Aktualnohttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Kardinal nikad oštriji: U BiH imamo silovanja, provale, zapaljene kućehttp://grude.com/clanak/?i=142162142162Grude.com - klik u svijetTue, 22 Oct 2019 21:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-26-kardinal_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kardinal Vinko Puljić oštro je reagirao na izjave i poteze ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića.<p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da BiH mora ozbiljnije pristupiti problemu migrantske krize i da se na vi&scaron;oj razini ta pitanja moraju rje&scaron;avati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je da zbog neoformljene vlasti u BiH mali čovjek pati. Mektića je prozvao da on jako kumuje neredu svojim stavovima i svojom strukturom, a po&scaron;to nema vlasti koja će voditi sve strukture imamo zapaljene kuće, silovanja, provale...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-26-kardinal_puljic.jpgHajdučka vrata neoštećena, motoristima kaznene prijavehttp://grude.com/clanak/?i=142159142159Grude.com - klik u svijetTue, 22 Oct 2019 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-25-019-hajducka-vrata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je navedeno u izvještaju, Županijski inspektor za zaštitu prirode HNŽ-a, Almir Kazazić podnio je Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod općinskog suda u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Nema vidljivog o&scaron;tećenja na Hajdučkim vratima niti na prilaznim putevima koji vode do Hajdučkih vrata&rdquo;, zaključak je Federalnog inspektora za za&scaron;titu prirode koji je obavio inspekcijski nadzor nakon prijave da su se na spomenutom lokalitetu motociklima vozili članovi kluba Extreme Enduro sa sjedi&scaron;tem u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, kako je navedeno u izvje&scaron;taju, Županijski inspektor za za&scaron;titu prirode HNŽ-a, Almir Kazazić podnio je Zahtjev za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka kod općinskog suda u Mostaru, odjel za prekr&scaron;aje protiv tri vozača motora &scaron;to su se u za&scaron;tićenom &lsquo;Parku prirode Blidinje&rsquo; popeli do samog prstena Hajdučkih vrata te postavili motore za potrebe fotografiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Federalni inspektor za za&scaron;titu prirode nakon &scaron;to je dobio informaciju o spomenutom događaju, obavijestio je i Almira Kazazića, županijskog inspektora za za&scaron;titu prirode o navedenim činjenicama, prenosi <a title="Blidinje net" href="http://blidinje.net/izvjestaj-inspekcije-hajducka-vrata-neostecena-motoristima-kaznene-prijave/" target="_blank">Blidinje.net</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Inspektor Kazazić je dana 30.09.2019. godine, u prisustvu Nezirić NazIfa, pomoćnika ministra za trgovinu HNŽ-a izvr&scaron;io obilazak navedenog lokaliteta. Na licu mjesta je ustanovljeno da nema vidljivog o&scaron;tećenja na Hajdučkim vratima niti na prilaznim putevima koji vode do Hajdučkih vrata, o čemu je sačinjena službena zabIlje&scaron;ka i izvr&scaron;eno fotografiranje&rdquo;, istaknuto je u izvje&scaron;taju Federalnog Inspektor za&scaron;tite prirode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, krajem rujna, tri mladića s motorima korserima popeli su se do samog prstena Hajdučkih vrata te postavili motore za potrebe fotografiranja na sami prsten. &rdquo;Tom prilikom su pod gasom i &scaron;lajdranjem točkova odronili i dio staze na prilazu Hajdučkim vratima a i donji dio prstena se malo odronio&rdquo;, navode planinari koji su bili svjedoci ovom događaju te su čitav slučaj i snimili.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-25-019-hajducka-vrata.jpgStopa nataliteta u BiH najniža u Europihttp://grude.com/clanak/?i=142147142147Grude.com - klik u svijetTue, 22 Oct 2019 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-07-beba_mama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve se manje ljudi odlučuje na to da imaju veći broj djece ili djecu uopće.<p>&nbsp;</p> <p>Zemlje Jugoistočne Europe suočavaju se s najbržim smanjenjem broja stanovnika u svijetu, a stopa nataliteta u Bosni i Hercegovini je najniža u Europi, poručeno je s konferencije o demografskim promjenama koja se danas i sutra održava u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konferenciju pod nazivom "Populacijska dinamika, ljudski kapital i održivi razvoj u jugoistočnoj Europi" organizira Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vijećem za regionalnu suradnju i Ekonomskom komisijom Ujedinjenih naroda za Europu, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaj je okupio predstavnike vlasti, akademske zajednice, civilnog dru&scaron;tva, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih multilateralnih institucija u Jugoistočnoj Europi kako bi razgovarali o demografskim trendovima poput niske stope fertiliteta, starenja stanovni&scaron;tva i migracija te kako ove izazove pretvoriti u prilike za ulaganje u ljudski kapital, veću rodnu ravnopravnost i osiguranje po&scaron;tivanja prava svih, uključujući i one na marginama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, izjavio je da se zemlje regije susreću s negativnim trendom odlaska mladih u razvijenije zemlje, te da je dana&scaron;nja konferencija prilika da se ponude rje&scaron;enja i daju odgovori na ove izazove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naravno da BiH u suradnji s UN-om i drugim nevladinim organizacijama poku&scaron;ava dati odgovor na ovo izazovno pitanje. Nismo sretni &scaron;to se nalazimo u samom vrhu kada je u pitanju odlazak i egzodus, prije svega, mladih ljudi iz BiH, ali treba imati na umu da se zemlja susrela s te&scaron;kim izazovom u razdoblje 1992. &ndash; 1995. godina kada je s ovih prostora oti&scaron;lo preko milijun stanovnika&rdquo;, rekao je Osmanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da će Ministarstvo civilnih poslova BiH održati sastanke s visokim dužnosnicima UN-a s kojima će razgovarati o tome &scaron;to je BiH uradila u proteklom razdoblju i &scaron;to je spremna uraditi po ovom pitanju u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alanna Armitage, direktorica Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija za Istočnu Europu i Sredi&scaron;nju Aziju, poručila je da je do&scaron;lo do dramatičnih promjena kada su u pitanju demografska kretanja u ovom regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve se manje ljudi odlučuje na to da imaju veći broj djece ili djecu uopće. Moramo reći da je stopa nataliteta u BiH najniža u Europi, imamo brojku od 1,3 djece po ženi. Također, imamo veliki problem &scaron;to se mladi ljudi odlučuju da pronalaze prilike u drugim zemljama. Manje djece i veće iseljenje znači da stanovni&scaron;tvo u jugoistočnoj Europi postaje sve manje i starije&rdquo;, kazala je Armitage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da se razumijevanjem ovog problema mogu rije&scaron;iti neki od uzroka demografskih promjena, ali da ne postoji jedno jedinstveno rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Rje&scaron;enje je da se stvore zemlje u kojima ljudi žele živjeti. Da se stvore okruženja koja su pozitivna. Da se stvori dru&scaron;tvo u kojem mladi ljudi mogu ostvariti svoje ambicije i izgraditi budućnost kakvu žele&rdquo;, poručila je Armitage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da će Populacijski fond UN-a ponuditi svoje znanje, iskustvo i ljude kako bi se pomoglo državama u ovom regiji da preokrenu negativan trend u pozitivne prilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toma&scaron; Sobotka, voditelj istraživačkog tima Instituta za demografiju u Beču, istaknuo je da se zemlje regije na globalnoj razini suočavaju s najbržim smanjenjem broja stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovo je neviđeni trend u jednom području. Ovo je područje gdje dolazi do velikog smanjenja i starenja stanovni&scaron;tva i to se de&scaron;ava iz dva razloga. Prvi je stopa fertiliteta koja je ovdje izuzetno niska. Drugi je taj &scaron;to se mladi ljudi odlučuju iseliti, emigrirati iz zemlje kako bi prona&scaron;li zaposlenje i osnovali svoju obitelj u drugim zemljama&rdquo;, rekao je Sobotka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da će na konferenciji razgovarati o kreiranju dru&scaron;tva koje je prijateljski nastrojeno prema obiteljima i mladima, o politikama i iskustvima europskih zemalja koje imaju iskustva s uvođenjem ovakvih politika u svoja dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaj je počeo obraćanjem Almira &Scaron;ahovića, pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH, Sezin Sinanoglu, rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, Adila Osmanovića, ministra civilnih poslova BiH. Na konferenciji sudjeluju i Jadranka Joksimović, ministrica europskih integracija Srbije, Mila Carovska, ministrica rada i socijalne politike Sjeverne Makedonije i drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova konferencija na visokoj razini poslužila je i kao prilika za obilježavanje Dana Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-07-beba_mama.jpgNije šala: Uprava za neizravno oporezivanje prodaje križeve, kandila, krunice...http://grude.com/clanak/?i=142146142146Grude.com - klik u svijetMon, 21 Oct 2019 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-21-1307837_62-02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 29. listopada u Sarajevu će se održati javna aukcija na kojoj će se prodavati raznovrsna roba od strane Uprave za neizravno oporezivanje.<p>&nbsp;</p> <p>Između ostalog prodaje se 100 kadionica za tamjan, 40 kandila, 50 križeva Jeruzalem, 100 ikona svetaca, 150 krunica - brojanica... na aukciji je i 67 elikih križeva, 40 suvenir kruna, 6 velikih kandila, 120 lančića s vjerskim motivima i tako dalje, a cijena svega je 4 860, 29 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poku&scaron;ali smo izguglati jesu li nekom svećeniku nestali vjerski predmeti u posljednje vrijeme, ali ni&scaron;ta nismo na&scaron;li...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ima i druge robe, od odjeće i obuće do torbi i naočala, čarapa, potko&scaron;ulja pa onda prodaje se i kućanski namje&scaron;taj, tehnika, dijelovi za automobile, parfemi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaje se i riba tuna, konzerve sku&scaron;e, ulje za nargilu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svakog pone&scaron;to...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-21-1307837_62-02.jpgGrudska policija sinoć je 'liferovala' veći broj migranatahttp://grude.com/clanak/?i=142120142120Grude.com - klik u svijetSat, 19 Oct 2019 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-19-migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Policija u ZHŽ-u u izazovnom vremenu nastoji očuvati mir i sigurnost, a iako policajaca općenito nedostaje, od kadra koji postoji nastoji se izvući ono najbolje.<p>&nbsp;</p> <p>Tako su proteklih dana brojni angažirani na istrazi ubojstva Lane Bijedić u Ljubu&scaron;kom, a paralelno s tim radi se i na drugim slučajevima. Također, jako su važni oni sigurnosni, a tu se radi o migrantima koji su u nekoliko slučajeva na području Ljubu&scaron;kog provaljivali u napu&scaron;tene kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sinoć su do&scaron;li na područje općine Grude, na mjesto Prispa, a prema saznanjima portala Grude.com policija je brzo reagirala i vratila ih na početnu poziciju, odakle su krenuli u ovo područje. Nažalost, pitanje je dokad će policija moći uspje&scaron;no djelovati u ovakvim situacijama jer migranti neprestano pristižu, a ministar koji je resor sigurnosti pretvori u nesigurnosti, Dragan Mektić, pojma nema koliko je migranata uopće u BiH i na koji način svakodnevno pristižu. Isti taj Mektić tvrdi da mu lokalne zajednice ne dopu&scaron;taju da po cijeloj BiH razmjesti migrante, &scaron;to bi bilo ravno samoubojstvu jer bi tek onda samo pristizali u ovu zemlju. Međutim, čovjek koji je ucijenjen i koji se pla&scaron;i dolazaka svjedoka njegovog ratnog puta u BiH, u kojem se spominju zločini nad Hrvatima, i nema &scaron;to drugo govoriti nego &scaron;to mu naredi neki destabilizirajući čimbenik na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, daljnji problem je Turska koja svako malo prijeti da će pustiti skoro 4 milijuna migranata u Europu, a ako se to dogodi BiH bi bila ključna točka za dolazak ovdje. Ako se u obzir uzme da se tu kriju i borci ISIL-a, onda situacija postaje takva da bi sama BiH do&scaron;la u pitanje opstanka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.c</strong></em>om</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-19-migranti.jpgS Facebooka i Instragama vam 'iskače' Vjeko Bevanda! Evo što je istinahttp://grude.com/clanak/?i=142117142117Grude.com - klik u svijetFri, 18 Oct 2019 21:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-18-019-veka-bevanda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi znamo da je BiH cirkus od države, međutim u pozadini ima i kvalitetne ljude, a u financijskom sektoru to je za mnoge Vjekoslav Bevanda, ministar financija BiH koji proračunom države upravlja kao kućnim.<p>&nbsp;</p> <p>Prvog čovjeka financija BiH mediji poznaju i kao političara s nau&scaron;nicom u uhu, a nju je stavio zbog obećanja kolegama da će to učiniti ako u ratnom vihoru Mostara izvuče živu glavu. To se i dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, nakon svega &scaron;to je pro&scaron;ao, danas mu se događa ne&scaron;to &scaron;to vjerojatno nikad nije slutio da će se dogoditi. Naime, nepoznati hakeri iz neke od stranih zemalja, svjesni činjenice da je BiH cirkus država i da će ih te&scaron;ko biti otkriti, odlučili su na njegovo ime i prezime prikupljati novac za ulaganje, ni vi&scaron;e ni manje, nego u kriptovalute, a s obzirom koliko sponzoriraju da se Bevandina lažna ispovijest objavljuje na Facebooku i Instagramu vjerojatno ima napaćenih bh. ljudi koje Bevanda nikad nije iznevjerio da su povjerovali da je to stvarno njegov poziv za ulaganje pa su odlučili uplatiti novce ni ne sluteći da će se tako zauvijek pozdraviti s njima, saznaje portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je najgore, tko god je pisao vijest vjerojatno ima dosluha s nekim u BiH jer se Bevanda nakon izjave često nasmije i dobaci neku &scaron;alu, pa se spominje da se nasmijao kad je izjavio za Forbes kako ga mrzi svjetska bankarska zajednica, a mrzit će ga, kako lažni Bevanda kroz smijeh tvrdi, jo&scaron; vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da priča djeluje uvjerljivije u tekstu je stavljena i slika bh. radnika Adila Mu&scaron;ića s obitelji koji je prihvatio Bevandinu ideju i sada zarađuje preko 6 tisuća dolara mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, ovo bacanje novca u vjetar nema veze s Vjekoslavom Bevandom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-18-019-veka-bevanda.jpgPomoćni biskup u BiH dao ostavku! Papa prihvatiohttp://grude.com/clanak/?i=142109142109Grude.com - klik u svijetFri, 18 Oct 2019 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-papafranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tiskovni ured Svete Stolice, 18. listopada 2019. objavio je da je Sveti Otac papa Franjo prihvatio odreknuće od službe koje je zamolio pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar, prenosi Katolička tiskovna agencija. <div class="c-wp-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Mons. Pero Sudar rođen je 3. srpnja 1951. u Barama, općina Konjic, župa Solakova Kula u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Osnovnu &scaron;kolu pohađa u Barama i Seonici, a gimnaziju kod Isusovaca u Zagrebu i Dubrovniku. Filozofsko-teolo&scaron;ki studij zavr&scaron;ava u Sarajevu, gdje je 29. lipnja 1977. zaređen za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Nakon jednogodi&scaron;njega pastoralnog iskustva u župi Komu&scaron;ini upućen je na studij kanonskoga prava u. Rim. Tijekom &scaron;estogodi&scaron;njeg studija u Rimu na Papinskim sveučili&scaron;tima Gregorijana i Urbanijana doktorirao je iz kanonskog prava na temu Pojam fizičke osobe u zakonodavstvu Crkve te zavr&scaron;io studij ateizma i Rimske Rote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po povratku u Sarajevo, u jesen 1985., povjerena mu je služba sudskog vikara i člana Ordinarijata. U ljetnome semestru 1986. počinje predavati na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, a u jesen 1989. izabran je za dekana i rektora Vrhbosanske katoličke bogoslovije. U tome razdoblju u domaćim i stranim časopisima i knjigama povremeno objavljuje radove s područja pravne tematike i pedagogije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za naslovnog biskupa Selje i pomoćnog biskupa Vrhbosanske nadbiskupije imenovan je 10. svibnja 1993., a posvećen je u tijekom rata u katedrali u opkoljenom Sarajevu 6. siječnja 1994. U Biskupskoj konferenciji BiH vr&scaron;io je službu generalnog tajnika, predsjednika komisije &ldquo;Pravda i mir&rdquo; i Komisije za odnose s državom BiH, a bio je i predsjednik Katehetskoga vijeća i Nadzornoga vijeća Caritasa BiH. Predsjednik je Vijeća HBK i BK BiH za inozemnu pastvu i Pedago&scaron;kog vijeća Sustava katoličkih &scaron;kola za Europu BK BiH. S ciljem pomoći i materijalne obnove Nadbiskupije, već tijekom rata i poraća uspostavlja veze i sklapa partnerstva između stotinjak biskupija i župa u inozemstvu i poru&scaron;enih župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. U svojstvu promicatelja projekta &ldquo;&Scaron;kola za Europu&rdquo; godinama skrbi za obnovu i gradnju potrebnih objekata i organizira djelovanje katoličkih &scaron;kolskih centra na području Nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>IKA</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-papafranjo.jpgBREXIT JE DOGOVOREN! EU DALJE BEZ VELIKE BRITANIJEhttp://grude.com/clanak/?i=142101142101Grude.com - klik u svijetThu, 17 Oct 2019 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-breaking.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika Britanija i Europska unija postigli su dogovor o Brexitu uoči summita premijera zemalja Europske unije u Bruxellesu.<p>&nbsp;</p> <p>Britanski premijer Boris Johnson potvrdu je objavio na Twitteru. "Postigli smo sjajan novi dogovor koji nam vraća kontrolu", napisao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogovor je potvrdio i predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker.</p> <p>"Gdje ima volje ima i dogovora - imamo ga! Ovo je pravedan i izbalansiran dogovor za EU i Ujedinjeno Kraljevstvo i dokaz na&scaron;e predanosti da nađemo rje&scaron;enja. Preporučujem Vijeću EU-a da podupre dogovor", napisao je na svom službenom Twitter profilu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-breaking.jpgU Neumu održana radionica u okviru projekta EU za bolju civilnu zaštitu u Bosni i Hercegovini http://grude.com/clanak/?i=142099142099Grude.com - klik u svijetThu, 17 Oct 2019 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-17-civilnaz-radionica_neum2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radionica je okupila preko 30 sudionika..<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova Ravnateljstva za civilnu za&scaron;titu Republike Hrvatske sa svojim konzorcijskim partnerom Asocijacijom za upravljanje rizicima (AZUR) 15. i 16. listopada 2019. u Neumu je održana radionica u okviru projekta EU za bolju civilnu za&scaron;titu u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionicu koja je okupila preko 30 sudionika iz Ministarstva sigurnosti, Federalne uprave civilne za&scaron;tite Federacije BiH, Republičke uprave civilne za&scaron;tite Republike Srpske, Odjela za javnu sigurnost Brčko Distrikta, te predstavnike županijskih uprava civilne za&scaron;tite otvorio je dr. sc. Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Ispred Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke na radionici je sudjelovao Mladen Bo&scaron;njak pomoćnik ravnatelja.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-17-19-10-17-civilnaz-radionica_neum1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćnik ministra Trut naglasio je važnost tema ovih radionica pod nazivom Podr&scaron;ka provedbi protokola o suradnji i uspostavljanju kontakt točke za suradnju s Mehanizmom Unije za civilnu za&scaron;titu i Rasprava o preliminarnim rezultatima analize zakonodavnog okvira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je zadovoljstvo dosada&scaron;njom suradnjom na provedbi projekta i uvjerenje da će Bosna i Hercegovina i prije zavr&scaron;etka projekta ispuniti sve preduvjete potrebne za priključivanje u Mehanizam Unije za civilnu za&scaron;titu. (www.mup.hr)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-17-civilnaz-radionica_neum2.jpgVIDEO: Turska je gora od ISIL-a! U stilu Armijinog EL Mudžahida obezglavljuju Kurdehttp://grude.com/clanak/?i=142098142098Grude.com - klik u svijetWed, 16 Oct 2019 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-16-019-turski-isil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Horor nije završio s rušenjem ISIL-a. Bojimo se da je on tek počeo čemu svjedoči video kojeg bi uskoro moglo nestati s Youtube zbog količine nasilja, a i vama preporučujemo da ga ne gledate ako ste slabijeg zdravlja.<p>&nbsp;</p> <p>Ako ste pro&scaron;li strahote El Mudžahida, vojne komponente Armije RBiH koja je klala po Srednjoj Bosni i drugdje gdje se ukazala prilika, onda također nemojte gledati jer sve će vas na te dane podsjetiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Video Erdoganovih Turaka koji kolju Kurde i nožem ih obezglavljuju potvrđuje da je do&scaron;lo ne&scaron;to jo&scaron; gore od ISIL-a na svijet!</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/zSw9U8trsUU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-16-019-turski-isil.jpgŠiroki Brijeg dobiva novu rasvjetu vrijednu oko 400 tisuća marakahttp://grude.com/clanak/?i=142092142092Grude.com - klik u svijetWed, 16 Oct 2019 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-16-siroki-brijeg-grudecom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Središnji dio Širokog Brijega dobit će početkom studenoga novu rasvjetu vrijednu oko 400 tisuća maraka.<p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je pola sredstava osigurava Vlada Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ), a pola Program Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP, kazao je Miroslav Ramljak, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a ZHŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, radovi će biti zavr&scaron;eni početkom studenoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost radova, koji su već počeli, je negdje oko 400 tisuća maraka. Rok za izvođenje bio je mjesec dana, no izvjesno je da bi radovi mogli biti zavr&scaron;eni i u kraćem roku, kazao je resorni ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu projekta rekonstrukcije javne rasvjete, u &Scaron;irokom Brijegu je predviđena zamjena 949 svjetiljki s energetski neefikasnim žaruljama s novim svjetiljkama s energetski efikasnom LED rasvjetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realizacijom ovog projekta i ugradnjom modernih svjetiljki s LED rasvjetom povećati će se funkcionalnost, estetika, ekolo&scaron;ka učinkovitost i ekonomičnost javne rasvjete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slični projekti provode se i u drugim gradovima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-16-siroki-brijeg-grudecom.jpgČović čestitao legalnom i legitimnom Reisu na reizboruhttp://grude.com/clanak/?i=142080142080Grude.com - klik u svijetTue, 15 Oct 2019 14:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-15-reis_kavazovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović uputio je čestitku reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću na ponovnom izboru za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. <p><br />"Po&scaron;tovani, iskreno Vam čestitam na ponovnom izboru na odgovornu dužnost vjerskog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Čvrsto vjerujem da ćemo, uvažavajući potrebu jačanja stalne suradnje među narodima i religijama Bosne i Hercegovine, zajedno graditi nove mostove razumijevanja u na&scaron;oj domovini", naglasio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kavazovića je inače u subotu Sabor IZ-a izabrao na novi sedmogodi&scaron;nji mandat vrhovnog vjerskog poglavara muslimana u BiH i dijaspori. Protukandidat mu je bio Muamer Zukorlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uvjeren sam da ćemo na temelju tih zajedničkih vrijednosti jačati povjerenje i graditi suživot, zagovarati dijalog i mir u ukupnim odnosima u BiH na dobrobit svih žitelja. U daljnjem vam radu i osobnom životu želim uspjeh i svako dobro", zaključio je Čović u čestitci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski predstavnik jo&scaron; se jednom pokazao kao graditelj mira i dijaloga koja svim legitimno izabranim Bo&scaron;njacima čestita na uspjehu, osim Željku Kom&scaron;iću.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-15-reis_kavazovic.jpgZdravko Mamić gradi sportski centar u Ravnomhttp://grude.com/clanak/?i=142079142079Grude.com - klik u svijetTue, 15 Oct 2019 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-mamic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tamo je već djelomično izgrađeno turističko naselje nazvano ''Dubrovački visovi''.<p>&nbsp;</p> <p>Zdravko Mamić će graditi sportski centar u Ravnom. Od Općine je već kupio zemlji&scaron;te i samo je pitanje vremena kada će svoje poslovno carstvo pro&scaron;iriti na jugoistok Hercegovine, tek kojih desetak kilometara dalje od Dubrovnika, pi&scaron;e <strong>Slobodna Dalmacija</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je sud u BiH odlučio da Zdravko Mamić, koji se od lipnja 2018. godine nalaz u Međugorju ne može biti izručen Hrvatskoj, koja ga traži zbog vi&scaron;emilijunske prijevare, nekada&scaron;nji prvi čovjek Dinama definitivno ostaje u BIH. S obzirom na njegov nemiran duh, te&scaron;ko je povjerovati da će Zdravko Mamić dokono &scaron;etati po Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dapače, očekivati je neki njegov &bdquo;bombastični&ldquo; poslovni potez, a prvi korak je već učinio kupnjom zemlji&scaron;ta u Ravnom. Za sada je riječ o sportskom centru, a možda sve prijeđe u projekt kakvog turističkog naselja ili pak urbanih vila kakve posljednjih godina niču u općini Ravno, točnije u naselju Ivanica, s koje puca pogled na Župu dubrovačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamo je već djelomično izgrađeno turističko naselje nazvano &bdquo;Dubrovački visovi&ldquo; zbog čega su negodovali Dubrovčani tražeći vi&scaron;e puta zabranu kori&scaron;tenja pridjeva Dubrovački sa druge strane granice u Hercegovini. Na taj su problem upozoravali nadležne hrvatske institucije ali ni&scaron;ta se nije promijenilo pa se turističko naselje na Ivanici i dalje zove Dubrovački visovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sama općina Ravno u svoje strate&scaron;ke planove uvrstila je turizam kao glavnu gospodarsku granu pa ne začuđuje interes Zdravka Mamića za investiranje u taj dio jugoistične Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanovnici i općinske vlasti ove hrvatske općine u BiH, gdje je oduvijek na vlasti HDZ, odu&scaron;evljeni su idejom izgradnje sportskog centra. Nadaju se kako će Zdravko Mamić doslovno preporoditi općinu Ravno. Kada je tamo&scaron;nja političarka Stana Burić na svom Facebook profilu jo&scaron; prije nekog vremena objavila informaciju da je Zdravko Mamić kupio zemlji&scaron;te na kojem će graditi sportski centar, krenule su salve odu&scaron;evljenja i komentari podr&scaron;ke Mamiću i njegovoj ideji investiranja u Ravnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ispod radara je pro&scaron;la činjenica da je u Ravnom na vlasti HDZ BIH, sestrinska stranka HDZ-a u Hrvatskoj, za koji Mamić tvrdi da ga politički progone i da će radije biti u bosanskom zatvoru negoli se vratiti u Hrvatsku dok je HDZ na vlasti, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je od sklapanja posla između općine Ravno i Zdravka Mamića, koji je proslavljen i zajedničkom veselicom u jednom tamo&scaron;njem restoranu, pro&scaron;lo vi&scaron;e od četiri mjeseca, na terenu se jo&scaron; uvijek ni&scaron;ta konkretno ne događa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdila je to i sama Stana Burić, Ravanjka, istaknuta članica HDZ-a BiH i aktualna vijećnica te stranke u Županijskoj skup&scaron;tini Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru, koja je i dovela Zdravka Mamića u Ravno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek je kazala da će javnost o svemu biti obavije&scaron;tena kad za to dođe vrijeme, no nije precizirala kada će se zakopati prva lopata za Mamićev sportski centar u Ravnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nismo jo&scaron; počeli raditi &ndash; kratko je odgovorila Stana Burić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O konkretnom projektu sportskog centra nije željela ni&scaron;ta otkriti kao niti o cijeni po kojoj je Mamić kupio općinske kvadrate. Međutim, na službenim stranicama općine Ravno istaknuto je nekoliko javnih poziva-licitacija za prodaju općinskog zemlji&scaron;ta tijekom ove kalendarske godine sa početnom cijenom od četiri konvertibilne marke za kvadrat, odnosno 16 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tisuću kvadrata takvog zemlji&scaron;ta prodaje se za oko 16 tisuća kuna pa je za pretpostaviti da je Zdravko Mamić upravo u tako povoljnoj cijeni vidio priliku koja se ne propu&scaron;ta, jer se jeftino može dobiti građevinsko zemlji&scaron;te nadomak Dubrovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slične poslovne pothvate imao je svojedobno i general Ivan Čermak, čija je tvrtka u općini Ravno na prostoru naselja Ivanica kupila općinsko zemlji&scaron;te &scaron;to su kasnije bezuspje&scaron;no istraživale BIH institucije, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravko Mamić nesumnjivo je namirisao dobru &scaron;ansu za zaradu i odlučio se za kupovinu zemlji&scaron;ta u Ravnom, posebno nakon &scaron;to je sud BiH donio pravomoćno rje&scaron;enje da nema uvjeta za njegovo izručenje Hrvatskoj. Tako je ova trakavica okončana, jer ne postoji druga pravna mogućnost po ovoj optužnici za povratak Mamića u Hrvatsku, koji će se očito sada, kad se sti&scaron;a pravosudna halabuka, planira posvetiti ulaganjima u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Mamić je u BiH do&scaron;ao uoči izricanja prvostupanjske presude kojom je osuđen na 6,5 godina zatvora. Otada živi u Međugorju i u vi&scaron;e navrata je isticao kako ne vjeruje pravosuđu Hrvatske, a od izručenja ga &scaron;titi BIH državljanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova optužnica tereti Mamića i jo&scaron; &scaron;est okrivljenika da su, u sklopu zločinačkog udruženja, o&scaron;tetili Dinamo za oko 200 milijuna kuna. No, kako takvo kazneno djelo nije propisano u kaznenom zakonu BIH, Mamić neće biti izručen Hrvatskoj. Eventualno mu se može suditi pred pravosuđem BIH, po tamo&scaron;njim zakonima, prenosi Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, sudski postupak ne ograničava Mamićeve poslovne aktivnosti po BIH, u ovom slučaju na istoku Hercegovine, gdje će nadomak turističke meke Dubrovnika graditi sportski centar. Zasigurno računa na dolazak elite iz Dubrovnika, gdje je propao dugo najavljivani projekt golfa na Srđu, koji je podrazumijevao sportsko-rekreacijski centar, vile i apartmane pa bi bogati stranci umjesto na Srđ odlazili preko granice u Ravno.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-mamic.jpgNovi režim putovanja u EU od 2021. http://grude.com/clanak/?i=142075142075Grude.com - klik u svijetTue, 15 Oct 2019 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Također, kažu da ETIAS nije viza te da ne podliježe obavezama koje proističu iz viznog režima.<p>&nbsp;</p> <p>Novi sustav registracije putnika ETIAS, bez čije potvrde građani Bosne i Hercegovine vi&scaron;e neće moći putovati u zemlje Schengena, počet će s radom u siječnju 2021. godine, potvrđeno je "Nezavisnim" u europskim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kažu, BiH će biti jedna od 62 zemlje čijim građanima za ulazak u zonu Schngena ne trebaju vize, ali će oni prije putovanja u EU morati popuniti novi formular. Osim BiH, u ovom sustavu naći će se sve zemlje regije, ali i zemlje poput SAD, Kanade, Japana i Australije. Svi građani zemalja koje nisu članice EU i kojima za ulazak u schngenski prostor ne treba turistička viza morat će popuniti formular Sustava za informaciju i autorizaciju europskog putovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U europskim institucijama ističu da su svi detalji manje-vi&scaron;e poznati te da je trenutno jedina nepoznanica status državljana Velike Britanije, koji će nakon napu&scaron;tanja EU biti tretirani kao treća zemlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S obzirom na to da Ujedinjeno Kraljevstvo prolazi kroz proces Brexita, jo&scaron; nije jasno koji će uvjeti važiti za Britance koji budu željeli ući u EU. Kako sada stvari stoje, izvjesno je da će i oni morati popunjavati ETIAS formular", nagla&scaron;eno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, kažu da ETIAS nije viza te da ne podliježe obavezama koje proističu iz viznog režima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne treba ići u konzularna predstavni&scaron;tva, ne prikupljaju se bilo kakvi biometrijski podaci i traži se značajno manje podataka u odnosu na proceduru izdavanja viza. Također, proces izdavanja viza može trajati do 15 dana, uz mogućnost produžavanja roka do 60 dana, ETIAS autorizacija zavr&scaron;ava se najče&scaron;će u roku od nekoliko minuta", istaknuto je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stranici EU o informacijama o Schengenu navedena je detaljna procedura koju će državljani BiH morati ispo&scaron;tovati kako bi nakon stupanja na snagu ETIAS-a mogli ući u EU. Istaknuto je da će svaka osoba starija od 18 godina koja želi putovati u zemlje Schengena morati popuniti online formular koji ko&scaron;ta sedam eura, a važit će tri godine ili do isteka važeće putovnice. Nagla&scaron;eno je, također, da je putovnica obavezan dokument, da je poželjno da sadrži i čip s biometrijskim podacima, a da će popunjavanje formulara za djecu biti besplatno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popunjavanje formulara može se obaviti za deset minuta, a trebat će unijeti ime, datum i mjesto rođenja, e-mail i broj telefona, prvu državu ulaska u Schengen, podatke o obrazovanju, radnom iskustvu i zdravstvenom stanju te pružiti odgovore na osnovna sigurnosna pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako su podaci koje ste unijeli u formular točni i ne smatraju vas osobom koja predstavlja sigurnosni rizik, va&scaron;a aplikacija će biti odobrena, a procedura neće trajati duže od nekoliko minuta. Međutim, ako vas sustav obilježi, va&scaron;a aplikacija će biti procesuirana ručno, a provjera može trajati od četiri dana do dva tjedna", nagla&scaron;eno je. Ako je osoba odbijena, sustav pruža mogućnost žalbe i ponovnog slanja aplikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uvjeti za ulazak u EU</strong></p> <p>Važeća putovnica</p> <p>Taksa od sedam eura</p> <p>Osobni podaci</p> <p>Kontakt informacije</p> <p>Zdravstveno stanje</p> <p>Sigurnosna provjera</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgTrump potvrdio: Potpisujem završne dokumente! Uništit ću Tursku!http://grude.com/clanak/?i=142074142074Grude.com - klik u svijetMon, 14 Oct 2019 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-17-donald_trump.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki predsjednik Donald Trump kazao je danas da potpisuje izvršnu odredbu i uvodi sankcije Turskoj koja se povezuje sa "destabilizirajućim aktivnostima na sjeveru Sirije".<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to je poznato Turska je pokrenula vojnu akciju na sjeveru Sirije pro&scaron;le srijede, samo nekoliko dana nakon &scaron;to je Trumpova administracija najavila da će povući svoje trupe iz ovog dijela zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vrlo brzo ću povećati tarife na čelik iz Turske za 50 posto. Također, Sjedinjene Države će istog trenutka prekinuti pregovore s Turskom o trgovinskoj razmjeni vrijedne 100 milijardi dolara - kazao je Trump.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je da je akcija Turske na sjeveru Sirije ugrozila civile, sigurnost i stabilnost u okruženju. - Bio sam prilično jasan s predsjednikom Erdoganom da je ova akcija uvod u humanitarnu krizu i da se stvaraju uvjeti za ratne zločine. Turska mora osigurati siguran izlazak civila, uključujući vjerske i etničke manjine - kazao je Trump.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je jo&scaron; jednom zaprijetio ekonomskim sankcijama Ankari.</p> <p>- Sjedinjene Države će agresivno koristiti ekonomske sankcije kako bi se otežale ove vojne akcije u Siriji. Potpuno sam spreman da u rekordnom vremenu uni&scaron;tim ekonomiju Turske ako lideri te zemlje nastave s ovim opasnim i destruktivnim putem - naveo je Trump.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-17-donald_trump.jpgSudionici ultramaratona Grude - Vukovar dočekani na Trgu bana Jelačićahttp://grude.com/clanak/?i=142060142060Grude.com - klik u svijetSun, 13 Oct 2019 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-13-biciklisti-grude-ukovar-bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Milan Bandić dočekao je jučer bicikliste desetodnevnog ultramaratona Grude – Vukovar koji se vozi u povodu 28. obljetnice pogibije heroja Domovinskog rata Blage Zadre.