;tenja CNC strojeva za potrebe obavljanja praktične nastave učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-24-posusje-sibenik.jpgZa 18 mjeseci magistrala do Neumahttp://grude.com/clanak/?i=110365110365Grude.com - klik u svijetThu, 23 May 2019 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-23-neum-cesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povezivanje magistralnom cestom Neuma, jedinog bh. grada na moru, sa ostatkom zemlje, bit će završeno za 18 mjeseci, kazao je za “Dnevni avaz” Ljubo Pravdić, direktor “Cesta FBiH”.<p>&nbsp;</p> <p>Dovr&scaron;eno je asfltiranje dionice od Starog Neuma do Babinog dola, pri kraju je i asfaltiranje od Babinog dola do O&scaron;trovca te gradnja tunela kod O&scaron;trovca. Probijena je i trasa od O&scaron;trovca do Broćanca, a sada se probija tunel dužine od 975 metara kroz planinu Žaba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskoro bi trebala početi i gradnja puta od Stoca prema Neumu, na dionici od Drenovca do Stolova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sredstva za gradnju ceste Neum &ndash; Stolac dio su programa gradnje i modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH u vrijednosti od 173 milijuna eura, koji kreditnim sredstvima financiraju Svjetska banka, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj&rdquo;, kaže direktor Pravdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cesta duga 48,8 kilometara, olak&scaron;at će i skratiti putovanje do Neuma, i to će, u svakom slučaju, pobolj&scaron;ati turistički položaj Neuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Probijeno je vi&scaron;e od 600 metara tunela Žaba. Također, iz pravca Stoca, u dužini od 8,3 kilometra, zavr&scaron;ena je eksproprijacija i isplaćena su sredstva. Pred kraj smo evaluacije ponuda za izbor glavnog izvođača i očekujem da u naredna dva mjeseca na gradili&scaron;te uvedemo glavnog izvođača radova na ovoj dionici. To će biti ugovoreno veoma brzo&rdquo;, dodaje Pravdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On nagla&scaron;ava da bi problema moglo biti jedino kad cesta dođe na ulaz u Stolac zbog teretnih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sada razmatramo rje&scaron;enja. Ali, siguran sam da će se zacrtani rok ispo&scaron;tovati i da će sve biti kompletirano za 18 mjeseci&rdquo;, naglasio je Pravdić za &ldquo;Avaz&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-23-neum-cesta.jpgVečernjakov pečat: Osobe godine su Vatreni iz BiH i izbornik Zlatko Dalićhttp://grude.com/clanak/?i=110363110363Grude.com - klik u svijetWed, 22 May 2019 23:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-23-20190522_223427.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godinama je Večernjakov pečat društveni događaj broj jedan, a dan održavanja manifestacije onaj je kad se vidi kako je Bosna i Hercegovina, uz više razumijevanja jednih za druge, moguća kao normalna država svih triju naroda i njezinih građana<p>&nbsp;</p> <p>U Mostaru je večeras održano 18. izdanje Večernjakovog pečata kojim se odalo priznanje najznačajnijim osobama u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pozornici Večernjakova pečata ponovno su se izmjenjivale emocije, a radost i ponos sve su nadjačali. Iako neke osobe vi&scaron;e nisu među nama, posthumno su dobile priznanje Večernjakov pečat i zauvijek ostale zapisane u knjizi vječnosti zbog svog imena i prezimena te zbog svojih djela koja će zauvijek živjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A najveće djelo je, i prema mi&scaron;ljenju ocjenjivačkog suda, ali i prema mi&scaron;ljenju javnosti, srebro u Rusiji koje je pozlaćeno Večernjakovim pečatom pa su tako osobe godine postali Zlatko Dalić i sedmorica veličanstvenih hrvatskih nogometa&scaron;a podrijetlom iz BiH (Vedran Ćorluka, Mateo Kovačić, Dejan Lovren, Ivan Rakitić, Tin Jedvaj, Luka Modrić, Mario Mandžukić) koji su dali svoj doprinos srebru na Mundijalu<br /><br /></p> <p>Glavnom uredniku Večernjeg lista Draženu Klariću uručena je posebna čestitka povodom 60. rođendana Večernjeg lista s vi&scaron;e od tisuću potpisa.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-23-20190522_223427.jpgPOSUŠJE: Prave kilogram meda po glavi stanovnika: Uskoro i pčelinji otrovhttp://grude.com/clanak/?i=110361110361Grude.com - klik u svijetWed, 22 May 2019 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-23-pcelar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posuški pčelari uglavnom proizvode med koji je iznimno kvalitetan, te se hvale činjenicom da na tom području imaju nezagađen okoliš..<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik udruge &ldquo;Iva&rdquo; iz Posu&scaron;ja Ivan Milićević pčelarstvom se bavi posljednjih devet godina. Upoznao se sa ovim sektorom vodeći programe razvoja. Pčele su postale njegov hobi, a iz toga se se rodila strast i želja da &scaron;iri pčelarstvo u svom kraju, prenosi <a title="Ero tel" href="https://ero.tel/gospodarstvo/u-posusju-prave-kilu-meda-po-glavi-stanovnika-uskoro-i-proizvodnja-pcelinjeg-otrova/" target="_blank">ERO.tel</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Upoznav&scaron;i pčelarstvo, strastveno sam ga zavolio. Zbog drugih profesionalnih obaveza držim se stacionaronog pčelarstva, ali veliki dio svog vremena provodim radeći na tome da osnažimo pčelarsku zajednicu u Posu&scaron;ju. Razvio sam za&scaron;tićenu inovaciju trajne osnove za saće, te nastojim dati svoj doprinos kroz tim na&scaron;e udruge koji se &scaron;iri i raste &ndash; kazao je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga pčelara &ldquo;Iva&rdquo; utemeljena je prije dvadeset godina, a sa tada&scaron;njih 14 pčelara danas je porasla na 44 aktivna člana od kojih je pet žena, s 2.700 ko&scaron;nica. Posu&scaron;ki pčelari proizvode godi&scaron;nje u prosjeku kilu meda po glavi stanovnika, a kažu da nemaju problem plasmana svojih proizvoda, priopćeno je iz projekta USAID/Sweden FARMA II .</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Prisutan je nedostatak meda u dovoljnoj količini za potrebe lokalnog trži&scaron;ta i osjeća se da proizvedene količine nisu dostatne jer je potražnja za oko 50 posto veća od ponude. Zbog toga vrijedi raditi na unapređenju &ndash; navodi Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U udruzi su ponosni na realizirane projekte razvoja i popularizacije pčelarstva, a posljednje aktivnosti realizirane kroz potporu USAID/Sweden FARMA II projekta osigurale su novih 600 ko&scaron;nica i suvremenu pčelarsku opremu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milićević nagla&scaron;ava da je podignuta razina pčelarenja i kreiranja novih pčelarskih proizvoda, a pogotovo su ponosni na vi&scaron;e mladih pčelara koji su kroz ovaj projekt dobili snažnu stručnu i tehnolo&scaron;ku podr&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nabavili smo suvremenu opremu za proizvodnju pčelinjeg otrova koja je također korisna za podmlađivanje. Testna proizvodnja je vi&scaron;e nego ohrabrujuća i jako smo zadovoljni sa rezultatima ove proizvodnje. Predstoji nam da uspostavimo izvozni plasman ovog proizvoda koji je, nadamo se jedan od ključnih pčelarskih proizvoda na kojem će se bazirati buduća pčelarska poslovna samoodrživost i kvalitetna profitabilnost &ndash; dodao je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posu&scaron;ki pčelari uglavnom proizvode med koji je iznimno kvalitetan, te se hvale činjenicom da na tom području imaju nezagađen okoli&scaron; iznimno bogat cvjetnom medonosnom florom, koja daje vrlo kvalitetan nektar od kojeg pčele proizvode med.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-USAID/Sweden FARMA II nam je značajno pomogao na vi&scaron;e razina, a pogotovo u edukacijama o trži&scaron;nom nastupu, o dizajnu pčelarskih proizvoda, o nastupu na trži&scaron;te, o samozapo&scaron;ljavanju i profesionalizaciji pčelarstva, u nabavci najsuvremenije pčelarske opreme u cilju podizanja konkurentnost, o promociji pčelarske djelatnosti i pčelarskih proizvoda. Također smo upoznali i druge kolege pčelare iz drugih dijelova BiH kao i njihova iskustva u pčelarenju. Ono &scaron;to je najvažnije, zajedno radimo na dugoročnom podizanju svijesti o pčelama i pčelarstvu &ndash; zaključio je Milićević.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustracija<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-23-pcelar.jpgStigla prognoza za ljeto: U Hercegovini bi moglo biti loše...http://grude.com/clanak/?i=110354110354Grude.com - klik u svijetWed, 22 May 2019 00:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-014_nevrijeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Meteorološki servis AccuWeather objavio je prognozu vremena za nadolazeće ljeto u cijeloj Europi. Kako najavljuju, većem dijelu Europe prijete opasni toplinski valovi, dok se jugoistočnu Europu očekuju jake oluje.<p>&nbsp;</p> <p>- Iako dijelovi Balkana neće biti imuni na toplinske valove, ekstremna vrućina bit će ograničena - pi&scaron;e AccuWeather.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok će veći dio Europe biti pod udarom su&scaron;nog vremena i toplinskih valova, većem dijelu Jugoistočne Europe prijete jake grmljavinske oluje. To vrijedi posebno za područje Dalmacije, a s obzirom da se često događaju identične stvari, lo&scaron;e bi moglo biti s vremenom i za Hercegovinu. Sredi&scaron;njoj Hrvatskoj i Slavoniji prijete dulja razdoblja velikih vrućina i toplinski valovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oluje će povremeno zahvatiti i <strong>zapadni dio Balkanskog poluotoka</strong> te <strong>Italiji </strong>donijeti nestabilno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oluje će&nbsp;donijeti velik broj munja, bujične poplave i orkanske vjetrove te tuču. Najjače oluje mogle bi dovesti i čak do stvaranja tornada.