Aktualnohttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Gruđani fra. Marko Bandić i fra. Andrija Majić te još 4 Hercegovačka fratra polažu svečane zavjetehttp://grude.com/clanak/?i=141746141746Grude.com - klik u svijetSat, 14 Sep 2019 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-18-franjevci_mladi_2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju će u nedjelju, pod večernjom svetom misom u 18 sati fratri Hercegovačke franjevačke provincije položit će svečane zavjete.<p>&nbsp;</p> <p>Oni su: fra Marko Bandić (župa Ružići), fra Tomislav Crnogorac (župa Posu&scaron;je), fra Zlatko Ćorić (župa Mostar), fra Emanuel Letica (župa Bukovica), fra Andrija Majić (župa Drinovci) i fra Antonio Primorac (župa Humac).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obred svečanog zavjetovanja predvodit će i svetu misu predslaviti provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenko &Scaron;teko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj dan u 11 sati na Križevcu će biti misa Uzvi&scaron;enja sv. Križa, koju će predslaviti isusovac, pater Ike Mandurić, javlja Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Uzvi&scaron;enja svetog Križa u župi Međugorje tradicionalno se slavi prve nedjelje poslije Male Gospe, a svete mise u župnoj crkvi svetog Jakova su u 7, 8, 12 i navečer u 18 sati. Krunica se moli od 17 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove je godine navr&scaron;eno 85 godina od zavr&scaron;etka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve Euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu i na koje su se popeli milijuni hodočasnika iz cijeloga svijeta.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-18-franjevci_mladi_2016.jpgNAJAVA: Dani europskog naslijeđa u općinama Grude i Posušje, te gradovima Široki Brijeg i Ljubuškihttp://grude.com/clanak/?i=141738141738Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-dani-europskog-nasljedja.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konferencija za novinare povodom manifestacije Dani europskog naslijeđa zapadna Hercegovina 2019, biti će organizirana u utorak, 17. rujna, s početkom u 11 sati, u zgradi općine Posušje (ulica Fra Grge Martića 30, Posušje).<p><br />Prisutnim predstavnicima medija obratit će se federalna ministrica kulture i sporta, Zora Dujmović, gradonačelnik Ljubu&scaron;kog, Nevenko Barbarić, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega, Miro Kraljević, načelnici Općina Grude i Posu&scaron;je, Ljubo Grizelj i Branko Bago, te ministrica Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta Županije Zapadnohercegovačke, Ružica Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na press konferenciji će biti prezentiran ovogodi&scaron;nji program manifestacije koja će biti organizirana u Ljubu&scaron;kom, &Scaron;irokom Brijegu, Posu&scaron;ju i Grudama, drugog i trećeg listopada 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-dani-europskog-nasljedja.jpegIvo Sanader hitno hospitaliziran!http://grude.com/clanak/?i=141737141737Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-25-015_sanader.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši premijer Ivo Sanader, koji u zatvoru u Remetincu izdržava zatvorsku kaznu na koju je pravomoćno osuđen u slučaju Planinska, hospitaliziran je u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga je u petak na Županijskom sudu odgođen nastavak suđenja u aferi Ina Mol u kojoj Uskok njega i prvog čovjeka mađarskog Mola, nedostupnog Zsolta Hernadija, tereti za primanje i davanje mita.<br />Kako je rekla sutkinja Maja &Scaron;tampar &Scaron;tipić, iz zatvora u Remetincu telefonski su izvijestili sud uoči rasprave da je Sanader u srijedu odveden u KBC Zagreb gdje je trebao operirati koljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, budući da su mu ustanovljeni određeni upalni procesi, nije podvrgnut operativnom zahvatu, nego je s Rebra prebačen u Kliniku Fran Mihaljević, gdje se i sad nalazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da njegov odvjetnik Čedo Prodanović, sukladno Sanaderovoj izričitoj uputi, nije bio suglasan da se rasprava provede u njegovoj odsutnosti, odgođen je nastavak ispitivanja svjedoka Stephana Hurlimana putem videolinka iz &Scaron;vicarske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-25-015_sanader.jpgGeneral Gotovina govorio o predsjedničkim izborimahttp://grude.com/clanak/?i=141735141735Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-05-gotovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umirovljeni general Ante Gotovina u Udbini je jutros nazočio otvaranju Središta za razvoj vođa "Marko Babić", gdje je između ostalog odgovarao na pitanja novinara o predsjedničkim izborima. <p>&nbsp;</p> <p>Nije odgovorio hoće li ikoga podržati u kampanji. Jedna novinarka u pitanju je spomenula i "njegovog prijatelja" Zorana Milanovića, na &scaron;to je Gotovina odgovorio: - &Scaron;to vi&scaron;e prijatelja, zapravo neprijatelj čovjeku ne treba - rekao je Gotovina. Pitali su ga novinari i hoće li podržati Miroslava &Scaron;koru. - Svatko ima pravo da se kandidira, svatko ima pravo da iziđe na izbore. Svi mi, zajedno, narod će reći kome daje prioritet - rekao je Gotovina. Na pitanje o tome za&scaron;to je odlučio biti javno neutralan i za&scaron;to ne kaže koga podržava odgovorio je: - Ja sam bio vojnik. Sad sam biv&scaron;i vojnik. Sad se bavim mojim poslom koji sam odabrao, a to je ribarstvo - prenosi njegov odgovor Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-05-gotovina.jpgMiroslav Lajčák dobio počasni doktorat na Sveučilištu u Mostaru FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=141731141731Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nj. E. Miroslavu Lajčáku dodjeljuje se počasni doktorat za izniman doprinos u području pravnih i političkih znanosti, međunarodnih odnosa kao i za zasluge u ostvarivanju ljudskih prava, očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta i ravnopravnosti naroda Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;te u Mostaru dodijelilo je titulu počasnog doktora (doctor honoris causa) Nj. E. Miroslavu Lajč&aacute;ku, ministru vanjskih poslova Slovačke, biv&scaron;em predsjedavajućem Opće skup&scaron;tine Ujedinjenih naroda i Visokom predstavniku u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić je istaknuo kako je Lajč&aacute;k tijekom svog djelovanja umjesto strahova, prijetnji i konflikata promovirao dijalog predstavnika sva tri naroda, a u korist svakoga čovjeka u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Riječ je o čovjeku koji duboko razumije kako je Bosni i Hercegovini umjesto sustava pomoći potreban sustav partnerstva te da novo vrijeme zahtjeva i nove paradigme, nove politike i nove pristupe. Sveučili&scaron;te u Mostaru prepoznalo je nastojanja i djelovanje gospodina Lajč&aacute;ka te mu na tim temeljima dodjeljuje počasni doktorat&ldquo;, rekao je rektor Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nj. E. Miroslavu Lajč&aacute;ku dodjeljuje se počasni doktorat za izniman doprinos u području pravnih i političkih znanosti, međunarodnih odnosa kao i za zasluge u ostvarivanju ljudskih prava, očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta i ravnopravnosti naroda Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na SUM-u izuzetno cijenimo i nastojanja gospodina Lajč&aacute;ka da se na&scaron;a ljestvica vrijednosti danas može temeljiti samo na prvenstvu znanosti, kulture i obrazovanja te da Bosna i Hercegovina može biti spa&scaron;ena obrazovanjem&ldquo;, objasnio je rektor Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nj. E. Miroslav Lajč&aacute;k je izrazio zahvalnost na ovoj dodjeli, jer je SUM obrazovna institucija veoma značajna u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ja sam i ostat ću uvijek prijatelj naroda Bosne i Hercegovine i neumorni zagovornik va&scaron;e borbe za bolju, zajedničku europsku budućnost&ldquo;, kazao je Lajč&aacute;k.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata5.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata1.jpgOPREZ! Ne nasjedajte na lažnu nagradnu igru HT Eronetahttp://grude.com/clanak/?i=141728141728Grude.com - klik u svijetThu, 12 Sep 2019 18:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-12-nagradna2_002.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oprez!<p>&nbsp;</p> <p>Obavje&scaron;tavamo sve na&scaron;e korisnike kako internetom kruži lažna obavijest o nagradnoj igri/anketi koju provodi HT ERONET u cilju prikupljanja informacija o korisničkom zadovoljstvu, a u kojoj se nude vrijedne nagrade - mobilni uređaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravamo kako je riječ o poku&scaron;aju prijevare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, HT ERONET nema ni&scaron;ta s anketom i nagradnom igrom, a logo i vizualni identitet na&scaron;e tvrtke koriste se bez dopu&scaron;tenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravamo na&scaron;e korisnike da ne popunjavaju navedenu anketu te da ne daju nikakve osobne podatke, stoji u priopćenju HT Eroneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-12-19-09-12-nagradna2002.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-12-19-09-12-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-12-nagradna2_002.jpgBliži li se krah BiH i EUROPE: ERDOGAN NAJAVIO PROPUŠTANJE 4 MILIJUNA MIGRANATAhttp://grude.com/clanak/?i=141722141722Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-26-erdogan_family.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoga) prijeti da će "otvoriti vrata" kako bi omogućio sirijskim izbjeglicama da napuste Tursku prema zapadnim zemljama, ako uskoro ne bude uspostavljena kontroverzna "sigurna zona" unutar Sirije.<p>&nbsp;</p> <p>Erdoganovi komentari dolaze tokom sve većih tenzija sa Washingtonom zbog ka&scaron;njenja u uspostavljanju sigurne zone, &scaron;to je prvi predložio američki predsjednik Donald Tramp, najvi&scaron;e zbog sudbine ključnih američkih saveznika, kurdskih vojnika, YPG, koju Ankara smatra terorističkom organizacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Erdoganovo upozorenje diglo je na noge cijelu Europu, a ako se krene preko BiH ova zemlja bi praktički bila ponovno u ratnom stanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-26-erdogan_family.jpg90-ih su klali hrvatske civile u BiH, 11. rujna napali New York!http://grude.com/clanak/?i=141719141719Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-110920012.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijeli svijet pamti 2977 žrtava terorističkog napada putničkim avionima na New York od 11. rujna 2001. kao tragediju koja je utjecala na put kojim se nastavila kretati naša civilizacija. <p>&nbsp;</p> <p>Tog 11. rujna 19 terorista Al-Qaide otelo je četiri američka putnička zrakoplova, usmrtilo tri tisuće ljudi, žrtvovalo vlastite živote, izazvalo nove ratove i nove poginule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva oteta aviona zabila su se u samo srce Manhattna, u popularne njujor&scaron;ke Twinse, treći se sru&scaron;io na zgradu Pentagona, a četvrti na polje u Pennsylvaniji nakon &scaron;to su dvojica putnika svladali otmičare, ali nisu znali upravljati avionom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;estorica napadača na New Yorku bili su pripadnici odreda El Mudžahid, ili su nakon rata bili obučavani u kampovima na teritoriju&nbsp;BiH, pod kontrolom Armije RBiH. Čovjek koji ih je dočekao u BiH bio je Alija Izetbegović, tada&scaron;nji predsjednik Republike BiH. U ratu su mnogi od njih počinili masovne zločine nad Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdu da je SAD prvi put u svojoj povijesti doživio napad neprijatelja na svom teritoriju, dužnosnici Bijele kuće dobili su tri minute po udaru prvog aviona, kada je sljedeći zrakoplov, također Boeing 767 United Airlinesa, uletio u južni toranj WTC-a. Dok su sve oči bile uprte na New York, pola sata nakon početka terorističkog napada Boeing 757 pao je na Pentagon, dok je u 10.03 sru&scaron;en i četvrti avion, koji teroristi nisu uspjeli dovesti do namjeravane mete zahvaljujući intervenciji dvojice putnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravstveni program WTC-a, koji se odnosi na osobe koje su preživjele napade 11. rujna, u registru ima 10.000 oboljelih od raka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>James Zadroga</strong>, njujuor&scaron;ki detektiv bio je među prvima koji je dojurio nakon &scaron;to se avion zabio u prvu zgradu blizanaca, a umro je od plućne fibroze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to je umro u dobi od 34 godine, naglo oboljev&scaron;i već samo nekoliko tjedana nakon terorističkog udara, iako je do tada bio zdrav i nepu&scaron;ač, postalo je jasno nakon obdukcije. U plućima su mu prona&scaron;li čestice talka, celuloze, kalcijeva fosfata i plastike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>David Prezant, glavni liječnik njujor&scaron;kih vatrogasaca, izjavio je za agenciju AFP kako očekuje da će postotak oboljelih rasti u budućnosti s obzirom na to da će ti ljudi stariti i s obzirom na prirodu pojedinih oblika karcinoma kakvi su rak pluća ili mezoteliom koji se razvijaju od 20 do 30 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-11-19-09-11-11092001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-110920012.jpgIzrađen dokument Strategije ruralnog razvoja ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=141717141717Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-strategija-ruralni-razvoj-zzh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radom odbora je koordinirao Pero Mandić, dok je njegov zamjenik bio Ivan Jurilj ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.<p>&nbsp;</p> <p>Početkom godine aktivno se krenulo s izradom Strategije ruralnog razvitka Županije Zapadnohercegovačke, a nositelj spomenutog procesa bilo je ministarstvo gospodarstva na čelu s ministrom Dariom Sesarom, koji je imenovao Odbor za izradu strategije sukladno odluci Vlade Županije Zapadnohercegovačke, prenosi <strong>HMS</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radom odbora je koordinirao Pero Mandić, dok je njegov zamjenik bio Ivan Jurilj ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije. Cijeli proces se odvijao u suradnji s Agronomskim i Prehrambeno-tehnolo&scaron;kim fakultetom Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer je dokument Strategije ruralnog razvitka Županije Zapadnohercegovačke predan ministru Sesaru. Isti su predali dekan Agronomskog i Prehrambeno-tehnolo&scaron;kog fakulteta, dr. sc. Ivan Ostojić i prof. dr. sc. Marko Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru dekan Ostojić se interesirao za stanje u poljoprivredi i poticanju iste na području Županije Zapadnohercegovačke, zahvalio se ministru gospodarstva i Vladi ŽZH na suradnji, te izrazio nadu da će dokument strategije polučiti rezultate jer je isti rađen u skladu s usvojenim procedurama.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-11-19-09-11-strategija-ruralni-razvoj-zzh.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. sc. Marko Ivanković, koji je bio i član Odbora za izradu ovog dokumenta detaljno je prezentirao dokument strategije ruralnog razvitka. Naglasio je važnost izdvajanja za ruralni razvitak, kao i to da je svaka od mjera iz Strategije usklađena s EU zakonodavstvom. Profesor Ivanković je predstavio strate&scaron;ke ciljeve strategije, prioritete i mjere koje su ugrađene u dokument, a neke od njih su aglomeracija kr&scaron;a, teritorijalni razvoj ruralnih područja, razvitak infrastrukture i općih usluga, razvoju ruralnog turizma i agroturizma, promocija tradicionalnih autohtonih proizvoda, ekolo&scaron;ki uzgoj i dr. Istaknuo je važnost stvaranja Kratkog lanca opskrbe u cilju potro&scaron;nje lokalnih proizvoda kroz subvencioniranje obroka za učenike, staračkim domovima, vrtićima i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar gospodarstva u Vladi Županije Zapadnohercegovačke zahvalio se svima koji su sudjelovali u izradi ovog dokumenta, članovima odbora, kao i Sveučili&scaron;tu u Mostaru na suradnji. &bdquo;Županija Zapadnohercegovačka druga je po stupnju razvijenosti u Federaciji BiH. Ovaj dokument ide u daljnju proceduru na Vladu ŽZH, potom ćemo organizirati javnu raspravu, a nakon toga poslati na usvajanje u Skup&scaron;tinu ŽZH. Županija Zapadnohercegovačka će ostati najpoduzetnija regija u BiH kroz poslovnu infrastrukturu, poslovne inicijative, proizvodnju, izvoz i sl. Razvitak ruralnih područja predstavlja važan segment u borbi ostanka i opstanka na&scaron;eg naroda u ovom kraju. Kroz ovaj dokument definirali smo jasne ciljeve i aktivnosti koje ćemo provoditi za ostvarenje istih. Želimo da ŽZH postaje i turistički privlačna regija sa svim svojim svjetski prepoznatljivim brendovima. Na svemu tom ćemo raditi, svi zajedno, jer ova zemlja i ovaj narod to zaslužuju.&ldquo; &ndash; izjavio je Sesar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pero Mandić, koji je koordinirao Odborom za ruralni razvitak naglasio je: &bdquo;Ovaj dokument je podloga za izradu projekata koji će se moći aplicirati za EU projekte. Ministarstvo gospodarstva prepoznalo je važnost izrade strate&scaron;kih dokumenata za županiju imajući na umu nadolazeće vrijeme pristupanje BiH Europskoj uniji&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-strategija-ruralni-razvoj-zzh.jpgŠvicarska Konfederacija stipendira hrvatske studente na tri razine studijahttp://grude.com/clanak/?i=141716141716Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-svicarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stipendije će se dodjeljivati u konkurenciji s kandidatima iz drugih zemalja EU-a i to na diplomskoj, poslijediplomskoj te postdoktorskoj razini studija.<p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za mobilnost i programe EU u suradnji su s Veleposlanstvom &Scaron;vicarske Konfederacije u RH objavili natječaj za jednogodi&scaron;nje stipendije &Scaron;vicarske Konfederacije za hrvatske državljane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipendiranje će se odvijati u akademskoj godini 2020./2021. Zainteresirani se kandidati mogu do 15. studenoga prijaviti za jednogodi&scaron;nju &scaron;vicarsku stipendiju, bilo da su na diplomskoj, poslijediplomskoj ili postdoktorskoj razini studija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipendije će se dodjeljivati u konkurenciji s kandidatima iz drugih zemalja EU-a i to na diplomskoj, poslijediplomskoj te postdoktorskoj razini studija. Razdijeljene su u četiri kategorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani se kandidati mogu prijaviti do 15. studenoga 2019. godine, a uz potrebne prijavne obrasce, prijavi je potrebno priložiti i otisnut i ispunjen online obrazac koji se nalazi na web-stranici Agencije za mobilnost i programe EU. Natječajnu dokumentaciju (prijavni obrasci) potrebno je zatražiti od Veleposlanstva &Scaron;vicarske Konfederacije. Ona može biti ispunjena na engleskom, talijanskom, francuskom ili njemačkom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o prijavi i potrebnoj dokumentaciji nalazi se na <a title="studenti hr" href="http://www.mobilnost.hr/hr/natjecaji/stipendije-svicarske-konfederacije-u-akademskoj-godini-2020-2021" target="_blank">poveznici</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>studenti.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-svicarska.jpgBlaženo Miholjsko ljeto nam stižehttp://grude.com/clanak/?i=141715141715Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-miholjsko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najavljena je konačno stabilizacija vremena i rast temperatura, nakon što nas je protekli vikend iznenadio jačkom promjenom vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se već od vikenda na jugu i sjeveroistoku zemlje očekuju temperature od 31 Celzijev stupanj. Sunce se očekuje i kroz idući tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je sveti Mihovil, a Miholjsko ljeto je opjevano u Bala&scaron;evićevoj pjesmi, 29. rujna, a ljeto 2019. kalendarski zavr&scaron;ava 23. rujna, u 8:50 kada nastupa jesen, već početkom rujno se počinje govoriti o Miholjskom ljetu koje izbacuje posljednje zrake sunca i topline. Mnogima je to najljep&scaron;e doba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-miholjsko.jpgČESTITKA ZA POČETAK NASTAVE IZ POSUŠJA - Besplatan prijevoz učenicimahttp://grude.com/clanak/?i=141710141710Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-posusje-srednja-strukovna-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Posušje je najmlađa općina po strukturi stanovništva u cijeloj BiH, ima najveću osnovnu središnju školu u BiH sa oko 1400 učenika..<p>&nbsp;</p> <p>Lijepa vijest iz Općine Posu&scaron;je &ndash; naime nakon &scaron;to su se zalaganjem općinskih službi te natječajnom procedurom odabranog prijevoznika konačno stekli i financijski i organizacijski uvjeti za odvijanje besplatnog prijevoza učenika, rukovodstvo Općine odlučilose na ovaj potez te će nakon održanog Kolegija u uredu Načelnika, uputiti Općinskome vijeću na usvajanje prijedlog stavljanja van snage postojeću Odluke o plaćanju participacije prijevoza učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Bago je ovim povodom rekao:</p> <p>&ldquo;Svi naslijeđeni dugovi iz ranijih perioda prema prijevozniku su sanirani, neke nove linije za prijevoz đaka utvrđene, natječajna procedura za trogodi&scaron;nji period provedena, do&scaron;li smo u situaciju da na&scaron;em najvažnijem dijelu populacije, na&scaron;im &scaron;kolarcima omogućimo u potpunosti besplatan prijevoz do &scaron;kola i nazad. Na taj način želimo kao jedinica lokalne samouprave pokazati posebnu skrb i odnos prema učenicima, njihovim roditeljima i starateljima. Kako poku&scaron;avamo i ulaganjem u &scaron;kolske objekte, &scaron;kolsku opremu i &scaron;kolska dvori&scaron;ta, učiniti sve &scaron;to možemo za &scaron;to kvalitetniji nastavni proces, ovom neuobičajenom socijalnom mjerom za prijevoz činimo dodatni iskorak u brizi o na&scaron;im &scaron;kolarcima.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron;im učenicima je da se trude i ostvaruju &scaron;to bolje uspjehe u &scaron;koli i stječu znanja i vje&scaron;tine, a na nama da im u sve to olak&scaron;amo. &bdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Općina Posu&scaron;je je najmlađa općina po strukturi stanovni&scaron;tva u cijeloj BiH, ima najveću osnovnu sredi&scaron;nju &scaron;kolu u BiH sa oko 1400 učenika, a ukupno oko 2600 učenika u četiri osnovne i dvije srednje &scaron;kole, za &scaron;kolsku godinu 2018/2019 imala je povećan broj prva&scaron;ića sa 181 na 220, gradi novu osnovnu &scaron;kolu u Posu&scaron;ju da bi rasteretila postojeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Intenzivno se rekonstruiraju &scaron;kole i ulaže u njih, a područna &scaron;kola u Čitluku se pro&scaron;iruje zbog pomanjkanja prostora i dotrajalosti. Poduzimaju se sve mjere kako bi se pomoglo u usklađivanju potreba trži&scaron;ta rada sa srednjo&scaron;kolskim obrazovanjem, odnosno oslu&scaron;kuju potrebe domaćih poslodavaca, te se aktivno partnerski surađuje sa srednjim &scaron;kolama u svim segmentima unapređenja i potpore na&scaron;im učenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve to su ohrabrujući i poticajni razlozi da i dalje nastavimo aktivno brinuti o na&scaron;im &scaron;kolarcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim potezom Posu&scaron;je se nastoji svrstati u kategoriju &ldquo;Općine &ndash; prijatelja djece&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sretan početak nove &scaron;kolske godine&ldquo;, poručuju iz Općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-posusje-srednja-strukovna-skola.jpgAS KRAMAR: Za svako oduzeto vozilo, kupac dobiva dva gratishttp://grude.com/clanak/?i=141702141702Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 17:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-019-kramar-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Kako bismo dokazali ispravnost našeg poslovanja spremni smo svakom kupcu kojem automobil bude oduzet darovati ne jedno, nego dva vozila, izjavio je direktor Auto salona Kramar Andrija Zovko.<p>&nbsp;</p> <p>"Auto salon Kramar je kompanija koja u potpunosti posluje u skladu sa zakonskim propisima i svi na&scaron;i postojeći i budući kupci ne trebaju brinuti, jer nam je transparentnost poslovanja primarna i upravo smo na toj praksi izgradili prepoznatljivo ime. Na&scaron;i kupci su to prepoznali te smo zbog spomenutih vrijednosti već godinama na vodećoj poziciji na trži&scaron;tu i kontinuirano &scaron;irimo svoje poslovanje", stoji u uvodu priopćenja jednog od najpoznatijih, regionalnih brendova u trgovini automobilima koji je odlučio razjasniti situaciju oko neistinitih navoda koji su se pojavili u javnom prostoru, a koje prenosimo potpuno:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Upravo zbog toga želimo javnosti razjasniti neistinite navode koji su se pojavili u javnom prostoru. Jo&scaron; 2016. godine institucije u BiH su informirane kako se vi&scaron;e neće izdavati potvrde proizvođača da se radi o proizvodu porijeklom iz EU, temeljem koje se kasnije izdavao EUR1 obrazac. Kao obrazloženje navode da to vi&scaron;e nije praksa, kao i da<strong> BiH jedina traži ovakve provjere</strong> te da se radi o nepotrebnom administrativnom opterećivanju, s obzirom na to da se EUR1 obrasci mogu izdati i na temelju drugih dokumenata, a ne samo na temelju potvrde proizvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uprava za neizravno oporezivanje BiH inzistira na provjerama EUR1 obrazaca, a spomenute automobilske tvrtke ne žele na zahtjev jedne institucije iz BiH izdavati naprijed navedene potvrde jer, na kraju krajeva, svako vozilo ispod &scaron;asije ima svoje podrijetlo i zemlju proizvodnje.</strong> Nadalje, belgijski carinski organi, koji su izdali sporne EUR 1 obrasce, nakon zahtjeva za provjeru istih dostavljaju odgovor da su obrasci ovjereni gre&scaron;kom njihovog djelatnika, bez konkretnih navoda o kakvoj gre&scaron;ci je riječ. Nakon ovakvog odgovora, odnosno potvrde belgijskih carinskih organa kako je sve posljedica njihove gre&scaron;ke, <strong>UNO odlučuje da Kramar mora platiti 1,7 milijuna KM, odnosno mora platiti gre&scaron;ku belgijskih carinskih organa</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prema Zakonu o carinskoj politici BiH članak 213. naknadno se knjiženje, odnosno naknadna naplata uvoznih dažbina, ne vr&scaron;i kada su potvrde o porijeklu izdali carinski organi zemlje izvoznice</strong>. Ukoliko se u okviru naknadne provjere utvrdi da te potvrde o porijeklu nisu mogle biti izdane, uvoznik objektivno nije znao niti mogao znati te okolnosti. Kao uvoznik postupali smo u dobroj vjeri i prema potvrdama koje su carinski organi izdali, vjerujući da su prije toga izvr&scaron;ili potrebne provjere.<br />Nadalje, <strong>Zakonom o carinskoj politici BiH niti u jednoj odredbi postupka naknadne naplate uvoznih dažbina nije navedeno oduzimanje robe, čime su napisi koji su objavljeni evidentno neistiniti i imaju za svrhu dovođenje u nedoumicu i zastra&scaron;ivanje kupaca te naru&scaron;avanje na&scaron;e reputacije</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokaz o svim plaćenim obvezama po osnovu indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi definiranih odredbama dostavljamo u prilogu ovog teksta. Auto salon Kramar već niz godina vozila nabavlja od renomiranih europskih dobavljača, sa svim pripadajućim jamstvima o porijeklu vozila i kilometraži. Auto salon Kramar svim potencijalnim kupcima daje na uvid broj &scaron;asije vozila preko kojeg može provjeriti svu povijest vozila u ovla&scaron;tenom servisu ili na internetu prije kupovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znamo da uspjeh nije vrlina koja se na na&scaron;em području cijeni, već se svim sredstvima žele ocrniti oni koji su uspje&scaron;ni, no nama je na&scaron;a reputacija jako važna, a znamo koliko truda ulažemo u kvalitetu i odnosom prema kupcima i partnerima. Stoga n<strong>ećemo dopustiti, usprkos učestalim pritiscima, naru&scaron;avanje ugleda i nano&scaron;enje &scaron;tete tvrtki koja uspje&scaron;no posluje već 15 godina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portali koji redom objavljuju isti, neistinit članak, žele na&scaron;tetiti Auto salonu Kramar, svim njegovim podružnicama u BiH ali i izvan nje, kao i svim zaposlenicima, partnerima i kupcima. Ovo predstavlja otvorenu zloupotrebu javnog medijskog servisa u svrhe hu&scaron;kanja i stvaranja atmosfere javnog linča. Molim stoga sve novinare da se u svom radu pridržavaju načela objektivnosti, nepristranosti, objavljivanja istinitih i provjerenih informacija, te da izbjegavaju sadržaje usmjerene na stvaranje mržnje i netrpeljivosti. Ovi su principi, svi do jednog, prekr&scaron;eni ovakvim &ldquo;izvje&scaron;tavanjem&rdquo;, u kojem se nas optužuje na temelju navodne dokumentacije određenih službi", stoji u priopćenju Auto salona Kramar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-10-19-09-10-askramar_potvrdauino-page-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-019-kramar-grude.jpgKraljević: Za udžbenike iz županijskog proračuna izdvojeno 380.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=131688131688Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-toni-kraljevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U osnovnim i srednjim školama ŽZH je počela nastava, a velik broj učenika neće morati platiti udžbenike za ovu školsku godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Županijska vlada je po prvi put uspjela osigurati besplatne udžbenike za sve učenike od prvog do petog razreda osnovnih &scaron;kola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima dopredsjednika Vlade i ministra financija ŽZH Tonija Kraljevića, za ove svrhe iz županijskog proračuna je izdvojeno 380.000 konvertibilnih maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitav&scaron;i svim učenicima, prosvjetarima i ostalim &scaron;kolskim djelatnicima početak nove &scaron;kolske godine, Kraljević je ponovio kako je sretan &scaron;to je ova županijska vlada konačno uspjela realizirati davno zacrtani projekt besplatnih udžbenika, te najavio daljnje planove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastojanja ove Vlade ŽZH će biti da u proračunima narednih godina osiguramo sredstva za besplatne udžbenike za sve na&scaron;e osnovno&scaron;kolce, kako bismo barem malo financijski olak&scaron;ali roditeljima opremanje djece za &scaron;kolu, kazao je Kraljević za Fenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Vlada ŽZH već godinama izdvaja sredstva za subvencioniranje prijevoza učenika, a ta stavka je ove godine znatno uvećana. Kroz protekli period značajna su sredstva uložena i u obnovu i opremanje &scaron;kolskih zgrada, te edukaciju prosvjetnog kadra, a sve s ciljem pružanja &scaron;to kvalitetnijeg obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-toni-kraljevic.jpgHrvatska pošta Mostar traži djelatnikehttp://grude.com/clanak/?i=131682131682Grude.com - klik u svijetMon, 09 Sep 2019 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta d.o.o. Mostar raspisuje javni oglas za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme uz probni rad u Hrvatskoj pošti d.o.o. Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>1.Stručni suradnik za kurirske usluge &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Odjelu kurirskih usluga (mjesto rada Mostar) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćni radnik za po&scaron;tanske poslove (po&scaron;tar) &ndash; 2 izvr&scaron;itelja u PP 1 (mjesto rada Mostar i Čapljina), 2 izvr&scaron;itelja u PP 3 (mjesto rada Livno i Tomislavgrad) i 3 izvr&scaron;itelja u PP 4 (mjesto rada Vitez) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operater u po&scaron;tanskom prometu &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u PP 1 (mjesto rada Čapljina), 1 izvr&scaron;itelj u PP 2 (mjesto rada Ljubu&scaron;ki), 1 izvr&scaron;itelj u PP 3 (mjesto rada Bosansko Grahovo) i 2 izvr&scaron;itelja u PP 4 (mjesto rada Novi Travnik i Kiseljak) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozač &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Odjelu upravljanja transportom (mjesto rada Mostar) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operater za sortiranje po&scaron;iljaka u unutarnjem prometu &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Odjelu sortiranja (mjesto rada Vitez) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni suradnik za razvoj usluga &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Sektoru informacijskih tehnologija i razvoja usluga (mjesto rada Mostar) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="HP Mostar" href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6761" target="_blank">Vi&scaron;e na linku</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Dnevnik.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpgPotvrđen kreditni rejting Bosne i Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=131679131679Grude.com - klik u svijetMon, 09 Sep 2019 15:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) objavila je da kreditni rejting Bosne i Hercegovine ostaje „B“ s pozitivnim izgledima.<p>&nbsp;</p> <p>Pozitivni izgledi se zasnivaju na očekivanju analitičara ove agencije da će se ekonomski izgledi BiH pobolj&scaron;ati ukoliko vlast bude formirana do kraja godine, te na očekivanjima da će nova vlast regulirati status programa s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), &scaron;to bi ubrzalo reforme i omogućilo pristup izvorima financiranja za važne infrastukturne projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema navodima analitičara, kreditni rejting može biti povećan u idućih 12 mjeseci ukoliko bude formirana stabilna vlast koja će promovirati nastavak strukturnih reformi. U tom slučaju, analitičari agencije očekuju ponovno pokretanje dijaloga s MMF-om, realno sagledavanje procjene financijske situacije u kojoj se nalaze velike javne nefinancijske tvrtke u BiH, kao i poduzimanje koraka ka smanjenju sive ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, u izvje&scaron;taju se navodi kako će rejting biti smanjen ukoliko ne bude formirana stabilna vlast, te reforme ne budu oživljene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada&scaron;nji rejting je aktuelan od 8. ožujka 2019. godine, kad je ova agencija pobolj&scaron;ala izglede sa stabilnih na pozitivne, &scaron;to je bilo prvo pobolj&scaron;anje u izgledima za dugoročni S&amp;P rejting BiH od 2012. godine, priopćeno je iz Službe za odnose s javno&scaron;ću Centralne banke BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpgKatolici slave Gospin rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=131663131663Grude.com - klik u svijetSun, 08 Sep 2019 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-gospa_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže “Gospa Mala – jesen prava!”<p><br />Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući se slavi &ldquo;mala Marija&rdquo;, spomendan Marijinog rođenja, za razliku od &ldquo;Velike Gospe&rdquo;, blagdana Marijinog uznesenja na nebo, 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, izgrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta ili barem na misu u najbližu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže &ldquo;Gospa Mala &ndash; jesen prava!&rdquo; O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao &scaron;to ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema vi&scaron;e pravog sunca i te&scaron;ko će ga biti su&scaron;iti. I pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa je vremenski međa&scaron; i pokazatelj: ako je toga dana lijepo vrijeme, bit će cijeli mjeseca lijepo. Ljeto jenjava, vrijeme je jesenskih plodova.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Proročanstvo Marijinog rođenja</strong></p> <p>Nakon pada na&scaron;ih praroditelja Adama i Eve, Bog im se ukazuje, prekorava ih i oni moraju napustiti zemaljski raj. Prema pisanju knjige Postanka, Bog progovori zmiji: &ldquo;Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti će&scaron; mu vrebati petu&rdquo; (Post 3,15).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je to navje&scaron;taj pojave i rođenja žene čiji će porod zgaziti glavu zmiji, biblijskom simbolu za Sotonu, tako da će ona roditi Izabranika koji će otkupiti i spasiti svijet. Drugi vatikanski sabor naučava, da je ba&scaron; Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema nauku Crkve Marija je u trenutku rođenja sačuvana od svake mrlje grijeha i zbog toga je zapadni i istočni kr&scaron;ćani od početka slave kao Bezgre&scaron;nu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom istoku, a od 7. stoljeća i na zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa je za&scaron;titnica Čakovca, Solina, Voćina, Lopara, Bitelića, Grabovca i drugih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Samo tri osobe imaju spomen rođenja u crkvenom kalendaru &ndash; za&scaron;to?</strong></p> <p>Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov &ldquo;rođendan za nebo&rdquo;, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje na Malu Gospu 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i zavr&scaron;etak njihova zemaljskog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: &ldquo;Joannes fuit lucifer, Maria aurora, Christi nativitas ortus solis. &ndash; Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-gospa_medjugorje.jpgPrometuje se po pretežito mokrim kolnicimahttp://grude.com/clanak/?i=131658131658Grude.com - klik u svijetSat, 07 Sep 2019 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-25-vozaci-oprez-mokri-i-skliski-kolnici-u-istri-primorju-i-gorskom-kotaru.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magla mjestimice smanjuje vidljivost na dionicama cesta uz riječne tokove i u kotlinama.<p>&nbsp;</p> <p>Dionicama cesta koje prolaze usjecima upozoravamo na moguće odrone kamenja i zemlje na kolnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa vozače molimo za oprezniju vožnju i po&scaron;tivanje privremene regulacije prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Sarajevo zapad - Tarčin (lokacija Ban Brdo) zbog klizi&scaron;ta promet je u tunelu Igman preusmjeren u pretjecajnu traku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Podlugovi - Sarajevo sjever, zbog radova promet se u dužini od 2 km odvija dvosmjerno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova u tunelu Vranduk II na dionici M-17 Zenica - Nemila, promet se tijekom dana odvija usporeno jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U noćnim satima potpuna je obustava prometa u vremenu: od 00:30-01:30, od 02:00-03:30 i od 04:00-05:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Zenica - Tetovo- Nemila) zabrana je prometa za vozila preko 7,5 t.