<p><br />Blago Zadro je istinski heroj obrane Vukovara, a da nije bilo Vukovara, ne bi bilo ni Hrvatske, rekao je gradonačelnik. Posebno je pozdravio Katu Zadro, udovicu Blage Zadre te pripadnike 1. gardijske brigade - Tigrovi, koji su također dočekali maratonce na Trgu bana Jelačića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maraton, dužine 796 km, startao je u Ledincu u Općini Grude, u rodnom mjestu generala, a cilj mu je na Trpinjskoj cesti ispred Spomen doma hrvatskih branitelja na dan pogibije vukovarskog heroja 16.10., točno u podne, kada će biti održan komemorativni skup u čast Blage Zadre. <br /><br /><br />FOTO: Grad Zagreb<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-13-biciklisti-grude-ukovar-bandic.jpgTko su Kurdi o kojima bruji svijet: Urođenički narod izdan je i napuštenhttp://grude.com/clanak/?i=142057142057Grude.com - klik u svijetSat, 12 Oct 2019 18:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-12-kurdish.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Turskoj ih proganjaju kao teroriste. U Iraku su bili žrtve Sadamovog genocida. U Siriji su se teškom mukom obranili od Islamske države, sad su ih izdali Amerikanci, napadaju ih Turci, a i Asadov režim ih želi ponovno pokoriti.<p>&nbsp;</p> <p>Između 25 i 35 milijuna pripadnika ove iranske etničke skupine živi na golemom planinskom području poznatom kao Kurdistan.&nbsp;Ova transnacionalna regija obuhvaća čak pet zemalja na Bliskom istoku: jugoistočnu Tursku, sjeveroistočnu Siriju, sjeverni Irak, sjeverozapadni Iran i jugozapadnu Armeniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o jednom od urođeničkih naroda s područja drevne Mezopotamije i četvrtom najvećem narodu na Bliskom istoku. Održali su svoj jedinstveni identitet, kulturu i jezik stotinama godina, iako nemaju vlastitu državu, živeći kao nomadi. Prema jednoj teoriji, i njihovo ime znači "oni koji žive u &scaron;atorima".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kurdistan nakon raspada Osmanlijskog Carstva podijeljen na pet zemalja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Živjeli su na taj način do kraja Prvog svjetskog rata, kad se Osmanlijsko Carstvo, čiji su podanici bili, raspalo, a zapadne kolonijalne sile uspostavile&nbsp;nove države, dijeleći ih često arbitrarnim granicama. Irak, zemlja u kojoj žive Kurdi, arapski suniti i arapski &scaron;ijiti, najbolji je primjer takvih "umjetno stvorenih" država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurdi su u toj podjeli ostali izigrani prvi, ali ne i posljednji put. Mirovnim ugovorom u Sevresu, sklopljenim između saveznika Antante i Osmanlijskog Carstva, predviđen je referendum za žitelje Kurdistana na kojem bi oni odlučili o svom nacionalnom samoopredjeljenju. No Ugovor iz Sevresa zamijenjen je Ugovorom iz Lausanne 1923., u kojem vi&scaron;e nije bilo govora o kurdskom samoopredjeljenju.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz sljedećih 80 godina, kako pi&scaron;e <a href="https://www.bbc.com/news/world-middle-east-29702440" target="_blank">BBC</a>, svaki poku&scaron;aj Kurda da uspostave svoju državu brutalno je ugu&scaron;en. A u svim ovim zemljama bili su diskriminirani i proganjani, u manjoj ili većoj mjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dana&scaron;njoj Turskoj, gdje čine između 15 i 20% stanovni&scaron;tva, kurdski ustanci u dvadesetim i tridesetim godinama pro&scaron;log stoljeća bili su ne samo ugu&scaron;eni nego su turske vlasti na čelu s predsjednikom Mustafom Kemalom Ataturkom odgovorile raseljavanjem brojnih Kurda, suzbijanjem kurdskog jezika i zabranom kurdskih imena i običaja, čak i samog kurdskog identiteta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Planinski Turci"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurdi su tako pogrdno prozvani "planinskim Turcima". Htjelo ih se ne samo asimilirati i oduzeti im vlastiti identitet nego i poniziti ih kao primitivne i građane drugog reda.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No 1978. je započelo novo razdoblje pobune kad je Abdullah Ocalan osnovao radikalnu Radničku partiju Kurdistana (PKK), koja je &scaron;est godina kasnije započela gerilsku oružanu borbu protiv turskih vlasti. U 40 godina gotovo kontinuiranog građanskog rata između PKK-a i turske vojske i policije, poginulo je na desetke tisuća vojnika, boraca i civila, uglavnom na kurdskoj strani, a stotine tisuća Kurda su raseljene.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>PKK je u početku slijedio mje&scaron;avinu revolucionarnog socijalizma marksističko-lenjinističkog tipa i kurdskog nacionalizma koji je za cilj imao uspostavu neovisnog Kurdistana. Zbog oružanih napada na vojne, ali i civilne mete te političkih atentata, PKK su Turska, a zatim i SAD, Velika Britanija, Europska unija i NATO proglasili terorističkom organizacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No nakon &scaron;to je Ocalan 1999. uhićen i osuđen na doživotni zatvor, PKK je započeo ideolo&scaron;ku transformaciju prema takozvanom demokratskom konfederalizmu, specifičnoj ideologiji s anarhističkim nagnućima i vizijom regionalne autonomije umjesto neovisnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primirje je uspostavljeno od 1999. do 2004. i od 2012. do 2015., kada je turska vojska krenula u novu ofenzivu na upori&scaron;ta PKK-a. Tisuće civila i boraca ubijene su, a kurdski gradovi poput Cizrea gotovo sravnjeni sa zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sadamov genocid nad iračkim Kurdima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni irački Kurdi nisu bili po&scaron;teđeni zvjerstava zbog svoje borbe za slobodu i autonomiju. Mustafa Barzani je 1946. osnovao Demokratsku partiju Kurdistana (KDP) koja je 1961. pokrenula oružanu borbu protiv režima u Bagdadu. Irački režim je sedamdesetih počeo naseljavati Arape na područja s kurdskom većinom i raseljavati Kurde, &scaron;to se ubrzalo pod Sadamom Huseinom osamdesetih.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="dfp-DIA-container">&nbsp;</div> <p>Amerikanci su Kurde prvi put izdali upravo sedamdesetih, kad je Richard Nixon na nagovor iranskog &scaron;aha počeo naoružavati Kurde kako bi destabilizirao Irak, koji je postao sovjetski saveznik. Kad je &scaron;ah sklopio dogovor s Bagdadom, i SAD je ostavio Kurde na cjedilu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osamdesetih godina, nakon &scaron;to su Kurdi stali na stranu Irana u Iračko-iranskom ratu, Sadam Husein je krenuo u stravičnu osvetu. U napadu kemijskim oružjem na kurdski grad Halabžu 1988. u jednom danu ubijeno je između tri i pet tisuća ljudi, a grad je razoren do temelja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijeloj genocidnoj ofenzivi Anfal ubijeno je između 50 i 180 tisuća iračkih Kurda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No&nbsp;samo tri godine kasnije, nakon &scaron;to su Amerikanci uni&scaron;tili iračke snage u Zaljevskom ratu i Operaciji Oluja, Amerikanci su pozvali Iračane da ustanu protiv Sadama. Kurdi su ih poslu&scaron;ali, kao i &scaron;ijiti&nbsp;računajući da će dobiti sudbonosnu vojnu podr&scaron;ku od SAD-a. Podr&scaron;ke nije bilo.&nbsp;Sadam je i ovaj ustanak ugu&scaron;io u krvi. Ipak, SAD je napravio barem ne&scaron;to - uspostavio je zonu zabrane letenja nad iračkim Kurdistanom, spriječio daljnji pokolj i omogućio Kurdima autonomiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Genocid nad Jezidima&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>A 2003., kada se SAD pod vodstvom Georgea Busha mlađeg odlučio konačno obračunati sa Sadamom, Kurdi su opet bili vjerni saveznici. Dvije godine kasnije utemeljena je Kurdistanska regionalna vlada, na čelu s Barzanijevim sinom Masudom. Barzani je 2017. proveo referendum o neovisnosti Kurdistana. 90% glasača je glasalo&nbsp;za neovisnost, ali Bagdad je referendum naprosto poni&scaron;tio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su Kurdi po vjeri pretežno muslimani suniti, među njima ima i muslimana &scaron;ijita, kr&scaron;ćana, zoroastrijanaca i jezida. Jezidi, kojih ima manje od milijun i žive u Iraku, bili su žrtve genocida koji je nad njima izvr&scaron;ila Islamska država u svom barbarskom poku&scaron;aju iskorjenjivanja neislamske religije na teritoriju koji je zauzela 2014.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No sirijski Kurdi također su se na&scaron;li na meti džihadista ISIS-a zbog svoje sekularne&nbsp;nastrojenosti i emancipacije žena. Pod vodstvom Stranke demokratskog jedinstva (PYD), koja također slijedi Ocallanovo učenje, i za&scaron;titom njenog oružanog krila,&nbsp;Narodnih jedinica obrane (YPG), sirijski su Kurdi&nbsp;uspostavili autonomiju u Rožavi, sjeveroistočnoj pokrajini Sirije u kojoj čine većinu, nakon &scaron;to je u zemlji izbio građanski rat između režima Ba&scaron;ara al-Asada i pobunjenika. Kurdi su, naravno, i u Siriji prije rata bili žrtve nasilne represije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Borili su se protiv neprijatelja čovječanstva, zauzvrat izdani i napu&scaron;teni</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su ih, zahvaljujući njihovoj relativnoj neutralnosti, najgore ratne strahote zaobi&scaron;le, kurdski grad Kobane razoren je u bespo&scaron;tednoj opsadi ISIS-a. Razoren, ali ne i osvojen. U posljednji trenutak, zračni udari američke vojske zaustavili su džihadiste i spasili malobrojne branitelje iz redova YPG-a. Tako je počeo jo&scaron; jedan povijesni obrat za Kurde - spletom okolnosti postali su saveznici najveće svjetske sile, u zajedničkoj borbi protiv takozvanog kalifata, koji se imao ambiciju pro&scaron;iriti sve do Atlantika.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurdi su se, kao &scaron;to danas cinično primjećuje američki predsjednik Donald Trump, borili za svoju zemlju. Ali borili su se i za vrijednosti zajedničke cijelom civiliziranom&nbsp;svijetu - demokraciju, sekularizam, ravnopravnost žena i manjina, protiv vjerskog fanatizma, barbarizma i terora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sirijske demokratske snage (SDF), sačinjene od kurdskog YPG-a i arapskih saveznika, svoju su misiju izvr&scaron;ile. Uz njihove borce na tlu i američko oružje, obuku i zračnu podr&scaron;ku, prijestolnica kalifata Raka je oslobođena 2017., a kalifat do kraja uni&scaron;ten u ožujku ove godine. 11 tisuća boraca SDF-a poginulo je u toj borbi.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istini za volju, ni oni, kao ni jedna druga frakcija u ratu u Siriji, nisu potpuno nedužni. Njihovo oslobođanje teritorija od ISIS-a bilo je praćeno optužbama za protjerivanje nekurdskog stanovni&scaron;tva, a Raka je oslobođena uz golemu cijenu u životima civila, ali i uz <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/mracna-tajna-rake-u-tajnom-dogovoru-evakuirane-stotine-dzihadista/1007687.aspx" target="_blank">optužbe o pu&scaron;tanju džihadista</a>. No u usporedbi s drugim stranama, Kurdi imaju daleko najpozitivniju bilancu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sad, kad ih SAD vi&scaron;e ne treba - odnosno kad Trump misli da ih vi&scaron;e ne treba - prepustio ih je na milost i nemilost Turskoj, koja apsurdno povlači znak jednakosti između njih i ISIS-a, cinično se pozivajući&nbsp;na borbu protiv terorizma. Nakon svega &scaron;to su pretrpjeli i&nbsp;nakon svega &scaron;to su učinili za svoje saveznike,&nbsp;prijeti im pokolj, možda i novi genocid, ako se invazija ne prekine na vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurdi možda nisu bili s Amerikancima i saveznicima na plažama Normandije. Ali bili su ondje gdje je jednako važno i nisu zaslužili izdaju koja im je servirana. Jedno je sigurno - ovo će vidjeti kao potvrdu za svoju staru izreku, onu da nemaju prijatelja osim planina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-12-kurdish.jpgSvakih 40 sekundi ubije se jedna osobahttp://grude.com/clanak/?i=142049142049Grude.com - klik u svijetSat, 12 Oct 2019 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-19-600_1516349901makarska_samoubistvo.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osobama s mentalnim poremećajima može se pomoći na više načina, a najbolji od njih je svakako prevencija.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu 10. listopada, Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar upriličio je u četvrtak prigodno predavanje te prodaju kolača korisnika okupacijske terapije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je prevencija samoubojstava čime se nastoji podići svijest o obimu samoubojstava u cijelom svijetu i ulozi koju svako može odigrati u njegovom sprječavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specijalist traumatske psihologije Marko Romić kazao je kako se u svijetu svakih 40 sekundi ubije jedna osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nažalost, to su prestra&scaron;ne statistike koje imamo na osnovu podataka koje prikuplja Svjetska zdravstvena organizacija. Ako to pretvorimo u neke druge brojke dobit ćemo 800.000 samoubojstava svake godine u svijetu&rdquo;, istaknuo je Romić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako se u Bosni i Hercegovini nakon rata broj samoubojstava kreće između 450 i 500 svake godine, i to otprilike po pola u oba entiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra kako se osobama s mentalnim poremećajima može pomoći na vi&scaron;e načina, a najbolji od njih je svakako prevencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specijalist traumatske psihologije ukazao je i na važnost edukacije i kako prepoznati signale kod osoba prije samoubojstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imao sam priliku upoznati nekoliko ljudi koji su počinili samoubojstvo. Razmi&scaron;ljajući o tome vidio sam da su svi ti slučajevi bili različiti. Bilo je slučajeva u kojima su osobe poku&scaron;ale vi&scaron;e puta napraviti suicid i na kraju su to i uradile. A bilo je i slučajeva da osobe nisu davale nikakve signale da bi se to moglo dogoditi, a isto su to uradile&rdquo;, ispričao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustvrdio je kako se suicid može spriječiti ako se posveti dovoljno pažnje osobi koja je u depresiji, prenosi <strong>Fena</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Socijalna radnica u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar Nikolina Palameta istakla je kako je Centar ustanova koja pruža usluge za osobe koje imaju različite psihičke pote&scaron;koće i mentalne poremećaje te da je postoji velika stopa samoubojstava kod alkoholičara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navela je kako je Centar imao pacijente koji su poku&scaron;ali samoubojstvo zbog svojih mentalnih problema zato &scaron;to na vrijeme nisu potražili pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;ava da je veoma važno u obrazovni sistem uvesti edukaciju o tom problemu jer su, kako kaže, najugroženije osobe u dobi između 15 i 24 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjetska zdravstvena organizacija, mentalno zdravlje definira kao stanje dobrobiti u kojem ljudi shvataju i razvijaju vlastiti potencijal, mogu da se nose s normalnim životnim stresom, mogu da rade produktivno i mogu da doprinesu svojoj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjetske statistike ukazuju da će oko 12 posto svjetske populacije ili oko 450 milijuna ljudi ili jedna od četiri do pet osoba &scaron;irom svijeta &ndash; oboljeti od mentalne bolesti, ako izostane pravovremena dijagnoza i liječenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, statistika WHO ukazuje da je depresija sve učestalija du&scaron;evna bolest te da je npr. 2002. godine 154 milijuna ljudi u svijetu patilo od nekog oblika depresije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-19-600_1516349901makarska_samoubistvo.pngIsplata civilnih invalidnina u Federacijihttp://grude.com/clanak/?i=142046142046Grude.com - klik u svijetFri, 11 Oct 2019 15:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-novac-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva..<p>&nbsp;</p> <p>Nalozi za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za rujan 2019. godine upućeni su prema bankama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za te kategorije u ukupnom iznosu od 13.716.175,32 KM, priopćeno je iz tog ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-novac-konvertibilne-marke.jpgBlokirana imovina 24 bogataša u BiH! Čuvali zlatne zube, bisere, prstenove... milijune eurahttp://grude.com/clanak/?i=142035142035Grude.com - klik u svijetThu, 10 Oct 2019 09:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-zlatoinovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, prema naredbi Tužiteljstva i Suda u Sarajevu, provode akciju "Profit".<p>&nbsp;</p> <p>Pretreseno je pet sefova kod komercijalnih banaka koje su koristile četiri osobe.</p> <p>U pretresima su otkriveni i privremeno oduzeta novčana sredstva u iznosu od 598.970 eura i zlatni nakit (9 zlatnih dukata, tri narukvice, tri ogrlice, četiri privjeska, sedam prstenova, devet lančića, sedam nau&scaron;nica, dvije značke, bro&scaron;, zrno bisera, kopča za nau&scaron;nicu, zlatni zub, sat).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvr&scaron;ena je i privremena obustava raspolaganja novčanim sredstvima u vlasni&scaron;tvu 11 fizičkih i jednog pravnog lica u iznosu većem od sedam milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj akciji policija je blokirala 7.071.961 KM locirane na 24 računa otvorena kod devet banaka i jednog investicijskog fonda (iznos od 2.218.498 u KM valuti i iznos od 2.481.536 u euro valuti).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-zlatoinovac.jpgJedini pravi PAUK: 'Kad krenemo gorit će i nebo i zemlja'http://grude.com/clanak/?i=142033142033Grude.com - klik u svijetWed, 09 Oct 2019 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-09-anka-matijas-pauk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, 9. listopada 1995. poginuo je legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade Andrija Matijaš Pauk.<p>&nbsp;</p> <p>Imao je 48 godina kad je stradao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme Operacije Maslenica njegova bojna kod Ka&scaron;ića razbija srpske tenkove, tu je i ranjen za vrijeme obilaska položaja kada je minobacačka granata pala dva, tri metra od njega. Unatoč ranama po cijelom tijelu bježi iz zadarske bolnice i vraća se na boji&scaron;te. Nakon Maslenice radi na daljnjem opremanju Oklopne bojne te prolazi &scaron;ibensko boji&scaron;te jednom, a zadarsko dvaput, prije nego je 1. listopada 1993. prepustio mjesto zapovjednika mlađima i postao načelnik oklopnih postrojbi Četvrte brigade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nizale su se uspje&scaron;ne oslobodilačke akcije i operacije jedna za drugom: Zima &rsquo;94., Skok-1, Skok-2, Ljeto &rsquo;95. kao pripreme za oslobođenje Hrvatske. Kao načelnik stožera Andrija Matija&scaron; uspje&scaron;no vodi 4. gardijsku brigadu u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima ulazi u Knin kao zamjenik zapovjednika slavne brigade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranjen je vi&scaron;e puta, a poginuo na dana&scaron;nji dan, 9. listopada 1995. tijekom akcije &lsquo;Južni potez&rsquo; u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u Mrkonjić-Grad. Predvodeći napad Oklopne bojne na području Podra&scaron;nica, Andrija Matija&scaron; je kao zamjenik zapovjednika brigade poginuo u 13:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legendarni zapovjednik i u ovoj je bitki bio na čelu tenkista 4. gardijske brigade, i na žalost, poginuo je skoro zadnjeg dana rata. Nakon &scaron;to je neprijatelj u idućih 48 sati bio doslovno razbijen, a pripadnici 4. brigade 11. listopada izbili na crtu Tiričevica &ndash; Vrbljanska strana &ndash; vrh tt. 984, istog je dana crta predana postrojbama 2. brigade HVO-a. Nakon uspje&scaron;no izvr&scaron;ene zadaće, 11. i 12. listopada 1995. godine, cjelokupni sastav 4. brigade izvlači se s područja borbenih djelovanja i vraća u matične vojarne na području Splita i Knina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od izjava Andrije Matija&scaron;a Pauka, koja je obilježila njegov ratni put, zabilježena je 1993. godine. Pripremajući se već tada sa svojim oklopnjacima za oslobađanje Knina, Pauk je u svom dnevniku zapisao: &ldquo;Kad krenemo, gorit će nebo i zemlja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time je prvi nagovijestio Oluju, kojom je dvije godine kasnije od srpskih okupatora oslobođena Hrvatska. Nažalost, Andrija Matija&scaron; Pauk, kao ni mnogi hrvatski branitelji, u njenoj slobodi nije uspio uživati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U spomen na Andriju Matija&scaron;a Pauka Četvrta gardijska brigada dobila je i naziv Pauci, a on posmrtno čin general bojnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vječno počivali&scaron;te mu je u rodnom Pozorcu, u Marini kod Trogira, na groblju Gospe od Anđela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova majka Anđa jo&scaron; je živa i prije nekoliko dana proslavila je 91. rođenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suborac mu je bio i Ante Gotovina koji mu je otkrio spomenik u rodnom gradu 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/DalmacijaDanas</strong></em></p> <div style="position: absolute; left: -99999px;">Nizale su se uspje&scaron;ne oslobodilačke akcije i operacije jedna za drugom: Zima &rsquo;94., Skok-1, Skok-2, Ljeto &rsquo;95. kao pripreme za oslobođenje Hrvatske. Kao načelnik stožera Andrija Matija&scaron; uspje&scaron;no vodi 4. gardijsku brigadu u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima ulazi u Knin kao zamjenik zapovjednika slavne brigade. Ranjen je vi&scaron;e puta, a poginuo na dana&scaron;nji dan, 9. listopada 1995. tijekom akcije &lsquo;Južni potez&rsquo; u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u Mrkonjić-Grad. Predvodeći napad Oklopne bojne na području Podra&scaron;nica, Andrija Matija&scaron; je kao zamjenik zapovjednika brigade poginuo u 13:00 sati.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja">www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja</a> &copy; dalmacijadanas.hr <div style="position: absolute; left: -99999px;">Nizale su se uspje&scaron;ne oslobodilačke akcije i operacije jedna za drugom: Zima &rsquo;94., Skok-1, Skok-2, Ljeto &rsquo;95. kao pripreme za oslobođenje Hrvatske. Kao načelnik stožera Andrija Matija&scaron; uspje&scaron;no vodi 4. gardijsku brigadu u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima ulazi u Knin kao zamjenik zapovjednika slavne brigade. Ranjen je vi&scaron;e puta, a poginuo na dana&scaron;nji dan, 9. listopada 1995. tijekom akcije &lsquo;Južni potez&rsquo; u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u Mrkonjić-Grad. Predvodeći napad Oklopne bojne na području Podra&scaron;nica, Andrija Matija&scaron; je kao zamjenik zapovjednika brigade poginuo u 13:00 sati.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja">www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja</a> &copy; dalmacijadanas.hr</div> izale su se uspje&scaron;ne oslobodilačke akcije i operacije jedna za drugom: Zima &rsquo;94., Skok-1, Skok-2, Ljeto &rsquo;95. kao pripreme za oslobođenje Hrvatske. Kao načelnik stožera Andrija Matija&scaron; uspje&scaron;no vodi 4. gardijsku brigadu u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima ulazi u Knin kao zamjenik zapovjednika slavne brigade. Ranjen je vi&scaron;e puta, a poginuo na dana&scaron;nji dan, 9. listopada 1995. tijekom akcije &lsquo;Južni potez&rsquo; u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u Mrkonjić-Grad. Predvodeći napad Oklopne bojne na području Podra&scaron;nica, Andrija Matija&scaron; je kao zamjenik zapovjednika brigade poginuo u 13:00 sati.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja">www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja</a> &copy; dalmacijadanas.hr <div style="position: absolute; left: -99999px;">Nizale su se uspje&scaron;ne oslobodilačke akcije i operacije jedna za drugom: Zima &rsquo;94., Skok-1, Skok-2, Ljeto &rsquo;95. kao pripreme za oslobođenje Hrvatske. Kao načelnik stožera Andrija Matija&scaron; uspje&scaron;no vodi 4. gardijsku brigadu u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima ulazi u Knin kao zamjenik zapovjednika slavne brigade. Ranjen je vi&scaron;e puta, a poginuo na dana&scaron;nji dan, 9. listopada 1995. tijekom akcije &lsquo;Južni potez&rsquo; u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u Mrkonjić-Grad. Predvodeći napad Oklopne bojne na području Podra&scaron;nica, Andrija Matija&scaron; je kao zamjenik zapovjednika brigade poginuo u 13:00 sati.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja">www.dalmacijadanas.hr/poginuo-na-danasnji-dan-andrija-matijas-pauk-jos-je-1993-nagovijestio-oluju-kad-krenemo-gorit-ce-nebo-i-zemlja</a> &copy; dalmacijadanas.hr</div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-09-anka-matijas-pauk.jpgCijene u svijetu padaju, a na bh. crpkama bez promjenehttp://grude.com/clanak/?i=142027142027Grude.com - klik u svijetWed, 09 Oct 2019 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-01-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Gospodarskoj komori RS rekli su da korekcija cijena na benzinskim crpkama u Srpskoj nije bilo te da se ne očekuje da će do njih uskoro doći. <p>&nbsp;</p> <p>Cijene nafte na svjetskim trži&scaron;tima pro&scaron;li tjedan su potonule vi&scaron;e od pet posto, &scaron;to je njihov najveći tjedni pad jo&scaron; od srpnja, ali to vozačima u BiH ne znači ni&scaron;ta, jer kod nas do korekcije cjena niti je do&scaron;lo niti je u planu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po podacima objavljenim na stranici Vanjskotrgovinske komore BiH, na početku ovog tjedna naftni derivati nisu pojeftinili ni fening u odnosu na pro&scaron;lu - benzin 95 iznosi 2,27, za litar benzina 98 potrebno izdvojiti 2,37, a dizel je 2,32 KM, pi&scaron;u <strong>Nezavisne novine</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Gospodarskoj komori RS rekli su da korekcija cijena na benzinskim crpkama u Srpskoj nije bilo te da se ne očekuje da će do njih uskoro doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Cijene na svjetskom trži&scaron;tu u proteklom razdoblju bile su nestabilne i dolazilo je do skokova i padova. Na&scaron;i distributeri su jo&scaron; ranije nabavili naftu, tako da nisu vr&scaron;ili korekcije", rekli su za iz ove grupacije. Kako dodaju, čak i kada je dolazilo do značajnijih skokova cijena na svjetskom trži&scaron;tu, na crpkama na ovom području nije dolazilo do poskupljenja, pa su na taj način kupci dobili gorivo po istim cijenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dosad promjena nije bilo, a ako ih bude, javnost će biti obavije&scaron;tena. Međutim, te&scaron;ko će se to dogoditi", navode iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Gospodarskoj komori RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;an Srdić, predsjednik Udruženja potro&scaron;ača "Reakcija" Banja Luka, ističe da su aktualne cijene goriva na benzinskim crpkama neprihvatljive za građane, posebno one s minimalnim primanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Istina je da mi, kada je bilo posljednje poskupljenje goriva na svjetskom trži&scaron;tu, nismo imali povećanje. Međutim, ovakve cijene su svakako visoke za građane. Treba imati na umu i da gorivo utječe na cijene ostale robe i usluga", naveo je Srdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agencije javljaju da su cijene nafte na svjetskim trži&scaron;tima pro&scaron;li tjedan potonule vi&scaron;e od pet posto, &scaron;to je njihov najveći tjedni pad od srpnja, a posljedica je usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija i obnovljene proizvodnje u Saudijskoj Arabiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema istom izvoru, na londonskom trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;li tjedan potonula je 5,7 posto, na 58,37 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 5,5 posto, na 52,81 dolar. Navodi se da je najveći tjedni pad cijena od srpnja posljedica obnovljene proizvodnje u Saudijskoj Arabiji nakon napada dronovima na dva postrojenja 14. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reagirali su već distributeri u Hrvatskoj, gdje su, po podacima tamo&scaron;njeg Ministarstva gospodarstva, i benzin i dizel jeftiniji u odnosu na tjedan ranije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-01-gorivo.jpgSalezijanac koji je u paklu ISIL-a proveo 18 mjeseci dolazi u Međugorjehttp://grude.com/clanak/?i=142022142022Grude.com - klik u svijetTue, 08 Oct 2019 16:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-08-otac-tom.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Indijski salezijanski svećenik otac Tom Uzhunalil boravit će u Hrvatskoj i BiH od 15. do 22. listopada kako bi prenio svoje iskustvo života u zatočeništvu isilovaca.<p>&nbsp;</p> <p>Oca Toma su oteli u ožujku 2016. u jemenskom gradu Adenu gdje je služio kao misionar u staračkom domu sestara Misionarki ljubavi, prenosi Bitno.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teroristi su pritom ubili ukupno 16 ljudi, od kojih su četiri redovnice ubijene pred Tomovim očima, a jedino su njega odlučili zadržati na životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otac Tom je nakon 18 mjeseci mučenja napokon bio oslobođen u rujnu 2017. zahvaljujući zajedničkim naporima Vatikana, omanske vlade i vlasti Jemena. U zatočeni&scaron;tvu je proveo 557 dana, a nakon povratka na slobodu otac Tom je istaknuo kako je dane provodio u molitvi, posebice za du&scaron;e ubijenih u tom krvavom pohodu, te za svoje otmičare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svakoga dana molio sam Anđeo Gospodnji, tri ili četiri krunice; zatim Očena&scaron;, Zdravo Marijo i Slava Ocu za ubijene sestre, krunicu Božanskom milosrđu; meditirao sam nad Križnim putem i slavio svetu misu, iako nisam imao kruha ni vina, a molitve sam izgovarao po sjećanju. Molio sam za svoje otmičare i zahvalio Bogu za sjeme dobra koje su imali u svojim srcima. Zahvaljujući Bogu, ne osjećam nikakvu mržnju spram njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oca Toma je pozvala Hrvatska salezijanska provincija, a tijekom svoga boravka posjetit će Zagreb, Žepče, Međugorje i Split gdje će imati razne susrete. Njegovu dirljivu priču moći ćete pročitati u knjizi Čudom živ u izdanju nakladničke kuće Salesiana koja će biti predstavljena u Zagrebu. Svojim dolaskom otac Tom će obogatiti i izvanredni svjetski misijski mjesec listopad koji je proglasio papa Franjo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-08-otac-tom.jpegOtvoren Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=142003142003Grude.com - klik u svijetMon, 07 Oct 2019 15:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-07-dokumentacijski-centar-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanim presijecanjem vrpce u ponedjeljak je u Mostaru otvoren Arhiv Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Arhiv su otvorili državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obraćajući se prisutnima, državni tajnik Zvonko Milas kazao je kako je otvaranje arhiva iznimno važno za hrvatski narod te da je i od posebnog interesa za cijelu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sigurno je da će Dokumentacijski centar doprinijeti, zajedno s vrsnim stručnjacima i povjesničarima, svemu onom &scaron;to će napokon dati do znanja cijeloj hrvatskoj, bosanskohercegovačkoj, europskoj i svjetskoj javnosti kakav se rat ovdje vodio, tko ga je vodio i zbog čega &ndash; naglasio je Milas. Doprinijet će i tome, dodao je, da različite vrste manipulacije neće biti moguće te da događaji iz proteklog rata koji je vođen na prostorima RH i BiH, neće moći biti interpretirani onako kako netko želi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Koliki je značaj ovog centra najbolje govori iskustvo Hrvatskog dokumentacijskog centra u RH koji je doprinio da se puno negativnih konotacija i krivih teza otkloni i ispravi, a da optužnice koje su bile kako na domaćim tako i na međunarodnom sudu budu odbačene, i to zahvaljujući upravo radu povjesničara i svemu onome &scaron;to su prikupljali i saznavali o Domovinskom ratu - ocijenio je Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž naglasio je kako i hrvatski narod, kao i ostali narodi u BiH, treba imati svoj arhiv o ratu u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vjerujem da će otvaranje arhiva doprinijeti objektivnijem sagledavanju rata na ovom području te dugoročnoj pomirbi među narodima u BiH - poručio je Raguž.<br />Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara istaknuo je kako je Ministarstvu hrvatskih branitelja u Republici Hrvatskoj jako bitno arhiviranje i čuvanje sakupljenih materijala, kao i &scaron;irenje istine o Domovinskom ratu u Hrvatskoj i u BiH te da upravo iz tog razloga to ministarstvo sufinancira Hrvatski dokumentacijski centar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Važno nam je da se &scaron;iri istina o Domovinskom ratu, a to možemo jedino na ovaj način - poručio je Tandara. Inače, izgradnju spomenutog arhiva omogućio je Sredi&scaron;nji državni ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u okviru natječaja za financiranje programa i projekata koji će pridonijeti ostvarenju ciljeva RH prema Hrvatima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO:FENA</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-07-dokumentacijski-centar-mostar.jpgSlužena sv. misa zadušnica povodom 26. obljetnice stradanja hrvatskih vitezova na Vrdima FOTOGALERIJAhttp://grude.com/clanak/?i=141993141993Grude.com - klik u svijetSun, 06 Oct 2019 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-06-dsc_0559.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 5. listopada na Vrdima se obilježila 26. godišnjica stradanja hrvatskih vitezova na Vrdima. Ove godine, svečano euharistijsko slavlje je predvodio fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. <p><br />On se, u prigodnoj homiliji osvrnio na život Sv. Franje, te se prisjetio svih palih heroja koji su stradali na Vrdima. Nakon mise, uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred spomen &ndash; obilježlja svim poginulim vitezovima koji su stradali na Vrdima.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-06-19-10-06-dsc_0513.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vojska je kao i svake godine pripremila vojnički grah, te se uz grah, prigodno piće, druženje i prisjećanje na minula vremena nastavilo jo&scaron; nekoliko sati.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-06-19-10-06-dsc_0501.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko učenika S&Scaron; Antuna Branka &Scaron;imića je organiziranim prijevozom iz Gruda do&scaron;lo na ovu obljetnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojimo već 26 godina od pogibije na&scaron;ih vitezova na Vrdima; Gorana Spajića, Vice Paradžika, Damira Logare, Gordana Miličevića, Mire Spajića, Davora &Scaron;imića, Nedjeljka Barića, Mate Marića, Joze Marića, Petra Marića, Stjepana &Scaron;apine i mnogih koji su stradali na Vrdima. O ovim događanjima u novije vrijeme pisane su knjige, a svake godine sve vi&scaron;e mladih dolazi na Vrde i na taj način odaju počast poginulim hrvatskim vojnicima koji nisu dali da tuđin prisvoji i osvoji zemlju koja nikad nije bila njegova. Neke stvari ne padaju u zaborav naroda&hellip;<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-06-19-10-06-dsc_0490.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je čovjek napisao:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&ldquo;Najbolji sinovi i kćeri na&scaron;ih naroda i narodnosti pali su u ratu. Bilo bi bolje da je obrnuto, ali to nije ni logično ni moguće. To se i može tražiti samo od najboljih&ldquo;</em>.<br /><br /><br /><br /><a title="VRDI" href="https://www.grude.com/fotografije?id=126" target="_blank">FOTOGALERIJA</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>M.Knezović/Grude.com<br />FOTO: Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-06-dsc_0559.jpgBerlin: S nožem, uz povike Allahu akbar, krenuo na sinagogu!http://grude.com/clanak/?i=141989141989Grude.com - klik u svijetSat, 05 Oct 2019 22:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-30-polizei.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dramatična scena se odvijala u petak u 17:30 sati. Iznenada muškarac (23) preskočio je sigurnosnu ogradu ispred Nove sinagoge na Oranienburger Strasseu u Berlinu.<p>&nbsp;</p> <p>Sirijac, čije je rodno mjesto Damask trčao je s nožem u ruci prema sinagogi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema iskazima svjedoka i čuvara, čovjek je tijekom pohoda govorio &ldquo;Allahu akbar&rdquo; &scaron;to na arapskom znači &ldquo;Bog je velik&rdquo;. Dvojica stražara odmah su reagirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima glasnogovornika policije, čuvari su odmah zatražili pojačanje. Čuvari vjerskih objekata upravo iz ovih razloga odnosno samoza&scaron;tite nose oružje, rečeno je iz policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladić se i nakon upozorenja čuvara da baci nož te da stane, nije zaustavio nego je samo ponavljao riječi na arapskom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu su alarmirani policaji koji si suzavcem onesposobili mladića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fenix-Magazin/IL</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-30-polizei.jpegAmerika Turskoj: Ne možete držati Europu kao taoca!http://grude.com/clanak/?i=141986141986Grude.com - klik u svijetSat, 05 Oct 2019 21:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-05-019-pompeo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoje pravila za istraživanje energetskih resursa na Sredozemlju, rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo i upozorio Tursku da se kloni "protuzakonitih i neprihvatljivih" aktivnosti bušenja.