&nbsp;Ovakve jake oluje očekuju se najvi&scaron;e tijekom poslijepodnevnih i večernjih sati. Najveću opasnost donijet će orkanski vjetrovi, tuča i bujične poplave - upozoravaju iz <strong>AccuWeather-a</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Opasni toplinski valovi protezat će se od <strong>Portugala i &Scaron;panjolske</strong> pa sve do <strong>Poljske i Mađarske</strong>. Vrućine će početi u lipnju&nbsp;te napominju i kako će vrućina biti dulja nego pro&scaron;log ljeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Požari će prijetiti <strong>sjeveru Portugala, sjeveru &Scaron;panjolske kao i djelu Alpa</strong> - zaključuju meteorolozi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-014_nevrijeme.jpgNjega su ismijavali! Čovjek koji je poginuo kod Mostara spasio je tisuće životahttp://grude.com/clanak/?i=110352110352Grude.com - klik u svijetTue, 21 May 2019 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-21-019-auto-nesreca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Banjalučanin Milenko Pudar, koji je jučer nastradao u stravičnoj nesreći kod Mostara, bio je deminer koji je većinu svog života proveo gledajući smrti izravno u oči.<p>&nbsp;</p> <p>Jučer su njegovu smrt u drugi plan gurnuli bezosjećajni tipovi koji su ga ismijavali, međutim mediji su se potrudili da njihovo bezosjećajno pona&scaron;anje ne ode odmah u zaborav. A isto tako će učiniti da on ne ode u zaborav!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada se bavite jednim od najopasnijih poslova na svijetu, onda je jedini lijek biti pozitivan svakodnevno. Takav je upravo bio i Milenko, imao je lijek za sve, osim za svoju &scaron;ećernu bolest &ndash; napisao je danas izvjesni Dean Savičić iz Banja Luke, u svojevrsnom opro&scaron;taju od Milenka Pudara na svom Facebook profilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je naveo u postu koji dira u srce, ali i u srž problema, Milenkova najgora očekivanja su se ostvarila jučre kada je &ldquo;dobio napad usred vožnje na putu smrti između Jablanice i Mostara&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savičić ističe i da je deminer Pudar uvijek govorio da on u svom poslu ima pravo samo na jednu pogre&scaron;ku i da bi, ako je napravi, volio da sa sobom u smrt ne povede nikog drugog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Milenko je iz Banjaluke oti&scaron;ao u Hercegovinu, tamo gdje je posla bilo najvi&scaron;e, ali i opasnosti. Tamo je proveo posljednje godine svog života i skončao onako kako je i živio, tiho. U svojoj karijeri je očistio od mina tisuće hektara zemlji&scaron;ta koje je kao obradivo vraćeno mnogim obiteljima. Godine svog života proveo je u &scaron;umama otkopavajući mine i moleći Boga da i taj dan prođe mirno i da ti&scaron;inu dana ne prekine sablasna eksplozija, a već jednom je svjedočio pogibiji kolege na terenu, prenosi portal Grude.com. U svojoj karijeri spasio je tisuće života, a mi jučer nismo uspjeli jedan jedini, njegov &ndash; naveo je u tužnom opro&scaron;tajnom pismu Savičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to ga je posebno zgrozilo je degradacija dru&scaron;tva i, kako kaže, poremećen sustav vrijednosti, u kojem je posljednje trenutke života čovjeka kojeg je cijenio netko snimao, ne poku&scaron;av&scaron;i da mu pomogne nakon sudara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Čovjek koji je snimao vjerojatno nije znao da se i Milenkova du&scaron;a u tom trenutku smijala, jer je u smrt oti&scaron;la sama i nije odvela nikog drugog, &scaron;to bi vjerojatno bio slučaj da se umjesto autobusa na&scaron;ao automobil &ndash; stoji u postu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je onaj tko potisne i izgubi emocije umro i prije svoje smrti.</p> <p>&ndash; Nije Milenko jučer nastradao, on će kroz svoja djela nastaviti živjeti, nastradali smo mi&hellip; &ndash; zaključio je Savičić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-21-019-auto-nesreca.jpgU slučaju poziva se oglasio HT Eronethttp://grude.com/clanak/?i=110339110339Grude.com - klik u svijetMon, 20 May 2019 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-20-20190520_160337.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod nekih korisnika HT ERONET-a primijećeni su nepoznati propušteni pozivi iz inozemstva.<p>&nbsp;</p> <p>Radi sigurnosti i izbjegavanja mogućnosti prijevare, savjetujemo korisnicima da ne uzvraćaju pozive na nepoznate brojeve, ukoliko sumnjaju u njihovu vjerodostojnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HT ERONET je onemogućio pristup prema svim dosad uočenim brojevima, kako bi se spriječile &scaron;tete i nekontrolirani tro&scaron;kovi, a koje pozivanje takvih brojeva može izazvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominjemo da se korisnicima neće ni&scaron;ta obračunati ukoliko se uspiju javiti na primljeni poziv, ali &ndash; ako pozivaju takve brojeve, poziv će se obračunati prema važećem cjeniku za međunarodne pozive, ovisno o destinaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju primljenih propu&scaron;tenih poziva s nepoznatih i sumnjivih brojeva, HT ERONET moli korisnike da ODMAH obavijeste korisničku podr&scaron;ku na e-mail info@hteronet.ba ili pozivom na besplatni broj 0800 88888, kako bi se poku&scaron;aji prijevare i neželjeni tro&scaron;kovi u &scaron;to kraćem vremenu zaustavili i spriječili.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-20-20190520_160337.jpgOd danas obustavljen promet na dionici Tromeđa – Zvirovićihttp://grude.com/clanak/?i=110335110335Grude.com - klik u svijetMon, 20 May 2019 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-20-ceste_radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oprezno treba voziti po mokrim ili djelomično vlažnim i skliskim kolnicima u većem dijelu Bosne i Hercegovine.<p><br />Dionicama cesta koje prolaze usjecima upozorava se na moguće odrone kamenja i zemlje na kolnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Sarajevo zapad &ndash; Tarčin (lokacija Ban Brdo) zbog klizi&scaron;ta promet je u tunelu Igman preusmjeren u pretjecajnu traku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u tunelu Vranduk II na dionici M-17 Zenica &ndash; Nemila, promet se odvija usporeno, jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izgradnje naplatne postaje &ldquo;Čatrnja&rdquo; na autocesti Banja Luka &ndash; Gradi&scaron;ka, promet se na mjestu izvođenja radova odvija usporeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini &ndash; &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na: M-1.8 Srebrenik &ndash; Ora&scaron;je (tunel Ormanica), M-2 prolaz kroz Neum, M-4 Banja Luka (Rebrovac) &ndash; Čelinac, Teslić &ndash; Karu&scaron;e, M-5 Jajce (most preko rijeke Plive), Busovača &ndash; Kiseljak, M-17 Tarčin &ndash; Konjic (Bradina), Tasovčići &ndash; Klepci (raskrižje M-17 i M-6) i M-18 Semizovac &ndash; Vogo&scaron;ća, Kladanj &ndash; Podpaklenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na R-418 Prozor &ndash; Tomislavgrad (dionica Podborsko raskrižje &ndash; Aćimići) promet je potpuno obustavljen. Alternativni pravac za osobna vozila je kroz naselje Sopot, dok se teretna vozila i autobusi preusmjeravaju preko Blidinja ili Bugojna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporeno se prometuje na dionici M-16 Banja Luka &ndash; Crna Rijeka (Gornji &Scaron;eher) zbog aktiviranja klizi&scaron;ta i pucanja vodovodne cijevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-1.8 &Scaron;ićki Brod &ndash; Srebrenik u mjestu Potpeć i M-14.1 Brod &ndash; Odžak (Klakari Donji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova obustavljen je promet na R-474 Jelah &ndash; Piljužići (most preko rijeke Usore). Alternativni pravac je Jelah Polje &ndash; Siv&scaron;a &ndash; Te&scaron;anjka &ndash; Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje &ndash; Kalo&scaron;ević &ndash; Jelah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u Mostaru, obustavljen je promet u ulici dr. Ante Starčevića (od hotela &ldquo;Ero&rdquo; do raskrižja s ulicom Vokića i Lorkovića).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova obustavljen je promet na R-425a Tromeđa &ndash; Zvirovići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na GP Brčko &ndash; Gunja, priopćeno je iz IC AMSBiH-a.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustracija<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-20-ceste_radovi.jpgHT Eronet: Ako primite poziv s ovog brojeva, ne javljajte se!http://grude.com/clanak/?i=110325110325Grude.com - klik u svijetSun, 19 May 2019 22:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-19-eronet-broj-lazni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojni korisnici HT Eroneta javljali su danas kako dobivaju nepoznate pozive s broja +351 305 650 534.<p>&nbsp;</p> <p>Kontaktirali smo tehničku službu Eroneta i pitali ih imaju li vi&scaron;e informacija o čemu se radi i tko stoji iza ovoga broja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnička služba HT Eroneta kazala je za <a title="Pogld.ba" href="http://www.pogled.ba/clanak/ht-eronet-ako-primite-poziv-s-ovog-brojeva-ne-javljajte-se/168185" target="_blank">Pogled.ba</a> kako je upoznata s ovim problemom i da se korisnici nipo&scaron;to ne trebaju javljati na navedeni broj, koji će uskoro biti i blokiran.