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izgradnje naplatne postaje &ldquo;Čatrnja&rdquo; na autocesti Banja Luka - Gradi&scaron;ka, promet se na mjestu izvođenja radova odvija usporeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini - &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na:<br />- M-1.8 Srebrenik - Ora&scaron;je (tunel Ormanica),<br />- M-4.2 Cazin - Srbljani,<br />- M-5 u Jajcu (most preko rijeke Plive), Lani&scaron;te - Ključ,<br />- M-6 prolaz kroz Čapljinu,<br />- M-17 Jablanica - Konjic (most kod restorana Bagrem),<br />- M-18 Jo&scaron;anica - Stup, Olovo - Semizovac, Semizovac - Vogo&scaron;ća, Kladanj - Podpaklenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-14.1 Brod - Odžak (Klakari Donji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova obustavljen je promet na R-474 Jelah - Piljužići (most preko rijeke Usore). Alternativni pravac je Jelah Polje - Siv&scaron;a - Te&scaron;anjka - Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje - Kalo&scaron;ević - Jelah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na R-425a Tromeđa - Zvirovići obustavljen je promet za teretna vozila i autobuse, dok se promet osobnih vozila obustavlja povremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko - Gunja, priopćeno je iz IC AMSBIH-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-25-vozaci-oprez-mokri-i-skliski-kolnici-u-istri-primorju-i-gorskom-kotaru.jpgEdukacije na Fakultetu strojarstva računarstva i elektrotehnike SUMhttp://grude.com/clanak/?i=131651131651Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-06-tvornica_za_ucenje_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru, Fakultet strojarstva računarstva i elektrotehnike organizira edukacije iz područja Lean menadžmenta i 3D Modeliranja.<p>&nbsp;</p> <p>Osnovna postavka Lean koncepta je unaprjeđenje proizvodnje s manje zaliha, kapitala, ljudskog rada, neispravnih proizvoda, čekanja i zastoja, uklanjanjem svih vrsta proizvodnih gubitka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavom na edukaciju polaznici će imati priliku:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- razumjeti osnovne principe i alate Lean-a,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- identificirati sve vrste rasipanja u vlastitoj tvrtki, te moći uspostaviti korake za njihovo smanjenje,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- sudjelovati u procesu uvođenja Lean menadžmenta u svoje tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacije su namijenjene menadžerima tvrtki, voditeljima odjela, djelatnicima, studentima, odnosno svima koji žele steći znanje iz Lean menadžmenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacije će se održavati u prostorijama &bdquo;Tvornice za učenje&ldquo; Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Tvornica za učenje je edukacijsko okružje koje simulira rad tvornice i uvjete u njoj tako da polaznici seminara cijelo vrijeme rade u stvarnim uvjetima tvornice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavači na seminaru su nastavnici i istraživači čije je područje zanimanja organizacija proizvodnje, upravljanje lancem nabave, lean menadžment:</p> <p>&nbsp;</p> <p>dr.sc. Željko Stojkić, izvanredni profesor FSRE Mostar</p> <p>dr.sc. Ivica Veža, redovni profesor FESB Split</p> <p>mag. ing. mech. Igor Bo&scaron;njak, asistent na FSRE Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim profesora na seminaru će svoja iskustva u primjeni Lean alata predstaviti Lean treneri iz lokalnih tvrtki. Seminar &bdquo;Osnove Lean menadžmenta&ldquo; je prvi u nizu od planiranih edukacija iz područja Lean menadžmenta.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-06-19-09-06-solidworks-motion-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Edukacija 3D modeliranje, osnovni nivo</strong></p> <p>Prijavom na edukaciju 3D modeliranje, osnovni nivo i kori&scaron;tenjem CAD programa polaznici mogu naučiti kako nacrtati, dizajnirati i vizualizirati prostorne oblike, tj. dati im treću dimenziju i postaviti ih u virtualni prostor. Cilj je naučiti modelirati sve &scaron;to polaznici zamisle - od stvarnih 3D modela proizvoda i njihovih detaljnih crteža do specijalnih efekata i simulacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacije su namijenjene studentima tehničkih fakulteta, srednjo&scaron;kolcima, tehničarima, inženjerima, kao i svim zainteresiranim djelatnicima tvrtki iz metalnog i drugih sektora, odnosno svima koji žele ući u svijet 3D modeliranja i dizajna. Edukacije će se održavati u prostorijama Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike s licenciranim SolidWorks paketima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavač je nastavnik i istraživač čije je uže područje zanimanja dizajn proizvoda:</p> <p>&nbsp;</p> <p>dr.sc. Neboj&scaron;a Ra&scaron;ović, docent na FSRE</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacija &bdquo;3D modeliranje osnovni nivo&ldquo; je ujedno uvod za slijedeću edukaciju &bdquo;3D Modeliranje napredni nivo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija i obrazac prijave za edukacije 3D Modeliranje i Lean menadžment možete pronaći na web stranici Tvornice za učenja Fakulteta strojarstva računarstva i elektrotehnike: <a title="SUM" href="http://learningfactory.fsre.sum.ba" target="_blank">http://learningfactory.fsre.sum.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-06-tvornica_za_ucenje_1.jpgPlenković, sa najbližim suradnicima danas dolazi u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131645131645Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-30-plenkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak navečer je u Orašju predviđeno sudjelovanje premijera Plenkovića na manifestaciji “Večer Hercegovine u Posavini”.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će u petak u bosanskoj Posavini na svečanosti povodom potpisivanja ugovora o financijskoj potpori projektima od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, te na manifestaciji &ldquo;Večer Hercegovine u Posavini&rdquo;, priopćeno je u četvrtak iz vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenković će u Franjevačkom samostanu u Tolisi nazočiti svečanosti povodom potpisivanja ugovora o financijskoj potpori RH za provedbu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata bosanskohercegovačkih Hrvata, a nakon toga će se u Ora&scaron;ju sastati s predsjednikom vlade Županije PosavskeĐurom Topićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak navečer je u Ora&scaron;ju predviđeno sudjelovanje premijera Plenkovića na manifestaciji &ldquo;Večer Hercegovine u Posavini&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno iz vlade, uz premijera će biti potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar državne imovine Mario Banožić, državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, te državna tajnica za političke poslove Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-30-plenkovic.jpegVozači u BiH duguju milijune maraka za prometne prekršajehttp://grude.com/clanak/?i=131641131641Grude.com - klik u svijetThu, 05 Sep 2019 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-radarska-kontrola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milijuni maraka od naplate kazni za prometne prekršaje svake godine pune proračune u našoj zemlji, dok jednako toliko vozači duguju za prometne kazne. <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan dug vozača u BiH za prometne prekr&scaron;aje iznosi blizu 60 milijuna KM među kojima je i jedan Tuzlak s dugom od 51.484 KM, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA BiH), vozači u FBiH duguju gotovo 36,5 milijuna KM, a u RS-u 19,6 milijuna KM za prometne prekr&scaron;aje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezne uprave svake godine imaju pune ruke posla kada je riječ o prinudnim naplatama neplaćenih prekr&scaron;ajnih naloga, uključujući i kazne za prometne prekr&scaron;aje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveće pojedinačno dugovanje evidentiranih prekr&scaron;itelja u registru novčanih kazni je u iznosu od 51.484 KM", saznaje se iz MUP-a Tuzlanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od siječnja do kolovoza ove godine MUP USŽ naplatio je 835.592 KM od kazni sa prometne prekr&scaron;aje, dok je pro&scaron;le godine naplatio 2,4 milijuna KM. "Prema posljednjim evidencijama jedan od građana na području općine Bihać ima neizmirenih novčanih dugovanja po osnovu prekra&scaron;aja oko 11.000 KM", rekli su iz MUP-a USŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći prometni prekr&scaron;aji koje čine vozači u BiH odnose se na vožnju u alkoholiziranom stanju i prekoračenje dozvoljene brzine kretanja vozila.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-radarska-kontrola.jpgViše od 200 biznismena i političara na konferenciji u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=131632131632Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-18-mostar-panorama-orca-mepas-hum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konferencija se održava u organizaciji Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i Večernjeg lista..<p><br />Konferencija "Inicijativa 20+5+6 - Stanje i perspektive ekonomskog razvoja" na kojoj se očekuje sudjelovanje vi&scaron;e od 200 biznismena, predstavnika izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti te međunarodnih organizacija prisutnih u na&scaron;oj zemlji, održat će se danas, 4. rujna, u hotelu Mepas u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konferencija se održava u organizaciji Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i Večernjeg lista, a pod pokroviteljstvom Izaslanstva Europske komisije u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Inicijativa 20+5+6" koja će biti u fokusu konferencije, predstavlja set prijedloga novih zakona, izmjena i dopuna postojećih zakona te izmjena i dopuna podzakonskih akata, s ciljem rasterećenja gospodarstva i pobolj&scaron;anja poslovnog ambijenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru konferencije "Inicijativa 20+5+6 - Stanje i perspektive ekonomskog razvoja" bit će održana dva panela. Prvi panel nosi naziv "Za&scaron;to je rasterećenje gospodarstva prioritet za rast i razvoj bh. dru&scaron;tva?", a o toj temi govorit će panelisti Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, Miljenko Crnjac, direktor i vlasnik kompanije M.C.I. iz &Scaron;irokog Brijega, Petar Ćorluka direktor i vlasnik kompanije Violeta Grude, Branimr Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj, Snježana Koepruner, direktorica kompanije GS-TMT Travnik i Adem Hanić, direktor TMD Group Gradačac.<br />Moderator ovog panela je Marin Ivani&scaron;ević, vlasnik i direktor računovodstvene kuće Revicon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sinergija kreatora ekonomskih politika &ndash; predstavnika vlasti i poslovne i međunarodne zajednice &ndash; u kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta" naziv je drugog panela. O toj temi govorit će panelisti Fadil Novalić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Jelka Milićević, ministrica financija Federacije BiH, Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a i Khaldoun Sinno, otpravnik poslova Izaslanstva Europske unije u BiH.<br />Moderator drugog panela je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konferencija u Mostaru okupit će na jednom mjestu poslodavce i predstavnike izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti te omogućiti da se u direktnom razgovoru dobiju stavovi predstavnika izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti o zakonskim rje&scaron;enjima koja je predložilo Udruženje poslodavaca FBiH kroz "Inicijativu 20+5+6".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-18-mostar-panorama-orca-mepas-hum.jpgStigla očekivana promjena vremena: Kiša i pad temperaturehttp://grude.com/clanak/?i=131618131618Grude.com - klik u svijetTue, 03 Sep 2019 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-kisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje umjereno do pretežito oblačno vrijeme. <p>&nbsp;</p> <p>U jutarnjim satima, ki&scaron;a, pljuskovi i grmljavina se očekuju u zapadnim i sjeverozapadnim područjima, gdje će biti i intenzivniji, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijepodne se oborine očekuju i u ostatku zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja dana, oborine će oslabiti, a mjestimično i prestati. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjevernog smjera, a u Hercegoivni na trenutke i pojačana bura. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 20, a najvi&scaron;a dnevna od 20 do 26 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjereno do protežito oblačno vrijeme bit će i sutra. Poslijepodne, u sredi&scaron;njim i jugozapadnim područjima sa slabom ki&scaron;om ili kratkotrajnim pljuskom. Jutarnja temperatura od 7 do 13, na jugu do 16, a najvi&scaron;a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveroistoku do 30 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično vrijeme očekuje nas i u srijedu,, umjereno do pretežito oblačno vrijeme. U jutranjim satima ki&scaron;a se očekuje ponegdje u sjevernim područjima. Tijkom dana u sredi&scaron;njim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. Jutarnja temperatura od 10 do 15, na jugu do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 19 do 25, na jugu i istoku do 30 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-kisa.jpgRatko Periću, kako ćeš proći na Božjem sudu!? Pokojni biskupi, kako ste vi prošli?http://grude.com/clanak/?i=131612131612Grude.com - klik u svijetMon, 02 Sep 2019 16:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-02-fra-martin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Martin Planinić hercegovački je franjevac duboko involviran u Hercegovački slučaj. Mogli bismo ga nazvati i izravnom žrtvom Hercegovačkoga slučaja. Široj javnosti je poznat po knjigama s tematikom iz Drugoga svjetskoga rata pa su ga neki nazivali NDH nostalgičarom.<p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali su s njim novinari iz Dnevnog lista, Slobodne Dalmacije i Styrijinog Expressa o Hercegovačkom slučaju i njegovom sada&scaron;njem statusu. </p> <p>Sve razgovore Hercegovački portal prenosi u cijelosti, bez cenzure.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><em><strong>Odlučili smo u ovom broju obaviti razgovor s fra Martinom Planinićem o temi koja nas odavno priti&scaron;će o Hercegovačkom slučaju. Hvala mu &scaron;to se odazvao. Fra Martine, dobro do&scaron;li u na&scaron;u redakciju.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Necenzurirani članak:</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to imate reći na samom početku?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Tko ustanovi bilo kakvu netočnost neka me upozori. Teolo&scaron;ke probleme, koje mi je otvorio Hercegovački slučaj, ostavljam za poslije. No, ne znači da ne&scaron;to i glede teologije ne će biti usputno rečeno. Prije nego prijeđem na sam predmet koji vas zanima moram reći: Ne smijemo, zbog velike zategnutosti među oba klera zaboraviti na na&scaron;u veliku međusobnu ljubav. Mi hercegovački franjevci ne smijemo zaboraviti da je zaslugom biskupa dr. Petra Čule u&scaron;ao partizanski zločin nad nama u Pastirsko pismo zbog kojega su oti&scaron;li u zatvor i blaženi kardinal Alojzije Stepinac i biskup Čule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čuo sam od starijih fratara da se u vrijeme nesta&scaron;ice dijelio zadnji zalogaj. Čuo sam i da je svjetovni svećenik znao na leđima donijeti vreću bra&scaron;na u mostarski samostan u doba nesta&scaron;ice. Svake godine bila je izmjena čestitaka za Božić i Uskrs između hercegovačkih franjevačkih i hercegovačkih svjetovnih bogoslova. Svjedočim za to. Jer, to je bilo i u doba moga studija. Želio bih da sada, u vrijeme tame, stariji svećenici, dok su jo&scaron; živi, &scaron;to vi&scaron;e iznesu primjera obostrane ljubavi koja je, nema dvojbe, bila među nama prije početka Hercegovačkog slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Otkad datira Hercegovački slučaj?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne želim govoriti &ldquo;ab Urbe condita&rdquo;. Tko želi gledati na Hercegovački slučaj iz daleke pro&scaron;losti neka pročita knjige: &ldquo;Hercegovački slučaj&rdquo; od dr. fra Jerke Mihaljevića i &ldquo;Istina o Hercegovačkom slučaju&rdquo; od dr. fra Viktora Nuića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Odakle bismo onda počeli?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP</strong>: Od mojih studentskih dana. Počeo sam studirati u Visokom 1961. Prekinuo sam studij zbog vojne obveze od 1962. do 1964. I nastavio ga u Visokom 1964-1965. Nakon toga sam produžio sa studijem u Sarajevu od 1965. do 1968.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to možete reći iz toga razdoblja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Reći ću &scaron;to sam sigurno čuo, iako se ne sjećam ni kada ni od koga. Čuo sam jo&scaron; u Visokom da je u tijeku ostvarenje onoga &scaron;to je biskup dr. Petar Čule započeo 1942., kad je postao biskup mostarsko-duvanjski i administrator trebinjsko-mrkanski, i obnovio 1958. nakon svoga izlaska iz zatvora. Budući da je biskup Čule oti&scaron;ao u zatvor 1948., odgođen mu je plan za punih deset godina. Do&scaron;ao je, nakon zatvora, u Mostar 1958. I ubrzo je počeo s davno započetim planom da neke župe pripadnu biskupijskom svećenstvu. Nisam tada znao koje su. Budući da to sada znam, nabrojit ću ih: Blagaj, Crnač, Čapljina, Čitluk, Gradina, Grljevići, Grude, Klobuk, Kongora, Jablanica, Mostarski Gradac i Nevesinje. U nevezanim razgovorima čulo se da ga je provincijalov zamjenik fra Jerko Mihaljević pitao o toj njegovoj namjeri i da je dobio odgovor kako to treba prepustiti budućnosti. Budući da je do&scaron;la u javnost informacija da se rje&scaron;ava problem župa u Rimu, jer se počelo ostvarivati &scaron;to je biskup Čule pokrenuo, fra Jerko je htio provjeriti točnost te informacije pa je uputio biskupu pismo. Biskup mu je doslovce odgovorio 31. ožujka 1962: &ldquo;Mnogopo&scaron;tovani!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zar je potreba, da se brukamo pred Svetom stolicom iznoseći nepotrebno sve ove stvari? &ndash; Nama treba odmah jo&scaron; najmanje 100 svećenika, uzev&scaron;i u obzir da imamo i staraca i bolesnika. Ako bi slučajno do&scaron;lo da se uvede jo&scaron; i vjeronauk u &scaron;kole, trebali bismo odmah toga momenta 150 svećenika, a to je broj, koji mi nećemo postići ni kroz 30 godina, budući da će mnogi sada&scaron;nji svećenici i umrijeti. Na&scaron;a dakle generacija neće imati prilike, da traži nove pozicije, nego samo da popuni i održi već postojeće, pa stoga pustimo tu brigu novoj generaciji, kad već budemo u grobu.&rdquo; To je biskup Čule napisao fra Jerki Mihaljeviću dok je iza leđa u Rimu i bez dogovora s fra Zlatkom Ćorićem, onodobnim provincijalom, radio na ostvarenju svoga plana. Jo&scaron; se čulo da je ispred Svete Stolice poslan beogradski nadbiskup gospodin Gabrijel Bukatko da snimi stanje na terenu. Prema toj informaciji koja je kružila među nama, Bukatko nije dolazio u mostarski samostan na razgovor s fratrima nego je prenio Svetoj Stolici samo ono &scaron;to je čuo od biskupa Čule. Do&scaron;lo je do nas i ne&scaron;to sablažnjivo. Netko je od vatikanskih službenika tražio od provincijala fra Zlatka Ćorića da mu dadne deset tisuća dolara, ako želi da se taj spor rije&scaron;i u korist hercegovačkih fratara. Fra Zlatko se sablaznio i nije pristao na taj nagovor. Lijepo molim, da se to provjeri i do istine dođe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Ima li smisla govoriti i &scaron;to se samo čulo pa makar i bez provjere izvora.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Ima. I to je vrijedno za povjesničare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Kad ste čuli da treba predati neke župe?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Čuo sam to od fra Leonarda Oreča 1967., kad nas je do&scaron;ao u Sarajevo posjetiti. U nevezanom razgovoru o svemu i svačemu nabrojio nam je župe koje treba predati: Crnač, Gradinu, Grljeviće, Grude i Mostarski Gradac. Nije se znalo ni kada ni dokada. Čuli smo negdje u studenom 1967. da ih treba predati u roku &scaron;est mjeseci. Početkom 1968. doznali smo da to treba provesti u nedjelju 12. svibnja 1968. &Scaron;to smo čuli mogli smo ubrzo i provjeriti čitajući na&scaron;e glasilo &ldquo;Mir i dobro&rdquo;. U tom glasilu nalaze se i osvrti provincijala fra Rufina &Scaron;ilića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Gdje Vas je zatekao taj dan?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Zatekao me u Konjicu. Budući da sam kao svećenik studirao posljednju godinu u Sarajevu i da mi je Konjic bio najbliža na&scaron;a župa, dolazio sam na poziv župnika fra Brune Ćesića pomoći konjičkim fratrima. Ne znam koji je bio razlog njegovu pozivu u svibnju, ali je sigurno da sam mu se odazvao i do&scaron;ao mu u subotu 11. svibnja 1968. popodne da bih noćio i sutra mu (u nedjelju 12. svibnja) bio pri ruci. Ni&scaron;ta podrobno nisam čuo u Konjicu osim izričaja da to treba učiniti bez odgađanja. Kad sam se pak vratio u Sarajevo, čuo sam od bogoslova da je buna u svim župama. &Scaron;to sam čuo to sam i pročitao u &ldquo;Oslobođenju&rdquo; od 13. svibnja 1968. Zapanjujuća je vijest bila da je svećenik iz Crnča odvezen i da je u Grudama zazidana crkva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Ipak su vam oduzete dvije župe!</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Točno! To su Grljevići i Gradina, moja rodna župa. Ne znam &scaron;to je bilo u Grljevićima. Znam &scaron;to je bilo u mojoj rodnoj župi Gradini. Don Srećko Majić, imenovani župnik, rekao je da ne će ući u obijenu kuću. Straža je to povjerovala pa se povukla. U međuvremenu, on se nastanio u kući Ivana Cvitanovića iz moga sela i iskoristio prigodu kad su njegovi suradnici obili župni stan. I on je u&scaron;ao u obijeni stan. To je činjenica. Uz tu činjenicu vezane su i namje&scaron;tene pucnjave i krađa jezička sa zvona da bi ljaga pala na fratarsku rodbinu. Tomu u prilog donosim dvije činjenice: Pa&scaron;čara oti&scaron;la u zrak, a pas ostao živ. Jezičak, &scaron;to ga je tobože ukrala fratarska rodbina, nađen je u ogradi blizu crkve. To su činjenice. Uskraćujem tumačenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Iako ne želite govoriti ab Urbe condita, ipak biste morali iznijeti neke Vama poznate činjenice.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jerko Mihaljević: &ldquo;Hercegovački slučaj u svijetlu dokumenata&rdquo;. Humac 1976. str. 56.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Poslu&scaron;at ću Vas i reći ne&scaron;to, unatoč opasnosti da pogrije&scaron;im. Ostavljam po strani neistraženi problem bosanskih krstjana, popove glagolja&scaron;e, odlazak bosanskog biskupa sa njegovim kaptolom u Đakovo i praktični nestanak katoličkog svećenstva u Bosni. Poći ću od činjenice da su Franjevci, nakon svoga dolaska, djelovali u Bosni kao misionari i tijekom vremena preuzeli su i redovitu brigu za vjernike. I ostali su u Bosni cijelo vrijeme turske okupacije i dočekali dolazak nadbiskupa dr. Josipa Stadlera s njegovim novim suradnicima, svjetovnim svećenicima. Budući da je Austro-ugarska htjela germanizirati Bosnu i Hercegovinu, zatražila je od Svete Stolice da uvede u Bosnu svjetovno svećenstvo, ne bi li odvojila narod od franjevačkog utjecaja. Ne znam ni kako ni kojim smjerom je to i&scaron;lo, ali znam sigurno da je papa Leon XIII. uveo u Bosnu redovitu hijerarhiju svojom bulom &ldquo;Ex hac augusta&rdquo; 5. srpnja 1881.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko želi znati vi&scaron;e neka pročita: &ldquo;Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini&rdquo; od dr. fra Berislava Gavranovića, &ldquo;Lucerna lucens&rdquo; od dr. fra Ignacija Gavrana i &ldquo;Bosanski franjevci i nadbiskup dr. Josip Stadler&ldquo;, od dr. fra Velimira Blaževića. Držim da je Sveta Stolica mogla uvesti redovitu crkvenu hijerahiju u Bosni samo od svećenika franjevaca, bez svjetovnih svećenika. No, to nije učinila nego je omogućila dolazak svjetovnom kleru. Ovo moje mi&scaron;ljenje ne kosi se s generalom fra Konstantinom Koserom koji je u jednom broju Glasa koncila (nisam siguran ili je to bilo 1970. ili 1971.) kazao da franjevci kao redovita hijerarhija mogu imati svoje metropolije i sufragane biskupije. Prije toga, dobro se sjećam da je fra Rufin pričao kao mu je kardinal Aggaginian (Agađinian) rekao: &ldquo;&Scaron;to se borite toliko za župe u Hercegovini? Idite u misije i dat ću vam gotove nadbiskupije i biskupije u jednom misijskom području.&rdquo; Na to sam dobacio: &ldquo;Do dolaska Austrije&rdquo;, na &scaron;to se fratarski skup grohotom zasmijao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: To se odnosi na Bosnu, a nas zanima Hercegovina?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nemoguće je govoriti o Hercegovačkom slučaju bez kratkog osvrta na uspostavu redovite hijerarhije u Bosni, jer je tim činom Sarajevo postalo nadbiskupija s dvije sufragane biskupije &ndash; Mostarom i Banjalukom. (&Scaron;to je sve bilo u istočnoj Hercegovini i kako su fratri iz nje nestali, razgovarajte s na&scaron;im fratrom sveučili&scaron;nim profesorom u Mostaru dr. fra Andrijom Nikićem.).<a name="_ftnref1" href="http://hercegovackiportal.com/2019/09/02/necenzurirano-osvrt-fra-martina-planinica-na-objavljeni-intervju/#_ftn1">[1]</a> U sklopu uspostave redovite hijerarhije nije se mogla zaobići ni Hercegovina. Morao je onodobni biskup fra Pa&scaron;kal Buconjić podijeliti župe između franjevaca i svjetovnih svećenika u zapadnoj Hercegovini. On je odredio da istočna Hercegovina pripadne njima, a zapadna franjevcima, ne samo s postojećim nego i s budućim župama. Tomu se usprotivila Austro-ugarska pa je biskup Buconjić morao dati neke župe svjetovnom kleru, praktično nepostojećem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li to bilo u redu?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>MP Ne! Nije bilo u redu određivati &scaron;to će nepostojeći svećenici dobiti. Kad ih bude, imat će i oni svoj životni prostor, ako budu tu djelovali. Trebalo je čekati dolazak novih svećenika pa tek onda u bratskom dogovoru ponuditi im životni prostor. Budući da je sve to &ldquo;austrougarsko maslo&rdquo; mogu barem upitati: Je li izvan snage sve &scaron;to je Austro-ugarska tražila od Svete Stolice, ako to traženje nije ostvareno do dolaska pape Pija X.? Kako se to može složiti s njegovom zabranom petljanja Austro-ugarske u crkvene poslove? U vrijeme dolaska Pija X. postojala je Austro-ugarska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li biskup Buconjić o&scaron;tetio franjevce?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Te&scaron;ko je na to odgovoriti, ali, istini za volju, treba priznati da biskup Buconjić nije naredio da fratri osnuju župe i da osnovane župe dadnu svjetovnim svećenicima. On je omogućio svjetovnim svećenicima osnivanje župa koje je morao imenom označiti zbog državnoga pritiska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jesu li svjetovni svećenici osnovali te Buconjićeve župe?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne! Ni govora. Do 1918. svjetovni svećenici nisu osnovali nijednu od Buconjićevih župa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Tko ih je osnovao?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>MP Osnovali su ih franjevci radi pastoralnih razloga. I te im je župe 1923. ponudio biskup fra Alojzije Mi&scaron;ić zbog nedostatka svjetovnog klera. Biskup Buconjić i don Marijan Kelava napravili su ugovor koji je odobrila Sveta Stolica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to je konačno učinio biskup Čule prije izbijanja Hercegovačkog slučaja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> On je iza leđa franjevacima radio na abrogaciji (opozivu) Dekreta iz 1923. i uspio je. Budući da je bez dogovora s franjevcima to radio, uradio i to netaktično provodio pa je izazvao protiv sebe i hercegovački puk i hercegovačke franjevce. I, eto, to bi bila srž Hercegovačkog slučaja, reakcije na neprimjerenu akciju biskupa Čule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to je s dekretom Romanis pontificibus?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Budući da se nije naziralo rje&scaron;enje, Sveta Stolica je izdala dekret Romanis pontificibus u kojem nam je dala samo tri župe od njih jedanaest. Nije samo to njezina pogrje&scaron;ka nego i to &scaron;to je rezidenciju u Čapljini dala svjetovnom svećenstvu u trajni posjed bez ikakve fratarske nazočnosti u Čapljini. Budući da franjevci nisu pristali na to, produžio se Hercegovački slučaj u novi nedogled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Koliko nam je poznato general K. Koser nagovarao vas je na pristanak.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da. Nagovarao nas je. No čuo je i na&scaron;e razloge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Dolazio je i isusovac o. Vlado Vla&scaron;ić, brat va&scaron;ega fratra fra Vlade Vla&scaron;ića.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP :</strong>Da. Dolazio je kao apostolski vizitator i provoditelj Dekreta. Razgovarao je s nama skupno u svakom distriktu i poslije osobno sa svakim fratrom i svjetovnim svećenikom. On je dao svoje izvje&scaron;će o neprovedivosti Dekreta pa se časno i po&scaron;teno povukao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li onodobno starje&scaron;instvo uputilo svoj stav Svetoj Stolici?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da, uputilo je svoj glasoviti &ldquo;Non possumus&rdquo;. U tom dokumentu iznesene su zapreke &scaron;to stoje na putu izvr&scaron;enju Dekreta. Ubrzo je ispred uprave Reda poslan fra Andrija Bonni obaviti &ldquo;sječu knezova&rdquo;. Nakon njegova odlaska nastupila je pravna blokada koja jo&scaron; traje. Ne zamjeram Svetoj Stolici ustrajnost na izvr&scaron;enju Dekreta. Zamjeram joj &scaron;to nije pobila razloge na&scaron;ega &ldquo;non possumus&rdquo;. Po svaku cijenu tražiti izvr&scaron;enje Dekreta niti je taktično niti je po&scaron;teno niti služi na čast Crkvi, u kojoj je takva okrutnost vi&scaron;e stoljeća žalosna svagda&scaron;njica. Mora se rečeno izvr&scaron;iti pa makar cijeli svijet propao. Cijeli svijet nije propao, ali je Crkva među nositeljima visoke vlasti rastrgana kao janjeća mje&scaron;ina među zvijerima. To je rezultat crkvenoga terora, ozakonjena u Srednjem vijeku i dana&scaron;njega terora komu se kraj ne nazire. No, vi&scaron;e o tom, ako vas bude zanimalo moje teolo&scaron;ko gledi&scaron;te koje mi je rastvorio Hercegovački slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to je bilo nakon toga?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Pred kraj svoga biskupovanja biskup Čule je potvrđivao na&scaron;e promjene i uveo kakav-takav red u biskupiji. Isto to nastavio je i njegov nasljednik biskup Pavao Žanić. Biskup, pak, dr. Ratko Perić, umjesto da tako nastavi, po&scaron;ao je po&scaron;to po to i to doslovce provesti Dekret, ne uvažavajući proteklo vrijeme i njegovo novo breme. On je dugo s fratrima razgovarao i kao papiga ponavljao latinsku frazu &ldquo;ad literam&rdquo; = &ldquo;doslovce&rdquo;. To njegovo &ldquo;ad literam&rdquo; bacalo je u aut sve franjevačke prijedloge. Ča&scaron;a se ipak napunila i prelila kad je, u jeku rata, dok jo&scaron; nije mogao biti siguran da ne ćemo morati Mostar napustiti, zatražio Cim, Rudnik i Iliće sa svim na&scaron;im stanjem i imanjem. Čulo se da je odgovorio, upitan &scaron;to je to uradio: &ldquo;U mutnu se lovi!&rdquo; &Scaron;to je mislio loviti i uloviti? Ne znam. Sve su prilike da je lovac postao lovinom, episkopatu na sramotu, a Crkvi na veliku i nepopravljivu &scaron;tetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jesu li svjetovni svećenici imali ijednu župu u zapadnoj Hercegovini pred izbijanje Hercegovačkog slučaja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da! Imali su &scaron;esnaest dana&scaron;njih župa. Navest ću ih ne razlikujući gotove od osnovanih: Glavatičevo, Drežnica, Bijelo Polje, Sutina, Kru&scaron;evo, Gabela, Studenci, &Scaron;ipovača-Vojnići, Jare, Polog, Ledinac, Vir, Vinica, Ra&scaron;eljke, Grabovica i Prisoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Kakav bi bio položaj fratara da je proveden Dekret?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne znam &scaron;to bih rekao: lo&scaron; ili grozan. Jer, gubimo obje obale Neretve. Lijevu od Čelebića do Metkovića, a desnu, izuzev&scaron;i &Scaron;urmance, selo međugorske župe, od Jasenice do Metkovića. Otjerani s Neretve možemo se povlačiti do Atlantika. A kud onda?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Čuje se ipak da vam je zagarantirana polovina vjernika!?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Tako je na papiru. A u stvarnosti je drukčije. To je pro&scaron;irenje istočne Hercegovine na zapad. A poznato nam je da je u istočnoj Hercegovini bilo srbljenja preko pravoslavlja i turčenja preko islama. Budući da je istinita narodna izreka: &ldquo;Tko tuđe prisvaja, njegovo pusto ostaje&rdquo;, i da su svjetovni svećenici stalno prisvajali franjevačko, tjerajući ih pred sobom, po ustaljenoj praksi, opet ćemo sve dijeliti napola kad im izmakne ono njihovo. Budući da se oni ne će vraćati u Drežnicu, izgubljeno će nadoknaditi, oduzimajući na&scaron;e. Mogao bi biskup mirne du&scaron;e po tom načelu, kako bi dobio izgubljenu polovinu vjernika, osnovati župu i u Rodoču i u Jasenici, a nas zbiti u mostarski samostan. U čudu pitan: Je li itko od braće rekao prigodom diobe, da mu je osigurana polovica od očeva imetka, kad on, ne bitno kako, izgubi ne&scaron;to od svoga dijela?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Niste Vi, koliko nam je poznato, bili akter u Hercegovačkom slučaju ni na početku ni na nepotpunom zavr&scaron;etku. Za&scaron;to ste oti&scaron;li iz Veljaka na Tepčiće?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> To bih osvijetlio jednom &scaron;aljivom zgodom. Kad smo na Humcu imali svoj službeni skup i do&scaron;li na ručak, svatko je bez nekih posebnih kriterija zauzimao zadnje mjesto. Tako sam pomičući se prema vrhu do&scaron;ao skoro do sama vrha. Kad mi je netko &scaron;aljivo dobacio da sam se visoko popeo, uzvratio sam: &ldquo;Uzvisila me bratska poniznost.&rdquo; Dok je fra Rufin &scaron;titio fratre svojim ugledom i svojim umijećem, bilo ih je koji su se isticali kao borci. Kad je nestalo fra Rufina i njegove za&scaron;tite, nestalo je i &ldquo;hrabrih boraca&rdquo;. Nije htio nitko i nije imao tko pa je zapalo mene. Po&scaron;ao sam kad je trebalo poći i do&scaron;ao jer je trebalo doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jeste li prije dali do znanja da bi se to moglo s Vama dogoditi?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da. Ne samo usmeno na javnim skupovima, &scaron;to može potvrditi videoteka fra Marka (st..) Dragićevića, nego i pismeno, &scaron;to može potvrditi crkvena pismohrana. Da bih vam to pojasnio, reći ću da nisu biskupi bez svoga udjela u ovome mom koraku. Pitam sve biskupe, članove BKJ i pokojne i žive. Pokojne pitam: Kako ste glede mene pro&scaron;li na Božjem sudu?, a žive: Kako ćete glede mene proći na Božjem sudu?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Tvrdnja je presmiona! Možete li je činjenično utemeljiti?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Svakako! Kad je na početku svoga pontifikata odredio sarajevski nadbiskup dr. Marko Jozinović da uskrati ređenje franjevačkim bogoslovima Bosne Srebrene, pismeno sam ga ukorio. Prvo mi je pismo bilo koliko-toliko blago, a drugo i dugo i o&scaron;tro. Prvo sam pismo poslao na uvid samo Provincijalatu Bosne Srebrene, a drugo 20. listopada 1978, i &ldquo;Tajni&scaron;tvu BKJ u Zagrebu&rdquo; s popratnim svojim pismom: &ldquo;Da bih zadovoljio zahtjevima svoje savjesti u ovo vrijeme, napisao sam pismo dr. Marku Jozinoviću, sarajevskom nadbiskupu. To pismo &scaron;aljem i Vama na uvid, spreman primiti pouku pa i ukor.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li Vam stiglo i&scaron;ta od BKJ?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ni&scaron;ta! Ni pouka ni ukor. Zato sam im godinu dana poslije &ndash; 20. listopada 1979. &ndash; uputio pismo: &ldquo;Dana 20. listopada 1978. pod po&scaron;tanskim brojem na omotnici R 1941 poslao sam Vam kopiju pisma, upućenu sarajevskom nadbiskupu dr. Marku Jozinoviću, od 18. listopada 1978, s popratnim pismom Vama od 20. listopada 1978.: &lsquo;Da bih zadovoljio zahtjevima svoje savjesti u ovo vrijeme, napisao sam pismo dr. Marku Jozinoviću, sarajevskom nadbiskupu. To pismo &scaron;aljem i Vama na uvid, spreman primiti pouku pa i ukor.&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ste to dobili 23. listopada, svjedoči povratnica s dva po&scaron;tanska žiga. Danas, dakle nastade prvi dan druge godine, a ne stiže ni pouka ni ukor. Zato lijepo molim da mi odgovorite:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Držite li i&scaron;ta do svećeničkih, a pogotovo do redovničkih pisama?</li> <li>Mogu li držati da je u spomenutom pismu sve &ndash; makar gorka &ndash; istina, pa za ukor i pouku nema razloga.&rdquo;</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Dobiste li odgovor?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne! To je njihova pogrje&scaron;ka i njihova sramota. Budu li se prali, bit će objavljena oba pisma dr. Marku Jozinoviću.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li bilo jo&scaron; ikakvih okr&scaron;aja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da. Bilo ih je. Pokazat će to pismohrana Reda, Provincijalata i Biskupskog ordinarijata u Mostaru. Navest ću i neke činjenice: Nakon župnikova prisilnoga odlaska iz Čapljine bio sam u koncelebraciji 4. listopada u Čapljini na svetog Franju, za&scaron;titnika te župe. Zbog toga ili i zbog toga do&scaron;ao je u Mostar general Reda fra Hermann Schal&uuml;ck. Posebno je razgovarao s čapljinskim koncelebrantima. I ja sam dobio riječ. I ostavio sam mu svoju pisanu građu. Na na&scaron;em lokalnom skupu u Tihaljini krajem siječnja 1995., u nazočnosti provincijala fra Tomislava Pervana rekao sam ne&scaron;to kao repliku na Monterisijeve riječi:</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li>Ne može se to rije&scaron;iti, tako da bude 4+4=8.</li> <li>Imate pravo, rekoh mu, ne može se to rije&scaron;iti tako. Nije čak ni važno, hoće&nbsp; &nbsp; &nbsp;li biti 5+3=8, ili 6+2=8 u korist biskupa. Žalosno je &scaron;to je u Crkvi moral džungle &ndash; pravo jačega. Stidim se &scaron;to sam katolik.