<p>&nbsp;</p> <p>"Jasno smo naznačili da se operacije u međunarodnim vodama provode pod određenim pravilima. Rekli smo Turcima da je protuzakonito bu&scaron;enje neprihvatljivo i nastavit ćemo poduzimati diplomatske akcije kako bismo osigurali provođenje zakonitih aktivnosti", rekao je Pompeo tijekom posjeta Grčkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nijedna zemlja ne može držati Europu kao taoca", rekao je Pompeo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pompeo je također najavio bližu vojnu suradnju s Grčkom nakon susreta s grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članice NATO-a će također jačati svoje veze u energetskim i gospodarskim sektorima, složili su se Pompeo i Micotakis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napetosti između Cipra i Turske porasle su nakon &scaron;to je Ankara poslala brod za bu&scaron;enje u području u kojem su dozvolu za to dobile talijanske i francuske energetske kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije u subotu je grčki premijer pozvao SAD da iskoristi svoju moć i smanji napetosti na istočnom Mediteranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turska i Grčka su saveznice u NATO-u, ali su dugo zavađene zbog Cipra koji je etnički podijeljen između Grka i Turaka od 1974.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-05-019-pompeo.jpgKardinal Puljić: Teško dolaženje do posla ako niste u stranci jedan od brojnih razloga iseljavanjahttp://grude.com/clanak/?i=141984141984Grude.com - klik u svijetSat, 05 Oct 2019 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-30-vinko_puljic_kardinal.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Komentirao je i održavanje Povorke ponosa BiH u Sarajevo početkom rujna,Crkva ima jasne stavove šta je neprirodno.<p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavio je danas da postoje brojni uzroci koji doprinose odlascima iz BiH, a da je jedan od najvećih ekonomske naravi, jer se te&scaron;ko dolazi do posla ako niste u vladajućoj stranci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Drugo je pitanje odgoja, jer se mladi odgajaju za uživanje, a ne za život &ndash; rekao je kardinal, dodav&scaron;i da Bosnu i Hercegovinu godi&scaron;nje napusti 14 tisuća katolika, prenosi <strong>Avaz.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je i održavanje Povorke ponosa BiH u Sarajevo početkom rujna, rekav&scaron;i da je međunarodna politika koja stra&scaron;no propagira taj duh čudna, te da im je to propagiranje važnije od egzistencije i rada i razvoja u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Uporno govore da je to u ime slobode. Crkva ima jasne stavove &scaron;ta je neprirodno. Bog je stvorio mu&scaron;ko i žensko i to je normalni put sklapanja braka i odnosa. Nikoga ne osuđujemo, ali isto tako tražimo za sebe slobodu kako bi mogli naučavati katolički moral, ba&scaron; kao &scaron;to se uporno nameće drugačija sloboda. &Scaron;ta će državne strukture nametnuti, to ne znam, ali Crkva ima svoj stav i ostajemo kod toga stava, braneći naravni Božji zakon &ndash; rekao je Puljić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-30-vinko_puljic_kardinal.jpgPočela isplata mirovina u FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=141973141973Grude.com - klik u svijetFri, 04 Oct 2019 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-04-postar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 4. listopada počela je isplata mirovina za rujan u Federaciji BiH, potvrđeno je Feni iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, najniža mirovina iznosi 371,77 maraka, zajamčena 465,87, a najvi&scaron;a 2.174,48 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za mjesec rujan, s uračunatim tro&scaron;kovima, iznose oko 185 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-04-postar.jpgFrancuski terorist nedavno prešao na islamhttp://grude.com/clanak/?i=141968141968Grude.com - klik u svijetFri, 04 Oct 2019 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-france_terorism_016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Četrdesetpetogodišnji policijski zaposlenik koji je u četvrtak ubio četvero svojih kolega u pariškom policijskom stožeru nedavno je prešao na islam", objavila je francuska televizija BFM TV. <p>&nbsp;</p> <p>"Napadač je ubio nožem trojicu policajaca i administrativnu službenicu u zgradi prije nego &scaron;to ga je ustrijelio policajac", rekao je pari&scaron;ki tužitelj Remy Heitz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedna osoba je ranjena i sada je na operaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napad se dogodio u policijskm stožeru u povijesnom sredi&scaron;tu grada, blizu katedrale Notre Dame, gdje je sjedi&scaron;te nekoliko glavnih uprava pari&scaron;ke policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napadač je radio u Obavje&scaron;tajnoj upravi policijske prefekture, u informatičkoj službi i bio je invalid.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Osumnjičenik je počeo napad u svom uredu iz kojeg je iza&scaron;ao i nastavio napad na drugim mjestima u zgradi prefekture", rekao je Loic Travers, čelnik sindikata Saveza francuske policije, za BFM TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HRT</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-france_terorism_016.jpgDAN GRADA ČAPLJINA: Održana Svečana sjednica Gradskog vijećahttp://grude.com/clanak/?i=141960141960Grude.com - klik u svijetThu, 03 Oct 2019 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-03-smiljan-vidic-capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečana dvorana bila je puna gostiju iz svih sfera društvenog života.<p>&nbsp;</p> <p>Povodom obilježavanja Dana grada Čapljine i blagdana sv. Franje, u dvorani kina &rdquo;Mogorjelo&rdquo; održana je danas Svečana sjednica Gradskog vijeća. Svečana sjednica kao i cijela protekla godina zasigurno ulazi u povijest Čapljine. Naime, ovo je prva svečana sjednica koju Čapljina proslavlja kao Gradsku sjednicu vijeća, javlja <a title="HMS BIH" href="https://hms.ba/povodom-dana-grada-odrzana-svecana-sjednica-gradskog-vijeca-capljina/" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije Svečane sjednice gradonačelnik grada Čapljina i Udruge Domovinskog rata položili su vijenac na Trgu hrvatske slobode i tako odali počast poginulim hrvatskim braniteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dvorana bila je puna gostiju iz svih sfera dru&scaron;tvenog života, predstavnika izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti sa svih razina, predstavnika kulturnog, sportskog i vjerskog života. Sjednica je započela intoniranjem himne BiH i Lijepe na&scaron;e.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-capljina-da-grada.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj svečani čin svakako je prigoda da se izvijesti o radu vijeće kroz proteklu godinu, tom prilikom dopredsjedavajući vijeća gosp. Pere Kneževića pozdravio je sve nazočne i podnio izvje&scaron;taj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon izvje&scaron;taja prikazan je i kratki video prilog o onome &scaron;to je u Čapljini urađeno u proteklom razdoblju, kao i sve ljepote ovog grada, a potom se uzvanicima obratio gradonačelnik grada Čapljine dr. Smiljan Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Vidić je u svom govoru kazao kako mu je zanimljivo slu&scaron;ati druge načelnike i gradonačelnike kada govore o ostvarenjima u svojim općinama i gradovima te da mu je iznimno zadovoljstvo &scaron;to može prezentirati ono &scaron;to se u Čapljini radilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Posebno sam zadovoljan i ushićen zbog svega toga jer zbilja u svim na&scaron;im sredinama se dobro radi i puno toga se radi. Maloprije smo pokazali jedan dio &scaron;to smo napravili u ovih zadnjih godinu dana pa ja se nadam da će biti prilike da se vi ovdje u Čapljini osjećate isto kao &scaron;to se ja osjećam na svečanim sjenicama općinskih i gradskih vijeća na kojima nazočim. Uloga lokalne zajednice je stvaranje &scaron;to povoljnijih uvjeta za život i tu lokalna vlast na svojoj razini odrađuje jako dobar posao a to kažem jer jako dobro znam svoje kolege i njihove timove i &scaron;to to oni rade pa ih na ovaj poseban način pozdravljam. Mi dole na ovoj najnižoj razini se dobro držimo i mislim da dobro radimo. Stvaranje povoljnih uvjeta za život na kraju se svodi na stvaranje novih radnih mjesta pa je stoga važan segment na&scaron;eg razvoja gospodarstvo i na&scaron;i gospodarstvenici koje pozdravljam i pohvaljujem prije svega na onoj dru&scaron;tvenoj odgovornosti koju pokazujete&rdquo;, rekao je Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je kako funkcioniranje vlasti na lokalnoj razini u mnogome ovisi od pomoći vi&scaron;ih razina vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Funkcioniranje na lokalnoj razini a bez pomoći vi&scaron;ih razina vlasti nije ba&scaron; tako lako, imali smo mi takvi situacija ali uspjeli smo to prevladati, ali puno je lak&scaron;e kada imamo tu cjelovitu vertikalu. Svima od srca hvala ali moram istaknuti Vladu HNŽ-a s kojom Grad Čapljina ima izvanrednu suradnju pa zahvala predsjedniku vlade dr. Nevenku Hercegu i svim ministrima u Vladi HNŽ-a, a na poseban način moram istaknuti ministra Krasića i ministra Jovića. Na&scaron;a suradnja s Federalnom razinom vlasti je izuzetna, s državnom razinom nekih velikih kontakata nemamo ali evo ipak mi smo općina koja graniči s Republikom Hrvatskom pa imamo izrani kontakt s državnom razinom vlasti&ldquo;, istaknuo je Vidić.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-smiljan-vidic-capljina.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljenima se obratio i ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede HNŽ Donko Jović obratio se nazočnima u ime Vlade HNŽ-a također istaknuv&scaron;i kako ova Vlada je istinski partner lokalnim zajednicama a da to nije samo deklarativno, spomenuo je neke pokazatelje kao sredstva koja su osigurana i povučena iz proračuna Vlade u iznosu od milijun i pol KM na godi&scaron;njoj razini. To su projekti vezani za oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, međutim, to nije konačan iznos. Vlada je podržala i mnogobrojne projekte vezane za energetsku učinkovitost za Dom zdravlja a planira se i financijska podr&scaron;ka za realizaciju projekta zgrade MUP-a. Očekujemo da ćemo do kraj godine iznaći sredstva za pomoć projekta gospodarske zone Zvirovići. Vlada će se i u budućnosti truditi ulagati u Čapljinu ako i u sve ostale lokalne zajednice u HNŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu programa nastupali su Mu&scaron;ka klapa Trebižat i Gradski zbor Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-03-smiljan-vidic-capljina.jpgTeroristički napad u Parizu! Nožem ubio četvero ljudihttp://grude.com/clanak/?i=141958141958Grude.com - klik u svijetThu, 03 Oct 2019 15:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-11-breaking__1francuska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naoružan napadač nožem je napao policajce u četvrtak u policijskoj postoji u Parizu. Ubio je četvero ljudi.<p>&nbsp;</p> <p>Policija ga je ubila u samoobrani, javljaju francuski mediji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-11-breaking__1francuska.jpgPredsjednica Hrvata ide u borbu za novi mandat!http://grude.com/clanak/?i=141938141938Grude.com - klik u svijetWed, 02 Oct 2019 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-06-kolinda_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dragi hrvatski državljani i prijatelji, danas objavljujem svoju kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske, rekla je predsjednica u obraćanju javnosti.<p>&nbsp;</p> <p>- Va&scaron;e povjerenje moja je snaga. U&scaron;la sam u prvi mandat s vjerom u veliki potencijal Hrvatske kao snažne i ponosne države - rekla je predsjednica i dodala da traži od građana povjerenje za drugi mandat.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odluku o kandidaturi objavljujem u želji da nastavimo put zajedni&scaron;tva i bolje Hrvatske. Zahvalna sam svim hrvatskim ljudima koji mi daju potporu i koji vjeruju u meni. Hvala HDZ-u na čelu s <strong>Andrejom Plenkovićem</strong> i svima bez čijeg rada ja ni danas ne bih bila predsjednica. HDZ mi i danas pruža snažnu potporu za novi predsjednički mandat - rekla je predsjednica.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatska po mjeri čovjeka. To je moj cilj, to je moja dužnost. To je dužnost svih nas! - istaknula je. Osvrnula se i na prethodni mandat.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'Hrvatsku se bolje gleda danas nego ikada prije'&nbsp;</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- Izravni izbor je alat u va&scaron;im rukama. Predsjednik mora biti jamac demokratskih načela uvijek iznad svakodnevne politike. Izmjestila sam ured, pre&scaron;la sam svaki pedalj na&scaron;e predivne domovine. Učinila sam sve &scaron;to je u mojoj moći kako bih rije&scaron;ila probleme. Pokazala sam da sam jedna od vas i da radim za vas. Inicijativom Triju mora Hrvatsku sam pozicionirala na Mediteran kamo oduvijek pripada. Uporno lobiram i zagovaram Hrvatsku u brojim razgovorima i susretima sa svjetskim liderima i posebno ističem da se za Hrvatsku danas zna - naglasila je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Danas se Hrvatsku u svijetu gleda bolje nego ikada prije - rekla je i dodala da je izradila studiju razloga odlaska ljudi i dala brojna rje&scaron;enja za problem iseljavanja Hrvata izvan Hrvatske.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moramo naći snage i razboritosti obnoviti vitalnost na&scaron;e nacije - istaknula je. Napomenula je i kako je predložila brojne mjere za brendiranje Hrvatske i zahvalila svima koji su sudjelovali. Rekla je da očekuje da Vlada prihvati mjere koje su predložili te da će na tome ustrajati.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'1991. i 1995. jedine godine oko kojih se hrvatski narod treba okupljati'&nbsp;</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve režime koji su ubijali ljude i razarali jedinstvo sam tretirala jednako negativno, znajući da takvim režimima nema mjesta u modernoj Hrvatskoj. Iako sam zbog toga bila napadana, od tog stava neću odstupati. 1991. i 1995. jedine su godine oko kojih se hrvatski narod mora i treba okupljati - istaknula je predsjednica. Rekla je i kako promiče hrvatske vrijednosti diljem svijeta te da je to njezina dužnost.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iako jo&scaron; nemamo standard koji želimo, bitno je &scaron;to smo u proteklih pet godina prestali razgovarati o krizi i počeli razgovarati o razvoju. Tomu sam kao predsjednica dala snažan doprinos i to trebamo nastaviti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Poticala sam i otvarala javni prostor za one najbolje među nama - hrvatske poduzetnike, pokretače, inovatore, sporta&scaron;e, za hrvatsku mladost i sve one koji svojim primjerom &scaron;ire optimizam i potvrđuju da Hrvatska uvijek može bolje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako se borila protiv apatije i da će to činiti i dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uvijek sam promovirala na&scaron;u zemlju, i to ću čini i dalje, bez obzira na kritike kojima to smeta - istaknula je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Zahvalila se svim udrugama koje se bave pitanjem nestalih&nbsp;u Domovinskom ratu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'Plaće moraju rasti, nema razloga da ne budu 7500 kuna neto'&nbsp;</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je i teme kojima će se baviti u novom mandatu&nbsp;- očuvanje hrvatske obitelji i očuvanje hrvatskog identiteta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to su branitelji srcem, životima i oružjem branili, danas svi zajedno moramo čuvati i na tim temeljima nastaviti graditi budućnost. Kao predsjednica nastavit ću raditi na sigurnosti hrvatske države, državljana i granica. Snažne, dobro opremljene i časne i časnim ciljevima vođene, hrvatska vojska i policija su jamstvo sigurnosti granice, teritorija i na&scaron;ih ljudi. &Scaron;tit ću dostojanstvo hrvatske vojske i policije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako će se posebno posvetiti mladima i obrazovanju. Ističe da se mladi Hrvati moraju moći usporediti s drugim mladima u razvijenim državama te biti kvalificirani za dobre i najbolje plaćene poslove.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad je riječ o plaćama, one mogu i moraju rasti! Nema razloga da prosječna neto plaća bude 7500 kuna. Neke su lokalne jedinice to dostigle! Idemo omogućiti na&scaron;im mladim ljudima da ostanu ovdje. A monetarna politika i kreditna politika moraju vi&scaron;e pogodovati hrvatskom stanovni&scaron;tvu. Predložit ću potrebne mjere i u tom pravcu - istaknula je.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'U pravosudnom sustavu želim skratiti postupke'&nbsp;</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- Iseljeni&scaron;tvo je na&scaron; veliki kapital. Posebice želim &scaron;to vi&scaron;e stipendija mladim Hrvatima u svijetu, za &scaron;kolovanje, ali i za povratak i zapo&scaron;ljavanje u Hrvatskoj.&nbsp;</p> <p>Osvrnula se i na pravosudni sustav.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pokrenut ću raspravu o reformi pravosuđa kako bi se maksimalno skratili postupci do pravomoćnosti presude. Ali puno je tu posla. No, pred nama u konačnici su obljetnice. Velike obljetnice koje moramo obilježiti na pravi način. 30. obljetnica prvih demokratskih izbora i početka stvaranja države, 25. obljetnica Oluje i 100. obljetnica rođenja prvog predsjednika Tuđmana - rekla je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upravo je vjera u Hrvatsku glavni razlog za&scaron;to se kandidiram. Vjera nas je dovela do slobode, a sloboda nam pruža mogućnost da gradimo svoju domovinu uspje&scaron;nijom i boljom. Odlučna sam ustrajati u očuvanju vrijednosti koje nas okupljaju, koje nas čine ponosnima &scaron;to živimo u Hrvatskoj - rekla je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Kandidaturu najavljivala od svibnja&nbsp;</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Već je svibnju najavila da će kandidaturu objaviti "jednog lijepog, sunčanog dana", a u međuvremenu je u jo&scaron; nekoliko navrata najavljivala da ide u utrku, no službeno kandidaturu nije objavila.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagađalo se i da će ju objaviti nakon proslave Oluje obzirom da je ranije izjavila kako na proslavu želi doći kao predsjednica, a ne kao kandidatkinja. Tijekom proslave je istaknula da će "i idućih pet godina" dolaziti tamo kao predsjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije u srijedu joj je potporu iskazao i predsjednik HDZ-a te premijer Vlade Andrej Plenković.&nbsp;Istaknuo je da se predsjednica u svom mandatu angažirala na međunarodnom pozicioniranju Hrvatske, da je vodila računa o stabilnosti institucija, da su u mandatu u kojem se prati ojačali i Hrvatsku vojsku i obranu koja je jedna od nadležnosti predsjednice i misli da će dobiti većinsku potporu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-06-kolinda_11.jpgHercegovci, jeste pripremili drva? Stiže velika promjena, snijeg...http://grude.com/clanak/?i=141923141923Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 17:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-06-kamin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S Arktika prema Europi kreće iznimno hladna fronta koja će u dijelove kontinenta donijeti veliki pad temperature - i do 20 Celzijevih stupnjeva.<p>&nbsp;</p> <p>Već krajem srijede očekuje se promjena.U BiH se očekuje veći pad temperatura, a u vi&scaron;im predjelima i snijeg. To je objavio i Federalni hidrometeorolo&scaron;ki zavod. "Oblačno vrijeme s ki&scaron;om, pljuskovima i grmljavinom. Oborine mogu biti i obilnije. U vi&scaron;im planinskim područjima moguća je i pojava susnježice ili snijega. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu od 14 do 18, a najvi&scaron;a dnevna temperatura se i neće bitnije promjeniti u odnosu na jutarnju - stoji u prognozi za četvrtak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgleda da će ovog tjedna biti upaljeno grijanje u mnogim domovima. Nadamo se da ste pripremili drva, pelet, ugljen, očistili klima uređaje...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-06-kamin.jpgSvečano počela nova akademska 2019./2020. godina na SUM-uhttp://grude.com/clanak/?i=141918141918Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-01-sum-pocetak_ak_god2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano je počela nova akademska 2019./2020. godina za studente prve godine preddiplomskih studija svih fakulteta Sveučilišta u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić je istaknuo kako su pred studentima bile dvije mogućnosti, prva je bila nastaviti obrazovanje, a druga odustati?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Upravo obrazovanje i znanost omogućavaju brojne darove života kao &scaron;to su zdravlje, vi&scaron;i standard, znanje, ali i slobodu te ono najvažnije da osobe sa zavr&scaron;enim fakultetom imaju znatno veću mogućnost zapo&scaron;ljavanja. Druga mogućnost &ndash; odustati od obrazovanja. Biti zadovoljan sa srednjom stručnom spremom, a znate da možete vi&scaron;e od toga. Znate da zajedno sa svojim profesorima na ovom Sveučili&scaron;tu možete za sebe osigurati bolju budućnost&ldquo;, rekao je rektor Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-01-19-10-01-rektor_tomic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vr&scaron;itelj dužnosti predsjednika Studentskoga zbora SUM-a Ivo Čarapina je poručio bruco&scaron;ima da se uključe u udruge na Sveučili&scaron;tu te da sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima. &bdquo;Pred mladima su veliki izazovi, a oni su koji odlučili studirati na SUM-u i ne otići izvan države zaslužuju radno mjesto u njoj nakon obrazovanja&ldquo;, kazao je Čarapina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-01-19-10-01-sum-predsjednik_sz_carapina.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Tomić je naglasio kako su studenti na Sveučili&scaron;te do&scaron;li sa svojim dvojbama, očekivanjima, i nadanjima. &bdquo;Stoga stojeći na pragu novih izazova krenimo u akademski život s novom energijom, nadom i vjerom&ldquo;, poručio je rektor Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-01-19-10-01-sum-pocetak_ak_god.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-01-sum-pocetak_ak_god2.jpgEvo koji se lijekovi povlače sa tržištahttp://grude.com/clanak/?i=141916141916Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 08:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-28-016_lijekovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povlačenje se provodi do razine ljekarne..<p>&nbsp;</p> <p>Agencija za lijekove i medicinska sredstava BiH (ALMBiH) izdala je obavijest o povlačenju lijekova Ranitidin HF 150 mg 20 film tableta, Ranitidin HF 75 mg 20 &scaron;umećih tableta, Ranitidin HF 150 mg 20 &scaron;umećih tableta, Ranobel 150 mg 60 film tableta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je obja&scaron;njeno, nositelji odobrenja za stavljanje u promet lijekova Ranitidin HF 150 mg 20 film tableta, Ranitidin HF 75 mg 20 &scaron;umećih tableta, Ranitidin HF 150 mg 20 &scaron;umećih tableta, Hemofarm d.o.o i Ranobel 150 mg 60 film tableta, Nobel Lijek d.o.o. u suradnji s ALMBiH, pokreću postupak povlačenja svih serija navedenih lijekova s trži&scaron;ta u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedeni postupak povlačenja provodi se na osnovu sumnje u neispravnost u kvalitetu aktivne supstance ranitidin proizvođača Saraca Laboratories Ltd. koja se odnosi na prisutnost supstance pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA), prenosi Faktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nakon &scaron;to su ispitivanja pokazala da neki od lijekova s aktivnom supstancom ranitidin sadrže oneči&scaron;ćenje NDMA-om, Europska agencija za lijekove (EMA) je započela ocjenu lijekova koji sadrže aktivnu supstancu ranitidin. EMA će proučiti podatke kako bi procijenila jesu li pacijenti koji koriste ranitidin pod bilo kakvim rizikom od NDMA te će obavijestiti javnost čim informacije budu dostupne, objavila je Agencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na trži&scaron;tu Bosne i Hercegovine u prometu su dostupne serije drugih lijekova, s istom aktivnom supstancom proizvedenom od strane drugog proizvođača, stoga predmetni postupak povlačenja ne ugrožava redovitu opskrbu trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti ALMBiH-u svako neželjeno djelovanje lijeka kao i neispravnost u kvalitetu lijeka. Pacijenti koji su primjetili neko od neželjenih djelovanja trebaju se obratiti svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije- ističu iz Agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nositelj odobrenja za stavljanje u promet lijeka Ranisan 150 mg film tableta, PRO.MED. BH d.o.o. u suradnji s ALMBiH, pokreće postupak povlačenja jedne serije navedenog lijeka s trži&scaron;ta u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povlačenje se provodi do razine ljekarne i odnosi se na sljedeću seriju: RANISAN film tableta 150 mg, 30 film tableta (3 Al/Al blistera po 10 tableta) u kutiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedeni postupak povlačenja inicira proizvođač iz preventivnih razloga, zbog postojanja mogućnosti neispravnosti u kvalitetu aktivne supstance ranitidin proizvođača Union Quimico Farmaceutica S.A. koja se odnosi na prisutnost supstance pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-28-016_lijekovi.jpgŽZH: Dan učitelja bez nastavehttp://grude.com/clanak/?i=141915141915Grude.com - klik u svijetMon, 30 Sep 2019 23:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-05-016_skola_prvi_dan_grude1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Taj dan slavi se u više od stotinu država svijeta..<p><br />U Županiji Zapadnohercegovačkoj u petak, 4. listopada, neće biti nastave zbog Svjetskog dana učitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj dan obilježava se 5. listopada, a s obzirom na to da je to ove godine subota iz Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta ove županije neradnim su proglasili petak, 4. listopad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podr&scaron;ku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu dru&scaron;tvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im dru&scaron;tvenu važnost koju zaslužuju'', priopćeno je iz resornog ministarstva ove županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U listopadu 1966. godine potpisana je Preporuka o statusu učitelja, a UNESCO je 4. listopada 1994. u spomen na taj dan proglasio Dan učitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj dan slavi se u vi&scaron;e od stotinu država svijeta. Iz resornog ministarstva naveli su kako svim učiteljima čestitaju njihov dan podsjećajući na napore Svjetske federacije sindikata stručnjaka u obrazovanju koja je najzaslužnija za međunarodno priznanje ovog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, na području Županije Zapadnohercegovačke djeluje 14 osnovnih &scaron;kola, četiri glazbene te sedam srednjih, od čega su tri gimnazije općeg smjera i četiri srednje strukovne &scaron;kole. <br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-05-016_skola_prvi_dan_grude1.jpg Savjeti za ponašanje u slučaju snažnih potresa i drugih nepogodahttp://grude.com/clanak/?i=141898141898Grude.com - klik u svijetSat, 28 Sep 2019 07:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-18-potres_pukotina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potresi u BiH su posljednje vrijeme učestali na ovim prostorima.<p>&nbsp;</p> <p>Od početka tekuće godine do danas zabilježeno ih je čak 44 potresa diljem BiH, prenosi Jabuka.tv</p> <p>&nbsp;</p> <p>U idućih 50 godina seizmolozi najavljuju kako se mogu očekivati potresi jačine i do 7 stupnjeva Merkalijeve ljestvice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se za&scaron;titili od mogućih snažnih potresa, ali i od požara, poplava i drugih prirodnih nepogoda, Civilna za&scaron;tita ŽZH objavila je vi&scaron;e korisnih savjeta za sve građane, kako se pona&scaron;ati u datim okolnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana iz tiska je izi&scaron;ao edukativni letak s uputama o pravilima pona&scaron;anja i za&scaron;tite u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U letku se nalaze i upute na koji način za&scaron;titi obitelj u slučaju nesreće, znakovi za uzbunjivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Letak potražite na stranicama Civilne za&scaron;tite ŽZH</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-18-potres_pukotina.jpgŽZH: 5% veće plaće proračunskim korisnicimahttp://grude.com/clanak/?i=141897141897Grude.com - klik u svijetFri, 27 Sep 2019 16:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-vlada-zhz-a-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova Odluka će se primjenjivati od 1. rujna 2019. godine.<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak 26. rujna 2019. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Zdenka Ćosića, u &Scaron;irokom Brijegu je održana 27. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njoj sjednici Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju osnovice za izračun bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvr&scaron;nih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj, državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe, zaposlenika u &scaron;kolama koji su korisnici Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i ostalih uposlenika korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom Odlukom navedenim korisnicima Proračuna Županije Zapadnohercegovačke osnovica za izračun bruto plaće povećat će se za 5%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova Odluka će se primjenjivati od 1. rujna 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Vlada je donijela Odluku o otvaranju posebnog transakcijskog računa u okviru Jedinstvenog računa riznice za sredstva za projekt Biciklističke rute za unaprjeđenje prirodne i kulturne ba&scaron;tine Hercegovine i Crne Gore &ndash; &bdquo;Cycling rural.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-vlada-zhz-a-zgrada.jpgNajava svečanosti početka nove akademske 2019./2020. godine na SUM-uhttp://grude.com/clanak/?i=141891141891Grude.com - klik u svijetFri, 27 Sep 2019 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-27-pocetak_nove_akademske_godine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pozivaju se studenti i nastavnici da nazoče svečanosti.<p>&nbsp;</p> <p>Svečani početak nove akademske 2019./2020. godine za studente prve godine preddiplomskih studija svih fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru bit će održan u ponedjeljak, 30. rujna 2019. u 10.00 sati u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti će se nazočnima obratiti rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić i predsjednik Studentskoga zbora SUM-a Ivo Čarapina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju se studenti i nastavnici da nazoče svečanosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-27-pocetak_nove_akademske_godine.jpgUmro je Jacques Chirac!http://grude.com/clanak/?i=141883141883Grude.com - klik u svijetThu, 26 Sep 2019 12:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-26-jacqueschirac_1426824c.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši predsjednik Republike Francuske Jacques Chirac umro je danas u 86. godini, piše BBC.<p><br />Jacques Ren&eacute; Chirac, poznatiji kao Jacques Chirac rođen u Parizu 1932. godine bio je francuski državnik. Od 17. svibnja 1995. do 16. svibnja 2007. godine obavljao je dužnost predsjednika Francuske Republike. Njegov prethodnik na mjestu predsjednika Francuske bio je Francois Mitterrand, a naslijedio ga je Nicolas Sarkozy.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-26-jacqueschirac_1426824c.jpgOružane snage BiH zapošljavaju osam hrvatskih časnikahttp://grude.com/clanak/?i=141881141881Grude.com - klik u svijetThu, 26 Sep 2019 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-07-19-09-07-dsc_0067.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radna mjesta su u Mostaru, Čapljini, Orašju, Kiseljaku, Sarajevu, Derventi.<p>&nbsp;</p> <p>Oružane snage Bosne i Hercegovine objavile su natječaj za prijam kandidata u djelatnu vojnu službu u početnom činu časnika. Kako bi se sačuvao nacionalni balans, točno je određeno koliko časnika od svakog od tri konstitutivna naroda treba biti primljeno na osnovu ovoga natječaja i o kojem broju se ukupno radi, prenosi Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se govori o hrvatskoj komponenti, preko ovoga natječaja planirano je zapo&scaron;ljavanje osam časnika. Radna mjesta su u Mostaru, Čapljini, Ora&scaron;ju, Kiseljaku, Sarajevu, Derventi. Vi&scaron;e možete vidjeti u tablici ispod:</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-26-19-09-26-tablica.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Slični natječaji su raspisani i za druge dvije nacionalne komponente, a zanimljivo je da se u bo&scaron;njačkoj kvoti traži časnik meteorolog koji će biti dio Zrakoplovstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to kakve zračne snage BiH ima, kandidat koji dobije ovaj posao mogao bi biti najnezaposleniji službenik u državi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-07-19-09-07-dsc_0067.jpgHercegovac dominira! Hrvatsku priznali i Marshallovi Otoci!http://grude.com/clanak/?i=141878141878Grude.com - klik u svijetWed, 25 Sep 2019 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-25-radman111.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u New Yorku je sudjelovao na sastanku s rumunjskim, grčkim i bugarskim ministrom na kojem se dala podrška proširenju Europske unije, te je potpisao dokument o uspostavi diplomatskih odnosa s Maršalovim Otocima, priopćeno je u srijedu iz ministarstva.<p>&nbsp;</p> <p>Grlić Radman sudjelovao je na sastanku Kvadritelare, formatu koji se sastoji i od grčkog, rumunjskog i bugarskog ministra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvero &scaron;efova diplomacije podržalo je pro&scaron;irenje EU-a na hrvatsko susjedstvo, uz ispunjene kriterija, s naglaskom na snažnoj podr&scaron;ci europskom putu Sjeverne Makedonije i Albanije, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grlić Radman se sastao i s ministrima Kenije i Marshallovih Otoka. S pacifičkom državom koja se sastoji od tridesetak atola i ima oko 70 tisuća stanovnika potpisao je ugovor o uspostavi diplomatskih odnosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar je razgovarao i s američkim podtajnikom za gospodarski rast, energiju i okoli&scaron; Keithom Krachom o unaprjeđenju suradnje na području trgovine i energetike, priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korijeni Grlića Radmana su, naravno, hercegovački, iz Tomislavgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Cropix</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-25-radman111.jpgPOSUŠJE: Udruga Epsilon organizira sajam fakulteta Sveučilišta u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=141874141874Grude.com - klik u svijetWed, 25 Sep 2019 15:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-04-smotra_svemo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga Epsilon i ove godine za maturante Zapadnohercegovačke županije organizira Sajam fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Poznajući koliko se maturanti, budući studenti, muče s raznoraznim pitanjima oko odabira fakulteta, studentskog doma, državne mature i slično, mladi iz Udruge Epsilon su odlučili nastaviti s organiziranjem već tradicionalnog Sajma fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam će se održati u petak, 27. rujna i sastojat će se od dva dijela: - prvi dio je prezentacijski i počinje u 11 sati, gdje će u kinodvorani Posu&scaron;je - dvoje studenata održati zanimljivo i poučno predavanje sa zabavnim i informativnim sadržajem o životu prosječnog zagrebačkog studenta - drugi dio predstavlja sam sajam, gdje će u sportskoj dvorani u Posu&scaron;ju biti &scaron;tandovi sa svim fakultetima, uključujući i one koji ne pripadaju Sveučili&scaron;tu u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maturanti će tu moći predstavnike fakulteta pitati sve &scaron;to ih zanima, a oni će se potruditi dati im najbolje odgovore i savjete iz osobnih iskustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge Epsilon pozivaju sve maturante Zapadnohercegovačke županije da 27. rujna dođu na sajam i pomognu sebi u odabiru životne odluke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-04-smotra_svemo.jpgKineski metalski gigant NFC potvrdio ozbiljne namjere za preuzimanje Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=141872141872Grude.com - klik u svijetWed, 25 Sep 2019 14:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-aluminij1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulazak kineskog giganta metalske industrije China Nonferrous Metal Industrys Foreign Engineering and Construction Co., Ltd. (NFC) u mostarski Aluminij sve je izvjesniji. <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu akvizicije Aluminija grupacija M. T. Abraham poslala je skupinu stručnjaka za izradu due dilligence analize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijalni kineski investitori potvrdili su ekskluzivno za Večernji list kako imaju ozbiljne namjere i da poduzimaju aktivnosti koje idu u smjeru stvaranja preduvjeta za konačnu odluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čime se sve bave</strong><br />Izaslanstvo kineske državne kompanije NFC, koje čine inženjeri i financijski stručnjaci, posjetilo je Aluminij kako bi napravilo procjenu proizvodnih kapaciteta i proizvodnog potencijala u nastojanju spa&scaron;avanja posrnulog giganta. NFC-ovo poslovanje pokriva &scaron;irok spektar projekata vezanih uz nehrđajuće metale, počev&scaron;i od projektiranja, instalacije, konsultinga, opskrbe opremom, tehničkih usluga, edukacije i obuke osoblja te razvoja i dizajna trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>NFC je osnovao JV (joint venture) zajedno s grupacijom M. T. Abraham koja je trenutačno jedini ozbiljan igrač koji je pokazao zanimanje u preuzimanju tvornice te je izdvojio značajna sredstva za proces analize stanja i due dilligence.