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-19-19-05-19-eronet-broj-lazni.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nemamo jo&scaron; informacija tko stoji iza ovoga broja, vjerojatno netko s interneta, broj je poslan operativnoj službi koja radi kako bi se broj &scaron;to prije blokirao", poručili su iz Eroneta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-19-eronet-broj-lazni.jpgNajhladniji svibanj u posljednje 42 godine u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=110324110324Grude.com - klik u svijetSun, 19 May 2019 17:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>6. svibanj u Mostaru izmjerena prosječna temperatura od 9,7 stupnjeva, što je najniža za taj dan od kada postoje mjerenja.<p><br /><br />Stanovnici najvećeg grada na Neretvi dugo će pamtiti ovogodi&scaron;nji svibanj, jer je cijela polovina vi&scaron;e podsjećala na jesensko-zimske dane nego na početak ljeta, kako to dolaskom ovog mjeseca, inače, bude označeno u Hercegovini, pi&scaron;e Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, prema podacima FHMZ-a, prosječna temperatura za prvih 15 dana svibnja u Mostaru, odnosno Hercegovini, najniža je u posljednje 42 godine!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je 6. Svibnja u Mostaru izmjerena prosječna temperatura od 9,7 stupnjeva, &scaron;to je najniža za taj dan od kada postoje mjerenja. Istog dana pro&scaron;le godine, dnevna temperatura iznosila je skoro 23 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpgNikola Čičak: Muslimani su me zlostavljali, ubijali Hrvate, ali krunicu mi nisu strgnuli s vratahttp://grude.com/clanak/?i=110312110312Grude.com - klik u svijetSat, 18 May 2019 17:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-18-nikola-cicak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikola Čičak čija je fotografija, zahvaljujući američkim novinarima, obišla cijeli svijet, jedan je od najpoznatijih logoraša srpskog logora smrti na Manjači i muslimanskog logora smrti KPD Zenica. Tek nakon objavljivanja te fotografije mnogi su doznali za jedan od najstrašnijih srpskih logora - Manjaču.<p>&nbsp;</p> <p>- Rođen sam 24. rujna 1963. godine u Travniku.&nbsp;Bio sam 16 mjeseci zatočenik najstra&scaron;nijih logora u Europi, srpskog u Manjači i muslimanskog u KPD Zenica. Proživio sam mnogo stresova, zbog kojih jo&scaron; uvijek imam psihičkih posljedica. Neću biti miran sve dok srpski i muslimanski zločinci ne budu osuđeni - kaže ogorčeno Nikola Čičak, dragovoljac Domovinskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &nbsp;U Manjaču sam do&scaron;ao 1993. godine, kad su četnici zarobili 24 pripadnika HVO-a, među kojima sam bio i ja. Zarobili su nas u bosanskom mjestu Koprivnica (Bugojno), kod Titove vile. Utovarili su nas&nbsp;kao stoku u &scaron;leper i odveli u nepoznatom pravcu. Kad smo stigli u logor oko sebe sam vidio žicu i konju&scaron;nice. Skinuli su nas do gola i zatvorili. Imao sam 78 kilograma, a kad su me novinari fotografirali pokraj žice, bio sam težak jedva 36 kilograma. Razmijenjen sam bio u Novskoj. Tih 16 mjeseci u logoru za mene je bilo 16 godina tamnovanja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikola smatra da su mu američki novinari, koji su objavili stra&scaron;ne slike s Manjače, naprosto spasili život. Naime, da toga nije bilo, kaže, posve sigurno bi ga Srbi strijeljali&nbsp;i sahranili u jednu masovnu grobnicu nedaleko toga logora, kao &scaron;to su ubili i mnoge druge nevine Hrvate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &nbsp;U Manjači su na najokrutnije načine mučili ne samo pripadnike Hrvatskog vijeća obrane, nego i žene i djecu. Obično su nas budili između pet i &scaron;est sati ujutro. Svi smo morali stajati. Za &scaron;alicu obične vode tražili su stotinu njemačkih maraka! Ako netko nije imao novce, a mnogi nisu, oni su morali, poput mene, piti vodu iz nekakve močvare, gdje se legu žabe i zmije. I kad smo odlazili piti tu zagađenu vodu, četnik nas je pratio s pu&scaron;kom. Tijekom dana obično bismo dobili jednu malu &scaron;nitu kruha i &scaron;alicu nekakvog čaja. Spavali smo u konju&scaron;nicama, na golome betonu, bez ikakvih strunjača, deka ili sličnoga. Kao stoka! U Manjači su često ubijali zatvorenike, a poglavito zapovjednike.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Ljude su odvodili u rudnik Ljubinje pored ovog stra&scaron;nog logora. Vidio sam kako su jednoj majci ubili dijete u naručju!</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &nbsp;Oca su mi za vrijeme Domovinskog rata ubili muslimani. Uspio sam se spasiti zahvaljujući Bogu, sudbini i fotografiji koja je prikazana diljem svijeta. Svakim sam se danom molio Bogu i to mi je pomoglo. U logorima su nas tukli, tako da jo&scaron; imam modrice po nogama i tijelu. S obzirom da sam nakon razmjene vrlo brzo dospio i u muslimanski logor KPD Zenica, mogu reći da mi je tamo bilo jo&scaron; teže. Muslimani su također mučili i ubijali Hrvate. U Zenici sam bio od rujna 1994. do kraja 1995. Pustili su nas kad je Dario Kordić potpisao primirje. Muslimani su nas tjerali da pjevamo njihove pjesme i govorimo njihove riječi. Čak mi je jedan Musliman želio istrgnuti krunicu s vrata, ali je nije uspio skinuti. Govorio sam: radije me ubij, ali svetinju s vrata ne dam! U Zenici smo dobivali dva obroka dnevno i to nekakvu leću, bez kruha!&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikola Čičak, do sada je živio na nekoliko adresa u Hrvatsko u BiH, sada je u Donjem Rasnu kod Busovače (BiH). Živi s bolesnom suprugom, ima troje djece, dvoje je jo&scaron; uvijek s njim, a jedna&nbsp;se od kćeri udala u Hrvatsku. &nbsp;On i invalidna supruga zajedno s djecom preživljavaju od primanja u visini od 91 KM. &ndash; Živim u kući koju su mi dale časne sestre, nije za biti u njoj sva je ispucala, gdje god su mi dali neki smje&scaron;taj iz njega su me istjerali jer su to moral vratiti prija&scaron;njim vlasnicima. &nbsp;Čuo sam za presudu Dani Lukajiću, kojeg jako dobrom poznajem, kao i sve druge koji su nas maltretirali, tukli i ubijali u tom zloglasnom logoru. To je mala i sramotna kazna &ndash; rekao je Nikola Čičak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.24sata.hr/news/mucili-su-nas-vidio-sam-kako-su-majci-u-narucju-ubili-dijete-630110" target="_blank"><em><strong>24sata</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-18-nikola-cicak.jpegISTRAŽIVANJE: Žrtve patološkog kockanja su i sami patološki kockarihttp://grude.com/clanak/?i=110309110309Grude.com - klik u svijetSat, 18 May 2019 16:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema studijskim istraživanjima smatra se da je jedan od glavnih uzročnika kockanja laka dostupnost potencijalnim ovisnicima. <p>&nbsp;</p> <p>Cilj ovog istraživačkog rada je istražiti i detaljno opisati kako su određene skupine do&scaron;le u situaciju borbe s ovisno&scaron;ću o kocki i kako se lječiti od negativnih čimbenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom istraživačkom radu koristila su se istraživanja iz pedagogije, psihologije i medicine te primjerima iz književnosti koji obrađuju nove ovisnosti 21.stoljeća.<br />Činjenica je da konzumiranje droga i alkohola nisu jedine ovisnosti. Prema nekim istraživanjima najveći broj ovisnika počinje s kockanjem u godinama srednje životne dobi tzv. kad se javlja kriza srednjih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&bdquo;Obitelj bi trebala osobi koja je postala ovisnik pružiti prevenciju, edukaciju,liječenje i rehabilitaciju. BiH je na prvom mjestu u Europi po broju kladionica , proporcionalno broju stanovnika&ldquo;</em>, izjavio je specijalist traumatske psihologije u Mostaru prof. dr. Marko Romić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. Romić je jedini u BIH koji se sustavno bavi liječenjem od kockarske ovisnosti. To je jedan oblik vanbolničkog liječenja. Kocka je u nekim zemljama strogo zabranjena ili dopu&scaron;tena samo na mjestima koji imaju koncesiju. To je fenomen koji se nalazi u gotovo svim dru&scaron;tvima i kulturama. Razlikujemo socijalno, patolo&scaron;ko i profesionalno kockanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&ldquo;Velike žrtve patolo&scaron;kog kockanja su i sami patolo&scaron;ki kockari. Bojim se da jako te&scaron;ko možemo naći ulicu ili neko mjesto gdje nemamo barem jednog ili vi&scaron;e patolo&scaron;kih kockara&ldquo;</em>, rekao je prof. Romić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nekih ekstremnih slučajeva o kocki je potrebno 3 godine kako bi se moglo reći je li se ovisnik izliječio ili ne odnosno ima li nade za njega.