<br /><br /></li> </ul> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li Vas Monterisi ukorio?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije me ukorio nego neprimjereno reagirao. Potvrdio sam tada rečeno, ostao pri (iz)rečenom i to osvijetlio žalosnom činjenicom. Kad je do&scaron;la vjernička delegacija iz Gradine, moje rodne župe, biskup Čule je primio dvojicu, s njima razgovarao i u razgovoru (iz)rekao: &ldquo;Uzalud se borite. Mi smo jači. Većina biskupa su popovi i papa je pop.&rdquo; Kad mi se Monterisi usprotivio i rekao: &ldquo;Ne vjerujem da bi to biskup Čule mogao reći&rdquo;, pozvao sam se na živućega svjedoka s imenom i prezimenom. Jednako vrijedi i za na&scaron;e fratre-posjetitelje iz Rima, delegate generala Giacoma Binnia, krajem studenoga 1997. Kad su nam do&scaron;li u bratski posjet fra Peter Schorr, fra Stephan Ottenbreit i fra Kapistran Motzalla, poslao sam po njima sve &scaron;to sam pisao prethodnom generalu s kratkim popratnim pismom. No, sve je to ostalo nepročitano ili u ko&scaron; bačeno!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne znam. Razgovarao sam s Peterom Schorrom na Humcu te godine i u razgovoru mu dao do znanja da ću se i ja uključiti u borbu, ne bojeći se nikakve crkvene kazne, spreman za Crkvu žrtvovati sve &scaron;to sam od nje primio, poput vojnika koji je spreman dati u ratu za domovinu sve &scaron;to je od nje primio. Čudim se &scaron;to fra Peter Schorr nije upozorio svoje sukolege na opasnost. Pred sami dan predaje župa, 19. veljače 1999., htio sam predati pismo generalovim delegatima. Nije mi pismo primljeno nego mi je fra Stephan Ottenbreit odvratio: &ldquo;Po&scaron;aljite to u Rim. Znamo mi &scaron;to ćemo učiniti.&rdquo; Koliko su znali &scaron;to će učiniti i koliko su učinili &scaron;to su mislili da znaju? Ne znam! Ostajem bez teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li proveden Dekret 21. veljače 1999.?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije. Dokazuje i pokazuje moja nazočnost u župi Ploče-Tepčići. Dekret je progla&scaron;en provedenim. &ldquo;Koliko će konj imati nogu, ako mu rep proglasimo nogom?&rdquo;, upita A. Linckoln svoje suradnike. Kad su odgovorili: &ldquo;Pet&rdquo;, rekao im je: &ldquo;Imat će i dalje četiri noge, jer rep ostade rep i kad se proglasi nogom.&rdquo; I Dekret ostade neproveden, iako je 21. veljače 1999. progla&scaron;en provedenim. Da je bio proveden ne bi me bilo ovdje. Moj boravak ovdje znak je da je javnost obmanuta. Jer, ostalo je sve kako je i bilo. Kad bi bilo običnoga ljudskog po&scaron;tenja, dobrovoljno bi se prijavili pred crkvenim sudom u Vatikanu sva tri generalova delegata, mons. Zago, biskup dr. Ratko Perić i na&scaron; provincijal fra Tomislav Pervan. Dužni su odgovoriti na pitanja: Za&scaron;to ste Svetoj Stolici probudili lažne nade? Za&scaron;to niste proveli Dekret? &Scaron;to ga niste proglasili neprovedivim kad ga već niste mogli provesti? &Scaron;to se niste ugledali na isusovca o. Vladu Vla&scaron;ića i &scaron;to nam poput njega niste iznijeli zapreke &scaron;to stoje na putu provedbi? Činjenice su sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Župe su ostale nezbrinute. Bez svećenika.</li> <li>Nisu ni poku&scaron;ali dovesti nove svećenike.</li> <li>Vratili su se neobavljena posla s možebitnim izvje&scaron;ćem da će se Dekret&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;provesti tijekom vremena. Vrijeme radi za nj.</li> <li>Na sam dan provedbe Dekreta, barem &scaron;to se tiče župe Ploče &ndash; Tepčići, nije se znalo ni tko će iz Mostara poći ni tko će na Ploče &ndash; Tepčiće doći.</li> <li>Župa Ploče-Tepčići bila je vi&scaron;e od dva mjeseca nezbrinuta.</li> <li>Tek 22. travnja 1999. pod brojem 472/99 imenovan je župnikom don Josip Galić.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Zar se treba čuditi &scaron;to su nezbrinuti vjernici tražili svećenika i na&scaron;li ga u mojoj osobi. Do&scaron;ao sam im iste te godine 28. ožujka, na Cvjetnu nedjelju imati obrede Velikog tjedna te ispovjediti staru čeljad po kućama i ostale vjernike u župi. Nakon Uskrsa sam ostao gdje sam na Cvjetnicu svečano do&scaron;ao. Ako me zapadne Veliki petak, prihvatit ću ga i sa svetim Pavlom reći: &ldquo;Sada nalazim radost u patnjama koje podnosim za vas &ndash; i tako u svome tijelu dopunjam &scaron;to nedostaje Kristovim mukama &ndash; za Tijelo njegovo koje je Crkva.&rdquo; (Kol 1,24).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Zar se zbilja ne bojite crkvenih kazna?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Rubikon sam pre&scaron;ao. Primam poput Spartanca &scaron;tit iz ruku majke Crkve koja mi riječima plemenite Spartanke govori. &ldquo;Vrati mi se, sine, ili na njemu ili s njim!&rdquo; Nakon stradanja svoje pet braće čujem glas iste svoje majke Crkve koja me ohrabruje riječima majke Makabejke: &ldquo;Budi dostojan svoje braće i prihvati smrt, da te s tvojom braćom u vrijeme milosti opet nađem!&rdquo; (2Mak 7,29). Kad ne bih ovako bio spreman postupiti, morao bih se zastidjeti starozavjetnog vjernika koji reče: &ldquo;Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim jer ti si sa mnom &ldquo; (Ps 23,4). &ldquo;Gospode, zazvah te i ti si me ozdravio. Gospode, izveo si mi du&scaron;u iz podzemlja, na rubu groba ti si me oživio&rdquo; (Ps 30,3-4).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to će biti kad Vas kanonski lupe?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nastavit ću živjeti kao i dosada. Kad se G. Savonarola nije bojao lomače, nema razloga da se bojim zapaljiva papira, neovisno o napisanom sadržaju. Nije na odmet znati: Kad je kardinal &ldquo;izvr&scaron;itelj odluke&rdquo; pape Aleksandra VI. rekao pred razbuktanom lomačom Savonaroli da ga li&scaron;ava i vojujuće i slavodobitne Crkve, on je odgovorio: &ldquo;Ove može&scaron;, a one ne može&scaron;.&rdquo; Parafrazirajući Savonaroline riječi i ja već sada izjavljujem: Nitko me ne može li&scaron;iti ni sada&scaron;nje Crkve. Crkva je Isus &ndash; pravi trs s vjernicima lozama. Samo Otac siječe neplodnu, a čisti plodnu. Taj posao je samo Očev i ničiji vi&scaron;e. Želio bih čuti komu je Otac na osnovi petnaestog poglavlja iz Ivanova Evanđelja predao nožice iz svojih ruku? Kroz svoj svećenički život trudio sam se biti vjeran Isusu Kristu. Izjavljujem da me je ta vjernost dovela na Tepčiće i da sam spreman, vjeran Isusu Kristu, biti bačen na povijesno smetlji&scaron;te i, poput psa lutalice, crknuti na cesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jeste li ikad biskupu i&scaron;ta rekli prije svoga odlaska iz Veljaka?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Do&scaron;ao sam mu 12. ožujka 1999. u Mostar kao Nikodem Isusu, dakle po noći, sa zahtjevom da razoruža fratre. Ne ću ići u &scaron;irinu nego ću iznijeti svoje prijedloge:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Vratite fratre na župe dok se ne postigne potpuno rje&scaron;enje.</li> <li>Zatražite da se opozove otpust otpu&scaron;tenih iz Reda.</li> <li>Dajte čapljinskim svećenicima redoviti pastoralnu službu.</li> <li>Zatražite da bude oblačenje (obred redovničkoga oblačenja i primanja u novicijat &ndash; godinu ku&scaron;nje.) u Čapljini i da toga dana bude Čapljina ispunjena i jednim i drugim svećenstvom.</li> <li>Budući da je asi&scaron;ki biskup zaodjenuo gologa Franju, i Vi, jer ste biskup, zaodjenite kolektivnog Franju u svojoj biskupiji, tražeći da se &scaron;to prije održi kapitul provincije kako bi provincija mogla slobodno živjeti.</li> <li>Moguće će biti rje&scaron;enje kad bude kapitularna uprava. Imat ćete s kim ravnopravno razgovarati i u konačnici slučaj rije&scaron;iti.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Moji su prijedlozi ostali kao glas vapijućeg u pustinji. Ostavljam čitateljima da me na temelju tih prijedloga sude i prosude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Ima li izgleda da se taj slučaj ipak rije&scaron;i?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Nema izgleda na ovoj zemlji. Rje&scaron;enje ovoga slučaja samo nam može doći kao dar iz visina od Oca svjetlosti. Ako nam taj dar dobri Otac ne udijeli nego nam ga pravedni Bog za kaznu uskrati, sudnji će dan proći, a rje&scaron;enje ne će doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Biste li mogli malo pojasniti sada rečeno?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Te&scaron;ko je to pojasniti bez teologije. Mogu samo reći da mi je hercegovački slučaj otvorio nove teolo&scaron;ke vidike. No, trebao bi za to novi razgovor. Ne znam koliko bi Vam bio zanimljiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to biste poručili čitateljima?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ni&scaron;ta osim svetopisamskih riječi: &ldquo;Dobro je u miru čekati spasenje Božje&rdquo; (Tuž 3,26). A mnogo toga se u Crkvi nakupilo &scaron;to bi dobri Bog svojim nožicama trebao odstraniti. Neka dobri Otac konačno duboko zareže i svaku trulež s Krista-trsa odreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3><strong>Intervju za Express magazin:</strong></h3> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><em> &Scaron;to se zbiva u Hercegovini između biskupa Perića i Franjevaca na župama po dekretu, dodijeljenih svjetovnom svećenstvu dekretom Romanis pontificibus? Nadamo se da ćemo koliko-toliko zadovoljiti i sebe i svoje čitatelje razgovorom koji je obavila na&scaron;a <strong>novinarka Adisa Bećiragić</strong> s <strong>fra Martinom Planinićem</strong>, nastanjenim u župi Ploče-Tepčići od 28. ožujka 1999.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB:</strong> &Scaron;ta je pravi razlog, uvjetno rečeno, pobune crkvene zajednice u Hercegovini protiv crkvenih zakona, biskupa Ratka Perića te cijele Rimske kurije?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Teolo&scaron;ki gledano netočan je pojam crkvena zajednica. Jer, Crkva koja je cijela u cijelom svijetu, cijela je i u svakom dijelu toga svijeta. Umjesto &laquo;pobune crkvene zajednice u Hercegovini&raquo; trebalo je stati pobune vjernika katolika u Hercegovini. Ta je pobuna izbila u javnost 12. svibnja 1968., kad su biskupovi svećenici-popovi prema iznuđenim odlukama vi&scaron;ih crkvenih instanci u Rimu, obilno potpomognuti traženjima mostarskog biskupa, sebi zacrtali da tada preuzmu gotove župe, crkve i župne kuće s posjedima u kojima ni uz pomoć anđela ne bi mogli pronaći kapljicu biskupova znoja ni novčića njegovih popova, uložena u ono &scaron;to su fratri stoljećima mukotrpno stjecali i u to svoje živote ulagali. A te župe su: Crnač, Gradina, Grljevići, Grude i Mostarski Gradac. Toj nepravednoj i nepravičnoj odluci za vrijeme biskupa dr. Petra Čule i provincijala dr. fra Rufina &Scaron;ilića, oprli su se vjernici tih župa. Taj otpor ima svoju povijesnu pozadinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjevci su, nakon svoga dolaska u Primorje (Dalmacija) djelovali u Hercegovini (Put iz Dubrovnika prema Bosni) i u Bosni kao misionari. Tijekom vremena srodili su se s vjernicima. Franjevci su jedina živuća institucija koja je nadživjela srednjovjekovne banove, Bosanske kraljeve, turske sultane, austougarske careve, karađorđevića dinastiju, Nezavisnu Državu Hrvatsku, komunističku vlast sa svim njezinim masakrima i uzni&scaron;tvima. I doživjela zoru slobode koju danas dijelimo s vjernim i svjesnim narodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem počinje s austrougarskom okupacijom. Budući da je Austrougarska htjela germanizirati Bosnu i Hercegovinu, zatražila je od Svete Stolice da uvede u Bosnu svjetovno svećenstvo, ne bi li tako odvojila narod od franjevačkog utjecaja. Zato je, protjerav&scaron;i zadnjeg bosanskog biskupa franjevca fra Pa&scaron;kala Vujičića u Dalmaciju, dovela stranca &ndash; popa &ndash; svoga biskupa Nijemca &ndash; dr. Josipa Stadlera u Sarajevo. U tom kontekstu okupacije papa Leon XIII. ne slobodno nego pod prisilom Bečkoga dvora uvodi u Bosnu redovitu hijerarhiju svojom bulom &ldquo;Ex hac augusta&rdquo; 5. srpnja 1881. Tko želi &scaron;to objektivnije i &scaron;to vi&scaron;e o (do)znati može pročitati mnoge knjige o tom napisane, a ja posebice preporučujem: &ldquo;Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini&rdquo; od dr. fra Berislava Gavranovića, &ldquo;Lucerna lucens&rdquo; od dr. fra Ignacija Gavrana i &ldquo;Bosanski franjevci i nadbiskup dr. Josip Stadler&ldquo;, od dr. fra Velimira Blaževića. Da je kojom srećom Sveta Stolica,&nbsp; vođena evanđeoskim pobudama i ljudskom razborito&scaron;ću, odbila bečku prisilu, ona bi iskoristila vi&scaron;estoljetno iskustvo tada jedinog domaćeg klera &ndash; franjevaca &ndash; pa ih uvela u redovitu crkvenu hijerarhiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo moje mi&scaron;ljenje u skladu je s generalom fra Konstantinom Koserom koji je u jednom broju Glasa koncila kazao da franjevci kao redovita hijerarhija mogu imati svoje metropolije i sufragane biskupije. Prije toga, dobro se sjećam, fra Rufin je pričao kako mu je kardinal Aggaginian (Agađinian) rekao: &ldquo;&Scaron;to se borite toliko za župe u Hercegovini? Idite u misije i dat ću vam gotove nadbiskupije i biskupije na jednom misijskom području.&rdquo; Na to sam dobacio: &ldquo;Do dolaska Austrije!&rdquo;, na &scaron;to se fratarski skup grohotom zasmijao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na nesreću svih nas &ndash; i fratara i povjerenog im puka &ndash; Sveta je Stolica, vođena političko-okupacijskim motivima Austrougarske monarhije, dovela u Bosnu svjetovno svećenstvo i odmah naredila da mu franjevci predadnu izvjestan broj svojih gotovih župa. Taj feudalističko-monarhistički nastup Svete Stolice izazvao je veliki narodni gnjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tada je Sarajevo nadbiskupsko sjedi&scaron;te sa sufraganim biskupijama &ndash; Mostarom i Banjalukom. Budući da se u tom sklopu nije mogla zaobići ni Hercegovina, i onodobni mostarski biskup franjevac fra Pa&scaron;kal Buconjić morao je dodijeliti neke župe svjetovnim svećenicima kojih tada u zapadnoj Hercegovini praktično nije ni bilo. I, eto to je istočni grijeh iz kojega je proistekao hercegovački slučaj. Da je bilo tada u Hercegovini svjetovnih svećenika barem onoliko koliko im je Buconjić morao dati župa, hercegovački bi slučaj bio nemoguć. Premda je hercegovački slučaj vezan uz tu činjenicu, nitko ne smije okrivljivati biskupa Buconjića, jer nije on odredio da fratri župe osnuju pa ih tek tada svjetovnom kleru dadnu nego je omogućio svjetovnim svećenicima osnivanje župa koje je morao imenom označiti zbog državnoga pritiska. Vrijeme je odmicalo bez svjetovnih svećenika, a daleko su Gradnići od tih mogućih njihovih župa. Zato su fratri na tom području počeli graditi kuće, kapelice i ubrzo crkve. Fratri su, dakle, bili osnivatelji nekoć budućih biskupijskih župa. Jer, to su bile potrebe vjernika, udaljenih od Gradnića. Te je župe, odavno već osnovane, biskup fra Alojzije Mi&scaron;ić godine 1923. povjerio franjevcima zbog nedostatka svjetovnog klera. Biskup Buconjić i njegov tajnik pop don Marijan Kelava napravili su ugovor koji je odobrila Sveta Stolica. I taj ugovor je obostrano po&scaron;tivan sve do dolaska dr. Petra Čule za biskupa. On je iza leđa franjevacima radio na AB:rogaciji (opozivu) toga Dekreta iz 1923. I uspio je. Budući da je bez dogovora s franjevcima to radio i to netaktično provodio, izazvao je protiv sebe i hercegovački puk i hercegovačke franjevce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I, eto, to bi bila srž hercegovačkog slučaja. Reakcija na neprimjerenu akciju biskupa Čule zove se i jest hercegovački slučaj. Ne radi se, dakle, ovdje o pobuni protiv crkvenih zakona ni protiv biskupa kao takvog, nego samo o pobuni <em>protiv lo&scaron;ih postupaka</em> i <em>lo&scaron;ih poteza</em> kojih ima u svakoj ljudskoj zajednici pa i u Crkvi. Dok druge zajednice kako-tako svježe odluke podvrgavaju kritici, u skladu s izrekom: <em>&laquo;Bolje spriječiti nego liječiti!&raquo;</em>, u Crkvi toga, jo&scaron; nema. Jo&scaron; u njoj ne vlada sila argumenta pred kojim se stariji mora barem zamisliti nego samo argument sile pred kojom mlađi mora <em>strepiti</em> <em>i</em> <em>(po)slu&scaron;ati</em> samo zato &scaron;to pred jačim strepi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko dugo traje raskol između mjesnog ordinarija i nekih članova franjevacke Provincije Uznesenja Marijina?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Raskola nema, nije ga bilo i ne će ga biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB:</strong> Da li je zaista okupiranje mjesne crkve Svetog Ante, bio jedini način rje&scaron;avanja problema sa biskupom i vjernicima koje predvodi biskup i koliko je to zaista tačno?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> To je novinar rekao i živ ostao! Tu svoju tvrdnju nije potkrijepio. O okupaciji nema ni govora. Nije na Tepčićima bilo svjetovnog svećenika &ndash; popa kojega sam ja istjerao i nakon toga u posjed župe u&scaron;ao. Župa Tepčići, odvojena od Gradnića 1918. doista je fratarska župa. Fratri su na svom zemlji&scaron;tu napravili i kuću i crkvu. Nisu dobili od biskupa, gotovo zemlji&scaron;te, gotovu kuću i gotovu crkvu pa tek onda do&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko je unutarcrkveni problem u mostarsko &ndash; duvanjskoj biskupiji, prijetnja crkvenom jedinstvu i opstanku Provincije Manje braće u Hercegovini?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Niti ima prijetnje Crkvenom jedinstvu niti je ugrožen opstanak Provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko je Va&scaron;a odluka da se na neki način distancirate od biskupa, u suprotnosti sa odlukama Svete Stolice, i kakve su one?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP: </strong>Nisam se distancirao od biskupa. Po&scaron;tujem biskupsku instituciju i dr. Ratka Perića kao biskupa. No, valja znati da je i on čovjek koji može grije&scaron;iti i koji je <strong>u ovom slučaju</strong> doista pogrije&scaron;io. Distanciranje od biskupovih ljudskih postupaka nije istodobno i distanciranje od biskupa kao takvog. Ispravno je reći: Po&scaron;tujem čovjeka koji je biskup, ne slažem se s biskupom koji je čovjek. U skladu s tima riječima do&scaron;ao sam mu 11. ožujka 1999. u Mostar kao Nikodem Isusu, dakle po noći, sa zahtjevom da razoruža fratre. Ne ću ići u &scaron;irinu nego ću iznijeti svoje prijedloge:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Vratite fratre na župe dok se ne postigne potpuno rje&scaron;enje.</li> <li>Zatražite da se opozove otpust otpu&scaron;tenih iz Reda.</li> <li>Dajte čapljinskim svećenicima redoviti pastoralnu službu.</li> <li>Zatražite da bude oblačenje (obred redovničkoga oblačenja i primanja u novicijat &ndash; godinu ku&scaron;nje.) u Čapljini i da toga dana bude Čapljina ispunjena i jednim i drugim svećenstvom.</li> <li>Budući da je asi&scaron;ki biskup zaodjenuo gologa Franju, i Vi, jer ste biskup, zaodjenite kolektivnog Franju u svojoj biskupiji, tražeći da se &scaron;to prije održi kapitul provincije kako bi provincija mogla slobodno živjeti.</li> <li>Moguće će biti rje&scaron;enje kad bude kapitularna uprava. Imat ćete s kim ravnopravno razgovarati i u konačnici slučaj rije&scaron;iti.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Moji su prijedlozi ostali kao glas vapijućeg u pustinji. Ostavljam čitateljima da me na temelju tih prijedloga sude i prosude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupa sam i dalje po&scaron;tivao kao biskupa i nakon svoga odlaska u župu Ploče Tepčići. Kad god me je na razgovor pozvao, ja sam mu do&scaron;ao. Bez zatezanja. Bio sam posljednji put kod njega u Mostaru 6. travnja 2001., neposredno pred međunarodnu terorističku akciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav moj stav poznat je svakomu. I kleru i puku. Zato je i biskup znao reći među fratrima: <em>&laquo;Kad god sam fra Martina zovnuo, do&scaron;ao mi je. Evo, sad ću ga zovnuti i doći će. Kakva mi korist od toga?&raquo;</em> I ubuduće ću mu dolaziti, ali ne vi&scaron;e sam. Kad god mi je pisao, odgovorio sam mu. I ubuduće ću mu odgovarati do granice. Kada dođem do te granice, ne ću mu odgovarati nego ću njegove dopise primati i pohranjivati. Čim dođe do te granice, obavijestit ću ga. Na prvi pogled, čini Vam se, &scaron;to uopće ne zamjeram, da se sada&scaron;njom svojom odlukom distanciram od biskupa. Ne! Uvijek sam bio za to da svjetovnom svećenstvu na&scaron;e biskupije dadnemo životnoga prostora na svoj račun, u skladu s bratskom ljubavlju koja je biljeg na&scaron;e pripadnosti Isusu Kristu i koju svi propovijedamo. Moja je pak sada&scaron;nja odluka protivna načinu na koji se to želi ostvariti. Ona je i prosvjed protiv prakse da crkveni čelnici svoju volju poistovjećuju s Božjom voljom i u skladu s time svoje odluke progla&scaron;avaju neopozivima. Ne distanciram se od biskupa kad s razlogom kažem da je on svetoj Crkvi, u jeku rata, stare rane pokrutio, a nove zadao, pod parolom: &laquo;U mutnu se lovi!&raquo; Vidjeti kod njega faraonovu okrutnost, spočitnut mu je i izraziti svoju spremnost umrijeti za Crkvu kao vazmeno janje u Egiptu i biti bačen na povijesno smetli&scaron;te, u nadi da će me naći neki novi Abbe Pere, nije protivno Bibliji pa zbog toga ni Svetoj Stolici čiji bi autoritet morao počivati na Bibliji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Je li proveden Dekret 21. veljače 1999.?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije. Dokazuje i pokazuje moja nazočnost u župi Ploče-Tepčići. Dekret je progla&scaron;en provedenim. &ldquo;Koliko će konj imati nogu, ako mu rep proglasimo nogom?&rdquo;, upita A. Linckoln svoje suradnike. Kad su odgovorili: &ldquo;Pet&rdquo;, rekao im je: &ldquo;Imat će i dalje četiri noge, jer rep ostade rep i kad se proglasi nogom.&rdquo; I Dekret ostade neproveden, iako je 21. veljače 1999. progla&scaron;en provedenim. Da je bio proveden ne bi me bilo ovdje. Moj boravak ovdje znak je da je javnost obmanuta. Jer, ostalo je sve kako je i bilo. Kad bi bilo običnoga ljudskog po&scaron;tenja, dobrovoljno bi se prijavili pred crkvenim sudom u Vatikanu sva; General na&scaron;ega Reda, tri generalova delegata, mons. Zago, biskup dr. Ratko Perić i na&scaron; provincijal fra Tomislav Pervan, da&nbsp; odgovore: Za&scaron;to ste Svetoj Stolici probudili lažne nade? Za&scaron;to niste proveli Dekret? &Scaron;to ga niste proglasili neprovedivim kad ga već niste mogli provesti? &Scaron;to se niste ugledali na isusovca o. Vladu Vla&scaron;ića i &scaron;to nam poput njega niste iznijeli zapreke &scaron;to stoje na putu provedbi? Činjenice su sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Župe su ostale nezbrinute. Bez svećenika.</li> <li>Nisu ni poku&scaron;ali dovesti nove svećenike u posjed župa.</li> <li>Vratili su se neobavljena posla s možebitnim izvje&scaron;ćem da će se Dekret provesti tijekom vremena. Jer, vrijeme radi za nj.</li> <li>Na sam dan provedbe Dekreta, barem &scaron;to se tiče župe Ploče-Tepčići, nije se znalo ni koji će svjetovni svećenik iz Mostara, a pogotovo na Ploče &ndash; Tepčiće doći.</li> <li>Župa Ploče-Tepčići bila je vi&scaron;e od dva mjeseca nezbrinuta.</li> <li>Tek 22. travnja 1999. pod brojem 472/99 imenovan je župnikom don Josip Galić.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Zar se treba čuditi &scaron;to su nezbrinuti vjernici tražili svećenika i na&scaron;li ga u mojoj osobi. Do&scaron;ao sam im iste te godine 28. ožujka, na Cvjetnu nedjelju imati obrede Velikog tjedna te ispovjediti staru čeljad po kućama i ostale vjernike u župi i ostati s njima. Ako bi me zapao Veliki petak, prihvatit ću ga i sa svetim Pavlom reći: &ldquo;Sada nalazim radost u patnjama koje podnosim za vas &ndash; i tako u svome tijelu dopunjam &scaron;to nedostaje Kristovim mukama &ndash; za Tijelo njegovo koje je Crkva.&rdquo; (Kol 1,24).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Kakav bi bio položaj fratara da je proveden Dekret?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne znam &scaron;to bih rekao: lo&scaron; ili grozan. Kad bismo prihvatili ono &scaron;to se dekretom traži, potpisali bismo etničko či&scaron;ćenje fratara iz najvećeg dijela Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>&Scaron;to će biti kad Vas kanonski lupe?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Na to ću odgovoriti kad me kanonski lupe. No, jo&scaron; me nisu lupnuli. Jer, postupak nije zavr&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko puta je bila krizma pokraj ceste?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Tri puta: 21. svibnja 2000., 29. travnja 2001. i 14. svibnja 2002. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koji je razlog tom Biskupovu postupku?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije važno za&scaron;to je krizmavao pokraj ceste lani i preklani. O tom neću govoriti. Ove je godine do&scaron;ao ne toliko radi krizme koliko zato da me ocrni i okleveće pred narodom. To sam pretpostavljao i uz tu pretpostavku ostao kad sam čuo i pročitao njegovu propovijed u kojoj je on pogazio i propovjedničku stručnost i svoju ljudskost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Kakav je odjek te krizme?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Budući da je krizma bila na ledini, ova župa je dobila ime Ledinac. A, kako je biskup imao misu u predvorju Mjesne telefonske centrale, čuju se pitanja: Je li &scaron;ef po&scaron;te krizmao djecu? Kad je on postao biskup? I tomu slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Ima li izgleda da se taj slučaj ipak rije&scaron;i?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nema izgleda na ovoj zemlji. Rje&scaron;enje ovoga slučaja samo nam može doći kao dar iz visina od Oca svjetlosti, ako nam taj dar dobri Otac udijeli. Isto tako: sudnji će dan prije proći nego li će hercegovački slučaj biti rije&scaron;en, ako nam pravedni Bog uskrati rje&scaron;enje kao kaznu za na&scaron;e grijehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Biste li mogli malo pojasniti sada rečeno?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Te&scaron;ko je to pojasniti bez teologije. Mogu samo reći da mi je hercegovački slučaj otvorio nove teolo&scaron;ke vidike. No, trebao bi za to novi razgovor. Ne znam koliko bi Vam takav razgovor bio zanimljiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko je realno samoprogla&scaron;enje &ldquo;autokefalne hercegovacke crkve&rdquo; i kakve posljedice, eventualno, može imati na vjernike?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> To je novinarova fatamorgana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>&Scaron;to biste poručili čitateljima?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ni&scaron;ta osim svetopisamskih riječi: &ldquo;Dobro je u miru čekati spasenje Božje&rdquo; (Tuž 3,26). A mnogo toga se u Crkvi nakupilo &scaron;to bi dobri Bog svojim nožicama trebao odstraniti. Neka dobri Otac duboko zareže u tkivo svete Crkve i svaku trulež s Krista-trsa očisti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a class="profileLink" href="https://www.facebook.com/hercegovackiportal/?__tn__=kC-R&amp;eid=ARDqN-Pu_xBw4ciSIfR9FdJ0_hFlf9nKrPNA6OJfyUAZOchknBTLW2cu06fqQ4-LksB0j_iXZAqyysP4&amp;hc_ref=ARQkD_ovBNDTpZBdaMGxzxUztPBRhn1bsaN8z9Z6gw4K2QQuGTpWuUVe_LinjpYdvP8&amp;__xts__%5B0%5D=68.ARCBKGaa4vSCo4OXdQzxDo5QF2cYAMN0cNPi0gHlpAz9BhA4OmI5vQ1DApAeKjQb2VhWzebqDy3fNrvwII5Q7aq9vOjG5OSg4ptUAiWFFH80zn_scYFYC-BYdcgODSDicaIQgDA62lUR3MCA7sPSotNGa2795ORB6VlVW_u--vdqTURh8KbHjDxts5FBDSYD2UI7-bKONUEqX1Z6tPExNIGoasXT1WK_ouB3BZocWHMAiCy-xU0XAWUMuNAa05t4nSsxoVF5L1elaxdiZEZlbCoOsf8_66OzTgpc17ZyOoIez8LAXozTDQ82VkOVpMwYOUY9mVdyUGy9OHdBdKErxngyDw" data-ft="{&quot;tn&quot;:&quot;k&quot;}" data-hovercard="/ajax/hovercard/page.php?id=707090299410355&amp;extragetparams=%7B%22__tn__%22%3A%22%2CdkC-R-R%22%2C%22eid%22%3A%22ARDqN-Pu_xBw4ciSIfR9FdJ0_hFlf9nKrPNA6OJfyUAZOchknBTLW2cu06fqQ4-LksB0j_iXZAqyysP4%22%2C%22hc_ref%22%3A%22ARQkD_ovBNDTpZBdaMGxzxUztPBRhn1bsaN8z9Z6gw4K2QQuGTpWuUVe_LinjpYdvP8%22%7D" data-hovercard-prefer-more-content-show="1" data-hovercard-referer="ARQkD_ovBNDTpZBdaMGxzxUztPBRhn1bsaN8z9Z6gw4K2QQuGTpWuUVe_LinjpYdvP8">Hercegovački portal</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-02-fra-martin.jpgJesu li na redu velika uhićenja oko Aluminija... u strahu bivši direktori, dio malih dioničara, poduzetnici...http://grude.com/clanak/?i=131606131606Grude.com - klik u svijetSun, 01 Sep 2019 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-01-ministar-grubesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ-ov Ministar pravde u BiH Josip Grubeša pozvao je pravosuđe da uključi sve relevantne institucije i poduzme mjere, te istraži sve nepravilnosti u dosadašnjem poslovanju Aluminija.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su to shvatili kao poziv da se sve čimbenike koji su doveli do minusa od 400 milijuna KM privede pred lice pravde. A u strahu su mnogi koji su djelovali nakon Mije Brajkovića koji im je ostavio plus od 90 milijuna maraka. Od političkih dužnosnika, najvi&scaron;e strahovati mogu ljudi iz 'Platforma&scaron;ke vlade' koji su postavljali podobne &scaron;efove uprava, a koji su trgovali s nekima od poznatih hercegovačkih poduzetnika, a jednom je, kako se tvrdi, sirovina prodavana po izuzetno niskim cijenama, a u međuvremenu isti taj poduzetnik je sve &scaron;to je mogao nabavljao za Aluminij i tako jačao svoju financijsku poziciju na &scaron;tetu giganta, a o čemu je svojevremeno pisala i Slobodna Bosna. List je pisao i da SIPA već ima sve podatke o poslovanju Aluminija, a navodno je ozbiljan kriminal počeo 2013. godine. Ni&scaron;ta se nije moglo napraviti bez samog vrha Platforma&scaron;ke vlade kojoj je na čelu bio Nermin Nik&scaron;ić koji je, zanimljivo je, stvorio određene prijateljske veze s nekim ljudima bliskima tvrtki. Spominje se i da su u tu mrežu uključeni i pojedini ljudi i iz same tvrtke, a koji nisu u upravi, jer je te&scaron;ko povjerovati da barem najvažniji ljudi od malih dioničara nisu ni&scaron;ta znali o poslovanju i svjesnom stvaranju milijunskih gubitaka, a vlasnici su 44 posto dionica isto kao i Vlada Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Grube&scaron;a je poručio kako se zalaže da se svaki eventualni kriminal i zlouporabe istraže i procesuiraju ako se dokažu. Od ga&scaron;enja tvrtke pro&scaron;la su skoro dva mjeseca, vrijeme je za konkretnije korake.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-01-ministar-grubesa.jpgNapustio nas je Ivica Tolić!http://grude.com/clanak/?i=131594131594Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-ivica-tolic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivica Tolić, komodor u Hrvatskoj vojsci i ratni zapovjednik Treće imotske bojne, te kasnije hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu u sazivu čiji je mandat okončan prije nekoliko mjeseci, preminuo je u dobi od 50 godina.<p>&nbsp;</p> <p>Tolić je bio eurozastupnik kao zamjena, nakon &scaron;to su Andrej Plenković i Davor Ivo Stier 2016. preuzeli HDZ, a zatim nakon izborne pobjede u&scaron;li u Vladu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivica Tolić bio je komodor u Hrvatskoj vojsci i ratni zapovjednik Treće imotske bojne, a na izborima za Europski parlament 2014. bio je kandidat HDZ-a te je dobio potporu ratnih veterana.&nbsp;Jedno vrijeme obna&scaron;ao je i dužnost načelnika Južnog boji&scaron;ta. Odlikovan je najvi&scaron;im vojnim odličjima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon rata imenovan je načelnikom Stožera Hrvatske ratne mornarice, gdje je i promaknut u čin komodora.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po zanimanju je bio diplomirani inženjer strojarstva, a magistrirao je ekonomiju. Iza njega su ostala supruga i dva sina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-ivica-tolic.jpegOve zime nema poskupljenja drva za ogrjevhttp://grude.com/clanak/?i=131589131589Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 07:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-24-drva-igrjev.1_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljudi sve više prelaze na pelet.<p><br />Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od siječnja do srpnja 2019. godine, ukupna proizvodnja &scaron;umskih sortimenata manja je za 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e je opala proizvodnja četinara, za 13,6 posto, dok je proizvodnja sortimenata od li&scaron;ćara veća za 5,1 posto, prenosi Klix.ba. S druge strane, u prvih &scaron;est mjeseci ove godine u padu je prodaja &scaron;umskih sortimenata za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edin Omeragić iz tvrtke "Drvosječa" govori kako zbog pada proizvodnje nemaju problema u odnosu nabavke i prodaje ogrjevnog drveta, ali kako je sve manje korisnika ovog energenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne nedostaje nam drvnih sortimenata. Ono &scaron;to je naručeno, trebalo bi biti bez problema isporučeno. Dosta ljudi s drva i uglja prelaze na pelet tako da rasterećuju potrebe za ogrjevnim drvetom i ugljem. Jednostavno opada potražnja za drvetom, a pogotovo za ugljem", kazao je Omergić. Trenutna cijena kubnog metra drva iznosi otprilike 104 KM u Sarajevu. Omeragić kaže kako je ovo stabilna cijena. "Ne očekujemo drastične promjene cijene. Poskupljenja ne bi trebalo biti", dodaju iz "Drvosječe".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, cijena od 104 KM po kubnom metru drva i dalje je visoka za brojne građane koji se zbog toga nerijetko odlučuju za kupovinu kod ilegalnih trgovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudeći prema oglasima u novinama i na internetu, kubni metar kod ovih trgovaca ko&scaron;ta između 75 i 95 KM. Iz Agencije za statistiku BiH sredinom ovog mjeseca stigli su podaci kako je ukupna proizvodnja &scaron;umskih sortimenata u BiH u drugom kvartalu ove godine manja za 16,5 posto u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesta&scaron;ica dobara i povećanog izvoza drvnih sortimenata pro&scaron;le godine donijela je visoke cijene ogrjevnog drveta. Međutim, čini se kako će ove godine građani biti rasterećeni novih poskupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plin u Federaciji BiH također je od 1. svibnja poskupio za 29,29 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-24-drva-igrjev.1_1.jpgTuzlu pogodio još jedan potreshttp://grude.com/clanak/?i=131587131587Grude.com - klik u svijetFri, 30 Aug 2019 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razina podrhtavanja tla jačine 2,8 Richtera zabilježena je negdje oko 15.59 sati sa epicentrom u blizini Srebrenika.<p><br />Nakon &scaron;to je područje Tuzle danas iza 15 sati pogodio potres jačine 4,7 stupnjeva po Richteru, a koji se osjetio i u Sarajevu, ne&scaron;to kasnije područje ovog grada pogodio je blaži potres.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama iz Civilne za&scaron;tite Tuzlanske županije, razina podrhtavanja tla jačine 2,8 Richtera zabilježena je negdje oko 15.59 sati sa epicentrom u blizini Srebrenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Operativnog centra Civilne za&scaron;tite za Radiosarajevo.ba kazali su da nije prijavljena &scaron;teta na objektima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgTransplantacija za malenu Milu je odgođenahttp://grude.com/clanak/?i=131575131575Grude.com - klik u svijetThu, 29 Aug 2019 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-30-mila-roncevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djed teško bolesne Mile Rončević nakon 11 sati iz Novinarskog doma obratio se medijima. Glavna tema su stanje Mile Rončević te pokretanje zaklade.<p>&nbsp;</p> <p>"Hvala na odazivu, veliki pozdrav od male Mile, roditelja i sestre iz SAD-a", rekao je djed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od odlaska i bezizlaznog stanja pro&scaron;lo je pet mjeseci. Tih je dana ona nedostižna cifra prikupljena za jedan vikend", rekao je djed dodav&scaron;i da se skupilo preko 38 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pročitao je Marinovu poruku. Kazao je kako je transplatacija odgođena no kako je Mila stabilno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-30-mila-roncevic.jpgOd posljednjeg popisa manje nas je za pola milijuna, nitko ne zna točan broj stanovnika u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131571131571Grude.com - klik u svijetThu, 29 Aug 2019 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-23-popis_stanovnistva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovine od 2013. godine do danas ostala je bez gotovo 550.000 stanovnika. <p>&nbsp;</p> <p>To su podaci iz Ankete o radnoj snazi koju objavljuje Državna agencija za statistiku 2013., prema kojima je na&scaron;a država imala 3,05 milijuna stanovnika, a 2018. taj broj smanjen je na 2,7 milijuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavnom računicom dođe se do podatka da je, prema anketama Agencije, BiH ostala bez 350.000 građana, pi&scaron;e Dnevni avaz. Kako je pojasnila Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH, u izradama ovih anketa Agencija nije uzimala u obzir stanovnike koji su napustili BiH, jer nema relevantne podatke. Ovom broju, dakle, potrebno je dodati i rezultate istraživanja Unije za održivi povratak i integracije, prema kojem je od srpnja 2013. do početka 2019. na&scaron;u zemlju napustilo minimalno 186.000 stanovnika. Da je taj broj točan, potvrdila je i direktorica Unije Mirhunisa Zukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se, dakle, podacima Agencije dodaju podaci Unije, Bosnu i Hercegovinu u posljednjih &scaron;est godina napustilo je vi&scaron;e od 530.000 stanovnika. No, zbunjujuća je činjenica da, prema službenom broju stanovnika iz popisa 2013. godine koji ima Agencija za statistiku, na&scaron;a zemlja ima 3.531.159 stanovnika, nekoliko stotina tisuća manje nego &scaron;to su pokazale ankete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je mnogo veći problem jer se uopće ne zna koliko u BiH živi ljudi. Da je tako, govori i činjenica da u javnosti postoje različiti podaci, od pola milijuna pa do toga da je u posljednjih &scaron;est godina država ostala bez vi&scaron;e od 800.000 ljudi. Da nemaju preciznih podataka, potvrdili su i u Državnoj agenciji za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-23-popis_stanovnistva.jpgBritanski premijer i kraljica na Dan Herceg Bosne napravili nevjerojatnu stvarhttp://grude.com/clanak/?i=131569131569Grude.com - klik u svijetWed, 28 Aug 2019 17:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-28-kraljica-pdf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijatelji hrvatskog naroda u BiH premijer Boris Johnson i kraljica Elizabeta II obilježili su dan Hrvatske Republike Herceg Bosne na sebi svojstven način.