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kroz svoje globalne veze iskusni tim uime M. T. Abrahama u mogućnosti je ostvariti i promovirati globalna partnerstva i suradnju kojom će donijeti dodatnu vrijednost projektima na kojima radi. NFC-ov službeni posjet jasna je poruka o namjerama M. T. Abraham grupacije o preuzimanju Aluminija d.d. Mostar te suradnji sa svjetskim gigantom aluminijske industrije kako bi posrnulog giganta digli na noge u bliskoj budućnosti - kazali su ekskluzivno za Večernji list iz ove velike kineske kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zasjedala i Skup&scaron;tina</strong><br />Ovo je ujedno i najkonkretniji potez vezano uz ulazak stranog investitora u Aluminij jer ni jedna druga najava do sada nije bila tako ozbiljna. Istodobno, jučer je izvanredno zasjedala i Skup&scaron;tina Dioničkog dru&scaron;tva Aluminij Mostar koja je usvojila odluku o nastavku rada tog dru&scaron;tva sukladno Zakonu o gospodarskim dru&scaron;tvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odluka o nastavku rada Dru&scaron;tva Aluminij sadrži zahtjev iz zaključka Vlade Federacije BiH sa 190. sjednice, održane 12. rujna ove godine, da se federalnoj Vladi dostavi &ldquo;realan i provediv plan restrukturiranja gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar, koji će sadržavati sve potrebne elemente za održivo poslovanje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na toj skup&scaron;tini imenovana su na četverogodi&scaron;nji mandat tri člana Nadzornog odbora uime državnog kapitala, a to su prof. dr. sc. Zdenko Klepić, Igor Planinić i Vedran Smiljanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina je usvojila i odluku o razrje&scaron;enju dvaju članova Odbora za reviziju, kao i odluku o izmjenama i dopunama Statuta Dru&scaron;tva te je na kraju usvojen proči&scaron;ćeni tekst Statuta gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij, priopćeno je iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ranije aktivnosti Uprave, Kriznog vijeća i dioničara Aluminija, sve ovo budi nadu u oživljavanje proizvodnje u najvećem industrijskom poduzeću u Hercegovini i jednom od glavnih industrijskih poduzeća u državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-aluminij1.jpgFilip Miloš iz župe Grude i devetorica mladića primljeni u postulaturu Hercegovačke franjevačke provincijehttp://grude.com/clanak/?i=141845141845Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 12:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-23-postulatura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U postulaturu Hercegovačke franjevačke provincije primljena su u subotu, 21. rujna, desteorica kandidata.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji kandidati su: Alen Barać (župa &Scaron;iroki Brijeg), Franjo Brbor (župa Humac), Ante Kelava (župa Ro&scaron;ko Polje), Nikola Kolak (župa Veljaci), Ivan Lovrić (župa sv. Ane u Zagrebu), Filip Milo&scaron; (župa Grude), Antonio Nikolić (župa Mostar), Antonio Ramljak (sjemeni&scaron;tarac &ndash; župa Posu&scaron;je), Marko Vukadin (župa Seonica) i Lucijan Zeljko (župa &Scaron;iroki Brijeg).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provincijal fra Miljenko &Scaron;teko uputio je kandidatima poticajne riječi o tome &scaron;to je redovnički poziv i &scaron;to je postulatura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postulante je predstavio odgojitelj postulanata fra Iko Skoko, a provincijal ih je primio u postulaturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provincijal je zatim blagoslovio franjevačke znakove Tau i predao ih novim postulantima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-postulatura.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Postulatura je, kako pi&scaron;e u Ratio formations franciscanae neophodna etapa kao primjerena priprava za novicijat. To je vrijeme u kojem postulant učvr&scaron;ćuje vlastitu odlučnost da se postupno pripremi za franjevački način života, stoji na web stranici Franjevci.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-23-postulatura.jpgVukovar je napadnut, Luka Andrijanić obara zrakoplove JNA i postaje heroj Domovinskog ratahttp://grude.com/clanak/?i=141835141835Grude.com - klik u svijetSun, 22 Sep 2019 12:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-22-019-andrijanici.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvod u napad na Vukovar zbio se 24. kolovoza, a ostat će zauvijek zapamćen po Luki Andrijaniću koji je tog dana oborio dva zrakoplova JNA.<p>&nbsp;</p> <p>Zapovjednik 4. bojne Treće Gardijske brigade Ivica Arbanas izdao je zapovijed a Luka je pucao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Luka, opali!' viknuo je Arbanas mladom Luki. Pažnjom sokola, kroz optiku topa gledao je kretanje dva JNA-ova aviona. Opalio je i oba su pala. Luka se nasmije&scaron;io. Suborci su skakali od sreće i tap&scaron;ali ga po leđima. Dva dana nakon toga, Andrijanić je sru&scaron;io jo&scaron; dva neprijateljska aviona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz hrabrog i odvažnog mladića Luku Andrijanića sve do njegove pogibije 20. rujna bio je vukovarski branitelj <strong>Josip Jakobović.</strong> On nam je svojedobno u razgovoru ispričao kako je neustra&scaron;iv bio Luka, mladić koji je sru&scaron;io je prve neprijateljske zrakoplove u Domovinskom ratu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Luka je bio odličan dečko. Stvarno sjajan. Par mjeseci ranije pobjegao je iz JNA gdje je bio protuavionac, najbolji u klasi. Do&scaron;ao je k nama iz mjesta nedaleko Bosanskog<br /> Broda gdje je živio sa roditeljima. Mami nije ni rekao da ide braniti Vukovar, zemlju u kojoj nije niti rođen a koju je osjećao svojom. Rekao joj je da ide raditi sezonske poslove. U lipnju se prijavio u 3. Gardijsku brigadu i pridružio se skupini branitelja Borova naselja. Dobio je protuavionski top, mene kao topografa i jo&scaron; dvojicu suboraca <strong>Antuna Bekčevića</strong> i <strong>Zvonka Hincaka</strong>. On nam je bio zapovjednik. Tog 24. kolovoza &nbsp;Arbanas nas &scaron;alje na lokaciju prema silosu Đergaj jer se tu očekivao napad neprijateljskih aviona. U silosu je tada bilo oko 25 pripadnika na&scaron;e postrojbe - prisjeća se &nbsp;Jakobović prvih dana okupacije Vukovara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 14 sati avioni su napali Osijek, a Vukovar u popodnevnim satima nadlijeću četiri JNA aviona "Super Galeb", prave formaciju za napad i počinju mitraljirati Vukovar. U tom trenutku Luka puca u dva.&nbsp;<br /> - Jedan je odmah počeo ponirati prema Marincima, a drugi se zadimio i u niskom letu odletio prema Srbiji. Nakon nekoliko minuta do&scaron;li su MIG-ovi u visokom letu, izbjegavajući na&scaron; top i potom helikopter Crvenog križa koji je do&scaron;ao po pilota. Dva dana kasnije,26.8., u jutarnjim satima, poslani smo na poziciju kod Vodotornja gdje su nas napala također dva JNA aviona. Pucali su po nama, ali je Luka uzvratio i oborio MIG 21 i jednog G4. Čak smo pucali i po jednom brodu koji je do&scaron;ao Dunavom pucati na grad, a nakon toga oti&scaron;li smo u pomoć <strong>Blagi Zadri </strong>na Trpinjsku cestu - priča Jakobović.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Poginuo postavljajući mine</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Luka je nastradao tijekom postavljanja mina na cestu kojom se očekivao dolazak tenkova. To su trebali raditi mineri, ali nisu se pojavljivali. Samo su donijeli mine i rekli da će doći kada budu imali vremena. Luka nije imao mira i rekao je da ih ide sam postaviti jer je vidio u JNA kako se to radi. Tijekom postavljanja mine, počinje minobacački napad. Silina udara Luku je iznenadila i samo jedan trzaj rukom, mala neopreznost prema mini koju je postavljao ko&scaron;tala ga je života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poginuo je tri dana prije svog 20-tog rođendana. Luka danas počiva na slavonskobrodskom groblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-22-019-andrijanici.jpegUmro je Krešimir Milanović, brat Zorana Milanovića!http://grude.com/clanak/?i=141833141833Grude.com - klik u svijetSat, 21 Sep 2019 17:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-21-kresimir.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog smrti brata Krešimira predsjednički kandidat Zoran Milanović do daljnjega neće sudjelovati u predsjedničkoj kampanji te će se posvetiti obitelji, doznaje se u Milanovićevu stožeru.<p>&nbsp;</p> <p>Prije ne&scaron;to vi&scaron;e od mjesec dana Milanoviću je umro otac zbog čega se na tjedan dana bio povukao iz političkog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kre&scaron;imir Milanović bio je u privatnom biznisu, a povezivan je i s nekim hercegovačkim gospodarstvenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-21-kresimir.jpegPotres prodrmao Hercegovinu, epicentar kod Stocahttp://grude.com/clanak/?i=141830141830Grude.com - klik u svijetSat, 21 Sep 2019 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-29-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu u 1:34 sati, seizmološki aparati su zabilježili potres u Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Epicentar potresa bio je 8 kilometara istočno od Stoca, a jačina mu je bila 3,2 stupnja po Richterovoj ljestvici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potres je zabilježen na dubini od 5 km, podaci su Europskog seizmolo&scaron;kog centra, prenosi Pogled.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potresi ove jačine mogu izazvati uznemirenost stanovni&scaron;tva, ali ne mogu izazvati materijalne &scaron;tete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-29-potres.jpgPočeo globalni štrajk za klimu, stotine tisuća ljudi na ulicamahttp://grude.com/clanak/?i=141817141817Grude.com - klik u svijetFri, 20 Sep 2019 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-20-prosvjed-klima-planet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće školaraca danas su na ulicama Australije i azijskopacifičkih zemalja počele globalni štrajk za klimu pozivajući svjetske čelnike da na UN-ovu summitu o klimi donesu hitne mjere kako bi spriječili ekološku katastrofu.<p>&nbsp;</p> <p>Uz transparente s porukama "Oceani rastu, ali i mi" ili "Nismo mi počeli krizu, ali se protiv nje borimo", učenici su prosvjedovali u Sydneyu, Melbourneu, Alice Springsu i drugim australskim gradovima, prenosi <strong>HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Slični prosvjedi, na poticaj 16-godi&scaron;nje &scaron;vedske aktivistice Grete Thunberg, planirani su danas u oko 150 država. Cilj je učenika i drugih aktivista ujedinjeno progovoriti o izravnim posljedicama klimatskim promjena na planetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ogroman prosvjed pred sjedi&scaron;tem UN-a u New Yorku</strong></p> <p>Kulminacija prosvjeda očekuje se u New Yorku kada će Thunberg, već nominirana za Nobelovu nagradu zbog svog aktivizma za klimu, predvoditi skup ispred sjedi&scaron;ta Ujedinjenih naroda u New Yorku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasti u New Yorku predvođene gradonačelnikom Billom de Blasiom, donijele su odluku da oko 1,1 milijun učenika u tome gradu ne mora doći na nastavu zbog najavljenog prosvjeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Thunberg je na Twitteru zabilježila golem odziv &scaron;trajka&scaron;a za klimu u Australiji napisav&scaron;i da su oni već postavili standarde koje će slijediti drugi mladi ljudi kada se budu danas okupljali u Aziji, Europi i Africi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UN-ov summit o klimi, koji će se održati u sklopu godi&scaron;njeg zasjedanja Opće skup&scaron;tine UN-a, okuplja svjetske čelnike koji bi trebali razgovarati o nužnim strategijama u borbi za očuvanje planeta, kao &scaron;to je masovnije kori&scaron;tenje obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je pitanje osobito bolno za niske pacifičke otoke, koji su prvi na udaru i godinama pozivaju bogatije zemlje da učine vi&scaron;e kako bi spriječile rast razine mora. Djeca na Solomonskim otocima odazvala su se &scaron;trajku za klimu i prosvjedovala na obali odjevena u tradicionalne slamnate suknjice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kina zabranila prosvjed</strong></p> <p>Na Tajlandu je vi&scaron;e od 200 mladih ljudi upalo u zgradu ministarstva za okoli&scaron; i bacilo se na pod hineći smrt uz poruku vladi da krene u akciju za klimu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo će se dogoditi ako ne zaustavite klimatske promjene sada, poručila je 11-godi&scaron;nja organizatorica Nanticha Ocharoenchai.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasti nisu odobrile prosvjede u Kini koja ispu&scaron;ta najvi&scaron;e &scaron;tetnih emisija stakleničkih plinova u svijetu, ali su Zheng Xiaowen i Kineska mreža mladih u akciji za klimu odlučile na neki način sudjelovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kineska mladež ima svoje metode, rekla je Zheng.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Globalno zagrijavanje izazvano visokim količinama stakleničkih plinova nastalih kori&scaron;tenjem fosilnih goriva već je odgovorno za su&scaron;e i učestale toplinske valove, za topljenje ledenjaka, porast razine mora i poplave, upozoravaju znanstvenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prosvjedi i u Hrvatskoj</strong></p> <p>Inicijativa mladih "Fridays For Future Croatia" pridružuje se Globalnom prosvjedu za klimu, koji je dio globalnog &scaron;trajka i tjedna akcija u vi&scaron;e od 100 zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj će se prosvjedi održati u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. U Zagrebu se organizira na Europskom trgu u 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-20-prosvjed-klima-planet.jpgDom ''Marija naša nada'' Široki Brijeg počeo s radomhttp://grude.com/clanak/?i=141806141806Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 13:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-19-dom-marija-nasa-nada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Centar je počeo s radom, a korisnici su se vratili svojim uobičajenim aktivnostima'', naveli su iz Doma ''Marija naša nada''. <p>&nbsp;</p> <p>Dom za djecu ometenu u tjelesnom i/ili psihičkom razvoju ''Marija na&scaron;a nada'' iz &Scaron;irokoga Brijega počeo je s radom u srijedu nakon &scaron;to su djelatnici prekinuli &scaron;trajk, prenosi ABCportal.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Doma su o tome javnost izvijestili putem <a title="Facebook" href="https://www.facebook.com/rehabilitacijskicentar.marijanasanada/posts/2245747768887458" target="_blank">Facebooka</a> objaviv&scaron;i fotografije &scaron;tićenika koji su u srijedu iskoristili lijepo vrijeme i većinu dana proveli u parku Sajmi&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''<strong>Centar je počeo s radom, a korisnici su se vratili svojim uobičajenim aktivnostima</strong>'', naveli su iz Doma ''Marija na&scaron;a nada''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, djelatnici Doma su stupili u &scaron;trajk 19. kolovoza zbog te&scaron;kog financijskog stanja jedine ustanove ovakvog tipa na području Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-19-dom-marija-nasa-nada.jpgPOSUŠJE: Obilježena 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosnehttp://grude.com/clanak/?i=141800141800Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-19-udivdr-po-proslava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanoj akademiji prethodilo je polaganje vijenaca kod spomenika Ludvigu Pavloviću, Sv. misa te mimohod do spomen obilježja na Trgu branitelja i polaganje vijenaca u Posušju.<p>&nbsp;</p> <p>Posu&scaron;je je danas bilo sredi&scaron;te obilježavanja 25. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović s izaslanstvom i članovima udruge, nazočio je ovoj obljetnici te se nazočnima obratio na svečanoj akademiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo se kroz ovo vrijeme, kroz ovih 25 godina kako obilježavamo obljetnice na&scaron;ih Udruga, ali i ovo vrijeme od 90. 91., pa do 95. pomalo zaboravili, pomalo razjedinili i pomalo uvjerili sebe kako je to vrijeme iza nas i kako ne treba obilježavati obljetnice. Siguran da je Hrvatska Republika i Hrvatska zajednica Herceg Bosna učinila ono &scaron;to nitko drugi u Bosni i Hercegovini nije. Dala je jedan doprinos da mi imamo mogućnost da i Republika Hrvatske osigura svoju neovisnost, svoju slobodu, unutar povijesnih granica, a s druge strane očuvali smo ono &scaron;to se moglo očuvati kada je u pitanju hrvatski narod i samu Bosnu i Hercegovinu kao takvu, kazao je predsjednik Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatska Republika Herceg Bosna se do kraja ugradila u sada&scaron;nje tkivo Bosne i Hercegovine. S te strane i ova obljetnica i svaka druga, neka bude poticaj, ne, da se mi bavimo pro&scaron;lo&scaron;ću, nego, da mladim ljudima skrećemo pozornost na isku&scaron;enja i žrtve na koje smo na jedan način ponosni kada se klanjamo svima onima koji su dali svoje živote, za njih palimo svijeće, izgovaramo molitve, danas u Posu&scaron;ju a tako i u jo&scaron; 24, 25 općina, gradova, u na&scaron;oj BiH gdje imamo svoje načelnike i gradonačelnike, naglasio je dr. Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nema u Herceg Bosni nikakve takozvanosti, međutim, nemojmo se previ&scaron;e opterećivati kada oni tako ne&scaron;to govore. Oni imaju svoje strategije bez obzira u kojem ih vremenskom razdoblju iznose, bez obzira je li to vrijeme kada smo morali posegnuti za Hrvatskom samoupravom ili neko drugo u 24. godine od rata na ovamo. Tih isku&scaron;enja će biti, jer mi nismo formalno zavr&scaron;ili ono &scaron;to smo trebali. Trebamo &scaron;tititi vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo na&scaron;ih branitelja na poseban način. Dobar dio vlasti i danas nije zavr&scaron;io kada je u pitanju pravni mir BiH, pravno uređenje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Ora&scaron;ju kada smo obilježavali obljetnicu Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg &ndash; Bosne, razgovarali smo s gosp. Plenkovićem i njegovim suradnicima da vidimo &scaron;to se jo&scaron; da uraditi sa zakonima u RH kako bi na&scaron;i branitelji imali svoje mjesto. To sve skupa nije zavr&scaron;eno, ali znamo da smo u to ugradili sve &scaron;to smo znali i bili smo za stolom i razgovarali oko toga. Ako i ima kakvih nezadovoljstava ne možemo ih popraviti nego radeći zajedno, naglasio je predsjednik Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ostanimo zajedno i budimo svjesni isku&scaron;enja koje smo svi zajedno prolazili i u ratno vrijeme, a i ovo vrijeme iza rata. Neka svaki put kada smo pali ili pogrije&scaron;ili, međusobno se razdijelili bude nauk, da vi&scaron;e takvog luksuza ispred sebe nemamo, zaključio je predsjednik Čović uz izrečene čestitke prilikom obilježavanja 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne naglasio je kako vrijednosti Domovinskog rata trebamo uvijek pamtiti, posebno žrtvu svih onih koji su svoje živote ostavili za bolje sutra i hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve nazočne pozdravio je i general Ilija Nakić, a kao domaćin, nazočnima se obratio Branko Bago, načelnik općine Posu&scaron;je pozivajući da se sjećamo i ponosimo na one koji su položili svoje živote, ali i onih koji i danas nose ratne ožiljke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanoj akademiji prethodilo je polaganje vijenaca kod spomenika Ludvigu Pavloviću, Sv. misa te mimohod do spomen obilježja na Trgu branitelja i polaganje vijenaca u Posu&scaron;ju, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-19-19-09-19-udivdr-po-proslava1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-19-19-09-19-udivdr-po-proslava2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-19-19-09-19-udivdr-po-proslava3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-19-19-09-19-udivdr-po-proslava.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-19-udivdr-po-proslava.jpgVelika pobjeda udruge Franak u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=141791141791Grude.com - klik u svijetWed, 18 Sep 2019 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-18-franak-udruga-pxl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad smo krenuli 2011., svi su nam se smijali. Sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća ih je već tužilo..<p>&nbsp;</p> <p>Udruga Franak točno u podne održala je konferenciju za novinare na kojoj se osvrnula na jučera&scaron;nju objavu odluke Vrhovnoga suda koju su nekada&scaron;nji korisnici kredita u &scaron;vicarskim francima čekali - osam godina, prenosi <strong>HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zadovoljstvo objaviti da imamo konačnu pobjedu u kolektivnoj tužbi protiv osam banaka koje su iskori&scaron;tavale hrvatski narod. Ničeg ne bi bilo bez na&scaron;eg pravnog tima, bez Nicole Kwiatkowski, koja je postavila tužbu i bez presude suca Radovana Dobronića. Potom su Trgovački i Vrhovni sud krenuli u smjeru da daju pravo bankama, ali je vrhunska tužba Ines Bojić vratila priču na pravi smjer, izjavio je predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar. Zahvalio je svim članovima i sucima Vrhovnog suda koji su, kazao je "vratili vjeru u pravnu državu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kad smo krenuli 2011., svi su nam se smijali. Sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća ih je već tužilo i očekujem da do lipnja 2023. bude ukupno vi&scaron;e od 100 tisuća tužbi, izjavio je saborski zastupnik Goran Aleksić koji je naveo kako će Vrhovni sud morati odlučiti jesu li ugovori s valutnim klauzulom u &scaron;vicarskim francima ni&scaron;tavni. Dužnicima je poručio i da ne žure s tužbama jer imaju vremena sve do 2023. godine te da pričekaju da Udruga Franak "pripremi novi teren".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aleksić poručuje da će kao saborski zastupnik poku&scaron;ati ishodovati zakonsko rje&scaron;enje, a u prilog tome pozvao se na europsku direktivu 93/13, koja državi dopu&scaron;ta zakonsko rje&scaron;avanje problema nepo&scaron;tenih uvjeta u potro&scaron;ačkim ugovorima. Aleksić napominje da se ona ne odnosi samo na one o&scaron;tećene u "slučaju franak", već i sve koji su imali i eurske i kunske kredite. "Svi dužnici, bez obzira na vrstu kredita i valutu, do 10. siječnja 2013., ugovarali su nepo&scaron;tene i zbog toga ni&scaron;tetne kamatne stope, i imaju pravo na obe&scaron;tećenje", tvrdi Aleksić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Presuda je u potpunosti u korist potro&scaron;ača, a hoće li sada biti mudrosti s jedne i druge strane da se to rije&scaron;i kroz neke nagodbe, ili će se opet prebaciti na leđa potro&scaron;ača da idu u pojedinačne parnice, jo&scaron; ćemo vidjeti, kazala je Nicole Kwiatkowski. Za razliku od Aleksića, Kwiatkowski napominje da svaka parnica nosi rizik te da kao odvjetnica nikad neće reći da je ne&scaron;to "sto posto sigurno", no kako je presuda vrlo dobra podloga da se krene u postupak "koji je vrlo izvjestan da će uspjeti".</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Pixsell/HRT<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-18-franak-udruga-pxl.jpgAko imate ove dječije proizvode, odmah ih se riješite!http://grude.com/clanak/?i=141784141784Grude.com - klik u svijetWed, 18 Sep 2019 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-18-curice-igra-lutke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za nadzor nad tržištem BiH objavila je tijekom ovog mjeseca upozorenja o više nesigurnih predmeta na tržištu, a u svim slučajevima radi se o proizvodima za djecu, većinom iz Kine. <p><br />Tako je utvrđeno da lutka "Atinil &ndash; Fashion show", čiji je uvoznik "Fis",predstavlja kemijski rizik jer sadrži di flaflate u količinama koje nisu u skladu s Odlukom o ograničenju stavljanja na trži&scaron;te igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftalate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uvoznik je poduzeo mjere povlačenja s trži&scaron;ta, povrata od potro&scaron;ača i uni&scaron;tavanja proizvoda, te obavje&scaron;tavanja potro&scaron;ača o rizicima i načinu povrata proizvoda. Preporučuje se potro&scaron;ačima, koji su kupili ovaj proizvod, da ga odmah prestanu koristiti i da vrate uvozniku uz predočenje računa kako bi dobili povrat novca &ndash; obavijestili su iz Agencije, prenosi Faktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije sigurna ni dječija stolica za hranjenje Puerri Picola HC-15 iz Kine, uvoznik Keprom. Ona, kako se obja&scaron;njava predstavlja ozbiljan rizik od ozljede za djecu jer nije stabilna i može se prevrnuti tijekom uporabe. I u ovome slučaju uvoznik je poduzeo dobrovoljne mjere povlačenja proizvoda s trži&scaron;ta, povrata od potro&scaron;ača, te obavje&scaron;tavanja potro&scaron;ača o rizicima i načinu povrata proizvoda. Također, preporučuje se potro&scaron;ačima, koji su kupili ovaj proizvod, da ga odmah prestanu koristiti i vrate uvozniku ili u trgovinu maloprodaje gdje su ga kupili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potro&scaron;ačima se preporučuje da odmah prestanu koristiti i da vrate uvozniku ili u trgovinu maloprodaje gdje su ih kupili dvije dječije hodalice iz Turske - Miniya i ES Robot, a čiji je uvoznik Mars 97.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalih nepravilnosti, one predstavljaju ozbiljan rizik od ozljede za djecu jer nisu stabilne i mogu se prevrnuti. Uvoznik je poduzeo dobrovoljne mjere povlačenja s trži&scaron;ta, povrata od potro&scaron;ača i uni&scaron;tavanja dječije hodalice, te obavje&scaron;tavanja potro&scaron;ača o rizicima i načinu povrata proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isti uvoznik imao je jo&scaron; jedan nesigurni proizvod - trotinet DJ-06255, iz Kine. Kako je obja&scaron;njeno iz Agencije, trotinet predstavlja rizik od ozljede jer je do&scaron;lo do trajnih deformacija, pucanja plastičnih dijelova i napuknuća cijevi upravljača, promjer prednjih točkova znatno je manji od propisanih 120 mm, promjer krajeva ručki upravljača manji od propisanih 40 mm&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u ovom slučaju poduzete su mjere povlačenja s trži&scaron;ta, i izdana je preporuka onima koji su kupili romobil da ga odmah prestanu koristiti i da isti vrate uvozniku ili u trgovinu maloprodaje gdje su ga kupili.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-18-curice-igra-lutke.jpgEvo koji su najčešći problemi s automobilima u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=141774141774Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-17-auto-problemi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kvarovi na motornim vozilima u BiH u prošloj godini najčešće su se odnosili na elektriku, motor i ispušni sistem.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), kvarovi na elektronici bili su 31,14 posto, a na motoru i ispu&scaron;nom sistemu 19,22 posto, pi&scaron;u Nezavisne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su rekli u BIHAMK-u, osim elektrike i kvarova u kategoriji motora i ispu&scaron;nog sistema, bilo je kvarova i na upravljačkom mehanizmu 10,87 posto, sistemu za prijenos snage 8,33 posto, karoseriji, grijanju i ventilaciji 7,87 posto, gorivu 7,25 posto, te je bilo i drugih kvarova sa sistemom punjenja, sistemom paljenja, sistemom hlađenja, bravama i alarmom te kočnicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspoređujući statistiku može se primijetiti određeni porast broja kvarova u kategoriji motor i ispu&scaron;ni sistem u odnosu na 2017. godinu, te je primijećen i porast broja kvarova u kategoriji upravljački mehanizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uzroci kvara iz oblasti elektrike odnose se najče&scaron;će na kablove, osigurače, elektromagnetne prekidače, grijače kod dizel motora, senzora i druge. Kvarovi koji se odnose na motor i ispu&scaron;ni sistem mogu biti uzrokovani potro&scaron;enim vitalnim dijelovima motora, &scaron;to se manifestira povećanom potro&scaron;njom ulja i/ili goriva, kao i lo&scaron;ijim performansama vozila poput snage ubrzanja, obrtnog momenta&hellip;&rdquo;, kažu u BIHAMK-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaju da se na osnovu prezentiranih podataka može zaključiti da građani malo pažnje posvećuju preventivnom održavanju vozila, a rje&scaron;enje toga se nalazi u povećanom nadzoru rada stanica tehničkog pregleda, izjednačavanju sistema tehničkih pregleda u oba entiteta BiH, zatim u povećanju novčanih kazni za vožnju tehnički neispravnih vozila, te osiguravanju određenih olak&scaron;ica za kupovinu novih vozila, posebno eko-vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BIHAMK-u kažu da povećanje broja registriranih vozila u BiH prati i povećanje potražnje za uslugama pomoć na cesti pa tako oni svake godine obave veći broj intervencija tehničke pomoći na cesti u odnosu na prethodnu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milija Radović, direktor Agencije za sigurnost prometa RS, kaže da vozači ne održavaju svoja vozila uglavnom iz dva razloga, a to su nemarnost i slaba financijska situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svijest se gradi dugo, treba dosta kampanja i godina. S obzirom na to da vozači malo pažnje posvećuju preventivnom održavanju vozila, na njih se može djelovati na dva načina: tako da se razvije sama svijest kod njih, ali i represijom, odnosno naplaćivanjem kazni za tehnički neispravna vozila&rdquo;, rekao je Radović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je dodao da Auto-moto savez RS ima besplatne tehničke preglede tokom godine, kada građani mogu da se odazovu i izvr&scaron;e besplatnu kontrolu tehničke ispravnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U proteklom periodu se mnogo radilo na podizanju vjerodostojnosti tehničkog pregleda, &scaron;to je i učinjeno, ali jo&scaron; nema garancije da su sva vozila ispravna. To bi mogle unaprijediti kamere i bar-kodovi koji bise trebalo naći u stanicama za tehničke preglede&rdquo;, rekao je Radović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednoj automehaničarskoj radnji kažu da probleme sa elektronikom uglavnom imaju vozila novije generacije, dok su kvarovi na mehaničkim dijelovima karakterističniji za starija vozila.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-17-auto-problemi.jpgSad je jasno, svijet tone u novi rat! Možda gori nego ikadhttp://grude.com/clanak/?i=141764141764Grude.com - klik u svijetMon, 16 Sep 2019 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-19-trump_and_putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijena nafte podivljala je nakon što su, kako Amerikanci tvrde, Iranci dronovima napali najveća saudijska postrojenja nafte, a Donald Trump je zbog toga najavio vojnu intervenciju, da preciziramo, rat.<p>&nbsp;</p> <p>I smirivanja nema. Iran je zaplijenio tanker u Hormu&scaron;kom tjesnacu, prenose iranske novinske agencije. Prema zasad nepotvrđenim informacijama, na tankeru je 11 članova posade i pripada Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a iranska garda ga je presrela pod optužbom za krijumčarenje nafte kroz zaljev, te su članovi posade uhićeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na strani Irana zasad stoje Rusi: Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako su SAD donijele "ishitrene zaključke" okrivljujući Iran za napade u Saudijskoj Arabiji.</p> <p>"&Scaron;to se tiče ishitrenih zaključaka - mi nikada nismo bili zagovornici ovakvog djelovanja", rekao je Peskov u odgovoru na pitanje CNN-a o tome kako Rusija gleda na tvit državnog tajnika Mikea Pompea, koji ukazuje na to da Iran stoji iza napada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglasila se i Kina te pozvala na suzdržanost prije nego &scaron;to se utvrdi tko je kriv za napad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amerika prijeti ratom Iranu, Rusija nije na njihovoj strani, Turčin Erdogan prijeti pu&scaron;tanjem 4 milijuna migranata u Europu, &Scaron;vedska - zemlja koja 205 godina nije ratovala naoružava se, Trump ne želi susrete s predstavnicima Danske jer želi kupiti Grenland, Kina također želi Grenland, Amerika uvela carine Kini, Kina se buni...&nbsp; a Kim Jong-un, koji gledajući sve ovo djeluje kao mirotvorac, sve to prati, vjerojatno mu pola toga nije jasno kao ni nama, ali za razliku od nas smrtnika on ima nuklearno oružje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rat gori nego ikad, možda je pred vratima. Nadamo se da će razum prevladati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-19-trump_and_putin.jpgAmerika spremna na novi rat! Cijene nafte naglo skočilehttp://grude.com/clanak/?i=141760141760Grude.com - klik u svijetMon, 16 Sep 2019 10:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-29-trump.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Saudijska Arabija u nedjelju je pokušavala pokrenuti svoja naftna postrojenja oštećena dan ranije u napadima bespilotnim letjelicama zbog kojih je prepolovljena proizvodnja nafte strateški važna za svjetsko gospodarstvo.<p>&nbsp;</p> <p>Jemenski pobunjenici Huti, koje podupire Iran i koji se već pet godina bore s vojnom koalicijom koju vodi Rijad, preuzeli su odgovornost za te napade na postrojenja goleme državne kompanije Aramca. No SAD im ne vjeruje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Irak je, pak, zanijekao bilo kakvu povezanost s napadom po&scaron;to je Wall Street Journal objavio da američki i saudijski dužnosnici ispituju mogućnost da su rakete na naftna postrojenja ispaljene iz Iraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saudijski prijestolonasljednik Mohammed ben Salmane, čija je zemlja velik regionalni suparnik Irana, upozorio je da je Rijad "spreman i kadar" odgovoriti na taj "teroristički napad".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američki predsjednik Donald Trump napisao je na Twitteru da SAD "ima razloga vjerovati da zna" tko je odgovoran za napad na saudijsko naftno postrojenje i da se priprema oružana intervencija ovisno o potvrdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Napadi dronovima na dva postrojenja naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu u subotu izazvali su požare i smanjenje proizvodnje, a odgovornost za taj napad preuzeli su jemenski pobunjenici Huti, inače povezani s Iranom,&nbsp;koji su rekli da je napade izvelo deset dronova.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No razmjeri ovog napada i preciznost koja je demonstrirana značili bi nagli i značajni porast sposobnosti Huta pa ni SAD, ni Saudijska Arabija ne vjeruju da su oni uistinu odgovorni za taj napad", pi&scaron;e CNN.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napad dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji srezao je proizvodnju za, procjenjuje se, vi&scaron;e od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu. Zbog toga su porasle geopolitičke tenzije u toj naftom bogatoj regiji, a ojačala su i strahovanja od o&scaron;trog pada ponude na trži&scaron;tima nafte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao posljedica napada&nbsp;cijene nafte na svjetskim trži&scaron;tima skočile su u ponedjeljak vi&scaron;e od 10 posto, na najvi&scaron;e razine u četiri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela jutros skočila 13 posto, na 68,05 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel poskupio 15 posto, na 60,90 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>The Wall Street Journal i američka mreža CNN pi&scaron;u, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Saudijska Arabija smanjila proizvodnju za 5,7 milijuna barela na dan, &scaron;to je gotovo polovina njezine cjelokupne proizvodnje, odnosno 5 posto ukupne svjetske proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saudijska Arabija dnevno proizvodi oko 10 milijuna barela nafte, a izvozi oko 7 milijuna barela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Vijest o napadima dronovima na saudijsko naftno postrojenje odjeknut će na svjetskim trži&scaron;tima ovoga tjedna'', kaže Ray Atrrill, strateg u Nacionalnoj banci Australije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-29-trump.jpgUspon i odavanje počasti hrvatskim vitezovima na Golubiću FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=141758141758Grude.com - klik u svijetMon, 16 Sep 2019 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-16-golubic2019-16.jpg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine je ovaj memorijalni uspon bio posebno svečan, upravo zbog toga što je ove godine bilo najviše sudionika ovog uspona, njih 23.<p>&nbsp;</p> <p>Lijepa je misao kada znamo da neki događaji i ljudi ne padaju tako lako u zaborav naroda. Toj misli svjedoči činjenica da Vrđani i njihovi prijatelji već 21 godinu organiziraju i pohode memorijalni uspon na Čabulju, na vrh Golubić, u čast dvojici Marića &ndash; Petru i Jozi koji su poginuli na tom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i prethodnih godina, memorijalni uspon se održava točno na dan pogibije Petra i Joze Marića, 14. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Nugli, preko Dobruljskog izvora, Krkovačkog klanca i jo&scaron; ponekih toponima mjesta koje nisam uspio upratiti, uz nekoliko predaha i već dobro poznatom stazom, stiglo je se na Golubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine je ovaj memorijalni uspon bio posebno svečan, upravo zbog toga &scaron;to je ove godine bilo najvi&scaron;e sudionika ovog uspona, njih 23. Iako nas je iz Nugli krenulo dvadeset i jedno, na samom Golubiću nam su se pridružila jo&scaron; dvojica momaka koji su planinarili i večer prije iza&scaron;li na samu planinu. Uz molitvu i paljenje svijeća kod spomen &ndash; ploče dvojice Marića, nastavljeno je druženje na samom vrhu uz prigodan objed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon druženja na samom vrhu, uslijedio je spust niz planinu, a druženje do večernjih sati se nastavilo u Nuglima kod obitelji Aničić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine sam pisao kako ovom događaju nedostaje mladih ljudi koji će prenositi istinu o ovome kada starijih generacija nestane&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je ove godine, ovaj događaj bio popraćen sa mladim osobama, a prosjek godina svih sudionika je iznosio 29.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka nam ovakvi događaji, koji ne smiju biti zaboravljeni, budu uvijek negdje u sjećanju. Mladi ljudi su ovog puta pisali priču o usponu na Golubić 26 godina nakon pogibije hrabrih hrvatskih vitezova. Preživjeli sudionici ovog događaja su prepričavali svoja sjećanja i priče o pok. Jozi i Petru i o samom napadu na Golubić. Mladost je ovog puta uljep&scaron;ala ovu tužnu i prkosnu obljetnicu, i dao Bog da tako bude svake godine!<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-16-19-09-16-golubic2019-21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nek' se heroji ovih događanja nikada ne zaborave...</p> <p>&nbsp;</p> <p>M.Knezović/Grude.com<br />FOTO: M.Knezović</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-16-golubic2019-16.jpg.jpgGruđani fra. Marko Bandić i fra. Andrija Majić te još 4 Hercegovačka fratra polažu svečane zavjetehttp://grude.com/clanak/?i=141746141746Grude.com - klik u svijetSat, 14 Sep 2019 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-18-franjevci_mladi_2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju će u nedjelju, pod večernjom svetom misom u 18 sati fratri Hercegovačke franjevačke provincije položit će svečane zavjete.<p>&nbsp;</p> <p>Oni su: fra Marko Bandić (župa Ružići), fra Tomislav Crnogorac (župa Posu&scaron;je), fra Zlatko Ćorić (župa Mostar), fra Emanuel Letica (župa Bukovica), fra Andrija Majić (župa Drinovci) i fra Antonio Primorac (župa Humac).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obred svečanog zavjetovanja predvodit će i svetu misu predslaviti provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenko &Scaron;teko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj dan u 11 sati na Križevcu će biti misa Uzvi&scaron;enja sv. Križa, koju će predslaviti isusovac, pater Ike Mandurić, javlja Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Uzvi&scaron;enja svetog Križa u župi Međugorje tradicionalno se slavi prve nedjelje poslije Male Gospe, a svete mise u župnoj crkvi svetog Jakova su u 7, 8, 12 i navečer u 18 sati. Krunica se moli od 17 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove je godine navr&scaron;eno 85 godina od zavr&scaron;etka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve Euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu i na koje su se popeli milijuni hodočasnika iz cijeloga svijeta.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-18-franjevci_mladi_2016.jpgNAJAVA: Dani europskog naslijeđa u općinama Grude i Posušje, te gradovima Široki Brijeg i Ljubuškihttp://grude.com/clanak/?i=141738141738Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-dani-europskog-nasljedja.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konferencija za novinare povodom manifestacije Dani europskog naslijeđa zapadna Hercegovina 2019, biti će organizirana u utorak, 17. rujna, s početkom u 11 sati, u zgradi općine Posušje (ulica Fra Grge Martića 30, Posušje).<p><br />Prisutnim predstavnicima medija obratit će se federalna ministrica kulture i sporta, Zora Dujmović, gradonačelnik Ljubu&scaron;kog, Nevenko Barbarić, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega, Miro Kraljević, načelnici Općina Grude i Posu&scaron;je, Ljubo Grizelj i Branko Bago, te ministrica Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta Županije Zapadnohercegovačke, Ružica Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na press konferenciji će biti prezentiran ovogodi&scaron;nji program manifestacije koja će biti organizirana u Ljubu&scaron;kom, &Scaron;irokom Brijegu, Posu&scaron;ju i Grudama, drugog i trećeg listopada 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-dani-europskog-nasljedja.jpegIvo Sanader hitno hospitaliziran!http://grude.com/clanak/?i=141737141737Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-25-015_sanader.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši premijer Ivo Sanader, koji u zatvoru u Remetincu izdržava zatvorsku kaznu na koju je pravomoćno osuđen u slučaju Planinska, hospitaliziran je u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga je u petak na Županijskom sudu odgođen nastavak suđenja u aferi Ina Mol u kojoj Uskok njega i prvog čovjeka mađarskog Mola, nedostupnog Zsolta Hernadija, tereti za primanje i davanje mita.<br />Kako je rekla sutkinja Maja &Scaron;tampar &Scaron;tipić, iz zatvora u Remetincu telefonski su izvijestili sud uoči rasprave da je Sanader u srijedu odveden u KBC Zagreb gdje je trebao operirati koljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, budući da su mu ustanovljeni određeni upalni procesi, nije podvrgnut operativnom zahvatu, nego je s Rebra prebačen u Kliniku Fran Mihaljević, gdje se i sad nalazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da njegov odvjetnik Čedo Prodanović, sukladno Sanaderovoj izričitoj uputi, nije bio suglasan da se rasprava provede u njegovoj odsutnosti, odgođen je nastavak ispitivanja svjedoka Stephana Hurlimana putem videolinka iz &Scaron;vicarske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-25-015_sanader.jpgGeneral Gotovina govorio o predsjedničkim izborimahttp://grude.com/clanak/?i=141735141735Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-05-gotovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umirovljeni general Ante Gotovina u Udbini je jutros nazočio otvaranju Središta za razvoj vođa "Marko Babić", gdje je između ostalog odgovarao na pitanja novinara o predsjedničkim izborima. <p>&nbsp;</p> <p>Nije odgovorio hoće li ikoga podržati u kampanji. Jedna novinarka u pitanju je spomenula i "njegovog prijatelja" Zorana Milanovića, na &scaron;to je Gotovina odgovorio: - &Scaron;to vi&scaron;e prijatelja, zapravo neprijatelj čovjeku ne treba - rekao je Gotovina. Pitali su ga novinari i hoće li podržati Miroslava &Scaron;koru. - Svatko ima pravo da se kandidira, svatko ima pravo da iziđe na izbore. Svi mi, zajedno, narod će reći kome daje prioritet - rekao je Gotovina. Na pitanje o tome za&scaron;to je odlučio biti javno neutralan i za&scaron;to ne kaže koga podržava odgovorio je: - Ja sam bio vojnik. Sad sam biv&scaron;i vojnik. Sad se bavim mojim poslom koji sam odabrao, a to je ribarstvo - prenosi njegov odgovor Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-05-gotovina.jpgMiroslav Lajčák dobio počasni doktorat na Sveučilištu u Mostaru FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=141731141731Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nj. E. Miroslavu Lajčáku dodjeljuje se počasni doktorat za izniman doprinos u području pravnih i političkih znanosti, međunarodnih odnosa kao i za zasluge u ostvarivanju ljudskih prava, očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta i ravnopravnosti naroda Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;te u Mostaru dodijelilo je titulu počasnog doktora (doctor honoris causa) Nj. E. Miroslavu Lajč&aacute;ku, ministru vanjskih poslova Slovačke, biv&scaron;em predsjedavajućem Opće skup&scaron;tine Ujedinjenih naroda i Visokom predstavniku u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić je istaknuo kako je Lajč&aacute;k tijekom svog djelovanja umjesto strahova, prijetnji i konflikata promovirao dijalog predstavnika sva tri naroda, a u korist svakoga čovjeka u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Riječ je o čovjeku koji duboko razumije kako je Bosni i Hercegovini umjesto sustava pomoći potreban sustav partnerstva te da novo vrijeme zahtjeva i nove paradigme, nove politike i nove pristupe. Sveučili&scaron;te u Mostaru prepoznalo je nastojanja i djelovanje gospodina Lajč&aacute;ka te mu na tim temeljima dodjeljuje počasni doktorat&ldquo;, rekao je rektor Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nj. E. Miroslavu Lajč&aacute;ku dodjeljuje se počasni doktorat za izniman doprinos u području pravnih i političkih znanosti, međunarodnih odnosa kao i za zasluge u ostvarivanju ljudskih prava, očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta i ravnopravnosti naroda Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na SUM-u izuzetno cijenimo i nastojanja gospodina Lajč&aacute;ka da se na&scaron;a ljestvica vrijednosti danas može temeljiti samo na prvenstvu znanosti, kulture i obrazovanja te da Bosna i Hercegovina može biti spa&scaron;ena obrazovanjem&ldquo;, objasnio je rektor Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nj. E. Miroslav Lajč&aacute;k je izrazio zahvalnost na ovoj dodjeli, jer je SUM obrazovna institucija veoma značajna u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ja sam i ostat ću uvijek prijatelj naroda Bosne i Hercegovine i neumorni zagovornik va&scaron;e borbe za bolju, zajedničku europsku budućnost&ldquo;, kazao je Lajč&aacute;k.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-13-19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata5.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-dodjela_pocasnog_doktorata1.jpgOPREZ! Ne nasjedajte na lažnu nagradnu igru HT Eronetahttp://grude.com/clanak/?i=141728141728Grude.com - klik u svijetThu, 12 Sep 2019 18:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-12-nagradna2_002.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oprez!<p>&nbsp;</p> <p>Obavje&scaron;tavamo sve na&scaron;e korisnike kako internetom kruži lažna obavijest o nagradnoj igri/anketi koju provodi HT ERONET u cilju prikupljanja informacija o korisničkom zadovoljstvu, a u kojoj se nude vrijedne nagrade - mobilni uređaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravamo kako je riječ o poku&scaron;aju prijevare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, HT ERONET nema ni&scaron;ta s anketom i nagradnom igrom, a logo i vizualni identitet na&scaron;e tvrtke koriste se bez dopu&scaron;tenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravamo na&scaron;e korisnike da ne popunjavaju navedenu anketu te da ne daju nikakve osobne podatke, stoji u priopćenju HT Eroneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-12-19-09-12-nagradna2002.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-12-19-09-12-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-12-nagradna2_002.jpgBliži li se krah BiH i EUROPE: ERDOGAN NAJAVIO PROPUŠTANJE 4 MILIJUNA MIGRANATAhttp://grude.com/clanak/?i=141722141722Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-26-erdogan_family.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoga) prijeti da će "otvoriti vrata" kako bi omogućio sirijskim izbjeglicama da napuste Tursku prema zapadnim zemljama, ako uskoro ne bude uspostavljena kontroverzna "sigurna zona" unutar Sirije.<p>&nbsp;</p> <p>Erdoganovi komentari dolaze tokom sve većih tenzija sa Washingtonom zbog ka&scaron;njenja u uspostavljanju sigurne zone, &scaron;to je prvi predložio američki predsjednik Donald Tramp, najvi&scaron;e zbog sudbine ključnih američkih saveznika, kurdskih vojnika, YPG, koju Ankara smatra terorističkom organizacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Erdoganovo upozorenje diglo je na noge cijelu Europu, a ako se krene preko BiH ova zemlja bi praktički bila ponovno u ratnom stanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-26-erdogan_family.jpg90-ih su klali hrvatske civile u BiH, 11. rujna napali New York!http://grude.com/clanak/?i=141719141719Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-110920012.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijeli svijet pamti 2977 žrtava terorističkog napada putničkim avionima na New York od 11. rujna 2001. kao tragediju koja je utjecala na put kojim se nastavila kretati naša civilizacija. <p>&nbsp;</p> <p>Tog 11. rujna 19 terorista Al-Qaide otelo je četiri američka putnička zrakoplova, usmrtilo tri tisuće ljudi, žrtvovalo vlastite živote, izazvalo nove ratove i nove poginule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva oteta aviona zabila su se u samo srce Manhattna, u popularne njujor&scaron;ke Twinse, treći se sru&scaron;io na zgradu Pentagona, a četvrti na polje u Pennsylvaniji nakon &scaron;to su dvojica putnika svladali otmičare, ali nisu znali upravljati avionom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;estorica napadača na New Yorku bili su pripadnici odreda El Mudžahid, ili su nakon rata bili obučavani u kampovima na teritoriju&nbsp;BiH, pod kontrolom Armije RBiH. Čovjek koji ih je dočekao u BiH bio je Alija Izetbegović, tada&scaron;nji predsjednik Republike BiH. U ratu su mnogi od njih počinili masovne zločine nad Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdu da je SAD prvi put u svojoj povijesti doživio napad neprijatelja na svom teritoriju, dužnosnici Bijele kuće dobili su tri minute po udaru prvog aviona, kada je sljedeći zrakoplov, također Boeing 767 United Airlinesa, uletio u južni toranj WTC-a. Dok su sve oči bile uprte na New York, pola sata nakon početka terorističkog napada Boeing 757 pao je na Pentagon, dok je u 10.03 sru&scaron;en i četvrti avion, koji teroristi nisu uspjeli dovesti do namjeravane mete zahvaljujući intervenciji dvojice putnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravstveni program WTC-a, koji se odnosi na osobe koje su preživjele napade 11. rujna, u registru ima 10.000 oboljelih od raka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>James Zadroga</strong>, njujuor&scaron;ki detektiv bio je među prvima koji je dojurio nakon &scaron;to se avion zabio u prvu zgradu blizanaca, a umro je od plućne fibroze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to je umro u dobi od 34 godine, naglo oboljev&scaron;i već samo nekoliko tjedana nakon terorističkog udara, iako je do tada bio zdrav i nepu&scaron;ač, postalo je jasno nakon obdukcije. U plućima su mu prona&scaron;li čestice talka, celuloze, kalcijeva fosfata i plastike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>David Prezant, glavni liječnik njujor&scaron;kih vatrogasaca, izjavio je za agenciju AFP kako očekuje da će postotak oboljelih rasti u budućnosti s obzirom na to da će ti ljudi stariti i s obzirom na prirodu pojedinih oblika karcinoma kakvi su rak pluća ili mezoteliom koji se razvijaju od 20 do 30 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-11-19-09-11-11092001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-110920012.jpgIzrađen dokument Strategije ruralnog razvoja ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=141717141717Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-strategija-ruralni-razvoj-zzh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radom odbora je koordinirao Pero Mandić, dok je njegov zamjenik bio Ivan Jurilj ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.<p>&nbsp;</p> <p>Početkom godine aktivno se krenulo s izradom Strategije ruralnog razvitka Županije Zapadnohercegovačke, a nositelj spomenutog procesa bilo je ministarstvo gospodarstva na čelu s ministrom Dariom Sesarom, koji je imenovao Odbor za izradu strategije sukladno odluci Vlade Županije Zapadnohercegovačke, prenosi <strong>HMS</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radom odbora je koordinirao Pero Mandić, dok je njegov zamjenik bio Ivan Jurilj ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije. Cijeli proces se odvijao u suradnji s Agronomskim i Prehrambeno-tehnolo&scaron;kim fakultetom Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer je dokument Strategije ruralnog razvitka Županije Zapadnohercegovačke predan ministru Sesaru. Isti su predali dekan Agronomskog i Prehrambeno-tehnolo&scaron;kog fakulteta, dr. sc. Ivan Ostojić i prof. dr. sc. Marko Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru dekan Ostojić se interesirao za stanje u poljoprivredi i poticanju iste na području Županije Zapadnohercegovačke, zahvalio se ministru gospodarstva i Vladi ŽZH na suradnji, te izrazio nadu da će dokument strategije polučiti rezultate jer je isti rađen u skladu s usvojenim procedurama.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-11-19-09-11-strategija-ruralni-razvoj-zzh.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. sc. Marko Ivanković, koji je bio i član Odbora za izradu ovog dokumenta detaljno je prezentirao dokument strategije ruralnog razvitka. Naglasio je važnost izdvajanja za ruralni razvitak, kao i to da je svaka od mjera iz Strategije usklađena s EU zakonodavstvom. Profesor Ivanković je predstavio strate&scaron;ke ciljeve strategije, prioritete i mjere koje su ugrađene u dokument, a neke od njih su aglomeracija kr&scaron;a, teritorijalni razvoj ruralnih područja, razvitak infrastrukture i općih usluga, razvoju ruralnog turizma i agroturizma, promocija tradicionalnih autohtonih proizvoda, ekolo&scaron;ki uzgoj i dr. Istaknuo je važnost stvaranja Kratkog lanca opskrbe u cilju potro&scaron;nje lokalnih proizvoda kroz subvencioniranje obroka za učenike, staračkim domovima, vrtićima i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar gospodarstva u Vladi Županije Zapadnohercegovačke zahvalio se svima koji su sudjelovali u izradi ovog dokumenta, članovima odbora, kao i Sveučili&scaron;tu u Mostaru na suradnji. &bdquo;Županija Zapadnohercegovačka druga je po stupnju razvijenosti u Federaciji BiH. Ovaj dokument ide u daljnju proceduru na Vladu ŽZH, potom ćemo organizirati javnu raspravu, a nakon toga poslati na usvajanje u Skup&scaron;tinu ŽZH. Županija Zapadnohercegovačka će ostati najpoduzetnija regija u BiH kroz poslovnu infrastrukturu, poslovne inicijative, proizvodnju, izvoz i sl. Razvitak ruralnih područja predstavlja važan segment u borbi ostanka i opstanka na&scaron;eg naroda u ovom kraju. Kroz ovaj dokument definirali smo jasne ciljeve i aktivnosti koje ćemo provoditi za ostvarenje istih. Želimo da ŽZH postaje i turistički privlačna regija sa svim svojim svjetski prepoznatljivim brendovima. Na svemu tom ćemo raditi, svi zajedno, jer ova zemlja i ovaj narod to zaslužuju.&ldquo; &ndash; izjavio je Sesar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pero Mandić, koji je koordinirao Odborom za ruralni razvitak naglasio je: &bdquo;Ovaj dokument je podloga za izradu projekata koji će se moći aplicirati za EU projekte. Ministarstvo gospodarstva prepoznalo je važnost izrade strate&scaron;kih dokumenata za županiju imajući na umu nadolazeće vrijeme pristupanje BiH Europskoj uniji&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-strategija-ruralni-razvoj-zzh.jpgŠvicarska Konfederacija stipendira hrvatske studente na tri razine studijahttp://grude.com/clanak/?i=141716141716Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-svicarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stipendije će se dodjeljivati u konkurenciji s kandidatima iz drugih zemalja EU-a i to na diplomskoj, poslijediplomskoj te postdoktorskoj razini studija.<p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za mobilnost i programe EU u suradnji su s Veleposlanstvom &Scaron;vicarske Konfederacije u RH objavili natječaj za jednogodi&scaron;nje stipendije &Scaron;vicarske Konfederacije za hrvatske državljane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipendiranje će se odvijati u akademskoj godini 2020./2021. Zainteresirani se kandidati mogu do 15. studenoga prijaviti za jednogodi&scaron;nju &scaron;vicarsku stipendiju, bilo da su na diplomskoj, poslijediplomskoj ili postdoktorskoj razini studija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipendije će se dodjeljivati u konkurenciji s kandidatima iz drugih zemalja EU-a i to na diplomskoj, poslijediplomskoj te postdoktorskoj razini studija. Razdijeljene su u četiri kategorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani se kandidati mogu prijaviti do 15. studenoga 2019. godine, a uz potrebne prijavne obrasce, prijavi je potrebno priložiti i otisnut i ispunjen online obrazac koji se nalazi na web-stranici Agencije za mobilnost i programe EU. Natječajnu dokumentaciju (prijavni obrasci) potrebno je zatražiti od Veleposlanstva &Scaron;vicarske Konfederacije. Ona može biti ispunjena na engleskom, talijanskom, francuskom ili njemačkom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o prijavi i potrebnoj dokumentaciji nalazi se na <a title="studenti hr" href="http://www.mobilnost.hr/hr/natjecaji/stipendije-svicarske-konfederacije-u-akademskoj-godini-2020-2021" target="_blank">poveznici</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>studenti.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-svicarska.jpgBlaženo Miholjsko ljeto nam stižehttp://grude.com/clanak/?i=141715141715Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-miholjsko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najavljena je konačno stabilizacija vremena i rast temperatura, nakon što nas je protekli vikend iznenadio jačkom promjenom vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se već od vikenda na jugu i sjeveroistoku zemlje očekuju temperature od 31 Celzijev stupanj. Sunce se očekuje i kroz idući tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je sveti Mihovil, a Miholjsko ljeto je opjevano u Bala&scaron;evićevoj pjesmi, 29. rujna, a ljeto 2019. kalendarski zavr&scaron;ava 23. rujna, u 8:50 kada nastupa jesen, već početkom rujno se počinje govoriti o Miholjskom ljetu koje izbacuje posljednje zrake sunca i topline. Mnogima je to najljep&scaron;e doba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-miholjsko.jpgČESTITKA ZA POČETAK NASTAVE IZ POSUŠJA - Besplatan prijevoz učenicimahttp://grude.com/clanak/?i=141710141710Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-posusje-srednja-strukovna-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Posušje je najmlađa općina po strukturi stanovništva u cijeloj BiH, ima najveću osnovnu središnju školu u BiH sa oko 1400 učenika..<p>&nbsp;</p> <p>Lijepa vijest iz Općine Posu&scaron;je &ndash; naime nakon &scaron;to su se zalaganjem općinskih službi te natječajnom procedurom odabranog prijevoznika konačno stekli i financijski i organizacijski uvjeti za odvijanje besplatnog prijevoza učenika, rukovodstvo Općine odlučilose na ovaj potez te će nakon održanog Kolegija u uredu Načelnika, uputiti Općinskome vijeću na usvajanje prijedlog stavljanja van snage postojeću Odluke o plaćanju participacije prijevoza učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Bago je ovim povodom rekao:</p> <p>&ldquo;Svi naslijeđeni dugovi iz ranijih perioda prema prijevozniku su sanirani, neke nove linije za prijevoz đaka utvrđene, natječajna procedura za trogodi&scaron;nji period provedena, do&scaron;li smo u situaciju da na&scaron;em najvažnijem dijelu populacije, na&scaron;im &scaron;kolarcima omogućimo u potpunosti besplatan prijevoz do &scaron;kola i nazad. Na taj način želimo kao jedinica lokalne samouprave pokazati posebnu skrb i odnos prema učenicima, njihovim roditeljima i starateljima. Kako poku&scaron;avamo i ulaganjem u &scaron;kolske objekte, &scaron;kolsku opremu i &scaron;kolska dvori&scaron;ta, učiniti sve &scaron;to možemo za &scaron;to kvalitetniji nastavni proces, ovom neuobičajenom socijalnom mjerom za prijevoz činimo dodatni iskorak u brizi o na&scaron;im &scaron;kolarcima.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron;im učenicima je da se trude i ostvaruju &scaron;to bolje uspjehe u &scaron;koli i stječu znanja i vje&scaron;tine, a na nama da im u sve to olak&scaron;amo. &bdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Općina Posu&scaron;je je najmlađa općina po strukturi stanovni&scaron;tva u cijeloj BiH, ima najveću osnovnu sredi&scaron;nju &scaron;kolu u BiH sa oko 1400 učenika, a ukupno oko 2600 učenika u četiri osnovne i dvije srednje &scaron;kole, za &scaron;kolsku godinu 2018/2019 imala je povećan broj prva&scaron;ića sa 181 na 220, gradi novu osnovnu &scaron;kolu u Posu&scaron;ju da bi rasteretila postojeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Intenzivno se rekonstruiraju &scaron;kole i ulaže u njih, a područna &scaron;kola u Čitluku se pro&scaron;iruje zbog pomanjkanja prostora i dotrajalosti. Poduzimaju se sve mjere kako bi se pomoglo u usklađivanju potreba trži&scaron;ta rada sa srednjo&scaron;kolskim obrazovanjem, odnosno oslu&scaron;kuju potrebe domaćih poslodavaca, te se aktivno partnerski surađuje sa srednjim &scaron;kolama u svim segmentima unapređenja i potpore na&scaron;im učenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve to su ohrabrujući i poticajni razlozi da i dalje nastavimo aktivno brinuti o na&scaron;im &scaron;kolarcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim potezom Posu&scaron;je se nastoji svrstati u kategoriju &ldquo;Općine &ndash; prijatelja djece&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sretan početak nove &scaron;kolske godine&ldquo;, poručuju iz Općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-posusje-srednja-strukovna-skola.jpgAS KRAMAR: Za svako oduzeto vozilo, kupac dobiva dva gratishttp://grude.com/clanak/?i=141702141702Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 17:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-019-kramar-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Kako bismo dokazali ispravnost našeg poslovanja spremni smo svakom kupcu kojem automobil bude oduzet darovati ne jedno, nego dva vozila, izjavio je direktor Auto salona Kramar Andrija Zovko.<p>&nbsp;</p> <p>"Auto salon Kramar je kompanija koja u potpunosti posluje u skladu sa zakonskim propisima i svi na&scaron;i postojeći i budući kupci ne trebaju brinuti, jer nam je transparentnost poslovanja primarna i upravo smo na toj praksi izgradili prepoznatljivo ime. Na&scaron;i kupci su to prepoznali te smo zbog spomenutih vrijednosti već godinama na vodećoj poziciji na trži&scaron;tu i kontinuirano &scaron;irimo svoje poslovanje", stoji u uvodu priopćenja jednog od najpoznatijih, regionalnih brendova u trgovini automobilima koji je odlučio razjasniti situaciju oko neistinitih navoda koji su se pojavili u javnom prostoru, a koje prenosimo potpuno:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Upravo zbog toga želimo javnosti razjasniti neistinite navode koji su se pojavili u javnom prostoru. Jo&scaron; 2016. godine institucije u BiH su informirane kako se vi&scaron;e neće izdavati potvrde proizvođača da se radi o proizvodu porijeklom iz EU, temeljem koje se kasnije izdavao EUR1 obrazac. Kao obrazloženje navode da to vi&scaron;e nije praksa, kao i da<strong> BiH jedina traži ovakve provjere</strong> te da se radi o nepotrebnom administrativnom opterećivanju, s obzirom na to da se EUR1 obrasci mogu izdati i na temelju drugih dokumenata, a ne samo na temelju potvrde proizvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uprava za neizravno oporezivanje BiH inzistira na provjerama EUR1 obrazaca, a spomenute automobilske tvrtke ne žele na zahtjev jedne institucije iz BiH izdavati naprijed navedene potvrde jer, na kraju krajeva, svako vozilo ispod &scaron;asije ima svoje podrijetlo i zemlju proizvodnje.</strong> Nadalje, belgijski carinski organi, koji su izdali sporne EUR 1 obrasce, nakon zahtjeva za provjeru istih dostavljaju odgovor da su obrasci ovjereni gre&scaron;kom njihovog djelatnika, bez konkretnih navoda o kakvoj gre&scaron;ci je riječ. Nakon ovakvog odgovora, odnosno potvrde belgijskih carinskih organa kako je sve posljedica njihove gre&scaron;ke, <strong>UNO odlučuje da Kramar mora platiti 1,7 milijuna KM, odnosno mora platiti gre&scaron;ku belgijskih carinskih organa</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prema Zakonu o carinskoj politici BiH članak 213. naknadno se knjiženje, odnosno naknadna naplata uvoznih dažbina, ne vr&scaron;i kada su potvrde o porijeklu izdali carinski organi zemlje izvoznice</strong>. Ukoliko se u okviru naknadne provjere utvrdi da te potvrde o porijeklu nisu mogle biti izdane, uvoznik objektivno nije znao niti mogao znati te okolnosti. Kao uvoznik postupali smo u dobroj vjeri i prema potvrdama koje su carinski organi izdali, vjerujući da su prije toga izvr&scaron;ili potrebne provjere.<br />Nadalje, <strong>Zakonom o carinskoj politici BiH niti u jednoj odredbi postupka naknadne naplate uvoznih dažbina nije navedeno oduzimanje robe, čime su napisi koji su objavljeni evidentno neistiniti i imaju za svrhu dovođenje u nedoumicu i zastra&scaron;ivanje kupaca te naru&scaron;avanje na&scaron;e reputacije</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokaz o svim plaćenim obvezama po osnovu indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi definiranih odredbama dostavljamo u prilogu ovog teksta. Auto salon Kramar već niz godina vozila nabavlja od renomiranih europskih dobavljača, sa svim pripadajućim jamstvima o porijeklu vozila i kilometraži. Auto salon Kramar svim potencijalnim kupcima daje na uvid broj &scaron;asije vozila preko kojeg može provjeriti svu povijest vozila u ovla&scaron;tenom servisu ili na internetu prije kupovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znamo da uspjeh nije vrlina koja se na na&scaron;em području cijeni, već se svim sredstvima žele ocrniti oni koji su uspje&scaron;ni, no nama je na&scaron;a reputacija jako važna, a znamo koliko truda ulažemo u kvalitetu i odnosom prema kupcima i partnerima. Stoga n<strong>ećemo dopustiti, usprkos učestalim pritiscima, naru&scaron;avanje ugleda i nano&scaron;enje &scaron;tete tvrtki koja uspje&scaron;no posluje već 15 godina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portali koji redom objavljuju isti, neistinit članak, žele na&scaron;tetiti Auto salonu Kramar, svim njegovim podružnicama u BiH ali i izvan nje, kao i svim zaposlenicima, partnerima i kupcima. Ovo predstavlja otvorenu zloupotrebu javnog medijskog servisa u svrhe hu&scaron;kanja i stvaranja atmosfere javnog linča. Molim stoga sve novinare da se u svom radu pridržavaju načela objektivnosti, nepristranosti, objavljivanja istinitih i provjerenih informacija, te da izbjegavaju sadržaje usmjerene na stvaranje mržnje i netrpeljivosti. Ovi su principi, svi do jednog, prekr&scaron;eni ovakvim &ldquo;izvje&scaron;tavanjem&rdquo;, u kojem se nas optužuje na temelju navodne dokumentacije određenih službi", stoji u priopćenju Auto salona Kramar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-10-19-09-10-askramar_potvrdauino-page-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-019-kramar-grude.jpgKraljević: Za udžbenike iz županijskog proračuna izdvojeno 380.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=131688131688Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-toni-kraljevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U osnovnim i srednjim školama ŽZH je počela nastava, a velik broj učenika neće morati platiti udžbenike za ovu školsku godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Županijska vlada je po prvi put uspjela osigurati besplatne udžbenike za sve učenike od prvog do petog razreda osnovnih &scaron;kola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima dopredsjednika Vlade i ministra financija ŽZH Tonija Kraljevića, za ove svrhe iz županijskog proračuna je izdvojeno 380.000 konvertibilnih maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitav&scaron;i svim učenicima, prosvjetarima i ostalim &scaron;kolskim djelatnicima početak nove &scaron;kolske godine, Kraljević je ponovio kako je sretan &scaron;to je ova županijska vlada konačno uspjela realizirati davno zacrtani projekt besplatnih udžbenika, te najavio daljnje planove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastojanja ove Vlade ŽZH će biti da u proračunima narednih godina osiguramo sredstva za besplatne udžbenike za sve na&scaron;e osnovno&scaron;kolce, kako bismo barem malo financijski olak&scaron;ali roditeljima opremanje djece za &scaron;kolu, kazao je Kraljević za Fenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Vlada ŽZH već godinama izdvaja sredstva za subvencioniranje prijevoza učenika, a ta stavka je ove godine znatno uvećana. Kroz protekli period značajna su sredstva uložena i u obnovu i opremanje &scaron;kolskih zgrada, te edukaciju prosvjetnog kadra, a sve s ciljem pružanja &scaron;to kvalitetnijeg obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-toni-kraljevic.jpgHrvatska pošta Mostar traži djelatnikehttp://grude.com/clanak/?i=131682131682Grude.com - klik u svijetMon, 09 Sep 2019 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta d.o.o. Mostar raspisuje javni oglas za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme uz probni rad u Hrvatskoj pošti d.o.o. Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>1.Stručni suradnik za kurirske usluge &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Odjelu kurirskih usluga (mjesto rada Mostar) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćni radnik za po&scaron;tanske poslove (po&scaron;tar) &ndash; 2 izvr&scaron;itelja u PP 1 (mjesto rada Mostar i Čapljina), 2 izvr&scaron;itelja u PP 3 (mjesto rada Livno i Tomislavgrad) i 3 izvr&scaron;itelja u PP 4 (mjesto rada Vitez) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operater u po&scaron;tanskom prometu &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u PP 1 (mjesto rada Čapljina), 1 izvr&scaron;itelj u PP 2 (mjesto rada Ljubu&scaron;ki), 1 izvr&scaron;itelj u PP 3 (mjesto rada Bosansko Grahovo) i 2 izvr&scaron;itelja u PP 4 (mjesto rada Novi Travnik i Kiseljak) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozač &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Odjelu upravljanja transportom (mjesto rada Mostar) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operater za sortiranje po&scaron;iljaka u unutarnjem prometu &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Odjelu sortiranja (mjesto rada Vitez) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni suradnik za razvoj usluga &ndash; 1 izvr&scaron;itelj u Sektoru informacijskih tehnologija i razvoja usluga (mjesto rada Mostar) &ndash; na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="HP Mostar" href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6761" target="_blank">Vi&scaron;e na linku</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Dnevnik.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpgPotvrđen kreditni rejting Bosne i Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=131679131679Grude.com - klik u svijetMon, 09 Sep 2019 15:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) objavila je da kreditni rejting Bosne i Hercegovine ostaje „B“ s pozitivnim izgledima.<p>&nbsp;</p> <p>Pozitivni izgledi se zasnivaju na očekivanju analitičara ove agencije da će se ekonomski izgledi BiH pobolj&scaron;ati ukoliko vlast bude formirana do kraja godine, te na očekivanjima da će nova vlast regulirati status programa s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), &scaron;to bi ubrzalo reforme i omogućilo pristup izvorima financiranja za važne infrastukturne projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema navodima analitičara, kreditni rejting može biti povećan u idućih 12 mjeseci ukoliko bude formirana stabilna vlast koja će promovirati nastavak strukturnih reformi. U tom slučaju, analitičari agencije očekuju ponovno pokretanje dijaloga s MMF-om, realno sagledavanje procjene financijske situacije u kojoj se nalaze velike javne nefinancijske tvrtke u BiH, kao i poduzimanje koraka ka smanjenju sive ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, u izvje&scaron;taju se navodi kako će rejting biti smanjen ukoliko ne bude formirana stabilna vlast, te reforme ne budu oživljene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada&scaron;nji rejting je aktuelan od 8. ožujka 2019. godine, kad je ova agencija pobolj&scaron;ala izglede sa stabilnih na pozitivne, &scaron;to je bilo prvo pobolj&scaron;anje u izgledima za dugoročni S&amp;P rejting BiH od 2012. godine, priopćeno je iz Službe za odnose s javno&scaron;ću Centralne banke BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpgKatolici slave Gospin rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=131663131663Grude.com - klik u svijetSun, 08 Sep 2019 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-gospa_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže “Gospa Mala – jesen prava!”<p><br />Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući se slavi &ldquo;mala Marija&rdquo;, spomendan Marijinog rođenja, za razliku od &ldquo;Velike Gospe&rdquo;, blagdana Marijinog uznesenja na nebo, 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, izgrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta ili barem na misu u najbližu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže &ldquo;Gospa Mala &ndash; jesen prava!&rdquo; O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao &scaron;to ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema vi&scaron;e pravog sunca i te&scaron;ko će ga biti su&scaron;iti. I pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa je vremenski međa&scaron; i pokazatelj: ako je toga dana lijepo vrijeme, bit će cijeli mjeseca lijepo. Ljeto jenjava, vrijeme je jesenskih plodova.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Proročanstvo Marijinog rođenja</strong></p> <p>Nakon pada na&scaron;ih praroditelja Adama i Eve, Bog im se ukazuje, prekorava ih i oni moraju napustiti zemaljski raj. Prema pisanju knjige Postanka, Bog progovori zmiji: &ldquo;Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti će&scaron; mu vrebati petu&rdquo; (Post 3,15).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je to navje&scaron;taj pojave i rođenja žene čiji će porod zgaziti glavu zmiji, biblijskom simbolu za Sotonu, tako da će ona roditi Izabranika koji će otkupiti i spasiti svijet. Drugi vatikanski sabor naučava, da je ba&scaron; Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema nauku Crkve Marija je u trenutku rođenja sačuvana od svake mrlje grijeha i zbog toga je zapadni i istočni kr&scaron;ćani od početka slave kao Bezgre&scaron;nu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom istoku, a od 7. stoljeća i na zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa je za&scaron;titnica Čakovca, Solina, Voćina, Lopara, Bitelića, Grabovca i drugih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Samo tri osobe imaju spomen rođenja u crkvenom kalendaru &ndash; za&scaron;to?</strong></p> <p>Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov &ldquo;rođendan za nebo&rdquo;, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje na Malu Gospu 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i zavr&scaron;etak njihova zemaljskog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: &ldquo;Joannes fuit lucifer, Maria aurora, Christi nativitas ortus solis. &ndash; Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-gospa_medjugorje.jpgPrometuje se po pretežito mokrim kolnicimahttp://grude.com/clanak/?i=131658131658Grude.com - klik u svijetSat, 07 Sep 2019 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-25-vozaci-oprez-mokri-i-skliski-kolnici-u-istri-primorju-i-gorskom-kotaru.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magla mjestimice smanjuje vidljivost na dionicama cesta uz riječne tokove i u kotlinama.<p>&nbsp;</p> <p>Dionicama cesta koje prolaze usjecima upozoravamo na moguće odrone kamenja i zemlje na kolnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa vozače molimo za oprezniju vožnju i po&scaron;tivanje privremene regulacije prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Sarajevo zapad - Tarčin (lokacija Ban Brdo) zbog klizi&scaron;ta promet je u tunelu Igman preusmjeren u pretjecajnu traku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste A1 Podlugovi - Sarajevo sjever, zbog radova promet se u dužini od 2 km odvija dvosmjerno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova u tunelu Vranduk II na dionici M-17 Zenica - Nemila, promet se tijekom dana odvija usporeno jednim prometnim trakom naizmjenično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U noćnim satima potpuna je obustava prometa u vremenu: od 00:30-01:30, od 02:00-03:30 i od 04:00-05:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Zenica - Tetovo- Nemila) zabrana je prometa za vozila preko 7,5 t.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izgradnje naplatne postaje &ldquo;Čatrnja&rdquo; na autocesti Banja Luka - Gradi&scaron;ka, promet se na mjestu izvođenja radova odvija usporeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini - &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na:<br />- M-1.8 Srebrenik - Ora&scaron;je (tunel Ormanica),<br />- M-4.2 Cazin - Srbljani,<br />- M-5 u Jajcu (most preko rijeke Plive), Lani&scaron;te - Ključ,<br />- M-6 prolaz kroz Čapljinu,<br />- M-17 Jablanica - Konjic (most kod restorana Bagrem),<br />- M-18 Jo&scaron;anica - Stup, Olovo - Semizovac, Semizovac - Vogo&scaron;ća, Kladanj - Podpaklenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-14.1 Brod - Odžak (Klakari Donji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova obustavljen je promet na R-474 Jelah - Piljužići (most preko rijeke Usore). Alternativni pravac je Jelah Polje - Siv&scaron;a - Te&scaron;anjka - Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje - Kalo&scaron;ević - Jelah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na R-425a Tromeđa - Zvirovići obustavljen je promet za teretna vozila i autobuse, dok se promet osobnih vozila obustavlja povremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko - Gunja, priopćeno je iz IC AMSBIH-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-25-vozaci-oprez-mokri-i-skliski-kolnici-u-istri-primorju-i-gorskom-kotaru.jpgEdukacije na Fakultetu strojarstva računarstva i elektrotehnike SUMhttp://grude.com/clanak/?i=131651131651Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-06-tvornica_za_ucenje_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru, Fakultet strojarstva računarstva i elektrotehnike organizira edukacije iz područja Lean menadžmenta i 3D Modeliranja.<p>&nbsp;</p> <p>Osnovna postavka Lean koncepta je unaprjeđenje proizvodnje s manje zaliha, kapitala, ljudskog rada, neispravnih proizvoda, čekanja i zastoja, uklanjanjem svih vrsta proizvodnih gubitka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavom na edukaciju polaznici će imati priliku:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- razumjeti osnovne principe i alate Lean-a,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- identificirati sve vrste rasipanja u vlastitoj tvrtki, te moći uspostaviti korake za njihovo smanjenje,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- sudjelovati u procesu uvođenja Lean menadžmenta u svoje tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacije su namijenjene menadžerima tvrtki, voditeljima odjela, djelatnicima, studentima, odnosno svima koji žele steći znanje iz Lean menadžmenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacije će se održavati u prostorijama &bdquo;Tvornice za učenje&ldquo; Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Tvornica za učenje je edukacijsko okružje koje simulira rad tvornice i uvjete u njoj tako da polaznici seminara cijelo vrijeme rade u stvarnim uvjetima tvornice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavači na seminaru su nastavnici i istraživači čije je područje zanimanja organizacija proizvodnje, upravljanje lancem nabave, lean menadžment:</p> <p>&nbsp;</p> <p>dr.sc. Željko Stojkić, izvanredni profesor FSRE Mostar</p> <p>dr.sc. Ivica Veža, redovni profesor FESB Split</p> <p>mag. ing. mech. Igor Bo&scaron;njak, asistent na FSRE Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim profesora na seminaru će svoja iskustva u primjeni Lean alata predstaviti Lean treneri iz lokalnih tvrtki. Seminar &bdquo;Osnove Lean menadžmenta&ldquo; je prvi u nizu od planiranih edukacija iz područja Lean menadžmenta.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-06-19-09-06-solidworks-motion-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Edukacija 3D modeliranje, osnovni nivo</strong></p> <p>Prijavom na edukaciju 3D modeliranje, osnovni nivo i kori&scaron;tenjem CAD programa polaznici mogu naučiti kako nacrtati, dizajnirati i vizualizirati prostorne oblike, tj. dati im treću dimenziju i postaviti ih u virtualni prostor. Cilj je naučiti modelirati sve &scaron;to polaznici zamisle - od stvarnih 3D modela proizvoda i njihovih detaljnih crteža do specijalnih efekata i simulacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacije su namijenjene studentima tehničkih fakulteta, srednjo&scaron;kolcima, tehničarima, inženjerima, kao i svim zainteresiranim djelatnicima tvrtki iz metalnog i drugih sektora, odnosno svima koji žele ući u svijet 3D modeliranja i dizajna. Edukacije će se održavati u prostorijama Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike s licenciranim SolidWorks paketima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavač je nastavnik i istraživač čije je uže područje zanimanja dizajn proizvoda:</p> <p>&nbsp;</p> <p>dr.sc. Neboj&scaron;a Ra&scaron;ović, docent na FSRE</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacija &bdquo;3D modeliranje osnovni nivo&ldquo; je ujedno uvod za slijedeću edukaciju &bdquo;3D Modeliranje napredni nivo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija i obrazac prijave za edukacije 3D Modeliranje i Lean menadžment možete pronaći na web stranici Tvornice za učenja Fakulteta strojarstva računarstva i elektrotehnike: <a title="SUM" href="http://learningfactory.fsre.sum.ba" target="_blank">http://learningfactory.fsre.sum.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-06-tvornica_za_ucenje_1.jpgPlenković, sa najbližim suradnicima danas dolazi u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131645131645Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-30-plenkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak navečer je u Orašju predviđeno sudjelovanje premijera Plenkovića na manifestaciji “Večer Hercegovine u Posavini”.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će u petak u bosanskoj Posavini na svečanosti povodom potpisivanja ugovora o financijskoj potpori projektima od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, te na manifestaciji &ldquo;Večer Hercegovine u Posavini&rdquo;, priopćeno je u četvrtak iz vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenković će u Franjevačkom samostanu u Tolisi nazočiti svečanosti povodom potpisivanja ugovora o financijskoj potpori RH za provedbu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata bosanskohercegovačkih Hrvata, a nakon toga će se u Ora&scaron;ju sastati s predsjednikom vlade Županije PosavskeĐurom Topićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak navečer je u Ora&scaron;ju predviđeno sudjelovanje premijera Plenkovića na manifestaciji &ldquo;Večer Hercegovine u Posavini&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno iz vlade, uz premijera će biti potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar državne imovine Mario Banožić, državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, te državna tajnica za političke poslove Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-30-plenkovic.jpegVozači u BiH duguju milijune maraka za prometne prekršajehttp://grude.com/clanak/?i=131641131641Grude.com - klik u svijetThu, 05 Sep 2019 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-radarska-kontrola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milijuni maraka od naplate kazni za prometne prekršaje svake godine pune proračune u našoj zemlji, dok jednako toliko vozači duguju za prometne kazne. <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan dug vozača u BiH za prometne prekr&scaron;aje iznosi blizu 60 milijuna KM među kojima je i jedan Tuzlak s dugom od 51.484 KM, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA BiH), vozači u FBiH duguju gotovo 36,5 milijuna KM, a u RS-u 19,6 milijuna KM za prometne prekr&scaron;aje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezne uprave svake godine imaju pune ruke posla kada je riječ o prinudnim naplatama neplaćenih prekr&scaron;ajnih naloga, uključujući i kazne za prometne prekr&scaron;aje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveće pojedinačno dugovanje evidentiranih prekr&scaron;itelja u registru novčanih kazni je u iznosu od 51.484 KM", saznaje se iz MUP-a Tuzlanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od siječnja do kolovoza ove godine MUP USŽ naplatio je 835.592 KM od kazni sa prometne prekr&scaron;aje, dok je pro&scaron;le godine naplatio 2,4 milijuna KM. "Prema posljednjim evidencijama jedan od građana na području općine Bihać ima neizmirenih novčanih dugovanja po osnovu prekra&scaron;aja oko 11.000 KM", rekli su iz MUP-a USŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći prometni prekr&scaron;aji koje čine vozači u BiH odnose se na vožnju u alkoholiziranom stanju i prekoračenje dozvoljene brzine kretanja vozila.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-radarska-kontrola.jpgViše od 200 biznismena i političara na konferenciji u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=131632131632Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-18-mostar-panorama-orca-mepas-hum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konferencija se održava u organizaciji Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i Večernjeg lista..<p><br />Konferencija "Inicijativa 20+5+6 - Stanje i perspektive ekonomskog razvoja" na kojoj se očekuje sudjelovanje vi&scaron;e od 200 biznismena, predstavnika izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti te međunarodnih organizacija prisutnih u na&scaron;oj zemlji, održat će se danas, 4. rujna, u hotelu Mepas u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konferencija se održava u organizaciji Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i Večernjeg lista, a pod pokroviteljstvom Izaslanstva Europske komisije u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Inicijativa 20+5+6" koja će biti u fokusu konferencije, predstavlja set prijedloga novih zakona, izmjena i dopuna postojećih zakona te izmjena i dopuna podzakonskih akata, s ciljem rasterećenja gospodarstva i pobolj&scaron;anja poslovnog ambijenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru konferencije "Inicijativa 20+5+6 - Stanje i perspektive ekonomskog razvoja" bit će održana dva panela. Prvi panel nosi naziv "Za&scaron;to je rasterećenje gospodarstva prioritet za rast i razvoj bh. dru&scaron;tva?", a o toj temi govorit će panelisti Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, Miljenko Crnjac, direktor i vlasnik kompanije M.C.I. iz &Scaron;irokog Brijega, Petar Ćorluka direktor i vlasnik kompanije Violeta Grude, Branimr Muidža, direktor Tvornice cementa Kakanj, Snježana Koepruner, direktorica kompanije GS-TMT Travnik i Adem Hanić, direktor TMD Group Gradačac.<br />Moderator ovog panela je Marin Ivani&scaron;ević, vlasnik i direktor računovodstvene kuće Revicon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sinergija kreatora ekonomskih politika &ndash; predstavnika vlasti i poslovne i međunarodne zajednice &ndash; u kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta" naziv je drugog panela. O toj temi govorit će panelisti Fadil Novalić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Jelka Milićević, ministrica financija Federacije BiH, Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a i Khaldoun Sinno, otpravnik poslova Izaslanstva Europske unije u BiH.<br />Moderator drugog panela je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konferencija u Mostaru okupit će na jednom mjestu poslodavce i predstavnike izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti te omogućiti da se u direktnom razgovoru dobiju stavovi predstavnika izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti o zakonskim rje&scaron;enjima koja je predložilo Udruženje poslodavaca FBiH kroz "Inicijativu 20+5+6".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-18-mostar-panorama-orca-mepas-hum.jpgStigla očekivana promjena vremena: Kiša i pad temperaturehttp://grude.com/clanak/?i=131618131618Grude.com - klik u svijetTue, 03 Sep 2019 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-kisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje umjereno do pretežito oblačno vrijeme. <p>&nbsp;</p> <p>U jutarnjim satima, ki&scaron;a, pljuskovi i grmljavina se očekuju u zapadnim i sjeverozapadnim područjima, gdje će biti i intenzivniji, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijepodne se oborine očekuju i u ostatku zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja dana, oborine će oslabiti, a mjestimično i prestati. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjevernog smjera, a u Hercegoivni na trenutke i pojačana bura. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 20, a najvi&scaron;a dnevna od 20 do 26 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjereno do protežito oblačno vrijeme bit će i sutra. Poslijepodne, u sredi&scaron;njim i jugozapadnim područjima sa slabom ki&scaron;om ili kratkotrajnim pljuskom. Jutarnja temperatura od 7 do 13, na jugu do 16, a najvi&scaron;a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveroistoku do 30 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično vrijeme očekuje nas i u srijedu,, umjereno do pretežito oblačno vrijeme. U jutranjim satima ki&scaron;a se očekuje ponegdje u sjevernim područjima. Tijkom dana u sredi&scaron;njim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. Jutarnja temperatura od 10 do 15, na jugu do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 19 do 25, na jugu i istoku do 30 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-kisa.jpgRatko Periću, kako ćeš proći na Božjem sudu!? Pokojni biskupi, kako ste vi prošli?http://grude.com/clanak/?i=131612131612Grude.com - klik u svijetMon, 02 Sep 2019 16:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-02-fra-martin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Martin Planinić hercegovački je franjevac duboko involviran u Hercegovački slučaj. Mogli bismo ga nazvati i izravnom žrtvom Hercegovačkoga slučaja. Široj javnosti je poznat po knjigama s tematikom iz Drugoga svjetskoga rata pa su ga neki nazivali NDH nostalgičarom.<p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali su s njim novinari iz Dnevnog lista, Slobodne Dalmacije i Styrijinog Expressa o Hercegovačkom slučaju i njegovom sada&scaron;njem statusu. </p> <p>Sve razgovore Hercegovački portal prenosi u cijelosti, bez cenzure.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><em><strong>Odlučili smo u ovom broju obaviti razgovor s fra Martinom Planinićem o temi koja nas odavno priti&scaron;će o Hercegovačkom slučaju. Hvala mu &scaron;to se odazvao. Fra Martine, dobro do&scaron;li u na&scaron;u redakciju.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Necenzurirani članak:</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to imate reći na samom početku?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Tko ustanovi bilo kakvu netočnost neka me upozori. Teolo&scaron;ke probleme, koje mi je otvorio Hercegovački slučaj, ostavljam za poslije. No, ne znači da ne&scaron;to i glede teologije ne će biti usputno rečeno. Prije nego prijeđem na sam predmet koji vas zanima moram reći: Ne smijemo, zbog velike zategnutosti među oba klera zaboraviti na na&scaron;u veliku međusobnu ljubav. Mi hercegovački franjevci ne smijemo zaboraviti da je zaslugom biskupa dr. Petra Čule u&scaron;ao partizanski zločin nad nama u Pastirsko pismo zbog kojega su oti&scaron;li u zatvor i blaženi kardinal Alojzije Stepinac i biskup Čule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čuo sam od starijih fratara da se u vrijeme nesta&scaron;ice dijelio zadnji zalogaj. Čuo sam i da je svjetovni svećenik znao na leđima donijeti vreću bra&scaron;na u mostarski samostan u doba nesta&scaron;ice. Svake godine bila je izmjena čestitaka za Božić i Uskrs između hercegovačkih franjevačkih i hercegovačkih svjetovnih bogoslova. Svjedočim za to. Jer, to je bilo i u doba moga studija. Želio bih da sada, u vrijeme tame, stariji svećenici, dok su jo&scaron; živi, &scaron;to vi&scaron;e iznesu primjera obostrane ljubavi koja je, nema dvojbe, bila među nama prije početka Hercegovačkog slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Otkad datira Hercegovački slučaj?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne želim govoriti &ldquo;ab Urbe condita&rdquo;. Tko želi gledati na Hercegovački slučaj iz daleke pro&scaron;losti neka pročita knjige: &ldquo;Hercegovački slučaj&rdquo; od dr. fra Jerke Mihaljevića i &ldquo;Istina o Hercegovačkom slučaju&rdquo; od dr. fra Viktora Nuića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Odakle bismo onda počeli?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP</strong>: Od mojih studentskih dana. Počeo sam studirati u Visokom 1961. Prekinuo sam studij zbog vojne obveze od 1962. do 1964. I nastavio ga u Visokom 1964-1965. Nakon toga sam produžio sa studijem u Sarajevu od 1965. do 1968.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to možete reći iz toga razdoblja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Reći ću &scaron;to sam sigurno čuo, iako se ne sjećam ni kada ni od koga. Čuo sam jo&scaron; u Visokom da je u tijeku ostvarenje onoga &scaron;to je biskup dr. Petar Čule započeo 1942., kad je postao biskup mostarsko-duvanjski i administrator trebinjsko-mrkanski, i obnovio 1958. nakon svoga izlaska iz zatvora. Budući da je biskup Čule oti&scaron;ao u zatvor 1948., odgođen mu je plan za punih deset godina. Do&scaron;ao je, nakon zatvora, u Mostar 1958. I ubrzo je počeo s davno započetim planom da neke župe pripadnu biskupijskom svećenstvu. Nisam tada znao koje su. Budući da to sada znam, nabrojit ću ih: Blagaj, Crnač, Čapljina, Čitluk, Gradina, Grljevići, Grude, Klobuk, Kongora, Jablanica, Mostarski Gradac i Nevesinje. U nevezanim razgovorima čulo se da ga je provincijalov zamjenik fra Jerko Mihaljević pitao o toj njegovoj namjeri i da je dobio odgovor kako to treba prepustiti budućnosti. Budući da je do&scaron;la u javnost informacija da se rje&scaron;ava problem župa u Rimu, jer se počelo ostvarivati &scaron;to je biskup Čule pokrenuo, fra Jerko je htio provjeriti točnost te informacije pa je uputio biskupu pismo. Biskup mu je doslovce odgovorio 31. ožujka 1962: &ldquo;Mnogopo&scaron;tovani!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zar je potreba, da se brukamo pred Svetom stolicom iznoseći nepotrebno sve ove stvari? &ndash; Nama treba odmah jo&scaron; najmanje 100 svećenika, uzev&scaron;i u obzir da imamo i staraca i bolesnika. Ako bi slučajno do&scaron;lo da se uvede jo&scaron; i vjeronauk u &scaron;kole, trebali bismo odmah toga momenta 150 svećenika, a to je broj, koji mi nećemo postići ni kroz 30 godina, budući da će mnogi sada&scaron;nji svećenici i umrijeti. Na&scaron;a dakle generacija neće imati prilike, da traži nove pozicije, nego samo da popuni i održi već postojeće, pa stoga pustimo tu brigu novoj generaciji, kad već budemo u grobu.&rdquo; To je biskup Čule napisao fra Jerki Mihaljeviću dok je iza leđa u Rimu i bez dogovora s fra Zlatkom Ćorićem, onodobnim provincijalom, radio na ostvarenju svoga plana. Jo&scaron; se čulo da je ispred Svete Stolice poslan beogradski nadbiskup gospodin Gabrijel Bukatko da snimi stanje na terenu. Prema toj informaciji koja je kružila među nama, Bukatko nije dolazio u mostarski samostan na razgovor s fratrima nego je prenio Svetoj Stolici samo ono &scaron;to je čuo od biskupa Čule. Do&scaron;lo je do nas i ne&scaron;to sablažnjivo. Netko je od vatikanskih službenika tražio od provincijala fra Zlatka Ćorića da mu dadne deset tisuća dolara, ako želi da se taj spor rije&scaron;i u korist hercegovačkih fratara. Fra Zlatko se sablaznio i nije pristao na taj nagovor. Lijepo molim, da se to provjeri i do istine dođe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Ima li smisla govoriti i &scaron;to se samo čulo pa makar i bez provjere izvora.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Ima. I to je vrijedno za povjesničare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Kad ste čuli da treba predati neke župe?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Čuo sam to od fra Leonarda Oreča 1967., kad nas je do&scaron;ao u Sarajevo posjetiti. U nevezanom razgovoru o svemu i svačemu nabrojio nam je župe koje treba predati: Crnač, Gradinu, Grljeviće, Grude i Mostarski Gradac. Nije se znalo ni kada ni dokada. Čuli smo negdje u studenom 1967. da ih treba predati u roku &scaron;est mjeseci. Početkom 1968. doznali smo da to treba provesti u nedjelju 12. svibnja 1968. &Scaron;to smo čuli mogli smo ubrzo i provjeriti čitajući na&scaron;e glasilo &ldquo;Mir i dobro&rdquo;. U tom glasilu nalaze se i osvrti provincijala fra Rufina &Scaron;ilića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Gdje Vas je zatekao taj dan?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Zatekao me u Konjicu. Budući da sam kao svećenik studirao posljednju godinu u Sarajevu i da mi je Konjic bio najbliža na&scaron;a župa, dolazio sam na poziv župnika fra Brune Ćesića pomoći konjičkim fratrima. Ne znam koji je bio razlog njegovu pozivu u svibnju, ali je sigurno da sam mu se odazvao i do&scaron;ao mu u subotu 11. svibnja 1968. popodne da bih noćio i sutra mu (u nedjelju 12. svibnja) bio pri ruci. Ni&scaron;ta podrobno nisam čuo u Konjicu osim izričaja da to treba učiniti bez odgađanja. Kad sam se pak vratio u Sarajevo, čuo sam od bogoslova da je buna u svim župama. &Scaron;to sam čuo to sam i pročitao u &ldquo;Oslobođenju&rdquo; od 13. svibnja 1968. Zapanjujuća je vijest bila da je svećenik iz Crnča odvezen i da je u Grudama zazidana crkva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Ipak su vam oduzete dvije župe!</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Točno! To su Grljevići i Gradina, moja rodna župa. Ne znam &scaron;to je bilo u Grljevićima. Znam &scaron;to je bilo u mojoj rodnoj župi Gradini. Don Srećko Majić, imenovani župnik, rekao je da ne će ući u obijenu kuću. Straža je to povjerovala pa se povukla. U međuvremenu, on se nastanio u kući Ivana Cvitanovića iz moga sela i iskoristio prigodu kad su njegovi suradnici obili župni stan. I on je u&scaron;ao u obijeni stan. To je činjenica. Uz tu činjenicu vezane su i namje&scaron;tene pucnjave i krađa jezička sa zvona da bi ljaga pala na fratarsku rodbinu. Tomu u prilog donosim dvije činjenice: Pa&scaron;čara oti&scaron;la u zrak, a pas ostao živ. Jezičak, &scaron;to ga je tobože ukrala fratarska rodbina, nađen je u ogradi blizu crkve. To su činjenice. Uskraćujem tumačenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Iako ne želite govoriti ab Urbe condita, ipak biste morali iznijeti neke Vama poznate činjenice.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jerko Mihaljević: &ldquo;Hercegovački slučaj u svijetlu dokumenata&rdquo;. Humac 1976. str. 56.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Poslu&scaron;at ću Vas i reći ne&scaron;to, unatoč opasnosti da pogrije&scaron;im. Ostavljam po strani neistraženi problem bosanskih krstjana, popove glagolja&scaron;e, odlazak bosanskog biskupa sa njegovim kaptolom u Đakovo i praktični nestanak katoličkog svećenstva u Bosni. Poći ću od činjenice da su Franjevci, nakon svoga dolaska, djelovali u Bosni kao misionari i tijekom vremena preuzeli su i redovitu brigu za vjernike. I ostali su u Bosni cijelo vrijeme turske okupacije i dočekali dolazak nadbiskupa dr. Josipa Stadlera s njegovim novim suradnicima, svjetovnim svećenicima. Budući da je Austro-ugarska htjela germanizirati Bosnu i Hercegovinu, zatražila je od Svete Stolice da uvede u Bosnu svjetovno svećenstvo, ne bi li odvojila narod od franjevačkog utjecaja. Ne znam ni kako ni kojim smjerom je to i&scaron;lo, ali znam sigurno da je papa Leon XIII. uveo u Bosnu redovitu hijerarhiju svojom bulom &ldquo;Ex hac augusta&rdquo; 5. srpnja 1881.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko želi znati vi&scaron;e neka pročita: &ldquo;Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini&rdquo; od dr. fra Berislava Gavranovića, &ldquo;Lucerna lucens&rdquo; od dr. fra Ignacija Gavrana i &ldquo;Bosanski franjevci i nadbiskup dr. Josip Stadler&ldquo;, od dr. fra Velimira Blaževića. Držim da je Sveta Stolica mogla uvesti redovitu crkvenu hijerahiju u Bosni samo od svećenika franjevaca, bez svjetovnih svećenika. No, to nije učinila nego je omogućila dolazak svjetovnom kleru. Ovo moje mi&scaron;ljenje ne kosi se s generalom fra Konstantinom Koserom koji je u jednom broju Glasa koncila (nisam siguran ili je to bilo 1970. ili 1971.) kazao da franjevci kao redovita hijerarhija mogu imati svoje metropolije i sufragane biskupije. Prije toga, dobro se sjećam da je fra Rufin pričao kao mu je kardinal Aggaginian (Agađinian) rekao: &ldquo;&Scaron;to se borite toliko za župe u Hercegovini? Idite u misije i dat ću vam gotove nadbiskupije i biskupije u jednom misijskom području.&rdquo; Na to sam dobacio: &ldquo;Do dolaska Austrije&rdquo;, na &scaron;to se fratarski skup grohotom zasmijao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: To se odnosi na Bosnu, a nas zanima Hercegovina?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nemoguće je govoriti o Hercegovačkom slučaju bez kratkog osvrta na uspostavu redovite hijerarhije u Bosni, jer je tim činom Sarajevo postalo nadbiskupija s dvije sufragane biskupije &ndash; Mostarom i Banjalukom. (&Scaron;to je sve bilo u istočnoj Hercegovini i kako su fratri iz nje nestali, razgovarajte s na&scaron;im fratrom sveučili&scaron;nim profesorom u Mostaru dr. fra Andrijom Nikićem.).<a name="_ftnref1" href="http://hercegovackiportal.com/2019/09/02/necenzurirano-osvrt-fra-martina-planinica-na-objavljeni-intervju/#_ftn1">[1]</a> U sklopu uspostave redovite hijerarhije nije se mogla zaobići ni Hercegovina. Morao je onodobni biskup fra Pa&scaron;kal Buconjić podijeliti župe između franjevaca i svjetovnih svećenika u zapadnoj Hercegovini. On je odredio da istočna Hercegovina pripadne njima, a zapadna franjevcima, ne samo s postojećim nego i s budućim župama. Tomu se usprotivila Austro-ugarska pa je biskup Buconjić morao dati neke župe svjetovnom kleru, praktično nepostojećem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li to bilo u redu?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>MP Ne! Nije bilo u redu određivati &scaron;to će nepostojeći svećenici dobiti. Kad ih bude, imat će i oni svoj životni prostor, ako budu tu djelovali. Trebalo je čekati dolazak novih svećenika pa tek onda u bratskom dogovoru ponuditi im životni prostor. Budući da je sve to &ldquo;austrougarsko maslo&rdquo; mogu barem upitati: Je li izvan snage sve &scaron;to je Austro-ugarska tražila od Svete Stolice, ako to traženje nije ostvareno do dolaska pape Pija X.? Kako se to može složiti s njegovom zabranom petljanja Austro-ugarske u crkvene poslove? U vrijeme dolaska Pija X. postojala je Austro-ugarska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li biskup Buconjić o&scaron;tetio franjevce?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Te&scaron;ko je na to odgovoriti, ali, istini za volju, treba priznati da biskup Buconjić nije naredio da fratri osnuju župe i da osnovane župe dadnu svjetovnim svećenicima. On je omogućio svjetovnim svećenicima osnivanje župa koje je morao imenom označiti zbog državnoga pritiska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jesu li svjetovni svećenici osnovali te Buconjićeve župe?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne! Ni govora. Do 1918. svjetovni svećenici nisu osnovali nijednu od Buconjićevih župa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Tko ih je osnovao?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>MP Osnovali su ih franjevci radi pastoralnih razloga. I te im je župe 1923. ponudio biskup fra Alojzije Mi&scaron;ić zbog nedostatka svjetovnog klera. Biskup Buconjić i don Marijan Kelava napravili su ugovor koji je odobrila Sveta Stolica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to je konačno učinio biskup Čule prije izbijanja Hercegovačkog slučaja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> On je iza leđa franjevacima radio na abrogaciji (opozivu) Dekreta iz 1923. i uspio je. Budući da je bez dogovora s franjevcima to radio, uradio i to netaktično provodio pa je izazvao protiv sebe i hercegovački puk i hercegovačke franjevce. I, eto, to bi bila srž Hercegovačkog slučaja, reakcije na neprimjerenu akciju biskupa Čule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to je s dekretom Romanis pontificibus?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Budući da se nije naziralo rje&scaron;enje, Sveta Stolica je izdala dekret Romanis pontificibus u kojem nam je dala samo tri župe od njih jedanaest. Nije samo to njezina pogrje&scaron;ka nego i to &scaron;to je rezidenciju u Čapljini dala svjetovnom svećenstvu u trajni posjed bez ikakve fratarske nazočnosti u Čapljini. Budući da franjevci nisu pristali na to, produžio se Hercegovački slučaj u novi nedogled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Koliko nam je poznato general K. Koser nagovarao vas je na pristanak.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da. Nagovarao nas je. No čuo je i na&scaron;e razloge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Dolazio je i isusovac o. Vlado Vla&scaron;ić, brat va&scaron;ega fratra fra Vlade Vla&scaron;ića.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP :</strong>Da. Dolazio je kao apostolski vizitator i provoditelj Dekreta. Razgovarao je s nama skupno u svakom distriktu i poslije osobno sa svakim fratrom i svjetovnim svećenikom. On je dao svoje izvje&scaron;će o neprovedivosti Dekreta pa se časno i po&scaron;teno povukao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li onodobno starje&scaron;instvo uputilo svoj stav Svetoj Stolici?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da, uputilo je svoj glasoviti &ldquo;Non possumus&rdquo;. U tom dokumentu iznesene su zapreke &scaron;to stoje na putu izvr&scaron;enju Dekreta. Ubrzo je ispred uprave Reda poslan fra Andrija Bonni obaviti &ldquo;sječu knezova&rdquo;. Nakon njegova odlaska nastupila je pravna blokada koja jo&scaron; traje. Ne zamjeram Svetoj Stolici ustrajnost na izvr&scaron;enju Dekreta. Zamjeram joj &scaron;to nije pobila razloge na&scaron;ega &ldquo;non possumus&rdquo;. Po svaku cijenu tražiti izvr&scaron;enje Dekreta niti je taktično niti je po&scaron;teno niti služi na čast Crkvi, u kojoj je takva okrutnost vi&scaron;e stoljeća žalosna svagda&scaron;njica. Mora se rečeno izvr&scaron;iti pa makar cijeli svijet propao. Cijeli svijet nije propao, ali je Crkva među nositeljima visoke vlasti rastrgana kao janjeća mje&scaron;ina među zvijerima. To je rezultat crkvenoga terora, ozakonjena u Srednjem vijeku i dana&scaron;njega terora komu se kraj ne nazire. No, vi&scaron;e o tom, ako vas bude zanimalo moje teolo&scaron;ko gledi&scaron;te koje mi je rastvorio Hercegovački slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to je bilo nakon toga?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Pred kraj svoga biskupovanja biskup Čule je potvrđivao na&scaron;e promjene i uveo kakav-takav red u biskupiji. Isto to nastavio je i njegov nasljednik biskup Pavao Žanić. Biskup, pak, dr. Ratko Perić, umjesto da tako nastavi, po&scaron;ao je po&scaron;to po to i to doslovce provesti Dekret, ne uvažavajući proteklo vrijeme i njegovo novo breme. On je dugo s fratrima razgovarao i kao papiga ponavljao latinsku frazu &ldquo;ad literam&rdquo; = &ldquo;doslovce&rdquo;. To njegovo &ldquo;ad literam&rdquo; bacalo je u aut sve franjevačke prijedloge. Ča&scaron;a se ipak napunila i prelila kad je, u jeku rata, dok jo&scaron; nije mogao biti siguran da ne ćemo morati Mostar napustiti, zatražio Cim, Rudnik i Iliće sa svim na&scaron;im stanjem i imanjem. Čulo se da je odgovorio, upitan &scaron;to je to uradio: &ldquo;U mutnu se lovi!&rdquo; &Scaron;to je mislio loviti i uloviti? Ne znam. Sve su prilike da je lovac postao lovinom, episkopatu na sramotu, a Crkvi na veliku i nepopravljivu &scaron;tetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jesu li svjetovni svećenici imali ijednu župu u zapadnoj Hercegovini pred izbijanje Hercegovačkog slučaja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da! Imali su &scaron;esnaest dana&scaron;njih župa. Navest ću ih ne razlikujući gotove od osnovanih: Glavatičevo, Drežnica, Bijelo Polje, Sutina, Kru&scaron;evo, Gabela, Studenci, &Scaron;ipovača-Vojnići, Jare, Polog, Ledinac, Vir, Vinica, Ra&scaron;eljke, Grabovica i Prisoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Kakav bi bio položaj fratara da je proveden Dekret?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne znam &scaron;to bih rekao: lo&scaron; ili grozan. Jer, gubimo obje obale Neretve. Lijevu od Čelebića do Metkovića, a desnu, izuzev&scaron;i &Scaron;urmance, selo međugorske župe, od Jasenice do Metkovića. Otjerani s Neretve možemo se povlačiti do Atlantika. A kud onda?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Čuje se ipak da vam je zagarantirana polovina vjernika!?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Tako je na papiru. A u stvarnosti je drukčije. To je pro&scaron;irenje istočne Hercegovine na zapad. A poznato nam je da je u istočnoj Hercegovini bilo srbljenja preko pravoslavlja i turčenja preko islama. Budući da je istinita narodna izreka: &ldquo;Tko tuđe prisvaja, njegovo pusto ostaje&rdquo;, i da su svjetovni svećenici stalno prisvajali franjevačko, tjerajući ih pred sobom, po ustaljenoj praksi, opet ćemo sve dijeliti napola kad im izmakne ono njihovo. Budući da se oni ne će vraćati u Drežnicu, izgubljeno će nadoknaditi, oduzimajući na&scaron;e. Mogao bi biskup mirne du&scaron;e po tom načelu, kako bi dobio izgubljenu polovinu vjernika, osnovati župu i u Rodoču i u Jasenici, a nas zbiti u mostarski samostan. U čudu pitan: Je li itko od braće rekao prigodom diobe, da mu je osigurana polovica od očeva imetka, kad on, ne bitno kako, izgubi ne&scaron;to od svoga dijela?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Niste Vi, koliko nam je poznato, bili akter u Hercegovačkom slučaju ni na početku ni na nepotpunom zavr&scaron;etku. Za&scaron;to ste oti&scaron;li iz Veljaka na Tepčiće?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> To bih osvijetlio jednom &scaron;aljivom zgodom. Kad smo na Humcu imali svoj službeni skup i do&scaron;li na ručak, svatko je bez nekih posebnih kriterija zauzimao zadnje mjesto. Tako sam pomičući se prema vrhu do&scaron;ao skoro do sama vrha. Kad mi je netko &scaron;aljivo dobacio da sam se visoko popeo, uzvratio sam: &ldquo;Uzvisila me bratska poniznost.&rdquo; Dok je fra Rufin &scaron;titio fratre svojim ugledom i svojim umijećem, bilo ih je koji su se isticali kao borci. Kad je nestalo fra Rufina i njegove za&scaron;tite, nestalo je i &ldquo;hrabrih boraca&rdquo;. Nije htio nitko i nije imao tko pa je zapalo mene. Po&scaron;ao sam kad je trebalo poći i do&scaron;ao jer je trebalo doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jeste li prije dali do znanja da bi se to moglo s Vama dogoditi?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da. Ne samo usmeno na javnim skupovima, &scaron;to može potvrditi videoteka fra Marka (st..) Dragićevića, nego i pismeno, &scaron;to može potvrditi crkvena pismohrana. Da bih vam to pojasnio, reći ću da nisu biskupi bez svoga udjela u ovome mom koraku. Pitam sve biskupe, članove BKJ i pokojne i žive. Pokojne pitam: Kako ste glede mene pro&scaron;li na Božjem sudu?, a žive: Kako ćete glede mene proći na Božjem sudu?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Tvrdnja je presmiona! Možete li je činjenično utemeljiti?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Svakako! Kad je na početku svoga pontifikata odredio sarajevski nadbiskup dr. Marko Jozinović da uskrati ređenje franjevačkim bogoslovima Bosne Srebrene, pismeno sam ga ukorio. Prvo mi je pismo bilo koliko-toliko blago, a drugo i dugo i o&scaron;tro. Prvo sam pismo poslao na uvid samo Provincijalatu Bosne Srebrene, a drugo 20. listopada 1978, i &ldquo;Tajni&scaron;tvu BKJ u Zagrebu&rdquo; s popratnim svojim pismom: &ldquo;Da bih zadovoljio zahtjevima svoje savjesti u ovo vrijeme, napisao sam pismo dr. Marku Jozinoviću, sarajevskom nadbiskupu. To pismo &scaron;aljem i Vama na uvid, spreman primiti pouku pa i ukor.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li Vam stiglo i&scaron;ta od BKJ?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ni&scaron;ta! Ni pouka ni ukor. Zato sam im godinu dana poslije &ndash; 20. listopada 1979. &ndash; uputio pismo: &ldquo;Dana 20. listopada 1978. pod po&scaron;tanskim brojem na omotnici R 1941 poslao sam Vam kopiju pisma, upućenu sarajevskom nadbiskupu dr. Marku Jozinoviću, od 18. listopada 1978, s popratnim pismom Vama od 20. listopada 1978.: &lsquo;Da bih zadovoljio zahtjevima svoje savjesti u ovo vrijeme, napisao sam pismo dr. Marku Jozinoviću, sarajevskom nadbiskupu. To pismo &scaron;aljem i Vama na uvid, spreman primiti pouku pa i ukor.&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ste to dobili 23. listopada, svjedoči povratnica s dva po&scaron;tanska žiga. Danas, dakle nastade prvi dan druge godine, a ne stiže ni pouka ni ukor. Zato lijepo molim da mi odgovorite:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Držite li i&scaron;ta do svećeničkih, a pogotovo do redovničkih pisama?</li> <li>Mogu li držati da je u spomenutom pismu sve &ndash; makar gorka &ndash; istina, pa za ukor i pouku nema razloga.&rdquo;</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Dobiste li odgovor?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne! To je njihova pogrje&scaron;ka i njihova sramota. Budu li se prali, bit će objavljena oba pisma dr. Marku Jozinoviću.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li bilo jo&scaron; ikakvih okr&scaron;aja?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Da. Bilo ih je. Pokazat će to pismohrana Reda, Provincijalata i Biskupskog ordinarijata u Mostaru. Navest ću i neke činjenice: Nakon župnikova prisilnoga odlaska iz Čapljine bio sam u koncelebraciji 4. listopada u Čapljini na svetog Franju, za&scaron;titnika te župe. Zbog toga ili i zbog toga do&scaron;ao je u Mostar general Reda fra Hermann Schal&uuml;ck. Posebno je razgovarao s čapljinskim koncelebrantima. I ja sam dobio riječ. I ostavio sam mu svoju pisanu građu. Na na&scaron;em lokalnom skupu u Tihaljini krajem siječnja 1995., u nazočnosti provincijala fra Tomislava Pervana rekao sam ne&scaron;to kao repliku na Monterisijeve riječi:</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li>Ne može se to rije&scaron;iti, tako da bude 4+4=8.</li> <li>Imate pravo, rekoh mu, ne može se to rije&scaron;iti tako. Nije čak ni važno, hoće&nbsp; &nbsp; &nbsp;li biti 5+3=8, ili 6+2=8 u korist biskupa. Žalosno je &scaron;to je u Crkvi moral džungle &ndash; pravo jačega. Stidim se &scaron;to sam katolik.<br /><br /></li> </ul> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li Vas Monterisi ukorio?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije me ukorio nego neprimjereno reagirao. Potvrdio sam tada rečeno, ostao pri (iz)rečenom i to osvijetlio žalosnom činjenicom. Kad je do&scaron;la vjernička delegacija iz Gradine, moje rodne župe, biskup Čule je primio dvojicu, s njima razgovarao i u razgovoru (iz)rekao: &ldquo;Uzalud se borite. Mi smo jači. Većina biskupa su popovi i papa je pop.&rdquo; Kad mi se Monterisi usprotivio i rekao: &ldquo;Ne vjerujem da bi to biskup Čule mogao reći&rdquo;, pozvao sam se na živućega svjedoka s imenom i prezimenom. Jednako vrijedi i za na&scaron;e fratre-posjetitelje iz Rima, delegate generala Giacoma Binnia, krajem studenoga 1997. Kad su nam do&scaron;li u bratski posjet fra Peter Schorr, fra Stephan Ottenbreit i fra Kapistran Motzalla, poslao sam po njima sve &scaron;to sam pisao prethodnom generalu s kratkim popratnim pismom. No, sve je to ostalo nepročitano ili u ko&scaron; bačeno!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne znam. Razgovarao sam s Peterom Schorrom na Humcu te godine i u razgovoru mu dao do znanja da ću se i ja uključiti u borbu, ne bojeći se nikakve crkvene kazne, spreman za Crkvu žrtvovati sve &scaron;to sam od nje primio, poput vojnika koji je spreman dati u ratu za domovinu sve &scaron;to je od nje primio. Čudim se &scaron;to fra Peter Schorr nije upozorio svoje sukolege na opasnost. Pred sami dan predaje župa, 19. veljače 1999., htio sam predati pismo generalovim delegatima. Nije mi pismo primljeno nego mi je fra Stephan Ottenbreit odvratio: &ldquo;Po&scaron;aljite to u Rim. Znamo mi &scaron;to ćemo učiniti.&rdquo; Koliko su znali &scaron;to će učiniti i koliko su učinili &scaron;to su mislili da znaju? Ne znam! Ostajem bez teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Je li proveden Dekret 21. veljače 1999.?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije. Dokazuje i pokazuje moja nazočnost u župi Ploče-Tepčići. Dekret je progla&scaron;en provedenim. &ldquo;Koliko će konj imati nogu, ako mu rep proglasimo nogom?&rdquo;, upita A. Linckoln svoje suradnike. Kad su odgovorili: &ldquo;Pet&rdquo;, rekao im je: &ldquo;Imat će i dalje četiri noge, jer rep ostade rep i kad se proglasi nogom.&rdquo; I Dekret ostade neproveden, iako je 21. veljače 1999. progla&scaron;en provedenim. Da je bio proveden ne bi me bilo ovdje. Moj boravak ovdje znak je da je javnost obmanuta. Jer, ostalo je sve kako je i bilo. Kad bi bilo običnoga ljudskog po&scaron;tenja, dobrovoljno bi se prijavili pred crkvenim sudom u Vatikanu sva tri generalova delegata, mons. Zago, biskup dr. Ratko Perić i na&scaron; provincijal fra Tomislav Pervan. Dužni su odgovoriti na pitanja: Za&scaron;to ste Svetoj Stolici probudili lažne nade? Za&scaron;to niste proveli Dekret? &Scaron;to ga niste proglasili neprovedivim kad ga već niste mogli provesti? &Scaron;to se niste ugledali na isusovca o. Vladu Vla&scaron;ića i &scaron;to nam poput njega niste iznijeli zapreke &scaron;to stoje na putu provedbi? Činjenice su sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Župe su ostale nezbrinute. Bez svećenika.</li> <li>Nisu ni poku&scaron;ali dovesti nove svećenike.</li> <li>Vratili su se neobavljena posla s možebitnim izvje&scaron;ćem da će se Dekret&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;provesti tijekom vremena. Vrijeme radi za nj.</li> <li>Na sam dan provedbe Dekreta, barem &scaron;to se tiče župe Ploče &ndash; Tepčići, nije se znalo ni tko će iz Mostara poći ni tko će na Ploče &ndash; Tepčiće doći.</li> <li>Župa Ploče-Tepčići bila je vi&scaron;e od dva mjeseca nezbrinuta.</li> <li>Tek 22. travnja 1999. pod brojem 472/99 imenovan je župnikom don Josip Galić.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Zar se treba čuditi &scaron;to su nezbrinuti vjernici tražili svećenika i na&scaron;li ga u mojoj osobi. Do&scaron;ao sam im iste te godine 28. ožujka, na Cvjetnu nedjelju imati obrede Velikog tjedna te ispovjediti staru čeljad po kućama i ostale vjernike u župi. Nakon Uskrsa sam ostao gdje sam na Cvjetnicu svečano do&scaron;ao. Ako me zapadne Veliki petak, prihvatit ću ga i sa svetim Pavlom reći: &ldquo;Sada nalazim radost u patnjama koje podnosim za vas &ndash; i tako u svome tijelu dopunjam &scaron;to nedostaje Kristovim mukama &ndash; za Tijelo njegovo koje je Crkva.&rdquo; (Kol 1,24).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Zar se zbilja ne bojite crkvenih kazna?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Rubikon sam pre&scaron;ao. Primam poput Spartanca &scaron;tit iz ruku majke Crkve koja mi riječima plemenite Spartanke govori. &ldquo;Vrati mi se, sine, ili na njemu ili s njim!&rdquo; Nakon stradanja svoje pet braće čujem glas iste svoje majke Crkve koja me ohrabruje riječima majke Makabejke: &ldquo;Budi dostojan svoje braće i prihvati smrt, da te s tvojom braćom u vrijeme milosti opet nađem!&rdquo; (2Mak 7,29). Kad ne bih ovako bio spreman postupiti, morao bih se zastidjeti starozavjetnog vjernika koji reče: &ldquo;Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim jer ti si sa mnom &ldquo; (Ps 23,4). &ldquo;Gospode, zazvah te i ti si me ozdravio. Gospode, izveo si mi du&scaron;u iz podzemlja, na rubu groba ti si me oživio&rdquo; (Ps 30,3-4).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to će biti kad Vas kanonski lupe?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nastavit ću živjeti kao i dosada. Kad se G. Savonarola nije bojao lomače, nema razloga da se bojim zapaljiva papira, neovisno o napisanom sadržaju. Nije na odmet znati: Kad je kardinal &ldquo;izvr&scaron;itelj odluke&rdquo; pape Aleksandra VI. rekao pred razbuktanom lomačom Savonaroli da ga li&scaron;ava i vojujuće i slavodobitne Crkve, on je odgovorio: &ldquo;Ove može&scaron;, a one ne može&scaron;.&rdquo; Parafrazirajući Savonaroline riječi i ja već sada izjavljujem: Nitko me ne može li&scaron;iti ni sada&scaron;nje Crkve. Crkva je Isus &ndash; pravi trs s vjernicima lozama. Samo Otac siječe neplodnu, a čisti plodnu. Taj posao je samo Očev i ničiji vi&scaron;e. Želio bih čuti komu je Otac na osnovi petnaestog poglavlja iz Ivanova Evanđelja predao nožice iz svojih ruku? Kroz svoj svećenički život trudio sam se biti vjeran Isusu Kristu. Izjavljujem da me je ta vjernost dovela na Tepčiće i da sam spreman, vjeran Isusu Kristu, biti bačen na povijesno smetlji&scaron;te i, poput psa lutalice, crknuti na cesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Jeste li ikad biskupu i&scaron;ta rekli prije svoga odlaska iz Veljaka?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Do&scaron;ao sam mu 12. ožujka 1999. u Mostar kao Nikodem Isusu, dakle po noći, sa zahtjevom da razoruža fratre. Ne ću ići u &scaron;irinu nego ću iznijeti svoje prijedloge:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Vratite fratre na župe dok se ne postigne potpuno rje&scaron;enje.</li> <li>Zatražite da se opozove otpust otpu&scaron;tenih iz Reda.</li> <li>Dajte čapljinskim svećenicima redoviti pastoralnu službu.</li> <li>Zatražite da bude oblačenje (obred redovničkoga oblačenja i primanja u novicijat &ndash; godinu ku&scaron;nje.) u Čapljini i da toga dana bude Čapljina ispunjena i jednim i drugim svećenstvom.</li> <li>Budući da je asi&scaron;ki biskup zaodjenuo gologa Franju, i Vi, jer ste biskup, zaodjenite kolektivnog Franju u svojoj biskupiji, tražeći da se &scaron;to prije održi kapitul provincije kako bi provincija mogla slobodno živjeti.</li> <li>Moguće će biti rje&scaron;enje kad bude kapitularna uprava. Imat ćete s kim ravnopravno razgovarati i u konačnici slučaj rije&scaron;iti.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Moji su prijedlozi ostali kao glas vapijućeg u pustinji. Ostavljam čitateljima da me na temelju tih prijedloga sude i prosude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Ima li izgleda da se taj slučaj ipak rije&scaron;i?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FMP:</strong></em> Nema izgleda na ovoj zemlji. Rje&scaron;enje ovoga slučaja samo nam može doći kao dar iz visina od Oca svjetlosti. Ako nam taj dar dobri Otac ne udijeli nego nam ga pravedni Bog za kaznu uskrati, sudnji će dan proći, a rje&scaron;enje ne će doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: Biste li mogli malo pojasniti sada rečeno?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Te&scaron;ko je to pojasniti bez teologije. Mogu samo reći da mi je hercegovački slučaj otvorio nove teolo&scaron;ke vidike. No, trebao bi za to novi razgovor. Ne znam koliko bi Vam bio zanimljiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>SD: &Scaron;to biste poručili čitateljima?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ni&scaron;ta osim svetopisamskih riječi: &ldquo;Dobro je u miru čekati spasenje Božje&rdquo; (Tuž 3,26). A mnogo toga se u Crkvi nakupilo &scaron;to bi dobri Bog svojim nožicama trebao odstraniti. Neka dobri Otac konačno duboko zareže i svaku trulež s Krista-trsa odreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3><strong>Intervju za Express magazin:</strong></h3> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><em> &Scaron;to se zbiva u Hercegovini između biskupa Perića i Franjevaca na župama po dekretu, dodijeljenih svjetovnom svećenstvu dekretom Romanis pontificibus? Nadamo se da ćemo koliko-toliko zadovoljiti i sebe i svoje čitatelje razgovorom koji je obavila na&scaron;a <strong>novinarka Adisa Bećiragić</strong> s <strong>fra Martinom Planinićem</strong>, nastanjenim u župi Ploče-Tepčići od 28. ožujka 1999.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB:</strong> &Scaron;ta je pravi razlog, uvjetno rečeno, pobune crkvene zajednice u Hercegovini protiv crkvenih zakona, biskupa Ratka Perića te cijele Rimske kurije?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Teolo&scaron;ki gledano netočan je pojam crkvena zajednica. Jer, Crkva koja je cijela u cijelom svijetu, cijela je i u svakom dijelu toga svijeta. Umjesto &laquo;pobune crkvene zajednice u Hercegovini&raquo; trebalo je stati pobune vjernika katolika u Hercegovini. Ta je pobuna izbila u javnost 12. svibnja 1968., kad su biskupovi svećenici-popovi prema iznuđenim odlukama vi&scaron;ih crkvenih instanci u Rimu, obilno potpomognuti traženjima mostarskog biskupa, sebi zacrtali da tada preuzmu gotove župe, crkve i župne kuće s posjedima u kojima ni uz pomoć anđela ne bi mogli pronaći kapljicu biskupova znoja ni novčića njegovih popova, uložena u ono &scaron;to su fratri stoljećima mukotrpno stjecali i u to svoje živote ulagali. A te župe su: Crnač, Gradina, Grljevići, Grude i Mostarski Gradac. Toj nepravednoj i nepravičnoj odluci za vrijeme biskupa dr. Petra Čule i provincijala dr. fra Rufina &Scaron;ilića, oprli su se vjernici tih župa. Taj otpor ima svoju povijesnu pozadinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjevci su, nakon svoga dolaska u Primorje (Dalmacija) djelovali u Hercegovini (Put iz Dubrovnika prema Bosni) i u Bosni kao misionari. Tijekom vremena srodili su se s vjernicima. Franjevci su jedina živuća institucija koja je nadživjela srednjovjekovne banove, Bosanske kraljeve, turske sultane, austougarske careve, karađorđevića dinastiju, Nezavisnu Državu Hrvatsku, komunističku vlast sa svim njezinim masakrima i uzni&scaron;tvima. I doživjela zoru slobode koju danas dijelimo s vjernim i svjesnim narodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem počinje s austrougarskom okupacijom. Budući da je Austrougarska htjela germanizirati Bosnu i Hercegovinu, zatražila je od Svete Stolice da uvede u Bosnu svjetovno svećenstvo, ne bi li tako odvojila narod od franjevačkog utjecaja. Zato je, protjerav&scaron;i zadnjeg bosanskog biskupa franjevca fra Pa&scaron;kala Vujičića u Dalmaciju, dovela stranca &ndash; popa &ndash; svoga biskupa Nijemca &ndash; dr. Josipa Stadlera u Sarajevo. U tom kontekstu okupacije papa Leon XIII. ne slobodno nego pod prisilom Bečkoga dvora uvodi u Bosnu redovitu hijerarhiju svojom bulom &ldquo;Ex hac augusta&rdquo; 5. srpnja 1881. Tko želi &scaron;to objektivnije i &scaron;to vi&scaron;e o (do)znati može pročitati mnoge knjige o tom napisane, a ja posebice preporučujem: &ldquo;Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini&rdquo; od dr. fra Berislava Gavranovića, &ldquo;Lucerna lucens&rdquo; od dr. fra Ignacija Gavrana i &ldquo;Bosanski franjevci i nadbiskup dr. Josip Stadler&ldquo;, od dr. fra Velimira Blaževića. Da je kojom srećom Sveta Stolica,&nbsp; vođena evanđeoskim pobudama i ljudskom razborito&scaron;ću, odbila bečku prisilu, ona bi iskoristila vi&scaron;estoljetno iskustvo tada jedinog domaćeg klera &ndash; franjevaca &ndash; pa ih uvela u redovitu crkvenu hijerarhiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo moje mi&scaron;ljenje u skladu je s generalom fra Konstantinom Koserom koji je u jednom broju Glasa koncila kazao da franjevci kao redovita hijerarhija mogu imati svoje metropolije i sufragane biskupije. Prije toga, dobro se sjećam, fra Rufin je pričao kako mu je kardinal Aggaginian (Agađinian) rekao: &ldquo;&Scaron;to se borite toliko za župe u Hercegovini? Idite u misije i dat ću vam gotove nadbiskupije i biskupije na jednom misijskom području.&rdquo; Na to sam dobacio: &ldquo;Do dolaska Austrije!&rdquo;, na &scaron;to se fratarski skup grohotom zasmijao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na nesreću svih nas &ndash; i fratara i povjerenog im puka &ndash; Sveta je Stolica, vođena političko-okupacijskim motivima Austrougarske monarhije, dovela u Bosnu svjetovno svećenstvo i odmah naredila da mu franjevci predadnu izvjestan broj svojih gotovih župa. Taj feudalističko-monarhistički nastup Svete Stolice izazvao je veliki narodni gnjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tada je Sarajevo nadbiskupsko sjedi&scaron;te sa sufraganim biskupijama &ndash; Mostarom i Banjalukom. Budući da se u tom sklopu nije mogla zaobići ni Hercegovina, i onodobni mostarski biskup franjevac fra Pa&scaron;kal Buconjić morao je dodijeliti neke župe svjetovnim svećenicima kojih tada u zapadnoj Hercegovini praktično nije ni bilo. I, eto to je istočni grijeh iz kojega je proistekao hercegovački slučaj. Da je bilo tada u Hercegovini svjetovnih svećenika barem onoliko koliko im je Buconjić morao dati župa, hercegovački bi slučaj bio nemoguć. Premda je hercegovački slučaj vezan uz tu činjenicu, nitko ne smije okrivljivati biskupa Buconjića, jer nije on odredio da fratri župe osnuju pa ih tek tada svjetovnom kleru dadnu nego je omogućio svjetovnim svećenicima osnivanje župa koje je morao imenom označiti zbog državnoga pritiska. Vrijeme je odmicalo bez svjetovnih svećenika, a daleko su Gradnići od tih mogućih njihovih župa. Zato su fratri na tom području počeli graditi kuće, kapelice i ubrzo crkve. Fratri su, dakle, bili osnivatelji nekoć budućih biskupijskih župa. Jer, to su bile potrebe vjernika, udaljenih od Gradnića. Te je župe, odavno već osnovane, biskup fra Alojzije Mi&scaron;ić godine 1923. povjerio franjevcima zbog nedostatka svjetovnog klera. Biskup Buconjić i njegov tajnik pop don Marijan Kelava napravili su ugovor koji je odobrila Sveta Stolica. I taj ugovor je obostrano po&scaron;tivan sve do dolaska dr. Petra Čule za biskupa. On je iza leđa franjevacima radio na AB:rogaciji (opozivu) toga Dekreta iz 1923. I uspio je. Budući da je bez dogovora s franjevcima to radio i to netaktično provodio, izazvao je protiv sebe i hercegovački puk i hercegovačke franjevce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I, eto, to bi bila srž hercegovačkog slučaja. Reakcija na neprimjerenu akciju biskupa Čule zove se i jest hercegovački slučaj. Ne radi se, dakle, ovdje o pobuni protiv crkvenih zakona ni protiv biskupa kao takvog, nego samo o pobuni <em>protiv lo&scaron;ih postupaka</em> i <em>lo&scaron;ih poteza</em> kojih ima u svakoj ljudskoj zajednici pa i u Crkvi. Dok druge zajednice kako-tako svježe odluke podvrgavaju kritici, u skladu s izrekom: <em>&laquo;Bolje spriječiti nego liječiti!&raquo;</em>, u Crkvi toga, jo&scaron; nema. Jo&scaron; u njoj ne vlada sila argumenta pred kojim se stariji mora barem zamisliti nego samo argument sile pred kojom mlađi mora <em>strepiti</em> <em>i</em> <em>(po)slu&scaron;ati</em> samo zato &scaron;to pred jačim strepi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko dugo traje raskol između mjesnog ordinarija i nekih članova franjevacke Provincije Uznesenja Marijina?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Raskola nema, nije ga bilo i ne će ga biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB:</strong> Da li je zaista okupiranje mjesne crkve Svetog Ante, bio jedini način rje&scaron;avanja problema sa biskupom i vjernicima koje predvodi biskup i koliko je to zaista tačno?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> To je novinar rekao i živ ostao! Tu svoju tvrdnju nije potkrijepio. O okupaciji nema ni govora. Nije na Tepčićima bilo svjetovnog svećenika &ndash; popa kojega sam ja istjerao i nakon toga u posjed župe u&scaron;ao. Župa Tepčići, odvojena od Gradnića 1918. doista je fratarska župa. Fratri su na svom zemlji&scaron;tu napravili i kuću i crkvu. Nisu dobili od biskupa, gotovo zemlji&scaron;te, gotovu kuću i gotovu crkvu pa tek onda do&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko je unutarcrkveni problem u mostarsko &ndash; duvanjskoj biskupiji, prijetnja crkvenom jedinstvu i opstanku Provincije Manje braće u Hercegovini?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Niti ima prijetnje Crkvenom jedinstvu niti je ugrožen opstanak Provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko je Va&scaron;a odluka da se na neki način distancirate od biskupa, u suprotnosti sa odlukama Svete Stolice, i kakve su one?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP: </strong>Nisam se distancirao od biskupa. Po&scaron;tujem biskupsku instituciju i dr. Ratka Perića kao biskupa. No, valja znati da je i on čovjek koji može grije&scaron;iti i koji je <strong>u ovom slučaju</strong> doista pogrije&scaron;io. Distanciranje od biskupovih ljudskih postupaka nije istodobno i distanciranje od biskupa kao takvog. Ispravno je reći: Po&scaron;tujem čovjeka koji je biskup, ne slažem se s biskupom koji je čovjek. U skladu s tima riječima do&scaron;ao sam mu 11. ožujka 1999. u Mostar kao Nikodem Isusu, dakle po noći, sa zahtjevom da razoruža fratre. Ne ću ići u &scaron;irinu nego ću iznijeti svoje prijedloge:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Vratite fratre na župe dok se ne postigne potpuno rje&scaron;enje.</li> <li>Zatražite da se opozove otpust otpu&scaron;tenih iz Reda.</li> <li>Dajte čapljinskim svećenicima redoviti pastoralnu službu.</li> <li>Zatražite da bude oblačenje (obred redovničkoga oblačenja i primanja u novicijat &ndash; godinu ku&scaron;nje.) u Čapljini i da toga dana bude Čapljina ispunjena i jednim i drugim svećenstvom.</li> <li>Budući da je asi&scaron;ki biskup zaodjenuo gologa Franju, i Vi, jer ste biskup, zaodjenite kolektivnog Franju u svojoj biskupiji, tražeći da se &scaron;to prije održi kapitul provincije kako bi provincija mogla slobodno živjeti.</li> <li>Moguće će biti rje&scaron;enje kad bude kapitularna uprava. Imat ćete s kim ravnopravno razgovarati i u konačnici slučaj rije&scaron;iti.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Moji su prijedlozi ostali kao glas vapijućeg u pustinji. Ostavljam čitateljima da me na temelju tih prijedloga sude i prosude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupa sam i dalje po&scaron;tivao kao biskupa i nakon svoga odlaska u župu Ploče Tepčići. Kad god me je na razgovor pozvao, ja sam mu do&scaron;ao. Bez zatezanja. Bio sam posljednji put kod njega u Mostaru 6. travnja 2001., neposredno pred međunarodnu terorističku akciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav moj stav poznat je svakomu. I kleru i puku. Zato je i biskup znao reći među fratrima: <em>&laquo;Kad god sam fra Martina zovnuo, do&scaron;ao mi je. Evo, sad ću ga zovnuti i doći će. Kakva mi korist od toga?&raquo;</em> I ubuduće ću mu dolaziti, ali ne vi&scaron;e sam. Kad god mi je pisao, odgovorio sam mu. I ubuduće ću mu odgovarati do granice. Kada dođem do te granice, ne ću mu odgovarati nego ću njegove dopise primati i pohranjivati. Čim dođe do te granice, obavijestit ću ga. Na prvi pogled, čini Vam se, &scaron;to uopće ne zamjeram, da se sada&scaron;njom svojom odlukom distanciram od biskupa. Ne! Uvijek sam bio za to da svjetovnom svećenstvu na&scaron;e biskupije dadnemo životnoga prostora na svoj račun, u skladu s bratskom ljubavlju koja je biljeg na&scaron;e pripadnosti Isusu Kristu i koju svi propovijedamo. Moja je pak sada&scaron;nja odluka protivna načinu na koji se to želi ostvariti. Ona je i prosvjed protiv prakse da crkveni čelnici svoju volju poistovjećuju s Božjom voljom i u skladu s time svoje odluke progla&scaron;avaju neopozivima. Ne distanciram se od biskupa kad s razlogom kažem da je on svetoj Crkvi, u jeku rata, stare rane pokrutio, a nove zadao, pod parolom: &laquo;U mutnu se lovi!&raquo; Vidjeti kod njega faraonovu okrutnost, spočitnut mu je i izraziti svoju spremnost umrijeti za Crkvu kao vazmeno janje u Egiptu i biti bačen na povijesno smetli&scaron;te, u nadi da će me naći neki novi Abbe Pere, nije protivno Bibliji pa zbog toga ni Svetoj Stolici čiji bi autoritet morao počivati na Bibliji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Je li proveden Dekret 21. veljače 1999.?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije. Dokazuje i pokazuje moja nazočnost u župi Ploče-Tepčići. Dekret je progla&scaron;en provedenim. &ldquo;Koliko će konj imati nogu, ako mu rep proglasimo nogom?&rdquo;, upita A. Linckoln svoje suradnike. Kad su odgovorili: &ldquo;Pet&rdquo;, rekao im je: &ldquo;Imat će i dalje četiri noge, jer rep ostade rep i kad se proglasi nogom.&rdquo; I Dekret ostade neproveden, iako je 21. veljače 1999. progla&scaron;en provedenim. Da je bio proveden ne bi me bilo ovdje. Moj boravak ovdje znak je da je javnost obmanuta. Jer, ostalo je sve kako je i bilo. Kad bi bilo običnoga ljudskog po&scaron;tenja, dobrovoljno bi se prijavili pred crkvenim sudom u Vatikanu sva; General na&scaron;ega Reda, tri generalova delegata, mons. Zago, biskup dr. Ratko Perić i na&scaron; provincijal fra Tomislav Pervan, da&nbsp; odgovore: Za&scaron;to ste Svetoj Stolici probudili lažne nade? Za&scaron;to niste proveli Dekret? &Scaron;to ga niste proglasili neprovedivim kad ga već niste mogli provesti? &Scaron;to se niste ugledali na isusovca o. Vladu Vla&scaron;ića i &scaron;to nam poput njega niste iznijeli zapreke &scaron;to stoje na putu provedbi? Činjenice su sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>Župe su ostale nezbrinute. Bez svećenika.</li> <li>Nisu ni poku&scaron;ali dovesti nove svećenike u posjed župa.</li> <li>Vratili su se neobavljena posla s možebitnim izvje&scaron;ćem da će se Dekret provesti tijekom vremena. Jer, vrijeme radi za nj.</li> <li>Na sam dan provedbe Dekreta, barem &scaron;to se tiče župe Ploče-Tepčići, nije se znalo ni koji će svjetovni svećenik iz Mostara, a pogotovo na Ploče &ndash; Tepčiće doći.</li> <li>Župa Ploče-Tepčići bila je vi&scaron;e od dva mjeseca nezbrinuta.</li> <li>Tek 22. travnja 1999. pod brojem 472/99 imenovan je župnikom don Josip Galić.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Zar se treba čuditi &scaron;to su nezbrinuti vjernici tražili svećenika i na&scaron;li ga u mojoj osobi. Do&scaron;ao sam im iste te godine 28. ožujka, na Cvjetnu nedjelju imati obrede Velikog tjedna te ispovjediti staru čeljad po kućama i ostale vjernike u župi i ostati s njima. Ako bi me zapao Veliki petak, prihvatit ću ga i sa svetim Pavlom reći: &ldquo;Sada nalazim radost u patnjama koje podnosim za vas &ndash; i tako u svome tijelu dopunjam &scaron;to nedostaje Kristovim mukama &ndash; za Tijelo njegovo koje je Crkva.&rdquo; (Kol 1,24).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Kakav bi bio položaj fratara da je proveden Dekret?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ne znam &scaron;to bih rekao: lo&scaron; ili grozan. Kad bismo prihvatili ono &scaron;to se dekretom traži, potpisali bismo etničko či&scaron;ćenje fratara iz najvećeg dijela Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>&Scaron;to će biti kad Vas kanonski lupe?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Na to ću odgovoriti kad me kanonski lupe. No, jo&scaron; me nisu lupnuli. Jer, postupak nije zavr&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko puta je bila krizma pokraj ceste?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Tri puta: 21. svibnja 2000., 29. travnja 2001. i 14. svibnja 2002. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koji je razlog tom Biskupovu postupku?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nije važno za&scaron;to je krizmavao pokraj ceste lani i preklani. O tom neću govoriti. Ove je godine do&scaron;ao ne toliko radi krizme koliko zato da me ocrni i okleveće pred narodom. To sam pretpostavljao i uz tu pretpostavku ostao kad sam čuo i pročitao njegovu propovijed u kojoj je on pogazio i propovjedničku stručnost i svoju ljudskost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Kakav je odjek te krizme?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Budući da je krizma bila na ledini, ova župa je dobila ime Ledinac. A, kako je biskup imao misu u predvorju Mjesne telefonske centrale, čuju se pitanja: Je li &scaron;ef po&scaron;te krizmao djecu? Kad je on postao biskup? I tomu slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Ima li izgleda da se taj slučaj ipak rije&scaron;i?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Nema izgleda na ovoj zemlji. Rje&scaron;enje ovoga slučaja samo nam može doći kao dar iz visina od Oca svjetlosti, ako nam taj dar dobri Otac udijeli. Isto tako: sudnji će dan prije proći nego li će hercegovački slučaj biti rije&scaron;en, ako nam pravedni Bog uskrati rje&scaron;enje kao kaznu za na&scaron;e grijehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Biste li mogli malo pojasniti sada rečeno?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Te&scaron;ko je to pojasniti bez teologije. Mogu samo reći da mi je hercegovački slučaj otvorio nove teolo&scaron;ke vidike. No, trebao bi za to novi razgovor. Ne znam koliko bi Vam takav razgovor bio zanimljiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>Koliko je realno samoprogla&scaron;enje &ldquo;autokefalne hercegovacke crkve&rdquo; i kakve posljedice, eventualno, može imati na vjernike?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> To je novinarova fatamorgana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AB: </strong>&Scaron;to biste poručili čitateljima?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FMP:</strong> Ni&scaron;ta osim svetopisamskih riječi: &ldquo;Dobro je u miru čekati spasenje Božje&rdquo; (Tuž 3,26). A mnogo toga se u Crkvi nakupilo &scaron;to bi dobri Bog svojim nožicama trebao odstraniti. Neka dobri Otac duboko zareže u tkivo svete Crkve i svaku trulež s Krista-trsa očisti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a class="profileLink" href="https://www.facebook.com/hercegovackiportal/?__tn__=kC-R&amp;eid=ARDqN-Pu_xBw4ciSIfR9FdJ0_hFlf9nKrPNA6OJfyUAZOchknBTLW2cu06fqQ4-LksB0j_iXZAqyysP4&amp;hc_ref=ARQkD_ovBNDTpZBdaMGxzxUztPBRhn1bsaN8z9Z6gw4K2QQuGTpWuUVe_LinjpYdvP8&amp;__xts__%5B0%5D=68.ARCBKGaa4vSCo4OXdQzxDo5QF2cYAMN0cNPi0gHlpAz9BhA4OmI5vQ1DApAeKjQb2VhWzebqDy3fNrvwII5Q7aq9vOjG5OSg4ptUAiWFFH80zn_scYFYC-BYdcgODSDicaIQgDA62lUR3MCA7sPSotNGa2795ORB6VlVW_u--vdqTURh8KbHjDxts5FBDSYD2UI7-bKONUEqX1Z6tPExNIGoasXT1WK_ouB3BZocWHMAiCy-xU0XAWUMuNAa05t4nSsxoVF5L1elaxdiZEZlbCoOsf8_66OzTgpc17ZyOoIez8LAXozTDQ82VkOVpMwYOUY9mVdyUGy9OHdBdKErxngyDw" data-ft="{&quot;tn&quot;:&quot;k&quot;}" data-hovercard="/ajax/hovercard/page.php?id=707090299410355&amp;extragetparams=%7B%22__tn__%22%3A%22%2CdkC-R-R%22%2C%22eid%22%3A%22ARDqN-Pu_xBw4ciSIfR9FdJ0_hFlf9nKrPNA6OJfyUAZOchknBTLW2cu06fqQ4-LksB0j_iXZAqyysP4%22%2C%22hc_ref%22%3A%22ARQkD_ovBNDTpZBdaMGxzxUztPBRhn1bsaN8z9Z6gw4K2QQuGTpWuUVe_LinjpYdvP8%22%7D" data-hovercard-prefer-more-content-show="1" data-hovercard-referer="ARQkD_ovBNDTpZBdaMGxzxUztPBRhn1bsaN8z9Z6gw4K2QQuGTpWuUVe_LinjpYdvP8">Hercegovački portal</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-02-fra-martin.jpgJesu li na redu velika uhićenja oko Aluminija... u strahu bivši direktori, dio malih dioničara, poduzetnici...http://grude.com/clanak/?i=131606131606Grude.com - klik u svijetSun, 01 Sep 2019 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-01-ministar-grubesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ-ov Ministar pravde u BiH Josip Grubeša pozvao je pravosuđe da uključi sve relevantne institucije i poduzme mjere, te istraži sve nepravilnosti u dosadašnjem poslovanju Aluminija.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su to shvatili kao poziv da se sve čimbenike koji su doveli do minusa od 400 milijuna KM privede pred lice pravde. A u strahu su mnogi koji su djelovali nakon Mije Brajkovića koji im je ostavio plus od 90 milijuna maraka. Od političkih dužnosnika, najvi&scaron;e strahovati mogu ljudi iz 'Platforma&scaron;ke vlade' koji su postavljali podobne &scaron;efove uprava, a koji su trgovali s nekima od poznatih hercegovačkih poduzetnika, a jednom je, kako se tvrdi, sirovina prodavana po izuzetno niskim cijenama, a u međuvremenu isti taj poduzetnik je sve &scaron;to je mogao nabavljao za Aluminij i tako jačao svoju financijsku poziciju na &scaron;tetu giganta, a o čemu je svojevremeno pisala i Slobodna Bosna. List je pisao i da SIPA već ima sve podatke o poslovanju Aluminija, a navodno je ozbiljan kriminal počeo 2013. godine. Ni&scaron;ta se nije moglo napraviti bez samog vrha Platforma&scaron;ke vlade kojoj je na čelu bio Nermin Nik&scaron;ić koji je, zanimljivo je, stvorio određene prijateljske veze s nekim ljudima bliskima tvrtki. Spominje se i da su u tu mrežu uključeni i pojedini ljudi i iz same tvrtke, a koji nisu u upravi, jer je te&scaron;ko povjerovati da barem najvažniji ljudi od malih dioničara nisu ni&scaron;ta znali o poslovanju i svjesnom stvaranju milijunskih gubitaka, a vlasnici su 44 posto dionica isto kao i Vlada Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Grube&scaron;a je poručio kako se zalaže da se svaki eventualni kriminal i zlouporabe istraže i procesuiraju ako se dokažu. Od ga&scaron;enja tvrtke pro&scaron;la su skoro dva mjeseca, vrijeme je za konkretnije korake.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-01-ministar-grubesa.jpgNapustio nas je Ivica Tolić!http://grude.com/clanak/?i=131594131594Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-ivica-tolic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivica Tolić, komodor u Hrvatskoj vojsci i ratni zapovjednik Treće imotske bojne, te kasnije hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu u sazivu čiji je mandat okončan prije nekoliko mjeseci, preminuo je u dobi od 50 godina.<p>&nbsp;</p> <p>Tolić je bio eurozastupnik kao zamjena, nakon &scaron;to su Andrej Plenković i Davor Ivo Stier 2016. preuzeli HDZ, a zatim nakon izborne pobjede u&scaron;li u Vladu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivica Tolić bio je komodor u Hrvatskoj vojsci i ratni zapovjednik Treće imotske bojne, a na izborima za Europski parlament 2014. bio je kandidat HDZ-a te je dobio potporu ratnih veterana.&nbsp;Jedno vrijeme obna&scaron;ao je i dužnost načelnika Južnog boji&scaron;ta. Odlikovan je najvi&scaron;im vojnim odličjima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon rata imenovan je načelnikom Stožera Hrvatske ratne mornarice, gdje je i promaknut u čin komodora.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po zanimanju je bio diplomirani inženjer strojarstva, a magistrirao je ekonomiju. Iza njega su ostala supruga i dva sina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-ivica-tolic.jpegOve zime nema poskupljenja drva za ogrjevhttp://grude.com/clanak/?i=131589131589Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 07:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-24-drva-igrjev.1_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljudi sve više prelaze na pelet.<p><br />Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od siječnja do srpnja 2019. godine, ukupna proizvodnja &scaron;umskih sortimenata manja je za 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e je opala proizvodnja četinara, za 13,6 posto, dok je proizvodnja sortimenata od li&scaron;ćara veća za 5,1 posto, prenosi Klix.ba. S druge strane, u prvih &scaron;est mjeseci ove godine u padu je prodaja &scaron;umskih sortimenata za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edin Omeragić iz tvrtke "Drvosječa" govori kako zbog pada proizvodnje nemaju problema u odnosu nabavke i prodaje ogrjevnog drveta, ali kako je sve manje korisnika ovog energenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne nedostaje nam drvnih sortimenata. Ono &scaron;to je naručeno, trebalo bi biti bez problema isporučeno. Dosta ljudi s drva i uglja prelaze na pelet tako da rasterećuju potrebe za ogrjevnim drvetom i ugljem. Jednostavno opada potražnja za drvetom, a pogotovo za ugljem", kazao je Omergić. Trenutna cijena kubnog metra drva iznosi otprilike 104 KM u Sarajevu. Omeragić kaže kako je ovo stabilna cijena. "Ne očekujemo drastične promjene cijene. Poskupljenja ne bi trebalo biti", dodaju iz "Drvosječe".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, cijena od 104 KM po kubnom metru drva i dalje je visoka za brojne građane koji se zbog toga nerijetko odlučuju za kupovinu kod ilegalnih trgovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudeći prema oglasima u novinama i na internetu, kubni metar kod ovih trgovaca ko&scaron;ta između 75 i 95 KM. Iz Agencije za statistiku BiH sredinom ovog mjeseca stigli su podaci kako je ukupna proizvodnja &scaron;umskih sortimenata u BiH u drugom kvartalu ove godine manja za 16,5 posto u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesta&scaron;ica dobara i povećanog izvoza drvnih sortimenata pro&scaron;le godine donijela je visoke cijene ogrjevnog drveta. Međutim, čini se kako će ove godine građani biti rasterećeni novih poskupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plin u Federaciji BiH također je od 1. svibnja poskupio za 29,29 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-24-drva-igrjev.1_1.jpgTuzlu pogodio još jedan potreshttp://grude.com/clanak/?i=131587131587Grude.com - klik u svijetFri, 30 Aug 2019 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razina podrhtavanja tla jačine 2,8 Richtera zabilježena je negdje oko 15.59 sati sa epicentrom u blizini Srebrenika.<p><br />Nakon &scaron;to je područje Tuzle danas iza 15 sati pogodio potres jačine 4,7 stupnjeva po Richteru, a koji se osjetio i u Sarajevu, ne&scaron;to kasnije područje ovog grada pogodio je blaži potres.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama iz Civilne za&scaron;tite Tuzlanske županije, razina podrhtavanja tla jačine 2,8 Richtera zabilježena je negdje oko 15.59 sati sa epicentrom u blizini Srebrenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Operativnog centra Civilne za&scaron;tite za Radiosarajevo.ba kazali su da nije prijavljena &scaron;teta na objektima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgTransplantacija za malenu Milu je odgođenahttp://grude.com/clanak/?i=131575131575Grude.com - klik u svijetThu, 29 Aug 2019 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-30-mila-roncevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djed teško bolesne Mile Rončević nakon 11 sati iz Novinarskog doma obratio se medijima. Glavna tema su stanje Mile Rončević te pokretanje zaklade.<p>&nbsp;</p> <p>"Hvala na odazivu, veliki pozdrav od male Mile, roditelja i sestre iz SAD-a", rekao je djed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od odlaska i bezizlaznog stanja pro&scaron;lo je pet mjeseci. Tih je dana ona nedostižna cifra prikupljena za jedan vikend", rekao je djed dodav&scaron;i da se skupilo preko 38 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pročitao je Marinovu poruku. Kazao je kako je transplatacija odgođena no kako je Mila stabilno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-30-mila-roncevic.jpgOd posljednjeg popisa manje nas je za pola milijuna, nitko ne zna točan broj stanovnika u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131571131571Grude.com - klik u svijetThu, 29 Aug 2019 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-23-popis_stanovnistva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovine od 2013. godine do danas ostala je bez gotovo 550.000 stanovnika. <p>&nbsp;</p> <p>To su podaci iz Ankete o radnoj snazi koju objavljuje Državna agencija za statistiku 2013., prema kojima je na&scaron;a država imala 3,05 milijuna stanovnika, a 2018. taj broj smanjen je na 2,7 milijuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavnom računicom dođe se do podatka da je, prema anketama Agencije, BiH ostala bez 350.000 građana, pi&scaron;e Dnevni avaz. Kako je pojasnila Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH, u izradama ovih anketa Agencija nije uzimala u obzir stanovnike koji su napustili BiH, jer nema relevantne podatke. Ovom broju, dakle, potrebno je dodati i rezultate istraživanja Unije za održivi povratak i integracije, prema kojem je od srpnja 2013. do početka 2019. na&scaron;u zemlju napustilo minimalno 186.000 stanovnika. Da je taj broj točan, potvrdila je i direktorica Unije Mirhunisa Zukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se, dakle, podacima Agencije dodaju podaci Unije, Bosnu i Hercegovinu u posljednjih &scaron;est godina napustilo je vi&scaron;e od 530.000 stanovnika. No, zbunjujuća je činjenica da, prema službenom broju stanovnika iz popisa 2013. godine koji ima Agencija za statistiku, na&scaron;a zemlja ima 3.531.159 stanovnika, nekoliko stotina tisuća manje nego &scaron;to su pokazale ankete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je mnogo veći problem jer se uopće ne zna koliko u BiH živi ljudi. Da je tako, govori i činjenica da u javnosti postoje različiti podaci, od pola milijuna pa do toga da je u posljednjih &scaron;est godina država ostala bez vi&scaron;e od 800.000 ljudi. Da nemaju preciznih podataka, potvrdili su i u Državnoj agenciji za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-23-popis_stanovnistva.jpgBritanski premijer i kraljica na Dan Herceg Bosne napravili nevjerojatnu stvarhttp://grude.com/clanak/?i=131569131569Grude.com - klik u svijetWed, 28 Aug 2019 17:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-28-kraljica-pdf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijatelji hrvatskog naroda u BiH premijer Boris Johnson i kraljica Elizabeta II obilježili su dan Hrvatske Republike Herceg Bosne na sebi svojstven način.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je britanska kraljica odobrila suspenziju parlamenta, kako je to i zatražio britanski premijer po&scaron;to mu je taj potez trebao za njegovu viziju izlaska iz Europske unije, odnosno provedbe Brexit. Parlament će biti suspendiran od 9. rujna do 14. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada bi se trebao održati kraljičin govor oko Brexita, a rok za Brexit je, podsjetimo, 31. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boris Johnson jedan je od međunarodnih protivnika kr&scaron;enja Ustava u Bosni i Hercegovini, a upravo se to čini neiplementacijom presude Ustavnog suda BiH koja je donesena prema zahtjevu Bože Ljubića. <strong>Ustavni sud tom odlukom je podsjetio da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko&nbsp;odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na&nbsp;demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, presuda nikad nije provedena, a Hrvati se i dalje bore za svoju jednakopravnost i trpe uvrede od nelegitimnog, drugog bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Željka Kom&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narod u BiH jasno je opredijeljen za ulazak u Europsku uniju i NATO kako bi ovu kalvariju zajedničkog života s onima koji im ne žele dobro podijelio s prijateljima iz Europe i svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-28-kraljica-pdf.jpgDok je stanovnici napuštaju, BiH uvezla 3.000 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=131555131555Grude.com - klik u svijetTue, 27 Aug 2019 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-27-kaciga_radnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako navode iz Agencije, najviše dozvola je lani izdano u oblasti trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, i to 667 dozvola.<p>&nbsp;</p> <p>Da radna snaga ne odlazi samo put inozemstva, nego i suprotno, iz inozemstva dolazi u BiH, govore podaci Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH, prema kojima je lani izdano 2.908 radnih dozvola u BiH, &scaron;to je za 315 dozvola vi&scaron;e nego godinu ranije, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Od ovog broja u Federaciji BiH je izdano 1.848, u Republici Srpskoj 920, a u Brčko distriktu BiH 140 radnih dozvola'', podaci su ove agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zavodu za zapo&scaron;ljavanje RS su kazali da je u prvih &scaron;est mjeseci ove godine izdano 575 radnih dozvola stranim državljanima, dok su u Federalnom zavodu za zapo&scaron;ljavanje istaknuli da zbog kvara na aplikaciji nisu u mogućnosti novinarima banjalučkih novina dostaviti tražene podatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode iz Agencije, najvi&scaron;e dozvola je lani izdano u oblasti trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, i to 667 dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon te djelatnosti slijedi poslovanje nekretninama za koje je izdano 356, dok je za prerađivačku industriju izdano 268 radnih dozvola'', stoji u izvje&scaron;taju o radnim dozvolama ove agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno, u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti je izdano 237 dozvola za rad, za umjetnost, zabavu i rekreaciju 224, a za obrazovanje 207.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema ovim podacima, najvi&scaron;e radnih dozvola je izdano državljanima Srbije, i to 733, dok je državljanima Turske izdana 331 dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Državljanima Hrvatske je izdano 170 radnih dozvola, a državljanima Kine 147 dozvola'', istaknuto je u Agenciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezavisne novine navode kako je posebno zanimljivo to da su 54 dozvole izdane državljanima Njemačke, 24 osobama s državljanstvom Austrije, a državljanima SAD 42 radne dozvole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Državljanima ostalih država je izdano 385 dozvola, osobama s državljanstvom Ruske Federacije 45 dozvola, dok je Talijanama izdano 110 dozvola'', navedeno je u izvje&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među osobama kojima su jo&scaron; izdane dozvole za rad su i državljani Libije, Sirije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara, Jordana...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju kvalifikacijska struktura, najvi&scaron;e dozvola je izdato stranim državljanima s visokom stručnom spremom, i to 1.393 dozvole, dok za osobe s vi&scaron;om stručnom spremom nije izdana nijedna dozvola.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-27-kaciga_radnik.jpgStrategija: Do 2024. godine Ljubuški će biti najljepša turistička destinacija u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131548131548Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugi strateški cilj ima za cilj poboljšati turističku djelatnost. U Ljubuškom, naime, postoje turistički resursi, kao i nekoliko atraktivnih turističkih destinacija.<p><br />&bdquo;Ljubu&scaron;ki će do 2024. godine biti najljep&scaron;a turistička destinacija u Bosni i Hercegovini s očuvanim prirodnim ljepotama i tradicionalnim vrijednostima. Mjesto mudrih ljudi, koji će kori&scaron;tenjem svih raspoloživih resursa i znanja voditi računa o uravnoteženom razvoju, stvarati preduvjete zdravog i perspektivnog života svih njegovih žitelja&ldquo;, navedeno je u Strategiji razvoja Grada Ljubu&scaron;kog od 2014. do 2014. godine, dokumentu koji treba poticati budući rast i razvoj zajednice, a koji je izradio razvojni tim ovog grada uz sudjelovanje predstavnika javnog, privatnog i nevladinog sektora, prenosi Dnevni list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio je to koji se odnosi na viziju razvitka Grada Ljubu&scaron;kog, dok su strate&scaron;ki ciljevi razvitka podijeljeni u četiri skupine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi strate&scaron;ki cilj orijentiran je na razvoj gospodarstva Ljubu&scaron;kog. Ostvarenjem ovog cilja, kako stoji u dokumentu, postavljaju se temelji za ubrzan razvoj poduzetni&scaron;tva, kao i za stvaranje preduvjeta za povoljno poslovno okruženje. Gradska uprava mora učiniti sve kako bi izgradnjom potrebne infrastrukture i razvojem poslovnih zona učinila područje grada privlačnijim potencijalnim investitorima. Ovaj cilj, također, usmjerava razvojne aktivnosti u smislu institucionalnog sustava potpore poduzetni&scaron;tvu, unaprjeđenja znanja, ulaganja u ljudske resurse, a sve u svrhu lokalno ekonomskog razvoja grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi strate&scaron;ki cilj ima za cilj pobolj&scaron;ati turističku djelatnost. U Ljubu&scaron;kom, naime, postoje turistički resursi, kao i nekoliko atraktivnih turističkih destinacija. Oni predstavljaju turističku sirovinu, koju je, kroz kvalitetno planiranje i upravljanje turističkim razvojem destinacije, moguće transformirati u trži&scaron;no prepoznatljive, konkurentne i dugoročne održive turističke proizvode i usluge. Primarno je razvijati eko turizam, ruralni turizam, gastronomiju, sportsko- rekreacijski turizam i kulturni turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći strate&scaron;ki cilj vezan je za povećanje razine iskori&scaron;tenosti poljoprivrednih resursa i razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Iako se razvoj grada prvenstveno ne temelji na poljoprivredi, prisutna je tradicija bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, a same prirodne karakteristike i bogatstvo kraja vodom idu u prilog i upućuju na potrebu daljnjeg ulaganja u poljoprivredni sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podizanje kvalitete javnih usluga, razvoj komunalne i socijalne infrastrukture i očuvanje okoli&scaron;a kako bi se stvorili uvjeti za bolju kvalitetu života, četvrti je strate&scaron;ki cilj. Gradska uprava mora poduzeti sve potrebne korake, koji će rezultirati modernijim i manje birokratskim pristupom ispunjavanja zahtjeva, ali i očekivanjima poduzetnika i građana u &scaron;irem smislu riječi. Potrebno je, istaknuto je u dokumentu, unaprijediti funkcioniranje administracije, kao i usluga koje gradska administracija pruža građanima. Cilj je u sljedećem razdoblju povećati javnu svijest o za&scaron;titi okoli&scaron;a i javnih dobara. Grad treba osigurati podr&scaron;ku projektima ekolo&scaron;ke edukacije i za&scaron;tite prirodne sredine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodajmo i to kako prioritetni programi i projekti nisu samo temelj za kori&scaron;tenje sredstava iz gradskih i drugih domaćih izvora, nego i dobar temelj za pristup eksternim izvorima sredstava, poput pretpristupnih programa Europske unije, ali i drugih programa podr&scaron;ke u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-ljubuski.jpgPronađen fra Igor Barišić!http://grude.com/clanak/?i=131546131546Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-019-fra-igor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Igor Barišić koji je nestao prije pet dana na području Hrastovice kod Petrinje vratio se u obiteljsku kuću u Slavonskom Brodu, potvrdio je njegov brat.<p>&nbsp;</p> <p>Brat nam je rekao i kako je presretan &scaron;to je ishod potrage pozitivan jer su strahovali da mu se ne&scaron;to nije dogodilo. Kaže da Igor nikad nije ranije ovako odlazio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornik PU sisačko-moslavačke Dario Kačmarčik na pitanje kako je svećenik, rekao je kako ne zna i da se nada da je dobro, pi&scaron;u Vijesti.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-019-fra-igor.jpegOsiguran novac za otpremnine radnicima Aluminija, pokreće se proizvodnja s dijelom radnikahttp://grude.com/clanak/?i=131537131537Grude.com - klik u svijetSat, 24 Aug 2019 16:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava Aluminija kazala je kako je osiguran dio sredstava potrebnih za isplatu otpremnina radnicima te da se poduzimaju svi napori kako bi tijekom idućih dana bio osiguran cjelokupan iznos sredstava. <p><br />- Kako bi Aluminij zadržao &scaron;ansu za nastavak proizvodnje, odnosno izbjegavanje stečaja, potrebno je da s dijelom djelatnika koji će biti progla&scaron;eni tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom bude raskinut radni odnos, uz isplatu otpremnina. Alternativa tomu je ostanak svih djelatnika u radnom odnosu, ali u tome slučaju tvrtka ne bi imala mogućnost isplate plaće za rujan i stečaj bi bio neizbježan - navedeno je jučer u priopćenju Uprave Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih dana u javnost su iznesene razne verzije mogućeg razvoja događaja u Aluminiju te je Uprava i iz tog razloga, kako su priopćili, naglasak stavila na otpremnine i ponovno pokretanje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odmah nakon raskida dosada&scaron;njih ugovora, nove ugovore dobit će određen broj radnika, odnosno oni koji su potrebni za nastavak proizvodnje u prvoj fazi. Oni će dobivati plaće po ranije prezentiranim uvjetima. Uprava Dru&scaron;tva poduzima sve da, sukladno pravilniku o radu, ni jedan djelatnik ne ostane bez posla, bez isplate otpremnine, &scaron;to bez ikakvih dvojbi svima zasluženo pripada. Također, plan pokretanja proizvodnje nije propao nego se i dalje aktivno radi na njemu - kazali su iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava Aluminija kazala je kako je osiguran dio sredstava potrebnih za isplatu otpremnina radnicima te da se poduzimaju svi napori kako bi tijekom idućih dana bio osiguran cjelokupan iznos sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Određene cjeline</strong><br />Kako doznaje<em><strong> Večernji list BiH</strong></em>, u međuvremenu je održan važan sastanak koji je rezultirao određenim dogovorom vezanim za otpremnine i pokretanje proizvodnje. Osiguran je novac za otpremnine dijela radnika koje bi trebale biti rije&scaron;ene u rujnu. Doznajemo kako je na tom sastanku bilo riječi i o pokretanju proizvodnje uz određeni broj radnika i to je dogovoreno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvorima večernjaka, zaključeno je kako je moguće pokrenuti određene tehnolo&scaron;ke cjeline u Aluminiju vrlo skoro i dio ljudi vratiti na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Nezavisnog sindikata Romeo Biok&scaron;ić najavio je pak prosvjede tvrdeći kako je plan pokretanja proizvodnje propao. Prema jučera&scaron;njem stavu Uprave iz priopćenja koji su poslali medijima i na&scaron;ih saznanja sa sastanaka koji su održani prethodnih dana, situacija nije onakva kako je medijima prikazao Nezavisni sindikat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krizno vijeće od 10. srpnja kada je Aluminij uga&scaron;en sve čini kako bi se ponovno pokrenula proizvodnja i zbrinuli radnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Razumijemo neizvjesnost i frustraciju svih onih kojima je stalo do Aluminija i koji su ga stvarali i gradili, ali ponavljamo kako samo zajedničkim naporima možemo osigurati novo pokretanje proizvodnje i poku&scaron;ati tvornicu vratiti u poziciju u kojoj je nekada bila i gdje treba ponovo biti. Ističemo kako trenutačno jedini izvor sredstava nužnih za pokretanje proizvodnje može doći od investitora s kojim se pregovara, tako da najnovije reakcije i izjave u javnosti otežavaju cijeli proces pregovora i smanjuju izglede za pokretanje proizvodnje. Stoga jo&scaron; jednom pozivamo sve na dodatno strpljenje kako bi započete procese mogli okončat bez dodatnih komplikacija, kazali su jučer iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug poduzeća iznosi oko 400 milijuna KM. Vlada FBiH vlasnik je 44 posto dioničkoga kapitala, mali dioničari imaju isto 44 posto, a Vlada RH 12 posto dionica. Vlada Federacije BiH jo&scaron; čeka iz Aluminija da se dostavi plan zbrinjavanja radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-aluminij.jpgGori Amazonija, pluća našeg planeta koja proizvode 20 posto kisikahttp://grude.com/clanak/?i=131515131515Grude.com - klik u svijetFri, 23 Aug 2019 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-23-amazon-fire.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Macronova izjava je parafraza rečenice koju je 2002. izgovorio njegov prethodnik Jacques Chirac o klimatskom zagrijavanju kada je rekao "naša kuća gori, a mi gledamo na drugu stranu". <p>&nbsp;</p> <p>Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je u četvrtak da požari koji haraju Amazonijom predstavljaju "međunarodnu krizu" i pozvao je članice G7 da razgovaraju o tom problemu na summitu u Biarritzu ovog vikenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a kuća je u plamenu. Doslovno. Gori Amazonija, pluća na&scaron;eg planeta koja proizvode 20 posto kisika. To je međunarodna kriza. Članice G7, vidimo se za dva dana kada ćemo razgovarati o tom problemu", napisao je francuski predsjednik na Twitteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Macronova izjava je parafraza rečenice koju je 2002. izgovorio njegov prethodnik Jacques Chirac o klimatskom zagrijavanju kada je rekao "na&scaron;a kuća gori, a mi gledamo na drugu stranu".<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/kA7opFdGs7g" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Macron, koji je svoju poruku na Twitteru napisao na francuskom i na engleskom, pridružio se tako glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu koji je u četvrtak istaknuo da je "duboko zabrinut" zbog požara u Amazoniji, nakon &scaron;to je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro osudio "ekolo&scaron;ku psihozu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanje u najvećoj pra&scaron;umi na planeti jako je te&scaron;ko procijeniti. Prema podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) 75.336 &scaron;umskih požara je zabilježeno u zemlji od januara do 21. augusta, ili 84 posto vi&scaron;e nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine. Prema jednoj nevladinoj organizaciji, 54 posto tih požara je bilo u Amazoniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Emmanuel Macron dočekuje u subotu na jugozapadu Francuske čelnike G7, na summitu čija je tema "borba protiv nejednakosti", ali očekuju se i razgovori o gorućim klimatskim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-23-amazon-fire.jpgMinistrica Mikulić: Za sve učenike do 5. razreda BESPLATNI UDŽBENICIhttp://grude.com/clanak/?i=131496131496Grude.com - klik u svijetWed, 21 Aug 2019 13:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-grude-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodala je, da su svi djelatnici raspoređeni i da neće doći do tehnološkog viška tako da će svi djelatnici imati svoju normu koju su potpisali.<p>&nbsp;</p> <p>Nova &scaron;kolska godina u ŽZH počet će u ponedjeljak 9. rujna, izjavila je za <strong>radio &Scaron;iroki Brijeg</strong> Ružica Mikulić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, od ove &scaron;kolske godine za svu djecu od prvog do petog razreda osnovne &scaron;kole Vlada ŽZH je osigurala besplatne udžbenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vodeći se ovogodi&scaron;njom praksom u RH gdje kod njih sve primorske županije sa &scaron;kolskom godinom počinju 9. rujna, te uzimajući u obzir i vrlo toplo vrijeme koje se očekuje i u idućim danima, a uz sve to imali smo i malih problema oko nabavke udžbenika, odlučili smo da nastava krene 9. rujna u na&scaron;oj županiji&ldquo;, izjavila je ministrica Ružica Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je, da su svi djelatnici raspoređeni i da neće doći do tehnolo&scaron;kog vi&scaron;ka tako da će svi djelatnici imati svoju normu koju su potpisali. Nadam se da ćemo do početka nove &scaron;kolske godine sa Sindikatima postići dogovor i potpisati Kolektivni ugovor na obostrano zadovoljstvo, dodala je ministrica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-grude-skola.jpgSamo pet država ima rizičnije puteve od BiHhttp://grude.com/clanak/?i=131495131495Grude.com - klik u svijetWed, 21 Aug 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-konji_cesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stopa smrtnosti u prometu u BiH je prošle godine iznosila 72 poginula na milijun stanovnika, čime naši putevi spadaju u najrizičnije u Europi. <p><br />Konkretnije, samo pet članica EU ima veću smrtnost od BiH, i to Rumunjska (96), Bugarska (88), Letonija (78), Hrvatska (77) i Poljska (76).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija na na&scaron;im prometnicama je gora nego u Mađarskoj i Grčkoj, gdje su lani u prometu poginula po 64 osobe na milijun građana, te Če&scaron;koj sa 62 mrtvih na milijun stanovnika. Po podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), stopa smrtnosti na bh. putevima u 2018. godini je, dakle, iznosila 72 poginula, dok je prosjek u EU bio 49 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, &scaron;to pokazuju informacije do kojih je do&scaron;ao Generalni direktorat za mobilnost i transport Europske komisije (EK).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bajro Džindo, stalni sudski vje&scaron;tak za cestovni promet iz Tuzle, napominje da su bh. putevi na rednom broju jedan na popisu faktora koje vidi kao uzrok ovakve statistike. "Dakle, ne vozilo, nego put. To znači da imamo puteve koji su izgrađeni za 1.000, a po njima se kreće 5.000 vozila. Pritom, imamo neprimjerene puteve koji ostaju isti, a vozila su sve bolja i tehnički suvremenija", pojasnio je Džindo za "Nezavisne". Na drugo mjesto je svrstao mjere protiv vozača koji čine prekr&scaron;aje u prometu. "Kada dođe do točke da neko za prometnu nezgodu ili prekr&scaron;aj bude kažnjen, kazne se ne izvr&scaron;avaju. Vi imate primjera da čovjek pravi 50 puta istu gre&scaron;ku i niko ni&scaron;ta ne poduzima", istaknuo je Džindo, koji ocjenjuje da se na&scaron; zakon o sigurnosti prometa ne razlikuje mnogo od drugih, ali je problematična primjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I njegova kolegica iz Sarajeva Elida Suljagić, koja je također sudski vje&scaron;tak i inženjer prometa, također napominje da je frekvencija prometa povećana, a da putevi ne mogu pratiti takav rast broja vozila. Ipak, kako ističe, ljudski faktor najodgovorniji je za situaciju koju imamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kroz svoje iskustvo uočila sam da su ljudi dosta preopterećeni zbog ubrzanog tempa života, &scaron;to se odražava i na promet. Sankcije su svakako jedno od rje&scaron;enja, odnosno najbitnije, kako bi se situacija popravila", navela je Suljagić, koja ima vi&scaron;e od 15 godina iskustva u struci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz BIHAMK-a su naveli da je veliki broj prometnih nezgoda na na&scaron;im putevima, između ostalog, rezultat nepo&scaron;tivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture većeg broja sudionika u prometu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na putevima su jedan od najče&scaron;ćih uzročnika izazivanja prometnih nezgoda (oko 24,3 posto). Slijede prometne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat radnji vozilom u prometu, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepo&scaron;tivanje prometne signalizacije, nepovoljne uvjete na putu itd.", naveli su iz BIHAMK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na putevima u BiH su pro&scaron;le godine zabilježene 36.672 prometne nezgode. Život je izgubilo 277 osoba, 1.653 ih je teže, a 8.750 lak&scaron;e ozlijeđeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, najsigurniji putevi su u Velikoj Britaniji, gdje je, po podacima EK, u 2018. zabilježeno 28 smrti na milijuna stanovnika, a slijede Danska (30), Irska (31), Nizozemska (31) te &Scaron;vedska (32).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-konji_cesta.jpgSlužena sveta misa na Ometaljci podno Čabulje FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=131468131468Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-dsc_0211.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjesta koja se nalaze pod planinskim masivima su uvijek nekako posebnija od drugih.<p><br />Među takva mjesta spada i Ometaljka, sastavno mjesto Vilinskog polja koje se nalazi ispod planine Čabulje. Naime, tu se već preko 15 godina svake prve nedjelje iza Velike Gospe održava sveta misa ispred zavjetne Gospine kapelice koju je podigao Stojan Golemac - Krivi iz Vrda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu pred vi&scaron;e od tri stotine ljudi je održao don Marko &Scaron;utalo, a iza mise je nastavljeno druženje pod &scaron;atorima i hladovinom, a poneki su se oku&scaron;ali i u bacanju kamena s ramena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa na Ometaljci već ima svoju malu tradiciju i naravno druženje nakon nje. Pored &scaron;atora i njihove ugostiteljske ponude, pod hladovinom &scaron;ume mnogi spremaju piknik i ugodno se druže, &scaron;to se nekako već i izgubilo kroz mnoge ovakve događaje, a to je Ometaljka zadržala u svojoj maloj tradiciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pok. Žarko Marić, profesor i publicist iz Vrda je u nekoliko navrata opisivao običaj "Pu&scaron;tanja polja", kada bi se čobani na Vilinom polju koji su preko ljetnog perioda čuvali svoja stada da ne pobjegnu na tuđu zemlju ili tuđu ogradu, u vremenu iza Velike Gospe, pu&scaron;tali svoja stada da se izmje&scaron;aju na tuđu zemlju, a oni bi se uz tu prigodu družili i veselili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je ova misa i druženje nakon nje na jedan moderniji način zamjenilo nekada&scaron;nje "Pu&scaron;tanje polja" gdje je se nastavilo ovakvo slično sakupljanje na Vilinom polju...<br /><br /><br />Kao i prethodnih godina ovaj događaj su popratili konjanici s Goranaca.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-69075090_10217539707318301_5687146881612775424_n.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0193.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0195.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0199.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0211.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0212.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0218.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0224.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0227.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0232.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0239.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0240.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-19-19-08-19-dsc_0241.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mario Knezović/Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-dsc_0211.jpgČvrsnica Ultra Trail: Za brdsku utrku preko 350 prijavljenih iz 13 državahttp://grude.com/clanak/?i=131467131467Grude.com - klik u svijetSun, 18 Aug 2019 22:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-18-cvrsnica-ultra-trail2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč epitetima “teško” i “brutalno” imamo preko 350 prijavljenih iz 13 država, a već sada znamo da će na stazama biti preko 200 trkača, kažu organizatori.<p>&nbsp;</p> <p>Čvrsnica Ultra Trail je utrka koja okuplja planinarsku zajednicu Hercegovine, te tako projekt zajednički organiziraju planinarsko dru&scaron;tvo HPD Prenj 1933. iz Mostara i udruga Visit Blidinje iz Posu&scaron;ja, a kao partneri utrke tu su planinarska dru&scaron;tva PSD Vilinac iz Jablanice, PD Orlova Stina iz Tomislavgrada, HPD Pločno iz Posu&scaron;ja i naravno neizostavni pripadnici Gorskih službi spa&scaron;avanja u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine trkačkoj trail zajednici, ali i onima koji će to tek postati, ponuđene su tri staze: Green trail, zvana The Good od 10 kilometara, koja je namijenjena trail početnicima i onima koji prvi put kroče stazama traila. Ova staza se kreće u krugu Masne Luke, zapravo ovo je ulazna kartaza postati ozbiljniji kauboj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je i Blue trail staza, zvana The Bad, ove godine duga 32 kilometra sa ukupnom elevacijom oko 1500 metara. Ove godine kauboji Blue trail staze kreću sa Vitlenice i kreću se utabanim planinarskim stazama prema prirodnom fenomenu i onome po čemu su Čvrsnica i Blidinje najpoznatiji, Hajdučkim vratima. Poslije Hajdučkih vrata slijedi okrepa na najljep&scaron;em planinarskom domu u Bosni i Hercegovini dom Vilinac na 2000 metara, sa najzabavnijom ekipom koja će vas tamo dočekati,planinari planinarskog dru&scaron;tva PSD Vilinac iz Jablanice. Najteži dio ove staze će vjerojatno za mnoge kauboje biti spust niz Borićevac prema Masnoj Luci, ali kako organizatori kažu, kauboj se ne postaje uhodanim i laganim stazama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, za najokorjelije trail kauboje tu je najteža staza Red trail, zvana The Ugly sa svojih 50 kilometara i 2850 metaraelevacije. Staza na kojoj će kauboji popeti dva dominantna vrha Blidinja, Veliki Vranna Vran planini i najvi&scaron;i vrh Čvrsnice Pločno, oba preko 2000 metara elevacije. Posljednji vrh Pločno na svojoj visini od 2228 metara i usponom i silaskom niz sipar nudi duh Skyrunning-a kakvih možemo vidjeti na Skyrunning utrkama. Naravno, i ova staza prolazi pored planinarskog doma Vilinac i Hajdučkih vrata, samo za razliku od Blue trail staze u drugom smjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ove godine probili smo sve brojke Čvrsnica Ultra Traila, i to nas je malo iznenadilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-18-19-08-18-cvrsnica-ultra-trail2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč epitetima &ldquo;te&scaron;ko&rdquo; i &ldquo;brutalno&rdquo; imamo preko 350 prijavljenih iz 13 država, a već sada znamo da će na stazama biti preko 200 trkača. Green trail i Blue trail staze su popunjene s obzirom da su limitirane na maksimalan broj trkača, mjesta jo&scaron; samo ima na Red trail stazi. Najvi&scaron;e je, naravno, trkača iz Bosne i Hercegovine, &scaron;to nas posebno veseli jer je ovo pokazatelj da se trail scena u BiH razvija i da domaći trkači ne prežu od te&scaron;kih staza. Tu su nama dragi trkači iz Hrvatske, trail zajednice iz Splita (Mosora&scaron;ke sikire i TTK Strka), Omi&scaron;a (PD Imber), Vodica (AK Okit) i Sinja (Cetina Adventure Team), ekipa s kojom smo se ove godine družili na Dalmatinskoj trail ligi. Ove godine nas veseli najavljeni dolazak par trkača iz Srbije, trkači koji već godinama trče Skyrunning format traila, pa se nadamo da će ih Čvrsnica Ultra Trail odu&scaron;eviti. Zapravo oni su tu na domaćem terenu, rekao je ispred organizatora Ivan Leženić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-18-cvrsnica-ultra-trail2019.jpgOdlazak velikana: Preminuo je Zdravko Bešlićhttp://grude.com/clanak/?i=131461131461Grude.com - klik u svijetSat, 17 Aug 2019 18:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-17-zdravko_beslic_2019_001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duže bolesti, danas je u Posušju, u 55. godini života, preminuo Zdravko Bešlić – Bokić, zastupnik u Skupštini ŽZH i Domu naroda Parlamenta FBiH iz reda Hrvata.<p>&nbsp;</p> <p>Komemoracija će se održati sutra, u nedjelju u 14 sati u kinodvorani Posu&scaron;je, za kada je predviđena i sahrana na Martića križu u 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Be&scaron;lić je bio hrvatski branitelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-17-zdravko_beslic_2019_001.jpgPolicija odradila odličan posao u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=131450131450Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-policija-zzh-022817.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Policija je poduzela sve potrebne mjere kako bi prošlo sve u najboljem redu..<p><br />Ako znate da će vam grad preplaviti 50 000 ljudi onda to sigurno za policiju nije lagan posao jer se treba pobrinuti za sigurnost građana i za besprijekoran javni red i mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika Gospa je samo po sebi jedan od većih blagdana koji u &Scaron;iroki Brijeg uvijek dovede tisuće hodočasnika, gostiju a ako k tomu dodate da je najavljen koncert velike hrvatske zvijezde u samom centru grada onda je to svakako mamac za mnoge fanove iz svih hrvatskih krajeva koji ne propu&scaron;taju priliku doći na koncert, ovaj put u &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shodno tomu policija je poduzela sve potrebne mjere kako bi pro&scaron;lo sve u najboljem redu i uspjeli su u tom. Iz policijskog izvora <a title="ABCportal" href="http://www.abcportal.info/novosti/vijesti/policija-odradila-odlican-posao-u-sirokom-brijegu" target="_blank">ABCportal</a> saznaje da je jučera&scaron;nji dan protekao bez većih problema. Sve raspoložive policijske snage su bile na terenu a u pomoć su stigle i specijalci iz HBŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je očigledno odradila dobru plansku pripremu i uspje&scaron;no je vladala situacijom na području grada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-policija-zzh-022817.jpg