<br />Socijalno kockanje je dru&scaron;tveno prihvatljiva zabava koja nema nekakvih negativnih posljedica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesionalno kockanje je proces kojim se bave uvježbane osobe, a patolo&scaron;ko kockanje zahvaća veliku ovisnost koja se sastoji od ponavljanih epizoda kockanja bez obzira na moguće posljedice, između ostalog o&scaron;tećenje radnih i obiteljskih odnosa. Problem patolo&scaron;kog kockanja zastupljen je vi&scaron;e no &scaron;to običan čovijek može zamisliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažnijim rezultatima sociolo&scaron;kih istraživanja u Hrvatskoj dokazan je uobičajeni put "prosječnog kockara" od rekreativnog igrača sve do socijalne patologije. Iako je sociolo&scaron;ki pristup taj koji se najvi&scaron;e istražuje većina anketiranih mu&scaron;karaca i žena oko 60% njih, ne doživljavaju kocku kao problem ovisnosti ali smatraju kako se moraju poduzeti određene mjere kao &scaron;to su prevencije, tretmani i rehabilitacije patolo&scaron;kih kockara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Erving Goffman je radio u kasinu u Nevadi te je promatrajući kockanje naveo kako je dru&scaron;tveni život igra, stjecanje prestiža. Za njega kockanje nema negativnu konotaciju. U njemu preuzimamo i stječemo drugi identitet, tražimo drugoga kao publiku, ali i kao suparnika u natjecanju. U kockanju vježbamo kako ostaviti dojam staložene osobe koju ni&scaron;ta ne može 'izbaciti iz sedla' pa ni onda kada se gubi cijelo imanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mi - koji smo kockali i koji smo drhtali, strepili izvlačeći kartu po kartu - znamo kako to izgleda&ldquo;, navodi Goffman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Psiholog, specijalist traumatske psihologije iz Mostara, voditelj kluba liječenih ovisnika o kocki (KLOK), predsjednik hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva Romić navodi edukativne primjere i iskustva s kojima se susreo u svojoj profesiji. Za primjere navodi profile različitih osoba različite životne dobi, iz različitih sredina koji su podlegli kockanju kao i dugim raznim ovisnostima od narkomanije, alkoholizma i sličnih ovisnosti i to u rasponu od 16- 74 godine. Udruga Milosrdni otac u Međugorju predviđena je ovisnicima o kocki, alkoholu, drogi ali i ovisnicima o internetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovisnost o kocki je složen dru&scaron;tveni problem koji zahtjeva pomoć i liječenje. Kocka nije samo mu&scaron;ki problem jer sve vi&scaron;e i vi&scaron;e pogađa žene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&bdquo;Ovisnost o kockanju ne pogađa samo ovisnika, već i osobe iz njegove okoline kao npr. roditelje ovisnika, majku, ženu, muža, djecu i ostale članove. Ako se ova ovisnost ne liječi stanje može postati sve gore s tim da se s vremenom postaje problematičan kockar, a zatim to prerasta u intezivniju ovisnost patolo&scaron;kog kockara&ldquo;</em>, rekao je jedan od lječenih ovisnika o kocki koji se liječio u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema mi&scaron;ljenju dr. Romića zemlje u tranziciji, ekonomski nerazvijene zemlje su vi&scaron;e pogođene kockarskom ovisno&scaron;ću,a &scaron;to se tiče konkretnih slučajeva ima osoba iz različitih slojeva dru&scaron;tva (od osoba koje su se već profilirale do siroma&scaron;nih koji oku&scaron;avaju sreću).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od liječenih ovisnika kaže kako to obično počinje iz zabave i znatiželje s dru&scaron;tvom gdje ljudi pronalaze neki vid utjehe od svakida&scaron;njih životnih nedaća. Jedna biv&scaron;ih ovisnica o bingu navodi kako je to najbezazleniji oblik kockanja - gdje osoba izgubi sve u nadi da dobije jo&scaron;, a dobije se izgubljeno vrijeme i izgubljeno povjerenje nakon izlaska iz začaranog kruga. Izgubljeni novac je najmanji problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema nekim istraživanjima, koja su jo&scaron; uvijek sporadična, u BiH i do osam posto tinejdžera već nekontrolirano kocka, a čak 70 posto mladih iskusilo je kockanje. Institut dru&scaron;tvenih znanosti &ldquo;Ivo Pilar&rdquo; 2011. godine na većem uzorku stanovnika RH, upućuju da je jo&scaron; tada 1,5% osoba starijih od 14 godina imalo problem s igranjem igara na sreću. Enormni broj je onih kojima će ta vrsta &ldquo;zabave&rdquo; prijeći u naviku, a potom moguće i u ovisnost. Podaci kompanija koje priređuju igre na sreću potvrđuju da konstantno raste zanimanje za sportske kladionice i druge vrste igara gdje je brzo poznat rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Kocka ne bira žrtvu i ne gleda koliko tko ima novca, obrazovanost niti spol, je li iz ruralnog ili gradskoga područja. Kockaju i žene i mu&scaron;karci, a kockaju podjednako i oni od 15 i oni od 80 godina</em>, riječi su stručnjaka za lječenje od kocke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je, kako kaže specijalist za ovisnike pozvati žrtve patolo&scaron;kih kockara da ne čekaju čudo već da se obrate stručnim osobama te da ne sudjeluju u vraćanju kockarskih dugova svojih bližnjih. Nužno je doprinjeti u iznimnom osvje&scaron;ćivanju mlade populacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blaženka Akmadžić/Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpgBLEIBURG: 'Nismo ovdje zato što mrzimo, nego zato što svoje volimo...'http://grude.com/clanak/?i=110306110306Grude.com - klik u svijetSat, 18 May 2019 14:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-18-bleiburg2019-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pokojnici nisu pokopani kad ih se pokopa, nego kad ih se zaboravi - rekao je krčki biskup Ivica Petanjek..<p>&nbsp;</p> <p>U Bleiburgu je danas održana komemoracija u povodu 74. godi&scaron;njice bleibur&scaron;ke tragedije. Iz Hrvatske je stiglo oko 100 autobusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je osiguravalo 450 policajaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Do&scaron;li smo iz Zagreba iskazati počast na&scaron;im rođacima koji su zavr&scaron;ili negdje u jamama. Ne znamo gdje su, zato i dolazimo ovdje. jako mi je žao kad nas netko smatra usta&scaron;ama. tata me pred smrt zamolio da nekad dođem na Bleiburg, po&scaron;tujem njegovu želju, rekla je za 24sata.hr Ljubica iz Zagreba dodav&scaron;i kako bi voljela da znanstvenici i povjesničari stave na mjesto na&scaron;u povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na komemoraciju su od hrvatskih političara stigli Milijan Brkić, Miro Kovač, Josip Đakić, Bruna Esih, Željko Glasnović...Do&scaron;li su i ministri Lovro Ku&scaron;čević, Tomo Medved i Milan Kujundžić kao izaslanici premijera Plenkovića. Uz njih je i izaslanica predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, kao i izaslanik Gordana Jandrokovića - Ante Sanader.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokojnici nisu pokopani kad ih se pokopa, nego kad ih se zaboravi - rekao je krčki biskup Ivica Petanjek. Istaknuo je da mnogi od njih nisu upoznali djedove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Silom nam se želi izbrisati pamćenje, ali ovo danas je dokaz da se pamćenje narodu ne može izbrisati - ustvrdio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je da nitko ne može izbrisati sjećanje, &scaron;to su okupljeni pozdravi pljeskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nismo ovdje zato &scaron;to mrzimo, nego zato &scaron;to svoje volimo - zaključio je.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-18-19-05-18-bleiburg2019-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-18-19-05-18-bleiburg2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/24sata.hr<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-18-bleiburg2019-2.jpgOtvorena međunarodna znanstvena konferencija germanistahttp://grude.com/clanak/?i=110293110293Grude.com - klik u svijetFri, 17 May 2019 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-17-wojciech_kunickog.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru otvorena je 2. međunarodna znanstvena konferencija germanista pod nazivom „Deutsch in Südosteuropa: Rück-und Ausblicke“ („Njemački u jugoistočnoj Europi: Osvrti na prošlost i budućnost“).<p><br />Konferencija okuplja znanstvenike iz zemalja Jugoistočne Europe koji prezentiraju 17 izlaganja iz jezikoslovlja, književnosti, kulture i civilizacije zemalja njemačkoga govornog područja i didaktike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pročelnica studija njemačkog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Senka Marinčić je istaknula kako ova manifestacija svjedoči da Filozofski fakultet i SUM opravdavaju svoju ulogu u akademskoj, ali i u &scaron;iroj dru&scaron;tvenoj znanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izlagačica na konferenciji, postdoktorandica na Sveučili&scaron;tu u Splitu Sandra Luk&scaron;ić je naglasila kako se na ovaj način želi potaknuti suradnja između ova dva sveučili&scaron;ta te je govorila na koji način se danas u suvremenom jeziku političara sve vi&scaron;e upotrebljavaju nominalni elementi kao jedan signal distanciranja od odgovornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Želimo organizirati &scaron;to vi&scaron;e ovakvih konferencija. Sastajemo se, upoznajemo, razmjenjujemo rezultate znanstvenih i istraživačkih radova kako bi se upoznali s onim čime se bave na&scaron;e kolege te kako bi raspravljali o raznim aktualnim temama&ldquo;, kazala je predsjednica Dru&scaron;tva germanista Bosne i Hercegovine Sanela Me&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenarno predavanje održao je Wojciech Kunickog (Nysa / Wroclaw) na temu &bdquo;Stille nach dem T&ouml;ten: Zu den Jugoslawien-Kriegen in der deutschsprachigen Literatur&ldquo; (&bdquo;Ti&scaron;ina nakon ubijanja: O jugoslavenskim ratovima u literaturi na njemačkom jeziku&ldquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori su Studij njemačkog jezika i književnosti i Dru&scaron;tvo germanista Bosne i<br />Hercegovine. Ovom konferencijom zavr&scaron;eni su Dani njemačkoga jezika &ndash; Mostar 2019.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-17-wojciech_kunickog.jpgDanas su uvjeti za vožnju povoljniji http://grude.com/clanak/?i=110285110285Grude.com - klik u svijetThu, 16 May 2019 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-prometnice1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magla mjestimice smanjuje vidljivost na dionicama cesta uz riječne tokove i u kotlinama.