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je britanska kraljica odobrila suspenziju parlamenta, kako je to i zatražio britanski premijer po&scaron;to mu je taj potez trebao za njegovu viziju izlaska iz Europske unije, odnosno provedbe Brexit. Parlament će biti suspendiran od 9. rujna do 14. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada bi se trebao održati kraljičin govor oko Brexita, a rok za Brexit je, podsjetimo, 31. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boris Johnson jedan je od međunarodnih protivnika kr&scaron;enja Ustava u Bosni i Hercegovini, a upravo se to čini neiplementacijom presude Ustavnog suda BiH koja je donesena prema zahtjevu Bože Ljubića. <strong>Ustavni sud tom odlukom je podsjetio da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko&nbsp;odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na&nbsp;demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, presuda nikad nije provedena, a Hrvati se i dalje bore za svoju jednakopravnost i trpe uvrede od nelegitimnog, drugog bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Željka Kom&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narod u BiH jasno je opredijeljen za ulazak u Europsku uniju i NATO kako bi ovu kalvariju zajedničkog života s onima koji im ne žele dobro podijelio s prijateljima iz Europe i svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-28-kraljica-pdf.jpgDok je stanovnici napuštaju, BiH uvezla 3.000 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=131555131555Grude.com - klik u svijetTue, 27 Aug 2019 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-27-kaciga_radnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako navode iz Agencije, najviše dozvola je lani izdano u oblasti trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, i to 667 dozvola.<p>&nbsp;</p> <p>Da radna snaga ne odlazi samo put inozemstva, nego i suprotno, iz inozemstva dolazi u BiH, govore podaci Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH, prema kojima je lani izdano 2.908 radnih dozvola u BiH, &scaron;to je za 315 dozvola vi&scaron;e nego godinu ranije, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Od ovog broja u Federaciji BiH je izdano 1.848, u Republici Srpskoj 920, a u Brčko distriktu BiH 140 radnih dozvola'', podaci su ove agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zavodu za zapo&scaron;ljavanje RS su kazali da je u prvih &scaron;est mjeseci ove godine izdano 575 radnih dozvola stranim državljanima, dok su u Federalnom zavodu za zapo&scaron;ljavanje istaknuli da zbog kvara na aplikaciji nisu u mogućnosti novinarima banjalučkih novina dostaviti tražene podatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode iz Agencije, najvi&scaron;e dozvola je lani izdano u oblasti trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, i to 667 dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon te djelatnosti slijedi poslovanje nekretninama za koje je izdano 356, dok je za prerađivačku industriju izdano 268 radnih dozvola'', stoji u izvje&scaron;taju o radnim dozvolama ove agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno, u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti je izdano 237 dozvola za rad, za umjetnost, zabavu i rekreaciju 224, a za obrazovanje 207.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema ovim podacima, najvi&scaron;e radnih dozvola je izdano državljanima Srbije, i to 733, dok je državljanima Turske izdana 331 dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Državljanima Hrvatske je izdano 170 radnih dozvola, a državljanima Kine 147 dozvola'', istaknuto je u Agenciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezavisne novine navode kako je posebno zanimljivo to da su 54 dozvole izdane državljanima Njemačke, 24 osobama s državljanstvom Austrije, a državljanima SAD 42 radne dozvole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Državljanima ostalih država je izdano 385 dozvola, osobama s državljanstvom Ruske Federacije 45 dozvola, dok je Talijanama izdano 110 dozvola'', navedeno je u izvje&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među osobama kojima su jo&scaron; izdane dozvole za rad su i državljani Libije, Sirije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara, Jordana...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju kvalifikacijska struktura, najvi&scaron;e dozvola je izdato stranim državljanima s visokom stručnom spremom, i to 1.393 dozvole, dok za osobe s vi&scaron;om stručnom spremom nije izdana nijedna dozvola.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-27-kaciga_radnik.jpgStrategija: Do 2024. godine Ljubuški će biti najljepša turistička destinacija u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131548131548Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugi strateški cilj ima za cilj poboljšati turističku djelatnost. U Ljubuškom, naime, postoje turistički resursi, kao i nekoliko atraktivnih turističkih destinacija.<p><br />&bdquo;Ljubu&scaron;ki će do 2024. godine biti najljep&scaron;a turistička destinacija u Bosni i Hercegovini s očuvanim prirodnim ljepotama i tradicionalnim vrijednostima. Mjesto mudrih ljudi, koji će kori&scaron;tenjem svih raspoloživih resursa i znanja voditi računa o uravnoteženom razvoju, stvarati preduvjete zdravog i perspektivnog života svih njegovih žitelja&ldquo;, navedeno je u Strategiji razvoja Grada Ljubu&scaron;kog od 2014. do 2014. godine, dokumentu koji treba poticati budući rast i razvoj zajednice, a koji je izradio razvojni tim ovog grada uz sudjelovanje predstavnika javnog, privatnog i nevladinog sektora, prenosi Dnevni list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio je to koji se odnosi na viziju razvitka Grada Ljubu&scaron;kog, dok su strate&scaron;ki ciljevi razvitka podijeljeni u četiri skupine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi strate&scaron;ki cilj orijentiran je na razvoj gospodarstva Ljubu&scaron;kog. Ostvarenjem ovog cilja, kako stoji u dokumentu, postavljaju se temelji za ubrzan razvoj poduzetni&scaron;tva, kao i za stvaranje preduvjeta za povoljno poslovno okruženje. Gradska uprava mora učiniti sve kako bi izgradnjom potrebne infrastrukture i razvojem poslovnih zona učinila područje grada privlačnijim potencijalnim investitorima. Ovaj cilj, također, usmjerava razvojne aktivnosti u smislu institucionalnog sustava potpore poduzetni&scaron;tvu, unaprjeđenja znanja, ulaganja u ljudske resurse, a sve u svrhu lokalno ekonomskog razvoja grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi strate&scaron;ki cilj ima za cilj pobolj&scaron;ati turističku djelatnost. U Ljubu&scaron;kom, naime, postoje turistički resursi, kao i nekoliko atraktivnih turističkih destinacija. Oni predstavljaju turističku sirovinu, koju je, kroz kvalitetno planiranje i upravljanje turističkim razvojem destinacije, moguće transformirati u trži&scaron;no prepoznatljive, konkurentne i dugoročne održive turističke proizvode i usluge. Primarno je razvijati eko turizam, ruralni turizam, gastronomiju, sportsko- rekreacijski turizam i kulturni turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći strate&scaron;ki cilj vezan je za povećanje razine iskori&scaron;tenosti poljoprivrednih resursa i razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Iako se razvoj grada prvenstveno ne temelji na poljoprivredi, prisutna je tradicija bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, a same prirodne karakteristike i bogatstvo kraja vodom idu u prilog i upućuju na potrebu daljnjeg ulaganja u poljoprivredni sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podizanje kvalitete javnih usluga, razvoj komunalne i socijalne infrastrukture i očuvanje okoli&scaron;a kako bi se stvorili uvjeti za bolju kvalitetu života, četvrti je strate&scaron;ki cilj. Gradska uprava mora poduzeti sve potrebne korake, koji će rezultirati modernijim i manje birokratskim pristupom ispunjavanja zahtjeva, ali i očekivanjima poduzetnika i građana u &scaron;irem smislu riječi. Potrebno je, istaknuto je u dokumentu, unaprijediti funkcioniranje administracije, kao i usluga koje gradska administracija pruža građanima. Cilj je u sljedećem razdoblju povećati javnu svijest o za&scaron;titi okoli&scaron;a i javnih dobara. Grad treba osigurati podr&scaron;ku projektima ekolo&scaron;ke edukacije i za&scaron;tite prirodne sredine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodajmo i to kako prioritetni programi i projekti nisu samo temelj za kori&scaron;tenje sredstava iz gradskih i drugih domaćih izvora, nego i dobar temelj za pristup eksternim izvorima sredstava, poput pretpristupnih programa Europske unije, ali i drugih programa podr&scaron;ke u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-ljubuski.jpgPronađen fra Igor Barišić!http://grude.com/clanak/?i=131546131546Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-019-fra-igor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Igor Barišić koji je nestao prije pet dana na području Hrastovice kod Petrinje vratio se u obiteljsku kuću u Slavonskom Brodu, potvrdio je njegov brat.<p>&nbsp;</p> <p>Brat nam je rekao i kako je presretan &scaron;to je ishod potrage pozitivan jer su strahovali da mu se ne&scaron;to nije dogodilo. Kaže da Igor nikad nije ranije ovako odlazio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornik PU sisačko-moslavačke Dario Kačmarčik na pitanje kako je svećenik, rekao je kako ne zna i da se nada da je dobro, pi&scaron;u Vijesti.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-019-fra-igor.jpegOsiguran novac za otpremnine radnicima Aluminija, pokreće se proizvodnja s dijelom radnikahttp://grude.com/clanak/?i=131537131537Grude.com - klik u svijetSat, 24 Aug 2019 16:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava Aluminija kazala je kako je osiguran dio sredstava potrebnih za isplatu otpremnina radnicima te da se poduzimaju svi napori kako bi tijekom idućih dana bio osiguran cjelokupan iznos sredstava. <p><br />- Kako bi Aluminij zadržao &scaron;ansu za nastavak proizvodnje, odnosno izbjegavanje stečaja, potrebno je da s dijelom djelatnika koji će biti progla&scaron;eni tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom bude raskinut radni odnos, uz isplatu otpremnina. Alternativa tomu je ostanak svih djelatnika u radnom odnosu, ali u tome slučaju tvrtka ne bi imala mogućnost isplate plaće za rujan i stečaj bi bio neizbježan - navedeno je jučer u priopćenju Uprave Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih dana u javnost su iznesene razne verzije mogućeg razvoja događaja u Aluminiju te je Uprava i iz tog razloga, kako su priopćili, naglasak stavila na otpremnine i ponovno pokretanje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odmah nakon raskida dosada&scaron;njih ugovora, nove ugovore dobit će određen broj radnika, odnosno oni koji su potrebni za nastavak proizvodnje u prvoj fazi. Oni će dobivati plaće po ranije prezentiranim uvjetima. Uprava Dru&scaron;tva poduzima sve da, sukladno pravilniku o radu, ni jedan djelatnik ne ostane bez posla, bez isplate otpremnine, &scaron;to bez ikakvih dvojbi svima zasluženo pripada. Također, plan pokretanja proizvodnje nije propao nego se i dalje aktivno radi na njemu - kazali su iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava Aluminija kazala je kako je osiguran dio sredstava potrebnih za isplatu otpremnina radnicima te da se poduzimaju svi napori kako bi tijekom idućih dana bio osiguran cjelokupan iznos sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Određene cjeline</strong><br />Kako doznaje<em><strong> Večernji list BiH</strong></em>, u međuvremenu je održan važan sastanak koji je rezultirao određenim dogovorom vezanim za otpremnine i pokretanje proizvodnje. Osiguran je novac za otpremnine dijela radnika koje bi trebale biti rije&scaron;ene u rujnu. Doznajemo kako je na tom sastanku bilo riječi i o pokretanju proizvodnje uz određeni broj radnika i to je dogovoreno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvorima večernjaka, zaključeno je kako je moguće pokrenuti određene tehnolo&scaron;ke cjeline u Aluminiju vrlo skoro i dio ljudi vratiti na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Nezavisnog sindikata Romeo Biok&scaron;ić najavio je pak prosvjede tvrdeći kako je plan pokretanja proizvodnje propao. Prema jučera&scaron;njem stavu Uprave iz priopćenja koji su poslali medijima i na&scaron;ih saznanja sa sastanaka koji su održani prethodnih dana, situacija nije onakva kako je medijima prikazao Nezavisni sindikat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krizno vijeće od 10. srpnja kada je Aluminij uga&scaron;en sve čini kako bi se ponovno pokrenula proizvodnja i zbrinuli radnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Razumijemo neizvjesnost i frustraciju svih onih kojima je stalo do Aluminija i koji su ga stvarali i gradili, ali ponavljamo kako samo zajedničkim naporima možemo osigurati novo pokretanje proizvodnje i poku&scaron;ati tvornicu vratiti u poziciju u kojoj je nekada bila i gdje treba ponovo biti. Ističemo kako trenutačno jedini izvor sredstava nužnih za pokretanje proizvodnje može doći od investitora s kojim se pregovara, tako da najnovije reakcije i izjave u javnosti otežavaju cijeli proces pregovora i smanjuju izglede za pokretanje proizvodnje. Stoga jo&scaron; jednom pozivamo sve na dodatno strpljenje kako bi započete procese mogli okončat bez dodatnih komplikacija, kazali su jučer iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug poduzeća iznosi oko 400 milijuna KM. Vlada FBiH vlasnik je 44 posto dioničkoga kapitala, mali dioničari imaju isto 44 posto, a Vlada RH 12 posto dionica. Vlada Federacije BiH jo&scaron; čeka iz Aluminija da se dostavi plan zbrinjavanja radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-aluminij.jpgGori Amazonija, pluća našeg planeta koja proizvode 20 posto kisikahttp://grude.com/clanak/?i=131515131515Grude.com - klik u svijetFri, 23 Aug 2019 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-23-amazon-fire.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Macronova izjava je parafraza rečenice koju je 2002. izgovorio njegov prethodnik Jacques Chirac o klimatskom zagrijavanju kada je rekao "naša kuća gori, a mi gledamo na drugu stranu". <p>&nbsp;</p> <p>Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je u četvrtak da požari koji haraju Amazonijom predstavljaju "međunarodnu krizu" i pozvao je članice G7 da razgovaraju o tom problemu na summitu u Biarritzu ovog vikenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a kuća je u plamenu. Doslovno. Gori Amazonija, pluća na&scaron;eg planeta koja proizvode 20 posto kisika. To je međunarodna kriza. Članice G7, vidimo se za dva dana kada ćemo razgovarati o tom problemu", napisao je francuski predsjednik na Twitteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Macronova izjava je parafraza rečenice koju je 2002. izgovorio njegov prethodnik Jacques Chirac o klimatskom zagrijavanju kada je rekao "na&scaron;a kuća gori, a mi gledamo na drugu stranu".<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/kA7opFdGs7g" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Macron, koji je svoju poruku na Twitteru napisao na francuskom i na engleskom, pridružio se tako glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu koji je u četvrtak istaknuo da je "duboko zabrinut" zbog požara u Amazoniji, nakon &scaron;to je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro osudio "ekolo&scaron;ku psihozu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanje u najvećoj pra&scaron;umi na planeti jako je te&scaron;ko procijeniti. Prema podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) 75.336 &scaron;umskih požara je zabilježeno u zemlji od januara do 21. augusta, ili 84 posto vi&scaron;e nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine. Prema jednoj nevladinoj organizaciji, 54 posto tih požara je bilo u Amazoniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Emmanuel Macron dočekuje u subotu na jugozapadu Francuske čelnike G7, na summitu čija je tema "borba protiv nejednakosti", ali očekuju se i razgovori o gorućim klimatskim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-23-amazon-fire.jpgMinistrica Mikulić: Za sve učenike do 5. razreda BESPLATNI UDŽBENICIhttp://grude.com/clanak/?i=131496131496Grude.com - klik u svijetWed, 21 Aug 2019 13:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-grude-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodala je, da su svi djelatnici raspoređeni i da neće doći do tehnološkog viška tako da će svi djelatnici imati svoju normu koju su potpisali.<p>&nbsp;</p> <p>Nova &scaron;kolska godina u ŽZH počet će u ponedjeljak 9. rujna, izjavila je za <strong>radio &Scaron;iroki Brijeg</strong> Ružica Mikulić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, od ove &scaron;kolske godine za svu djecu od prvog do petog razreda osnovne &scaron;kole Vlada ŽZH je osigurala besplatne udžbenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vodeći se ovogodi&scaron;njom praksom u RH gdje kod njih sve primorske županije sa &scaron;kolskom godinom počinju 9. rujna, te uzimajući u obzir i vrlo toplo vrijeme koje se očekuje i u idućim danima, a uz sve to imali smo i malih problema oko nabavke udžbenika, odlučili smo da nastava krene 9. rujna u na&scaron;oj županiji&ldquo;, izjavila je ministrica Ružica Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je, da su svi djelatnici raspoređeni i da neće doći do tehnolo&scaron;kog vi&scaron;ka tako da će svi djelatnici imati svoju normu koju su potpisali. Nadam se da ćemo do početka nove &scaron;kolske godine sa Sindikatima postići dogovor i potpisati Kolektivni ugovor na obostrano zadovoljstvo, dodala je ministrica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-grude-skola.jpgSamo pet država ima rizičnije puteve od BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131495131495Grude.com - klik u svijetWed, 21 Aug 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-konji_cesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stopa smrtnosti u prometu u BiH je prošle godine iznosila 72 poginula na milijun stanovnika, čime naši putevi spadaju u najrizičnije u Europi. <p><br />Konkretnije, samo pet članica EU ima veću smrtnost od BiH, i to Rumunjska (96), Bugarska (88), Letonija (78), Hrvatska (77) i Poljska (76).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija na na&scaron;im prometnicama je gora nego u Mađarskoj i Grčkoj, gdje su lani u prometu poginula po 64 osobe na milijun građana, te Če&scaron;koj sa 62 mrtvih na milijun stanovnika. Po podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), stopa smrtnosti na bh. putevima u 2018. godini je, dakle, iznosila 72 poginula, dok je prosjek u EU bio 49 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, &scaron;to pokazuju informacije do kojih je do&scaron;ao Generalni direktorat za mobilnost i transport Europske komisije (EK).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bajro Džindo, stalni sudski vje&scaron;tak za cestovni promet iz Tuzle, napominje da su bh. putevi na rednom broju jedan na popisu faktora koje vidi kao uzrok ovakve statistike. "Dakle, ne vozilo, nego put. To znači da imamo puteve koji su izgrađeni za 1.000, a po njima se kreće 5.000 vozila. Pritom, imamo neprimjerene puteve koji ostaju isti, a vozila su sve bolja i tehnički suvremenija", pojasnio je Džindo za "Nezavisne". Na drugo mjesto je svrstao mjere protiv vozača koji čine prekr&scaron;aje u prometu. "Kada dođe do točke da neko za prometnu nezgodu ili prekr&scaron;aj bude kažnjen, kazne se ne izvr&scaron;avaju. Vi imate primjera da čovjek pravi 50 puta istu gre&scaron;ku i niko ni&scaron;ta ne poduzima", istaknuo je Džindo, koji ocjenjuje da se na&scaron; zakon o sigurnosti prometa ne razlikuje mnogo od drugih, ali je problematična primjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I njegova kolegica iz Sarajeva Elida Suljagić, koja je također sudski vje&scaron;tak i inženjer prometa, također napominje da je frekvencija prometa povećana, a da putevi ne mogu pratiti takav rast broja vozila. Ipak, kako ističe, ljudski faktor najodgovorniji je za situaciju koju imamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kroz svoje iskustvo uočila sam da su ljudi dosta preopterećeni zbog ubrzanog tempa života, &scaron;to se odražava i na promet. Sankcije su svakako jedno od rje&scaron;enja, odnosno najbitnije, kako bi se situacija popravila", navela je Suljagić, koja ima vi&scaron;e od 15 godina iskustva u struci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz BIHAMK-a su naveli da je veliki broj prometnih nezgoda na na&scaron;im putevima, između ostalog, rezultat nepo&scaron;tivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture većeg broja sudionika u prometu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na putevima su jedan od najče&scaron;ćih uzročnika izazivanja prometnih nezgoda (oko 24,3 posto). Slijede prometne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat radnji vozilom u prometu, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepo&scaron;tivanje prometne signalizacije, nepovoljne uvjete na putu itd.", naveli su iz BIHAMK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na putevima u BiH su pro&scaron;le godine zabilježene 36.672 prometne nezgode. Život je izgubilo 277 osoba, 1.653 ih je teže, a 8.750 lak&scaron;e ozlijeđeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, najsigurniji putevi su u Velikoj Britaniji, gdje je, po podacima EK, u 2018. zabilježeno 28 smrti na milijuna stanovnika, a slijede Danska (30), Irska (31), Nizozemska (31) te &Scaron;vedska (32).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-konji_cesta.jpgSlužena sveta misa na Ometaljci podno Čabulje FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=131468131468Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-dsc_0211.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjesta koja se nalaze pod planinskim masivima su uvijek nekako posebnija od drugih.<p><br />Među takva mjesta spada i Ometaljka, sastavno mjesto Vilinskog polja koje se nalazi ispod planine Čabulje. Naime, tu se već preko 15 godina svake prve nedjelje iza Velike Gospe održava sveta misa ispred zavjetne Gospine kapelice koju je podigao Stojan Golemac - Krivi iz Vrda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu pred vi&scaron;e od tri stotine ljudi je održao don Marko &Scaron;utalo, a iza mise je nastavljeno druženje pod &scaron;atorima i hladovinom, a poneki su se oku&scaron;ali i u bacanju kamena s ramena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa na Ometaljci već ima svoju malu tradiciju i naravno druženje nakon nje. Pored &scaron;atora i njihove ugostiteljske ponude, pod hladovinom &scaron;ume mnogi spremaju piknik i ugodno se druže, &scaron;to se nekako već i izgubilo kroz mnoge ovakve događaje, a to je Ometaljka zadržala u svojoj maloj tradiciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pok. Žarko Marić, profesor i publicist iz Vrda je u nekoliko navrata opisivao običaj "Pu&scaron;tanja polja", kada bi se čobani na Vilinom polju koji su preko ljetnog perioda čuvali svoja stada da ne pobjegnu na tuđu zemlju ili tuđu ogradu, u vremenu iza Velike Gospe, pu&scaron;tali svoja stada da se izmje&scaron;aju na tuđu zemlju, a oni bi se uz tu prigodu družili i veselili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je ova misa i druženje nakon nje na jedan moderniji način zamjenilo nekada&scaron;nje "Pu&scaron;tanje polja" gdje je se nastavilo ovakvo slično sakupljanje na Vilinom polju...<br /><br /><br />Kao i prethodnih godina ovaj događaj su popratili konjanici s Goranaca.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-69075090_10217539707318301_5687146881612775424_n.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0193.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0195.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0199.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0211.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0212.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0218.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0224.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0227.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0232.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0239.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0240.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0241.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mario Knezović/Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-dsc_0211.jpgČvrsnica Ultra Trail: Za brdsku utrku preko 350 prijavljenih iz 13 državahttp://grude.com/clanak/?i=131467131467Grude.com - klik u svijetSun, 18 Aug 2019 22:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-18-cvrsnica-ultra-trail2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč epitetima “teško” i “brutalno” imamo preko 350 prijavljenih iz 13 država, a već sada znamo da će na stazama biti preko 200 trkača, kažu organizatori.<p>&nbsp;</p> <p>Čvrsnica Ultra Trail je utrka koja okuplja planinarsku zajednicu Hercegovine, te tako projekt zajednički organiziraju planinarsko dru&scaron;tvo HPD Prenj 1933. iz Mostara i udruga Visit Blidinje iz Posu&scaron;ja, a kao partneri utrke tu su planinarska dru&scaron;tva PSD Vilinac iz Jablanice, PD Orlova Stina iz Tomislavgrada, HPD Pločno iz Posu&scaron;ja i naravno neizostavni pripadnici Gorskih službi spa&scaron;avanja u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine trkačkoj trail zajednici, ali i onima koji će to tek postati, ponuđene su tri staze: Green trail, zvana The Good od 10 kilometara, koja je namijenjena trail početnicima i onima koji prvi put kroče stazama traila. Ova staza se kreće u krugu Masne Luke, zapravo ovo je ulazna kartaza postati ozbiljniji kauboj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je i Blue trail staza, zvana The Bad, ove godine duga 32 kilometra sa ukupnom elevacijom oko 1500 metara. Ove godine kauboji Blue trail staze kreću sa Vitlenice i kreću se utabanim planinarskim stazama prema prirodnom fenomenu i onome po čemu su Čvrsnica i Blidinje najpoznatiji, Hajdučkim vratima. Poslije Hajdučkih vrata slijedi okrepa na najljep&scaron;em planinarskom domu u Bosni i Hercegovini dom Vilinac na 2000 metara, sa najzabavnijom ekipom koja će vas tamo dočekati,planinari planinarskog dru&scaron;tva PSD Vilinac iz Jablanice. Najteži dio ove staze će vjerojatno za mnoge kauboje biti spust niz Borićevac prema Masnoj Luci, ali kako organizatori kažu, kauboj se ne postaje uhodanim i laganim stazama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, za najokorjelije trail kauboje tu je najteža staza Red trail, zvana The Ugly sa svojih 50 kilometara i 2850 metaraelevacije. Staza na kojoj će kauboji popeti dva dominantna vrha Blidinja, Veliki Vranna Vran planini i najvi&scaron;i vrh Čvrsnice Pločno, oba preko 2000 metara elevacije. Posljednji vrh Pločno na svojoj visini od 2228 metara i usponom i silaskom niz sipar nudi duh Skyrunning-a kakvih možemo vidjeti na Skyrunning utrkama. Naravno, i ova staza prolazi pored planinarskog doma Vilinac i Hajdučkih vrata, samo za razliku od Blue trail staze u drugom smjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ove godine probili smo sve brojke Čvrsnica Ultra Traila, i to nas je malo iznenadilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-18-19-08-18-cvrsnica-ultra-trail2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč epitetima &ldquo;te&scaron;ko&rdquo; i &ldquo;brutalno&rdquo; imamo preko 350 prijavljenih iz 13 država, a već sada znamo da će na stazama biti preko 200 trkača. Green trail i Blue trail staze su popunjene s obzirom da su limitirane na maksimalan broj trkača, mjesta jo&scaron; samo ima na Red trail stazi. Najvi&scaron;e je, naravno, trkača iz Bosne i Hercegovine, &scaron;to nas posebno veseli jer je ovo pokazatelj da se trail scena u BiH razvija i da domaći trkači ne prežu od te&scaron;kih staza. Tu su nama dragi trkači iz Hrvatske, trail zajednice iz Splita (Mosora&scaron;ke sikire i TTK Strka), Omi&scaron;a (PD Imber), Vodica (AK Okit) i Sinja (Cetina Adventure Team), ekipa s kojom smo se ove godine družili na Dalmatinskoj trail ligi. Ove godine nas veseli najavljeni dolazak par trkača iz Srbije, trkači koji već godinama trče Skyrunning format traila, pa se nadamo da će ih Čvrsnica Ultra Trail odu&scaron;eviti. Zapravo oni su tu na domaćem terenu, rekao je ispred organizatora Ivan Leženić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-18-cvrsnica-ultra-trail2019.jpgOdlazak velikana: Preminuo je Zdravko Bešlićhttp://grude.com/clanak/?i=131461131461Grude.com - klik u svijetSat, 17 Aug 2019 18:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-17-zdravko_beslic_2019_001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duže bolesti, danas je u Posušju, u 55. godini života, preminuo Zdravko Bešlić – Bokić, zastupnik u Skupštini ŽZH i Domu naroda Parlamenta FBiH iz reda Hrvata.<p>&nbsp;</p> <p>Komemoracija će se održati sutra, u nedjelju u 14 sati u kinodvorani Posu&scaron;je, za kada je predviđena i sahrana na Martića križu u 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Be&scaron;lić je bio hrvatski branitelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-17-zdravko_beslic_2019_001.jpgPolicija odradila odličan posao u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=131450131450Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-policija-zzh-022817.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Policija je poduzela sve potrebne mjere kako bi prošlo sve u najboljem redu..<p><br />Ako znate da će vam grad preplaviti 50 000 ljudi onda to sigurno za policiju nije lagan posao jer se treba pobrinuti za sigurnost građana i za besprijekoran javni red i mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika Gospa je samo po sebi jedan od većih blagdana koji u &Scaron;iroki Brijeg uvijek dovede tisuće hodočasnika, gostiju a ako k tomu dodate da je najavljen koncert velike hrvatske zvijezde u samom centru grada onda je to svakako mamac za mnoge fanove iz svih hrvatskih krajeva koji ne propu&scaron;taju priliku doći na koncert, ovaj put u &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shodno tomu policija je poduzela sve potrebne mjere kako bi pro&scaron;lo sve u najboljem redu i uspjeli su u tom. Iz policijskog izvora <a title="ABCportal" href="http://www.abcportal.info/novosti/vijesti/policija-odradila-odlican-posao-u-sirokom-brijegu" target="_blank">ABCportal</a> saznaje da je jučera&scaron;nji dan protekao bez većih problema. Sve raspoložive policijske snage su bile na terenu a u pomoć su stigle i specijalci iz HBŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je očigledno odradila dobru plansku pripremu i uspje&scaron;no je vladala situacijom na području grada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-policija-zzh-022817.jpgDonalde, šta misliš da uzmeš i BiH? Trump kupuje Grenlandhttp://grude.com/clanak/?i=131448131448Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-16-019-grenland.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki predsjednik Donald Trump privatno je razgovarao sa suradnicima i savjetnicima o ideji da SAD kupi otok Grenland kako bi se proširio američki teritorij, dva izvora upoznata sa situacijom rekla su za Reuters u četvrtak.<p>&nbsp;</p> <p>Ideju o kupnji velikim dijelom zaleđenog otoka, koji je autonomno područje Danske te se nalazi između sjevernog Atlantika i Arktičkog oceana, neki su savjetnici shvatili kao &scaron;alu, ali su je drugi ozbiljnije uzeli u obzir, rekli su izvori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideju o kupnji Grenlanda prvo je prenio Wall Street Journal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Harry Truman ponudio je 1946. 100 milijuna dolara kako bi kupio Grenland.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump, koji je na radnom odmoru u svom golf klubu u Bedminsteru (New Jersey) posjetit će Dansku po prvi put početkom rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sada ne postoje naznake da će kupnja Grenlanda biti dio razgovora s danskom stranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zračna baza Thule na Grenlandu je najsjeverniji američki vojni objekt.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-16-019-grenland.jpgKomšićeva veleposlanica persona non grata u Čitluku! Poručila je: Ko vas j***http://grude.com/clanak/?i=131445131445Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-18-komsic-mlinarevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veleposlanica grobara Bosne i Hercegovine, čovjeka koji vrijeđa Hrvate na dan sjećanja na njihove žrtve i na blagdan Velike Gospe, Željka Komšića, Martina Mlinarević Sopta sa svojim romanom Huzur ne može nastupiti u Čitluku.<p>&nbsp;</p> <p>Razlog je taj &scaron;to Hrvati vi&scaron;e ne opra&scaron;taju izdaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom veleposlanica je između ostalog poručila: Ko vas j*** majmuni,.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-18-komsic-mlinarevic.jpgBlagdan je Velike Gospehttp://grude.com/clanak/?i=131435131435Grude.com - klik u svijetThu, 15 Aug 2019 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-11-gospa-hodocasnici-medugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hercegovini je mnogo marijanskih svetišta, među kojima su najpoznatija, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, te u Posušju.<p>&nbsp;</p> <p>Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, ujedno je i državni blagdan, koji se obilježava 15. kolovoza kad diljem Hrvatske vjernici hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija du&scaron;om i tijelom po zavr&scaron;etku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u dru&scaron;tvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, zavr&scaron;nica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je du&scaron;om i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom progla&scaron;enju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kr&scaron;ćanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hercegovini je mnogo marijanskih sveti&scaron;ta, među kojima su najpoznatija, Sveti&scaron;te Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u &Scaron;irokom Brijegu, te u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <strong>medjugorje-info.com</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-11-gospa-hodocasnici-medugorje.jpgGRUDE: Tomislav Miloš imenovan za pročelnika Službe za zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovništva i prvu medicinsku pomoćhttp://grude.com/clanak/?i=131414131414Grude.com - klik u svijetTue, 13 Aug 2019 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-13-civilna-zastita-ckgrude-ugovor1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ugovorom su utvrđena međusobna prava i obveze Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke i Crvenog križa Županije Zapadnohercegovačke..<p>&nbsp;</p> <p>U sjedi&scaron;tu Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke u Grudama potpisan je Ugovor o međusobnim pravima i obvezama između Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke i Crvenog križa Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno članku 15. Uredbe o organiziranju službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja u Županiji Zapadnohercegovačkoj (&bdquo;Službene novine ŽZH&ldquo;, broj: 5/17 i 21/17) Ugovor su potpisali dr. sc. Drago Martinović ravnatelj Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke i Viktor Grbavac predsjednik Crvenog križa Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-13-19-08-13-civilna-zastita-ckgrude-ugovor2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovorom su utvrđena međusobna prava i obveze Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke i Crvenog križa Županije Zapadnohercegovačke i konkretni zadaci Službe za zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovni&scaron;tva i prvu medicinsku pomoć, koja je formirana u Crvenom križu Županije Zapadnohercegovačke, u području za&scaron;tite i spa&scaron;avanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kao i način djelovanja Službe kada ravnatelj Uprave i Županijski stožer civilne za&scaron;tite donesu odluku ili naredbu o njenom angažiranju na zadacima za&scaron;tite i spa&scaron;avanja na području Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uistinu je ovo veliki dan za na&scaron;u Upravu, ali i za na&scaron;u Županiju jer smo dobili jo&scaron; jednu službu koja će imati veoma važnu ulogu u fazi nastanka prirodne ili druge nesreće, u fazi otklanjanja i saniranja nastalih posljedica, a zadatke u funkciji preventivne za&scaron;tite ostvaruje u okviru obavljanja svoje redovite djelatnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava će ovisno o potrebi i mogućnostima, planirati odgovarajuća sredstva iz posebne naknade za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje, kao i prema mogućnostima i dio sredstava iz proračuna Županije, a koja će se koristiti za nabavu opreme i tehničkih sredstava neophodnih za rad i funkcioniranje Službe, te za obuku i osposobljavanje njenih pripadnika&ldquo;, rekao je prigodom potpisivanja ugovora dr. sc. Drago Martinović ravnatelj Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U proteklih godinu dana imali smo dobru suradnju sa županijskom Upravom civilne za&scaron;tite i ovaj ugovor je potvrda i nastavak na&scaron;e suradnje. U sklopu službe formirali smo četiri tima za zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovni&scaron;tva, dva interventna tima za prvu medicinsku pomoć i tim za podr&scaron;ku i hitne intervencije&ldquo;, rekao je Viktor Grbavac predsjednik Crvenog križa Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za pročelnika Službe za zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovni&scaron;tva i prvu medicinsku pomoć imenovan je Tomislav Milo&scaron; iz Gruda.<br />Potpisivanju Ugovora, osim potpisnika, nazočili su i predsjednik Skup&scaron;tine Crvenog križa Županije Zapadnohercegovačke Srećko Mikulić, tajnik Crvenog križa ŽZH Josip Zelenika, članovi predsjedni&scaron;tva Crvenog križa ŽZH Vinka Đevenica, Branko Leko i Srećko Sli&scaron;ković i pomoćnik ravnatelja Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke Mladen Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke do sada je potpisala Ugovore o međusobnim pravima i obvezama sa Službama za spa&scaron;avanje s visina i drugih nepristupačnih mjesta s Gorskim službama spa&scaron;avanja Posu&scaron;je, &Scaron;iroki Brijeg, Grude i Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-13-civilna-zastita-ckgrude-ugovor1.jpgMostar: Termometar zakucao na + 50http://grude.com/clanak/?i=131412131412Grude.com - klik u svijetMon, 12 Aug 2019 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-12-019-temperatura-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostar je danas, kao i jučer jedan od najtoplijih gradova u Europi.