<p><br />Dionicama cesta koje prolaze usjecima upozoravamo na moguće odrone kamenja i zemlje na kolnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa vozače molimo za oprezniju vožnju i po&scaron;tivanje privremene regulacije prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog vode na kolnik promet se odvija usporeno na M-14 Kostajnica - Kozarska Dubica u mjestu &Scaron;pilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Sarajevo zapad - Tarčin (lokacija Ban Brdo) zbog klizi&scaron;ta promet je u tunelu Igman preusmjeren u pretjecajnu traku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u tunelu Vranduk II na dionici M-17 Zenica - Nemila, promet se odvija usporeno, jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izgradnje naplatne postaje &ldquo;Čatrnja&rdquo; na autocesti Banja Luka - Gradi&scaron;ka, promet se na mjestu izvođenja radova odvija usporeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini - &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na:<br />- M-1.8 Srebrenik - Ora&scaron;je (tunel Ormanica),<br />- M-2 prolaz kroz Neum,<br />- M-4 Banja Luka (Rebrovac) - Čelinac, Teslić - Karu&scaron;e,<br />- M-5 Jajce (most preko rijeke Plive), Busovača - Kiseljak,<br />- M-17 Tarčin - Konjic (Bradina), Tasovčići - Klepci (raskrižje M-17 i M-6),<br />- M-18 Semizovac - Vogo&scaron;ća, Kladanj - Podpaklenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na R-418 Prozor - Tomislavgrad (dionica Podborsko raskrižje - Aćimići) promet je potpuno obustavljen. Alternativni pravac za osobna vozila je kroz naselje Sopot, dok se teretna vozila i autobusi preusmjeravaju preko Blidinja ili Bugojna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporeno se prometuje na dionici M-16 Banja Luka - Crna Rijeka (Gornji &Scaron;eher) zbog aktiviranja klizi&scaron;ta i pucanja vodovodne cijevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-1.8 &Scaron;ićki Brod - Srebrenik u mjestu Potpeć i M-14.1 Brod - Odžak (Klakari Donji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova obustavljen je promet na R-474 Jelah - Piljužići (most preko rijeke Usore). Alternativni pravac je Jelah Polje - Siv&scaron;a - Te&scaron;anjka - Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje - Kalo&scaron;ević - Jelah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u Mostaru, obustavljen je promet u ulici dr. Ante Starčevića (od hotela &ldquo;Ero&rdquo; do raskrižja s ulicom Vokića i Lorkovića).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko - Gunja, priopćeno je iz IC AMSBIH-a</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-prometnice1.jpgMilijun Hrvata je nestalo do kraja 1945., od genocida na Bleiburgu nikad se narod oporavio nijehttp://grude.com/clanak/?i=110274110274Grude.com - klik u svijetWed, 15 May 2019 15:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-045-bleiburg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika tragedija dobila je ime po Bleiburgu, naselju u austrijskoj Koruškoj, mjestu gdje je velik dio vojnih jedinica NDH 14/15. svibnja 1945. ponudio predaju britanskoj vojsci koja ih je odbila i prisilila da se predaju Jugoslavenskoj armiji koja je sa zarobljenicima postupila surovo osvetnički.<p>&nbsp;</p> <p>Bleiburg je danas sinonim, simbol i metafora svih hrvatskih stradanja od komunističkih &bdquo;pobjednika&ldquo; 1945. godine. Međutim, samo je manji dio vojnika i civila ubijen na samoj Bleibur&scaron;koj poljani i u okolici, stoga se danas imenom Bleibur&scaron;ki pokolj označavaju svi pokolji zarobljenika, bez obzira na to gdje su se dogodili, a ponekada se često misli i na sve žrtve komunističkoga terora među Hrvatima ratne 1945. godine. Zarobljenici su bili mučeni, a većina ih je ubijena na mukotrpnim mar&scaron;evima kroz Jugoslaviju te u zarobljeničkim logorima tijekom narednih mjeseci. Taj put kroz koji su zarobljenici morali prolaziti, koji je sa sobom donio sve muke sužanjstva, nazvan je Hrvatski križni put, ponekad u množini i Križni putevi (Prcela, J. I., 2005).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, da bi se izbjegao pokolj kod Bleiburga od strane pobjedničkih komunističkih partizana, političko i vojno vodstvo NDH poku&scaron;alo je dogovoriti predaju zapadnim saveznicima. Međutim, britanski general Patrick Scott nije to prihvatio, već je ustrajao na tome da se predaju Jugoslavenskoj armiji, čiji je predstavnik u ono vrijeme bio Danilo Basta. Mnogi zarobljeni Hrvati pa i pripadnici drugih naroda koji nisu prihvatili novu jugoslavensku vlast, a koji su se ranije predali Amerikancima ili Britancima, bili su smje&scaron;teni u zarobljeničkim logorima u Koru&scaron;koj ili u Italiji. Većina njih predana je partizanskim jedinicima i otpremljena u Titovu Jugoslaviju, a uslijedili su mučenje i pokolj: zarobljenici su vođeni raznim putovima kroz cijelu Jugoslaviju, smje&scaron;teni u razne logore i zatvore, &scaron;to se također nazivalo Križnim putem. Kolone smrti i ostali nemili događaji nastavili su se sve do 1948. godine. Važno je naglasiti da je tek manji broj zarobljenih vojnika i dužnosnika NDH izvedeno pred sudove, dok je većina ostalih žrtava poubijana bez ikakvog suđenja i dokaza da su počinili ratni zločin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmi&scaron;ljajući o uzrocima i posljedicama &bdquo;Bleiburga&ldquo;, Vinko Nikolić nas izvje&scaron;ćuje: &bdquo;Neki se s ispitivanja vi&scaron;e nisu vratili. Jesu li ih ubili, ili negdje drugdje prebacili, ne znam. Uglavnom se je radilo o Bosancima, a kasnije sam saznao, da se je bosanska OZNA stalno motala po logoru, tražeći i prepoznajući žrtve. &Scaron;to će biti s nama, kada stignemo u Dubrovnik? To samo Bog zna. A u Dubrovnik ću stići tek puno, puno kasnije. Jednog dana, naime, izvedu nas na dvori&scaron;te, te po&scaron;to su nam opet održali govor o humanosti novog jugoslavenskog dru&scaron;tva, rekli su nam, da smo od danas vojnici njihove nepobjedive vojske. Bolje i to nego metak u zatiljak! Tu su nas rasporedili po raznim jedinicama i raznim mjestima, da bi se uskoro dosta nas ponovo na&scaron;lo na okupu &ndash; na robiji u Zenici radi &bdquo;djela radnje protiv naroda i države&ldquo;. Ljubav prema Hrvatskoj bila je jača od svakog straha&ldquo; (1998, 157).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, upravo su iz Bleiburga krenule kolone zarobljenih vojnika i civila na stravične mar&scaron;eve smrti. Ta stradanja danas su simboli stradavanja Hrvata i svakako su bila jedna od najtežih za hrvatski narod. Mnogi su, prolazeći kroz Sloveniju, izginuli, zarobljeni ili prisiljeni na predaju, dok je glavnina pripadnika Hrvatskih oružanih snaga i civilnoga pučanstva 15. svibnja 1945. godine na polju u austrijskom gradiću Bleiburgu, posredni&scaron;tvom zapadnih sila, prisiljena na predaju, a potom prepu&scaron;tena na nemilost partizanskim jugoslavenskim postrojbama. Svi su oni svrstani u zarobljeničke kolone (&bdquo;Kolone smrti&ldquo;), usmjereni u unutra&scaron;njost komunističke &bdquo;demokratske&ldquo; Federativne Republike Jugoslavije, da bi odmah u Sloveniji bili izloženi pljačkanju, mučenju i ubijanju, o čemu će poslije svjedočiti brojna svrati&scaron;ta od Maribora do Kočevja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bleiburg&ldquo; je &nbsp;izmijenio povijest hrvatskoga naroda. &bdquo;Ono &scaron;to najvi&scaron;e boli, to je izgubljena Domovina i raspeće na&scaron;ega naroda. Boli briga za na&scaron;e drage, boli vi&scaron;e od svih drugih bolova, boli ova neizvjesnost na&scaron;ega života&ldquo; (Nikolić, V., 1995, 24). U toj okrutnoj stvarnosti nekoliko je generacija osuđeno na doživotno progonstvo. Čak ni za mrtve nije bilo mjesta u rođenoj Domovini. Oni koju su preživjeli bili su usmjereni na daljnji put kroz Hrvatsku i izvan nje. To je bilo putovanje s kojega su se samo rijetki vratili. &bdquo;Zarobljenici su, kako ističe Paul Garde u knjizi &bdquo;Život i smrt Jugoslavije&ldquo;, odvedeni na &bdquo;mar&scaron;eve smrti&ldquo; na kojima su morali propje&scaron;ačiti stotine kilometara kroz cijelu Jugoslaviju, dok ih smrt nije sustigla.&ldquo; Kolone su se kretale od Dravograda pa sve do Đevđelije. Tako je u Mariboru samo u jednom danu ubijeno preko tri tisuće hrvatskih časnika i dočasnika. O likvidacijama &scaron;to su ih u okolici Virovitice izvodili pripadnici crnogorske brigade pisale su zgrožene lokalne komunističke vlasti te je bilo izvje&scaron;teno da partizani, prije polaska na likvidacije njima nepodobnih, hodaju po kućama i o&scaron;tre noževe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izručivanje žrtava kod Bleiburga jedna je od najbolje čuvanih tajni u modernoj povijesti, tajna o kojoj ni počinitelji nisu međusobno razgovarali. U čuvanju te tajne sudjelovale su i moćne sile svijeta koje su također željele prikriti narav ovoga zločina te i same zločine koje su počinili nad poraženim i razoružanim hrvatskim narodom. Jane Balding, bolničarka Crvenoga križa u logoru Viktring, bilježi u svom dnevniku kako je čula &bdquo;&hellip; grozne priče o vraćenim bjeguncima, koje navodno ubijaju u tunelima. Čini se da je osnovno pitanje da li da se vraćaju i budu ubijeni ili da ostanu ovdje i umru od gladi ili upale pluća, ne dobiju li ubrzo krov nad glavom. Neprekidno plju&scaron;te proljetne ki&scaron;e &ndash; logor je potpuno poplavljen. No, Jane Balding i major Barre jo&scaron; nisu mogli vjerovati kako se bjegunci uistinu i &scaron;alju natrag u Jugoslaviju da budu ubijeni&ldquo; (Tolstoy, N., 1991, 262).