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda, danas u 16 sati, u Mostaru je izmjerena temperatura od čak 41 stupanj, a živa na termometrima je dosezala nevjerojatnih 50 stupnjeva na suncu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to je ranije najavljeno, danas će biti vrhunac toplotnog vala koji je pogodio BiH.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-12-19-08-12-019-mostar.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-12-019-temperatura-mostar.jpgGrom pogodio 15 nogometaša u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=131396131396Grude.com - klik u svijetSat, 10 Aug 2019 16:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-10-019-tornado-luksemburg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najmanje 19 osoba je ozlijeđeno, od kojih dvije teže, u tornadu koji je danas pogodio Luksemburg, javljaju agencije.<p>&nbsp;</p> <p>O&scaron;tećeno je stotinu kuća, ali i automobili. U nevremenu su uni&scaron;tena četiri stupca od struje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U susjednoj Francuskoj tornado je bio manje snažan, ali su lokalni mediji izvijestili da je na desetine krovova uni&scaron;teno i automobila o&scaron;tećeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jugu Njemačke, u pokrajini Baden-W&uuml;rttemberg, od udara groma ozlijeđeno je 15 nogometa&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grom je udario dok su igrači trenirali u petak navečer u blizini sportskog centra, rekli su u policiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igrači starosti između 19 i 48 godina zadobili su lak&scaron;e ozljede, a jedna osoba se nakratko onesvijestila. Svi su prevezeni u bolnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/agencije</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-10-019-tornado-luksemburg.jpgUbio se američki milijarder Jeffrey Epstein kojem se sudi za pedofilijuhttp://grude.com/clanak/?i=131395131395Grude.com - klik u svijetSat, 10 Aug 2019 15:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-10-jeffery.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki milijarder Jeffrey Epstein optužen za niz slučajeva pedofilije ubio se u zatvorskoj ćeliji, javlja ABC News.<p>&nbsp;</p> <p>Epstein je bio u zatvorskoj ćeliji na Manhattanu u federalnom zatvoru u kojem je čekao suđenje za optužbe o trgovanju seksualnim robljem, potvrdila su tri pravosudna dužnosnika za ABC News.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Točno vrijeme i okolnosti Epsteinova samoubojstva jo&scaron; uvijek nisu poznate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>66-godi&scaron;nji Epstein sljedeće se godine na sudu trebao suočiti s optužbama za seksualno zlostavljanje desetaka maloljetnih djevojaka u New Yorku i na Floridi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-10-jeffery.jpgČović o Aluminiju, vlasti, Pelješkom mostu..http://grude.com/clanak/?i=131391131391Grude.com - klik u svijetSat, 10 Aug 2019 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-10-covic-hrt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadam se da se ovaj put neće moći izbjeći implementirati ovakav sporazum, ističe dr. Dragan Čović.<p>&nbsp;</p> <p>Gost <a title="HRT" href="https://vijesti.hrt.hr/534118/covic-cilj-nam-je-brza-uspostava-vlasti-u-bih-podrzavamo-izgradnju-peljeskog-mosta" target="_blank">Teme dana na HRT-u</a> bio je dr. Dragan Čović predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH. Dotakao se tema oko uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini, pritiska migranata iz BiH prema Hrvatskoj, slučaj u Aluminiju te Pelje&scaron;kom mostu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije četiri dana vođe triju nacionalnih političkih stranaka u BiH Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i dr. Dragan Čović potpisali su Načela o formiranju vlasti. Otvorilo je to mogućnost da BiH nakon vi&scaron;e od deset mjeseci od izbora napokon dobije Vijeće ministara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ja sam uvjeren da smo ovaj put, sve &scaron;to je bitno naglasili u takvom jednom sporazumu, o načelima djelovanja ministara i svih razina vlasti u BiH, bez obzira na to &scaron;to političko Sarajevo četiri dana nakon toga otvara kojekakve rasprave oko toga. Nadam se da se ovaj put neće moći izbjeći implementirati ovakav sporazum, ističe dr. Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kamen spoticanja bilo je pitanje članstva BiH u NATO-u, prema potpisanom mnogi se pitaju kako će se sad izgledati put BiH prema NATO-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Hrvatska strana na tom putu nema nikakvih dvojbi. Mi zagovaramo ubrzano put euroatlantskih integracija za BiH. Nažalost, svi to ne vidimo tako, pa smo morali tražiti kompromise. Kompromis koji je pronađen u ovom trenutku u dokumentu načela funkcioniranja vlasti na razini BiH, vrlo precizno definira na&scaron; put prema euroatlantskom savezu, obja&scaron;njava dr. Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O izbornom zakonu i njegovim izmjenama i dopunama raspravlja se već dugo, u sporazumu je i to uvr&scaron;teno, SDP BiH i Na&scaron;a stranka, smatra kako će postignutim dogovorom HDZ BiH imati monopol na predstavljanje Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Političko Sarajevo i stranke već duže vremena kad nemaju drugih argumenata onda izlaze s takvim inicijativama. Ono &scaron;to želimo je da tri konstitutivna naroda budu legitimno predstavljena na svim administrativnim razinama u BiH, &scaron;to je vrlo jasna Ustavna odredba BiH. Kao najmanji konstitutivni narod ćemo inzistirati na tom predstavljanju, dodaje dr. Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oporba sa svih strana, i bo&scaron;njačke i republike srpske i hrvatske, tvrdi da je sporazum neodrživ. Čović smatra kako ne vjeruje da se može veća razina -usugla&scaron;enosti napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nama su bila primarana dva cilja, izborno zakonodavstvo i mehanizam koordinacije. Ako se dogovor ne ostvari, do&scaron;li bi u krizu nesagledivih razmjera. Mi drugog puta nemamo, nego ubrzano napraviti vlast, ističe dr. Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dotaknuo se Aluminija, budućnosti na trži&scaron;tu, kao i položaja radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Posljedice su toga da je on bio trži&scaron;no neodrživ. Danas razgovaramo, intenzivno, unutar partnera, vjerujem da ćemo ovih dana imati sastanak kriznog stožera gdje bi uprava, nadzorni odbor i sindikati na&scaron;li rje&scaron;enja za 900 radnika, zajedno s političkim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo 26 milijuna kuna vrijedna je zadnja odluka Vlade od prije nekoliko dana o financijskoj potpori za projekte važne za Hrvate u BiH, riječ je o 89 projekata i programa. Po pitanju izbora kako će se dodijeliti novac, a i visini iznosa u Hrvatskoj ima glasova kritike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Želimo da se suradnja nastavi istim intenzitetom, naravno da bi bili sretni da je iznos i veći, istaknuo je dr. Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tužiteljstvo BiH istražuje slučaj 18 ozlijeđenih migranata kod Velike Kladu&scaron;e, postupanje hrvatske policije pitanje je naravno za ovda&scaron;nje dužnosnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Čović je naglasio da je stanje alarmantno odavno, te da kao država ono &scaron;to kao država nisu bili u mogućnosti napraviti, omogućilo je da pritisak samo jača iz Crne Gore i iz Srbije. Taj koridor se otvorio kroz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nije dobro da mi i dalje nemamo prave odgovore, da uskladimo svoje zakonodavstvo da bi mogli brzo reagirati prema tim strukturama osobito mladih ljudi koji nisu iz ratom zahvaćenog područja. Dio ljudi se uključio u trgovinu ljudi, razvili su biznis od toga, nagla&scaron;ava predsjednik HNS-a i HDZ-a Dragan Čović, prenosi <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je istaknuo kako je cilj uspostaviti vlast, pristupiti pregovorima s EU i nadma&scaron;iti istočne susjede u procesu pristupanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje Pelje&scaron;koga mosta nije sporno. Dr. Čović kaže kako se sigurno mirno zavr&scaron;ava, sve je stvar dinamike izgradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Podržavamo izgradnju Pelje&scaron;kog mosta. Važan je i za BiH i &scaron;to se tiče Neuma, pogotovo zbog mora i turizma, smatra dr. Čović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-10-covic-hrt.jpgKod crkve u Međugorju izvršen egzorcizam! Žena je ispuštala zastrašujuće krikehttp://grude.com/clanak/?i=131374131374Grude.com - klik u svijetFri, 09 Aug 2019 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-09-019-egzorcizam.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obredi egzorcizma u Međugorju nisu nepoznanica, o tome su govorili i svjetski poznati egzorcisti poput Gabriela Amortha, pa se povremeno pojave i snimke ljudi koji padaju u teška psihička stanja, ispuštaju zastrašujuće krike i nad kojima svećenici za to vrijeme obavljaju molitvene obrede.<p>&nbsp;</p> <p>Sada se pojavio upravo jedan takav uznemirujući video snimak, nastao nekih tristotinjak metara od župne crkve sv. Jakova, predvečer 5. kolovoza, na kojem se vidi kako petero svećenika moli iznad mlade žene koja leži, vri&scaron;ti i trese se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznajemo od hodočasnika i očevidaca ovih scena, žena na snimci je najprije počela vikati talijanskim jezikom, a mladić koji nam se javio i opisivao scene kaže da je prvo primijetio nervozu i nesigurnost kod svećenika koji su pri&scaron;li ženi kad je počela ispu&scaron;tati nekontrolirane krike, a potom su se smirili, koncentrirali i stali moliti nad nesretnom ženom:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prvi put sam i&scaron;ao u Međugorje, nisam vjernik, agnostik sam, iako su svi moji vrlo religiozni - govori nam mladić i nastavlja:</p> <p>- Bio sam stra&scaron;no &scaron;okiran, prvi put vidim tako ne&scaron;to u životu. Kad su ljudi vidjeli &scaron;to se događa ženi i kako vri&scaron;ti, mnogi su počeli moliti, ne znam &scaron;to je to zapravo bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Lijek protiv Sotone je&nbsp; u Međugorju: &ldquo;Međugorje je tvrđava protiv sotone. sotona mrzi Međugorje jer; Crkva i danas želi da nam Marija bude znak pouzdane nade i utjehe. &hellip; Po Njoj &ndash; po Mariji &ndash; Krist će paklenoj zmiji satrti glavu&rsquo;, pripovijedao je <strong>Amorth</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Video možete pogledati na linku <a href="https://www.24sata.hr/news/potresna-snimka-ezgorcizma-iz-me-ugorja-ta-zena-je-vristala-643287" target="_blank">24sata</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-09-019-egzorcizam.jpegMUP ZHŽ-a kupio 6 'SEDMICA', 2 'Transportera', 1 'Daciu'... stigao i paukhttp://grude.com/clanak/?i=131355131355Grude.com - klik u svijetWed, 07 Aug 2019 16:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-07-019-mup-zzh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo unutarnjih poslova ŽZH kupilo je 10 novih službenih vozila što je nastavak kontinuiranog opremanja materijalno tehničkim sredstvima Uprave policije za efikasnije obavljanje policijskih poslova.<p>&nbsp;</p> <p>Samo kadrovski ekipirana i tehnički dobro opremljena policija može se nositi sa sve većim svakodnevnim izazovima modernog doba, imajući u vidu činjenicu globalne migrantske krize,vr&scaron;enje kaznenih dijela terorizma, krijumčarenje oružja i narkotika te izvr&scaron;avanja drugih te&scaron;kih kaznenih dijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana 07.kolovoza 2019 godine &scaron;est novih vozila "VW GOLF", tip VII, dva vozila "VW TRANSPORTER" T6, jedno terensko vozilo marke "DACIA DUSTER", te specijalno vozilo "PAUK" marke "MAN" TGL12200 sa nadogradnjom dizalice,predana su na kori&scaron;tenje Upravi policije koja će ih rasporediti u temeljne ustrojbene jedinice sukladno ranije iskazanim potrebama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom želimo informirati javnost da je sukladno zakonu u tijeku natječaj za nabavku novih odora i obuće za sve policijske službenike Uprave policije ovog Ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><span class="field-content"><span class="field-content">Grude.com</span></span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-07-019-mup-zzh.jpgFOTO: Završio je jubilarni 30. Mladifesthttp://grude.com/clanak/?i=131340131340Grude.com - klik u svijetTue, 06 Aug 2019 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-06-5mladifest01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isus nas uči da ne mislimo kao ljudi, nego da tražimo Božju misao, na što nas podsjeća i apostol Pavao – u nama je Božja misao, kazao je mons. Fisichella..<p>&nbsp;</p> <p>Pred početak misnog slavlja, u ponedjeljak 5. kolovoza, posljednje večeri 30. Festivala mladih u Međugorju, mladi su na oltar prinijeli sto metara dugo platno na kojemu su posljednjih dana ispisivali svoje molitve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota zahvalio je nadbiskupu nadbiskup Rinu Fisichelli, predsjedniku Papinskog vijeća za novu evangelizaciju na dolasku u Međugorju. Mons. Fisichella imao je popodne i katehezu mladima na temu nove evangelizacije, a jutarnju katehezu mladima je držao nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup Rino Fisichella misno slavlje predslavio je u koncelebraciji sa 714 svećenika, a prijenos je uživo gledan s 2.856.000 jedisntvenih IP adresa, uz brojen kabelske televizijske kuće diljem svijeta koje su se uključile u prijenos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mons. Fisichella u svojoj propovijedi osvrnuo se na evanđeosku priču o jednom čudu &ndash; umnažanju kruha, poja&scaron;njavajući &scaron;to je Isus želio reći čineći ovo čudo.<br />-Prije svega, moramo vidjeti da Isus čini ovo čudo nakon &scaron;to su mu javili o smrti Ivana Krstitelja. Smrt Ivana Krstitelja je za Isusa jedan dodatni znak da bi i Njega mogla čekati takva smrt. Pred smrću Ivana Krstitelja Isus razumije i svoju eventualnu smrt, ali Isus se ne boji! Isus se ne pla&scaron;i snage ljudi! Isus zna da mora izvr&scaron;iti poslanje koje mu je Otac povjerio i tu ima jedno prvo značenje i za nas &ndash; ne pla&scaron;imo se pote&scaron;koća! Uvijek uzmimo s uvjerenjem i odgovorno&scaron;ću ono poslanje koje nam je Bog povjerio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima i druga točka... Večer je... Kao za nas ovdje, zajedno smo. Isus vidi tisuće ljudi oko sebe, ljudi koji su ga slijedili. Isus je zabrinut, ali Isus se ne zaustavlja na zabrinutosti. Isus, također, brine o svome narodu. Također i mi, nemojmo se zaustaviti pred pote&scaron;koćama i zabrinutostima života. Svakako da smo pozvani podijeliti pote&scaron;koće s na&scaron;im suvremenicima i isto tako imamo odgovornost brinuti za njih, kazao je u svojoj propovijedi nadbiskup Fisichella, dodajući kako u Evanđelju učenici govore Isusu da otpusti ljude i po&scaron;alje ih kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ali Isus ne misli tako. Isus nas uči da ne mislimo kao ljudi, nego da tražimo Božju misao, na &scaron;to nas podsjeća i apostol Pavao &ndash; u nama je Božja misao, kazao je mons. Fisichella, pozivajući da se ''dopustimo oblikovati od Duha Božjega koji je u nama''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Da bi se ne&scaron;to dogodilo moramo ne&scaron;to ponuditi. Da bi se dogodilo čudo, učenici moraju ponuditi pet kruhova i dvije ribe. Tako i mi. Moramo ponuditi svoje siroma&scaron;tvo. Na&scaron;u bijedu, na&scaron;e granice, na&scaron;a proturječja, ali Bog će to sve promijeniti jer Bog čini čudo. Bog umnaža malo kruha i malo ribe da bi svi bili nahranjeni. Predaj Bogu svoje siroma&scaron;tvo i Bog će te promijeniti. To vidimo u na&scaron;emu životu svaki dan, kazao je nadbiskup Fisichella, koji je potom pojasnio te svakodnevne velike promjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Posve je dovoljno da izlijem nekoliko kapi vode na glavu djeteta i da ono postane dijete Božje. Dovoljno je da ispružim ruku nad glavom gre&scaron;nika i njegovi su grijesi opro&scaron;teni. Dovoljno je da pomažem čelo krizmanika i udijelim taj sakrament i dar Duha Svetoga. I moje riječi malo kruha pretvaraju u Tijelo Kristovo. I na&scaron;e riječi, iako smo slabi, pretvaraju vino u Krv Kristovu. Kada udijelimo bolesničko pomazanje bolesniku, darujemo mu snagu. Kad ispružim svoje ruke nad mladićem on postaje svećenik u službi Crkve ili kada dvoje mladih razmijene bračne zavjete za cijeli život, vidimo tu Kristovu ljubav. Daj Bogu svoje siroma&scaron;tvo i Bog će to promijeniti. Bog će promijeniti tvoj život. Bog mijenja i obnavlja svijet, kazao je Fisichella pozivajući da ne kažemo kao Mojsije da je to prevelika težina za nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Mi smo uzeli Kristov jaram, jer Isus nam je rekao uzmite jaram moj na sebe. Jer je taj jaram Njegov ljubav. I ta blaga, nježna ljubav mijenja. Nastojmo da se ove molitve koje smo stavili pred oltar, a tu su i va&scaron;e želje, va&scaron;e obveze, va&scaron;i planovi za buduće dane... Krist će sve to promijeniti na oltaru. Priđimo s povjerenjem da bi primili Njegovo Tijelo i Njegovu Krv. Stari oci su govorili: 'uzmi snagu koja silazi s visina i to će promijeniti tvoje srce', zaključio je nadbiskup Fisichella svoju propovijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mise je bilo Klanjanje pred Presvetim i veliki svećenički blagoslov. Na kraju je bilo i poslanje uz meditaciju. Predstavnici svih zemalja primili su simboličan dar &ndash; krunicu i hodočasnički &scaron;tap iz ruku nadbiskupa Henryka Hosera i nadbiskupa Rina Fisichelle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Marinko je na kraju misnog slavlja zahvalio mladima i svima koji su sudjelovali u organizaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Do&scaron;li smo do konca 29. Mladifesta. Samo jedna riječ dolazi &ndash; Hvala! Bogu hvala, hvala dragoj Gospi, Kraljici mira. Hvala svima koji su sudjelovali u pripremi i realizaciji cijeloga programa. Ovo su bili dani velike milosti, kazao je fra Marinko &Scaron;akota i pozvao sve mlade da ujutro u pet sati budu i na misnom slavlju na Križevcu, kojim će na blagdan Preobraženja Gospodnjega zavr&scaron;iti trideseti jubilarni Festival mladih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest09.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest01.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest02.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest03.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest04.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest05.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest07.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-06-19-08-06-5mladifest08.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-06-5mladifest01.jpgGrabar Kitarović: I IDUĆIH 5 GODINA DOLAZIM OVDJE KAO PREDSJEDNICAhttp://grude.com/clanak/?i=131327131327Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-kgk-knin.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjendica Kolinda Grabar Kitarović je nedvosmisleno potvrdila da će se kandidirati za novi mandat.<p>&nbsp;</p> <p>'Ovdje sam danas kao predsjednica i idućih pet godina ću se viđati ovdje s vama kao predsjednica', rekla je Kolinda Grabar Kitarović novinarima nakon svečanosti na kninskoj tvrđavi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-kgk-knin.jpegPočela isplata mirovina za mjesec srpanjhttp://grude.com/clanak/?i=131325131325Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-mirovine.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najniža mirovina iznosi 371,77 maraka<p>&nbsp;</p> <p>Isplata mirovina za mjesec srpanj počela je danas, 5. kolovoza, potvrđeno je Feni iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najniža mirovina iznosi 371,77 maraka, zajamčena 465,87, a najvi&scaron;a 2.174,48 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za mjesec srpanj, s uračunatim tro&scaron;kovima, iznose oko 185 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-mirovine.jpegFOTO: Kardinal Vinko Puljić: Nikad nemojte prestati moliti, jer molitva je divno zajedništvo s Bogomhttp://grude.com/clanak/?i=131324131324Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-misapuljic05.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Marinko Šakota na početku misnog slavlja zahvalio je za dolazak nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću, kazavši da mora podijeliti svoju radost sa svima je ''s nama naš pastir u Bosni i Hercegovini''.<p>&nbsp;</p> <p>-Uzoriti kardinale znam koliko ste čekali ovaj trenutak i koliko ste željeli doći u Međugorje. Znam koliko ste bili s nama i suosjećali s nama, kazao je fra Marinko &Scaron;akota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A pastiru, kardinalu Vinku Puljiću na večernjoj misi, četvrtog dana 30. Festivala mladih, koncelebriralo je 537 svećenika. 2.524.300 bilo je posjetitelja s jedinstvenih IP adresa, a tu su i kako je fra Marinko kazao ''stotine tisuća onih koji Mladifest prate preko kabelskih televizija diljem svijeta''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Čestitam trideseti Mladifest, a čestitam i vama koji ste do&scaron;li bez prisile ovdje moliti, i u prvi moment čovjek bi se zapitao &scaron;to vas je dovelo ovdje? Iz tolikih zemalja doći ovdje moliti?! Uvjeren sam da svi nosite u sebi ono &scaron;to svaki čovjek nosi &ndash; htio bih biti sretan, ne bih htio biti proma&scaron;en, ne bih htio živjeti isprazno. Tražimo ono najveće bogatstvo, blago, vrijednost&hellip; I Marija upućuje na svog Sina. On je prava vrijednost, kazao je kardinal Puljić i ukazao na jedno istraživanje iz zapadne Europe među mladima koji su izdvajali za njih najvažnije vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Na prvom mjestu je obitelj u tim ispitivanjima. Danas žele sru&scaron;iti obitelj, a mladi to gledaju kao vrijednost jer su iz obitelji niknuli i za obitelj se spremaju. Na drugom mjestu je prijateljstvo. U Mladosti je posebna radost imati prijatelja i biti prijatelj jer čovjek nije sam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na trećem mjestu je materijalna sigurnost &ndash; imati i tro&scaron;iti. To je Isus protumačio. Nije bogatstvo imati i tro&scaron;iti nego je bogatstvo biti, ono &scaron;to jesam. Zato je potrebno provjeravati svoje vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek na četvrtom mjestu stavljaju vjeru, a vjera je ona koja vas je dovela ovdje, koja vas okuplja, hrabri&hellip; Sljedeća vrijednost je smisao života. Svatko želi znati za &scaron;to živi. Nema goreg osjećaja nego na kraju života kada čovjek sebi kaže: živio sam isprazno! Neće to nitko drugi dati, to mora svatko sebi otkriti. Tek na sljedećem mjestu dolazi duhovnost. Onda tamo tumače da skoro nema mladog čovjeka koji ponekad nije pomislio možda je i moje zvanje duhovno, možda i mene Bog zove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni su mladi i svojih nestabilnosti. Svi smo bili mladi i nosilo nas je odu&scaron;evljenje, a onda sve splasne i odjednom &ndash; depresija. Toliko puta ste to doživjeli, nosi te polet, a onda odjednom &ndash; na zemlju se skljoka&scaron;, onda u toj borbi toplo-hladno pojavi se nezainteresiranost. To je novi ateizam &ndash; nezainteresiranost, kazao je Puljić dodajući kako su mladi u Međugorje do&scaron;li tražiti prave životne vrijednosti, svoj 'ja'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nitko od nas nije sam sebe zamislio niti se na ovaj svijet donio. Bog se poslužio na&scaron;im roditeljima i dao nas na ovaj svijet. I on ima s nama svoj plan i taj plan moramo otkrivati, kazao je kardinal Puljić poručiv&scaron;i mladima kako se trebaju suočiti sa svim izazovima dana&scaron;njice i dao im je ''nekoliko zadataka''<br />-Valja izgraditi kr&scaron;ćanski karakter, da ja jesam, i mislim, i djelujem kao kr&scaron;ćanin. To znači izgraditi vlastiti identitet. Ne trebam biti ničija kopija. Bog je toliko bogat u stvaranju pa nas je sve različite stvorio i zato trebamo prihvatiti taj vlastiti identitet. I hrabrim vas, nikad nemojte prestati moliti, jer molitva je divno zajedni&scaron;tvo s Bogom. Na&scaron;a poslovica kaže 's kim si, takav si', ako se s Bogom druži&scaron; prožet ćete Njegova ljubav. Onda nikad nemoj misliti da si sam na ovoj zemlji. Nitko od nas u Nebo sam neće doći! Nažalost, ni u pakao! Mi smo dru&scaron;tvena bića, socijalna bića &ndash; jedni s drugima i jedni za druge, zato je prevažno imati srca za čovjeka, kazao je kardinal Puljić koji je mladima za kraj ostavio poruku ''jednoga sjemeni&scaron;tarca sluge Božjega Petra Barbarića''.<br />-'Vr&scaron;enje dužnosti koju u svojim godinama trebamo vr&scaron;iti je najbrži put svetosti.' Zato želim da svatko od nas shvati: valja se ostvariti surađujući s Bogom i s ljudima, prihvaćajući svoju stvarnost da volju Božju ispunimo na ovom svijetu, zaključio je kardinal Vinko Puljić, na odu&scaron;evljenje desetaka tisuća mladih koji su ga pozdravili dugotrajnim pljeskom. Na kraju mise kardinal Puljić pozvao je sve da izmole Anđeo Gospodnji za one koji su se prije ovoga misnog slavlja preporučili u kardinalove molitve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije večernje svete mise svjedočanstva su imali biv&scaron;i ovisnici iz zajednice Cenacolo, koji su svoj program nastavili i nakon mise kada su uprizorili predstavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak, predzadnjeg dana 30. Festivala mladih, program počinje u devet sati jutarnjom molitvom, a potom će uslijediti kateheza nadbiksupa Henryka Hosera, apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje, a nakon toga svjedočanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program se nastavlja sutra poslije podne, od 16 sati kada će katehezu mladima držati nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije. Nadbiskup Fisichella predvodit će i sredi&scaron;nje večernje misno slavlje, prije kojeg će biti prikazano i platno dugo sto metara s molitvama sudionika Mladifesta, a nakon mise bit će klanjanje i meditacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic01.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic02.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic03.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic04.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic05.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic06.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic07.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic08.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic09.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-misapuljic05.jpgRiva gori! Thompson pjeva, gore baklje, publika u delirijuhttp://grude.com/clanak/?i=131321131321Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 22:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-04-019-thompson-split.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Za dom spremni”, “Ponosan sam što sam Hrvat”... samo su neki od natpisa koje smo uočili večeras u publici na prepunoj splitskoj Rivi gdje je pjevač Marko Perković Thompson oko 21 sat i 35 otpočeo svoj koncert na oduševljenje Splićana i njihovih gostiju koji su zazivali njegovo ime netom prije nego je izašao na pozornicu, piše Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>- Dobra večer i sve vas pozdravljam. Sutra&scaron;nji dan ćemo proslaviti jedan od najvećih trenutaka u hrvatskoj povijesti. Zahvaljujem se braniteljima grada Splita i cijeloj županiji. Je li Torcida do&scaron;la? I njih pozdravljam. Vjerujem da je lijepa večer ispred nas. Idemo slaviti!, rekao je nakon &scaron;to je otpjevao prvih par pjesama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je počeo na Rivi oko 20:30 zavr&scaron;etkom mimohoda vojnih postrojbi. Mladi splitski glumac Pere Eranović obja&scaron;njavao je stranim posjetiteljima povijest Oluje i pozvao ih da ostanu na &ldquo;rock heavy metal&rdquo; koncertu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je na scenu stupio Thompson i zasvirao pred punom Rivom. Atmosfera je užarena, gore baklje, publika u deliriju...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-04-019-thompson-split.jpgNoć prije Oluje nismo spavali, ujutro su nam rekli - kreće se! I POBIJEDILIhttp://grude.com/clanak/?i=131315131315Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 17:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-04-anri-hv-oluja.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oluja je naša najsjajnija operacija. Da bi do nje došlo, trebalo je odraditi puno toga. I danas, 24 godine kasnije, ponosan sam na Oluju. <p>&nbsp;</p> <p>I žao mi je &scaron;to se na svaku njezinu obljetnicu sa svake kuće ne vijore hrvatski stjegovi, u spomen na sve poginule branitelje, djecu i 1900 nestalih, preplavljen emocijama govori nam Anri Targu&scaron; (45). Ovaj pripadnik 1. hrvatskog gardijskog zdruga, najelitnije postrojbe HV-a, pod direktnim zapovjedni&scaron;tvom tada&scaron;njeg predsjednika Franje Tuđmana, obrani domovine dao je svoju mladost. Velikogoričanin rodom iz Osijeka domovinu se prijavio braniti kao 16-godi&scaron;nji mladić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio sam domoljub i poticao iz takve obitelji. Moj Osijek je bio napadnut, mnogi moji stariji prijatelji prijavili su se u ZNG, pa sam se i ja prijavio u Krizni &scaron;tab MZ-a Knez Branimir. Isprva sam radio kurirske poslove i čuvao stražu. No kad se u srpnju 1991. godine zahuktalo, počeo sam odlaziti na prve linije obrane Osijeka - govori Anri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samostalnom izviđačkom vodu 106. brigade priključio se 1. prosinca 1991. godine i s njima pro&scaron;ao razna slavonska rati&scaron;ta te branio Bosansku Posavinu. Nakon &scaron;to se rasformirala 106. brigada, Anrija su s jo&scaron; 80-ak mladića poslali na vojnu obuku u &Scaron;epurine kraj Zadra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na putu prema &Scaron;epurinama situacija se promijenila i preusmjerili su nas u specijalnu postrojbu Glavnog stožera Bojna Zrinski Rakitje. Od nas 80, nakon selekcije ostala su &scaron;estorica. S Bojnom Zrinski pro&scaron;li smo sve bitke, a 1994. godine Bojna je pre&scaron;la u 1. hrvatski gardijski zdrug. Mi smo do Oluje cijelo vrijeme bili na terenu - od akcije Zima &lsquo;94., preko oslobađanja Kupresa, či&scaron;ćenja Livanjskog polja, Glamoča i Grahova. Oluju smo dočekali na desnoj strani Livanjskog polja. Tu noć nismo spavali, pripremali smo se za ne&scaron;to veliko, ali nismo znali za &scaron;to - prisjeća se Anri te noći kad ih je, obasjane svjetlima farova vozila, zapovjednik postrojio i pročitao im zapovijed predsjednika Franje Tuđmana za vojnu akciju Oluja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila su tri sata. Grobna ti&scaron;ina. A mi prepuni adrenalina. Ponosni. Sve nas se dojmio dio iz zapovijedi koji je glasio: &lsquo;I pod cijenu života akcija se mora odraditi&rsquo;. Nema nazad. Helikopterom su nas prebacili u područje &Scaron;epurina, potom kamionima u Rovanjsku, gdje smo čekali daljnju zapovijed. Bili smo spremni za zadaću - ući u Obrovac. I u&scaron;li smo, neprijatelj nije pružao otpor. Od Obrovca do Gračaca čistili smo teren i nigdje nismo nailazili na veći otpor. Tu i tamo bismo nai&scaron;li na neprijateljske džepove, no brzo bismo ih rje&scaron;avali. Nakon Kupresa, Glamoča i Grahova molili smo samo da taj rat prestane, a tijekom Oluje sad je bio tu. I vijest da je oslobođen Knin dočekali smo preplavljeni emocijama, ali i oprezni jer smo znali da nismo do kraja zavr&scaron;ili zadaću. U Srb smo u&scaron;li 8. kolovoza, pregazili Unu i krenuli na uzvisinu prema selu Grbići - kaže Anri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odjednom je pred njih iz jedne kuće iza&scaron;ao srpski oficir.</p> <p>- Pitao nas je: &lsquo;Je li, bre, &scaron;ta lupate na na&scaron;e kuće?&rsquo;. Tek tad smo shvatili da smo uletjeli u njihovu postrojbu. Nastao je fajt i bliske borbe su trajale sat vremena. Razbili smo neprijatelja, pobjegli su, a potom krenuli u kontranapad.</p> <p>No nisu uspjeli - govori Anri, u to vrijeme zapovjednik voda u padobranskoj bojni, najelitnijeg dijela zdruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisu imali tenkove, ali su imali najodgovornije i najposebnije zadaće te ulazili u dubinu. U njegovoj postrojbi svi su bili 20-godi&scaron;njaci. Svi su ranjavani i po nekoliko puta, a neki su izgubili i živote, i to nakon Oluje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U akciji Južni potez 12. rujna 1995. godine poginuli su dozapovjednik Ante &Scaron;a&scaron;kor i Dario Toma&scaron;ević, moj prijatelj. Tad sam i ja ranjen. Upali smo u zasjedu, aktivirala se mina. Nalazio sam se metar od eksplozije. Bio sam ranjen te mi je stradala kralježnica. Odvezli su me u bolnicu u Livno, a potom me prebacili u Varaždinske toplice. Dijagnosticiran mi je Guillain-Barr&eacute;ov sindrom, autoimuna bolest perifernog živčanog sustava. Liječnici su mi davali male &scaron;anse, gotovo nikakve. Nisam htio odustati te sam potajice radio sklekove i zgibove. Oporavio sam se i ni liječnicima nije jasno kako - govori Anri, koji se u postrojbu vratio 1996. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinu dana kasnije zavr&scaron;io je i Commando tečaj - najtežu obuku u HV-u ikad, &ldquo;Tovko &rsquo;97&rdquo;, nakon koje postaje komandosom. Kao jedan od desetak odabranih specijalaca, 8. lipnja 1997. bio je u pratnji predsjednika Franje Tuđmana na nenajavljenom sastanku u Vukovaru sa srpskim čelnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tijekom sastanka smo cijelo vrijeme bili skriveni u bolničkom helikopteru. U slučaju napada na predsjednika, plan je bio da ga izvlačimo i ostanemo se braniti u Vukovaru dok ne stigne pojačanje. Nakon smrti Gojka &Scaron;u&scaron;ka, a potom i Franje Tuđmana, nastala je prava hajka na pripadnike Zdruga. Dolaskom SDP-a na vlast i po zapovijedi tada&scaron;njeg predsjednika Stjepana Mesića, postrojba Zdrug biva uga&scaron;ena i njezini pripadnici raspoređeni su po raznim postrojbama - mirnim glasom priča Anri, koji je zavr&scaron;io u 350. vojno-obavje&scaron;tajnoj bojnoj. Kako nam kaže, u toj bojnoj osjetila se velika netrpeljivost prema pripadnicima Zdruga. Prisilno je umirovljen 1. siječnja 2005. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bez obzira na to &scaron;to sam tad bio apsolvent na Kineziolo&scaron;kom fakultetu, bila mi je uskraćena mogućnost daljnjeg profesionalnog rada i napredovanja te nakon preustroja postrojbe nisam dobio nijedno ustrojbeno radno mjesto, nego mi prisilno otvaraju bolovanje i &scaron;alju me u mirovinu. Kad sam odlazio iz postrojbe, navratio sam do zapovjedni&scaron;tva da mi daju orden Domovinske zahvalnosti koji se kod njih nalazio, a nije mi jo&scaron; bio uručen. Jedna je djelatnica u mno&scaron;tvu papira razbacanih u ormaru izvukla moju plaketu. Na upit o tome gdje je orden, odvratila je da joj je žao i da su ga negdje zagubili - s mukom se prisjeća Targu&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život je posvetio supruzi i kćerima od 17 i 10 godina, s kojima se ponosi. U međuvremenu je diplomirao i otvorio hrvački klub u Velikoj Gorici. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je 2017. godine odlikovala 1. hrvatski gardijski zdrug i Bojnu Zrinski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-04-anri-hv-oluja.jpegUmro glavni ideolog Crvenih Kmerahttp://grude.com/clanak/?i=131314131314Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 17:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-04-nuon-che.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glavni ideolog Crvenih Kmera i "Brat br. 2" umro je danas u 93. godini, objavio je sud.<p>&nbsp;</p> <p>UN-ov sud proglasio je Nuona Chea krivim za genocid i osudio ga na doživotni zatvor pro&scaron;le godine, gotovo četiri desetljeća nakon pada maoističkog režima koji je odgovoran za "Polja smrti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina žrtava režima koji je trajao od 1975. do 1979. godine umrla je od gladi, mučenja, iscrpljenosti i bolesti u radnim logorima ili su smaknuti u masovnim egzekucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između 1,7 i 2,2 milijuna ljudi, gotovo četvrtina stanovni&scaron;tva, umrlo je za vladavine Crvenih Kmera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo biv&scaron;i predsjednik Khieu Samphan i Kaing Guek Eav, &scaron;ef jednog od logora, služe doživotni zatvor nakon osude za genocid i zločine protiv čovječnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crveni Kmeri su bili izrazito okrutna komunistička organizacija koja je vladala Kambodžom od 1975. do 1979. godine. Vođa im je bio Pol Pot.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-04-nuon-che.jpgNa more poslije ručka - gužva na graničnim prijelazima u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=131311131311Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvjeti za vožnju su povoljni.<p><br /><br />Pojačan je promet osobnih vozila na graničnim prijelazima Izačić, Priska, <em><strong>Gorica</strong></em>, Deleu&scaron;a (izlaz), Gradi&scaron;ka, Donja Gradina i<em><strong> Doljani</strong></em> (oba smjera). Na ostalim graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.<br />&nbsp;</p> <p>Uvjeti za vožnju su povoljni.<br />&nbsp;</p> <p>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa vozače molimo za oprezniju vožnju i po&scaron;tivanje privremene regulacije prometa.<br />&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na:<br />- M-1.8 Srebrenik - Ora&scaron;je (tunel Ormanica),<br />- M-4.2 Cazin - Srbljani,<br />- M-5 u Jajcu (most preko rijeke Plive),<br />- M-6 prolaz kroz Čapljinu,<br />- M-17 prolaz kroz Mostar, <br />- M-18 Jo&scaron;anica - Stup, Olovo - Semizovac, Semizovac - Vogo&scaron;ća, Kladanj - Podpaklenik.<br />&nbsp;<br />&nbsp;<br />Zbog izvođenja radova na R-425a Tromeđa - Zvirovići obustavljen je promet za teretna vozila i autobuse, dok se promet osobnih vozila obustavlja povremeno, priopćeno je iz IC AMSBIH-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgKardinal Schönborn: U Međugorju nam je nebo tako blizuhttp://grude.com/clanak/?i=131310131310Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 12:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-04-019-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je, na završetku misnog slavlja, međugorski župnik fra Marinko Šakota, pročitao poruku kardinala Christopha Schönborna, koji se sudionicima 30. Mladifesta javio iz Beča.