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji mnogo zapisa i knjiga o &bdquo;Bleiburgu&ldquo; ali danas jo&scaron; uvijek nedovoljno kako bi se utvrdio točan broj žrtava i potpuno točan rasplet tih događaja. &bdquo;Istražujući te tragične događaje povjesničar Tolstoy kaže: <strong>&bdquo;U Bleiburgu su većinom bili obični vojnici, ali u mnogim slučajevima civili, koji nisu učinili nikakvo zlodjelo. Sigurno je, pak, da nitko nije izi&scaron;ao ni s kakvim dokazom da je netko od njih učinio ratni zločin.&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, sve vi&scaron;e i vi&scaron;e slaže se prava slika događaja na temelju svjedočanstava žrtava koje su preživjele zarobljeni&scaron;tvo. Priča Ivana Volarevića, jednoga od preživjelih žrtava &bdquo;Križnoga puta&ldquo;, samo je jedna u nizu tragičnih svjedočanstava koja govore o tome kako se postupalo sa zarobljenicima, protiv svih zakona Ženevske konvencije: &ldquo;U Koprivnici sam dobio tifus. Prebolio sam ga u &scaron;ljiviku. Bilo nas je 35 tifusara. Tu su nas ostavili. Spasile su nas žene iz mjesta, donosile su nam mlijeka i hrane. Sva sreća da sam dobio tifus i tu ostao. Kasnije sam čuo, da su sve iz na&scaron;e kolone malo po malo pobili. Kad smo preboljeli tifus, do&scaron;li su po nas da čistimo mine oko Koprivnice.&ldquo; Mnogi svjedoci daju nam uvide u događaje iz 1945. godine, daju nam brojke koje omogućuju stvaranje ideje o dimenzijama tragedije spomenutih &bdquo;mar&scaron;eva smrti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jedan svjedok, danas nastanjen u Argentini, tvrdi da je broj mrtvih iz njegove kolone bio od prvoga dana vrlo visok. Već kod Bleiburga, pod kontrolom V. srpske divizije, bila je sastavljena kolona od 18 000 zarobljenika.</strong> Pripadnik jedne od kolona smrti, koja je u Mariboru imala 15 000 ljudi, izjavljuje, da je ostalo jedva njih 600, nakon mar&scaron;a od 300 &ndash; 400 kilometara do Osijeka. Druga kolona, koja je u Dravogradu brojila 5 000 ljudi, nakon &scaron;to je prevalila 1 000 kilometara do Bitolja u Makedoniji, stigla je sa samo 300 preživjelih. Ovakvih svjedočenja bilo je vrlo mnogo.Postupci s pripadnicima <strong>&bdquo;Kolona smrti&ldquo;</strong> bili su prije svega neljudski. Partizani su pripadnicima kolona smrti, o čemu se slažu gotovo svi svjedoci nakon zarobljavanja, oduzimali novac, satove, prstenje i sve vrijednosti &scaron;to su zarobljenici imali (mnogi su sa sobom nosili obiteljski nakit), zatim odijela, cipele, tako da su na kraju hodali polugoli, u donjem rublju i bosi. Rijetko im se davalo jesti, obično na zavr&scaron;etku prevaljenoga puta, i to malo kruha i vode. Čak su u mnogo slučajeva stražari zabranjivali davati pripadnicima kolone jelo i vodu, koje su im pružale žene i djeca. Mnogo su puta zlostavljali pučanstvo koje se smilovalo nad žrtvama, otimali im hranu i bacali vodu, a mnoge osobe bile su ubijene jer su htjele pomoći unesrećenim rodoljubima. Pribjegavalo se rafiniranim mučenjima, zaustavljalo kolone kraj izvora vode, zabranjujući im piti. One koji bi se usudili piti vodu, smjesta bi ubijali. Čak ni djeci nisu davali vodu (Nikolić, V., 1993, 348).</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok se hrvatsko pučanstvo trudilo pomoći zarobljenicima, komunisti su organizirali svoje simpatizere da se postave protiv izmučenih pje&scaron;aka. U naseljima srpskoga pučanstva hrvatski zarobljenici bili su posebno zlostavljani, mučeni, pljačkani i ubijani. Bilo je i slučajeva trovanja vode i hrane. Oni koji bi zaostajali na putu zbog iznemoglosti bili su nemilosrdno pobijeni. Morali su naprijed pa čak i žene, trudnice koje su na putu pobacile od patnje, žeđi, gladi i umora. Strijeljanja zaostalih mučenika bila su svakodnevna. Morali su trčati na žegi, dok su njihovi stražari putovali na konjima ili u autima. Partizani su redovito svaki trenutak nekoga izdvajali iz kolone i bez ikakvoga posebnoga razloga ubijali pred drugima, a ponekad su se likvidacije izvr&scaron;avale i u &scaron;umama jer su izvr&scaron;itelji zločina nastojali skriti svaki trag o svom zločinu, tako da nije ostavljen ni popis žrtava, niti su obilježeni grobovi. I danas seljaci prevrću kosti, vojne oznake, municiju i pronalaze ostale jezovite ostatke (Grčić, M., 1990. 142).</p> <p>&nbsp;</p> <h3><strong>Hrvatska sudbina u pojmu riječi &bdquo;Bleiburg&ldquo;</strong></h3> <p>&nbsp;</p> <p>Godina 1945. neizbrisivo je urezana u hrvatsku narodnu sudbinu u pojmu riječi Bleiburg, kao godina najveće tragedije. &bdquo;Hrvatsku vojsku (&hellip;) nisu porazili ni srpski četnici, niti jugoslavenski partizani (zajedno ispremije&scaron;ani pod imenom narodno-oslobodilačke vojske). Vojska je ostala bez svojeg političkog i vojničkog vodstva, a previ&scaron;e naviknuta na stegu, uzalud je čekala na zapovijed. I nastalo je opće rasulo! A onakva nepobijeđena vojska nije zaslužila onako okrutan i ponižavajući svr&scaron;etak. Kroz četiri godine junački se borila i nije bila potučena, ali ovdje je nastalo vlastito samouni&scaron;tenje. &hellip; Ako je ipak vojska morala napustiti svoju Državu, ali da je to učinila organizirana, u borbenim postrojbama, na&scaron;li bi se bili ne samo Englezi, nego i partizani pred posve drugim, te&scaron;kim problemom: i tko zna, kako bi to sve bilo zavr&scaron;ilo? &hellip;Ova je Tragedija bila neodgovorno povećana, jer je na ovaj fatalni bijeg bilo usmjereno mno&scaron;tvo civila. Glas o partizanskom teroru str&scaron;io je kao crna Avet nad čitavom Hrvatskom, i to je zlokobno iskoristila i sama vlast, &hellip;&ldquo; (Nikolić, V., 1993, 30-1).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U to je vrijeme iz Hrvatske raseljeno, pogubljeno i izbačeno preko<strong> MILIJUN</strong> ljudi. Hrvatska vojska, neporažena, na prijevaru je razoružana i predana &ldquo;pobjedniku&ldquo; da ju potamani. Za mali narod kao &scaron;to je hrvatski, brojka od 1.000.000 mijenja cijelu demografsku sliku. Nestajala je tada hrvatska mladost i njezina inteligencija. Uz Hrvate stradali su i drugi narodi.U pro&scaron;lome stoljeću hrvatski je narod pretrpio tri rata, no najkrvaviji trag ostavio je Drugi svjetski rat i poslijeratno razdoblje. Dolaskom komunističkoga režima sa svim obilježjima fa&scaron;izma, uslijedili su brojni progoni, zatvaranja i &scaron;ikaniranja. Među mnogima progonstvo i zatvaranje, samo zato &scaron;to je bio Hrvat i svećenik, proživio je također i bosanski franjevac Josip Zvonimir Bo&scaron;njaković. Također u Glasu Koncila, u razgovoru s novinarom Vladom Čuturom, na upit mogu li se Domovinski rat i Drugi svjetski rat uspoređivati, budući da je svjedok doba, otac Josip odgovara: &bdquo;Rat je uvijek rat i ne donosi nikom dobro. Čim se gube životi, &scaron;iri mržnja, osvaja se, ubija se, ne služi čovjeku na korist nego mu &scaron;teti.&ldquo; &bdquo;Gledajući u kontekstu žrtava, za hrvatski narod jedan i drugi rat bili su te&scaron;ki. U Drugome svjetskom ratu, uključujući i poratno vrijeme, poginulo je vi&scaron;e od 500 000 Hrvata. Ne smije se zaboraviti da su mnogi bili u cvijetu mladosti, u punoj snazi, kako radnoj tako i reprodukcijskoj. Zatim, tu je bila hrvatska inteligencija. A kad jedan mali narod kao &scaron;to je hrvatski doživi takvu tragediju, te&scaron;ko se može oporaviti. U Bleiburgu je do&scaron;lo do predaje Hrvata i odatle počinje veliki hrvatski &lsquo;Križni put&rsquo;. Brojni su ubijeni bez suđenja, mnogi su zatvarani prigodom povratka u Hrvatsku. Partizani su ubijali nevine ljude, žene, djecu. Oko petsto tisuća Hrvata ubijeno je krajem četrdeset pete&ldquo; (Bo&scaron;njaković, J. Z., 2005, 9).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uistinu, sudbinu stradalih vrlo je te&scaron;ko opisati i iznijeti i stoga će &bdquo;Bleiburg&ldquo; zauvijek ostati simbol stradavanja Hrvata. On je nekada bio posljednji plamen vjere i nade u spas, a danas neizlječiva rana u neutje&scaron;nu srcu svakoga Hrvata.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;A Bleiburg je počeo daleko prije onog tragičnog Svibnja 1945. i trajao kroz nekoliko desetaka godina nakon onog Svibnja&hellip; Možda je trajao sve do godine 1990., sve do u ove na&scaron;e dane, kada se, konačno, mnogi Hrvati usuđuju priznati da su i njihovi dragi ostali negdje na Bleiburgu. Dosad su ih morali zatajivati. Umiralo se, jer su neke okrutne, mračne sile htjele izbrisati na&scaron; Hrvatski narod s lica ove na&scaron;e drage i svete Grude&ldquo; (Nikolić, V., 1993, I &ndash; A). Žrtve ove tragedije spominjat će se uvijek sa željom da se njihova priča nikada vi&scaron;e ne ponovi, ali i ne zaboravi jer &bdquo;&hellip; narodi koji zaboravljaju Povijest &hellip;&ldquo; &ndash; rekao je rimski govornik, filozof i političar Ciceron, &bdquo;&hellip; osuđeni su na svoje ponovne tragedije.