<p>&nbsp;</p> <p>Poruku prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draga braćo i sestre, dragi mladi! Kao i svake godine veselim se &scaron;to vam mogu poslati pozdrav za ovaj veliki susret mladih. U proteklim godinama, na&scaron; Sveti Otac je korak po korak davao znakove da je Međugorje blagoslovljeno mjesto na kojemu je Majka Božja, Gospa, ljudima tako blizu i &scaron;alje toliku pomoć. Svi mi možemo mu samo od srca zahvaliti za njegovu mudru pastirsku brigu punu ljubavi. U osobi nadbiskupa Hosera poslao je svojega osobnoga trajnoga zastupnika. Na otvorenje Mladifesta do&scaron;ao je njegov osobni vikar, kardinal De Donatis. Svi ti znakovi pokazuju da Crkva sa zahvalno&scaron;ću priznaje ono &scaron;to toliki ljudi već desetljećima doživljavaju u Međugorju i &scaron;to vas potiče da usprkos ljetnoj vrućini dolazite u tako velikom broju na ovo mjesto milosti. Ovdje nam je Nebo tako blizu, ovdje Gospa daruje toliko utjehe i obraćenja, ovdje mnogi od vas otkrivaju radost ispovijedi, sakramenta opro&scaron;tenja. Ovdje doživljavate zajedni&scaron;tvo u vjeri, ovdje sklapate prijateljstva, ovdje mnogi doživljavaju unutarnje iscjeljenje od životnih rana. Već sada se radujem &scaron;to ću za sljedeći Mladifest, ako Bog da, opet moći doći u Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molite za papu Franju, kojemu toliko toga dugujemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vjeri i molitvi s vama povezan va&scaron; P. Christoph Kard. Sch&ouml;nborn.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-04-019-medjugorje.jpgZakon o razvojačenim braniteljima u FBiH stupio na snaguhttp://grude.com/clanak/?i=131307131307Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 00:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-16-branitelji_hvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zakon o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, koji je usvojio Parlament Federacije BiH 16. srpnja i na Dom naroda od 18. srpnja, stupio je na snagu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon devet godina u Federaciji Bosne i Hercegovine na snagu je stupio novi Zakon o razvojačenim braniteljima i članovima njihovih obitelji po objavi u Službenim novinama FBiH, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Branitelji će po ovom Zakonu moći ostvariti ukupno 16 prava, među kojima je pravo na egzistencijalnu naknadu. Ostvariti je mogu razvojačeni branitelji koji su u stanju potrebe i koji imaju 57 godina života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, uvjet je da su najmanje 12 mjeseci bili pripadnici Oružanih snaga i koji su najmanje 12 mjeseci na zavodi za zapo&scaron;ljavanje, a nemaju drugih izvora financiranja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki branitelj RVI koji ima mjesečni prihod manji od 170 KM može aplicirati preko svoje službe za braniteljsko invalidsku za&scaron;titu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakonom je predviđeno da naknada bude u visini od 5 KM za svaki mjesec proveden u Oružanim snagama. Svi oni koji ispunjavaju kriterije koje propisuje Zakon mogu predati svoje zahtjeve u općinskim službama za braniteljsko - invalidsku za&scaron;titu. Tamo će im biti urađena prvostupanjska rje&scaron;enja, nakon toga se procedura nastavlja u Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja da bi ti ljudi bili stavljeni na popis za isplatu braniteljskih naknada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove naknade bilo je potrebno omogućiti za one "branitelje koji su do&scaron;li u starije godine, a nemaju dovoljno godina radnog staža i ne mogu ostvariti pravo na mirovinu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za primjenu ovog Zakona kroz rebalans ovogodi&scaron;njeg proračuna FBiH osigurano je 25 milijuna KM. Među 16 prava razvojačenim braniteljima omogućeno je pravo na liječenje, zdravstvenu za&scaron;titu, kao i pravo na pomoć u slučaju smrti užeg člana obitelji.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđena su i prava iz radnog odnosa kao &scaron;to je povećanje broja dana godi&scaron;njeg odmora i pravo na prednost pri zapo&scaron;ljavanju branitelja i članova njihovih obitelji.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-16-branitelji_hvo.jpgPapa Franjo: Molite Gospu da vas zaštiti, molite i za menehttp://grude.com/clanak/?i=131304131304Grude.com - klik u svijetSat, 03 Aug 2019 18:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-23-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo je poslao videoporuku povodom početka indonezijskoga Nacionalnog misijskog kongresa koji se, od 1. do 4. kolovoza, održava u Jakarti, o temi “Kršten i poslan”, prenosi Vatican News.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svi koji sudjelujete na Nacionalnom misijskom kongresu, udubite se u promi&scaron;ljanje o temi &bdquo;Kr&scaron;ten i poslan&rdquo;. U kr&scaron;tenju primamo Duha Svetoga koji je blago. Primamo Isusovu poruku, Evanđelje unutar nas. Kada posjedujete ne&scaron;to prekrasno i zaneseni ste time, onda osjećate poticaj to &scaron;iriti i donositi drugima. Kr&scaron;tenje i poslanje trebaju biti nit vodilja ovoga susreta. Kako ja živim svoje kr&scaron;tenje u svome osobnom životu, ali i kao kvasac u dru&scaron;tvu kako bih prenosio Isusovu poruku? Kr&scaron;tenje i poslanje &ndash; nikada to ne zaboravite! Kr&scaron;ćanin uvijek ide prema naprijed. Biblija nam govori kako mi nismo ljudi koji idu unatrag. Ne! Mi smo oni koju uvijek idu prema naprijed. Kada netko ide unatrag, on nije kr&scaron;ćanin. Kr&scaron;ćanin uvijek ide prema naprijed i to je smisao njegova poslanja. Duh Sveti je onaj koji nas potiče da idemo prema naprijed. Ohrabrite se i uvijek idite prema naprijed! Molite Na&scaron;u Gospu da vas za&scaron;titi i pomogne vam ići prema naprijed. Molite i za mene. Blagoslovio vas Svemogući Bog &ndash; Otac, Sin i Duh Sveti. Amen&rdquo;, poručio je papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HKM.HR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-23-papa_franjo.jpgNestalo je sigurnosti u Njemačkoj: Frankfurt postao grad strahahttp://grude.com/clanak/?i=131300131300Grude.com - klik u svijetSat, 03 Aug 2019 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-19-polizei.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvije velike policijske akcije u samo nekoliko dana na Glavnom kolodvoru u Frankfurtu, nisu uznemirile samo građane bankarske metropole, nego i cijele Njemačke.<p>&nbsp;</p> <p>Zastra&scaron;uje i niz drugih užasnih događanja u Njemačkoj, od brutalnog ubojstva u Stuttgartu kad je Sirijac mačetom nasred ulice izbo svog poznanika, pa dijete koje je ubio migrant gurnuv&scaron;i ga pod vlak, do silovanja, krađa, maltretiranja&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački mediji jutros posebno pi&scaron;u o događajima u Frankfurtu. Tim vi&scaron;e jer je jo&scaron; uvijek nejasna pozadina pljačke poslovnice banke koja se u petak dogodila na Glavnom kolodvoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolodvor je bio zatvoren na nekoliko sati jer je nekoliko osumnjičenika poku&scaron;alo razbiti sef u obližnjoj banci. Policija je u velikoj akciji uhitila troje ljudi, no tragaju za jo&scaron; nekoliko osumnjičenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornik policije je u subotu potvrdio da je jo&scaron; nekoliko osoba u bijegu, te kako je jo&scaron; nejasno jesu li naoružani i je li ne&scaron;to ukradeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priopćili su kako se poku&scaron;aj pljačke smatra &ldquo;ozbiljnim napadom&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Počinitelji su pobjegli u crnom automobilu, a zatim pje&scaron;ice. Tijekom potjere, policajci su ispalili najmanje jedan metak. Podataka o ozlijeđenim osobama, odnosno bjeguncima nema. Specijalne snage uhitile su trojicu mu&scaron;karaca no oni nisu htjeli dati nikakvu izjavu&rdquo;, rekao je glasnogovornik frankfurtske policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga velika policijska akcija je bila u ponedjeljak kad je 40-godi&scaron;njak gurnuo majku i njezinog osmogodi&scaron;njeg sina na tračnice dok je nailazio brzi vlak. Majka se uspjela spasiti, ali sin je poginuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uhićeni je Eritrejac ima prebivali&scaron;te u &Scaron;vicarskoj, nalazi se u pritvoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva ta događanja u nizu unose strah među građane Njemačke, pi&scaron;u njemački mediji. I ne samo oni, i njemački političari priznaju da Njemačka vi&scaron;e nije sigurna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon brutalnog ubojstva nasred ulice Fasanenhofstra&szlig;e u srijedu (31. srpnja) oko 18.15 sati u Stuttgartu koje je &scaron;okiralo cijelu Njemačku, njemačka političarka Alice Weidel je rekla kako je Njemačka umorna od svakodnevnih ubojstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nevjerojatno je u kojem smjeru na&scaron;a zemlja ide. Unutarnja sigurnost je nestala. &Scaron;okirana sam!&rdquo; , rekla je Alice Weidel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fenix-magazin/MD</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-19-polizei.jpgOpasna bakterija prijeti kupačima, izbjegavajte ove plažehttp://grude.com/clanak/?i=131298131298Grude.com - klik u svijetSat, 03 Aug 2019 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-03-esherihija-plaze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije objavio je najnovije podatke o kakvoći mora.<p>&nbsp;</p> <p>Na pet mjernih točaka more je nezadovoljavajuće kakvoće i sve su na području Ka&scaron;tela!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konkretno, radi se o plažama Gojača u Ka&scaron;tel Sućurcu, Đardin u Ka&scaron;tel Starome, Miljenko i Dobrila u Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću, Baletna &scaron;kola u Ka&scaron;tel Kambelovcu i Kamp u Ka&scaron;tel Gomilici, pi&scaron;e <em><strong>Dalmacijadanas.hr</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno na stranicama IZOR-a, mjerenje je obavljeno u ponedjeljak, 29. srpnja. U izvje&scaron;ću stoji da na dan mjerenja nije bilo vjetra ni oborina, ali dan prije u Ka&scaron;telima je pala vrlo obilna ki&scaron;a. &ndash; U &scaron;estom ciklusu ispitivanja mora na području Ka&scaron;tela, koje je obavljeno, 29. srpnja, uzorkovano je more. Mikrobiolo&scaron;kom analizom tih uzoraka utvrđeno je prekoračenje graničnih vrijednosti pokazatelja, koje su propisane Uredbom o kakvoći mora za kupanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prekoračene su granične vrijednosti za mirkobiolo&scaron;ki pokazatelj Escherichia coli na pet ka&scaron;telanskih lokacija. Privremeni rezultati analize koji se odnose na navedeni parametar su une&scaron;eni u bazu podataka i dostupni su javnosti putem aplikacije za unos, obradu i valorizaciju podataka za izvje&scaron;ćivanje i informiranje javnosti. Dakle, podaci su dostupni javnosti u realnom vremenu, rekla je dr. sc. Tatjana Puljak iz Službe za zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko &ndash; dalmatinske županije za za Dalmacijadanas.hr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-03-esherihija-plaze.jpgFOTO: Nadbiskup Luigi Pezzuto: Bog svakome od nas govori "Idi za mnom"http://grude.com/clanak/?i=131296131296Grude.com - klik u svijetSat, 03 Aug 2019 08:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-03-67568428_519260538843722_632783690702782464.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ta osoba je Marija, mlada djevica iz Nazareta, “djevica zaručena s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova” (Lk 1,26), kazao je nuncij Pezzuto koji je i objasnio pravo značenje poziva "Idi za mnom"?<p>&nbsp;</p> <p>Drugog dana 30. Festivala mladih u Međugorju svečanu misno slavlje predvodio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto. Koncelebriralo mu je 678 svećenika, među kojima je bilo i osam nadbiskupa i biskupa. Uz brojne televizijske kuće diljem svijeta, izravni prijenos putem live streama posjećen je s 1.996.700 jedinstvenih IP adresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku misnog slavlja međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota zahvalio je apostoslkom nunciju u BiH nadbiskupu Luigiju Pezzutu ''za sve &scaron;to čini za Međugorje'', a u svojoj propovijedi mons. Pezzuto osvrnuo se na geslo ovogodi&scaron;njeg Mladifesta ''Idi za mnom''</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zamislite Isusa koji hoda među vama; prolazi i zaustavlja se pred tobom, kao &scaron;to se jednoga dana zaustavio pred Petrom i ostalim apostolima, pred Matejem carinikom, usredotoči pogled na tebe i kaže ti: &ldquo;Idi za mnom&rdquo;. Postojala je, međutim, u povijesti čovječanstva jedna osoba kojoj je, Riječ Božja prvoj uputila poziv da Ju slijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta osoba je Marija, mlada djevica iz Nazareta, &ldquo;djevica zaručena s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova&rdquo; (Lk 1,26), kazao je nuncij Pezzuto koji je i objasnio pravo značenje poziva "Idi za mnom"?</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kad ti Bog, u Isusu, kaže "Idi za mnom", to znači da se On, Bog, saginje nad tobom, zaljubljuje se u tebe. To znači da si mu "ti ukrao srce, a On te ispunja svjetlo&scaron;ću". To je ono &scaron;to se dogodilo u Mariji: Bog se sagnuo nad Njom, uzljubio je i ispunio je svojom svjetlo&scaron;ću, odnosno svojom milo&scaron;ću, svojim vlastitim životom. Evo, dakle, Marije milosti pune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada, kada "Idi za mnom", Bog govori svakome od nas, mi ulazimo na taj isti Marijin put i put svih onih kojima je Bog rekao, i nastavlja govoriti: "Idi za mnom", objasnio u svojoj propovijedi apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto, koji je na kraju pozvao da ''na&scaron;a molitva ne bude isključivo i neprekidno traženje "božanske" pomoći u na&scaron;im potrebama, kao &scaron;to to obično činimo''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zazivajmo radije milost da mi pomognemo Bogu, kako bi se sagnuo na ulicama, u na&scaron;im domovima, na svim područjima svekolikog dru&scaron;tvenog, kulturnog, gospodarskog života, itd. Jednom riječju, molimo da nam Bog udjeli onaj isti Marijin način i stil života, Nje koja je vjernica: gorljiva i radosna, slobodna i jaka, zaključio je nadbiskup Luigi Pezzuto, predstavnik Svete Stolice u Bosni i Hercegovini, a nakon mise deseci tisuća mladih ostali u Molitvi pred Križem, te potom i u meditaciji sa svijećama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katehezu je mladima jutros, na blagdan Gospe od Anđela &ndash; Porcijunkule, držao nekada&scaron;nji generalni ministar franjevačkog reda, a danas tajnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života nadbiskup Jose Rodriguez Carballo, koji je govorio o Porcijunkulskom oprostu, a potom je svoje dojmove o Međugorju i Festivalu mladih iznio novinarima, koji su se za ovogodi&scaron;nji Mladifest akreditirali iz cijelog svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Za mene je milost biti ovdje. Poznajem Međugorju i franjevce. Dolazio sam ovdje vi&scaron;e puta da bih poticao franjevce u njihovom radu. Drugi put sam na Festivalu mladih. Za mene je ovo iznenađenje jer znam kada je ovaj Festival započeo prije trideset godina da je bilo jako malo mladih, a da će ovih dana u Međugorju biti osamdeset tisuća ljudi. Mladi traže puninu smisla života, koju nam daje Krist, a Kristu možemo doći preko Marije. Netko tko dolazi u Međugorje, traži Krista, odnosno smisao života. Vidim da to traženje raste. I kada netko kaže da su mladi izgubljeni, dovoljno je doći ovdje i vidjeti razlog velike nade, a ovdje se dolazi moliti. Jučer je, primjerice, molitva započela u 18 sati a trajala do 22 sata i 15 minuta, dakle vi&scaron;e od četiri sata. Ovdje se traži mir i pomirenje, eto za&scaron;to imamo ovdje brojne ispovijedi. Ovo je mjesto molitve i pomirenja. Ispovijed nije u krizi, možda su ispovjednici u krizi, dovoljno je vidjeti koliko se ljudi ovdje želi ispovjediti. Pozivam svećenike da sjednu i da daju odrje&scaron;enje u ima Božje. To je veliko poslanje svećenika u ime Crkve. Ovdje su predstavnici osamdeset zemalja. Ovdje se živi katoličanstvo Crkve i vidim da postoji duboko jedinstvo sa Svetim Ocem. Ovdje se moli za Papu i kada sam danas u katehezi citirao Svetoga Oca upravo tada su bili najjači aplauzi. Ovi mladi ljube Crkvu i stoga zahvaljujem Svetom Ocu &scaron;to je otvorio mogućnost dolaska ovdje da se ovdje moli, kazao je nadbiskup Carballo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije njegove kateheze održana je jutarnja molitva, a Krunica se na Podbrdu molila u &scaron;est sati ujutro. Svjedočanstva su imali bračni par Katarina i Pere Eranović, koji su govorili o predbračnoj čistoći, te mladi s Floride koji su napisali pjesmu za ovogodi&scaron;nji Mladifest, zatim predstavnici molitvene zajednice Totus Tuus kao i predstavnici Mladifesta u Hrvatskoj i Belgiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, trećeg dana je jutarnja molitva u devet sati, a potom će katehezu mladima imati biskup Toulona iz Francuske mons. Dominque Rey, a sredi&scaron;nje večernje misno slavlje predvodit će apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-03-67568428_519260538843722_632783690702782464.jpgPredsjednica Grabar Kitarović pomnožila Komšića s nulomhttp://grude.com/clanak/?i=131294131294Grude.com - klik u svijetFri, 02 Aug 2019 23:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-11-komsic_tito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske pojasnili su u petak izjavu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o hrvatskom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, koju je dala u intervjuu za Hrvatski radio. <p>&nbsp;</p> <p>"Član Predsjedni&scaron;tva BiH iz reda hrvatskog naroda nije samo etnički, nego i politički predstavnik Hrvata Bosne i Hercegovine u duhu Ustava, te zbog toga mora biti izabran većinskom voljom upravo hrvatskog naroda. Gospodin Kom&scaron;ić nije izabran većinskom voljom hrvatskog naroda u BiH i personifikacija je preglasavanja Hrvata. Od njega se ne može očekivati zalaganje za jednakopravnost Hrvata kojima je nametnut, a očito ni bilo kakav napor na tragu pobolj&scaron;anja međudržavnih odnosa", stoji u poja&scaron;njenju Ureda predsjednice RH poslanom Hini, a koje je objavljeno i na Twitter profilu predsjednice Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, pomnožila ga je s nulom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-11-komsic_tito.jpgFOTO Kardinal De Donatis na otvaranju Mladifesta: Donosim topli pozdrav i blagoslov Svetog Ocahttp://grude.com/clanak/?i=131283131283Grude.com - klik u svijetFri, 02 Aug 2019 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-02-mladifestprvidan3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetom misom koju je, uz koncelebraciju 620 nadbiskupa, biskupa i svećenika, predslavio Papin vikar Rimske biskupije Angelo De Donatis u Međugorju je počeo jubilarni 30. Festival mladih.<p>&nbsp;</p> <p>Uz desetke tisuća mladih u Međugorju, otvaranje festivala preko live streama pratilo je rekordnih 1.747.100 ljudi diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku svoje propovijedi kardinal De Donatis kazao je kako je ''zahvalan Bogu i svima vama na pozivu da predslavim svetu misu otvaranja 30. Festivala mladih. Svima vama donosim topli pozdrav i blagoslov Svetog Oca'', a osvrnuo se i na geslo ovogodi&scaron;njeg Mladifesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Svakako, da bi slu&scaron;ali poziv &bdquo;Idi za mnom&ldquo; koje nam Učitelj Isus upućuje, potrebno je da Duh Sveti otvori na&scaron;a srca i ispuni ih Božanskom mudro&scaron;ću. Dana&scaron;nje Evanđelje nam donosi pismoznanca Novoga Zavjeta, mudraca po Evanđelju. Između ostalih, možemo izvući tri upute, kazao je kardinal De Donatis, a te tri upute su: Kraljevstvo Nebesko, kako smo čuli, slično je mreži bačenoj u more koja zahvati svakovrsne ribe. I nakon &scaron;to se mreža izvuče na obalu, ribari odvajaju ribu dobru za jelo od one lo&scaron;e; Druga uputa. Isus govori o jednom sudu: ne možemo negirati ovu istinu, koju svake nedjelje ispovijedamo u Vjerovanju: &bdquo;doći se suditi žive i mrtve&ldquo;; Treća uputa. Navje&scaron;teno Evanđelje nas uči da je pismoznanac, upućen u kraljevstvo nebesko, onaj kr&scaron;ćanin koji &bdquo;iz svoje riznice iznosi staro i novo&ldquo;. To je predivan izraz koji se može protumačiti i ovako: istinski mudrac je onaj koji živi stare stvari koje daju uvijek nove radosti i nove stvari koje imaju okus staroga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Predragi, evo dakle ta tri bisera izvučena iz &scaron;koljke dana&scaron;njeg Evanđelja: očistiti um, osigurati Božanski sud nad nama živeći istinu; postati novi ljudi koji polažu svoj korijen u tradiciju svetoga Naroda Gospodinova. Dragi mladi, neka vas Duh Sveti učini mudrima kao Majku Božju koja je razmi&scaron;ljala o svakoj stvari u svome srcu i kao velikog naučitelja Svetog Alfonsa de'Liguorija, koji je u 17. stoljeću ponovno mudro evangelizirao sugrađane svoga Napulja. Po&scaron;alji Oče svoga Duha i obnovi na&scaron;a srca na sliku Tvoga Sina Isusa, rođenog od Djevice Marij, kazao je kardinal De Donatis na kraju svoje propovijedi. Uoči večernje mise koju je predslavio kardinal De Donatis sa zastavama je predstavljeno svih osamdeset država čiji su predstavnici do&scaron;li na Mladifest, a prije toga apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser i međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota održali su konferenciju za novinare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Svakako smo u jednoj novoj dinamici nove evangelizacije. Ja osobno i intimno sam uvjeren da Međugorje nudi jedan novi model nove evangelizacije. Međugorje nije pod izravnom paskom Vijeća za novu evangelizaciju, nego je pod brigom državnog tajni&scaron;tva. U svibnju je objavljeno priopćenje Svete Stolice da je dopu&scaron;teno službeno organizirati hodoča&scaron;će od strane župa, biskupija, biskupa, kardinala i da oni mogu biti nazočni na svečanim slavljima, a ovih dana upravo smo tome svjedoci, a to znači da je Sveti Otac otvorio velika vrata za ulaz u Međugorje, kazao je mons. Hoser, a fra Marinko se osvrnuo na ovogodi&scaron;nji program, ali i dosada&scaron;njih tri desetljeća Mladifesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Poruka Mladifesta izražena je u geslu, to je ''Idi za mnom''. U svakom čovjeku postoji čežnja, čežnja za mirom, čežnja za istinom. Isus kaže ''Idi za mnom''. Tu su mladi, koji tu čežnju za Isusom, čežnju za mirom tu pronalaze, kazao je fra Marinko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju konferencije za medije predstavljena je prigodna marka Hrvatske po&scaron;te Mostar izdana u povodu Mladifesta, a direktor prodaje HP-a Mostar Josip Bulić uručio ju je nadbiskupu Henryku Hoseru i fra Marinku &Scaron;akoti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidanpostanskamarka.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidan1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidan2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidan3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidan4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidan5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidan6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidan7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladifestprvidandedonatis.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladi-fest-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladi-fest1-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-02-19-08-02-mladi-fest2-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><br />FOTO: Grude.com i IC Mir Međugorje<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-02-mladifestprvidan3.jpgDodik: Svi koji su činili teroristička djela u BiH su muslimanihttp://grude.com/clanak/?i=131275131275Grude.com - klik u svijetThu, 01 Aug 2019 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-03-dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ustvrdio je u intervjuu za Televiziju Republike Srpske (RTRS) kako postoji dovoljno razloga za ocjene o tome da je zemlja izvrgnuta terorističkim prijetnjama jer su njeni državljani sudjelovali u borbama u redovima Islamske države.<p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući prijepore nastale zbog navoda Jerusalem Posta o navodnim ocjenama hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o stanju u BiH, Dodik je kazao kako BiH o tome nema jedinstveno stajali&scaron;te nego se o tome očituju pojedinci, svatko u svoje ime.</p> <p>&nbsp; </p> <p>"Osnovna je i točna pretpostavka da je BiH u osnovi nestabilna zemlja, a ja bih dodao i nemoguća i neodrživa zemlja", kazao je Dodik iznoseći pritom netočnu tvrdnju kako je na europskom tlu najvi&scaron;e boraca u redovima Islamske države bilo upravo iz BiH.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Prema informacijama koje je prikupio Europol, od oko pet tisuća boraca IS-a koji su stigli iz Europe zapravo ih je najvi&scaron;e bilo iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Belgije.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>"Hrvatska je kriva"</strong></p> <p>&nbsp; </p> <p>"Jasno je da svi Bo&scaron;njaci nisu teroristi, ali svi oni koji su činili teroristička djela u BiH jesu muslimani", kazao je Dodik dodajući kako mu je nejasno zbog čega je BiH "uglavljena" u organizacije koje okupljaju islamske zemlje, iako je sama većinski kr&scaron;ćanska država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Tvrdi kako je upravo Hrvatska kriva jer je tijekom rata dopustila da u BiH uđe četiri i pol tisuće mudžahedina koji su kasnije činili zločine.</p> <p>&nbsp; </p> <p>"Ova izjava može poslužiti kao osnova da ra&scaron;čistimo stvari", kazao je Dodik.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>Prijetnje referendumom u slučaju nesudjelovanja u vlasti</strong></p> <p>&nbsp;Komentirajući unutarnje probleme u BiH Dodik je ponovo zaprijetio te&scaron;kim posljedicama po cijelu državu ako njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ne postane dio nove vlasti na državnoj razini odnosno ako to ostane Srpska demokratska stranka (SDS).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Kazao je kako u tom slučaju vladajuća većina u Republici Srpskoj, koju on kontrolira, planira "preko noći" donijeti niz odluka kojima će dovesti u pitanje funkcioniranje BiH.</p> <p>&nbsp; </p> <p>"Sve već imamo pripremljeno. Mi ćemo to donijeti tijekom noći i prekinut ćemo sistem neizravnog oporezivanja", kazao je Dodik dodajući kako će uz to slijediti i odluke kojima će se na teritoriju RS-a zabraniti djelovanje Tužiteljstva BiH i Državne agencije za istrage i za&scaron;titu (SIPA).</p> <p>&nbsp; </p> <p>Bude li potrebno, najavio je Dodik, RS će iskoristiti svoju policiju kako bi osigurao provedbu takvih odluka, a kazao je i kako očekuje da će svi pripadnici oružanih snaga srpske nacionalnosti slu&scaron;ati samo njegove zapovijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Kazao je i kako je uvjeren da će referendum o odcjepljenju RS-a od BiH doći na dnevni red.</p> <p>&nbsp; </p> <p>"Danas se smatra logičkim da će srpski narod jednog dana, kada se stvore minimalni globalni uvjeti i izražena volja naroda koja već postoji, odlučiti o svom statusu", kazao je Dodik.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Poručio je Srbima u BiH kako očekuje da, kada ih on na to pozove, "ispune svoju građansku dužnost" i sudjeluju na referendumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-03-dodik.jpgVečeras počinje 30. Mladifest u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=131273131273Grude.com - klik u svijetThu, 01 Aug 2019 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-mladifest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladifest svake godine posjete deseci tisuća ljudi iz cijeloga svijeta, a ove godine održava se pod geslom "Idi za mnom" do utorka, 6. kolovoza..<p>&nbsp;</p> <p>Otvaranje jubilarnog 30. međunarodnog festivala mladih Međugorje održat će se u četvrtak, 1. kolovoza, u Međugorju s početkom u 19 sati, kada će Papin vikar Rimske biskupije, kardinal Angelo De Donatis predvoditi svetu misu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladifest svake godine posjete deseci tisuća ljudi iz cijeloga svijeta, a ove godine održava se pod geslom "Idi za mnom" do utorka, 6. kolovoza, kada će misu svečanog zatvaranja predvoditi predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, nadbiskup Rino Fisichella, priopćili su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu ove manifestacije održat će se i konferencija za medije u četvrtak, 1. kolovoza, u prostorijama Radiopostaje Mir Međugorje, s početkom u 17 sati. Na konferenciji će govoriti međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota i apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, nadbiskup Henryk Hoser, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-mladifest.jpgEkskluzivno iz Izraela: Grabar Kitarović odgovorila bošnjačkim članovima Predsjedništva BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131264131264Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jul 2019 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na adresu portala Grude.com stigla je ekskluzivna izjava predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović u kojoj demantira negativne izjave o BiH, međutim dala je komentar na agresivne optužbe iz BiH koje daju dvojica bošnjačkih članova Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović.<p>&nbsp;</p> <p>- S predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom razgovarala sam o kontekstu onoga &scaron;to uvijek govorim o BiH i na&scaron;im susjednim državama i &scaron;to sam govorila na press konferencijama, a to je da želim vidjeti sve na&scaron;e susjedne države u okviru članstva u Europskoj uniji. Uopće ne znam kako je do&scaron;lo do izjave koja se spominje jer nisam razgovarala ni s jednim novinarom niti davala ikakve izjave izuzev spomenutih press konferencija - kazala je predsjednica Grabar Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da su je žestoko napali velikobo&scaron;njaci Kom&scaron;ić i Džaferović predsjednica je rekla sljedeće. - Nisam rekla ono &scaron;to mi se stavlja u usta i ove žestoke reakcije u potpunosti odbacujem. Definitivno, do&scaron;lo je vrijeme da se razmisli o odnosima između Hrvatske i BiH jer događa se da u posljednje vrijeme vidimo niz koraka koje BiH poduzima prema Hrvatskoj, a koje su prilično agresivne, od optužbi za ilegalni rad na&scaron;ih tajnih službi do prijetnje pravosudnim tijelima kad je riječ o Pelje&scaron;kom mostu i tako dalje. Mi bismo trebali raditi na suradnji, kako rje&scaron;avati zajednička pitanja i prijetnje na na&scaron;im prostorima i kako možemo jedni drugima pomoći - istaknula je hrvatska predsjednika koja je kazala i kako Hrvatska uvijek ostaje spremna pomoći susjednim zemljama, među njima i BiH kako bi &scaron;to prije postala članica EU, donosi portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-kolinda.jpgTisuće Širokobriježana ispratilo Ivanu i Antonia na vječni počinakhttp://grude.com/clanak/?i=131260131260Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jul 2019 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-31-mrtvacnica-sirokibrijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon sućuti služena je sveta misa zadušnica..<p><br />Sve ove dane od kada se dogodila stra&scaron;na tragedija u mjestu Dobrkovići gdje su nesretnim slučajem izgubljena dva mlada života a &scaron;to je jo&scaron; tragičnije radilo se o bratu i sestri, osjećala se tuga i nevjerica među građanima &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utorak je bio dan njihove sahrane na koju su do&scaron;le tisuće njihovih sugrađana kako bi ih ispratili na njihovo zadnje putovanje, pi&scaron;e <a title="ABC Portal" href="http://www.abcportal.info/novosti/lifestyle/tisuce-sirokobrijezana-ispratilo-ivanu-i-antonia-na-vjecni-pocinak" target="_blank">ABCportal</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostor pred Gradskom mrtvačnicom bio je premalen da primi sve one koji su htjeli iskazati svoju sućut obiteljima preminulih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sućuti služena je sveta misa zadu&scaron;nica u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na &Scaron;irokom Brijegu odakle se tužna povorka uputila na dva groblja gdje će biti obavljena sahrana ovo dvoje tragično preminulih &Scaron;irokobriježana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivana Cigić je pokopana u mjestu Dobrkovići na 'Starom Cigića groblju' a njezin brat Antonio Zeljko pokopan je na groblju 'Bili Brig' u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nji dan je u &Scaron;irokom Brijegu progla&scaron;en Danom žalosti, pi&scaron;e <strong>ABCportal.info</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-31-mrtvacnica-sirokibrijeg.jpgKuprešak je u Beogradu mogao birati dijete za 10.000 maraka, blizance za 15.000http://grude.com/clanak/?i=131251131251Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 22:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-bebe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Ivić, koji sa suprugom Anom živi u njemačkom Landshutu, kaže da su ga odveli u porodilište u Beogradu i ponudili mu da bira bebu za 10.000 DM, piše Deutsche Welle.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Biraj&rdquo; &ndash; to je riječ liječnika u sobi punoj novorođenčadi Ginekolo&scaron;ke klinike, Kliničkog bolničkog centra &lsquo;Zvezdara&rsquo; u Beogradu koja je 1988. &scaron;okirala Marka Ivića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj Kupre&scaron;ak 40 godina sa suprugom živi i radi u njemačkom gradiću Landshutu. Na žalost san o vlastitom djetetu nije bio ostvariv i zato se ideja o usvajanju djeteta činila dobrim rje&scaron;enjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Željeli smo usvojiti napu&scaron;teno dijete iz siroti&scaron;ta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rje&scaron;enje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo kraj rodili&scaron;ta. Mislio sam da ćemo otići u siroti&scaron;te&rdquo;, svjedoči Marko Ivić u razgovoru za Deutsche Welle. Nakon &scaron;to je obukao bijeli mantil, koji mu je dala medicinska sestra, krenuo je s liječnikom u obilazak rodilja, gdje je dodirivanjem kreveta trebao dati znak liječniku koja je od rodilja najsličnija njegovoj supruzi kako bi posvojio upravo dijete koje će najvi&scaron;e nalikovati novim roditeljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rodili&scaron;te &ndash; trgovina djece</strong></p> <p>&ldquo;Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u baby box s bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: &lsquo;biraj&rsquo;. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i moje njemačke prijatelje, ali i na&scaron;e ljude, upoznam da u tom rodili&scaron;tu, mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista jer su to, navodno, djeca iz siroma&scaron;nih obitelji ili studentica koje nisu znale &scaron;to bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i oti&scaron;ao&rdquo;, prisjeća se Marko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, prije dvije godine jedan prilog koji je vidio na NTV Happy uznemirio ga je. To je bila priča o ženama iz Udruženja nestalih beba Srbije. Preklinjale su za istinu o svojoj nestaloj djeci &ndash; sumnjajući da su postala žrtve trgovine ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Njemačkoj volimo pogledati na&scaron;e TV kanale, saznati &scaron;to se događa u na&scaron;oj zemlji i zemljama biv&scaron;e Jugoslavije. Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo &scaron;okirani. Vidio sam te majke i rekao da neću &scaron;utjeti. Odmah sam nazvao broj s ekrana gdje se pozivalo da se jave majke koje smatraju da su im djeca nestala&rdquo;, govori ovaj čovjek. Nakon toga, on je uskoro, ponovno, putovao za Beograd.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čovječnost iznad roditeljstva</strong></p> <p>No, ovaj put u Beograd je oti&scaron;ao na poziv majki Udruženja nestalih beba iz Srbije i to kao svjedok &ndash; sa snimljenim video svjedočenjem, ali i ovjerenom, pismenom izjavom koja će biti dokaz na sudu. Na pitanje &scaron;to bi učinio da je kojim slučajem kupio bebu, a vidio emisiju o ukradenim bebama, odmah odgovara: &ldquo;Rekao bih, kćeri moja, spremi se, idemo u Beograd da tvoja majka vi&scaron;e ne plače. Odgojen sam kao katolik i ne bih mogao s tim živjeti. Čovječnost je i iznad roditeljstva. Shvaćam da se u Srbiji jo&scaron; boje, ali njihovo tužiteljstvo treba istražiti ove slučajeve. Nije normalno da toliko puno rođene djece bude mrtvo&rdquo;, zaključuje on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, prema pregledu podataka na koje je uputio Republički zavod za statistiku Republike Srbije, jasno je vidljivo da je u periodu od 1960. do 1990. godine, od ukupno rođenih 4.660.714 djece, mrtvo rođeno 22.792, a umrlo čak 228.006 dojenčadi, djece do nepune godine dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;To je enormno visok broj i koji je dio od tog broja lažno progla&scaron;en mrtvim mi to ne znamo&ldquo;, za DW kaže Ana Pejić, tajnica udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, jednog od čak pet koliko ih je u Srbiji. I ona sama od 1988. traga za svojom djevojčicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevjerojatno svjedočenje Marka Ivića slamka je nade za stotine majki koje su uvjerene da su njihova djeca žrtve trgovine ljudima. Majke Srbije i majke iz BiH, kako ona kaže, imaju puno toga zajedničkoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Majke iz Srbije i BiH veže ista muka</strong></p> <p>&ldquo;U na&scaron;e grupe na dru&scaron;tvenim mrežama uključile su se i majke iz BiH zbog istog problema. Tražile su pomoć i susret. Njihova djeca su ili upućena u Beograd na neke od neonatologija ili im se gubi trag u BiH. Imaju problem s podizanjem dokumentacije u Srbiji. Veže nas ista muka, mi se razumijemo&rdquo;, govori Ana Pejić za DW.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njena djevojčica, prema njenim tvrdnjama nestala je 1988. godine u Sremskoj Mitrovici, ali je, govori, tek 2015. smogla snage zaviriti u dokumentaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Krenula sam tek tada tražiti jer sam do tada vjerovala liječnicima. Mislila sam da je zaista umrla. Ali, slučajno sam otkrila da mi je u izvod knjige rođenih upisano žensko dijete koje sam rodila, a u knjige umrlih mu&scaron;ko. Žensko ima jedan matični broj, mu&scaron;ko drugi. Pitala sam bolnicu gdje mi je dijete, a oni su me uputili pogrebnom poduzeću. Nakon &scaron;to su me iz pogrebnog poduzeća Komunalije u Sremskoj Mitrovici pismeno izvijestili da dijete tu nije sahranjeno, podnijela sam kaznenu prijavu tužiteljstvu u Sremskoj Mitrovici koje mi je odgovorilo da je moje dijete &lsquo;najvjerojatnije&rsquo; odneseno u Novi Sad i spaljeno u krematoriju u bolnici, iako ova bolnica nije imala krematorijum niti ga je smjela imati. Imala je samo jednu furunu (peć) u ostavi za reciklažu otpada. Nema nikakvog dokaza da je tu spaljeno&ldquo;, ukratko govori o posljednje četiri godine potrage i agonije gospođa Ana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za nju, kao i za mnoge druge majke, mučna potraga za istinom se nastavlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nikom nisu dali da je vidi ,ni živu ni mrtvu, a navodno je živjela 36 sati. Groba nema. Nije ni izvr&scaron;ena obdukcija iako je po zakonu obvezna. Ako nije sahranjena, onda je živa. Gdje je? Priče svih roditelja su slične i puno je dokaza koji ukazuju na trgovinu ljudima&rdquo;, kaže Ana Pejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imamo pravo na istinu</strong></p> <p>Priče ovih majki, kako kažu, nisu medijski atraktivne, mnogima su nevjerojatne, ali one neće odustati. Njihove facebook grupe svakim danom su sve brojnije, javljaju se žene iz cijele biv&scaron;e Jugoslavije sa sličnim iskustvima dokazima, tražeći samo jedno: &ldquo;Želimo istinu. Samo istinu &scaron;to se dogodilo s na&scaron;om djecom. Imamo pravo na to. Ne moram ga vidjeti, ali želim znati. Ako je mrtav, ako sam ja pogrije&scaron;ila u sumnji to se mora dokazati, a ako je živ samo da znam da negdje živi&rdquo;, kaže Dijana Knežević iz Tuzle, buduća predsjednica Udruženja nestalih beba u BiH. Ona je 1995. godine u Tuzli trebala postati majka dječačića, ali zbog bebine liječničke dijagnoze u petom mjesecu trudnoće (hidrocefalus &ndash; vodena glava) savjetovan joj je hitan prekid trudnoće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Suprotno tome, ja sam se porodila čak tri mjeseca nakon &scaron;to je dijagnoza postavljena umjesto da se prekid trudnoće uradi &scaron;to prije, &scaron;to je vi&scaron;e nego vrlo neuobičajeno. I nakon svega nisam dobila tijelo bebe, nalaze. Bila sam vrlo mlada i tada nisam shvaćala &scaron;to se događa. Nelogičnosti je previ&scaron;e&rdquo;, govori Dijana o svom vrlo mučnom iskustvu, sumnjajući u liječničku dijagnozu i sami ishod poroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&bdquo;Osjećam da mi je dijete negdje živo&ldquo;</strong></p> <p>Mnoge žene iz BiH i Srbije javljale su joj se sa sličnim iskustvom. S DW-om je svoju priču podijelila i Dževida Hasić, također iz Tuzle. Ona se 1986. porodila kod kuće, a potom je u tuzlanskom rodili&scaron;tu tri dana bila sa svojom djevojčicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Rekli su mi da u Tuzli tada nije bilo inkubatora za bebe, te je poslana u Beograd, da bi mi uskoro telegramom javili da je beba preminula, da ne trebamo dolaziti i da će sahranu obaviti Zavod za nedono&scaron;čad. Nisam dobila obdukcijski nalaz&hellip;ni&scaron;ta. Velika je sumnja u meni, osjećam da je to dijete negdje živo i drago mi je &scaron;to se i druge majke javljaju kako bi se sve rasvijetlilo&rdquo;, zaključuje ona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornica Univerzitetsko kliničkog cetra Tuzla, Ersija A&scaron;čerić Mujedinović, za DW je potvrdila da je taj klinički centar 1986. godine imao inkubatore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ipak, djeca sa kompliciranijim zdravstvenim stanjem upućivana su na liječenje u Beograd jer UKC Tuzla stručnim osobljem tada nije mogao u potpunosti odgovoriti potrebama njihovog liječenja&ldquo;, izjavila je ona. No, koliki je broj majki i očeva iz BiH koje ti&scaron;ti ista sumnja &ndash; nitko jo&scaron; ne može sa sigurno&scaron;ću znati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majke sumnjaju da su im djeca, većinom, prodana u inozemstvo. U Srbiji često prosvjeduju kako bi javnost upoznale s nevjerojatnim sumnjama. No, koliko djece je tako nestalo, pitanje je koje nema odgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, tragajući za svojim podrijetlom Udruženju se javljaju i djeca iz inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zato nam je potreban DNK registar, ali i otvaranje Udbinih arhiva, jer ovakav zločin nije se mogao događati bez njihovog znanja. Za sada, samo je jedna majka, Zorica Jovanović iz Batočine, 2013. dobila presudu Međunarodnog suda iz Strasbourga. Njezina presuda je obvezujuća i za sve majke jer Međunarodni sud nalaže da se svakoj majci kaže gdje je nakon rođenja zavr&scaron;ilo njezino dijete. Ako je umrlo &ndash; gdje je sahranjeno, ako je živo &ndash; gdje je. Redovito pi&scaron;emo Vijeću Europe i izvje&scaron;ćujemo ih da se u Srbiji &lsquo;afera beba&rsquo; nije pomakla s mrtve točke. Trgovina bebama je bila sustavno organizirana u lancu liječnika, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake&rdquo;, poja&scaron;njava Ana Pejić iz Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Žele znati tko su</strong></p> <p>Samo neki od brojnih koji traže svoje korijene su i Stela Selvić iz Zenice i Igor Slavković iz Skoplja u Sjevernoj Makedoniji. Stela, kako je ispričala za DW, rođena je 1975. godine, a &scaron;to je vi&scaron;e istraživala svoje porijeklo, to je nailazila na veći kaos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Navodno me na&scaron;ao policajac, a kada sam za njim tragala, nitko mi nije znao ne&scaron;to kazati o tom čovjeku. Usvojena sam sa dva i pol mjeseca. Pogledajte ovo: dijete rođeno 15. listopada, prvi put upisano u matične knjige 14. prosinca, usvojeno 31. prosinca, a 14. prosinca bilo upisano na svoje roditelje. Matični broj dodijeljen 1989. iako ja imam putovnicu SFRJ iz 1987. gdje pi&scaron;e moj matični broj&ldquo;, samo mali djelić je njene životne priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od nje, Igoru Slavković zna da je donesen iz Srbije u Makedoniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ne znam jesam li ja jedna od ukradenih beba, ali znam da je moj pokojni otac koji me usvojio kazao da je &lsquo;nekoj ženi, babici debelo platio za mene da mu dođem&rsquo;. Ja ću nastaviti tražiti svoje biolo&scaron;ke roditelje&ldquo;, odlučan je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Država zna</strong></p> <p>Iako je ovaj problem u Srbiji već dugo poznat, tek pro&scaron;le godine Vlada Srbije naložila je formiranje mje&scaron;ovite komisije koja će se baviti slučajevima beba za koje roditelji sumnjaju da su nestala iz rodili&scaron;ta. Iz KBC &lsquo;Zvezdara u Beogradu, kako je za DW kazala glasnogovornica Aleksandra Jeličić, menadžment se ne želi ogla&scaron;avati o događaju od prije 30-ak godina na upit da je njezin liječnik Marku Iviću 1988. godine nudio bebe na prodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Kabineta ministrice prof.dr. Slaviđe Đukić, zadužene za demografiju i populacijsku politiku, DW-u su potvrdili da je Vlada Republike Srbije u ožujku 2018. godine formirala Komisiju za ispitivanje postupaka državnih organa u rasvjetljavanju prijavljenih slučajeva nestale djece u Srbiji. Rok za to je dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uvjereni smo da će Komisija u zadatom roku dati maksimalan doprinos kako bi se ustanovile činjenice i poduzele odgovarajuće mjere u cilju rasvjetljavanja prijavljenih slučajeva nestale djece u Republici Srbiji&ldquo;, odgovoreno je na upit DW-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za sada 1.500 prijava</strong></p> <p>Član ove Komisije, koju čine predstavnici države i roditelja, i ujedno predsjednik Udruženja za istinu i pravdu o bebama, Radi&scaron;a Pavlović za DW govori o &scaron;okantnim podacima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Za sada u tužiteljstvima i MUP-u postoji 1.500 prijava roditelja protiv NN osoba i naslijeđeni kadrovi čine sve kako bi se ova afera zata&scaron;kala, roditeljima ponudio novac, a počinitelji izbjegli kazne. Ono &scaron;to se u pro&scaron;losti dogodilo mora se istražiti u neovisnim istragama u kojima će sudjelovati i roditelji. Predloženo je formiranje DNK baze za otetu djecu, gdje bi za svaki slučaj sumnje analiza bila besplatna&ldquo;, ističe Pavlović. On smatra da je nužno otvaranje arhiva nekada&scaron;nje Službe bezbjednosti (UDBA) i to ne samo u Srbiji već i u svim zemljama nekada&scaron;nje Jugoslavije, kako bi se rasvijetlio ovaj zločin, a istina i pravda iza&scaron;li na vidjelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok majke i očevi desetljećima traže svoje otete bebe, ovaj slučaj se pretvorio u potragu za beskrupuloznim trgovcima, ali i kupcima najvjerojatnije otetih beba. Postavlja se pitanje, na čije račune je i&scaron;ao tako zarađen novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marku i njegovoj supruzi Ani ne&scaron;to je govorilo da ne usvoje dijete, koje im je ponuđeno u porodili&scaron;tu u Beogradu. Oni su danas jedini svjedoci o mogućoj organiziranoj trgovini djecom u biv&scaron;oj Jugoslaviji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Deutsche welle" href="https://www.dw.com/bs/biraj-dijete-10000-dm-za-jedno-15000-za-blizance/a-49754427" target="_blank">Deutsche Welle</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-bebe.jpgKardinal: Ne idi u krevet ljut! Uči se praštati! Neka obitelj bude Crkva u malomehttp://grude.com/clanak/?i=131247131247Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je na Kupresu obilježen II. Obiteljski dan, kojim se želi skrenuti pozornost na važnost obitelji i očuvanja kršćanskih i obiteljskih vrijednosti u društvu, te prezentirati bogata prirodna i kulturna baština Kupresa kao iznimne turističke destinacije.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U crkvi Svete Obitelji okupili su se brojni vjernici, a Svetu Misu predslavio je nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, pi&scaron;e <a href="http://www.laudato.hr/Novosti/Svijet/Kardinal-Puljic-Nista-ne-smijemo-staviti-ispred-br.aspx?fbclid=IwAR2c_dk2IoHhTFTlWhIdgs_sd-xj0akIKM4A8NjMqnlb5CP7svSErnKKGKQ" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Laudato.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomeno je da je jako važno da se dan 'nikad ne zavr&scaron;i u ljutnji'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne idi u krevet ljut. Učite se pra&scaron;tati. Čuli ste kako je Isus učio učenike da pra&scaron;taju. Pra&scaron;tanje je oslobođenje nutarnjeg srca. Ljutnja je otrov kao hrđa kad nagriza željezo. Da bi sačuvali sreću u obitelji, molite jedno s drugim i jedno za drugo. Slavite misu zajedno nedjeljom kad god možete. Nema ljep&scaron;eg zajedni&scaron;tva kao zajedni&scaron;tva oko oltara, to je izvor zajedni&scaron;tva Crkve, a tako i obiteljskog - kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio da ako želimo očuvati obitelj moramo dozvoliti Isusu da dođe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Neka obitelj bude Crkva u malome gdje će Isus bit drag stanovnik. Na&scaron;a svaka obitelj ima tako divan običaj molIti se Majci Božjoj, koja je Svetu obitelj majčinski svijala. Neka i na&scaron;u obitelj svija u radosti vjere, zajedni&scaron;tvu i slozi kazao je na kraju kako slaveći Dan obitelji želimo postati branitelji svetosti braka i obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Braneći molitvom, vjerom, Misom, Biblijom, krunicom branimo to sveti&scaron;te. Tako će na&scaron; hrvatski narod opstati ako bude imao zdrave obitelj. Dan obitelji u nama treba obnoviti hrabrost voljeti ono &scaron;to je Božje i ako tako bude. Onda će biti blagoslova za svaki dan - zaključio je kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu Misu izravno je prenosila <a href="http://www.laudato.hr/Novosti/Svijet/Kardinal-Puljic-Nista-ne-smijemo-staviti-ispred-br.aspx?fbclid=IwAR2c_dk2IoHhTFTlWhIdgs_sd-xj0akIKM4A8NjMqnlb5CP7svSErnKKGKQ" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Laudato televizija.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpgU utorak Dan žalosti u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=131241131241Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-15-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević proglašava Dan žalosti u utorak, 30. srpnja 2019. godine, povodom tragičnog događaja u kojem su živote nesretno izgubili Antonio Zeljko i Ivana Cigić.<p>&nbsp;</p> <p>Dan žalosti obilježit će se spu&scaron;tanjem zastava na pola koplja na zgradi Gradske uprave, te zgradama javnih poduzeća i ustanova kojima je osnivač Grad &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Dan žalosti neće se na javnim mjestima održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a elektronski i drugi mediji sa područja &Scaron;irokog Brijega dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi Danu žalosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fizičke i pravne osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost dužni su svoje poslovanje obavljati primjereno Danu žalosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog nesretnog i tragičnog događaja, u kojem su živote izgubili na&scaron;i dragi sugrađani, brat i sestra, Antonio i Ivana, upućujemo najdublju i najiskreniju sućut obitelji i prijateljima. Počivali u miru Božjem!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Blago čistima srcem, oni će Boga gledati! Blago ožalo&scaron;ćenima, oni će se utje&scaron;iti!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-15-svijeca.jpgPojačan promet na graničnim prijelazima Izačić i Doljanihttp://grude.com/clanak/?i=131238131238Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-doljani2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prometuje se po mokrim ili djelomično vlažnim i skliskim cestama. <p>&nbsp;</p> <p>Dionicama cesta koje prolaze usjecima mogući su odroni kamenja i zemlje. Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojačan je izlaz osobnih vozila na graničnim prijelazima Izačić i Doljani. Na ostalim graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko - Gunja, priopćeno je iz AMSBiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-doljani2.jpegIvana Cigić: Mužu spasila život pa preminula! Iza heroine ostalo četvero djecehttp://grude.com/clanak/?i=131233131233Grude.com - klik u svijetSun, 28 Jul 2019 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-28-019-supruznici-sb.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapaljene svijeće, izrazi sućuti i riječi utjehe na društvenim mrežama najbolje opisuju bol Širokobriježana i cijelog tog dijela Hercegovine nakon stravične tragedije u selu Cigići gdje su u nesreći u spremniku za vodu život izgubili Ivana Cigić (38) i njezin brat Antonio Zeljko (24), a Ivica (44). Ivanin muž, na sreću, u bolnici je i stabilno, i to zahvaljujući svojoj supruzi koja ga je herojskim činom podignula u polusjedeći položaj da se ne utopi.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Nezapamćena tragedija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na žalost, njoj nije bilo spasa. Nakon &scaron;to se pročulo da se dogodila nesreća u spremniku vode, odnosno bunaru kojega u Hercegovini zovu čatrnja, i da se troje ljudi bori za život, nastao je muk, a ubrzo je stigla informacija da su brat i sestra preminuli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Krasni, vrijedni ljudi. Da će se ovakvo &scaron;to dogoditi, nismo mogli zamisliti. Ovakva se tragedija ne pamti. Tu je bila ta motorna pumpa koja je radila, stvorila vjerojatno ugljikov monoksid, a znamo da je to podmukli ubojica. Omamio ih je, sru&scaron;io ih u to malo vode i dogodilo se to &scaron;to se dogodilo. Tuga je neizmjerna &ndash; govori nam jedan od poznanika obitelji. Njih troje odlučili su očistiti spremnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ivana i Ivica sve su održavali onako kako i priliči, pa tako i staru čatrnju. Kamo sreće da se spremnici ispumpavaju kao nekad, sva ta tehnologija pomogne u puno stvari, a donese i ovakvu tragediju; četvero je djece ostalo bez majke, a obitelj i prijatelji bez jedne odlične osobe &ndash; kaže nam poznanik obitelji. Iako je bilo vi&scaron;e tumačenja &scaron;to se dogodilo, poznanici kažu da je Antonio prvi počeo ispumpavati vodu uz pomoć motorne pumpe. Antoniju je u takvom, zatvorenom prostoru, u kombinaciji s plinovima, postalo lo&scaron;e, &scaron;to je Ivica primijetio. Odmah mu je do&scaron;ao pomoći, međutim, i on se u takvim uvjetima onesvijestio. Ivana ni trenutak nije dvojila da ode pomoći mužu i bratu. Muža Ivicu uspjela je podignuti iznad razine vode i postaviti ga posljednjim atomima snage u polusjedeći položaj. Žena je herojski postupila i spasila život mužu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomoć pripadnika GSS-a</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Na žalost, vi&scaron;e nije imala snage, izgubila je svijest i potonula. Ubrzo je do&scaron;la rodbina, priskočili su susjedi i prijatelji, koji su pozvali hitnu pomoć, policiju i GSS. GSS-ovci su ih izvukli iz bunara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza Ivane ostalo je četvero djece: Filip, Nika, Mia i Lovro. Najmlađi Lovro na jesen će u &scaron;kolu, a najstariji Filip u 8. razred.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Povodom tragičnog događaja u kojem su živote izgubili Antonio Zeljko i Ivana Cigić, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević donio je odluku da će Grad &Scaron;iroki Brijeg proglasiti Dan žalosti na dan kada bude pokop nesretno preminulih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-28-019-supruznici-sb.jpegRadnici Aluminija će dobiti plaću za kolovozhttp://grude.com/clanak/?i=131225131225Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jul 2019 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-27-radnici-aluminija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučerašnja prezentacija programa zbrinjavanja djelatnika Aluminija probudila je nadu kako će barem dio problema u konačnici biti riješen. <p>&nbsp;</p> <p>Početni &scaron;ok zbog ga&scaron;enja proizvodnje lagano prolazi i počinje se razmi&scaron;ljati o novom početku i tko će sve u njemu sudjelovati, pi&scaron;e Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to u jučera&scaron;njoj informaciji nije objavljeno jest podatak kako će radnici Aluminija dobiti plaću za kolovoz. Kako doznaje Ero.tel, takva odluka je done&scaron;ena na jučera&scaron;njem sastanku, a sredstva za isplatu će biti osigurana kroz povrat PDV-a kojeg Aluminij treba dobiti uskoro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Radnici će dobiti plaću i za kolovoz, tako da svoje obveze mogu ispunit isto kao u vrijeme dok je tvornica radila. Oni koji žele otpremninu, krenut će u tome pravcu, a na&scaron;e je sada da napravimo popis djelatnika koji su nam potrebni kako bi se Ljevaonica pokrenula. Očekivanja su kako će biti iznađena sredstva za početak proizvodnje i kako će se skoro trećina radnika vratiti na svoja radna mjesta &ndash; rekli su sugovornici iz Aluminija za <a title="Ero tel" href="https://ero.tel/gospodarstvo/pala-odluka-radnici-aluminija-ce-dobiti-placu-za-kolovoz/" target="_blank">Ero.tel</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko će se točno radnika vratiti na posao jo&scaron; nije precizrano. Jedni spominju brojku 230, drugi 250, treći skoro 300. Ako uzmemo da je to srednja brojka, to bi značilo kako će ne&scaron;to manje od trećine radnika Aluminija dobiti ponudu da se vrate na posao. Hoće li svi prihvatiti ostaje da vidimo. Vjerojatno će plaće biti ne&scaron;to manje nego je to bio slučaj ranije, a hoće li ponude biti zadovoljavajuće za radnike jo&scaron; nije poznato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan dio radnika će otići u mirovinu i to je pitanje na kojem će Vlada FBiH užurbano raditi. Status tih ljudi se mora žurno rije&scaron;iti očekuje se kako će se premijer Novalić i ministrica Milićević ovim pitanjem ozbiljno pozabaviti idućih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavak rada na svim spomenutim procesima očekuje se nakon vikenda. Vremena za odmor nitko nema, osobito pravosuđe koje tek treba otkriti imena onih koji su Aluminij doveli u ovu poziciju i uni&scaron;tili tvornicu do te mjere da je upitno hoće li vi&scaron;e ikada imati pretpostavke biti gigant kakav je nekada bila. Netko za to mora odgovarati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-27-radnici-aluminija.jpgDvije osobe preminule od posljedica trovanja plinomhttp://grude.com/clanak/?i=131221131221Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jul 2019 19:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-19-catrnje_bunar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvije osobe su smrtno stradale u strašnoj nezgodi koja se dogodila oko 18 sati u naselju Dobrkovići kod Širokog Brijega.Dvije osobe su smrtno stradale u strašnoj nezgodi koja se dogodila oko 18 sati u naselju Dobrkovići kod Širokog Brijega.<p><br />Kako neslužbeno doznaje portal Jabuka.tv, mu&scaron;karac je čistio čatrnju nakon čega se počeo gu&scaron;iti od posljedica otrovnog plina. U pomoć su mu priskočili jedna ženska i jedna mu&scaron;ka osoba koji su se također otrovali plinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvije osobe (mu&scaron;ka i ženska osoba) su izgubile borbu za život u Hitnoj pomoći, a jedna mu&scaron;ka osoba je prema zadnjim informacijama u stabilnom stanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jabuka.tv</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-19-catrnje_bunar.jpegŠiroki Brijeg: Tri osobe u teškom stanju nakon trovanjahttp://grude.com/clanak/?i=131220131220Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jul 2019 19:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-catrnja-big.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tri osobe stradale su u strašnoj nezgodi koja se dogodila oko 18 sati u naselju Dobrkovići kod Širokog Brijega.<p>&nbsp;</p> <p>Kako neslužbeno doznaje portal Jabuka.tv, mu&scaron;karac je čistio čatrinju nakon čega se počeo gu&scaron;iti od posljedica otrovnog plina. U pomoć su mu priskočili jedna ženska i jedna mu&scaron;ka osoba koji su se također otrovali plinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvije osobe trenutno se nalaze u Hitnoj pomoći gdje im se medicinski službenici bore za život, a jednu osobu odvezli su u SKB Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jabuka.tv</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-catrnja-big.jpgNakon cjelonoćne potrage, GSS pronašao promrzlu obitelj na Čvrsnicihttp://grude.com/clanak/?i=131219131219Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jul 2019 16:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-26-gss-potraga-cvrsnica-obitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šesteročlana obitelj s dvoje maloljetne djece pronađena na temperaturi od 7 stupnjeva u teško pristupačnom terenu.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;esteročlana obitelj bh državljanina nastanjena u Francuskoj uputila se u srijedu na izlet planinarskom stazom prema vrhovima Čvrsnice iz pansiona na Risovcu. U skupini se nalazilo četvero odraslih ljudi i dvoje djece od 4 i 9 godina. Kako se do kraja dana nisu vratili, vlasnik pansiona alarmirao je Gorsku službu spa&scaron;avanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>GSS jablanica odmah po dojavi pokrenula je žurnu akciju potrage sa osam obučenih gorskih spa&scaron;avatelja i vlasnikom pansiona. Nakon cijelonoćne potrage, promrzla i iscrpljena, pri jakom vjetru i temperaturi od 7 stupnjeva celzijusa, obitelj je pronađena u &scaron;est sati ujutro u četvrtak ispod vrha Mali Vilinac.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-26-19-07-26-gss-potraga-cvrsnica-obitelj.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravamo izletnike i planinare na iznimnu važnost odjevanja, opremanja i javljanja o svojim pravcima kretanja i namjerama pri odlasku u planinu. Istovremeno ističemo kako je iznimno važno blagovremeno obavijestiti gorske službe spa&scaron;avanja o nestanku, upravo kako je to učinio vlasnik pansiona na Risovcu, priopćeno je iz GSS-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-26-gss-potraga-cvrsnica-obitelj.jpgPorezna zapošljava i u općini Grudehttp://grude.com/clanak/?i=131216131216Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jul 2019 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-19-porezna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprave Federacije BiH raspisala je oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta, od čega će sedam djelatnika biti zaposleno na području Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Porezna ispstava Livno traži vi&scaron;eg referenta za prijem, obradu i registraciju osiguranika..</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e referente za uredsko i arhivsko poslovanje - operator, traže porezne ispostave u Grudama, Ljubu&scaron;kom i Posu&scaron;ju, dok u &Scaron;irokom Brijegu traže vi&scaron;eg referenta za javne prihode &ndash; administratora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispostava Grada Mostara traži dva vi&scaron;a referenta za javne prihode - administratora, a u Jablanici će se zaposliti jedan referent na tu poziciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim na području Hercegovine, referenti će se zaposliti i u Kiseljaku, potom, Travniku i Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjet za vr&scaron;enje posla je, kako stoji u oglasu, srednja stručna sprema - gimnazija, ekonomska, upravna, birotehnička ili druga srednja &scaron;kola, najmanje 10 (deset) mjeseci radnog staža, poznavanje rada na računalu i položen stručni ispit, dok je za poslove u Travniku i Sarajevu potrebno imati zavr&scaron;en fakultet.<br />Neto plaća referenata u Travniku i Sarajevu je 1076,84 KM, dok je na ostalim pozicijama 937,89 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim listovima, a na stranicama Službe za zapo&scaron;ljavanje HNŽ-a objavljen je u četvrtak.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-19-porezna.jpgBandić: Hercegovački kumovi su čista ljubavhttp://grude.com/clanak/?i=131215131215Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jul 2019 12:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-31-bandic_milan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Vatrogasci su u ovih 18 sati pokazali da su najbolji ljudi u Hrvatskoj. Imamo najbolju tehniku i najbolje ljude i hvala svima što su to napravili", kazao je Milan Bandić nakon herojskog čina vatrogasaca u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Alfa i omega glavnog grada Hrvata govorio je i o opasnom otpadu. "Bilo bi bolje da nema toga, ali to je samo u kaubojskim filmovima, Chuck Norris i svega &scaron;to volim prije spavanja. Kad on potaraca sve Kineze, ne zato &scaron;to ima dugu ruku i dugu nogu, nego zato &scaron;to su Kinezi malo niži", rekao je Bandić. Kazao je i da Zagrepčani mogu očekivati da će se po&scaron;tivati europske standarde i da će se to uvjetovati sada&scaron;njoj vladi."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavak obraćanja novinarima zagrebački gradonačelnik većim je dijelom posvetio nagla&scaron;avanju kako je to sada odradio &scaron;est mandata. "Meni će biti sedmi mandat, a njima drugi. Prioriteta uvijek ima, para uvijek ima, samo treba biti dogovora", poručio je neskriveno Bandić svojim koalicijskim partnerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja sam čovjek čvrsto na zemlji, ja sam umjereni optimist. Ja da sam umjereni pesimist ne bi imao &scaron;est mandata nego jedan kao Vlada", ponovno je podbo Plenkovićevu administraciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Bandić je svoje uvjerenje da će imati sugovornika u vladi ilustrirao protupitanjem u kojem se pozvao na film 'Kum' o talijanskoj mafiji u SAD-u: "Jeste li gledali 'Kuma'? Ponuda koja se ne može odbiti, ja imam 51 posto razloga... Pogledajte 'Kuma' ponovno, pa će vam biti sve jasno", poručio je Bandić sa smije&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na podsjećanje novinara da govori o mafija&scaron;kom kumu, Bandić je reterirao: "Nema ni&scaron;ta ljep&scaron;e nego biti kum, ja sam bio kum 164 puta. Ja samo govorim o ljubavi, hercegovački kumovi su čista ljubav. Vi kad budete imali toliko ljubavi, ja ću vam skinuti kapu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-31-bandic_milan.jpgKad ne bude Hrvata u BiH, neće biti ni Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=131209131209Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jul 2019 14:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-25-juric2-1024x600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iseljavanje je bolna tema u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini, s jednim zajedničkim nazivnikom – odlaskom Hrvata. Otvoreno o toj temi već neko vrijeme progovara dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Ovoga je puta svoje viđenje problematike iznio u kolumni za kršćansku obiteljsku reviju Kana u izdanju Kršćanske sadašnjosti.<p>&nbsp;</p> <div id="quads-ad1" class="quads-location quads-ad1" style="float: none; margin: 0px;">&nbsp;</div> <p>&ldquo;Demografska problematika odavno je ključno nacionalno i sigurnosno pitanje Bosne i Hercegovine, no svijesti o tome nema ni danas. U hrvatskoj su populaciji u BiH danas gotovo svi demografski pokazatelji i trendovi negativni. Prema S. &Scaron;tercu (2017.), svi trendovi potvrđuju ulazak u klasični demografski slom koji uključuje depopulaciju, prirodni pad, starenje, izumiranje, demografski nestanak pojedinih naselja i manjih regija&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve to ima jednako pogubne posljedice i na Hrvatsku jer je nestankom Hrvata u BiH presu&scaron;io demografski bazen za revitalizaciju RH u koju se desetljećima doseljavalo uglavnom hrvatsko stanovni&scaron;tvo iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je BiH danas jedno veliko groblje, groblje ideja, propalih nada i jednog cijelog naroda. I sama Povijest po sebi je groblje naroda, država, nacija i ideja. Prepuna je nestalih naroda, a pogotovo nestalih država (D. &Scaron;akanović 2017.) Za ovu tvrdnju potrebno se samo osvrnuti na pro&scaron;lo stoljeće. Nekima se možda čini da propadaju samo velika carstva, a ne narodi. Nekima se čini da će vječno opstati narodi koji su postali nacija i njihove države, no to je vječna iluzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se ru&scaron;e monarhije, carstva i države, za sobom u ponor vuku i svoje elite. Tragedija je uvijek u tome &scaron;to elite nikada nisu svjesne da njihov sustav propada i nestaje (D. &Scaron;akanović 2017.). Poznato? Pogledajmo svježi primjer komunističke elite. Ili pak na&scaron;e dana&scaron;nje elite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas već svi znaju da potpuno nestajemo kao hrvatski narod. Iseljavamo, izumiremo i nestajemo kroz abortus. Hrvatski način života jednostavno se gasi, a hrvatska kultura nestaje. Koncept je uvijek bio isti, prvo nastupa moralno i kulturno propadanje iza kojeg slijedi biolo&scaron;ko propadanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedina iluzija opstojnosti su državne institucije. A ovakve, nagrižene korupcijom, premrežene klijentističkim dugovima, nisu ni&scaron;ta drugo doli predznak propadanja dru&scaron;tva i države. Kao i uvijek do sada u povijesti.<br /> Političkim elitama nije cilj opstanak naroda i kulture, već očuvanje vlastitih privilegija, moći i bogatstva u dru&scaron;tvu koje su skrojili po svome. Tu nema mjesta za druge. Zato ljudi odlaze. Zbog ponižavanja od takvih i njihovih poslužnika na lokalnim razinama. Zbog vlastitoga moralnog integriteta. Jer čovjek je biće koje će trpjeti nesta&scaron;icu i oskudicu, no ne i ugnjetavanje (D. &Scaron;akanović 2017.)</p> <p>&nbsp;</p> <div id="quads-ad2" class="quads-location quads-ad2" style="float: none; margin: 0px;">&nbsp;</div> <p>U svojem istraživanju iz 2018. vidjeli smo da gospodarski rast nije dovoljan uvjet za zaustavljanje iseljavanja. Ključno je stoga istražiti cjelokupno zadovoljstvo kvalitetom života, a ne samo ponavljati političku floskulu da će nas gospodarski oporavak spasiti. Ponižavanje i nepo&scaron;tovanje otjeralo je najbolje. A s najboljima oti&scaron;le su i najbolje ideje. Onamo gdje ih cijene. Stoga mi svi kao dru&scaron;tvo već odavno igramo u trećoj ligi ˗ u kojoj nema ispadanja jer se niže ne može pasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već danas nemamo ni dovoljno ljudi ni znanja. Uru&scaron;avamo se, nesposobni za bilo kakvu promjenu. A to se događa prvi put u na&scaron;oj povijesti. Nikada prije nezadovoljne mase nisu mogle otići (D. &Scaron;akanović 2017.). Morale su ostati i boriti se. Danas prvi put ne moraju. Proces pred kojim se nalazimo stoga nitko ne može točno predvidjeti ni procijeniti njegove posljedice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema impulsa značajne promjene. Nema snažnog pojedinca, djelotvornih institucija. Sustav je nastao na nepravdi, njome se hrani i postojat će sve dok je nepravde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas sva tri naroda u BiH imaju manje stanovni&scaron;tva u ukupnom broju. Izgubljeno je čak milijun i pol stanovnika u odnosu na predratnu brojku (CIA 2018.), &scaron;to je zasigurno posljedica rata i agresije na zemlju, kao i iseljavanja koje je uslijedilo kao odgovor na nerije&scaron;eno stanje u zemlji. Rat je zaustavljen, no uzroci koji su doveli do rata nisu uklonjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problemi pak koji su doveli do masovnog iseljavanja mladih Hrvata iz BiH nisu vezani samo uz rat i političku i ekonomsku nestabilnost protekla tri desetljeća. Problemi su strukturne prirode i rezultat su sustavne nebrige svih dosada&scaron;njih režima za život građana u zemlji u cjelini, kao i pojedinačnih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve analize demografa Anđelka Akrapa pokazuju da će se zbog iseljavanja iz BiH udio Srba i Hrvata u BiH i dalje smanjivati, a udio Bo&scaron;njaka rasti jer su u prosjeku najmlađi i manje se iseljavaju od Hrvata i Srba (Večernji list, 8. 7. 2016). Kod Bo&scaron;njaka je drukčije i kod njih neće biti negativnih demografskih pokazatelja jer će se uz pozitivan prirast u BiH i useljavati muslimansko stanovni&scaron;tvo, na &scaron;to hrvatska i srpska populacija ne mogu računati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema &Scaron;tercu (2017.), svaki oblik političke i dru&scaron;tvene organizacije (povijest, kultura, jezik, europski put i demokratizacija, ustavna i institucionalna jednakopravnost, europska BiH) nemaju nikakvog smisla u uvjetima demografskoga nestanka Hrvata u BiH. Izračun pokazuje da će uz postojeći prirodni pad i vanjsku negativnu migracijsku bilancu smanjenje ukupnoga hrvatskog stanovni&scaron;tva u BiH za sljedećih deset godina pasti sa sada&scaron;njih oko 400 000 na manje od 200 000 osoba (koji zaista žive u BiH). Ukupna starost te populacije bit će iznad 50 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban je problem &scaron;to odlazi fertilna populacija, samim tim i mogućnost revitalizacije hrvatskoga naroda u BiH, a indirektno i u RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i kada bismo uzeli optimističan scenarij prema kojem bi svaka Hrvatica u BiH do kraja svog reproduktivnog razdoblja u 49. godini rodila 2,1 djece, to ne bi bilo dovoljno da spriječi nestanak Hrvati u BiH u 21. stoljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to možemo očekivati supstituciju hrvatskih prostora s muslimanskom populacijom. Tu se otvara niz pitanja, kao i neizbježno ˗ koliko će trebati vremena da Hrvati izgube status konstitutivnoga naroda u BiH? Padnu li Hrvati ispod 10 %, zasigurno će bo&scaron;njačke (moguće i srpske) političke elite postaviti pitanje nove organizacije BiH. A prema svim pokazateljima, to bi se moglo dogoditi već u sljedećih deset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, mnogo toga ukazuje da se radi o povijesnom odlasku Hrvata nakon kojeg povratka vi&scaron;e nema. Osim Hrvata u BiH, vrlo je moguće i da cijela zemlja nestane u kontekstu pokrenutih milijunskih migracija koje će po svemu sudeći teći preko nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kako ćemo nestati? Neće to biti ni&scaron;ta spektakularno ni vidljivo golim okom. Pomalo ćemo se gasiti, iseljavati, a usporedno će teći proces zamjene stanovni&scaron;tva. Doći će neki novi klinci koji neće govoriti, misliti, vjerovati kao mi. &Scaron;umama, betonu, vodama će biti svejedno. Vjerojatno i na&scaron;oj djeci. No grobovima na&scaron;ih predaka neće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenarij potpunog demografskog sloma Hrvata u BiH ne mora nužno biti jedina stvarnost koja nas čeka. No kucnuo je zadnji čas da se poduzmu konkretni potezi. Ključno je shvatiti da postojeći status quo odgovara svim političkim elitama u BiH i međunarodnoj zajednici, na čiju intervenciju Hrvati vi&scaron;e ne mogu čekati jer će protok vremena rije&scaron;iti situaciju koju dosad nitko nije uspio rije&scaron;iti. Ali to će &bdquo;rje&scaron;enje&ldquo; ići na u&scaron;trb Hrvatima iz BiH, kao i svakom &bdquo;malom čovjeku&ldquo; u BiH. Ipak, pravi su gubitnici Hrvati Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Oni najbrže iseljavaju i trebaju tiho nestati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njačke političke elite igraju na kartu biologije, srpske na protok vremena kako bi se učvrstio položaj Republike Srpske, dok Hrvati nemaju nikakvu strategiju (M. Marić, 2019.). Neki će reći da je hrvatska strategija u BiH zapravo &bdquo;spasiti&ldquo; Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I dok Hrvati gledaju u &bdquo;zlatno tele EU&ldquo;, Bo&scaron;njaci natalitetom rje&scaron;avaju goruće pitanje, a Srbi ukopavanjem u rovove svoje &bdquo;države unutar države&ldquo;.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Malog se čovjeka ni na jednoj strani ni&scaron;ta ne pita. Iseljavanje će jednako teći i kod Bo&scaron;njaka i Srba i Hrvata. Samo &scaron;to se kod Bo&scaron;njaka i Srba ima tko iseliti.&rdquo;, ističe dr. Jurić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Izvor: Kana/Kr&scaron;ćanska sada&scaron;njost<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-25-juric2-1024x600.jpgJučer tri puta gorjelo u Klobukuhttp://grude.com/clanak/?i=131203131203Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jul 2019 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-profimedia-0202359069_vatrogasci_1000x0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer u vremenu od 08:30 do 10:50 sati, ljubuški vatrogasci (2vatrogasca s 1 vozilom) su gasili požar u mjestu Klobuk na lokaciji Drače.