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No Hrvati danas, konačno, imaju svoju državu. Njezina klica nastala je u Bleiburgu, no svim ljudima koji žive u njoj mora biti jasno da se nikada vi&scaron;e ne smiju ponoviti &ldquo;Bleiburg&ldquo; i &ldquo;Križni put&ldquo;, ali isto tako i da je do&scaron;lo vrijeme prestanka &scaron;utnje, vrijeme kada će se otvoreno govoriti o jednoj od najbolje čuvanih tajni u modernoj povijesti. Danas se konačno, mnogi Hrvati usuđuju reći da je i netko od njihovih dragih stradao u Bleiburgu i njegovoj okolici ili na &ldquo;Križnom putu&ldquo;. Sve do Domovinskog rata morali su to tajiti bojeći se za vlastitu egzistenciju ili čak i za život, kako ne bi i sami u nekakvim montiranim procesima bili optuženi kao državni neprijatelji. Žrtve ove tragedije spominjat će se uvijek sa željom da se njihova priča nikada vi&scaron;e ne ponovi, ali i ne zaboravi jer stradala je tada mladost, neporaženu hrvatsku vojsku, britanski časnici predali su jugokomunističkoj vojsci, koja prema zarobljenicima nije postupala po međunarodnim konvencijama. Mnogi zarobljenici mučeni su, ubijeni, ili im se u tim krvavim događajima izgubio svaki trag.Zahvaljujući istraživanjima mnogih povjesničara, ali i izjavama autentičnih svjedoka, povijest će zabilježiti sramotnu ulogu koju su u tom vremenu i u tim zbivanjima imale mnoge službene osobe demokratskih europskih zemalja, a mi ćemo se sjećati časnih ljudi koji su znali cijeniti hrvatske žrtve i pomogli da se uspomena na &ldquo;Bleiburg&ldquo; i &ldquo;Bleibur&scaron;ke žrtve&ldquo; očuva do danas i zauvijek spasi od svih klevetničkih tumačenja, povijesnih krivotvorina i na kraju sramnoga zaborava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;BLEIBURG! Vizijo vječna tragičnog usuda: od razdrtog crven-bijel-plavog barjaka branismo samo bijelo za pokrov mrtvaca. Oh, crna sjeno bijelih barjaka, Ko žig sramote Kopka&scaron; nezacijeljenu ranu U neutje&scaron;ivu srcu svakog Hrvata!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad su Hrvati iz BiH u pitanju, ni danas se ovaj narod oporavio od jednog od najvećih zločina 20. stoljeća. Svaka hrvatska kuća u BiH tada je izgubila barem jednog svog člana. Žene su ostajale bez sinova i muževa, cure se nisu imale za koga udati... iz tog vremena kultna je i ganga: Mesliđane 'ko ti bere grane, nije niko' opadaju same... kultnu gangu mnogi nisu razumjeli dok je znanstvenik Zorić nije objasnio preklani kod grudske ljepotice crkve Svete Katarine, podsjetiv&scaron;i na djevojke čiji se mladići nakon II svjetskog rata nikada vi&scaron;e nisu vratili, a one bi ostajale same, a mesliđan kojeg su mladići brali kada bi i&scaron;li njima, vi&scaron;e nije imato tko brati, pi&scaron;e portal Grude.com. Ta je ganga, kako je govorio Zorić, najbolji primjer (za)gonetnoga govora, &scaron;to je bilo jedno od karakteristika nekada&scaron;njeg narodnoga duha &ndash; govoriti tako da te shvate oni koji će razumjeti a da ne razume oni koji ne shvaćaju pa niti ne trebaju znati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narod je sačuvala vjera i molitva, ali takav gubitak u povijesti čovječanstva, kad se gleda jedan narod, među najvećima je u povijesti!</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/MH_zPj29yIw" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <h3>&nbsp;</h3> <h3><em><strong>Grude.com/Braniteljski-portal.com</strong></em></h3>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-045-bleiburg.jpgLjubuški sutra i službeno postaje gradhttp://grude.com/clanak/?i=110271110271Grude.com - klik u svijetWed, 15 May 2019 12:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-ljubuski-pericabisko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Ljubuški.<p><br />Usvajanjem Privremene statutarne odluke o Gradu Ljubu&scaron;ki na 28. sjednici Općinskog vijeća, koja će se održati u četvrtak 16. svibnja 2019. Ljubu&scaron;ki će postati grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kronologija postupka progla&scaron;enja i dobivanja statusa grada</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na 7. sjednici Općinskog vijeća Ljubu&scaron;ki održanoj 22.travnja 2017.godine načelnik Nevenko Barbarić je objavio da je Ljubu&scaron;ki krenuo u postupak progla&scaron;enja i dobivanja statusa grada.</p> <p>_________________</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općinsko vijeće Ljubu&scaron;ki je na 10.sjednici održanoj 11. srpnja 2017. na prijedlog načelnika Nevenka Barbarića donijelo odluku o pokretanju procedure za izradu i dono&scaron;enja Zakona o Gradu Ljubu&scaron;ki.</p> <p>_________________</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada FBiH je 7. rujna 2017. prihvatila inicijativu za pokretanje postupka progla&scaron;enja Ljubu&scaron;kog gradom, koju je dostavio načelnik ove općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U inicijativi je navedeno da je Odluku o pokretanju procedure za izradu i dono&scaron;enje Zakona o Gradu Ljubu&scaron;ki Općinsko vijeće donijelo 11. srpnja 2017. godine. U obrazloženju inicijative je navedeno da Ljubu&scaron;ki posjeduje veliku kulturno-povijesnu ba&scaron;tinu koja je nacionalne ili svjetske vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U elaboratu koji je napravljen na 30 stranica navodi se kako Ljubu&scaron;ki već predstavlja gradsku cjelinu sa &scaron;est trgova, dva parka te vi&scaron;e od 70 ulica unutar urbane jezgre grada, a da ovaj status opravdava bogata povijest.<br />Tu je i 120 arheolo&scaron;kih nalazi&scaron;ta koja svjedoče o razvijenom životu na prostoru Ljubu&scaron;kog od neolitika do kasnog srednjeg vijeka. Podsjećaju da je utemeljitelj Hercegovine Stjepan Kosača odabrao upravo Ljubu&scaron;ki za centar regije te da se u njemu nalazi najstariji muzej u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je utvrdila da Općina Ljubu&scaron;ki ispunjava uvjet da bude progla&scaron;en gradom kao općina od posebnog povijesnog i kulturnog značaja, a Federalno ministarstvo pravde je zaduženo da bude nositelj izrade Nacrta zakona o Gradu Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>_______________</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je 28. veljače 2018. podržao prijedlog Zakona o gradu Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>_______________</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je 1. travnja 2019. prihvatio prijedlog Zakona o gradu Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>___________________________</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara je potpisao Ukaz o progla&scaron;enju Zakona o Gradu Ljubu&scaron;ki koji je objavljen 08. svibnja 2019. u Službenim novinama Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://www.radioljubuski.ba/" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki<br /></a>FOTO: <a title="Perica Bi&scaron;ko" href="https://www.facebook.com/perica.bisko?__tn__=%2CdlC-R-R&amp;eid=ARC9Otwp4_1cSwWPaRDzWYwS5_NvwG-epNO1rqAvu5jJbq7VNE1dPiIgjhRowM3H3icyWxQtR-wbn7Fw&amp;hc_ref=ARR4z1gnw4US0njsbhCCv80W9BQRtRqNkPyRaiZWeQ9zfG9UwVGQn_GB1HMs7h3_zPA" target="_blank">Perica Bi&scaron;ko</a><a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://www.radioljubuski.ba/" target="_blank"><br /><br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-ljubuski-pericabisko.jpgNeviđena tuga kod Žepča: Roditelji dječaka koji je upao u rijeku hospitaliziranihttp://grude.com/clanak/?i=110267110267Grude.com - klik u svijetTue, 14 May 2019 23:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-019-potraga-zepce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obitelj i mještani Begovog Hana kod Žepča, danas od 12 sati, neumorno tragaju za šestogodišnjim dječakom Ibrahimom Mešeljevićem koji je, vozeći biciklo, izgubio ravnotežu te je, u pokušaju da spasi bicikl, upao u nabujali potok Mračaj. <div class="col-sm-12 artikal-text">&nbsp;</div> <div class="col-sm-12 artikal-text">Od tada mu se gubi svaki trag, a scene na mjestu događaja nisu nikoga ostavile ravnodu&scaron;nim. Plač i jecaj obitelji, ledili su krv u žilama prisutnih.</div> <div class="col-sm-12 artikal-text">&nbsp;</div> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>Nitko nije mogao ostati imun ni na trenutak kada je iz nabujalog potoka izvučen dječakov bicikl, međutim, od &scaron;estogodi&scaron;njaka ni traga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je službeno potraga zavr&scaron;ila, pred obitelji i mje&scaron;tanima duga je i besana noć.</p> <p>Prema riječima dječakovog rođaka Adnana Me&scaron;eljevića, nitko od njih ne može otići kući, svi traže malenog dječaka i nadaju se najboljem ishodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Rođaci, sva mu&scaron;ka rodbina i mje&scaron;tani idu niz rijeku Bosnu i tražimo ga. Uglavnom su to stariji, jer je teren opasan, rijeka je jako velika. Ne idemo kući niti spavati dok ga ne nađemo - kaže nam Me&scaron;eljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je pozvao sve ljude dobre volje, koji su u mogućnosti i s vremenom, da im se pridruže u akciji, kako bi se dječak čim prije prona&scaron;ao.- Svi se nadamo da je jo&scaron; živ. Molimo dragog Boga da ga &scaron;to brže nađemo. Zbog toga molimo ljude da se u &scaron;to većem broju pridruže akciji, koja će trajati konstantno 24 sata sve dok ga ne pronađemo - apelira Me&scaron;eljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi vjeruju u jedno - da će dječaka pronaći živog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Roditelji hospitalizirani u bolnicu </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Roditelji dječaka, usred pretrpljenog &scaron;oka zbog tragedije koja im se dogodila, hospitalizirani su danas u Županijsku bolnicu Zenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Avaz.ba</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-019-potraga-zepce.jpgZHŽ: Sindikat osnovnog obrazovanja najavio štrajkhttp://grude.com/clanak/?i=110263110263Grude.com - klik u svijetTue, 14 May 2019 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-strajk-u-skolama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz sindikata osnovnog obrazovanja kazali su da će štrajk biti održan prvi i drugi sat nastave, i tu u prvoj i drugoj smjeni. <p><br />U četvrtak će sve osnovne &scaron;kole u Županiji Zapadnohercegovačkoj stupiti u &scaron;trajk upozorenja. Iz sindikata osnovnog obrazovanja kazali su da će &scaron;trajk biti održan prvi i drugi sat nastave, i tu u prvoj i drugoj smjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o &scaron;trajku donijelo je predsjedni&scaron;tvo sindikata na sjednici prije nekoliko dana, a kako ističu, &scaron;trajk je i ujedno poziv Vladi ŽZH na hitan sastanak. Razlozi za &scaron;trajk su zastoj u pregovorima o novom kolektivnom ugovoru, neisplata dijela regresa iz 2016., neusklađivanje plaća s rastom tro&scaron;kova života te zastoj u isplati izvr&scaron;nih sudskih presuda prema &scaron;kolskim djelatnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-strajk-u-skolama.jpgŽZH usklađuje srednje strukovno obrazovanje s potrebama tržišta radahttp://grude.com/clanak/?i=110262110262Grude.com - klik u svijetTue, 14 May 2019 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-14-zhz-memorandum-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovaj način omogućiti će se postizanje sustavne promjene obrazovnog procesa u području srednjeg strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.<p>&nbsp;</p> <p>Memorandum o suradnji u realizaciji projekta ''Podizanje kvalitete ponude srednjeg strukovnoga obrazovanja i povezanosti s potrebama trži&scaron;ta rada u Županiji Zapadnohercegovačkoj &ndash; Obrazovanje za zapo&scaron;ljanje'', u okviru projekta ''Moja Budućnost'', koji implementira HELVETAS Swiss Intercooperation u BiH uz podr&scaron;ku Medicor i Hilti fondacija iz Lihten&scaron;tajna, potpisan je u utorak u dvorani Skup&scaron;tine Županije Zapadnohercegovačke u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije službenom potpisivanja novinarima su se obratili ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta ŽZH Ružica Mikulić, voditelj projekta ''Moja Budućnost'' ispred HELVETAS Swiss Intercooperation u BIH Sven Dominković te ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije Ivan Jurilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta je pružiti podr&scaron;ku u procesu planiranja strate&scaron;kog razvoja sustava obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj te unaprjeđenju javno-privatnog dijaloga na području strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u sektorima koji imaju najveću potrebu za unaprjeđenjem kompetencija radne snage i koji imaju najveći potencijal za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovaj način omogućiti će se postizanje sustavne promjene obrazovnog procesa u području srednjeg strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, &scaron;to u konačnici ima za cilj omogućiti obrazovanje i osposobljavanje kadrova koji će biti spremni odgovoriti na potrebe trži&scaron;ta rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano trajanje projekta je tri godine, a projekt se provodi u okviru razvojnog projekta ''Moja Budućnost'' koji implementira neovisna razvojna organizacija Helvetas iz &Scaron;vicarske, uz financijsku podr&scaron;ku Medicor i Hilti fondacija iz Lihten&scaron;tajna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-14-zhz-memorandum-business.jpgBh. obavještajci će slušati pozive građana najsuvremenijom opremomhttp://grude.com/clanak/?i=110257110257Grude.com - klik u svijetTue, 14 May 2019 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-25-spijunaza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine provodi nabavku sustava za praćenje telekomunikacija, piše u Informaciji o realizaciji višegodišnjih projekata u institucijama BiH, a koju je Parlamentarnoj skupštini BiH dostavilo Ministarstvo financija i trezora BiH.<div class="uvod uvod-clanka hidden-xs">&nbsp;</div> <p>Kako je navedeno, u tijeku je realizacija projekata "Obnova voznog parka" i "Nabavka specijaine opreme", a raspoloživa sredstva za ove projekte na dan 1. listopada 2018. godine iznosila su dva milijuna KM.</p> <p><br /> <br /> Iz Ministarstva financija i trezora BiH navode da nabavka specijalne opreme nije realizirana u skladu s planiranom dinamikom zbog specifičnosti ispitivanja trži&scaron;ta, &scaron;to podrazumijeva pronalaženje specijalne opreme koja može zadovoljiti tražene zahtjeve, pored toga odabir mogućih rje&scaron;enja dugo traje jer je oprema vrlo složena i skupa, također proces nabavke dugo traje s obzirom na to da se oprema nabavlja iz inozemstva te zbog ograničenog iznosa financijskih sredstava.</p> <p><br /> <br /> "U tijeku je provedba nabavke sustava monitoring telekomunikacija te će se najveći dio sredstava za nabavku specijalne opreme utro&scaron;iti u ovoj godini", pi&scaron;e u Informaciji Ministarstva financija BiH koja je upućena Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH 1. 3. 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Klix.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-25-spijunaza.jpgNAJAVA: Deseto Županijsko natjecanje iz pružanja prve pomoćihttp://grude.com/clanak/?i=110253110253Grude.com - klik u svijetTue, 14 May 2019 13:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-09-19-04-09-019-crvenikriz3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crveni križ Županije Zapadnohercegovačke, u suradnji s Općinom Posušje i službama civilne zaštite za četvrtak priprema veliki događaj u Posušju.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, jubilarno deseto Županijsko natjecanje iz pružanja prve pomoći učenika osnovnih i srednjih &scaron;kola ŽZH održava se u Posu&scaron;ju, na Trgu hrvatskih branitelja te gradskom parku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu natjecanja održat će se pokazna vježba sposobnosti struktura civilne za&scaron;tite &ndash; Gorske službe spa&scaron;avanja, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći. U atrakcijskom dijelu simulirat će se požar i prometna nesreća, te reakcija hitnih službi koje će spa&scaron;avati unesrećene u simuliranim situacijama koje će se realistično prikazati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom natjecanju nastupa sedam ekipa osnovnih i srednjih &scaron;kola s područja županije koje su pobijedile na općinskim, odnosno gradskom natjecanju iz pružanja prve pomoći. Natjecatelji će proći kroz četiri zahtjevna poligona na kojima će pokazati stečena znanja iz prve pomoći, simulirajući svakodnevne situacije u kojima se možemo naći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na natjecanju sudjeluje preko 80 djece osnovno-srednjo&scaron;kolske dobi, te preko 20 pripadnika hitnih službi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelji natjecanja su Vlada ŽZH, Zavod za zdravstveno osiguranje ŽZH, te Općina Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani građani imaju priliku pratiti ovaj događaj. Natjecanje i pokazna vježba održavaju se u četvrtak s početkom u 12 sati na Trgu hrvatskih branitelja u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-09-19-04-09-019-crvenikriz3.jpegPrlić priprema obranu, a oduzeli mu i računalo!http://grude.com/clanak/?i=110238110238Grude.com - klik u svijetMon, 13 May 2019 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-jadranko-prlic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić je početkom travnja pisao predsjedniku MICT-a, sucu Carmelu Agiusu i ministru pravosuđa BiH Josipu Grubeši tražeći da mu se odobri služenje kazne zatvora u Bosni i Hercegovini. <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je da je zatvor na otoku Wight u Velikoj Britaniji, u kojem služi kaznu, namijenjen prestupnicima osuđenim za nasilne ili seksualne zločine. Uz to, Prlić upozorava da zatvor na otoku Wight ne predviđa mogućnost da zatvorenici koriste računalo, &scaron;to će mu otežati rad na zahtjevu za preispitivanje presude kojom je pravomoćno progla&scaron;en krivim.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) odbio je zahtjev jer s tom zemljom ne postoji sporazum, niti je takva mogućnost predviđena statutom MICT-a.</div> <p>&nbsp;</p> <p>Poslan među one koji su se istaknuli najnasilnijim zločinima, bez računala, Jadranko Prlić mora pripremati obranu! Je li u pozadini svega plan ubojstva predsjednika Vlade Herceg Bosne zbog straha od njegove obrane i ru&scaron;enja presude!?</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=109670&amp;velika-britanija-potvrdila-dolazi-nam-predsjednik-vlade-herceg-bosne" target="_self"><em><strong>Povezane vijesti:Velika Britanija potvrdila: Dolazi nam predsjednik Vlade Herceg Bosne</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-jadranko-prlic.jpegPAPA FRANJO SLUŽBENO LEGALIZIRAO MEĐUGORJE! HODOČAŠĆA SU DOPUŠTENAhttp://grude.com/clanak/?i=110216110216Grude.com - klik u svijetSun, 12 May 2019 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-papafranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo odobrio hodočašća u Međugorje, objavio je mons. Henryk Hoser jutros na misi u Međugorju uz apostolskog nuncija u BiH mons. Luigina Pezutta. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priopćenje donosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je odredio da je moguće organizirati hodoča&scaron;ća u Međugorje uvijek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja koji jo&scaron; zahtjevaju ispitivanje sa strane crkve, tj da ne stvaraju na bilo koji način zabludu i dvosmislenost u doktrinalnom smislu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isti kriterij moći će biti primjenjen na pastire svakog reda i stupnja koji žele poći u Međugorje i tamo slaviti i suslaviti na svečan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-papafranjo.jpg