<p>&nbsp;</p> <p>Gorjeli su panjevi. Vatru je uzrokovao požar koji je bio prethodnog dana, prenosi <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://radioljubuski.ba/svastaras/item/38133-jucer-tri-puta-gorjelo-u-klobuku.html" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer u vremenu od 14:45 do 18:40 sati, ljubu&scaron;ki vatrogasci (10 vatrogasca PVP Ljubu&scaron;ki i 1 dobrovoljni vatrogasac s 5 vozila) su gasili požar u mjestu Klobuk na lokaciji Drače. Gorjela je smrekova &scaron;uma, trava i nisko raslinje. Opožarena povr&scaron;ina iznosi oko 20.000 m&sup2;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer u vremenu od 20:30 do 21:30 sati, ljubu&scaron;ki vatrogasci (8 vatrogasca s 2 vozila) su gasili požar u mjestu Klobuk na lokaciji Drače. Gorjela je smrekova &scaron;uma, trava i nisko raslinje na novoj povr&scaron;ini, navodi se u dnevnom izvje&scaron;ću Civilne za&scaron;tite ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-profimedia-0202359069_vatrogasci_1000x0.jpgGrađani BiH sve više ''peglaju'' kartice kada su u inozemstvuhttp://grude.com/clanak/?i=131197131197Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jul 2019 14:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-28-kartica_shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Korisnici kartica koji ne koriste samo gotovinu prilikom putovanja, naveli su koje sve pogodnosti korištenje kartica u inozemstvu nosi sa sobom. <p>&nbsp;</p> <p>Građani Bosne i Hercegovine sve vi&scaron;e prihvaćaju uporabu platnih kartica prilikom odlaska u inozemstvo, gdje 34 posto potro&scaron;ača koriste različite vrste platnih kartica, dok vi&scaron;e od polovice korisnika (61%) smatra da je plaćanje karticama u inozemstvu sigurno, pokazali su rezultati MasterIndex istraživanja za 2019. godinu, pi&scaron;e <strong>Indikator.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo svaki osmi, od deset građana BiH je planirao putovanje u inozemstvo tijekom 2019. godine, gdje većina planira odlazak na odmor (49%), dok manje od jedne četvrtine njih planira posjet obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče učestalosti putovanja ispitanika, većina njih (27%) se izjasnila da putuje dva puta godi&scaron;nje, nakon čega slijedi 24 posto njih koji putuju jednom godi&scaron;nje i na samom kraju 16 posto ispitanika putuje 4 ili vi&scaron;e puta tijekom godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je pokazalo da prilikom putovanja, korisnici također poduzimaju različite mjere predostrožnosti kako bi za&scaron;titili svoja novčana sredstva, kao &scaron;to su pamćenje &scaron;ifre, limitiran iznos financijskih sredstava koja imaju uz sebe, opcija primanja SMS poruka od svoje banke o stanju na računu i slično.<br />Prilikom putovanja, građani BiH koriste kako platne kartice, tako i gotovinu. Rezultati studije su, slično kao i pro&scaron;le godine, pokazali da se prilikom putovanja kartice uglavnom koriste za &scaron;oping od strane gotovo polovice ispitanika, prati ih 36 posto korisnika koji smje&scaron;taj plaćaju karticama, zatim za plaćanje hrane i pića (33%) i 28 posto njih koji kartice koriste prilikom kupovine suvenira i poklona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Platne kartice su postale savr&scaron;en partner za ljude u pokretu koji cijene sigurnost, brzinu i praktičnost elektronskih plaćanja i koji žele u&scaron;tedjeti vrijeme u potrazi za mjenjačnicama i mjestima gdje mogu podići svoju gotovinu i samim tim se oslobode rizika provizije. Prilikom odlaska u inozemstvo, ljudi prihvaćaju prednosti elektronskih plaćanja i usvajaju ih kao važan segment svog putovanja", izjavio je Amir Trokić, Account Manager u kompaniji Mastercard u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici kartica koji ne koriste samo gotovinu prilikom putovanja, naveli su koje sve pogodnosti kori&scaron;tenje kartica u inozemstvu nosi sa sobom. Dvije petine njih kao prednost kori&scaron;tenja kartica navelo je njihovu pogodnost uporabe, prate ih oni kojima je prihvatljivost kartica najvažnija (38%), kao i činjenica da ne moraju nositi gotovinu svugdje sa sobom (33%) i da su sigurnije za uporabu od gotovine (30%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-28-kartica_shoping.jpgMuškarac se izgubio kod Međugorja, pronađen rano jutroshttp://grude.com/clanak/?i=131189131189Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jul 2019 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-05-gssbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovačka gorska služba spašavanja intervenirala je rano jutros u Međugorju nakon što je jedan državljanin Škotske prijavio da se izgubio, priopćeno je iz HGSS-a.<p>&nbsp;</p> <p>Sinoć u 21.30 sati od Hitne pomoći Čitluk su dobili dojavu da ih je kontaktirao strani državljanin i da je izgubljen na jednom od brda u Međugorju. Search manageri kreću prema hitnoj da stupe u kontakt s nestalom osobom dok ostatak od osam ljudi izlazi na teren i kreće u potragu, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Radom na terenu i bazi se skupljaju podaci i sužava područje potrage. U 1.15 iza ponoći jedan od potražnih timova stupa u kontakt s nestalim P.Z. Nakon lociranja i medicinskog zbrinjavanja timovi kreću u podnožje brda zajedno s nestalim &scaron;kotskim državljaninom. Akcija zavr&scaron;ava u 3.15 predavanjem nestalog u hotel i povratkom timova u bazu. Jo&scaron; jedna odlična suradnja Hitne pomoći Čitluk i na&scaron;e stanice'', priopćeno je iz Hercegovačke gorske službe spa&scaron;avanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-05-gssbih.jpgNajvažniji ljudi Pape Franje dolaze na MLADIFEST u Međugorju!http://grude.com/clanak/?i=131186131186Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jul 2019 17:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-22-papa-angelo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju je održan još jedan pripremni sastanak za Festival mladih koji se ove godine održava jubilarni trideseti put, a geslo ovogodišnjeg je ''Idi za mnom'' (Mk 10, 21).<p>&nbsp;</p> <p>Voditelj zbora i orkestra, prevoditelji, frama&scaron;i, tehničari&hellip; i mnogi drugi zaduženi za organizaciju izvijestili su apostolskog vizitatora za župu Međugorje nadbiskupa Henryka Hosera i župnika fra Marinka &Scaron;akotu o do sada napravljenim pripremama i onome &scaron;to jo&scaron; treba zavr&scaron;iti kako bi do početka Mladifesta sve bilo spremno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji Mladifest traje od 1. do 6. kolovoza, a mons. Hoser kazao je da odluka Svetog Oca o dopu&scaron;tenju hodoča&scaron;ća u Međugorje ne znači samo da hodočasnici mogu dolaziti, nego i da biskupi i kardinali mogu slaviti svetu misu u Međugorju, te najavio kako će na otvaranju Mladifesta u četvrtak 1. kolovoza u 19 sati misu slaviti kardinal Angelo De Donatis, Papin vikar rimske biskupije, a večernju misu svečanog zatvaranja predslavit će u ponedjeljak 5. kolovoza u 19 sati nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mons Fisichella će imati i katehezu mladima, a kateheze će jo&scaron; na Mladifestu imati i misu slaviti i biv&scaron;i generalni ministar franjevačkog reda, a sada tajnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života biskup Jose Rodriguez Carballo; nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini; mons. Dominique Rey, biskup Touluna u Francuskoj; mons. Giampaolo Crepaldi, nadbiskup Trsta; mons. Vlado Ko&scaron;ić, sisački biskup; kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit Vrhbosanski te mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator za župu Međugorje, stoji na internet stranicama Radiopostaje Mir Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladifest zavr&scaron;ava misom na Križevcu u utorak 6. kolovoza u pet sati ujutro, a bit će prožet katehezama, svjedočanstvima, procesijama, klanjanjem, meditacijama&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz brojne kardinale, biskupe i svećenike, u Međugorju se početkom kolovoza očekuju deseci tisuća hodočasnika, a preko live streama na desetak svjetskih jezika s nama će biti i milijuna gledatelja i slu&scaron;atelja diljem svijeta. Sve će biti snimano sa &scaron;est kamera, dva krana i jednim dronom, &scaron;to i ove godine jamči vrhunsku, jo&scaron; bolju produkciju, a za ovogodi&scaron;nji Mladifest dolazi i četrdesetak volontera iz &Scaron;panjsolske, prenosi radio-medjugorje.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje je &scaron;to će na ovo reći biskup dijela Mostarsko-duvanjske biskupije Ratko Perić&nbsp; i njegov pomoćnik don Pero Miličević koji su pro&scaron;le godine napisali priopćenje, kako na službenim stranicama tako i na Facebooku u kojem su se žestoko obru&scaron;ili na Mladifest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je Perić na odlasku lako je moguće da ove godine neće biti reakcije, iako bi s obzirom na praksu to bilo svojevrsno iznenađenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Radio-medjugorje.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti:</strong></em></p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=65399&amp;totalni-rat-biskupski-ordinarijat-udario-na-mladifest-u-medjugorju" target="_self"><em><strong>Totalni rat: Biskupski ordinarijat udario na ''Mladifest'' u Međugorju</strong></em></a></p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=65411&amp;udari-na-mladifest-ne-posustaju-don-pero-milicevic-prikazao-mladifest-kao-neistinu" target="_self"><em><strong>Udari na 'Mladifest' ne posustaju! Don Pero Miličević prikazao 'Mladifest' kao neistinu</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-22-papa-angelo.jpegBakirovom savjetniku Aluminij isplaćivao 30 tisuća dolara godišnjehttp://grude.com/clanak/?i=131183131183Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jul 2019 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-01-aluminij_gadzic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jeste li ikada čuli za Sašu Toperića? Vjerojatno niste. Radi se o bivšem savjetniku Bakira Izetbegovića s odličnim vezama u Washingtonu. Iako se po raznim web stranicama može naći podatak kako je Toperić vrhunski pianist, te kako je dobivao nagrade po raznim natjecanjima, pa i u Dubrovniku, on je u biti jedan od najozbiljnijih bošnjačkih lobista u SAD-u. <p>&nbsp;</p> <p>Sa&scaron;a Toperić vodi Projekt Mediteranskog bazena Centra za transatlanske odnose SAIS pri Johns Hopkins Sveučili&scaron;ta u Washingtonu. Zanimljivo, radi se o visokoobrazovnoj instituciji koja daje veliki broj dužnosnika američkog State Departmenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je jo&scaron; zanimljivije jest podatak da je mostarski Aluminiji članarinu u Toperićevom Mediteranskom bazenu plaćao 30 000 dolara godi&scaron;nje. Ugovor između američke strane i Aluminija datira od 20. lipnja 2017. godine, a navodno je produžen 2018. godine, odnosno, uplaćena je jo&scaron; jedna tran&scaron;a od 30 000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Aluminij će imati vi&scaron;estruke koristi od ovoga članstva jer između ostaloga isto će omogućiti i pristup brojnim svjetskim fondovima &ndash; navedeno je u Ugovoru. Ove bajke koje se navode u ugovoru su samo bile pokriće za stvarne razloge potpisivanja ovoga akta. A stvarni razlozi su otkriveni u članu 4. u kojem se navodi kako će Toperićev projekt promovirati Aluminij i ČLANOVE UPRAVE PODUZEĆA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to se zaista događalo, ali ne u svrhu promocije i pomoći Aluminiju nego poku&scaron;aja stvaranja nove političke elite hrvatskog naroda u BiH. A da bi do&scaron;la nova, aktualna mora otići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e izvora nam je potvrdilo kako je glavna osoba za komunikaciju za Toperićem bio prvi čovjek Nadzornog odbora Aluminija Dalibor Milo&scaron;. Upravo je on u nekoliko navrata i&scaron;ao u posjete Americi koje je plaćao Aluminij, a propali mostarski gigant je Toperiću prilikom posjeta Mostaru plaćao tro&scaron;kove smje&scaron;taja, osiguravao službenog vozača i niz drugih pogodnosti. I ako je taj gost bio toliko važan za&scaron;to nikada s njim nije napravljena konferencija za novinare na kojoj bi se predstavilo ono &scaron;to on radi? Ili bio barem službeno najavljen dolazak tako važnog gosta?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaje nejasno za&scaron;to je Toperić toliko zadužio Aluminij, &scaron;to je učinio za ovu tvrtku da njezino čelni&scaron;tvo plaća članarinu u njegovom projektu u iznosu od 30 000 dolara godi&scaron;nje, osigurava mu pažnju i prijeme dostojne predsjednika država i jo&scaron; mnogo toga? To bi javnosti trebali pojasniti Dalibor Milo&scaron; kao Toperićev glavni sugovornik ili pak biv&scaron;i direktor Mario Gadžić koji je potpisao ugovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neslužbene informacije na&scaron;ega portala kažu kako su glavne teme Toperićevig i Milo&scaron;evih razgovora bile političke prirode, a ne metalske. U konačnici, možda nije ni važno vi&scaron;e jer je gigant uga&scaron;en. Ali je važno da se radnicima i javnosti pojasni za&scaron;to je Aluminij sklapao ovakve ugovore i radi li se o zlouporabama novca tvrtke zbog ostvarivanja osobnih interesa?</p> <p>&nbsp;</p> <p>I da, ovaj put nećemo objaviti cijeli ugovor nego samo njegovo zaglavlje. Na&scaron; mali prosvjed jer nitko drugi se ne usudi jo&scaron; postaviti mnoga pitanja oko Aluminija. Ali ćemo zato poslati pitanja Upravi tvrtke u kojima ćemo tražiti da nam se pojasni &scaron;to je Aluminij dobio ovim ugovorom? I koliko ih ima jo&scaron;? I nije čudo &scaron;to je Aluminij propao nego je čudo &scaron;to je živio toliko dugo s ovakvim vodstvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ero.tel/vijesti/otkrivamo-aluminij-je-placao-30-000-dolara-godisnje-clanstvo-u-projektu-savjetnika-bakira-izetbegovica/?fbclid=IwAR3AmFwN2lYfikWTQP6tJEpd49U7LfQNsHnireHO3YITHcthuRo3s5nXww8" target="_blank"><em><strong>AU: Ero.tel</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-01-aluminij_gadzic.jpgDržavni službenici kreću u štrajkhttp://grude.com/clanak/?i=131182131182Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jul 2019 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godinama traže uspostavljanje socijalnog dijaloga s Vijećem ministara, no, razumijevanja nema. <p>Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika institucija Bosne i Hercegovine uputio je dopis Vijeću ministara BiH i OHR-u u kojem traže hitno privremeno financiranje institucija BiH ili, kako ističu, slijedi &scaron;trajk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da Vijeće ministara nije usvojio proračun za 2019. godinu i da su institucije BiH prvih &scaron;est mjeseci ove godine financirane na osnovu odluke o privremenom financiranju, koja nije dovodila u pitanje plaće i naknade zaposlenima u državnim institucijama, Sindikat pita &scaron;to će biti s plaćama za period srpnaj-rujan 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama traže uspostavljanje socijalnog dijaloga s Vijećem ministara, no, razumijevanja nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nisu se nikad udostojili da prime nikoga ispred saveza i da uopće saslu&scaron;aju neku problematiku, mada smo im pisali. Predsjedavajući Vijeća ministara i njegov zamjenik nikad nas nisu primili, niti smo s njima mi ma jednu temu razgovarali da bar uspostavimo socijalni dijalog'', navodi Dragan Krvavac ispred Sindikata saveza policijskih organa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjednica Vijeća ministara, koja je bila zakazana za 10. srpnja je otkazana. Sljedeća je zakazana za utorak. Za sada je neizvjesno hoće li ta sjednica biti održana zbog neslaganja političkih stranaka o zavr&scaron;etku formiranja vlasti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpgHercegovino, pripremi se na ekstremne vrućine do kraja mjesecahttp://grude.com/clanak/?i=131175131175Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jul 2019 01:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-vrucina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"U prvoj polovini sljedećega tjedna u kopnenom će se području nastaviti većinom sunčano i vruće vrijeme. No, u ponedjeljak uz više oblaka mjestimice je moguć poneki pljusak, a oblačnije može biti i u utorak, osobito na istoku. Jutra će biti topla, a danju uglavnom vruće, sredinom tjedna ipak malo manje nego na njegovom početku i kraju.<p>&nbsp;</p> <p>Sunčano će biti sljedećih dana i na Jadranu, već prijepodne, te posebice poslijepodne uz temperaturu zraka većinom vi&scaron;u od 30&deg;C. I noći i jutra će biti toplija nego proteklih dana, &scaron;to mnogima vjerojatno neće biti ugodno. Ujutro će puhati slaba do umjerena bura, danju zapadni i sjeverozapadni vjetar, prema otvorenome moru u utorak i srijedu povremeno i jaki, a i bura će u srijedu ojačati", prognozirala je za HRT Dunja Plačko-Vr&scaron;nak iz DHMZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom idućeg tjedna zapadnu Europu će zahvatiti ekstremne vrućine. U Francuskoj se očekuju temperature zraka i do 43&deg;C, a vruć afrički zrak pristići će sve do sjeverne Engleske uz značajno odstupanje vrijednosti od prosjeka, javlja <a href="https://www.istramet.hr/vijesti/pred-nama-je-vrhunac-ljeta-ali-bez-rekordnih-vrucina/" target="_blank">Istramet</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako do Hrvatske, te Bosne i Hercegovine centar ovog vrućeg afričkog zraka ne bi trebao&nbsp;stići, ne smijemo isključiti mogućnost da zabilježimo nekoliko vrlo vrućih dana s maksimalnim temperaturama preko 35 Celzijevih stupnjeva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-vrucina1.jpgŠto je Hercegovinu spasilo od Černobila? Evo odgovorahttp://grude.com/clanak/?i=131168131168Grude.com - klik u svijetSat, 20 Jul 2019 13:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-04-chernobil.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine navršile su se 33 godine od černobilske, najveće nuklearne katastrofe u ljudskoj povijesti čije se posljedice osjećaju i danas. Nekoliko desetljeća poslije nesreće radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala, a procjenjuje se da je pet milijuna ljudi osjetilo direktne i indirektne posljedice radijacije.<p>&nbsp;</p> <p>Katastrofa se dogodila u nuklearnoj elektrani "Vladimir Iljič Lenjin" smje&scaron;tenoj u gradu Pripjatu tada&scaron;njem Sovjetskom Savezu, u kojem je živjelo gotovo 50.000 ljudi. Oni su evakuirani iz domova u nadi da će se u njih brzo vratiti, ali ovo mjesto i danas je "grad duhova".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bila je subota, 26. travanj 1986. godine u 01:23 sati kada je eksplodirao reaktor u elektrani, otpu&scaron;tajući velike količine radioaktivne pra&scaron;ine, otprilike devet puta jače kontaminacije od one oslobođene u japanskom gradu Hiro&scaron;imi kada je bačena atomska bomba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako tičan broj stradalih tijekom i nakon te katastrofe jo&scaron; uvijek nije poznat, Ujedinjene nacije su 2005. godine objavile izvje&scaron;taj o 4.000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojne zamjerke nakon nesreće odnosile su se na informativnu blokadu i skrivanje razmjera katastrofe i do nekoliko dana, ali potpune informacije su nedostupne i danas, &scaron;to je kao problem identificirano i u nedavno objavljenoj HBO-ovoj mini seriji koja je vratila fokus javnosti na ovaj zaboravljeni dio svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosnu i Hercegovinu su tada "spasile" meteorolo&scaron;ke prilike, jer je radioaktivna pra&scaron;ina no&scaron;ena vjetrom dospjela sjeverno od tada&scaron;nje Jugoslavije. Radioaktivnost je prvo registrirana u nuklearnoj elektrani Forsmark u &Scaron;vedskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesorica atomske i nuklearne fizike Lamija Tanović kaže za Fenu da je u ovakvim nesrećama od izuzetne važnosti pravovremeno obavje&scaron;tavanje javnosti.</p> <p>"Koliko je onda &scaron;tetnog materijala do&scaron;lo u razne dijelove svijeta ovisilo je od meteorolo&scaron;kih prilika, vjetra i oborina. Postoji mapa koja točno prikazuje koji su dijelovi Zemlje najvi&scaron;e bili pogođeni, a BiH je u tom smislu ostala sigurna zona, dok je zračenje registrirano u Sloveniji", istaknula je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među prvima je tih godina o zračenju i radijaciji u tada&scaron;njoj Jugoslaviji pisao Večernji list, a izbjegavati je trebalo sve vrste zelenog povrća, meso i mlijeko stoke koja se hranila na pa&scaron;njacima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-04-chernobil.jpegDuplo veći brod može proći ispod mosta, nego što može uploviti u Neumhttp://grude.com/clanak/?i=131164131164Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jul 2019 17:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-23-peljeski-most-gradnja-nasa-fotka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Maksimalna dužina koja može da uplovi u Neum je do 100 metara, a ispod mosta mogu proći mnogo veći brodovi. <p>&nbsp;</p> <p>"Ispod Pelje&scaron;kog mosta je ostavljen toliki prolaz, tako da duplo veći brod može proći kroz prolaz, nego &scaron;to može uploviti u Neum", obja&scaron;njava za <em><strong>N1</strong></em> kapetan neumske Lučke kapetanije Stojan &Scaron;utalo. Naime, maksimalna dužina koja može da uplovi u Neum je do 100 metara, a ispod mosta mogu proći mnogo veći brodovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peljar je međunarodni priručnik koji služi pomorcima da bi lak&scaron;e pristali na sva urbana i neurbana mjesta na svijetu. Prema tom priručniku najveći gaz broda koji može uploviti u Neum je 5 i pol metara, odnosno dužine do 100 metara, a u BiH, prema riječima kapetana neumske kapetanije ne postoji nijedno plovilo u registru preko 12 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U kapetaniji koja upravlja ovim akvatorijem ima registrirano oko 200 plovila, međutim nisu oni svi u Neumu, nalaze se od Crne Gore do Istre. To su građani BiH koji registriraju ovdje, a odmaraju se na nekim drugim lokacijama i tamo koriste ta plovila. Nijedno plovilo u registru nemamo preko 12 metara", kazao je &Scaron;utalo. Posljednji put brod dužine 100 metara u Neum je uplovio 2003. godine i prema riječima kapetana &Scaron;utala koji je tada bio sa njima, nakon &scaron;to je zapuhao vjetar posada je pobjegla iz zaljeva. "2003. je prvi vojni brod oko 100 metara, San Nikolas, američke armade uplovio u Neum, oni su se tu usidrili, imali su remorkere, zapuhao je noću vjetar, i ta velika armada je pobjegla glavom bez obzira iz Zaljeva", obja&scaron;njava prvi čovjek neumske kapetanije, pi&scaron;e N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, brod prilikom sidrenja mora baciti četiri svoje dužine kako bi mogao nesmetano kružiti, a zbog orkanskih vjetrova koji ovdje pu&scaron;u velika mogućnost je da će se brod nasukati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;utalo je podcrtao da nije problem prolazak ispod mosta, nego uplovljavanje u Neum. "Ispod Pelje&scaron;kog mosta je ostavljen toliki prolaz da duplo veći brod može proći ispod mosta nego &scaron;to može uploviti u Neum", tvrdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je istaknuo da osim &scaron;to u BiH nema velikih brodova, ne postoji ni Zakon o vodnom prometu na razini države.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-23-peljeski-most-gradnja-nasa-fotka.jpgZapočela rekonstrukcija ceste od Širokog Brijega do Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=131124131124Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jul 2019 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-20-ceste_radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Planirano je da radovi budu završeni do kraja ovog mjeseca.<p>&nbsp;</p> <p>Rekonstrukcija ceste koja povezuje &Scaron;iroki Brijeg i Međugorje, vrijedna oko 220 tisuća maraka, počela je ovih dana, a riječ je o djelu dionice na području mjesta Mokro u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad &Scaron;iroki Brijeg ranije je postigao dogovor s vlasnicima zemlji&scaron;ta koje se nalazi tik uz ovu dionicu te je u tijeku pro&scaron;irenje ceste i izrada nogostupa za pje&scaron;ake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj JU Ceste Zapadnohercegovačke Županije Vinko Romić izjavio je kako je projekt obnove ovog dijela dionice vrijedan oko 220 tisuća maraka, a da je investitor projekta JU Ceste ZHŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovu dionicu pro&scaron;irujemo s južne strane i trenutno smo u fazi izgradnje potpornog zida. Nakon toga ćemo sa sjeverne strane početi s izgradnjom nogostupa i također potpornog zida kako bi kvalitetno rije&scaron;ili problem koji smo ovdje definitivno imali", kazao je Romić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako će se sada&scaron;nji nivo ceste podići da bi se izravnala dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, planirano je da radovi budu zavr&scaron;eni do kraja ovog mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Fena</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO:Ilustracija</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-20-ceste_radovi.jpgFederalci došli po novac u Grude, Posušje, Široki, Ljubuški...http://grude.com/clanak/?i=131121131121Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jul 2019 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-novac_marke_kuverta_1-810x540.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH nastavila je aktivnosti kontrole zakonitosti poslovanja poreznih obveznika na području Federacije BiH, započete 8. srpnja 2019. godine. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Na području općina Bihać, Cazin, Velika Kladu&scaron;a, Bosanska Krupa, Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg, Grude, Posu&scaron;je, Zenica, Kakanj, Visoko, Maglaj,Te&scaron;anj, Usora, Žepče, Olovo, Breza, Zavidovići, Domaljevac, Ora&scaron;je i Odžak 15. srpnja 2019. godine izvr&scaron;ili su 140 kontrola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave Federacije BiH otkrili su 28 neprijavljenih radnika, 40 obveznika koji nisu evidentirali promet, 9 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 8 objekata u kojima se djelatnost obavljala bez odobrenja nadležnog organa.</p> <p>&nbsp; </p> <p>&ldquo;Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa, nepostojanje fiskalnog uređaja i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćena su 22 objekata, a u 67 slučajeva izdati su prekr&scaron;ajni nalozi sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 166.200 KM.&rdquo;, stoji u priopćenju Porezne uprave FBiH.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Ukoliko Porezna uprava kod ovih poreznih obveznika ponovo utvrde nepravilnosti, bit će im izrečena za&scaron;titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u periodu od 6 mjeseci.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-novac_marke_kuverta_1-810x540.jpgHercegovina se noćas tresla - epicentar u Stocuhttp://grude.com/clanak/?i=131117131117Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jul 2019 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je priopćeno, jačina potresa u hipocentru iznosila je 3.3 stupnja Richtera dok je intenzitet u epicentru bio IV stupnja Merkalijeve ljestvice. <p>&nbsp;</p> <p>Jutros u 2 sata i 49 minuta, kako su registrirali uređaji u Centru za seizmologiju Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda, dogodio se potres na području Stoca.<br />Kako je priopćeno, jačina potresa u hipocentru iznosila je 3.3 stupnja Richtera dok je intenzitet u epicentru bio je IV stupnja Merkalijeve ljestvice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potres se osjetio i u susjednim općinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgOdržan sastanak Županijskog odbora za razvitak u ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=131114131114Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jul 2019 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-16-eu-zzh72019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu je u ponedjeljak u organizaciji Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije održan sastanak Županijskog odbora za razvitak ŽZH.<p>&nbsp;</p> <p>Na prvom dijelu sastanka, prisutnim članovima Županijskog odbora za razvitak (ŽOR) uvodno se obratila pomoćnica ravnatelja Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije gđa. Ana Soldo, koja je pozdravila sve članove, te izrazila zadovoljstvo zbog kvalitetnog rada i suradnje svih članova Odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za početak sastanka, gđa. Soldo je pobliže predstavila svim nazočnim članovima Nacrt Godi&scaron;njeg izvje&scaron;ća o razvoju sa izvje&scaron;ćem o provedbi Strategije za 2018. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je upoznala članove ŽOR &ndash; a sa svim glavnim rezultatima provedenih analiza, gđa. Soldo je predstavila procese izrade strate&scaron;kih dokumenata u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Kao glavne strate&scaron;ke dokumente, čija se izrada trenutno provodi, istaknula je Zakon o turizmu, Strategiju za ruralni razvitak te Strategiju obrazovanja i znanosti Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2020.-2035. Gđa. Soldo je predstavila sve ključne stavke ovih strate&scaron;kih dokumenata, te pozvala sve prisutne da se aktivno uključe svojim prijedlozima i komentarima u proces izrade ovih dokumenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zadnjem dijelu sastanka gđa. Soldo je predstavila proces izrade Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za razdoblje 2021.-2027. Istaknula je da i Županija Zapadnohercegovačka uskoro kreće sa izradom nove Strategije razvitka ŽZH za razdoblje 2020.-2027., te je ukratko objasnila predstojeći proces izrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraj službenog dijela sastanka je bio predviđen za raspravu između članova o sadržaju koji su dobili putem dana&scaron;nje prezentacije, ali i o svim pitanjima koji su vezani za područje djelovanja ovog tijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Županijski odbor za razvitak (ŽOR) za provedbu Strategije razvitka Županije Zapadnohercegovačke je savjetodavno i operativno tijelo u procesu upravljanja razvitkom, kojeg čine 31 član iz tijela županijske uprave, jedinica lokalne samouprave, kao i nevladinog i privatnog sektora u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Vi&scaron;e o zadacima i ulozi navedenog tijela te o članovima možete pronaći na službenoj web stranici Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije <a title="EU ŽZH" href="http://www.eui-zzh.ba" target="_blank">www.eui-zzh.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-16-eu-zzh72019.jpgUvjeti za vožnju povoljni, na pojedinim dionicama usporeno zbog radovahttp://grude.com/clanak/?i=131110131110Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jul 2019 08:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-30-brza_cesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa vozače molimo za oprezniju vožnju i poštivanje privremene regulacije prometa.<p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Sarajevo zapad - Tarčin (lokacija Ban Brdo) zbog klizi&scaron;ta promet je u tunelu Igman preusmjeren u pretjecajnu traku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u tunelu Vranduk II na dionici M-17 Zenica - Nemila, promet se odvija usporeno jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na dionici M-5 u Jajcu (most preko rijeke Plive), promet se odvija usporeno jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izgradnje naplatne postaje &ldquo;Čatrnja&rdquo; na autocesti Banja Luka - Gradi&scaron;ka, promet se na mjestu izvođenja radova odvija usporeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini - &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na:<br />- M-1.8 Srebrenik - Ora&scaron;je (tunel Ormanica),<br />- M-2 prolaz kroz Neum,<br />- M-17 Tarčin - Konjic (Bradina), Bradina - Podora&scaron;ac,<br />- M-18 Semizovac - Vogo&scaron;ća, Kladanj - Podpaklenik,<br />- M-19.2 Kladanj - Vlasenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporeno se prometuje na dionici M-16 Banja Luka - Crna Rijeka (Gornji &Scaron;eher) zbog aktiviranja klizi&scaron;ta i pucanja vodovodne cijevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-5 Sarajevo - Pale (Hrastova Glava) i M-14.1 Brod - Odžak (Klakari Donji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova obustavljen je promet na R-474 Jelah - Piljužići (most preko rijeke Usore). Alternativni pravac je Jelah Polje - Siv&scaron;a - Te&scaron;anjka - Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje - Kalo&scaron;ević - Jelah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova na R-425a Tromeđa - Zvirovići obustavljen je promet za teretna vozila i autobuse, dok se promet osobnih vozila obustavlja povremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko - Gunja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova na mostu Ora&scaron;je - Županja promet se odvija usporeno, jednim prometnim trakom naizmjenično, priopćeno je iz IC AMSBIH-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-30-brza_cesta.jpgLjevaonica nastavlja proizvodnju! Nestali papiri iz vremena 'Platformaške vlade'http://grude.com/clanak/?i=131102131102Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jul 2019 13:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-15-019-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U upravnoj zgradi mostarskog Aluminija završen je satanak predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i federalne ministrice financija Jelke Miličević s članovima Uprave, Nadzornog odbora i Sindikata Aluminija, na kojem se razgovaralo o mogućnosti da Aluminij bar djelomično nastavi proizvodnju, te sudbini 900 uposlenih u ovoj kompaniji.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon sastanka s Čovićem održana je press konferencija predsjednika Nadzornog odbora Aluminija dr. Zdenka Klepića, direktora kompanije Dražena Pandže i predsjednika Skup&scaron;tine neovisnog sindikata radnika Aluminija Pere Bebeka, koju možete pogledati u video izvje&scaron;taju reportera HMS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik NO Aluminija prof. dr. Zdenko Klepić kazao je kako se na sastanku razgovaralo o tome kako spasiti Aluminij, kako nastaviti proizvodnju i kako zbrinuti radnike Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović i Miličević održali sastanak s članovima Uprave, NO i Sindikata Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zajednički zaključak je briga o 900 uposlenika Aluminija, da budu adekvatno zbrinuti oni koji ne bi nastavili raditi u Aluminiju, odnosno da budu zaposleni negdje drugdje. Također je dogovoreno da se nađe način da se zadrže inžinjeri i drugi stručnjaci i svi oni bez kojih Aluminij ne bi bilo moguće ponovo pokrenuti, kazao je Klepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je izvjestio novinare kako je Vlada FBiH donijela odluku o nastavku poslovanja Aluminija u okviru financijske konsolidacije, tako da Aluminij jo&scaron; ne ide u stečaj narednih 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajući na novinarsko pitanje Klepić je kazao kako financijska konsolidacija znači omogućava da Aluminij ne može nitko blokirati radi naplate potraživanja, omogućavanje posebnog računa Aluminija kako bi kompanija mogla nastaviti poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Tako smo dobili jo&scaron; neko vrijeme u kojem možemo iznalaziti rije&scaron;enje, kazao je Klepić, te dodao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Na osnovu analiza urađenih preko vikenda do&scaron;li smo do zaključka kako je moguće da u nekom vrlo kratkom roku Ljevaonica nastavi proizvodnju, a trenutno se rade analize za Anode i Elektrolizu, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Skp&scaron;tine Neovisnog sindikata Aluminija Pero Bebek na novinarski upit kazao je kako je 2014. SIPA istraživala poslovanje Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ti papiri su negdje nestali.Gdje i kako ne znam. Sindikat očekuje da institucije rade svoj posao kazao je Bebek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, radi se o razdoblju u kojem je na čelu Aluminija bio Nikića Ljubić, kojeg je na tu dužnost imenovala tzv. platforma&scaron;ka Vlada FBiH. Ljubić je&nbsp; nećak supruge Marijana Primorca, vlasnika tvrtke &ldquo;Primorka&rdquo; iz &Scaron;irokog Brijega, kojoj je Aluminij, kako su tada pisali mediji, isporučivao metal po znatno nižim cijenama od trži&scaron;nih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka press konferencije izvr&scaron;ni direktor Aluminija za tehničke poslove Boris Vican obavijestio je radnike okupljene ispred tvornice o tome &scaron;to je dogovoreno na sastanku Čovića s predstavnicima Uprave, Nadzornog odbora i Sindikata Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa, Čović je, nakon sastanka, iza&scaron;ao iz upravne zgrade Aluminija i službenim automobilom napustio krug tvornice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanak je počeo jutros u 8, a zavr&scaron;io malo prije 10 sati. Riječ je, zapravo, o nastavku razgovora započetih pro&scaron;log tjedna, dan nakon ga&scaron;enja hercegovačkog giganta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, proizvodni pogodni Aluminija uga&scaron;eni su u noći s 9. na 10. srpnja, nakon &scaron;to je poduzeće iskopčano s visokonaponske električne mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog visokih cijena električne energije Aluminij nekoliko zadnjih godina posluje s gubitkom. Ukupni dug kompanije iznosi oko 400 milijuna maraka, a prema posljednjim podacima, Aluminijev dug za električnu energiju s 30. lipnjem 2019. godine Elektroprivredi HZ HB iznosi 293 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Izvor.HMS.BA</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-15-019-aluminij.jpgNovi pokušaj postizanja dogovora za radnike Aluminija, Dragan Čović i Jelka Milićević stigli na sastanakhttp://grude.com/clanak/?i=131099131099Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jul 2019 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović došao je jutros u društvu ministrice financija Federacije BiH Jelke Milićević (HDZ BiH) na sastanak u Aluminij, a koji su jučer i najavili. <p>&nbsp;</p> <p>Oni održavaju sastanak s predstavnicima uprave, Nadzornog odbora i Neovisnog sindikata zaposlenika Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanak je do&scaron;ao i predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Zdenko Klepić te predstavnici sindikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku će se nastaviti razgovori o sudbini radnika tvornice koja je uga&scaron;ena u prvim minutama srijede, a koja, prema najavama iz HDZ-a BiH ne bi trebala ići u stečaj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpg