Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.RIMAC OTKRIO GIGANTSKI PROJEKT: Na ovome je radio pune dvije godine, predstavit će ga Vladi i facama iz Porschea i Hyundaijahttp://grude.com/clanak/?i=120851120851Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jun 2019 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-21-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prezentacija koju Mate Rimac planira pokazati premijeru Andreju Plenkoviću u petak tijekom posjeta Svetoj Nedelji pripremala se godinu dana, još godinu dana upotpunjavala i usavršavala da bi sada bila spremna za predstavljanje vrhu izvršne vlasti, piše u srijedu Večernji list.<p><br />Intencija je pokazati na koji se način u Hrvatskoj može pokrenuti ozbiljna autoindustrija, odnosno takva kakva bi se mogla okarakterizirati pojmovima poput &ldquo;serijski&rdquo;. Motivacija je kod Mate Rimca i njegove momčadi činjenica da je Hrvatska danas među rijetkim zemljama koja nema automobilsku industriju na razini većoj od namjenske proizvodnje određenih komponenti iako se radi o uglednim automobilskim kompanijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Rimac Automobilima kažu će da Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima predočiti model u kojem će se raditi o realnim mogućnostima s obzirom na na&scaron;e uvjete.<br />Vjeruju da Hrvatska ima potencijal</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vjerujemo da i Hrvatska ima potencijal za stvaranjem okruženja koje će privući velike proizvođače, kao i dobavljače i prateće industrije. U petak ćemo visokim dužnosnicima Vlade i premijeru Andreju Plenkoviću predstaviti studiju koju smo pripremali dvije godine te konkretne smjernice i sljedeće korake za privlačenje autoindustrije u Hrvatsku&rdquo;, kažu u Svetoj Nedelji za Večernji list u srijedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevnik dodaje da će događaju biti nazočni zamjenik predsjednika Izvr&scaron;nog odbora Porschea Lutz Meschke te izvr&scaron;ni dopredsjednik Hyundai Mortor Groupa za proizvode i strategije Thomas Schemera. Oba su gosta ovdje, kažu u Rimac Automobilima, da podrže njihovu inicijativu i podijele svoja iskustva u ulaganja u na&scaron;oj zemlji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-21-mate_rimac.jpgDan D za Aluminijhttp://grude.com/clanak/?i=120839120839Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jun 2019 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu se očekuje sastanak predstavnika Aluminija s investitorima koji su spremni na veliku financijsku injekciju u mostarsku kompaniju pod uvjetom da se pronađe dugoročno rješenje za cijenu i opskrbu električnom energijom.<p><br />Kako je objavio Dnevni list, riječ je o konzorciju koji predvodi &scaron;vicarski gigant Glencore, a u kojem su jo&scaron; hrvatski PPD, &scaron;irokobrije&scaron;ki FEAL i mostarski SiK. Navodno je taj konzorcij spreman uložiti 500 milijuna eura u mostarsku kompaniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ukoliko sastanak ponudi neke konkretnije planove za izlaz iz krize Aluminij bi mogao zaploviti u ne&scaron;to mirnije vode koje bi ga odvele u privatizaciju umjesto u stečaj&rdquo;, pi&scaron;u mostarske novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je jasno jeste da će dogovor oko električne energije, odnosno dugoročni ugovor kojem bi jamac bila Vlada FBiH, biti ključan za budućnost Aluminija, jer čak ni veliki investitori poput Glencorea neće ulaziti u &ldquo;igru&rdquo; bez rije&scaron;enog problema struje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elektroprivreda HZHB od mostarske kompanije potražuje oko 280 milijuna maraka, a nedavno je objavljeno kako je nekada&scaron;nje mostarskom gigantu potrebno oko pola milijarde maraka da se s koljena uspravi na noge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, vodstvo Aluminija održalo je sastanak s predstavnicima dvije elektroprivrede, HZHB i BiH, kako bi poku&scaron;ali pronaći model suradnje koji bi omogućio preživljavanje mostarskoj kompaniji s dugom većim od 400 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, podaci Financijsko-informatičke agencije FBiH pokazali su kako je u Federaciji BiH najveći gubitnik upravo mostarski Aluminij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Vlada Federacije BiH poručila je kako Aluminiju, koji je osigurao struju za 10-tak dana, ako ne pronađe partnera prijeti stečaj, koji je, prema riječima federalnog premijera Fadila Novalića, jedini lijek za ovo poduzeće.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgNakon nedavnog požara Zovko obnavlja stolarijuhttp://grude.com/clanak/?i=120815120815Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jun 2019 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-24-stolarija-zovko-obnova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih je dana krenula obnova stolarije Zovko u Širokom Brijegu koja je prije dva mjeseca u potpunosti izgorjela u požaru.<p>&nbsp;</p> <p>Direktor stolarije i jedan od suvlasnika Karlo Zovko u izjavi za Fenu istaknuo je kako je obnova zidne konstrukcije u tijeku te kako će i su&scaron;nica i pogon uskoro biti u funkciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Obnova će biti zavr&scaron;ena do jeseni, ali te&scaron;ko je u ovom trenutku precizirati hoće li to biti u devetom ili u desetom mjesecu. Ovih su dana krenuli građevinski radovi, a uskoro će profunkcionirati su&scaron;nica i pogoni u stolariji&rdquo;, kazao je Zovko koji je zahvalio gradskim i županijskim vlastima, drvnom klasteru i svima onima koji su na bilo kakav način pomogli toj stolariji.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-24-19-06-24-pozar-stolarija-oklaji-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stolarija Zovko u potpunosti je izgorjela u požaru 18. travnja ove godine, a riječ je o jednoj od najdugovječnijih tvrtki u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U protekla dva mjeseca otkako su trajali radovi na či&scaron;ćenju zgari&scaron;ta stolarije većina radnika je sudjelovala u radovima, a sačuvana su i sva radna mjesta. Osim toga, iz stolarije su, kako ističe Zovko, sačuvali i sve dosada&scaron;nje poslovne partnere.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-24-stolarija-zovko-obnova.jpgFOTO: Hercegovac Miro vlasnik je superluksuznog hotela u Splitu oko kojeg se lome kopljahttp://grude.com/clanak/?i=120794120794Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-019-briig-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Živjeti u Splitu već je samo po sebi nekakav još nerazvrstan poremećaj iz autističnog spektra. Splićani mrze promjene, ma i da samo pomaknete čašu ispred njih. Nelagodom ih ispunjava dirnete li u njihovu svetu rutinu, pojavi li se štogod neobično u poznatom pejzažu.<div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel "Briig", očekivano, nije po njihovom gu&scaron;tu. Prolaze preko Bačvica i mr&scaron;te se jo&scaron; otkako se počela graditi ta, kako kažu, monada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S bijesom, prezirom, omalovažavanjem i porugom gledaju veliku robusnu modernističku grudu nasred parcele, velike bijele trokutaste plohe nalik zgužvanom papiru, s prividno nasumičnim i nejednako velikim uvučenim ili ispupčenim prozorima, pitajući se za&scaron;to, zaboga, to tako izgleda, gdje je svijet po&scaron;ao ukrivo, &scaron;ta nedostaje dražesnim kamenim kućama, tiramolima između njih, zelenim &scaron;kurama, kupama kanalicama i trbu&scaron;astim neobrijanim mu&scaron;karcima koji u dvori&scaron;tu na gradelama peku sku&scaron;e?</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <br /> <div class="bannerInArticle banerWrap adexElement"> <div id="beacon_a38574102c" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="https://adv.slobodnadalmacija.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=7224&amp;campaignid=853&amp;zoneid=454&amp;OABLOCK=36000&amp;OACAP=1&amp;loc=https%3A%2F%2Fwww.slobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fsplit%2Fclanak%2Fid%2F610056%2Fmaja-tedeschi-autorica-je-luksuznog-zdanja-na-bacvicama-oko-kojeg-se-lome-koplja-investitor-je-vrlo-avangardnog-ukusa-kakav-ne-biste-ocekivali-od-nekoga-iz-sirokog&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2F&amp;cb=a38574102c" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>Nekoga takvog tvrdokornog tradicionalista i pasatista, dangubu i sveznalicu s Pjace, vrijedilo bi, možda samo za zabavu, staviti preko puta glavne projektantice "Briiga" i gledati kako ga ona nemilosrdno drobi u pra&scaron;inu. <strong>Maja Tedeschi</strong> je odlučna, strastvena i rječita gospođa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj rad brani strpljivo i potanko, s tako mnogo referencija da shvaćate da je pred vama netko rijetko obrazovan i njegovana ukusa, osoba koja je razmi&scaron;ljala o svemu do najmanjeg detalja koji možda nitko živ neće primijetiti, i bezbrojne sate predano radila da bi se ovaj hotel podigao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, ona nije netko kome biste se željeli suprotstaviti.</p> <br /> <p>Možete lijepo zamisliti kako je Tedeschi tvrdo ustrajala na svojoj viziji, pa i ako je investitor <strong>Miro Musa</strong>, razumni i oprezni hercegovački trgovac kojiput bio kolebljiv, ne&scaron;to mu se činilo pretjerano ili skupo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Investitori često dolaze s čudnim i ponižavajućim zahtjevima, kao 'čuj, vidio sam ne&scaron;to u hotelu u Dubaiju, pa daj ti to malo nakiti i nadodaj'", počne arhitektica podsmje&scaron;ljivo, da bi se odmah potom ispravila i ponosno dodala:</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>"No, Miro je bio drukčiji. Od samog početka, kad mi je ponudio posao, nakon &scaron;to je vidio kako sam napravila projekt adaptacije i sanacije kuće Sabljić/Kugli iz devetnaestog stoljeća i odu&scaron;evio se projetkom izložbenog salona skandinavskih klasika dizajna Nord Klassik, Miro je kazao da će po&scaron;tivati moj ukus i moj autorski integritet. &Scaron;to god izaberem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepustio se, imao je potpuno povjerenje. Kasnije su, naravno, do&scaron;le neke druge pote&scaron;koće, kao &scaron;to između investitora, izvođača i arhitekta uvijek dođu, oko cijena i tendera, on je htio da ne&scaron;to bude manje, a ja veće, ali oko same estetike nije bilo prijepora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne mogu se sakriti iza investitora. On je vrlo avangardnog pristupa i ukusa, kakav vjerojatno ne biste očekivali od nekoga iz &Scaron;irokog Brijega."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad joj je Musa, inače poslovni partner njezina supruga, ponudio da mu projektira hotel, Tedeschi je prvo odbila. Ali, kratko zatim je do&scaron;la na teren i svidio joj se.</p> <br /> <p>Očekivano, nema arhitekta kojemu se ne bi svidio, odmah iznad Bačvica, dijelom zaklonjen drvoredom platana, do razlistalog, sjenovitog Hatzeovog perivoja. Zapravo je neobja&scaron;njivo kako je usred skupe, buržujske četvrti, to godinama bila zarasla ledina na kojoj su čak jedno vrijeme beskućnici podigli najlonski &scaron;ator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko bi želio graditi na tako lijepom mjestu, a u isto vrijeme nije se činilo zahtjevnim. Sve je unaprijed, naoko, bilo zadano, nedvojbeno se znalo &scaron;to graditi, kakve će naravi biti podignuti objekt. Arhitektica je, međutim, donijela odluku zbog koje su mnogi začuđeno izvili obrve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znala sam da to neće biti plažni hotel. Jer, za&scaron;to bi bio? Pogledajte New York, Barcelonu, Hamburg ili Kopenhagen: sve su to gradovi na moru gdje se nitko ne dolazi okupati. Ako želite plažni hotel, pođite koji kilometar sjeverno ili južno, mnogo je takvih mjesta u Vodicama, Omi&scaron;u ili Podstrani. Plaža je ovdje samo kontekst. Hotel, jasno, ne okreće leđa ovoj lijepoj uvali, moru i pijesku..."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ali nije jedno od onih mjesta gdje gosti ogrnuti ručnicima, s gumenim krokodilima pod rukom, &scaron;ljapkaju u japankama preko recepcije", predložim ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tako je", složi se Tedeschi. "Koncept nam je od prvog dana bio gradski hotel, kakvih u Hrvatskoj nema mnogo, a potreba je za njima očita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ultra', na primjer, pokazuje da je svijet željan urbanih mjesta, nečega mimo hostela i mnogokrevetnih podrumskih apartmana koje domaćini nude posjetiteljima, računajući oni su mladi pa mogu spavati bilo gdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima i među mladim gostima dosta njih koji imaju novac i žele udobniji i ljep&scaron;i smje&scaron;taj. Moramo se osloboditi onoga stereotipa ako netko ima lovu onda je lopov i seljačina, ili je kulturan i obrazovan, ali bez pare u džepu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Različiti nam gosti dolaze i ima toliko sadržaja koji ih danas vuku u Split. Vidljiv je pomak grada prema kulturi, urbanom. Ne moramo svi bez ostatka ići prema tradiciji. 'Idemo napraviti ne&scaron;to suvremeno', kazala sam investitoru i on se složio sa mnom."</p> <br /> <p>Tedeschi je zatim uključila splitskog arhitekta <strong>Damira Raku</strong>, prijatelja i kolegu sa studija, jer ona sama nije mogla biti na gradili&scaron;tu koliko je posao tražio. Nakon &scaron;to su definirali koncept, suočili su se s ograničenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oblik parcele i bruto izgrađena povr&scaron;ina nisu ostavljali mnogo mogućnosti: hotel je morao biti kocka, a kocka je rijetko kome među uzbudljivijim geometrijskim tijelima. Trebalo je to nekako omek&scaron;ati, učiniti &scaron;armantnim, pa se Tedeschi domislila da kocka izgleda kao da je netko sjeo na nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je nastala kao zgužvana, izlomljena fasada koja uznemiruje prolaznike, a koju je Tedeschi definirala u suradnji s arhitektom <strong>Ivanom Jurićem</strong> iz ureda Damira Rake. Matematički su je napravili, ali je potpuno asimetrična, nigdje se ne ponavlja. Premda se gledatelju može tako učiniti, svaka je od četiri strane u nečemu drukčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je nekako, u početnoj fazi, hotel dobio ime, a ime, kao ni sve drugo, nije moglo biti uobičajeno dalmatinsko poput Amfora, Dioklecijan, Galeb, Park ili Riva, već je Maja Tedeschi željela ne&scaron;to apstraktnije, suvremenije, a da opet nekako, neizravno i izokola, dotiče prostor i tradiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shvaćajući da će hotel izgledati robusno, nezgrapno, kao nekakvo brdo, a budući da je u blizini Katalinića brig, prva joj je zamisao bila da se zove Ka Brig. Zami&scaron;ljala je da će ga Splićani tako opisivati: "Jebate, ka brig je", ali na kraju su ime ipak skratili na samo jednu riječ, sa dva i, i to i lokalno i globalno dobro zvuči, Japanci, Kanađani, Norvežani, ba&scaron; svi je mogu izgovoriti bez zaplitanja jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kao da sve to nije dosta da izbezumi lokalno stanovni&scaron;tvo, naposljetku su donijeli odluku koju će im čistunci, čuvari svetog ognja ba&scaron;tine, možda najvi&scaron;e zamjeriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oko prolaznika, čovjeka na ulici, naviknuto je na balkon, ali za korisnika je on nepotreban", obja&scaron;njava arhitektica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Čemu balkon? Radi rashlađivanja, kori&scaron;tenja jedne zone koja nije topla ni hladna, ni unutra ni vani, zone sjedenja i gledanja u more, su&scaron;enja mokrog ručnika? Na kontinentu se to potpuno napustilo, a ni na moru ja ne vidim da se mnogo izlazi na balkon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnologija, klimatizacijski uređaji, zavjese i sjenila promijenili su stanovanje. Je li gostu nedostaje prostor rashlađivanja, čezne li on izići? Meni se čini da ne. Neću balkon koji će biti samo dekoracija. Kad smo napravili modele soba, jednostavno nismo vidjeli potrebu za jo&scaron; jednim vratima kroz koja bi izi&scaron;li vani. Ako je arhitektura napustila ornamente, možemo i balkon. Nijedan detalj ne smije biti dekorativan, da stoji sam za sebe i oduzima smisao prostoru."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Balkoni su tako, umjesto s vanjske strane, zavr&scaron;ili u unutra&scaron;njosti Briiga, oko okomitog četvrtastog otvora &scaron;to se u sredini zgrade podiže sve do staklenog krova na vrhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj unutarnji atrij također je izlomljen poput vanjske fasade i svojevrsna je posveta japanskom umjetniku<strong> Noguchiju </strong>i njegovoj čuvenoj papirnatoj izlomljenoj lampi. Tu su i zavijene crne stepenice od prizemlja do prvog kata, na koje je Maja Tedeschi možda najponosnija. Izgledaju kao rub nekakve crne svilene haljine koja se u pokretu zavijorila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali gdje god zapravo pogledate je ne&scaron;to pažljivo izabrano i prvorazredno izrađeno, skandinavski namje&scaron;taj, kamen iz sjeverne Italije, plakati <strong>Borisa Bućana</strong>, grafike <strong>Julija Knifera</strong> i instalacije <strong>Aleksandra Srneca</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve &scaron;to vidite kad uđete u ovaj hotel projektantica je tvrdoglavo i sitničavo tražila da bude ba&scaron; tako. Da se prozori, na primjer, ne dijele napola, na dva krila, već da ostanu cijeli, sto osamdeset puta sto osamdeset centimetara, ali da svejedno ne budu učvr&scaron;ćeni, uzidani, već se otvaraju, da gost može udahnuti morski zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to je valjalo bogzna gdje naći prozore koji se otvaraju, kako kažu, "na trn", okrećući se po centralnoj okomitoj osi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaku sobu ovdje ona je projektirala, kao i restoran i krasnu kongresnu dvoranu. Paneli na fasadi morali su biti kao masni, imati jedan mutni sjaj, kao saten. Lampe na stropu u baru su od platna, izgledaju kao jedra, a &scaron;ank ima zrnatu povr&scaron;inu &scaron;ljunka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se izmiče od poznatog i očekivanog, opet je, primjećujete, tu puno tragova na prostor i vrijeme, ova kuća nije stranac ovdje, ona pripada i Bačvicama i Splitu, konceptualno je zami&scaron;ljena s puno referencija na tradiciju ispričanu suvremenim arhitektonskim jezikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali onda se u jednom trenutku neizbježno upitate: gdje su na&scaron;li majstore koji su napravili sve ovo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj, u kojoj zapravo vi&scaron;e nema keramičara da zna zalijepiti pločicu koja sutra neće otpasti sa zida, gradnja nečega zahtjevnog kao Briig veća je misterija nego tko je podigao ona golema kamena lica na Uskr&scaron;njim otocima. Možda je to razlog za&scaron;to je hotelu trebalo četiri godine?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaista, otkriva nam arhitektica, tu i tamo građevinsko osoblje nije bilo doraslo zadaći. Pa bi vas uvjeravali da vam ne&scaron;to ne treba, ili da oni ne&scaron;to mogu napraviti neusporedivo jeftinije i brže, i onda bi, znate kako to ide, sfu&scaron;ali, i sve je trebalo raditi iznova i na kraju ispalo neusporedivo skuplje i sporije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Maja Tedeschi je bila uporna i istjerala svoje, kao &scaron;to ona, čini mi se, uvijek istjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne obazire se na prigovore tradicionalista jer, na koncu, i moderna kuća koju je podigla na Bačvicama pripada jednoj tradiciji. Tradiciji odvažne i moderne arhitekture kakvu je Split jednom imao, a koja je nedavno s velikim uspjehom prikazana na izložbi u MoMA-i, u New Yorku. Tu arhitekturu Briig želi ba&scaron;tiniti, zajedno s Kniferom, Srnecom i Bućanom u atriju i sobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Doba je prosvjetiteljstva je iza nas, to je pro&scaron;lo", priznaje Tedeschi. "Moj suprug kaže da smo mi za na&scaron;eg života tu bitku izgubili, ali ja ne bi bila ja da se pokorim tome. Da odustanem. Nadam se da svojim djelovanjem mogu potaknuti neku promjenu nabolje, svojim projektom gurnuti nogu u vrata i pustiti svježi zrak u jednu zagu&scaron;ljivu sredinu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-019-briig-glavna.jpgELEKTROPRIVREDA HZ HB ZAPOŠLJAVAhttp://grude.com/clanak/?i=120788120788Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 17:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javno poduzeće „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ Mostar raspisalo je oglas u kojem traži 12 djelatnika:<p>&nbsp;</p> <ol> <li>Odgovorna osoba za poslove unutarnje za&scaron;tite, samostalni referent (Direkcija Dru&scaron;tva, Ured generalnog direktora, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za promidžbu, referent za nabavu (Direkcija Dru&scaron;tva, Sektor korporativnih komunikacija, Služba za promidžbu, &Scaron;iroki Brijeg) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Pomoćni skladi&scaron;tar (Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (PIPO Sektor za pripremu izgradnje HE VP JM Služba za pripremu izgradnje HE Sliv GC, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (HE Sliv Neretva, Sektor za PIS, Služba za tehničko održavanje informacijskog sustava i mrežne infrastrukture) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (HE Sliv Neretva, Pogon HE Mostar, Služba za elektro poslove, Mostar &ndash; Pogon HE Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 4 (HE Sliv Neretva, Pogon HE Rama, Služba za građevinske poslove, Prozor-Rama) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (sektor za PIS &ndash; Služba za mreže i upravljanje mrežnom infrastrukturom, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za obračun i naplatu (OP Jug, Pogon Grude, Poslovnica Grude) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Vi&scaron;i referent za kontroling (OP Jug, Sektor za ekonomske poslove, Služba za kontroling, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za obračun i naplatu (OP Centar, Poslovnica Jajce) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Arhivar (OP Centar, Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove, Novi Travnik) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br /><br /></li> </ol> <p>Detaljne informacije o uvjetima rada i opisu poslova kao i Obrazac prijave na Javni oglas mogu se preuzeti na mrežnoj stranici JP EP HZHB d.d. Mostar. Natječaj je otvoren do 28.06.2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljnije možete vidjeti <a href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6487" rel="noreferrer noopener" target="_blank">OVDJE</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgU Zagrebu otvoren Auto salon Kramar http://grude.com/clanak/?i=120777120777Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 15 godina uspješnog poslovanja Auto salon Kramar otvorio je svoj prvi salon u Zagrebu i time zacrtao svoj novi poslovni put pozicioniranjem u kontinentalnom dijelu Hrvatske.<p><br />Tvrtka u Hrvatskoj je osnovana 2015. godine i pripada grupaciji Kramar koja posluje već 15 godina u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a nakon otvaranja podružnice u Splitu, zagrebački salon je veliki iskorak u poslovanju koji ujedno znači i otvaranje novih poslovnih i prodajnih mogućnosti za nabavkom vrhunskih vozila s certifikatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kupac nam je na prvom mjestu! S obzirom na to da se bavimo uvozom rabljenih vozila tražimo od svojih dobavljača jamstvo, koje tada prenosimo na&scaron;im kupcima. Od samog početka gradimo temelje na&scaron;eg poslovanja upravo na tome i garantiramo kako svaki kupac može biti 100% siguran prilikom kupnje vozila u Auto salonu Kramar. U 2019. svakako želimo održati uspjeh na ovom nivou na kojem se trenutačno nalazimo&rdquo;, istaknuo je na predstavljanju Andrija Zovko, glavni direktor i suvlasnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni koncept nastao iz zaljubljenosti u automobile i želje da trži&scaron;tu ponude sigurnost, garanciju i financijski najpovoljniju cijenu za automobile svih klasa od nižih, preko srednje klase do luksuznih.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-21-19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga moguća je i zamjena starog automobila za noviji &scaron;to je vrlo popularna aktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu moderno uređenog salona na zagrebačkom Jankomiru u Kovinskoj ulici, tzv. autoaveniji, imaju vlastitu radionicu za prijem i pregled vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pazeći na svaki detalj kako bi zadovoljili očekivanja svojih kupaca Auto salon Kramar posluje u skladu sa svojim sloganom i istinski nastoji u svemu biti za klasu bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e fotografija sa otvorenja pogledajte <a title="AS Kramar Zagreb" href="https://www.facebook.com/Kramarautobosnaihercegovina/posts/2325539764335937?__xts__[0]=68.ARB67OhbA-NBXys_Mmw58rYxuotyq2U9-huUa9-9D5wBNe94uG42y4dGZrDRgNDqjUf17km0A5mCZwsVMIiXCXmw3BBTntrPGu2io4D6MnE_GXoALkEp6K5xfg4j-9m2LEvgIwuxOH3rmmY-9BVaZ4K2O543Ujd_HK-dAAtLBk-9IX68ag8UxdrMvwGoQMVa5IPn3_mpGqk7TaSMel6QJxA28FDJGHZbDLbefTv04HYQTt08LcqZr-1UI5QOHk3WkVZ82N9nZnDck-13hJfiUvx4TijEft6Go8q5ZZqqFT0RjYlD9WEK0sPRPNO59BmDfNoBnhaRaCZNlhbfz3tT7c4XzVw4F4FeDpQShT5D6WduYc6imrNyC5PTqkCUeIJ_z_mxc9V7yy6I-tIg54ynMYzC-4EPv5f7sb11aSEIxMKSevyg-K09ojsYj5eM8vcwx4wk6FM366t5Qg5rH3nTZNZGbQ&amp;__tn__=-R" target="_blank">OVDJE.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg-1.jpgŠKORO: U IT sam uložio jer je to isključivo naša pamet i kreativnosthttp://grude.com/clanak/?i=120771120771Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-23-skoro2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nijemci već sad rade strategiju do 2100. godine, kaže Škoro.<p><br />Miroslav &Scaron;koro, koji ulazi u utrku za Pantovčak, većini je poznat kao pjevač, ali riječ je i o vrlo obrazovanoj osobi sa &scaron;irokim poduzetničkim interesom koji mu godi&scaron;nje donosi milijune kuna prihoda i ozbiljnu zaradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinu svojih prihoda, istina, &Scaron;koro ostvaruje od autorskog rada i nastupa, međutim tijekom karijere novac je oplođivao i u sektorima u kojima ga publika ne bi očekivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Visoka dodana vrijednost</strong><br />Vlasnik je i suvlasnik nekoliko tvrtki, a iz vlastitog poslovnog iskustva stoga ističe da je budućnost hrvatskog gospodarstva u kreativnim industrijama i razvoju proizvoda s visokom dodanom vrijedno&scaron;ću, ali isto tako i u konzistentnoj poreznoj i investicijskoj politici s dugoročno definiranom strategijom razvoja bez koje, kako kaže, nema uspjeha ni u razvijenoj Njemačkoj, a kamoli ubrzavanja rasta u Hrvatskoj. Bazna tvrtka &Scaron;korina poslovnog portfelja je Campus d.o.o., koju vodi njegova supruga. Na toj se tvrtki evidentiraju prihodi od autorskih prava, a također i organizira i naplaćuje sve nastupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;koro je jako aktivan na za&scaron;titi autorskih prava, na tom je području stekao i titulu doktora ekonomskih znanosti, a u sektoru razvoja kreativnih industrija vidi veliku priliku za razvoj.</p> <p>&ndash; Te industrije neosporno su pokazale veliku snagu bilježeći rast i u doba zadnje gospodarske krize. Uz resurse koje imamo, na&scaron;a jedina prava komparativna prednost leži upravo u na&scaron;im kreativnim industrijama &ndash; poručuje &Scaron;koro pa podsjeća da je jo&scaron; engleski kralj Henrik VIII., osim po svojim mnogobrojnim ženidbama, poznat i kao vladar koji se bavio za&scaron;titom autorskih prava jer je pokrenuo ovjeravanje tiskanih materijala u smislu za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenje u rast kreativnih industrija inspiriralo ga je 2011. godine da investira u tada relativno malu tvrtku Omega software u kojoj drži 5 posto udjela. Ta tvrtka danas ima vi&scaron;e od 100 zaposlenih inženjera, a ostvaruje godi&scaron;nju zaradu veću od 12 milijuna kuna.</p> <p>&ndash; Ono &scaron;to me je privuklo Omegi je jasna vizija u potenciranje vlastitog razvoja. Ta tvrtka na trži&scaron;tu nudi samo i isključivo proizvode koji su rezultat pameti i rada hrvatskih ljudi. Kreativni potencijal je nevjerojatan, a ljudi koji vode tvrtku su mladi, hrabri i neumorni. Jedino &scaron;to mene kao kreativca može odu&scaron;eviti je kreativnost drugih, a toga u Omegi ima napretek &ndash; komentira nam predsjednički kandidat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biznis koji valja spomenuti su Vina &Scaron;koro, etiketa koju je pokrenuo iz vlastitih prihoda. Kaže da tu aktivnost ne bi nazvao biznisom jer ne ostvaruje tako velike prihode.</p> <p>&ndash; Devastiranoj Slavoniji treba pomoći i moja je procjena da je to najbolje raditi investiranjem u ono čime je ta Slavonija bogata, a to su vrijedni i po&scaron;teni ljudi, plodna zemlja kojom teku velike rijeke i na&scaron;e bogate &scaron;ume. Mi smo odlučili podržati vinogradarstvo i vinarstvo i ponosni smo na to. Hvala Bogu ima drugih djelatnosti koje su uspje&scaron;ne, pa možemo financirati taj projekt. Ako se okolnosti malo promijene, bit će to i posao u kojem nećemo proizvoditi gubitak. Za sada, na na&scaron;em vinu svi bolje zarađuju od nas &ndash; komentira, ali poja&scaron;njava i da iz prve ruke može vidjeti koliko je važno organizirati proizvodnju prema konačnom proizvodu.</p> <p>&ndash; Kilogram gra&scaron;evine možete kupti za samo tri kune, dok bocu vina vrhunske gra&scaron;evine ipak možete prodati za deset i petnaest puta vi&scaron;e. Kao drugi potencijal vidim razvijanje uslužnih djelatnosti kojima možemo biti konkurentni ako se odredimo prema ciljnoj skupini i radimo na granici svojih mogućnosti. Uspijemo li pri tome stvoriti i sinergiju između ta dva sektora, primjerice hrvatski zdravi proizvodi u hrvatskom turizmu, onda ne bi trebalo biti problema &ndash; rje&scaron;enje je &Scaron;kore za ubrzanje razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prečesta promjena zakona</strong><br />Kao poduzetnik, uočava slične probleme koje navodi većina gospodarstvenika koja posluje na domaćem terenu, a među njima i česte promjene regulative.</p> <p>&ndash; Nama će krenuti nabolje kada se dugoročno odredimo u na&scaron;oj gospodarskoj i poreznoj strategiji. To moramo začavlati i proglasiti svetim pismom za sljedećih barem 25 godina. Nijemci već sad rade strategiju do 2100. godine. Ako svakih četiri godine dolazi nova garnitura kojoj treba neko vrijeme da se snađu i pohvataju konce, pa onda dovode svoje nesposobne, a podobne stranačke kadrove i pri tome mijenjaju sve do portira, nema tu sreće. Političke promjene moraju značiti zahvate u smislu horizontalne rotacije ili zamjene određenih kadrova, međutim, vertikalno moramo imati sposobne i stručne ljude koji znaju svoj posao. U njih se ne smije dirati sve dok rade kvalitetno i sukladno onoj spomenutoj dugoročnoj strategiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nas nitko ne želi ulagati i raditi jer ne zna &scaron;to ga čeka sutra. Sve ovisi na kojoj će se nozi probuditi neki dužnosnik i koliko smo daleko od izbora &ndash; zaključuje &Scaron;koro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-23-skoro2019.jpgLjubo Jurčić o turističkim radnicima: Gdje ćemo biti za pet godina?http://grude.com/clanak/?i=120720120720Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi udarni ljetni vikend u Hrvatskoj obilježili su sve veći broj turista i pojačan promet na cestama te očekivane gužve u trajektnim i zračnim lukama.<p>&nbsp;</p> <p>No problem bi za turističke djelatnike mogao biti nedostatak radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U najnovijem apelu Vladi koja odbija povećati kvotu za uvoz stranih radnika, ugostitelji upozoravaju da je stanje alarmantno. Zbog toga &scaron;to je riječ o sektoru koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a, traže da se kvota hitno poveća za jo&scaron; 5 tisuća stranih radnika</p> <p>&nbsp;</p> <p>O problemu nedostatka radne snage govorilo se i u HRT-ovoj emisiji Studio 4. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar, rekao je kako bi njegov plan bio, &scaron;to se tiče države, gdje bismo za pet godina trebali biti i kako spasiti iduću godinu ako ostane na prosjeku od ove ili prethodne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Ljubo Jurčić" href="https://vijesti.hrt.hr/521607/jurcic-o-turistickim-radnicima-gdje-cemo-biti-za-pet-godina" target="_blank">Pogledajte cijeli razgovor</a></p> <p><br />(HRT)<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgGRUDE: VIOLETA SUMMERSHIP 2019.http://grude.com/clanak/?i=120674120674Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-violeta-summership1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nudimo ljetnu praksu u trajanju dva mjeseca i svaki student koji prođe program ljetne prakse dobiva certifikat i preporuku o završetku iste i ulaze u bazu potencijalnih zaposlenika Violete.<p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je Violeta summership?</strong> <br /><br />Violeta summership je idealan spoj znanja i poslovnog iskustva, koje će vam pomoći iskoristiti potencijal i profesionalno se usavr&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program Violeta Summership nudi iskustvo rada u timu, sudjelovanje na stvarnim projektima i praktično radno iskustvo kroz plaćenu ljetnu praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz program ćete upoznati tehnologiju koja u 3 minute proizvede pelena koliko jedno dijete potro&scaron;i u &bdquo;karijeri&ldquo;, susresti ćete se s robotima u proizvodnji, 3D printerima i naučiti ćete kako nastaje proizvod od ideje do realizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko se može prijaviti?</strong></p> <p>Svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija dru&scaron;tvenih i tehničkih znanosti.<br />Prijave su otvorene od 07.06.2019. do 21.06.2019.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-violeta-summership.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to nudimo?</strong></p> <p>Nudimo ljetnu praksu u trajanju dva mjeseca i svaki student koji prođe program ljetne prakse dobiva certifikat i preporuku o zavr&scaron;etku iste i ulaze u bazu potencijalnih zaposlenika Violete.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to treba&scaron; napraviti?</strong></p> <p>Po&scaron;alji svoj životopis i kreativno motivacijsko pismo sa naznakom &bdquo;Summership 2019. na e-mail adresu posao@violeta.com i očekuj na&scaron; poziv!<br /><br /><strong><br />Mjesto rada: Grude</strong></p> <p><br />Violeta summership je postala i plodno tlo za studente koji su pro&scaron;li program. Naime, 85% na&scaron;ih polaznika ljetne prakse je dobilo mogućnost nastavka svoje radne i profesionalne karijere u Violetii ona je postala njihov prvi posao.Tako su osim radnog iskustva stekli brojna poznanstva, napredovali i na profesionalnom i osobnom planu i okusili poslovni svijet.</p> <p><br />Za vi&scaron;e informacija možete kontaktirati 039/660 455 ili izravno saznajte sve o radu u Violeti kroz razgovor sa zaposlenikom iz odjela po Va&scaron;em izboru putem skype-a ili sa zaposlenikom koji je pro&scaron;ao kroz na&scaron;u studentsku ljetnu praksu.</p> <p><br />Radujemo se Va&scaron;oj prijavi!<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-violeta-summership1.jpgDeset biznisa koje možete pokrenuti uz minimalno ulaganje i nešto trudahttp://grude.com/clanak/?i=120648120648Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobra vijest je da je pokretanje vlastitog biznisa dostupno svakome tko je spreman riskirati i puno raditi.<p><br />Ljudi u svom životu u prosjeku promjene dva do tri posla. Oni koji napu&scaron;taju svoj sada&scaron;nji posao, često traže način da rade od kuće, a oni koji su dugo radili od 9 do 5 i blizu su odlaska s radnog mjesta, razmi&scaron;ljaju &scaron;to bi dalje radili uz minimalno ulaganje, prenosi <a title="Manager ba" href="http://www.manager.ba" target="_blank">Manager.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra vijest je da je pokretanje vlastitog biznisa dostupno svakome tko je spreman riskirati i puno raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo nekoliko ideja za biznis preuzetih sa entreprenuer.com koje ne traže visoka početna ulaganja:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Servis za či&scaron;ćenje</strong></p> <p>Ovaj posao ima velik spektar mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želite raditi kad nitko drugi ne radi, restorani svakodnevno trebaju temeljito či&scaron;ćenje pa vam mogu postati stalne mu&scaron;terije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete poku&scaron;ati i sa či&scaron;ćenjem kuća ili tepiha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra stvar kod usluga či&scaron;ćenja je da nećete morati tro&scaron;iti novce na ogla&scaron;avanje, budući da će vam klijenti dolaziti putem usmenih preporuka sada&scaron;njih klijenata.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-bicikl-servis.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Popravak bicikla</strong></p> <p>Ovaj zanat možete lako izučiti putem <a title="bike" href="https://www.bikeride.com/" target="_blank">interneta</a> ili preko poznanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako zimi ljudi rjeđe voze bicikl, možete im ponuditi skladi&scaron;tenje i popravak do proljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A budući da je broj biciklista u stalnom porastu, postoje i mnogi koji voze i po snijegu i ki&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih sami znaju popravljati svoj bicikl, ali mnogi ne znaju, pa vam posla ne bi trebalo nedostajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Izrada nakita</strong></p> <p>Ima puno raznih načina za pokrenuti biznis s nakitom, i puno raznih materijala kojima možemo raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad s metalom će vjerojatno biti tehnički najzahtjevniji, budući da ga treba zagrijati kako bi njime manipulirali, i treba imati posebne alate kako bi ga rezali ili ne&scaron;to ugravirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali postoji puno drugih iskoristivih materijala, kao &scaron;to su staklo, kamen, plastika, perje, drvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Osobni trener</strong></p> <p>Ako ste sportski tip, možete poku&scaron;ati s ovom karijerom. Stranice tog tipa ili razgovor u teretani s nekim iskusnijim brzo će vam dati dovoljno znanja o prikladnim vježbama i prehrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ogla&scaron;avajte se na mjestima gdje cirkulira mnogo ljudi, kao &scaron;to su marketi ili restorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije lo&scaron;e ni imati vlastitu web stranicu jer neki ljudi žele prvo vidjeti odgovara li im va&scaron; pristup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je stalno nagla&scaron;avati sigurnost koja dolazi s treningom s osobnim trenerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klijentima trebate osigurati da postanu fit bez ozljede.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Ugrađivanje ograda</strong></p> <p>Ograde su posvuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne traju zauvijek, pa će ih svakako trebati mijenjati ili popravljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći materijal je drvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali i PVC ograde postaju popularne zbog dugotrajnosti i lakoće održavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukra&scaron;ene željezne ograde su isto česte, pogotovo u urbanim naseljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Glazbene instrukcije</strong></p> <p>Znate li svirati samo jedan instrument, držite se njega, ali ukoliko ste dovoljno vje&scaron;t glazbenik, ponudite instrukcije za vi&scaron;e instrumenata, primjerice, za puhačke ili žičane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovisno o tome koliko instrumenata i prostora imate na raspolaganju, odlučite se za grupne ili individualne satove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Či&scaron;ćenje brodova</strong></p> <p>Ako živite na obali, ovo može biti dobar posao za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brodovi se preko zime izvlače na kopno da bi im se očistio trup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali dobro je očistiti i ostatak broda &ndash; palubu, cijelu unutra&scaron;njost, pramac, krmu, vezove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo usluge ponudite poznanicima koji imaju brod, a možete se oglasiti i obližnjoj marini ili luci da vas ovlaste za či&scaron;ćenje brodova na njihovim vezovima.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Organizator događaja</strong></p> <p>Bilo da je riječ o vjenčanju, poslovnom događaju ili bilo kakvoj drugoj manifestaciji, ljudima je potrebna pomoć oko organizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo &scaron;to trebate napraviti je posjetiti sve lokacije s kojima planirate surađivati. Uz pomoć odgovorne osobe, proučite lokaciju i zapi&scaron;ite &scaron;to sve posjeduje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim napravite bazu podataka kojom ćete sortirati lokacije prema raznim parametrima &ndash; koliki je kapacitet lokacije, ima li ozvučenje i video opremu, treba li nabavljati jo&scaron; sjedalica i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad počinjete raditi planove s klijentom tako ćete odmah znati dvije ili tri lokacije koje odgovaraju po traženim parametrima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9. Čuvanje ljubimaca</strong></p> <p>Pokretanje ovog posla iziskuje gotovo nikakva ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebat će vam dodu&scaron;e nekakav kredibilitet koji možete dobiti i samom činjenicom da ste vlasnik ljubimca, a pomaže svakako ako ste radili u pet shopu ili na sličnom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proći će određeno vrijeme dok se ne zbližite s klijentima dovoljno da vam povjere ključeve kuće ili stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10. Otvaranje antikvarijata</strong></p> <p>Gotovo svi imamo kutiju sa starim knjigama negdje u kući ili podrumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to ne bi pokrenuli biznis s njima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi dobili mu&scaron;terije, pogotovo stalne, trebamo imati fiksno radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specijalizirajte se za određenu kategoriju ili žanr, nabavite nekoliko prvih izdanja, meke uveze prodajte za nižu cijenu od tvrdih i organizirajte programe razmjene knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz knjige možete imati u ponudi razglednice, čestitke, mape, ilustracije ili časopise.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpgPoštansko logističko zanimanje sve traženije na tržištu radahttp://grude.com/clanak/?i=110632110632Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jun 2019 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-11-prometna_skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako se javlja sve veće zanimanje za poslovima u poštanskom prometu, HP Mostar otvara svoja vrata mladim osobama..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar, na čelu s predsjednikom Uprave mr.sc. Matom Rupčićem, održala je radni sastanak s ravnateljem Srednje prometne &scaron;kole Mostar gospodinom Zoranom Landekom i profesorima koji predaju stručne predmete kako bi unaprijedili suradnju na području praktičnog rada učenika ove &scaron;kole u HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se javlja sve veće zanimanje za poslovima u po&scaron;tanskom prometu, HP Mostar otvara svoja vrata mladim osobama koje žele napredovati u znanju, praktičnom radu te iz prve ruke vidjeti kako funkcionira sustav po&scaron;tansko logističke mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj HP Mostar je uspostaviti kvalitetnu suradnju sa Srednjom prometnom &scaron;kolom Mostar kako bi zajedničkim snagama generirali stručne kadrove zainteresirane za inovativan razvoj i napredak po&scaron;tanskih i logističkih usluga.<br />Internet kupovina je sve popularnija, a samim time i dostava odabranih artikala na kućna vrata, stoga po&scaron;tanska djelatnost postaje top zanimanje te u budućnosti HP Mostar namjerava pro&scaron;irenje kapaciteta s rastom usluge Brze po&scaron;te koja iz godine u godinu bilježi sve veću kvalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Već dugi niz godina Srednja prometna &scaron;kola surađuje sa HP Mostar u domeni obavljanja stručne prakse učenika. Svi smo svjedoci značajnih tehnolo&scaron;kih promjena u po&scaron;tanskoj djelatnosti i želja nam omogućiti kvalitetnu obuku učenicima za poslove za koje se educiraju kako bi u budućnosti bili spremni za trži&scaron;te rad.&ldquo;, kazao je predsjednik Uprave HP Mostar Mate Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zadovoljni smo suradnjom sa HP Mostar, ideja koju poku&scaron;avamo implementirati jest da na&scaron;im učenicima osiguramo &scaron;to bolje uvijete obavljanja stručne prakse, gdje će im se omogućiti &scaron;to kvalitetnija praktična stručna obuka, kao i lak&scaron;e buduće zaposlenje i osiguranje egzistencije.&ldquo; - kazao je ravnatelj Zoran Landeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-11-prometna_skola.jpgŠirokobriježani prave OLDTIMERE od 200 tisuća eura!http://grude.com/clanak/?i=110616110616Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jun 2019 12:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-10-019-auto-klasik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oni su osnivači i radnici tvrtke Auto Klasik iz Širokog Brijega i njihovi radni zadaci su doslovce od starih 'kanta' napraviti limuzine vrijedne u pravilu više od 100 000 pa i 200 000 eura.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Četvorica prijatelja i susjeda (Kićo, Jure, Damir i Dado) iz mjesta Turčinovići kod &Scaron;irokog Brijega su pravi zaljubljenici u automobile već od malih nogu pa su zajedno sad već davne &nbsp;99-e počeli raditi mehaniku i limariju na automobilima u svojoj vlastitoj radionici koja je na samom početku bila skromnijih dimenzija u odnosu na ovu koju imaju danas. Kao vrsni majstori vrlo brzo su dobili ponudu za restauracijom oldtimera i prihvatili su izazov vjerujući kako su dorasli takvim poslovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uživali smo u posjeti ovim momcima koji su nam poku&scaron;ali pokazati &scaron;to je sve potrebno uraditi da se jedna stara auto olupina pretvori u skupocjenu oldtimer limuzinu . Iz njihove fotoarhive se da vidjeti da vozila koja im dolaze u radnju na restauraciju su u katastrofalnom stanju a iz radnje izlaze kao potpuno novi i uglađeni oldtimeri od kojih su neki vrijedni doslovce i 220 000 eura, pi&scaron;e <strong>ABCportal.info.</strong></p> <p><br /> -U na&scaron;oj radnji smo uradili pedesetak potpunih restauracija starih vozila iz Europe, najvi&scaron;e iz Njemačke. Sada&scaron;nji vlasnici tih automobila su ih kupili negdje od nekih ljudi koji su ih jo&scaron; imali u dvori&scaron;tima i odlučili ih vratiti u život. Radi se najče&scaron;će o ljudima koji su kolekcionari i zaljubljenici u oldtimere. Mi idemo po njih i na kraju ih vraćamo vlasnicima koji su presretni i zadovoljni onim &scaron;to smo napravili. Uz oldtimera dobiju na stotine slika svih dijelova i radova koje uradimo kako bi se uvjerili da je sve jako dobro i profesionalno urađeno. Nikad nismo imali niti jednu malu primjedbu od na&scaron;ih klijenata kad je u pitanju kvaliteta odrađenog posla. Zanimljivo je da su automobili koje smo mi restaurirali na najvećem europskom sajmu oldtimera u Essenu osvojili glavnu nagradu kao najbolje urađeni oldtimeri na &scaron;to smo puno ponosni- ispričao nam je Kićo koji je cijeli bićem u ovom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je ugodno slu&scaron;ati ove majstore dok su nam pokazivali oldtimere koji su unutra i na kojima su počeli radovi. Ostali smo fascinirani cijenama koje ovi ljepotani postižu na trži&scaron;tu.&nbsp;<br /> -Ovaj Porsche 911 Targa iz 72-e kad bude zavr&scaron;en vrijedit će 220 000 eura a ovaj stari Volkswagen T1 iz 65-e godine koji je kamper vozilo, na kojem su radovi u punom jeku kroz nekoliko mjeseci na trži&scaron;tu će vrijediti 120 000 eura- govore majstori dok smo razgledali radionicu i upoznavali se sa procesima restauracije oldtimera.<br /> Doista je fascinantan spisak vozila koje su ovi momci u potpunosti vratili u vrhunsko stanje. Također je vrlo zanimljivo da su u njihovoj radnji &nbsp;urađeni Mercedesi &nbsp;koje su vozili &nbsp;Hitler i Tito.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pitali smo ih 'koliko vremena treba da se oldtimer dovede u takvo stanje'?</strong><br /> Neke zavr&scaron;imo za pola godine a neke radimo i dvije godine, sve ovisi o puno toga- priča Jure i usput nam pokazuje dio radnje gdje se vr&scaron;e zavr&scaron;ne faze bojenja automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Posla ima i previ&scaron;e, trenutno u radnji na čekanju imamo deset starih automobila koje bi trebali 'pretvoriti' u vrhunske oldtimere. Veliki je to posao i izazov koji nas vuče i nosi naprijed. Na&scaron; cilj je zaista postati svjetski brend kad su u pitanju restauracije oldtimera, blizu smo i sigurno ćemo u tom poslovnom naumu i uspjeti- kažu nam ovi vrijedni majstori koji u stvarnosti žive svoj san s poslom koji vole i rade sa velikom ljubavlju i znanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je spomenuti da su ovi majstori prije nekog vremena željeli kupiti jednog starog Porschea preko 'Beverly Hills Old timers', najpoznatije svjetske web stranice koja se bavi prodajom oldtimera, gdje su u komunikaciji doznali da ih stranica poznaje i prati sve ono &scaron;to su napravili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, majstori rade i 'normalne' automobile, dobro su organizirani i imaju odličnu radionicu. Nama je izuzetno drago &scaron;to smo ih posjetili kako bi vas dragi čitatelji upoznali sa ovom super majstorskom ekipom koja je sami vrh u ovom poslu u na&scaron;oj regiji ali i puno puno &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I evo dok zavr&scaron;avamo ovu priču stigla je informacija da je u Porscheovom servisu u Stuttgartu ovaj sivi Porsche na slikama dobio klasifikaciju restauracije broj 1 &scaron;to u prijevodu znači vrh restauracije a Porscheovi stručnjaci su ovog ljepotana procijenili na 150 000 eura, &scaron;to je jo&scaron; jedno veliko priznanje za ovu majstorsku ekipu koja nastavlja u istom ritmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a href="http://www.abcportal.info">www.abcportal.info</a></strong></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-10-019-auto-klasik.jpgKatakombe u Jajcu na poštanskoj marki HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=110590110590Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 16:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-07-300dpiarheologija2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je redovitu poštansku marku „Arheološko blago 2019.“ s motivom katakombi u Jajcu, kršćanske vjerske građevine koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>U pisanim izvorima Jajce se prvi put spominje 1396. godine u vrijeme vladavine Hrvoja Vukčića Hrvatinića kada grad doživljava politički i kulturni razvoj. Pretpostavlja se da su tada u živoj stijeni isklesane katakombe kao grobnica za njega i njegovu obitelj. Pred ulazom u narteks (ulazni trijem), na stijeni u predvorju s lijeve i desne strane vrata, uklesane su dvije nedovr&scaron;ene figure. Mu&scaron;ka figura u lijevoj ruci drži spu&scaron;teni mač, a do nje se nalazi naznaka grba, vjerojatno grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Uklesana ženska figura u lijevoj ruci ima heraldički znak. Narteks, iz kojega se ulazi u glavni dio prostorija, djelomično je zidan kamenom i pokriven bačvastim svodom. Iznad baptisterija s krstionicama isklesani su lučni otvori. U glavnom dijelu crkve, uz bočne zidove, u podu su smje&scaron;tene grobnice. Na lijevoj strani nalazi se udubina na kraju koje je isklesan dvostruki križ, a desno i lijevo od njega sunce i polumjesec. Iz glavne prostorije četiri stube vode u kriptu s oltarom koji ima perforaciju u obliku dvostrukog križa, također s polumjesecom i suncem.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-07-19-06-07-fdcarheologija2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-07-19-06-07-300dpiarheologija2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja marke je Magdalena Džinić Hrkać. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-07-300dpiarheologija2019.pngMLADI HERCEGOVAC OBJASNIO: Hercegovina - europska Kalifornija? http://grude.com/clanak/?i=110580110580Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-07-vinograd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada čujemo riječ Kalifornija, većina nas će pomisliti na američku saveznu državu na zapadnoj obali uz Tihi ocean.<p><br />Vjerojatno će nam prve asocijacije biti filmska i televizijska industrija Hollywooda u Los Angelesu, prelijepi San Francisco sa Golden Gateom, ali i mnogi tehnolo&scaron;ki giganti i globalne kompanije nastale doslovce u garažama kreativnih i marljivih pojedinaca, prenosi <strong>Manager.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostor je to idealnog geografskog položaja, plodne zemlje, dobre klime, podjednake blizine mora i planina, prostor s puno sunca i mnogih drugih bogomdanih pogodnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez idealiziranja, može se reći da su stanovnici ove američke regije svojim radom, organizacijom, kvalitetnom vizijom i strategijom uspjeli od Kalifornije napraviti mjesto u kojem prosječan čovjek kvalitetno živi, djeluje te ima mogućnost ispunjenja vlastitog životnog sna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, Kalifornija jest bogata regija, koja je gotovo iz ničega postala jedna od najjačih svjetskih ekonomija na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su određeni pojedinci već uspoređivali Kaliforniju i Hercegovinu u nekim, vi&scaron;e ili manje ozbiljnim observacijama, idemo vidjeti po čemu je Hercegovina slična regiji iphona, McDonaldsa i mnogih drugih nama dragih i korisnih stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz samu usporedbu nameću se logična pitanja: &Scaron;to je nama potrebno da postanemo ekonomski i dru&scaron;tveno razvijeni kao Kalifornija? Koje su na&scaron;i najznačajniji potencijali, a &scaron;to nas to koči u na&scaron;oj 'kalifornizaciji'? Imamo li ikakvu viziju, strategiju ili prepu&scaron;tamo da nam netko drugi uređuje i upravlja životom i životnim prostorom?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VIZIJA, STRATEGIJA, LJUDSKI RESURS...</strong></p> <p>Za svaki dugoročni i održivi napredak potrebno je nekoliko temeljnih faktora, točnije uvjeta bez kojih nije moguće ni&scaron;ta dobro i održivo uraditi, ali ni planirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pretpostavka razvoja svakog područja, pa tako i Hercegovine su: ljudi, jasna vizija, strategija i strate&scaron;ki planovi te kvalitetan pravni, politički i vrijednosni okvir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako postoji jo&scaron; važnih uvjeta, ovi uvjeti su baza bez koje ne postoji mogućnost za daljnje korake napretka, te ću ih stoga ukratko i objasniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi su prva i najvažnije pretpostavka. Ukoliko imamo ljude, imat ćemo i sve ostalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad kažem ljude, mislim na niz kvaliteta potrebnih za kreiranje razvoja, a prije svega na po&scaron;tenje, marljivost, obrazovanje, samosvjesnost, hrabrost te mentalitet spreman na promjenu i te&scaron;ki rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vizija predstavlja pitanje svih pitanja: Kakvu Hercegovinu zami&scaron;ljamo u budućnosti? Mislim da bismo se svakako trebali odlučiti za jednu od tri ponuđene opcije:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Hercegovina kao poljoprivredno i turistički orijentirano područje s visokim stupnjem održivosti, tehnolo&scaron;ki i znanstveno usmjereno, sa dru&scaron;tvenim i socijalnim uređenjem temeljenom na znanju, kulturi i europskim i općeljudskim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Hercegovina kao područje visoke prljave industrije, usmjerene na stvaranje profita, bez pretjerane brige za očuvanje okoli&scaron;a, sa dru&scaron;tvenim uređenjem bez značajne dru&scaron;tvene i socijalne osjetjivosti, solidarnosti i po&scaron;tivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Hercegovina kao regija upravljana od strane interesnih skupina ili inozemnih vladara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne znam &scaron;to želi većina, ali moja vizija Hercegovine definitivno je broj 1 &ndash; poljoprivredna, turistička, ekolo&scaron;ki čista regija sa dru&scaron;tvenim uređenjem utemeljenim na znanju, kulturi i zapadnoeuropskim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strategija bi trebala dati temeljne smjernice o načinu postizanja na&scaron;e vizije te na osnovu nje i planove kako svaki pojedini cilj i ostvariti. Bez strate&scaron;kog i detaljnog planiranja, nema ni kvalitetnih i mjerljivih rezultata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i ciljevi i vizije mogu biti ostvareni jedino predanim i pametnim planiranjem i radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod pravnim, političkim i vrijednosnim okvirom mislim na &scaron;iri skup djelatnosti, koji uključuje dono&scaron;enje jednostavnih i jasnih zakona, težnju političkoj stabilnosti i moralnim dru&scaron;tvenim odnosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je na&scaron; zakonodavni okvir prilagoditi europskim normama, pojednostavniti birokratske procedure osnivanja i poslovanja gospodarskih subjekata, smanjiti nepotrebne visoke poreze i parafiskalne namete, srediti imovinsko-pravne odnose i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su to stvari od fundamentalnog značaja za razvoj gospodarstva i privlačenja investitora. Jednostavno i lijepo to izgleda na papiru, ali ove stvari je moguće provesti i u stvarnosti, ukoliko za to postoji potrebna volja i znanje. Uostalom, postoje zemlje i regije koje su to uspjele, za&scaron;to ne bi i mi?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>GEOGRAFSKI POLOŽAJ &ndash; PROMETNA, ENERGETSKA I TRGOVINSKA PRILIKA</strong></p> <p>Ba&scaron; kao &scaron;to sam na početku teksta opisivao Kaliforniju, gotovo isto bih mogao prenijeti na Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodna zemlja, puno sunčanih dana, blizina mora i planina, odlična varijacija klima i mikroklima, prirodni resursi &ndash; sve to ima Hercegovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, Hercegovina je na odličnom geostrate&scaron;kom položaju kroz koji će u budućnosti možda prolaziti mnogi prometni i energetski pravci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažem možda, jer to uvelike ovisi o nama samima i o tome koliko ćemo se uspjeti nametnuti i organizirati. Autocesta A1 kao dio Jadransko-jonskog koridora, te paneuropski koridor Vc su savr&scaron;ene prilike za povezati Hercegovinu sa ostatkom Europe te joj time povećati investicijski i atrakcijski kapacitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakako, uz prometnu važnost, treba pratiti i energetske mogućnosti, koje u ovom području nisu nikako zanemarive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko rje&scaron;imo imovinsko-pravne odnose, prilagodimo zakone europskim normama, pametno razgovaramo i lobiramo, imamo velike mogućnosti iskoristiti geografski položaj za povećanje vrijednosti na&scaron;ih zemlji&scaron;ta, porast investicija, razvoj turizma, brži protok roba i usluga, pozicioniranje Mostara kao regionalnog sredi&scaron;ta te mnoge druge djelatnosti koje pokreću gospodarski rast i razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SAVR&Scaron;ENI POLJOPRIVREDNI I TURISTIČKI POTENCIJALI</strong></p> <p>O poljoprivrednim potencijalima Hercegovine puno smo čuli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostor s mnogo polja, dobrom klimom i plodnom zemljom je itekako pogodan za sve vrste voća i povrća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od voća u Hercegovini se proizvode odlične kru&scaron;ke, breskve, vi&scaron;nje, &scaron;ljive, marelice, lubenice, jagode, jabuke i druge sorte, a posebnu vrijednost ima tre&scaron;nja zbog svoje trži&scaron;ne konkurentnosti uvjetovane ranijim sazrijevanjem i sočno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, proizvodnja povrća visoke kvalitete ima velik potencijal, posebice kada je riječ o hercegovačkom krumpiru, kupusu, paprici, paradajzu, krastavcu, mahunarkama, luku, tikvama, zelju i mnogim drugim vrstama, a svakako ne treba zanemariti ni potencijal maslina koje također uspijevaju u mediteranskom dijelu Hercegovine. Poseban biser mogu biti hercegovački kameni vinogradi, pogotovo u predjelima Čitluka, Čapljine, Stoca i Mostara koja su kao stvorena za nasade vinove loze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijal vinogradarstva nažalost nije dovoljno iskori&scaron;ten, a ni na&scaron;a najpoznatija vina Žilavka i Blatina nisu doživjela značajnije međunarodno brendiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo mi u Hercegovini i ne&scaron;to &scaron;uma, pogodnih zemlji&scaron;ta za duhan, smilje i druge kulture, ali koliko ćemo to iskoristiti ovisi prije svega od nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, kao &scaron;to vidimo, imamo mi kvalitetne uvjete za poljoprivredu &ndash; sve &scaron;to treba jest 'zasukati rukave' i početi raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći potencijal definitivno je u turizmu. Bogomdani položaj Hercegovinu smje&scaron;ta blizinu Jadranskog mora, ali i velikih planina i skijali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno da je najveći potencijal u vjerskom turizmu zbog fenomena Međugorja, gdje dolaze ljudi iz svih dijelova svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tolika turistička atrakcija za sobom zasigurno može ponijeti i razvoj različitih povezanih djelatnosti, ali i ojačati primjerice zračnu luku u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan morski turizam smje&scaron;ten je u hercegovačkom mjestu Neum, a svakako veliki i neiskoristivi potencijal je u etno i seoskom turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba zaboraviti i sve popularniji dentalni turizam, koji zbog odnosa kvalitete i cijena usluga ima nevjerojatnu konkurentnost ba&scaron; u na&scaron;im područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva na&scaron;a prirodna bogatstva, &scaron;ume, parkove, rezervate moramo čuvati, ali i brendirati i 'prodavati'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi turisti užurbanog i globalnog svijeta danas bježe u sela na mirne prostore, žele jesti zdravu hranu, jahati konje, penjati se po planinama, koristiti rafting, bezbrižno piti kavu, odmarati, uživati u prirodi..I tu im Hercegovina može biti idealna destinacija. Ba&scaron; zato pod hitno moramo izraditi strategiju razvoja turizma i jasno krenuti u njenu realizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svijet traži i masno plaća ono &scaron;to mi imamo, hoćemo li propustiti tu &scaron;ansu?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OBRAZOVANJE, INOVACIJE I TEHNOLO&Scaron;KI BOOM</strong></p> <p>Netko je davno rekao da ako želimo uni&scaron;titi neku državu, da joj uni&scaron;timo obrazovanje. Isto tako, ako želimo unaprijediti neku državu, trebamo ulagati u obrazovanje. Ovakav sustav obrazovanja u hercegovačkim područjima je katastrofalan i zahtijeva potpuno novu paradigmu i novi kurikulum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, pod hitno je potrebno uskladiti obrazovni sustav sa trži&scaron;tem rada, povećati STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) aktivnosti u &scaron;kolama te učiti djecu i mlade kritičkom razmi&scaron;ljanju, komuniciranju, stranim jezicima, digitalnim vje&scaron;tinama, financijskoj pismenosti te im stvarati kvalitetan odnos prema pravoj kulturi i životu u 21. stoljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina ima tehnolo&scaron;kih firmi i startup-ova, pogotovo u Mostaru, koji zbilja mogu biti primjer zdravih i vrhunski ustrojenih firmi koje programiraju, izvoze različite usluge i tako potiču izvrsnost i znanje kao važne dru&scaron;tvene odrednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IT kompanije, inovativni centri, tehnolo&scaron;ki parkovi su ne&scaron;to čega nam treba sve vi&scaron;e i vi&scaron;e kako bi se razvijali i dostizali zapadnoeuropski svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo mi i kvalitetne i nadarene pojedince za to, samo im moramo omogućit zdrav obrazovni sustav i prilike u kojima mogu svojim trudom i znanjem dostojanstveno živjeti i stvarati. Tu važnu ulogu igra i Sveučili&scaron;te u Mostaru, pred kojim stoje veliki izazovi u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Puno toga mi imamo, pa bih svakako jo&scaron; spomenuo i različita rudna bogatstva na istoku i zapadu Hercegovine, grafičku i metaloprerađivačku industriju te mnoge druge vi&scaron;e ili manje poznate organizacije i djelatnosti koje guraju Hercegovinu prema naprijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ALI, IMAMO MI I NEGATIVNIH ELEMENATA</strong></p> <p>Trudio sam se nabrojati neke pozitivne stvari te djelomično prikazati zbilja ogromne potencijale Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, treba biti po&scaron;ten i reći: Imamo mi i puno nedostataka i degradirajućih elemenata, koji nas koče, a dijelom i uni&scaron;tavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za neke smo sami krivi, a neki su nam nametnuti. Pa hajdemo nabrojati samo neke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovinu kakvu znamo danas su oblikovali različiti povijesni, kulturni i politički utjecaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ratovi, susreti i borbe civilizacija, zapu&scaron;tanja ovog dijela od matičnih država i permanentni sukobi duboko su formirali kulturni i životni prostor Hercegovine i Hercegovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban problem stvara komplicirana i nerije&scaron;ena politička situacija u Bosni i Hercegovini, koja je već nebrojeno puta dovela do blokade bilo kakvih reformi u stvaranju stabilnih i zdravih političkih institucija i pravnog okvira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetko je negativnu ulogu odigrala i međunarodna zajednica, koja umjesto da bude faktor stabilnosti, sve vi&scaron;e je postajala generator nepravde i podjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je, zbog nerije&scaron;enog političkog pitanja, uvijek bilo te&scaron;ko i daleko uopće i raspravljati o razvojnim projektima, već je cijela priča ostala na nacionalnim previranjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari su u Bosni i Hercegovini posebna priča. No, kako to obično biva, političari su odraz naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glomazni i nepotrebni politički aparat doveo je i svakodnevno dovodi do velike korupcije, nepotizma, namje&scaron;tanja javnih natječaja, kriminala i drugih negativnih pojava. Političke elite su stvorile takav državni aparat i općenito takvu klimu u kojoj nemali broj mladih osoba teži ulasku u politiku, odnosno kao glavni cilj stavlja se zauzimanje neke pozicije sa obilnim prihodima, s tim da tu poziciju i plaću vrlo često ne karakterizira adekvatan rad i odgovornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj način razmi&scaron;ljanja ''da mi se uvaliti u državnu službu'' kao da se uvukao u genetski kod nekih Hercegovaca i kao da razara cijelo dru&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedbe radi, već spomenutu Kaliforniju odlikuju ljudi koji su željni natjecanja, napretka, koji teže da svojim radom i izvrsno&scaron;ću postignu ne&scaron;to u životu. Ljudi tamo žele biti jedinstveni, trude se bit posebni i drugačiji od drugih, kako bi uspjeli i postali ne&scaron;to. Kod nas potpuno suprotno, kod nas ljudi ne žele natjecanje, bježe od svojih snova i bježe od toga da budu drugačiji, već svi teže biti isti, svi teže biti oni protiv kojih cijelo vrijeme pričaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kaliforniji, koja također ima mana, ljudi žele u moru istih biti različiti, a kod nas u moru istih, svim snagama se teži biti taj isti. Eh, to je upravo temeljna razlika: odnos ljudi prema životu. Dok Kalifornijski ljudi teže i svim silama poku&scaron;avaju ne&scaron;to napraviti, na&scaron;i su često uspavani i bezvoljni, boje se čak i poku&scaron;ati te traže lak&scaron;e načine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U hercegovačkim kafićima i kladionicama ćete nerijetko naći pojedince koji po cijeli dan sjede, igraju bingo, komentiraju sva dru&scaron;tveno-politička događanja, kritiziraju sve i svakoga, bez da su se ikada pokrenuli i ne&scaron;to sami napravili ili promjenili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako imamo uspje&scaron;nih ljudi, činjenica je da postoji dio ljudi koji dane provodi kukajući kako se ne može ni&scaron;ta pozitivno napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetko ćete od tih ljudi čuti kako su političari lo&scaron;i i kriminalni i kako zbog njih oni ne mogu dobiti radna mjesta, no već dvije rečenice iza priznaju kako bi i sami potkradali proračun, zapo&scaron;ljavali preko veze, namje&scaron;tali poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj duboko urezan postsocijalistički mentalitet, u kojem kao pojedinci očekujemo da nam netko drugi mora ne&scaron;to dati ili osigurati, degradira i nove generacije i ponekad u beznađe odvodi i onaj proaktivni i kreativni dio dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji velik prostor za povećati pristup i odnos prema radu i biznisu, organizaciji, razdvajanju privatno-poslovno te mnogih drugih stvari. Uostalom problem jest i nedostatak otvorenosti, poročnost te nedovoljna briga za vlastiti duhovni i intelektualni rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponavljam, iako imamo uspje&scaron;nih ljudi na svim područjima života, postoje svojevrsni problemi na koje ne možemo do kraja utjecati (neki povijesni, politički aspekti) te problemi na koje možemo itekako utjecati (odnos prema životu, mentalitet, kultura). Nisu ni drugi savr&scaron;eni, svi imaju svoje nedostatke, ali ti nedostatci nam mogu biti znak da ne&scaron;to nije dobro i da trebamo početi to mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>POSTOJI &Scaron;ANSA, NA NAMA JE HOĆEMO LI JE ISKORISTITI</strong></p> <p>Poku&scaron;ao sam kroz ovaj članak dati vlastiti uvid u neke potencijale Hercegovine, nabrojao sam neke negativne elemente s kojima se trebamo suočiti te poku&scaron;ao pružiti i neke smjernice za razvoj. Bilo kako bilo, ovo je vrijeme u kojem određujemo budućnost nas, na&scaron;e djece, ali i cijele Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako će Hercegovina izgledati sutra i hoće li uopće postojati, u kakvom će okruženju na&scaron;a djeca i potomci živjeti, stvar je sada&scaron;njice i stvar je nas samih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to smo vidjeli, potencijala imamo jako mnogo, ali imamo i problema. No, ukoliko mi zbilja želimo ne&scaron;to, ukoliko marljivo težimo rje&scaron;enju i napretku, ne postoje problemi i prepreke koje se ne mogu savladati. Stoga, svatko od nas, na svom području, može dati doprinos stvaranju europske Kalifornije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoćemo li dopustiti da budemo predmet ismijavanja na periferiji Europe ili ćemo biti moderna, razvijena europska regija u koju svi žele doći. I poželjet ovdje živjeti, u miru i ljubavi. Ako vjerujemo i želimo, sve možemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na nama je!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bruno Penava/<a title="hercegovina" href="http://www.fromherzegovina-withlove.com" target="_blank">fromherzegovina-withlove.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-07-vinograd.jpgKakav je tvoj šef?http://grude.com/clanak/?i=110576110576Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jun 2019 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-06-sef-ured-ljut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šef koji koristi titulu kao bi nametnuo svoja pravila i natjerao zaposlenike da ga slušaju zapravo je - slab.<p>&nbsp;</p> <p>Dobar &scaron;ef trebao bi biti onaj od kojeg može&scaron; učiti, koji ne nameće svoju volju silom i ne smatra da bi trebao biti apsolutno dominantan. Između njega i zaposlenika trebalo bi vladati povjerenje, a kao čovjek siguran u sebe i svoje sposobnosti zna da ne može uvijek biti u pravu, a da će se pravi odgovor pronaći tijekom razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No lo&scaron; nadređeni, koji jo&scaron; naginje profilu psihopata... to je suprotna priča. &Scaron;ef koji koristi titulu kao bi nametnuo svoja pravila i natjerao zaposlenike da ga slu&scaron;aju zapravo je - slab, pi&scaron;e portal Miss7.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On podiže glas, prijeti i neprestano izaziva stres zaposlenicima. Ako u sljedećih pet znakova prepozna&scaron; čovjeka za kojeg radi&scaron;, znaj da nije tako jak koliko misli&scaron;. Ali niti koliko on sam vjeruje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Nikad ne traži za pomoć</strong> Kad nije siguran &scaron;to učiniti, ipak neće tražiti zaposlenike da mu pomognu. Umjesto toga smislit će kakvo-takvo rje&scaron;enje i samo narediti da to učini&scaron; jer, eto, on je &scaron;ef. Ako ga pak poku&scaron;a&scaron; urazumiti i predložiti mu bolje rje&scaron;enje lako će se naljutiti. Radije će odbaciti tuđi prijedlog, ma kako to nerazumno bilo, nego priznati da njegovo rje&scaron;enje nije dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Prebacuje krivicu na druge kad je sam kriv</strong> Kad primijeti da je ne&scaron;to krenulo po zlu, tvoj &scaron;ef ima samo jedan cilj - pronaći krivca. Krivca koji, naravno, nije on jer pod svaku cijenu izbjegava preuzeti odgovornost. Međutim, dobar će vođa preuzeti odgovornost za sve &scaron;to ne ispadne po planu i upitati se &scaron;to iz svega može naučiti. Lo&scaron; &scaron;ef to ne može jer svu krivicu automatski prebacuje na druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Ne može priznati da ne&scaron;to ne zna</strong> Jak menadžer ne boji se reći da ne zna odgovor. Međutim, slab &scaron;ef to sigurno neće izgovoriti. Umjesto toga izvlačit će se ili lagati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Prije će umrijeti nego se ispričati</strong> Ne dopu&scaron;ta da ga se kritizira i ne prihvaća da mu se odgovara jer to vrijeđa njegov ego. Kad pogrije&scaron;i, sigurno se neće ispričati jer on ba&scaron; nikad nije kriv. Pokazao bi slabost, po svom mi&scaron;ljenju, da to učini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Sve mjeri (ali samo u svoju korist)</strong> Dok je dobar &scaron;ef usmjeren na velike ciljeve i gleda &scaron;iri plan, lo&scaron; se fokusira na nebitne stvari i usputne sitnice.On će znati da si jučer na poslu ostala sat ili dva duže, ali će te ipak prozvati ako sljedeći dan zakasni&scaron; deset minuta. Oslanja se na brojke, a ne na procjenu ljudi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-06-sef-ured-ljut.jpgHT ERONET i Mepas Mall zanimljivim programom podržali finale Lige prvakahttp://grude.com/clanak/?i=110527110527Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jun 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-03-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklog je vikenda, u organizaciji Mepas Malla i HT ERONET-a, priređeno Super finale 2019., ususret najuzbudljivijoj utakmici sezone, finalu Lige prvaka u Madridu između Liverpoola i Tottenhama.<p>&nbsp;</p> <p>Najmlađi posjetitelji uživali su na platou Mepas Malla u demonstriranju nogometnih vje&scaron;tina, a najbolji od njih su i nagrađeni. Naime, HT ERONET je pobjednicima osigurao odlične Alcatel 3 2019 DS i Alcatel 1S DS smartphone, a za neke od nagrada pobrinuo se Sport Vision.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od nagrada bila je i službena lopta UEFA Lige prvaka &ndash; Adidas Madrid Final 2019., kojom su najmlađi isprobavali svoje vje&scaron;tine pucanja na gol. Uz natjecanje i izvođenje slobodnih udaraca, ljubitelji najvažnije sporedne stvari na svijetu mogli su naučiti i različite nogometne trikove od nogometa&scaron;a Zrinjskoga i &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duh Madrida i nogometna groznica, zahvaljujući HT ERONET-u i Mepas Mallu, &scaron;irili su se gradom, a druženje je obilježeno nizom zabavnih trenutaka i izvrsnim raspoloženjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-18.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-03-18.jpgPoduzetnik koji radi i na Islandu novi suvlasnik portala Hercegovina.infohttp://grude.com/clanak/?i=110518110518Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jun 2019 17:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-02-budimir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Josip Budimir novi je suvlasnik portala Hercegovina.info. Poslovni čovjek, porijeklom iz Posušja sa stalnom adresom u Zagrebu, ima ambiciozne planove za budućnost portala.<p>&nbsp;</p> <p>"Posjedujem iskustvo u vođenju velikih projekata u raznim domenama. Dugi niz godina radim u Hrvatskoj i na Islandu, gdje sam sudjelovao u izgradnji nekoliko uspje&scaron;nih startup kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ključ za uspjeh u svakom poslu su ljudi, tako da smo već krenuli sa zapo&scaron;ljavanjem mladih i obrazovanih kolega u redakciji. Također ćemo raditi na pro&scaron;irenju dopisničke mreže u cilju &scaron;to boljeg praćenja vijesti iz lokalnih sredina, kao i na angažiranju zanimljivih kolumnista i suradnika koji mogu doprinijeti kvaliteti sadržaja. U narednom razdoblju planiramo i investicije u nove tehnologije i pobolj&scaron;anje korisničkog iskustva, kako bi portal bio pregledan i jednostavan za kori&scaron;tenje.", rekao je Budimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portal <a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/bih/novi-suvlasnik-portala-hercegovina-info-zelimo-biti-vodeci-portal-hrvata-u-bih-164422#news_view" target="_blank">Hercegovina.info</a> osnovan je 2009. godine u Mostaru i konstantno je pri vrhu čitanosti kod Hrvata u BiH i dijaspori. Pro&scaron;le 2018. godine portal je zabilježio 2.387.259 jedinstvenih čitatelja i preko 26 milijuna isporučenih stranica. Portal se pro&scaron;le godine čitao u 202 zemlje svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-02-budimir.jpgPoslušajte kako pjevaju sjenice na markama HP Mostar http://grude.com/clanak/?i=110485110485Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-blokeuropa2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke EUROPA 2019. s motivima velike i plavetne sjenice.<p>&nbsp;</p> <p>Posebnost ovoga izdanja je spoj filatelije i moderne tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aplikacijom CeeApp moguće je skenirati marke i čuti pjev ptica te klikom na link naručiti marke za svoju kolekciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika sjenica (Parus major) je jedna od najomiljenijih ptica pjevica. Dugačka je oko 14 cm, ima crno sjajno tjeme i bijele obraze, a lako ju je prepoznati po dugačkoj crnoj crti s donje strane tijela.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-fdceuropa2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod plavetne sjenice (Parus coreuleus), koja je manja, ta crta je žute boje. Plavetna sjenica ima sjajnu plavu kapicu oivičenu bijelim, te plava krila i rep. Sjenice se najče&scaron;će zadržavaju u vrtovima i gajevima. U neprekidnom su cvrkutu, spretno se kreću po granama kljujući koru drveća i tražeći hranu.<br />Autorica maraka je Kristina Ćavar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Prigodna marka HP Mostar &bdquo;Kazali&scaron;te &ndash; 10. obljetnica smrti Tonija Pehara&ldquo;</strong></em></p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku &bdquo;Kazali&scaron;te &ndash; 10. obljetnica smrti Tonija Pehara&ldquo;.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-300dpikazaliste2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez kazali&scaron;ta ljudska povijest bila bi znatno siroma&scaron;nija jer kazali&scaron;te, kako u samim početcima tako i danas, otvara nove prostore slobode. Posebno po&scaron;tovanje zaslužuju glumci, dramski umjetnici koji na kazali&scaron;noj sceni ostavljaju srce i du&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanjem prigodne po&scaron;tanske marke &bdquo;Kazali&scaron;te &ndash; 10. obljetnica smrti Tonija Pehara&ldquo; HP Mostar obilježava 10 godina od odlaska sa životne i kazali&scaron;ne scene jednoga od najvećih bh. dramskih umjetnika, prvaka glumi&scaron;ta Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-fdckazaliste2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Toni Pehar rođen je 20. kolovoza 1952. u Mostaru gdje i umire 8. srpnja 2009. nakon borbe s te&scaron;kom bole&scaron;ću. Zavr&scaron;io je Dramski studio pri Narodnom pozori&scaron;tu u Mostaru i bio je član Pozori&scaron;ta od 1972. do 1993. Godine 1993., nakon ratnih sukoba u Mostaru, postaje jedan od suosnivača mostarskog Ratnog kazali&scaron;ta. Od 1994. godine, kada se u Mostaru osniva Hrvatsko narodno kazali&scaron;te, Toni Pehar postaje njegovim članom. Ostvario je vi&scaron;e od 120 kazali&scaron;nih, filmskih i televizijskih uloga za koje je dobio brojna priznanja. Stvaralački zanos koji ga je vodio ostavio je duboki trag i nadahnuće je za mlade umjetnike, a nakon njegovog preranog odlaska ostala je velika praznina na bh. kazali&scaron;noj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke je Dinko Raič, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-blokeuropa2019.jpgBožić i Mlikota oduševljeni: Hercegovačka vina poslužuju se u Nepalu!http://grude.com/clanak/?i=110472110472Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-bozic-mlikota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da su vina Vinarije Čitluk iznimno cijenjena u svijetu odavno je poznato i to nije nikakva novost.<p>&nbsp;</p> <p>No kada stignu ovakve lijepe vijesti s udaljenosti od 6100 kilometara valja ih podijeliti s čitateljstvom, pi&scaron;e <a href="http://www.brotnjo.info" target="_blank"><strong>Brotnjo.info</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, hrvatski alpinist Stipe Božić i glumac Vedran Mlikota na svome putovanju Nepalom u jednom od restorana u Kathmanduu na 1300 metara nadmorske visine tražili su bocu dobroga vina. Preporuka tamo&scaron;njeg konobara bila &lsquo;Blatina de broto&rsquo; Vinarije Čitluk.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-bozic-mlikota.jpgKinezi planiraju uposliti više od 400 radnika za izgradnju autoputa kroz Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=110470110470Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-kinezi-capljina-vidic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici firme su se interesirali za potencijalne radnike koje bi uposlili na gradilištu kao i za potencijale građevinskih firmi koje djeluju na području Čapljine.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici kineske firme The China State Construction Engineering Corporation (CSCEC) koji će graditi trasu autoputa od Zvirovića do Bivolja Brda, izuzev mosta preko rijeke Neretve, bili su u službenoj posjeti gradonačelniku grada Čapljine Smiljanu Vidiću, objavljeno je u četvrtak na stranicama Grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici firme su se interesirali za potencijalne radnike koje bi uposlili na gradili&scaron;tu kao i za potencijale građevinskih firmi koje djeluju na području Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuli su kako na gradili&scaron;tu planiraju uposliti vi&scaron;e od 400 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrazili su također veliku želju za &scaron;to boljom suradnjom sa lokalnim stanovni&scaron;tvom, a gradonačelnik Vidić je obećao punu potporu lokalne zajednice sukladno njenim ingerencijama, objavljeno je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-kinezi-capljina-vidic.jpgPrve marke na svijetu u povodu obilježavanja Svjetskog dana oboljelih od upalnih bolesti crijeva (IBD)http://grude.com/clanak/?i=110451110451Grude.com - klik u svijetWed, 29 May 2019 18:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-promocija_marke_svjetski_dan_ibd-a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdanje maraka Hrvatske pošte Mostar predstavio je direktor Sektora prodaje Josip Bulić..<p>&nbsp;</p> <p>U Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu održana je zajednička promocija po&scaron;tanskih maraka koje su u povodu Svjetskog dana oboljelih od upalnih bolesti crijeva (IBD) izdali bh. po&scaron;tanski operatori &ndash; Hrvatska po&scaron;ta Mostar, Po&scaron;te Srpske i BH Po&scaron;ta.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-markasvjetskidanibda.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Marke su izdane na inicijativu Udruženja oboljelih od Morbus Crohna i ulceroznog kolitisa BiH. Nazočnima se obratila predsjednica Udruženja Alma Hadžić uz zahvalu svima koji su omogućili da se izdaju ove marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar predstavio je direktor Sektora prodaje Josip Bulić koji je istaknuo da ovim markama, prvim na svijetu na ovu temu, upozoravamo na bolest i probleme s kojima se oboljeli susreću.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-dir.sektoraprodajehpmostarjosipbulic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednici Udruženja i autoru likovnog rje&scaron;enja marke Samiru Hadžiću uručio je izdanje po&scaron;tanskih maraka koje je izdala HP Mostar. Nazočnima su se obratili Neziran Đogo, izvr&scaron;ni direktor Sektora za po&scaron;tanski promet BH Po&scaron;te, i Zoran Protić, izvr&scaron;ni direktor za informacijsko - komunikacijske tehnologije, razvoj, prodaju i marketing Po&scaron;ta Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-promocijamarkesvjetskidanibd-a.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-promocija_marke_svjetski_dan_ibd-a.jpg U opticaj puštene nove novčanice od 100 i 200 eura http://grude.com/clanak/?i=110449110449Grude.com - klik u svijetWed, 29 May 2019 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-euri_100_200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednja dva apoena novčanica iz serije Europa, od 100 i 200 eura puštena su u utorak u opticaj.<p><br />Karakteristike ovih novčanica su nova i pobolj&scaron;ana za&scaron;titna obilježja, a krivotvorenje je dodatno otežano hologramom sa satelitima i unaprijeđenom smaragdnom brojkom, stoji u priopćenju Europske sredi&scaron;nje banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanice, koje sadržavaju nova i inovativna za&scaron;titna obilježja, mogu se jednostavno provjeriti metodom &ldquo;osjeti, pogledaj i nakreći&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu srebrnaste trake nalazi se hologram sa satelitima, odnosno mali simboli &euro; koji kruže oko brojke kada se novčanica nakreće i postaju jasniji kada se novčanica osvijetli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na srebrnastoj traci vidi se i Europin portret, arhitektonski motiv i velik simbol &euro;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novim je novčanicama od 100 i 200 eura unaprijeđena smaragdna brojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od novčanice od 100 eura če&scaron;će se upotrebljavaju samo novčanice od 50 i 20 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanice od 100 i 200 eura iz prve serije, kao i drugi apoeni, i dalje ostaju zakonsko sredstvo plaćanja, istodobno s novim novčanicama, te će se postupno povlačiti iz opticaja, stoji u priopćenju.</p> <p><br />Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-euri_100_200.jpgMATE RIMAC ZA TOP GEAR: Rođen sam u ruralnom dijelu BiH, prije 30 godina tamo je bilo kao prije 100 godina u Britanijihttp://grude.com/clanak/?i=110438110438Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 17:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-16-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matu Rimca teško je slijediti. Njegova se kompanija tako rapidno širi da njeno sjedište u industrijskoj zoni u okolici Zagreba podsjeća na jednu od onih stalno razvijajućih zgrada u Minecraftu.<p><br />Tijekom obilaska, gotovo je nemoguće ne izgubiti se, jer odjeli se nižu jedan za drugim, a svaki je prepun novih stvari kojima se mijenja budućnost. Neki uspoređuju Rimca s Elonom Muskom, ali dok ga slijedimo kroz beskrajna vrata, na um na pada da zapravo ima živahnu karizmu Genea Wildera u originalnoj ulozi Willyja Wonke. Samo zamijeniti čokoladu strujom, za TopGear pi&scaron;e Jason Barlow.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radim dan i noć i uspijevam možda 20 posto od onoga &scaron;to bih želio postići&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac danas zapo&scaron;ljava 500 ljudi iz 29 nacionalnosti. Među njima su koderi, softverski inženjeri, dizajneri i stručnjaci za računalnu dinamiku fluida. Ima i pasa, među kojima je i Matina japanska akita Nala, a atmosfera je vibrantna. Susreli smo na stepenicama inženjere iz jedne azijske kompanije, jedne od mnogih koji su do&scaron;li u Hrvatsku savjetovati ovog duboko impresivnog mladog čovjeka. I jasno je onda da Matino sjedi&scaron;te ne može sve to pratiti. Nije ni čudo da se već planira novi kampus, zajedno s hotelom, dječjim vrtićem i muzejom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ni on sam vi&scaron;e ne može pratiti sve &scaron;to se događa u njegovoj glavi. &rdquo;Ustao sam u 5 sati i bit ću ovdje do 23:00. Radim dan i noć i uspijevam možda 20 posto od onoga &scaron;to bih želio postići. Na primjer, želio bih razviti sredi&scaron;nji živčani sustav za kompaniju, koji će povezati i pojednostaviti komunikaciju, tako da sve informacije nakon sastanaka kruže u e-mailovima. I dalje moram nekoga nazvati da bih saznao &scaron;to se događa s projektom. Nitko jo&scaron; nije osmislio bolji način funkcioniranja, to me izluđuje&rdquo;, kaže Mate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mate želi sve učiniti boljim. &Scaron;to god zamislili u automobilskoj budućnosti, Mate je već započeo s realizacijom. Ne zabrinjava ga &scaron;to konkurenti kradu njegovu tehnologiju, jer &scaron;to god da su uzeli, on je već oti&scaron;ao dva koraka dalje od toga. I sretno im bilo ako su uspjeli iskopirati njegove stvari. Njega ne motivira novac. Već kao 21-godi&scaron;njak vodio je prvu kampanju prikupljanja kapitala, a deset godina kasnije glavni je dioničar u kompaniji čija je trži&scaron;na kapitalizacija navodno oko 500 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kupio bih gomilu cool automobila, SLR ili Carreru GT, ali nisam materijalist&rdquo;, obja&scaron;njava Mate i kaže kako očajava zbog pravila o povjerljivosti koja vladaju u automobilskoj industriji te njenim staromodnim refleksima. &rdquo;Mi smo otvoreni, ali ne toliko otvoreni koliko bih ja želio&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Je li tradicionalna automobilska industrija izgubila bitku?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to se tiče budućnosti ove bran&scaron;e, pripremite se na novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Je li tradicionalna automobilska industrija izgubila bitku? Potpuno. Dolazi velika oluja. Neka poznata trži&scaron;na imena će se uspjeti prilagoditi i iz proizvodne kompanije pretvoriti u uslužnu, ali i dalje će imati problema s nasljeđem. Drugi misle da će se sve događati postupno. Ja mislim da će biti &scaron;okirani brzinom kojom će se situacija mijenjati&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratit ćemo se na to, ali sada je pred nama Rimac C_Two, dva milijuna dolara vrijedan potpuno električki hiperautomobil koji dokazuje da je njegov san priključivanju imenima kao &scaron;to su Koenigsegg i Pagani na pisti automobilske ambicije potpuno ostvaren. U svjetlu svega ostalog &scaron;to se događa te njegove sve značajnije uloge u svijetu koji je sve vi&scaron;e fokusiran na njegovu osnovnu djelatnost, vrijedi se zapitati za&scaron;to se Rimac uopće time bavi. Činjenica je da se nekada&scaron;nje elektroničko čudo od djeteta pretvorilo u tvrdoglavog zaljubljenika u automobile, čiji se Eureka trenutak dogodio kad je uni&scaron;tio motor E30 BMW-a serije 3.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Bilo mi je 18 godina i želio sam se utrkivati, a najjeftiniji način da to postignem bio je da se bavim driftingom. Tako sam kupio stari BMW serije 3 sa stražnjim pogonom. Imao je kraći diferencijal koji sam zavario i pobrinuo se da imam i rezervne gume. Dvaput sam nastupio prije nego je motor eksplodirao, pa sam ga želio zamijeniti s 4.0 V8 motorom iz E39 M5. No, bio je preskup, pa sam umjesto toga instalirao električni motor. Bio sam fasciniran time, iako su u to vrijeme već postojala električna vozila. Ali bili su to dosadni auti koje su dizajnirali ljudi bez previ&scaron;e ljubavi prema autima. Želio sam aute učiniti boljima i uzbudljivijima tako &scaron;to ću ih elektrificirati. Vidio sam potencijal u tome i nisam mogao shvatiti kako ga nitko drugi ne vidi. Čak je i Aston Martin Valkyrie bolji auto zato &scaron;to je elektrificiran. Rimac C_Two moći će učiniti ono &scaron;to ne mogu vozila s tradicionalnim pogonom. To je najsnažniji cestovni auto s najvećim ubrzanjem koji je ikad izrađen&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorimo o brzini od 415 km/h i ubrzanju do 100 km/h za dvije sekunde. Električni auto to može postići, sad to znamo. Također izgleda sjajno, iako manje konceptualno od Concept Onea kojeg je biv&scaron;i voditelj TopGeara uni&scaron;tio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bio je to težak dan. Ljudi mi kažu da je to najbolje &scaron;to nam se moglo dogoditi, ali radije bih da se to nije dogodilo&rdquo;, govori o tome Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nezamisliva tehnologija</strong></p> <p>No, neke druge stvari impresivnije su od njegove pojave. Izrada je veličanstvena, podupire ga potpuno karbonska monokokna &scaron;asija, pored koje McLarenova izgleda osrednje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U unutra&scaron;njosti se nalazi tehnologija koju ne možete ni zamisliti. Za ulaz u vozilo i pokretanje koristi se prepoznavanje lica, automobil ima četvrtu razinu autonomije, a postoji i funkcija tutora koja vozaču pokazuje kako odvesti savr&scaron;en krug na stazi za utrke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Arhitektura vozila obuhvaća i baterijski sklop sa 120 kWh i 8600 ćelija, postavljen u obliku slova T duž osovine i iza putnika. Na svakom kotaču nalazi se električni motor, čija je ukupna izlazna snaga 1900 konjskih snaga te okretni moment 2300 Nm. Ako vas to podsjeća na Pininfarininu Battistu, to je zato &scaron;to Rimac među ostalim opskrbljuje i Pininfarinu. Gotovo sve ostalo izrađeno je u Rimčevu pogonu. Strojevi bu&scaron;e i zuje dok stvaraju vanjski pokrov baterije. Ulazimo u sobu prepunu narančastih naponskih kablova. Tako se stvara karbon. Rimac je simbol vertikalne integracije. Zapravo, najvi&scaron;e me njegova tvornica podsjeća na objekt Mercedes-AMG-a u Brixworthu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;U početku sam samo želio napraviti cool automobil. Onda me sve ostalo vezano za taj biznis jednostavno usisalo. To je poput perpetuum mobilea. Ako ste okrenete investitorima, oni će očekivati veliki povrat. I onda izrastete u veliku kompaniju ili propadnete. Kad ste pod pritiskom da ne&scaron;to postignete, morate se luđački truditi. Kad bih se mogao vratiti u pro&scaron;lost, možda bih radio vi&scaron;e kao Pagani, manje eksponencijalno. Život bi mi tada bio jednostavniji, ali mislim da je zaista moralo biti ovako&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje ne bi li bilo lak&scaron;e koncentrirati se samo na dobavljački biznis, Matine oči se pomalo zamrače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Ovaj auto je na&scaron; izlog. Ovamo dolaze &scaron;efovi velikih kompanija, čiji su prihodi nekoliko puta veći od hrvatskog BDP-a. Kad bismo proizvodili samo motore ili baterije, oni nikad ne bi čuli za nas. U Ženevi smo bili odmah uz Audi, Lamborghini i Porsche, a automobil je najbolji marketin&scaron;ki alat. Slobodni smo dizajnirati kako god želimo. To je logičan razlog. Manje racionalan razlog je to &scaron;to ja želim to učiniti. Ali to mora biti biznis, mora donositi novac&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Budimo Apple, a ne Panasonic ili Sony&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad već zvuči poput Enza Ferrarija. Rimčev put nije bio jednostavan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Uvijek sam volio automobile. Rođen sam u vrlo ruralnom području Bosne i Hercegovine. Ni danas se nije ni&scaron;ta promijenilo. U to doba postojale su samo makadamske ceste, auti su bili rijetkost. Mojoj je majci bilo 19 godina kad me rodila, a otac je studirao. Tada je bilo sasvim uobičajeno vjenčati se sa 17 ili 18 godina i imati djecu. Bosna od prije 30 godina je poput Velike Britanije prije 100 godina. Svi su živjeli od zemlje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj se kasnije preselila u Njemačku, a Matin otac dobro je pro&scaron;ao u građevinskoj industriji. Rimčevi rani dani bili su bremeniti. Njegov debi bio je 2011. na sajmu u Frankfurtu. Trojac je spavao na kaučevima i radio 24 sata dnevno kako bi vozilo bilo spremno. &rdquo;Tražio sam da nas ne stave u istu dvoranu sa svim električnim čudacima&rdquo;, smije se Mate. Godine 2017. Rimčevi su prihodi bili 20,2 milijuna eura, ali kompanija je bila u minusu. Porsche je u lipnju pro&scaron;le godine investirao 18,7 milijuna eura, a Mate kaže kako će uskoro najaviti jo&scaron; jednog velikog investitora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Pred nama su mnoge odluke, moramo se brzo kretati. Cijelo vrijeme razgovaramo interno. Radimo toliko toga, a morali bismo se fokusirati. Apple nije poznat po tome &scaron;to se bavi stotinama stvari, nego se posvetio proizvodnji pet stvari i to radi dobro. Dakle, budimo Apple, a ne Panasonic ili Sony. S druge strane, ja se uvijek želim baviti sa svime, zato &scaron;to mislim da to mogu učiniti bolje. Često se dogodi da odlučimo kako ne&scaron;to nećemo učiniti i onda se svejedno bavimo time&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;ira perspektiva?</strong></p> <p>Postoji i &scaron;ira perspektiva. Svijet je brzo mijenja. Kineska potražnja za automobilima u ozbiljnom je opadanju, prodaja je u siječnju pala za 18 posto, a Fordovo poslovanje u Kini, primjerice, donijelo je gubitak od 534 milijuna dolara samo u posljednjem kvartalu pro&scaron;le godine. Tijekom 2018. godine, 550 milijuna Kineza naručilo je 10 milijardi vožnji preko prijevozničke usluge Didi. Radi se dvostruko većim brojkama nego &scaron;to ih je Uber imao u cijelom svijetu. Ovi podaci vrte se u Rimčevu umu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kad bismo danas započinjali s poslom, uopće ne bismo radili automobil s volanom. Ljudi gledaju na parkirali&scaron;ta i pitaju me kad će svi auti biti potpuno električni ili kad će benzinska vozila nestati. Nikad neće svi biti sasvim električni. Bit će 10 posto električni, ali tada neće biti parkirali&scaron;ta zato &scaron;to će se poslovni model potpuno promijeniti. U posljednjih 100 godina, imali smo proizvođače automobila i dobavljače te trgovca koji bi prodavao konačni proizvod. Danas imamo pružatelje usluge mobilnosti, na primjer Uber. Proizvođači automobila i dalje nude vozila, ali ona koriste nečiju umjetnu inteligenciju za vožnju. Auti se vi&scaron;e ne prodaju s obzirom na ukupnu cijenu vozila, nego na temelju usluge po kilometru. Ima mnogo toga u automobilskim uslugama &scaron;to se može monetizirati. Ako auto ko&scaron;ta 10.000 dolara i tijekom radnog vijeka prijeđe milijun kilometara i unutar vozila može se cijelo vrijeme postaviti oglas, to bi trebalo omogućiti da transport bude sasvim besplatan&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac nema nikakvih problema slijediti ove trendove. A vi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>HMS</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-16-mate_rimac.jpgKad svi 'bježe' od smilja, Ivana je od njega napravila unosan biznishttp://grude.com/clanak/?i=110415110415Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-smiljarka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobila sam u nasljedstvo zemlju. To je bilo ono nešto moje. Znate onaj osjećaj kad imate nešto svoje. Imala sam potrebu i želju nekako oplemeniti tu zemlju koja mi je darovana, udahnuti joj život. Tako je sve počelo, počinje svoju priču mlada Kaštelanka Ivana Plazonić Knežević. <p>&nbsp;</p> <p>Ona je na dva hektara &scaron;krte zemlje, gotovo pa na čistom kamenu u selu Blizna u trogirskom zaleđu, posadila 100.000 sadnica smilja. Prvo je otvorila svoj OPG, a potom počela proizvoditi i kozmetiku od smilja &ldquo;S&amp;C&rdquo;, koja je ujedno certificirani proizvod prema standardima EU i koju je zahvaljujući potrebnim dozvolama, krajem pro&scaron;le godine uspjela plasirati na norve&scaron;ko trži&scaron;te. Put od raskrčivanja zemlje do opremanja laboratorija i proizvodnje nije bio lagan, posebno jer je odlučila dobiti potrebne dozvole da kozmetiku može ponuditi ljekarnama, &scaron;to je puno teži put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije svega zemlju je trebalo očistiti od smreke, posjeći borove, poravnati sve bagerom i zdrobiti kamen jer zemlje gotovo pa i nema - prisjeća se Ivana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad sam vidjela zemlju, mogla sam birati hoću li masline, smokve, smilje ili lavandu, ružmarin. Odluka je prvo pala na smokve. Tri godine smo ih uzaludno sadili. Tijekom zime bi se sadnice smrznule. Naprosto je teren prehladan za smokvu, prisjeća se Ivana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Već tad sam u tu zemlju uložila gotovo sve &scaron;to sam u&scaron;tedjela. I nisam mislila odustati. Sama ideja da tu mogu ne&scaron;to stvarati za mene je bila poticajna. Onda smo se odlučili na smilje, napravila sam melem i macerat, onako vi&scaron;e za nas, za probu, obitelj, prijatelje... Potom je na&scaron;a priča iza&scaron;la u medijima, počela je potražnja koja nas je malo i zatekla, a ja nisam željela prodavati ne&scaron;to za čiju kvalitetu ne garantiram u svakom smislu. Odlučili smo igrati prema pravilima, sve ozakoniti. Prvo smo otvorili OPG, zaposlili farmaceuta. Napravili smo testiranja na Zavodu za javno zdravstvo &lsquo;Dr. Andrija &Scaron;tampar&rsquo;, gdje se radi niz analiza kako bi se utvrdila zdravstvena ispravnost i stabilnost proizvoda - kaže Ivana.</p> <p>Nagla&scaron;ava kako je ona u prvom redu poljoprivrednik, zbog čega je morala zaposliti nekoga od struke, farmaceuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja mogu garantirati za svoje proizvode. I volim naglasiti kako ja kozmetiku radim od smilja, ne sa smiljem. Najvi&scaron;e slu&scaron;am &scaron;to ljudi žele, oni me motiviraju da stvaram nove proizvode. Smilje je za njegu tijela od glave do pete. Može se koristiti za psorijazu, seboreju, akne, bubuljice... Ima antibakterijska, antivirusna i protuupalna svojstva i čini kožu zdravom i blistavom. Pomaže kod strija, bora, detoksikacije organizma, urinarnih infekcija... No ako ljudi imaju neki problem, uvijek prvo treba ići na konzultaciju s liječnikom, primjerice, ako je neki osip u pitanju, treba prvo ići k dermatologu. Moji proizvodi su zdravstveno ispravni i ne mogu na&scaron;tetiti, ali nisu lijek nego kozmetika &ndash; kazuje nam poduzetnica dodajući kako su Norvežani odu&scaron;evljeni njezinim proizvodima, &scaron;to joj daje dodatni vjetar u leđa da se jo&scaron; vi&scaron;e okrene trži&scaron;tima Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Suradnju smo sklopili 11. mjesecu pro&scaron;le godine. Prona&scaron;li su nas preko CPNP portala (Cosmetic products notification portal, op.a.). To je prestižni dio registracije proizvoda po EU standardima. Ako smo na tom portalu svi znaju da su ispravni po EU nivou. Vani jako drže do toga da je proizvod zdrav i ispravan &ndash; kaže Ivana. Cijela njezina obitelj, suprug Mario, kćerkice Sara (11) i Chiara (4) po kojima je kozmetika i dobila ime, roditelji, svi su angažirani na polju kad god treba. Sve rade sami. Osim marketinga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Time se ne bavimo jer na&scaron;i proizvodi su reklama za sebe. Svi koji kupe vrate se opet i dovedu nove kupce. Na&scaron;ih proizvoda, zahvaljujući turistima, ima po cijelom svijetu &ndash; kaže Ivana, koja je u ovaj projekt, od polja preko certifikata, papirologije, brendiranja, registracije i laboratorija uložila sve &scaron;to je imala. A uloženi trud joj se, osvajanjem europskog trži&scaron;ta, polako počeo vraćati.<br />Samo prirodno: Od melema i čaja do ulja za sunčanje</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivanin prvi proizvod bio je melem, pa macerat, &scaron;ampon, čaj, hidrolat, eterično ulje, krema, a sad radi na proizvodnji ulja za sunčanje. Sve je bez parabena, bojila, silikona, a kako su OPG, Ivana mora sve proizvesti sama. Najteže bilo &ldquo;stvoriti&rdquo; &scaron;ampon od ulja koji se zaista pjeni. Trebalo joj je, prisjeća se, godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-smiljarka.jpegEkonomska slika u BiH mnogo bolja nego prethodnih godinahttp://grude.com/clanak/?i=110407110407Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-francisco-parodi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nezaposlenost je od 2015. smanjena za nešto više od devet posto.<p><br />Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Francisco Parodi kazao je za Dnevni avaz da je ekonomska slika u BiH mnogo bolja nego prethodnih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, bh. ekonomija je rasla ne&scaron;to vi&scaron;e od tri posto u pro&scaron;loj godini i očekivati je jo&scaron; bolje rezultate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Očekujem sličnu razinu rasta u 2019. godini i poslije. Nezaposlenost je od 2015. smanjena za ne&scaron;to vi&scaron;e od devet posto. Ukupni proračunski suficit vlada na svim razinama je pro&scaron;le godine bio dva posto BDP-a. Znači, ekonomija je u mnogo boljem stanju nego 2015. godine - rekao je Parodi. - No, i pored toga, potrebno je mnogo jo&scaron; toga uraditi - smatra on. - Potrebno je da se jo&scaron; radi da biste povećali rast, značajnije smanjili nezaposlenost i pobolj&scaron;ali životne uvjete stanovni&scaron;tva. MMF će rado raditi s vlastima na postizanju ovih ciljeva - kaže Parodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje smatra li da će ove godine doći do privatizacije BH Telecoma i HT Eroneta, &scaron;to je bio jedan od uvjeta da BiH dobije tran&scaron;u kredita od MMF-a, Parodi je rekao kako nije u poziciji odgovoriti na to pitanje, no, vjeruje da vlasti ne razmatraju privatizaciju ovih poduzeća. "Mislim da je pitanje u pogledu budućnosti telekoma u vlasni&scaron;tvu Federacije BiH bolje uputiti vlastima", kazao je Parodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju Zakon o tro&scaron;arinama u BiH koji, s obzirom na porast krijumčarenja duhanskim proizvodima i nije dao željene rezulatate, Parodi ističe da je to izazov koji je potrebno rije&scaron;iti pažljivo prateći porezne stope u susjednim zemljama kao i provođenjem kontrola na granicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Smatramo da se stope tro&scaron;arina na duhan i duhanske proizvode trebaju približiti stopama u EU, ne samo zbog rje&scaron;avanja pitanja utjecaja duhana na javno zdravlje već i zbog financiranja tro&scaron;kova koje konzumiranje duhana ima po sustav javnog zdravlja - rekao je za Parodi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-francisco-parodi.jpgCGS LIVNO POZIVA: Isprčajte svoju radničku pričuhttp://grude.com/clanak/?i=110340110340Grude.com - klik u svijetMon, 20 May 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-28-radnici_silos_tuzla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najčešći problemi s kojima se ljudi susreću su: prekovremeni rad, „rad na crno“, diskriminacija, mobbing, neisplata plaća, neuplaćeni doprinosi...<p>&nbsp;</p> <p>Centar za građansku suradnju poziva građane i građanke da ispričaju svoju radničku priču, jer već neko vrijeme nam se javljaju ljudi iz različitih oblasti ljudskog djelovanja i ukazuju na svoje probleme na radnom mjestu i s poslodavcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći problemi s kojima se ljudi susreću su: prekovremeni rad, &bdquo;rad na crno&ldquo;, diskriminacija, mobbing, neisplata plaća, neuplaćeni doprinosi, nehumani uvjeti rada, nemogućnost odlaska na porodiljni dopust, uzimanja bolovanja...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, ljudi ističu da je i sindikalna borba vrlo mlaka, jer poslodavac često brani osnivanje sindikata, ljudi se pla&scaron;e ovog vida organiziranja zbog sankcija koje uvode poslodavci, poslodavci gu&scaron;e postojeći sindikat, susreću se sa &bdquo;žutim sindikatima&ldquo;...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve građane i građanke, ukoliko su se susreli ili bili izravno povezani s navedenim situacijama, da nam se jave, i ispričaju svoju priču, koja će biti plasirana u medije. Građani svoje priča mogu dostavljati anonimno ili pod punim imenom i prezimenom, na sljedeću e-mail adresu: cgs-li@tel.net.ba, ili nas mogu kontaktirati putem broja telefona: 034 202 770.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerujemo da je vrlo važno da javnost bude upućeni u problematiku svakog radnika i samim tim da im se na ovaj način pruži podr&scaron;ka i predstave moguća rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-28-radnici_silos_tuzla.jpgAlen Islamović najveći uzgajivač lješnjaka u BiH! Supruga Marijana mu to omogućilahttp://grude.com/clanak/?i=110328110328Grude.com - klik u svijetSun, 19 May 2019 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-19-019-islamovic-ljesnjak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Supruga Marijana je naslijedila dio zemlje u Bihaću, a dio je sam kupio. Analiza zemlje pokazala je da je riječ o pjeskovitom tlu, stvorenom za uzgoj lješnjaka. Sada na plantažu dolazi nakon svakog koncerta da napuni baterije. Donese ležaljku, natoči čašu vina i ne treba mu, kaže, ništa više<p>&nbsp;</p> <p>Pogledaj oko sebe. Oblaci kao nacrtani, zelenilo i mir, a sve &scaron;to čuje&scaron; je cvrkut ptica, huk hladnog vjetra s Plje&scaron;ivice i &scaron;um moje rijeke Une. Ima li ljep&scaron;e muzike?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima dočekala nas je legenda YU-rocka, pjevač Divljih Jagoda i posljednji pjevač Bijelog dugmeta, <strong>Alen Islamović</strong> na svom imanju u rodnom Bihaću. Ovdje, pod obronke Plje&scaron;ivice, do&scaron;li smo uvjeriti se u priču koja već dulje vrijeme kola estradom - da je Alenu dosta svirke pa je mikrofon odlučio zamijeniti motikom. Alen se smije, nije ba&scaron;, kaže, tako, ali priznaje da mnogo vremena provodi u ovom malom komadiću raja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa 1800 stabala Alen je, naime, postao jedan od najvećih uzgajivača stabala lje&scaron;njaka u zapadnom dijelu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Uloga žene</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Ima tri plantaže prostrte na oko 25 tisuća četvornih metara zemlje, a stabla koja su sada stara svega nekoliko godina jo&scaron; su premalena da bi davala mnogo plodova. No, zahvaljujući pjevačevoj pažnji i brizi sigurno će stasati. Dok za dobrodo&scaron;licu toči ča&scaron;u gra&scaron;evine na svježem zraku, Alen nam otkriva kako je do svega do&scaron;lo. U odluci da se uhvati poljoprivrede ulogu je imala i pjevačeva dugogodi&scaron;nja supruga <strong>Marijana</strong>, žena s kojom ga jo&scaron; uvijek veže srednjo&scaron;kolska zaljubljenost i s kojom ima dvije kćeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Supruga je naslijedila dio zemlje ovdje u Bihaću, a dio sam kupio i razmi&scaron;ljali smo &scaron;to bismo mogli zasaditi. Analiza zemlje, bez koje ne može&scaron; početi, pokazala je da je ovo pjeskovito tlo kao stvoreno za uzgoj lje&scaron;njaka. Ovdje je Una na samo nekoliko koraka i čini se da je ba&scaron; na ovom mjestu gdje sada stojimo bilo prije nekoliko stotina godina neko njeno jezero ili pritok. Zbog toga je tlo sedreno i pogodno za ovakve kulture. Stoga smo krenuli istraživati kako bi bilo uzgajati lje&scaron;njake. U to vrijeme o lje&scaron;njacima gotovo ni&scaron;ta nisam znao, osim &scaron;to sam ih tu, uz obale rijeke, nekada, kao dijete, morao brati kada bi me poslali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malo po malo učio sam, rje&scaron;avao papirologiju za uvoz sadnica iz Europske Unije i sada smo tu, na plantažama koje zajedno imaju vi&scaron;e od 1800 stabala - govori nam Alen dok nevjerojatnom pedantno&scaron;ću obilazi svaki pedalj svoje plantaže. Čupka korov oko lje&scaron;njaka, reže mladice kako bi se formiralo bujnije stablo, kosi neželjenu travu... S neskrivenim zanosom govori da će tu, ba&scaron; tu pokraj umjetnog bazena za navodnjavanje, niknuti nadstre&scaron;nica kako bi se u svako doba dana moglo uživati na otvorenom. Samo nekoliko desetaka metara od plantaže biserno je čista rijeka Una, pa se Alen i njegovi gosti redovito i okupaju, a potom na plantaži otvore koju bocu vina i iznesu domaće suhomesnate proizvode. Sasvim dovoljno za idealan provod.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Čokolade</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- To je moj mir i moje zadovoljstvo. Ovamo dolazim nakon svakog koncerta kako bih napunio baterije. Donesem ležaljku, natočim ča&scaron;u vina i ne treba mi ni&scaron;ta vi&scaron;e - otkriva Alen koji je, kaže, saznao da stabla lje&scaron;njaka plodove daju i do stotinu godina. Želja mu je stoga da biznis, nazvan Lje&scaron;njak s Une, jednoga dana naslijedi njegov unuk ili, &scaron;to mu je nada, vi&scaron;e unuka. S obzirom na dugotrajnost plantaže, Alen kaže da će se i praunuci moći &ldquo;zabavljati poljoprivredom&rdquo;, a ako im se to ne bude dalo, &ldquo;barem će imati &scaron;to prodati&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi bio siguran da će plan uspjeti, Islamović je, kaže, morao mnogo učiti o lje&scaron;njacima. Saznao je tako da najbolje plodove daju takozvani istarski lje&scaron;njaci, koje je zasadio uz nekoliko sorti engleskih. Ba&scaron; ti, istarski, kao da su čekali na pjevača kojeg pamtimo po legendarnim hitovima biv&scaron;e države poput &ldquo;Đurđevdan&rdquo;, &ldquo;Motori&rdquo; ili &ldquo;Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo&rdquo;, &ldquo;Ružica si bila&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je sorta koju su jo&scaron; zvali i Titovi lje&scaron;njaci, zato &scaron;to je Tito naložio svojim agronomima da mu uzgoje sortu koja bi mogla uspijevati u ovakvim područjima. To je poseban plod. Otkako sam u lje&scaron;njacima često znam pokupovati sve vrste čokolada s lje&scaron;njacima i oprati ih samo kako bih okusio lje&scaron;njak. Odmah znam prepoznati koji je istarski, jer je cijenjen u cijeloj Europi. Mnogo je veći i ukusniji od ostalih. Kada naiđem na neku drugu sortu, čudim se kako sam to prije mogao jesti, jer je okus neusporediv s ovim krupnijim. Njih kada jede&scaron;, kao da jede&scaron; čistu Nutellu - priča nam Alen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je svoje lje&scaron;njake nosio i na analizu u jedan &scaron;vicarski laboratorij, gdje su, tvrdi, bili iznenađeni &scaron;to se lje&scaron;njak te kvalitete može uzgojiti u Bihaću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sada dobivam oko sto kilograma ploda, stabla su jo&scaron; malena, no računam da bih za nekoliko godina mogao imati unosan biznis. Prosječno stablo, kada je razvijeno, daje od pet do dvanaest kilograma lje&scaron;njaka. Već iduće godine počet ćemo uzgajati i sadnice Lje&scaron;njaka s Une za trži&scaron;te. &Scaron;to se samog lje&scaron;njaka tiče, kupce nije nikakav problem pronaći. Za moje lje&scaron;njake već su zainteresirane i neke velike tvrtke, poput Ferrero Rochera, jer su oni uvijek u potražnji za plodom dobre kvalitete za svoje slatki&scaron;e. A i samo, ovdje u Unsko-sanskom kantonu, ima barem 30 slastičara koji bi kupovali plod već sada da ga imam. Prodaja nije upitna - obja&scaron;njava Alen Islamović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da sa samom plantažom nema mnogo posla. Potrebno je dohranjivati tlo i redovito micati korov kako bi nastala djetelina koja lje&scaron;njacima odgovara. Sa &scaron;ogorom je, tako, u samo dva dana pokosio sve tri plantaže, a posao su u vrijeme na&scaron;eg dolaska ba&scaron; zavr&scaron;avali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za nekoliko dana krenut ćemo u zalijevanje, imam strojeve, imamo vode u izobilju, tako da je sve rije&scaron;eno. Najvi&scaron;e je, zapravo, posla s formiranjem stabala, jer lje&scaron;njak raste u grmu koji je potrebno stalno obrezivati kako bi se formirao u stablo - kaže Alen otkrivajući da mu ovo nisu prva iskustva s poljoprivredom. Njegova je obitelj u Bihaću, dok je Alen jo&scaron; bio dječak, uzgajala hranu na velikom imanju u dana&scaron;njem centru grada. Stoga je Alen često pomagao na polju, a kada bi se otac naljutio na njega sakrio bi se u grmove rajčice, kroz smijeh nam govori.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Kafić u Bihaću</h2> <p>&nbsp;</p> <p>A nije mu ovo ni prvi izlet u biznis. Jo&scaron; od razdoblja Bijelog dugmeta krajem osamdesetih Alen kaže da je naučio kako ne treba računati samo na novac s estrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uvijek sam se bavio jo&scaron; nekim poslom, mislim da je to jako važno. Ima pjevača koji zarade jako mnogo, potro&scaron;e, a kasnije nemaju ni&scaron;ta, gotovo da su na prosjačkom &scaron;tapu. Ja sam odavno rekao da si to neću dozvoliti. Prvi ozbiljniji zarađeni novac uložio sam u kafić ovdje, u Bihaću. Problem je samo bio &scaron;to je bio smje&scaron;ten u vojnoj zgradi gdje su živjeli piloti JNA sa Željave, ali sam uspio nekako ishoditi generalsku dozvolu za točenje alkohola. Tako je to bila jedina slastičarnica koja je točila alkohol, a kolače smo imali reda radi - prisjeća se. Uslijedio je noćni klub, neko se vrijeme bavio i distribucijom pića lokalima, a činjenica da je bio megapopularna zvijezda biv&scaron;e države uvijek je dobro do&scaron;la kada bi trebalo otvoriti neka vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već godinama u Bihaću djeluje i njegov teniski klub u koji, kada ga je pokretao, te&scaron;ko da je itko vjerovao. Danas se radi o klubu s vi&scaron;e od 160 aktivnih tenisača, dolaze mu mladi i stariji željni rekreacije, a igra se na tri lijepo uređena zemljana terena, &scaron;to klub čini jednim od najuređenijih u području. Zaigra često i Alen, uz obilazak lje&scaron;njaka to mu je omiljena rekreacija kada je u Bihaću, jer s obitelji veći dio vremena živi u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Teniski klub</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- Teniski centar Stans nalazi se na gradskoj lokaciji, a ja sam ovdje osnovao teniski klub Una Gem prije 11 godina. Tu često održavamo razne manifestacije, igra se svakodnevno. Na Tenis fest nam dolaze veterani iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, čak i iz Amerike dolaze neki moji dragi prijatelji. Oživjeli smo tenis u Bihaću. Imam četiri velike ljubavi u svom životu. Prva je obitelj, druga rock and roll, treća moji lje&scaron;njaci, a četvrta tenis - odgovara Alen na pitanje koliko to sve lica ima, a za koja dosad nismo znali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako dane rado provodi među svojim stablima, nije točno da je, kako su neki napisali, &ldquo;ostavio mikrofon i uzeo motiku&rdquo;. &Scaron;tovi&scaron;e, moglo bi se reći da je Alen u svojoj itekako aktivnoj fazi. Upravo se vratio s vrlo uspje&scaron;nog koncerta u Istanbulu, a letimičan pogled na njegov raspored otkriva da će do sredine ljeta odraditi jo&scaron; vi&scaron;e od petnaest koncerata u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Rumunjskoj... U sve to uspio je ugurati i rad na novom samostalnom albumu &ldquo;Tajno&rdquo; za Croatia Records. Dok nakon napornog dana u polju sjedimo u njegovoj kući u Bihaću, Alen spremno uzima gitaru i svira taktove svojih novih hitova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I dalje sam na turneji, samostalno, ali i s Bijelim dugmetom i <strong>Goranom Bregovićem</strong>, kojem sam prije nekoliko godina poklonio nekoliko sadnica lje&scaron;njaka. Odu&scaron;evljen je jer mu sad stabla rađaju plodove i dobio je svoje nove susjede - vjeverice. Imam u planu mnogo&nbsp; koncerata od Slovenije do Makedonije. Na albumu &lsquo;Tajno&rsquo; pripremio sam jedanaest novih pjesama, ali će se na CD-u naći i pone&scaron;to starih koje smo malo preradili, ukupno 17 kompozicija - otkriva Alen. Tako će, primjerice, veliki hit &ldquo;Lopov&rdquo;, koji je otpjevao u duetu s Indirom Radić, doživjeti svoju novu obradu, &scaron;to će se sigurno svidjeti obožavateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alen će 7. i 8. lipnja nastupiti prvi put u festivalskom dijelu CMC festivala u Vodicama, gdje će predstaviti novi hit &ldquo;Nije mi dobro&rdquo;, koji je otpjevao u s&nbsp; <strong>Enelom Palavrom</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oko&nbsp; novog CD-a&nbsp; okupio sam interesantnu ekipu. Ima glazbenika iz Divljih jagoda, Crvene jabuke, Zabranjenog pu&scaron;enja, kao autor pojavljuje se i <strong>Miro Buljan</strong>, ali i <strong>Kiki </strong>iz grupe Piloti iz Beograda. <strong>Rajko Dujmić</strong> i ja napravili smo odličnu baladu -&nbsp; kaže pjevač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žao mu je samo, otkriva za kraj, &scaron;to se priče s lje&scaron;njacima nije sjetio prije barem deset godina, da malo dulje uživa u toj ljepoti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-19-019-islamovic-ljesnjak.jpgKraljević autor prve jahte proizvedene u BiH!http://grude.com/clanak/?i=110318110318Grude.com - klik u svijetSun, 19 May 2019 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-19-bh-jahta.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva potpuno u Bosni i Hercegovini proizvedena jahta dužine 12 metara bit će predstavljena na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu nautike koji se održava u njemačkom gradu Hamburgu narednog tjedna.<p><br />Ova luksuzna jahta duga je gotovo 12 metara i &scaron;iroka 4,4 metra, a visoka je 5,7 metara i ima četiri smje&scaron;tajna kapaciteta. Tu je veliki salon za deset osoba, četiri sobe za po dvije osobe s dva pomoćna ležaja, četiri zahoda i najprostraniji je brod u toj klasi trenutno u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brodogradili&scaron;te je smje&scaron;teno u Vitezu, a vođa ovog projekta u BiH Denis Kraljević, koji je odlučio iskoristiti mogućnosti ove lokacije, kazao je u razgovoru za Fenu da ovakve projkete ne treba zaustavljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njavajući o kakvom se brodu radi, kazao je da bi se moglo reći da je ova jahta mini-hotel na moru, uz to ispunjava sve europske norme te se radi o proizvodu koji će moći parirati svim europskim proizvođačima, s tim da ima i brojne prednosti budući da je čimbenik sigurnosti stavljen u prvi plan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vodili smo računa prvo o tom segmentu, odnosno stabilnosti brodice, a radi se o plovilu koje ima katamaranski oblik trupa, dobar stabilitet na čemu se i temelji cijela priča", naglasio je Kraljević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-19-bh-jahta.pngPOTIČEMO DOMAĆE - BiH Nutella: Maza osvaja svijethttp://grude.com/clanak/?i=110268110268Grude.com - klik u svijetWed, 15 May 2019 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-maza-namaz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domaći krem namaz Maza osvojio je početkom ove godine srca potrošača u Bosni i Hercegovini, a već je uveliko krenuo i njegov izvoz na strana tržišta.<p>&nbsp;</p> <p>Maza se već izvozi na niz stranih trži&scaron;ta, a popis zemalja sve je duži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada je riječ o izvozu Maza se trenutno izvozi u: Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Nizozemsku, SAD, &Scaron;vedsku, Norve&scaron;ku, Dansku i Crnu Goru. U planu su jo&scaron; mnoga izvozna trži&scaron;ta i u tijeku su pregovori &ndash; kazali su iz AS Holdinga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima, rekordna je prodaja sudjelovanja kod top 5 prodajnih kupaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svakih 10 sekundi proizvede se jedna tegla Maze &ndash; kazali su iz AS Holdinga.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-maza-namaz.jpgHyundai i Kia ulažu 80 milijuna eura u tvrtku Mate Rimcahttp://grude.com/clanak/?i=110251110251Grude.com - klik u svijetTue, 14 May 2019 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-14-mate-rimac-euisun-chung.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac Automobili i južnokorejski proizvođač automobila Hyundai Motor Group dogovorili su strateško partnerstvo koje bi trebalo unaprijediti razvoj električnih vozila.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno iz obje tvrtke, prema uvjetima partnerstva, Hyundai i Kia će uložiti ukupno 80 milijuna eura u Rimac Automobile, a tvrtke će zajednički raditi na prototipima električnih verzija Hyundaievog N branda sportskih automobila te razvijati gorive ćelije visokih performansi za električna vozila, pi&scaron;e Zimo.co.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Rimac je inovativna kompanija s nevjerojatnim sposobnostima'', istaknuo je Euisun Chung iz Hyundaija te dodao: ''Njegovi počeci kao startup i nevjerojatno iskustvo u suradnji s proizvođačima automobila u kombinaciji s tehnolo&scaron;kim napretkom čini Rimca idealnim partnerom za nas. Veselimo se suradnji s Rimcem na na&scaron;em putu prema či&scaron;ćoj mobilnosti.''<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-14-19-05-14-rimac-hyundai.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni&scaron;ta manje rječit nije bio ni sam Mate Rimac. ''Veoma smo impresionirani vizijom Hyundai Motor Groupe, kao i njihovom inicijativom. Vjerujemo da će ovo tehnolo&scaron;ko partnerstvo stvoriti maksimalnu vrijednost za na&scaron;e kompanije i korisnike. Rimac je jo&scaron; uvijek mlada i relativno mala, ali brzorastuća kompanija. U Hyundai Motor Groupu vidimo snažnog investitora i tehnolo&scaron;kog partnera te vjerujemo da će suradnja promijeniti na&scaron;u poziciju u industriji'', istaknuo je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac će s Hyundai Motor Groupom raditi na istraživanju i razvoju kako bi se ostvarili ranije zacrtani planovi za elektrifikaciju Hyundaievih modela do 2025. godine, pi&scaron;e Zimo.co. ''Želimo stvarati vozila visokih performansi koja nisu samo brza i snažna, već i ispunjavaju najvi&scaron;a očekivanja na&scaron;ih klijenata kao automobili njihovih snova. Na&scaron; je cilj popularizirat električna vozila i stvarati dru&scaron;tvene vrijednosti kroz tehnologiju svjetske klase'', istaknuo je na kraju Thomas Shchemera iz Hyundaija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-14-mate-rimac-euisun-chung.jpgVioleta Grude raspisala natječaj za dva radna mjesta: Dipl.inženjer/Inženjer građevinehttp://grude.com/clanak/?i=110173110173Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA d.o.o. Stjepana Radića 21 Grude, BiH povodom otvaranja novih investicija i projekata u Bosni i Hercgovini i Hrvatskoj u potrazi smo za više izvršitelja:<p>&nbsp;</p> <p><strong>Dipl.inženjer/Inženjer građevine sa iskustvom 1 izvr&scaron;itelj</strong><br /><strong>Dipl.inženjer/Inženjer građevine bez iskustva 1 izvr&scaron;itelj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: terenski rad ovisno o projektu za koji novi zaposlenik bude zadužen. Dio radnog vremena zaposlenik će provoditi u sjedi&scaron;tu Uprave u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je da kandidat ima V&Scaron;S ili VSS tehničke struke, smjera Građevina, odlično poznaje rad u Microsoft Office alatima i AutoCadu, a dobrodo&scaron;lo je i poznavanje alata Tower i ArmCad, kao i tehničkog engleskog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od Vas očekuju na ovom radnom mjestu su: vođenje građevinskih projekata od ideje do realizacije: sudjelovanje u izradi projekta, izrada tro&scaron;kovnika, suradnja s izvođačima te vođenje i nadzor gradili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo priliku za profesionalnim razvojem, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako Vas motiviraju dinamični poslovi i spreman si za nove izazove,<br />prijavi se i pridruži na&scaron;em timu!<br />Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br /><strong>posao@violeta.com</strong><br /><strong>s naznakom: &bdquo;Građevina&ldquo;.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Natječaj ostaje otvoren do 22.05.2019.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgU top 20 tvrtki u ZHŽ, najveći prihod u 2018. ostvarila VIOLETA D.O.O. Grudehttp://grude.com/clanak/?i=110166110166Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-08-grude-dron-42019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj tvrtki FBiH koje su predale financijski izvještaj za 2018. godinu je 22.952, od toga je 1.210 iz ZHŽ.<p><br />Ove tvrtke ostvarile su prihod od 3.706.608.642 KM, dok je zarada istih iznosila 257.885.363 KM, pokazuju podaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječan broj zaposlenika koji ove tvrtke zajedno zapo&scaron;ljavaju je 15.571.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među top 20 tvrtki u ZHŽ, najveći prihod u 2018. ostvarila je VIOLETA D.O.O. Grude sa 238.121.306 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijede FEAL D.O.O. &Scaron;iroki Brijeg sa 173.767.735 KM, GRAFOTISAK D.O.O. Grude sa 129.446.772 KM, LAGER D.O.O. Posu&scaron;je sa 118.865.592 KM...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među TOP 20 tvrtki ZHŽ prvo mjesto po ostvarenoj dobiti zauzima, LAGER D.O.O. Posu&scaron;je sa 45.644.752 KM dobiti, druga je VIOLETA D.O.O. Grude sa 31.668.757 KM , treći FEAL D.O.O. &Scaron;iroki Brijeg sa 25.942.552 KM, četvrti GRAFOTISAK D.O.O. Grude sa 11.860.880 KM dobiti.<br /><br /><br />&gt;&gt;Vezana vijest: <a title="Violeta Grude" href="https://www.grude.com/clanak/?i=110153&amp;violeta-sada-sluzbeno-osvaja-europu" target="_blank">VIOLETA, sada službeno, OSVAJA EUROPU</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Manager.ba<br />FOTO:Grude.com i Akta<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-08-grude-dron-42019.jpgVIOLETA, sada službeno, OSVAJA EUROPUhttp://grude.com/clanak/?i=110153110153Grude.com - klik u svijetTue, 07 May 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-5017_violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Violeta, BiH poduzeće koje se bavi proizvodnjom higijenskih proizvoda, pod palicom direktora Petra Ćorluke proširuje svoj automatizirani pogon u Grudama za dodatnih 7000 kvadrata.<p><br /><br />Velika investicija vrijedi oko 15 milijuna eura, a u nju su, kažu iz tvrtke, krenuli radi novih projekata i potrebe za dodatnim prostorom. "Cilj je razvoj novih proizvoda, pro&scaron;irenje asortimana i povezivanje proizvodnje sa skladi&scaron;tem preko automatiziranih traka i robota", otkrivaju iz tvrtke. Početkom ove godine iza&scaron;li su na albansko trži&scaron;te gdje su njihovi proizvodi pozicionirani u tamo&scaron;njim marketima, a planiraju izlazak i na bugarsko, poljsko i grčko trži&scaron;te, pi&scaron;e <a href="http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/nakon-albanije-violeta-osvaja-bugarsko-poljsko-i-grcko-trziste-352801" target="_blank">Poslovni dnevnik</a>.</p> <p><br /><br />Trenutačno izvoze u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Katar, &Scaron;vedsku, Austriju, Kosovo, Njemačku, Mađarsku, Kuvajt, Libiju i Kirgistan.&nbsp; Kako najče&scaron;će posluju u zemljama regije i okolnim zemljama, suradnja je, kažu, zadovoljavajuća pa tako tvrde da su u većini kategorija jedni od lidera, s oko 150 milijuna eura prihoda pro&scaron;le godine. No, potro&scaron;ači danas preferiraju brendove nasuprot trgovačkih marki, poput Palome, Zewe, Pampersa, Procter &amp; Gamble, Huggiesa, koji također dobro kotiraju na trži&scaron;tu u regiji pa i dalje, uključujući i hrvatsko trži&scaron;te kao jedno od ključnih.&nbsp;</p> <p><br /><br /><strong>Konkurenti režu cijene</strong></p> <p><br /><br />Kako su pro&scaron;le godine naveli iz Violete, tvrtka je bila izložena konkurentskim napadima kompanija Drenik i Paloma koji se sve vi&scaron;e oslanjaju na cijenu kako bi povećali privlačnost svojih proizvoda nasuprot Violetinim, stoji u analizama. Svjesni jake konkurencije, u tvrtki Violeta planiraju povećati udjele na postojećim kategorijama i razviti nove proizvode.&nbsp;</p> <p><br />"U pogonu u Grudama radimo tekući program - tekuće deterdžente, sredstva za či&scaron;ćenje i omek&scaron;ivače, a lansirali smo i novi proizvod - deterdžent za či&scaron;ćenje podova. Planiramo nova pobolj&scaron;anja poput nove linije za proizvodnju higijenskih uložaka te kupnju novog stroja za proizvodnju pelena-gaćica. Na&scaron;i udjeli rastu iz godine u godinu, &scaron;to je najbolji pokazatelj uloženih napora. Na većini trži&scaron;ta Adria regije držimo prvo ili drugo mjesto", tvrde iz tvrtke.</p> <p><br /><strong>Prioritet jačanje brenda&nbsp;</strong></p> <p><br />S obzirom na jaku konkurenciju i brzinu promjena na trži&scaron;tu, oslu&scaron;kuju, kažu, potrebe potro&scaron;ača i nastoje odgovoriti na njihove potrebe premium kvalitetom. &Scaron;irenje pogona zahtijeva i novu, kvalificiranu radnu snagu, a kako je riječ o visokoj tehnologiji s vremenom će, kažu, vidjeti koji je točan broj potrebne radne snage u skladu s njihovim potrebama.</p> <p><br /><br />"Trenutno grupa Violeta ima 1050 zaposlenih, a taj će se broj u budućnosti sigurno povećavati", ističu. Premda su zadovoljni dobrim rezultatima pro&scaron;le godine, nova ulaganja u jačanje brenda prioritet su tvrtke.&nbsp; "Iako je Violeta domaći brend, na trži&scaron;tu BiH imamo puno prostora za napredovanje. Ulažemo dodatna sredstva, kako u edukaciju na&scaron;ih zaposlenika tako i u proizvodnju, u nove strojeve, u marketin&scaron;ke aktivnosti kako bismo ojačali trenutnu poziciju i ostvarili jo&scaron; bolje udjele na trži&scaron;tu. Potrebno je dodatno se približiti krajnjim potro&scaron;ačima, upoznati ih s premium kvalitetom Violeta proizvoda, &scaron;to zahtijeva jaku marketin&scaron;ku strategiju na ovom trži&scaron;tu", zaključuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Poslovni dnevnik</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-5017_violeta.jpgEROTEL: Gdje je Zračna luka Mostar u odnosu na ostale?http://grude.com/clanak/?i=110151110151Grude.com - klik u svijetTue, 07 May 2019 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-07-rampa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo u 2018. godini na četiri međunarodne zračne luke u BiH ukupno je ostvareno 19.864 aerodromskih operacija, od toga na zračnoj luci Sarajevo 13.432 ili 67,61%, na zračnoj luci Mostar 748 ili 3,77%, na zračnoj luci Tuzla 4.006 ili 20,17% i na zračnoj luci Banja Luka 1.678 ili 8,45%.<p>&nbsp;</p> <p>Ukupan broj prevezenih putnika je 1.696.098, od čega dolazećih 838.589, a odlazećih 857.509. Međunarodnа zračna luka Sarajevo opslužila je ukupno 1.046.635 putnika ili 61,71% od ukupnog zbira. Kroz Mostarsku zračnu luku ukupno je pro&scaron;lo 28.673 putnika ili 1,69%, a kroz Tuzlansku 584.610 putnika ili 34,47%. Zračna luka Banju Luka opslužila je u 2018. godini 36.180 putnika ili 2,13%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni usporedni pregled prevezenih putnika tijekom 2017. i 2018. godine pokazuje porast u 2018. godini za 139.202 putnika ili 8,94%. Pad broja putnika je zabilježen na zračnoj luci Mostar, dok je na zračnim lukama Sarajevo, Tuzla i Banja Luka zabilježeno povećanje broja prevezenih putnika u odnosu na 2017. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok smo pripremali ove podatke, jedan od na&scaron;ih čitatelja nam je poslao fotografiju rampe za prtljagu u Zračnoj luci Tuzla. Da, to je ovo &scaron;to vidite na slici. I da, ovakva zračna luka pravi godi&scaron;nji promet od skoro 600 000 putnika, odnosno, u prosjeku 1600 dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona dva zrakoplova Eurowingsa &scaron;to će slijetati u Mostar i prevoziti putnike u Njemačku trebali bi napraviti promet od oko 10 000 putnika tijekom ove sezone. I to jeste pomak. Ali se postavlja pitanje &scaron;to dalje? I za&scaron;to već godinama ne možemo raditi projekte kao &scaron;to je Tuzla? I to ona Tuzla koja nema ni Međugorje, ni Počitelj, ni Stari most i sve ostalo &scaron;to Hercegovina ima. Vrijeme je da se ponude odgovori na neka pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ero.tel/nekategorizirano/ovo-je-rampa-za-prtljagu-u-zracnoj-luci-tuzla-oni-prave-promet-od-584-610-putnika-gdje-je-mostar/" target="_blank"><em><strong>Erotel</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-07-rampa.jpgU HRVATSKOJ VAPAJ ZA NOVIM RADNICIMA U TURIZMU: 'Nudimo sigurni smještaj uz plaću i do 7.000 kuna'http://grude.com/clanak/?i=110149110149Grude.com - klik u svijetTue, 07 May 2019 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je turizam jedna od glavnih okosnica hrvatskogg gospodarstva i čini 19 posto BDP-a, većina poslodavaca navedenog sektora iz godine u godinu muku muči s pronalaskom radnog kadra.<p>&nbsp;</p> <p>S istim problem susreće se i Goran Rihtarić, direktor zagrebačke agencije za provedbu usluga iskustvenog marketinga i doživljajnog turizma, EX-ALTO d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako njihov osnovni tim čini 10 do 12 stalno zaposlenih ljudi, za vrijeme turističke sezone njemu se pridruži ne&scaron;to vi&scaron;e od 300 mladih ljudi koji rade u segmentu turističke animacije, promocije, koordinacije događanja, hotelskih operacija i odnosa s gostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ove godine imamo velikih problema u pronalasku radnika i po prvi put smo primorani okrenuti se uvozu. Pro&scaron;le smo godine zaprimili oko 500 prijava za 50-ak radnih mjesta, dok smo ove godine dobili njih svega 300 &ndash; poručuje Rihtarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, dodaje kako im se iz godine u godinu gotovo 60 posto zaposlenika vraća, ali da ta brojka trenutno zbog &scaron;irenja poslovanja ne zadovoljava njihove potrebe kao niti zahtjeve klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to nude i koga traže</strong></p> <p>- Od osobe koju zapo&scaron;ljavamo zahtijevamo da nauče svaki segment na&scaron;eg poslovanja, od moderiranja ili vođenja programa pa sve do posebnih vje&scaron;tina poput facepaintinga, kayakinga, stan-up-padlinga, biciklizma, ali i onog u čemu vjeruju kako su dobri i &scaron;to oni konkretno žele raditi &ndash; ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno su u potrazi za mladim ljudima, bilo da je riječ o studentima ili onima koji su svoje fakultetsko obrazovanje već zavr&scaron;ili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnicima su pokriveni svi tro&scaron;kovi putovanja kao i smje&scaron;taj s punim pansionom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ugovor na određeno vrijeme ili u slučaju studenata, ugovor o radu putem student servisa, plaća iznosi 5.000 kuna neto, ali kako na&scaron; sugovornik poja&scaron;njava, ona uz dodatni angažman može narasti i do 7.000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovisi o tome koliko je osoba voljna raditi i želi li prisustvovati i na drugim događanjima u neposrednoj blizini svoje radne destinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako ste odradili svoju smjenu, a primjerice u va&scaron;em mjestu ili u neposrednoj blizini organiziramo neki događaj i nedostaje nam promotora vi se možete prijaviti i za rad na tom događaju. Te gaže najče&scaron;će ne zahtijevaju cjelodnevni angažman, traju po dva do tri sata, a dnevnice za pojedine evente mogu iznositi i 50 eura &ndash; poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radni dan sastoji se od dva sata pripreme te &scaron;est sati rada na dodijeljenom projektu, uz obavezan jedan slobodni dan, a svaki prekovremeni rad dodatno je plaćen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije početka sezone, svaki zaposlenik mora proći edukacijski postupak koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi, odnosno teorijski dio, traje 15 dana, od toga 3 dana obuke održava se u jednom od partnerskih hotela u Zagrebu, dok ostali dio zaposlenici prolaze na samoj lokaciji koja im je dodijeljena ili koju su sami izabrali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon odrađenog teorijskog dijela, slijedi onaj praktični u trajanju od 30 dana koji je u potpunosti plaćen u iznosu mjesečne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Timove su u najvećoj mjeri sačinjeni do 50 posto ljudi koji su već pro&scaron;li njihovu obuku i upoznati su s cijeli poslovanjem i 50 posto onih koji su k njima do&scaron;li prvi put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na ovaj način ljudi koji se prvi put susreću s ovakvim tipom posla o njemu uče ne samo kroz edukaciju nego i od starijih kolega &scaron;to nam je od iznimne važnosti - ističe Rihtarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su se ove godine zbog nedostatka radne snage okrenuli i inozemnom trži&scaron;tu, direktor poja&scaron;njava kako ih zapo&scaron;ljavanje stranih radnika nije primarni cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zbog prirode na&scaron;eg posla, te&scaron;ko nam je zaposliti primjerice Filipinca. On nije upoznat s na&scaron;om kulturom i povijesti, zbog čeka te&scaron;ko može zadovoljiti na&scaron;e potrebe. Upravo zbog smo u konstantnoj potrazi da hrvatskim radnicima - poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim prilagodbe stranih radnika, dodaje kako ih i veliki problem stvara i cjelokupni proces zapo&scaron;ljavanja stranaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zbog kratkog trajanja na&scaron;e ljetne sezone, te&scaron;ko je brzo pronaći zamjenu ako nismo zadovoljni suradnjom. Dok on odradi otkazni rok, a mi pronađeno novog djelatnika i ponovo pokrenemo cijeli postupak, sezona je gotova - nastavlja Rihtarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nude posao i izvan ljetne sezone, ali i u inozemstvu</strong></p> <p>Osim rada za vrijeme ljetne turističke sezone, u potrazi su za radnicima tijekom cijele godine, a najvi&scaron;e uoči Božića i Nove Godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvi angažmani sastoje se od promocijskih aktivnosti ili pak organizacije zabavnih programa za djecu i odrasle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo i jako veliku potražnju i za djelatnicima za vrijeme Božićnih blagdana i Nove Godine. U tim terminima zbog malog broja radnika honorari su daleko najveći, a minimalna dnevnica iznosi oko 500 kuna ovisno o zahtjevnosti posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče inozemnog rada surađuju s brojnim stranim hotelima, a jedan od njih je i u &scaron;vicarskom Davosu gdje se održava Svjetski gospodarski forum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, rade i na organizaciji velikih događanja poput 9th Business Forum of CEEC &amp; China, digitalnih konferencija, korporativnih i promotivnih događanja, a isto tako surađuju s gotovo svim većim marketin&scaron;kim agencijama u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno su u potrazi za turističkim animatorima, promotorima i hostesama, a s novim krugom edukacije kreću već sredinom svibnja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpg‘Snježna gruda’ je znanstveno najbolja metoda za izlazak iz dugovahttp://grude.com/clanak/?i=110136110136Grude.com - klik u svijetMon, 06 May 2019 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-16-novcanik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadamo se da vaša osobna situacija s financijama nije tako loša.<p><br />Tisuće i tisuće građana zbog dugova je blokirano, a i oni koji nisu blokirani često imaju te&scaron;koća s isplatom ili daju većinu prihoda na otplatu raznih rata te im vrlo malo ostaje za život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani se najvi&scaron;e zadužuju za kupnju nekretnina, pogotovo onih imućniji, dok se siroma&scaron;niji vi&scaron;e od njih zadužuju za obrazovanje, &scaron;to je dobar znak, ali sve vi&scaron;e i za medicinske usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, tu su i dugovi na karticama i dopu&scaron;tenim prekoračenjima po tekućim računima te sva sila ostalih zaduženja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od najvažnijih pravila kod svih tih dugova u koje ulazimo je činjenica da &scaron;to je novac dostupniji, to je veća kamata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga najvi&scaron;e kamate plaćamo upravo na kreditnim karticama i dopu&scaron;tenim prekoračenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Snježna gruda i Harvard</strong></p> <p>Zbog toga se u svijetu osobnih financija već godinama vodi debata na temu je li dugove bolje otplaćivati od onih s većom kamatom prema onima s manjom, ili treba krenuti od najmanjeg duga prema najvećima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova druga filozofija je poznata i pod nazivom snježna gruda ili metoda snježne grude, a zagovara je poznati financijski savjetnik Dave Ramsey.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu metodu, koja vodi računa o kamatama, zagovaraju drugi poznati autori knjiga o financijama, primjerice Suze Orman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenik Remi Trudel sa sveučili&scaron;ta u Bostonu nedavno je proveo istraživanje o otplati dugova na kreditnim karticama te objavio rezultate u časopisu Harvard Business Review.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanike je opteretio zami&scaron;ljenim dugovima na vi&scaron;e imaginarnih kreditnih kartica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan dio ispitanika dobio je uputu da otplaćuje dugove ravnomjerno na svim karticama, dok je drugom dijelu naređeno da krene s otplatom od manjih dugova prema većima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi &ldquo;otplatili&rdquo; dug, ispitanici su morali uložiti određeni trud u rje&scaron;avanje zadataka s premetanjem riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je pokazalo da su ispitanici iz druge skupine otplatili svoje dugove 15 posto brže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, zaključuje kako su metode konsolidiranja dugova jednim kreditom vjerojatno kontraproduktivne, osim ako taj kredit ne donosi značajno manju kamatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trudel pi&scaron;e u HBR-u: &ldquo;Usmjeravanje na otplatu računa s najmanjim teretom ima najveći utjecaj na osjećaj napretka u ljudi &ndash; i stoga na njihovu motivaciju za nastavak otplate duga&hellip; Ova otkrića imaju važne implikacije za milijune potro&scaron;ača koji imaju dugove na vi&scaron;e revolving kreditnih računa &ndash; kao i za organizacije koje im pomažu s nadzorom i otplatom dugova.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ramseyev poučak</strong></p> <p>Dave Ramsey kaže da je lako postati bogat kad nema&scaron; mjesečne rate koje mora&scaron; otplaćivati za stambeni kredit, auto, studentski zajam, kreditne kartice, medicinske usluge&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad opisuje metodu snježne grude u svojoj knjizi pi&scaron;e: &ldquo;Popi&scaron;ite sve svoje dugove, osim stambenog kredita, o tome ćemo drugom prilikom. Popi&scaron;ite sve dugove &ndash; i zajam od mame i tate, i medicinske usluge s nula posto kamate. Ne zanima me ima li kamate ili nema. Je li kamata 24 posto ili 4 posto. Popi&scaron;ite ih od manjih prema većima! Da ste tako sjajni u matematici, ne biste bili toliko dužni, pa poku&scaron;ajte na moj način.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da je jedini razlog zbog kojeg je opravdano otplatiti veći dug prije manjeg neposredna prijetnja od ovrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je, smatra on, čim prije otplatiti nekoliko manjih dugova jer to &ldquo;zapali&rdquo; čovjeka za otplatu, a onda mu je lak&scaron;e i pronaći novac za dugove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da se snježna gruda na putu prema dnu ljestvice pretvori u lavinu, jer jednom kad dožete do najvećih dugova, oslobodili ste puno novca otplatom malih, pa sad možete velike otplaćivati u većim iznosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To se poklapa i s drugim istraživanjima s područja bihevioralne ekonomije, koja su pokazala da male i česte pobjede najbolje motiviraju ljude na naporan rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-16-novcanik.jpgZračna luka Mostar obnovila linije za Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=110123110123Grude.com - klik u svijetSun, 05 May 2019 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-16-mostar_airport.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Eurowings od danas jednom tjedno povezuje Mostar i Dusseldorf..<p><br />Njemačka niskotarifna zrakoplovna kompanija Eurowings nastavit će suradnju sa Zračnom lukom Mostar i u 2019. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eurowings od danas jednom tjedno povezuje Mostar i Dusseldorf, a od lipnja dva puta tjedno sa Stuttgartom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Dusseldorf se leti nedjeljom, a za Stuttgart srijedom i subotom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Zračne luke Mostar Marin Raspudić kazao je kako ovi letovi znače puno za mostarsku Zračnu luku, ali i Mostar i regiju. Također je istaknuo kako opstanak linija ponajvi&scaron;e ovisi od raspoloživosti na&scaron;ih građana da koriste svoj aerodrom i tako pomognu razvoju Mostara i Hercegovine te je apelirao na građane da koriste usluge Zračne luke Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Mostara za Dusseldorf leti se nedjeljom u 10:15, a za Stuttgart srijedom u 16 sati i subotom u 15:25 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-16-mostar_airport.jpgLjudi se ubijaju zbog malih plaća!http://grude.com/clanak/?i=110119110119Grude.com - klik u svijetSun, 05 May 2019 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-13-ubojstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki istraživači smatraju da su na tragu jednostavnog rješenja velikog problema. Naime, presjek kretanja minimalne plaće i broja samoubojstava pokazuje da savezne države koje povećavaju minimalnu plaću registriraju smanjenje broja samoubojstava, prenosi Washington Post.<p><br />Povećavanje minimalne plaće i spu&scaron;tanje poreza za osjetljive kategorije za svega 10 posto može spriječiti i do 1.230 samoubojstava godi&scaron;nje, zaključak je istraživačkog rada objavljenog na ime Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH je, mogli bismo zaključiti mali broj samoubojstava s obzirom na plaće koje pojedini poslodavci daju, međutim zato je broj iseljavanja izuzetno velik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-13-ubojstvo.jpgMilijarderi korijena iz BiH kupili hotel DUNAV u VUKOVARUhttp://grude.com/clanak/?i=110115110115Grude.com - klik u svijetSat, 04 May 2019 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-04-019-dunav.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i izvršni direktor švicarske tvrtke Immo Invest Partner Džek Djordić potpisali su u subotu ugovor o kupoprodaji hotela Dunav u Vukovaru, a ta švicarska tvrtka najavljuje gradnju novog hotela s četiri zvjezdice u koji će uložiti 200 milijuna kuna.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Riječ je o strate&scaron;ki važnoj nekretnini u Vukovaru, dakle zgradi biv&scaron;eg hotela Dunav, &scaron;to pobuđuje veliki interes javnosti&ldquo;, rekao je Penava istaknuv&scaron;i da se objekt nalazi na izuzetno vrijednoj lokaciji u&scaron;ća Vuke u Dunav, ali i objektu koji devet godina nije bio u funkciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je grad, zbog činjenice da hotel dugo nije u funkciji, kupio tu nekretninu da bi je sada prodao tvrtki koja se bavi hotelskim biznisom, koja je već osnovala svoju podružnicu u Vukovaru te će grad učiniti sve da se investitor osjeća dobrodo&scaron;lim s investicijom koja je strate&scaron;ka i na razini države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza kupovine stoje braća Frenk, Džek i Svetislav Đorđić, njihovi korijeni su prema pisanju portala Grude.com iz BiH, iz Brčkog.</p> <p><br />Svoje su bogatstvo stekli u &Scaron;vicarskoj, a u Zurichu iz zovu "kraljevima nekretnina".</p> <p><br /><br />Postoji i emotivna strana ove investicije jer stric braće Đorđić, Petar, živi u Vukovaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-04-019-dunav.jpegVIDEO: Novi globalni hit, evo kako je šef ugodno iznenadio zaposlenika koji mu je upravo dao otkazhttp://grude.com/clanak/?i=110093110093Grude.com - klik u svijetFri, 03 May 2019 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-direktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oleg Vishnepolsky, tehnološki šef britanskih tvrtki Daily Mail Online i Metro.Co.Uk na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn objavio je što je poručio radniku koji je upravo dao otkaz.<p>&nbsp;</p> <p>Dok u mnogim slučajevima, &scaron;efovi iskazuju nezadovoljstvo, pa čak i bijes, Vishnepolsky je biv&scaron;em radniku uputio samo riječi hvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova objava dobila je vi&scaron;e od 275.000 'lajkova', te vi&scaron;e od 15.000 komentara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/UkM4S9M8NGA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br />Grude.com/Manager.ba<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-direktor.jpgHT ERONET: Mnoštvo novih pogodnosti i novinahttp://grude.com/clanak/?i=110092110092Grude.com - klik u svijetFri, 03 May 2019 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-03-hteronet-4g.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razdoblju koje je pred nama, a ususret ljetnim mjesecima, HT ERONET donosi niz novina i iznenađenja za svoje korisnike.<p>&nbsp;</p> <p>Već najavljena 4G mreža u komercijalnoj će uporabi biti od 8. svibnja kada počinje i zamjena SIM &ndash; USIM karticama, a za sve korisnike HT ERONET-a stiže internet po najvećim brzinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu s ubrzanim tehnolo&scaron;kim razvojem i općom digitalizacijom dru&scaron;tva, korisnici HT ERONET-a, a i oni koji će to tek postati, uvjerit će se &ndash; za&scaron;to smo mobilni operater broj jedan u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brzina interneta, raznovrsnost i bogatstvo ponude i uređaja, izvrsne roamingopcije koje vam jamče bezbrižan odmor u inozemstvu, samo su neka od iznenađenja koja pripremamo u predstojećem razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostanite s nama ili nam se, ako već niste, pridružite, te se uvjerite &ndash; za&scaron;to smo najbolji, poručuju iz HT Eroneta.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-03-hteronet-4g.jpgZatvaraju se farme, smanjuje proizvodnja, odlazi se na zapad...http://grude.com/clanak/?i=110083110083Grude.com - klik u svijetThu, 02 May 2019 16:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-krave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Tuzli se zatvaraju farme i smanjuje proizvodnja mlijeka, a loše prognoze su i za proljetnu sjetvu. Razlog je što su smanjeni poticaji za poljoprivrednu proizvodnju.<p>&nbsp;</p> <p>"Podr&scaron;ke su toliko male da se ljudima vi&scaron;e ne isplati prikupljati dokumentaciju i dokazivati da se bave tim oblastima, bez obzira &scaron;to su u registru gazdinstva. Ljudi odustaju od poljoprivrede i upravo zbog ovakvog stanja se događa da iz ruralnih područja imamo najveće iseljavanje ljudi koji odlaze u zapadnu Europu", kazao je za Klix.ba predsjednik Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju Županijske gospodarske komore u Tuzli Suad Selimović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-krave.jpgHrvatica je bankarska zvijezda u Austriji: 'Želim biti bogata'http://grude.com/clanak/?i=110079110079Grude.com - klik u svijetThu, 02 May 2019 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-02-matea-tadic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobri investicijski bankari uvijek pred očima imaju svoj cilj. Uvijek moraš znati što želiš i kako to postići, kaže Matea koja je uspješno zaključila svoje prve velike poslove kao bankarska analitičarka.<p><br />Oduvijek je bila predana svojim ciljevima i samouvjerena. Novac je odavno u njenom životu igrao sredi&scaron;nju ulogu. Možda i zato &scaron;to je Matea Tadić kao dijete bosanskih Hrvata u Koru&scaron;koj odrasla skromno i htjela je vi&scaron;e., tako je Kurier opisao najnoviju zvijezdu na nebu investicijskog bankarstva u Austriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo tjedan dana nakon &scaron;to je maturirala, podnijela je zahtjev za zaposlenjem u uredu gradonačelnika u Villachu (slovenski Beljak).</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To sam ispregovarala već tijekom &scaron;kolske godine - objasnila je. Tamo je radila dvije godine, a onda je u njenom životu do&scaron;lo do preokreta koji obja&scaron;njava riječima:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To radno mjesto bilo mi je zabavno, ali nije bilo ba&scaron; točno ono &scaron;to sam htjela. Osim toga, htjela sam ići u Beč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u Villachu je u to vrijeme upoznala Floriana Koschata, bečkog investicijskog bankara koji ju je uveo u posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stali smo razgovarati i u jednom trenutku je spomenuo da bih se dobro sna&scaron;la u njegovim poslovima - priča Matea i kaže da ju je iznenada nazvao nekoliko mjeseci kasnije i rekao joj da za nju ima posao u Beču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila sam van sebe, uzbuđena, ali sam znala da neću dopustiti da mi ta prilika propadne - prisjeća se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već sljedećeg dana dala je otkaz na svom sasvim solidnom uredskom radnom mjestu, otputovala u Betriebsnachfolge, usto je stigla i u Pallas Capital na svoj službeni razgovor za posao i u dobi od 20 postala je najmlađa djelatnica tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Naravno da sam bila zabrinuta zato &scaron;to prethodno nisam imala obrazovanje iz financija. Ali, tada mi je &scaron;ef dao do znanja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Obrazovanje je važno, ali ne mora biti prepreka ako ga nema&scaron;. Najvažnije je da ima&scaron; volje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A volje je Matea sa sobom donijela napretek. Radila je od najranijeg jutra, po 70 ili 80 radnih sati tjedno, &scaron;to je uobičajeno u investicijskom bankarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Gutala sam stručne knjige, učila od starijih kolega, nadređeni su me od samih početaka poticali i potom poticali jo&scaron; i vi&scaron;e. Često kao početnik ide&scaron; preko svih granica, treba ti neko vrijeme dok se nauči&scaron; nositi s neuspjesima i padovima, dok stekne&scaron; otpornost i izdržljivost. Jer od 80 posto poslova na kojima radi&scaron;, ne ispadne ni&scaron;ta - obja&scaron;njava i dodaje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobri investicijski bankari uvijek pred očima imaju svoj cilj. Svakog dana mora&scaron; točno znati &scaron;to želi&scaron; postići i kako će&scaron; to uspjeti. Cilj mora biti osobne prirode i &scaron;to konkretniji. Primjerice: 'Želim svojoj majci za Božić kupiti zlatni sat' ili 'Do 25. godine života želim zaraditi svoj prvi milijun'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A za Mateu sve su to bili realni ciljevi. To &scaron;to nema skoro ni&scaron;ta vremena za svoj privatni život njoj jo&scaron; uvijek ne smeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radim posao iz snova. &Scaron;to bih vi&scaron;e mogla željeti? Kao i većina ljudi, i ja bih htjela imati puno novca. Jer time postaje moguće toliko toga o čemu inače sanja&scaron;. Mene ne zanima odlaženje s prijateljicama u &scaron;oping ili druženje uokolo. To je gubljenje vremena. - zaključuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njen je radni dan, kaže ona, vrlo raznolik:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;a zaduženja spadaju financiranje projekata s nekretninama i razvoja građevinskih projekata mje&scaron;ovitim domaćim i stranim kapitalom, osiguravanje kapitala za tvrtke ili za podr&scaron;ku voditeljima projekata i investitorima pri kupnji ili prodaji tvrtki. Često je riječ o razvojima poslovanja, o &scaron;irenjima ili preuzimanjima tvrtki - priča Matea, koja kaže da su 'to najče&scaron;će najdelikatniji dijelovi posla, jer u žari&scaron;tu nije samo financijski dio, nego i osjećaji koji stoje iza toga, ljudske emocije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao investicijski bankar ti nisi samo financijski stručnjak, nego prije svega voditelj umrežavanja ljudi. Upoznaju se mnoge zanimljive osobe, stječe se fascinantan uvid u poduzetničke i ekonomske procese, svakog se dana nauči ne&scaron;to novo, priča Matea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A Mateini poslodavci za nju kažu:</p> <p><br />- Osim njene gladi za znanjima, njene volje i ambicioznosti, tu je i njena snažna samomotivacija, talent za trgovanje i baratanje rizicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A o vlastitim odricanjima Matea ne govori puno, ali o tome ponekad pjeva. Uspje&scaron;na Bečanka je, naime, darovita reperica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Glazba mi pomaže da prebrodim stvari i dobra je kompenzacija u mom poslu - objasnila je Matea, koja ne otkriva koliko zarađuje, ali se pretpostavlja da zarađuje vi&scaron;e od većine vr&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mjesečno imam fiksni dio plaće i bonus na kraju godine. Koliko će to na kraju biti, ovisi o poslovima u kojima sam u znatnoj mjeri sudjelovala - priča. Jedan takav uobičajeni udio u zaradi inače iznosi između 10 i 30 posto vrijednosti ostvarene zarade određenog projekta. To znači da je u slučaju milijunskih iznosa udio koji pripada onome tko je zaslužan za uspjeh projekta, 'ozbiljna' svota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matea Tadić je rođena u Villachu 1996., kao najmlađa od tri sestre iz obitelji bosanskih Hrvata. Maturirala je na CHS Villach. S 18 zaposlila se na svom prvom radnom mjestu u uredu gradonačelnika, a 2017. preselila je u Pallas Capital Investment banking u Beču.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-02-matea-tadic.jpegMacoli oduzimaju medvjede! On im želi praviti hotelhttp://grude.com/clanak/?i=110073110073Grude.com - klik u svijetWed, 01 May 2019 23:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-05-017_macola_medvjed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nema Hercegovca koji je išao u Zagreb, a da nije čuo za Željka Oreškovića Macolu i njegov istoimeni restoran u Lici. Ovih dana u žiži je javnosti zbog svojih medvjeda.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, Državni inspektorat i Ministarstvo poljoprivrede priopćili su da se medvjedi drže u neprikladnoj nastambi iza restorana Macola u Korenici, te da će bit premje&scaron;teni u skloni&scaron;te Udruge Velebit Kuterevo kada se osiguraju uvjeti za sigurno premje&scaron;tanje i daljnje držanje životinja, a postupak je već u tijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovoj novoj mogućnosti premje&scaron;taja je <strong>Ore&scaron;ković</strong> prvi put čuo od ekipe Jutarnjeg lista. - Nemam pojma o čemu govorite, nisam dobio nikakvu obavijest o premje&scaron;taju medvjeda i budite sigurni da svoje ljubimce <strong>Mrkija</strong> (11) i <strong>Brundu</strong> (11), koje sam odgojio na dudu otkako su im lovci ubili majke, ne mislim davati ni u kakav premje&scaron;taj. Pogotovo ne u Kuterevo gdje prema mojim spoznajama medvjedi gladuju, imaju puno lo&scaron;iji smje&scaron;taj, nedavno im je jedan i pobjegao, a i odstrijelili su jednog zbog neprimjerenog pona&scaron;anja volontera - rekao je <strong>Macola</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznajemo, do inicijative o premje&scaron;tanju do&scaron;lo je nakon brojnih nepravilnosti koje su prijavljivali Prijatelji životinja po dosad registriranim i neregistriranim privatnim zoolo&scaron;kim vrtovima u kojima se drže razne životinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Macola za Jutarnji list kaže kako je upoznat s novim zakonom i zato je jo&scaron; lani podnio zahtjev za izgradnju privatnog ZOO-a po svim uvjetima kako ih taj zakon definira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ni&scaron;ta vi&scaron;e nego da mi kažu koje uvjete koje moram zadovoljiti i ja ću za svoje Mrkija i Brundu napraviti i hotel A kategorije ako je potrebno. Bazene već imaju, podzemne apartmane za hlađenje 0po ljeti, ako treba nastamba s balkonom, ja ću je sagraditi. Samo neka mi odgovore &scaron;to treba. A &scaron;to se tiče za&scaron;tite prava životinja, već sutra ću pokrenuti inicijativu za osnivanje udruge Lički medvjed - zaključuje Macola.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-05-017_macola_medvjed.jpgPremier, FEAL, LAGER, EP HZ HB... po dobiti među 10 najuspješnijihhttp://grude.com/clanak/?i=110047110047Grude.com - klik u svijetTue, 30 Apr 2019 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-14-novac_lova_konvertibilna_marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi put tri tvrtke iz Federacije BiH ostvarile su prihode veće od milijardu maraka, pokazuje analiza izvještaja o poslovanju tvrtki u FBiH za 2018. godinu. <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>&nbsp;</p> <p>Na čelu liste milijardera nalazi se "Holdina", objavila je bonitetna agencija LRC. Ovo poduzeće, koje se bavi prodajom nafte i naftnih derivata, prihodovalo je 1,17 milijardi KM. Drugi po uspje&scaron;nosti je tuzlanski lanac trgovina "Bingo" sa 1,10 milijardi maraka prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="background-color: initial;">Kada je riječ o ostvarenoj dobiti, lider su "Autoceste FBiH", koje su u odnosu na prethodnu godinu udvostručile profit na skoro 140 milijuna maraka.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="background-color: initial;">Među 10 su i hercegovački giganti FEAL i LAGER, te kladionica Premier World Sport koja je na 6. mjestu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Najuspje&scaron;nije tvrtke po dobiti</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Autoceste FBiH <span style="color: #ff0000;">139.985.486 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bingo <span style="color: #ff0000;">92.447.999 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Elektroprivreda BiH <span style="color: #ff0000;">71.983.543 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BH Telecom <span style="color: #ff0000;">56.493.813 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Premier World Sport <span style="color: #ff0000;">51.964.368 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HBC B-H <span style="color: #ff0000;">43.480.072 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FEAL <span style="color: #ff0000;">41.431.039 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>LAGER <span style="color: #ff0000;">41.122.909 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ceste Federacije BiH <span style="color: #ff0000;">40.768.689 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bosnalijek <span style="color: #ff0000;">39.713.646 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;"><strong><em>Grude.com</em></strong></span></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-14-novac_lova_konvertibilna_marka.jpgŠverko: Kinesko izaslanstvo nam je ''slamka spasa''http://grude.com/clanak/?i=110044110044Grude.com - klik u svijetTue, 30 Apr 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-30-brodogradiliste-hrvatska-pxl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što se predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao s izaslanstvom tvrtke China Shipbuilding Industry Corporation (CSIC) na čelu s predsjednikom uprave Huom Wenmingom, u utorak će kineska delegacija obići Uljanik te 3. maj. <p>&nbsp;</p> <p>U utorak ujutro trebali bi posjetiti pulsko brodogradili&scaron;te, a poslijepodne se očekuje i posjet riječkom 3. maju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nakon srijede imat ćemo priliku razgovarati o detaljima. Ovo sada jo&scaron; uvijek nisu detalji, rekao je novinarima ispred Vlade ministar gospodarstva Darko Horvat, odgovarajući na pitanje &scaron;to se može očekivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, već ranije je nagla&scaron;avano da su Kinezi "posljednja slamka spasa" jer u slučaju ako oni ne preuzmu brodogradili&scaron;ta, ona će navjerojatnije u stečaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đino &Scaron;verko, povjerenik sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku, izjavio je za HRT kako smatra da sindikati na ovim razgovorima s kineksim predstavnicima i nisu pretjerano nužni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postoje razine koje pregovaraju o nekim temama. Kad budemo mi do&scaron;li na red, onda će to biti socijalna komponenta, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o dolasku dana&scaron;nje delegacije rekao je da je to "slamka spasa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi sve nade polažemo u to. Nažalost le&scaron;inari kruže nad Uljanikom. Ima puno onih koji nam žele stečaj jer bi onda mislili da će ući sa svojim planovima o nekretninskom biznisu. Mi se "okrećemo" Kinezima. Uljanikovci sami mogu zavr&scaron;iti brodove, ali neka nam se to omogući, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o prekinutom strate&scaron;kom partnerstvu s Tomislavom Debeljakom, &Scaron;verko je kazao da se poku&scaron;avao spasiti "brak", ali nije i&scaron;lo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/HRT</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-30-brodogradiliste-hrvatska-pxl.jpgVioleta najpoželjniji poslodavac u oblasti proizvodnje!http://grude.com/clanak/?i=110004110004Grude.com - klik u svijetSat, 27 Apr 2019 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-06-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanija „dm drogerie markt“ proglašena je najpoželjnijim poslodavcem Bosne i Hercegovine u 2019. godini među top deset kompanija u kategoriji nezavisnoj od sektora u kojem posluju.<p><br /><br />Priznanje je uručila Kompanija Kolektiv/Posao.ba na ceremoniji održanoj večeras u Sarajevu.</p> <p><br /><br />Ostalih devet kompanija u ovoj kategoriji, kojima su također uručena priznanja, su: Hifa Petrol, Bh Telecom, UniCredit Bank BH, Coca Cola HBC Sarajevo, Bosnalijek, Violeta, Elektroprivreda BiH, Al Jazeera Balkans i NLB <a id="xClaimOglasId-69175-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>Banka.</p> <p><br /><br />Na večera&scaron;njoj svečanosti su uručena i priznanja odnosno progla&scaron;ene po tri kompanije najpoželjniji poslodavci u 16 poslovnih sektora.</p> <p><br /><br />U medijskom sektoru, na trećem mjestu je Klix.ba, na drugom N1, a najpoželjniji poslodavac je Al Jazeera Balkans.</p> <p><br />U financijskom sektoru, Sberbank BH je na trećem mjestu, NLB Banka na drugom a najpoželjniji poslodavac je UniCredit Bank.</p> <p><br />U proizvodnom sektoru je najpoželjnijim poslodavcem progla&scaron;ena kompanija Violeta, druga je Prevent Group BiH, a treća Wolkswagen Sarajevo.</p> <p><br />&bdquo;Dm drogerie markt&ldquo; je najuspje&scaron;niji poslodavac i u sektoru maloprodaje, druga u ovoj kategoriji je kompanija JYSK, a treća kompanija Bingo.</p> <p><br /><br />U FMCG sektoru, na prvom mjestu je kompanija Coca Cola HBC Sarajevo, na drugom AS Grupacija, a na trećem Philip Morris BH.</p> <p><br /><br />U Fashion&amp;Retail sektoru je najpoželjniji poslodavac kompanija Alma Ras, Sport Vision je na drugom mjestu, a treća je kompanija Dichmann.</p> <p><br /><br />ICT je sektor u kojem je najbolja kompanija Telemach, druga Nsoft i treća LANACO.</p> <p><br /><br />Kompanija ORBICO je progla&scaron;ena najpoželjnijim poslodavcem 2019. u distributivnom sektoru, a slijede je Nelt d.o.o i firma Ataco.</p> <p><br /><br />Sektor nafte i plina je područje u kojem je najpoželjniji poslodavac Hifa Petrol, dok je javnom sektoru to kompanija BH Telecom koju slijede Elektroprivreda BiH i m:tel.</p> <p><br />Kompanija Klas je progla&scaron;ena najpoželjnijim poslodavcem u prehrambenom sektoru, druga je Meggle BiH i treća Podravka.</p> <p><br /><br />U PR i marketing sektoru je najbolja Altermedia. Slijede je Coloseum Tuzla i McCann Sarajevo.</p> <p><br /><br />Hotel Mellain iz Tuzle je najpoželjniji poslodavac u sektoru hotelijerstva i turizma, a slijede ga Sol Azur &amp;Buena Vista i Etno selo Stani&scaron;ići.</p> <p><br /><br />U farmaceutskom sektoru, na prvom mjestu je <a id="xClaimOglasId-68858-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>kompanija Bosnalijek, Pliva na drugom, a na trećem Pharmamed, dok je u sektoru računovodstva i revizije, najboljom progla&scaron;ena kompanija Deloitte koju slijede FINconsult i Revicon.</p> <p><br /><br />U BPO sektoru, priznanja su ponijele kompanije - Teleperformance kao prva, Trizma GS iz Banje Luke druga, dok je trećenagrađena AS Marketing.</p> <p><br /><br />Najpoželjnijeg poslodavca Bosne i Hercegovine trinaesti put po redu biraju posjetitelji portala <strong>Posao.ba</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-06-violeta.jpgU BiH stigla nova tehnologija pušenja! BUDITE OPREZNIhttp://grude.com/clanak/?i=109991109991Grude.com - klik u svijetFri, 26 Apr 2019 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-26-iqos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velike duhanske tvrtke godinama ostvaruju velike prihode u BiH, a ovih dana jedna je predstavila u Sarajevu, navodnu revolucionarnu tehnološku inovaciju.<p>&nbsp;</p> <p>Naravno, radi se o IQOS revolucionarnoj tehnolo&scaron;koj inovaciji, elektronskom uređaju koji eliminira negativne efekte tijekom pu&scaron;enja cigareta kao &scaron;to su dim, pepeo, neugodni mirisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, priča iz Srbije kad je na njima počelo to isto testiranje nije nimalo bezopasna. Tako je Alo.rs objavio ispovijest mladića koji je prona&scaron;ao plastiku u filteru od cigarete. Ako se u obzir uzmu kancerogena svojstva plastike pitanje je je li ovo novi način trovanja građanstva. Iako su proizvođači cigarete tvrdili da je to polilaktinska kiselina, jasno je da se radi o plastici, koja je možda razgradiva, ali da je "zdrava" kako se može pomisliti, jo&scaron; kad dolazi u dodir s čovjekom, i to izravno, zasigurno nije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako iz tvrtke koja je predstavila proizvod tvrde da je vi&scaron;e od 400 vrhunskih znanstvenika radilo na proizvodu, te da je u njega investirano vi&scaron;e od 6 milijardi dolara, mnogi sumnjaju da je to revolucija o kojoj pričaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaći duhan, s hercegovačkih polja, i dalje je najsigurnije rje&scaron;enje, koliko god ga veliki željeli ugu&scaron;iti svojim sumnjivim duhanom, nepoznatog podrijetla s obzirom da se zna da proizvođači cigareta koji djeluju u BiH duhan uopće ne otkupljuju u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz sve rečeno treba imati na umu, pu&scaron;enje je i dalje među najvećim ubojicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-26-iqos.jpgSKB Mostar zapošljavahttp://grude.com/clanak/?i=109957109957Grude.com - klik u svijetTue, 23 Apr 2019 19:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-27-skb_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SKB Mostar i JU Kantonalna bolnica ”Dr.Safet Mujić” raspisali su natječaj za zapošljavanje više djelatnika.<p>&nbsp;</p> <p>SKB Mostar raspisala je natječaj za zapo&scaron;ljavanje 26 medicinskih sestara, vozača, laborante i kuhara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozač, kuhar i četiri medicinske sestre bit će zaposlene na neodređeno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Laborant i ostale medicinske sestre/tehničari bit će zaposleni na određeno radno vrijeme, radi zamjene djelatnika koji su na trudničkom, porodiljskom i neplaćenom odsustvu, objavljeno je u natječaju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-27-skb_mostar.jpgStolarija Zovko nakon požara: Krećemo skromno, ali odlučno u obnovuhttp://grude.com/clanak/?i=109947109947Grude.com - klik u svijetTue, 23 Apr 2019 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-18-stolarija-pozar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stolarija Zovko d.o.o. iz Širokog Brijega koja je u velikom požaru skoro u potpunosti uništena obratila se javnosti otvorenim pismom zahvale na svekolikoj podršci u ovim teškim trenucima za ovu tvrtku.<p>&nbsp;</p> <p>Njihovo otvoreno pismo zahvale s portala Vrisak.info prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duboko dirnuti reakcijom: susjeda, rodbine, prijatelja, zaposlenika, VD &Scaron;iroki Brijeg, VD Grude , VD Ljubu&scaron;ki, PU &Scaron;iroki Brijeg, medija, predstavnika županijske i gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom gospodinom Mirom Kraljevićem, sugrađana i gospodarstvenika, osjećamo potrebu i obvezu obratiti se javnosti, kratkim otvorenim pismom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stolarija Zovko d.o.o. utemeljena je prije 35 godina kao malo obiteljsko poduzeće. U počecima zapo&scaron;ljavalo je svega nekoliko članova obitelji te se s godinama razvilo i izraslo u respektabilno poduzeće sa preko 20 zaposlenih koji su radeći u na&scaron;oj stolariji osiguravali egzistenciju svojim obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama smo se marljivim radom &scaron;irili i dosegli partnere u najzahtjevnijim dijelovima EU, gdje smo na&scaron;e proizvode plasirali između ostalog i u Njemačku, Austriju, Italiju i Nizozemsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neprekidnim ulaganjem u modernizaciju proizvodnih pogona, osiguravali smo stabilna radna mjesta, a time ostanak i opstanak u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; dugogodi&scaron;nji kontinuitet prekinut je 18. travnja u jutarnjim satima kada je do&scaron;lo do požara &scaron;irokih razmjera u kojem je nepovratno uni&scaron;teno sve za &scaron;to smo se godinama borili i radili. Unatoč tome zahvalni &scaron;to ova velika tragedija nije odnijela niti jedan ljudski život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi u pomoć pristigli su susjedi, vatrogasci, rodbina, zaposlenici i svi sugrađani koji su na bilo koji način mogli pomoći u spa&scaron;avanju, kako na&scaron;e imovine tako i radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da smo uistinu blagoslovljeni potvrdili su nam brojni poslovni partneri-prijatelji, gospodarstvenici i pojedinci koji su ponudili svekoliku pomoć, za &scaron;to se ovim putem iskreno zahvaljujemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno hvala na&scaron;im kupcima i dobavljačima koji su iskazali veliko razumijevanje za na&scaron;e međusobne obveze i time nam olak&scaron;ali oporavak poduzeća i očuvanje radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, samo nekoliko dana nakon velikog gubitka informiramo najprije poslovne partnere, zaposlenike i cijelu javnost da uz va&scaron;u pomoć, ohrabreni krećemo skromno, ali i odlučno u obnovu na&scaron;ih proizvodnih pogona s ciljem da se svi na&scaron;i zaposlenici vrate na radna mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izuzetno sretni &scaron;to ovaj nemili događaj nije zavr&scaron;io tragično po ljudski život, jo&scaron; jednom izražavamo zahvalnost svima koji su na bilo koji način pomogli i pomažu kako bi Stolarija Zovko ponovno oživjela, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-18-stolarija-pozar.jpgINTERVJU Vilim Primorac: Naši korisnici od svibnja će moći koristiti sve pogodnosti 4G mrežehttp://grude.com/clanak/?i=109924109924Grude.com - klik u svijetSun, 21 Apr 2019 22:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-21-img_7067.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, HT ERONET imao je iznimno zapažen nastup.<p>&nbsp;</p> <p>U fokusu je bila svečana promocija 4G mreže i pu&scaron;tanje u rad testnoga signala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, HT ERONET predstavio je i niz svojih novih ponuda i usluga za poslovne i privatne korisnike, a jo&scaron; jednom je nagla&scaron;ena odlična suradnja sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru.<br />O svemu tome razgovarali smo s predsjednikom Uprave HT ERONET-a Vilimom Primorcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gosp. Primorac, iza nas je jo&scaron; jedan Sajam gospodarstva u Mostaru, gdje se, već tradicionalno, predstavio i HT ERONET. Jeste li zadovoljni ovogodi&scaron;njim nastupom?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svake godine, pa tako i ove, 22. put zaredom, sajam je bio prigoda za nove susrete, poslovne razgovore, dogovore, razmjenu znanja i iskustava, i u tom pogledu bilo je, uistinu, sadržajno.<br />Ono &scaron;to bih posebno istaknuo jest da smo simbolično, upravo na Sajmu, pustili u rad 4G mrežu, a sam događaj, imao je odličan odjek u javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time smo se, zajedno s na&scaron;im partnerom Ericssonom Nikolom Teslom, potvrdili kao jedan od tehnolo&scaron;kih lidera na ovim prostorima i, naravno, tu ne mislimo stati. Želimo u potpunosti u praksi potvrditi na&scaron; moto: Digitalna kompanija za digitalno doba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Možete li na&scaron;im čitateljima pojasniti &ndash; &scaron;to je to 4G?</strong><br />&ndash; 4G mreža je četvrta generacija mobilne komunikacijske tehnologije i dolazi kao nasljednik 3G i 2G standarda. Donosi napredak u tehnolo&scaron;kom razvoju mobilnih komunikacija i predstavlja trenutno najnapredniju komercijalno dostupnu tehnologiju bežične razmjene podataka koja se najvi&scaron;e vidi u većim brzinama mobilnog interneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna razlika između 3G i 4G tehnologije je u tomu &scaron;to 3G koristi drugi standard za telefonske pozive, dok 4G pozive obavlja u potpunosti putem internet protokola. 4G mreže imaju veći kapacitet i veću mogućnost prijenosa podataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to, konkretno, uvođenje 4G-a znači za korisnika?</strong><br />- Na 4G mreži možete, primjerice, bez čekanja na učitavanje, uživo gledati HD televizijski program, igrati online igre (bez prekida) ili ostvarivati videopozive u savr&scaron;enoj HD kvaliteti. 4G mreža predstavlja puno veću kvalitetu u konzumiranju suvremenih digitalnih usluga zahvaljujući dosta većim brzinama prijenosa podataka. 4G mreža omogućava oko 10 puta veću brzinu downloada podataka i oko 20 puta veću brzinu uploada podataka, u odnosu na 3G.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskoro stiže i komercijalna uporaba 4G mreže. Kako je korisnici mogu aktivirati?</strong><br />&ndash; 4G će za korisnike HT ERONET-a biti u komercijalnoj ponudi početkom svibnja i bit će dostupan svim korisnicima ERONET mobilne mreže. Kako bi korisnici koristili 4G, trebaju imati uređaj i SIM karticu koji omogućuju kori&scaron;tenje 4G signala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ima li dodatnih tro&scaron;kova kod kori&scaron;tenja 4G-a?</strong><br />&ndash; Korisnici nemaju dodatnih tro&scaron;kova pod uvjetom da koriste mobilni uređaj koji podržava 4G. Komercijalne usluge temeljene na novoj mreži, korisnicima HT ERONET-a bit će dostupne početkom svibnja ove godine, kada ćemo predstaviti i nove tarife koje će u potpunosti pokazati funkcionalnosti 4G mreže, naravno, uz zamjenu postojećih SIM kartica za USIM kartice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav je plan pokrivanja BiH 4G mrežom i u kojem razdoblju se očekuje pokrivenost cijele ili većine BiH 4G mrežom?</strong></p> <p>&ndash; Plan pokrivanja i vremenska dinamika proizlazi iz Dozvole, tj. Članka 21. &ndash; Obveze pokrivanja, i HT ERONET će, zasigurno, ispuniti uvjete Dozvole po pitanju pokrivanja, a kvalitetom mreže omogućit će svojim korisnicima najbolje usluge na trži&scaron;tu BiH. Obveza pokrivanja govornim uslugama je 98% putnih pravaca i 90% teritorija za pet godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET predstavit će i nove ponude i tarife. &Scaron;to biste izdvojili?</strong></p> <p>&ndash; Za na&scaron;eg korisnika želimo samo najbolje. Stoga su nove tarife kreirane u skladu s trendovima trži&scaron;ta i potrebama korisnika, te će nuditi optimalnu količinu internetskog prometa, ali i minuta razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vrlo blisko surađujete i sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru s kojim imate Sporazum o suradnji u području informacijske i komunikacijske tehnologije. I na sajmu ste bili uključeni u zajedničke aktivnosti.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tako je. Sudjelovali smo na 2. sveučili&scaron;nom gospodarskom forumu o temi &ndash; &bdquo;Digitalna transformacija dru&scaron;tva &ndash; uloga obrazovanja&ldquo;. Dru&scaron;tvo izvrsnosti, znanja, kompetencija, na&scaron; je zajednički cilj.<br />U sporazum sa Sveučili&scaron;tem uključen je i na&scaron; poslovni partner Ericsson Nikola Tesla, čime su stvoreni kvalitetni formalni okviri za zajedničke projekte i inicijative.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedničkom suradnjom HT ERONET-a, Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Microsofta opremili smo računalnu učionicu na Fakultetu zdravstvenih studija u kojoj je, između ostaloga, smje&scaron;ten i Microsoft Skills Centar. Opremanjem ovoga laboratorija, u okviru Sveučili&scaron;ta, omogućili smo studentima stjecanje novih i pobolj&scaron;anje postojećih IT znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu ovog projekta dio studentske zajednice imao je priliku biti sudionik ovogodi&scaron;nje Network 9 konferencije u Neumu i na taj način HT ERONET je omogućio studentima dodatno pro&scaron;irenje i obogaćivanje svojih kompetencija. Pro&scaron;le smo godine pustili i besplatan Wi-Fi za područje kampusa Sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da ćemo u budućnosti realizirati jo&scaron; sličnih zajedničkih projekata &scaron;to će, u konačnici, rezultirati unaprjeđenjem procesa digitalne transformacije dru&scaron;tva u cjelini. Također, dio studenata Odnosa s javno&scaron;ću Filozofskog fakulteta obavlja praksu u na&scaron;em Odjelu za korporativne komunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET spreman je i za projekt Smart Cityja&hellip;</strong><br />&ndash; Činjenica je da održivi razvoj i pametne tehnologije postaju važan segment svih strategija i promi&scaron;ljanja o budućem razvoju. Kao dio projekta Smart Cityja čiji je cilj povećanje kvalitete života uz očuvanje resursa i smanjenje tro&scaron;kova, te kako bi gradovi učinkovito i aktivno uključili svoje građane u javni život, HT ERONET je kao temeljne ciljeve postavio: dostupnost brzog i ultra-brzog fiksnog interneta (VDSL, FTTx), radijsko pokrivanje - dostupnost brzog MI-a (4G), suradnja s lokalnom zajednicom, suradnja s akademskom zajednicom. Ovaj projekt HT ERONET može podržati investicijama u infrastrukturu i kroz digitalnu transformaciju, a spreman je implementirati Internet of Things/Smart City tehnolo&scaron;ki okvir.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I, za kraj, gosp. Primorac, &scaron;to HT ERONET, kao jednog od ključnih telekom operatera, izdvaja u odnosu na konkurenciju?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svakako, jedna od primarnih na&scaron;ih prednosti je stalni fokus prema korisniku i ponuda &scaron;irokog spektra integriranih telekom usluga najvi&scaron;e razine kvalitete. Naravno, sve to uz najpovoljniji odnos prema onome &scaron;to sam korisnik plaća za takve usluge i proizvode koje nudimo. Upravo takav, jedinstven pristup u ponudi modernih, inovativnih i jednostavnih usluga te uz to &ndash; visokokvalitetnih proizvoda, uz samu jednostavnost i prihvatljive cijene, izdvaja nas u odnosu na konkurenciju i čini kompetitivnim na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno me raduje činjenica da to na&scaron;i korisnici prepoznaju i istodobno nam ukazuju visoko povjerenje, usprkos velikoj trži&scaron;noj utakmici i trži&scaron;nim ograničenjima. Vjerujem da ćemo uspjeti ispuniti sve zacrtane ciljeve i planove, na zadovoljstvo svih na&scaron;ih korisnika i nas samih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-21-img_7067.jpgRadnici hercegovačke benzinske crpke kolektivno dali otkaz zbog niskih plaćahttp://grude.com/clanak/?i=109907109907Grude.com - klik u svijetSat, 20 Apr 2019 16:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-20-019-placa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnici benzinske crpke "MAN-CO" u Trebinju, gospodarskom središtu i najvećem gradu istočne Hercegovine, dali su kolektivni otkaz, jer nisu dobili očekivano povećanje plaća.<p><br /><br />Direktor i vlasnici su pristali na povećanje od 50 KM, &scaron;to je bilo nedovoljno pa su svi radnici dali kolektivan otkaz, napisao je na <a href="http://nebojsavukanovic.info/kolektivnim-otkazom-radnici-zatvorili-man-co-pumpu/" target="_blank">svom blogu</a> trebinjski političar Neboj&scaron;a Vukanović (PDP).</p> <p><br /><br />Tako su se radnici postarali i da benzinska crpka bude zatvorena, a mogla bi proraditi tek ako se angažiraju radnici iz drugih dijelova Hercegovine.</p> <p><br /><br />"Otvaranje velikog broja radnih mjesta u Dubrovniku, koja su dva do tri puta bolje plaćena u odnosu na Trebinje, umnogome je relaksiralo situaciju jer gazde ne mogu vi&scaron;e ucjenjivati radnike kada ima alternativa i posao u Dubrovniku, a valjda će korektan odnos privrednika u Dubrovniku utjecaj na pobolj&scaron;anje uvjeta rada i povećanje plaća u Trebinju i Hercegovini", napisao je Vukanović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-20-019-placa.jpg​Zaposlite se preko Studentskog servisa SCM: Nudi se studentski posao u Neumuhttp://grude.com/clanak/?i=109858109858Grude.com - klik u svijetWed, 17 Apr 2019 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-17-scmostar_neum_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sunčana Obala d.o.o. Neum / Hotel Vapore u suradnji sa Studentskim servisom SCM traži radnike za sezonski rad u Neumu. <p><br />Naziv firme: SUNČANA OBALA DOO NEUM / HOTEL VAPORE<br />- ul.dr.Franje Tuđmana 12<br />- 88390 , Neum , BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radna mjesta koje hotel VAPORE traži :<br />- Konobar/ica<br />- Sobar/ica<br />- Kuhar/ica<br />- Pomoćni kuhar/ica<br />- Pomoćni radnik/ica u kuhinji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel VAPORE je novi i ekskluzivni hotel u samom centru Neuma.<br />Smje&scaron;tan samo par koraka od plaže , otvara svoja vrata ovoga ljeta i u potrazi smo za timom koji želi biti dio ove jedinstvene priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel ima 127 soba a od sadržaja nudi:<br />-Lobby bar sa velikom terasom a koja ima prekrsan pogled,<br />-Pansionski restoran,<br />-A la cart restoran,<br />-Pivnicu sa velikom terasom koja se nalazi na samoj plaži,<br />-Slastičarnicu,<br />-Bazen,<br />- Wellness centar,<br />- Kongresnu dvoranu (u funkciji krajem ove ili početkom iduće godine).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel nudi besplatan smje&scaron;taj i hranu, stimulativna primanja i edukaciju za svako radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodni dani sukladno mogućnostima a svaki prekovremeni sat će biti evidentiran te stavljen u preraspodjelu odnosno djelatnici će primati plaću a neće morati dolaziti na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani studenti jave sa životopisom i zamolbom na mail:</p> <p>&nbsp;</p> <p>info@hotel-vapore.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dodatna pitanja i informacije mogu kontaktirati br. 063/837-000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studentski Servis<br />Studentski Centar Mostar<br />Stjepana Radića 84a<br />88 000 Mostar<br />TEL: 036 318 847<br />FAX: 036 315 364</p> <p><br />Grude.com/Pogled.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-17-scmostar_neum_2.jpgVodopad Kravica protekle godine posjetilo više od 279 tisuća turistahttp://grude.com/clanak/?i=109849109849Grude.com - klik u svijetTue, 16 Apr 2019 22:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-04-kravica-lipanj2018-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški vodopad Kravica, koji spada u jednu od najboljih ljetnih hercegovačkih destinacija, u 2018. godini posjetilo je 73 tisuće ljudi više u odnosu na prethodnu, 2017. godinu.<p>&nbsp;</p> <p>U 2018. godini Kravicu je posjetilo ne&scaron;to vi&scaron;e od 279 tisuća turista, a u 2017. skoro 206 tisuća turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovački biser Kravica u konstantnom je rastu kad su u pitanju prihodi od turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od prodaje ulaznica i naplate parkiranja u pro&scaron;loj godini ukupno je uprihodovano oko 2 milijuna i 360 tisuća maraka, a u 2017. godini taj iznos je bio manji za oko milijun maraka. Ranijom odlukom Općinskog vijeća Ljubu&scaron;ki, 30 posto sredstava pripada općinskom proračunu, dok je 70 namijenjeno za JP Parkovi d.o.o. Ljubu&scaron;ki.&nbsp;Usporedbe radi, u siječnju je na Kravici od naplate ulaznica utrženo oko 4700 maraka, dok je u kolovozu brojka prema&scaron;ila 830 tisuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, kupnjom ulaznice na Kravici kupac može posjetiti i muzej na Humcu te vodopad Koću&scaron;u. Nedavno je najavljena i izrada vidikovca koja će dodatno ojačati turistički potencijal ovog vodopada.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-04-kravica-lipanj2018-7.jpgUčenici i profesori Srednje prometne škole posjetili štand HT ERONET-ahttp://grude.com/clanak/?i=109776109776Grude.com - klik u svijetFri, 12 Apr 2019 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-12-eronet-sajam-ucenici1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici i profesori Srednje prometne škole Mostar posjetili su štand HT ERONET-a na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Ova &scaron;kola, jedina u Hercegovini, ima smjer &ndash; tehničar po&scaron;tansko-telekomunikacijskog prometa, priopćeno je iz HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima ravnatelja Zorana Landeke, posjet sajmu i &scaron;tandovima HT ERONET-a i Hrvatske po&scaron;te Mostar, iskoristili su da se učenici, na licu mjesta, upoznaju s djelatno&scaron;ću ovih poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je naglasio, cilj je dogovoriti i konkretnu suradnju s HT ERONET-om, radi obavljanja učeničke prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenike i profesore pozdravila je rukovoditeljica Korporativnih komunikacija Misijana Brkić-Milinković, koja je održala kratko predavanje o 4G mreži HT ERONET-a, dok je Bojan Zadrić iz Prodaje poslovnim korisnicima, predstavio nove usluge i ponudu HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-12-eronet-sajam-ucenici1.jpgZADRANIN KOJI JE LOKALU PODIGAO PROMET ZA 1,4 MILIJUNA KUNA: Sada daje savjete kroz svoju knjigu i YouTube kanalhttp://grude.com/clanak/?i=109758109758Grude.com - klik u svijetThu, 11 Apr 2019 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-11-jure-karamarko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Možete li zamisliti dan bez svog omiljenog toplog napitka, kave ili čaja?<p>&nbsp;</p> <p>I pijete li taj svoj napitak u svom omiljenom kafiću ili čekate novotvorena mjesta jer uživate u novom doživljaju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>A možda ste i vlasnik ugostiteljskog objekta i pitate se kako održati dobar promet i zainteresiranost gostiju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugovornik portala <a title="Manager ba" href="http://manager.ba" target="_blank">Manager.ba</a> ugovornik ima odgovore na sva ta pitanja. On je Jure Karamarko, 33-ogodi&scaron;nji Zadranin koji se bavi lokalnim marketingom primjenjujući gerilske metode koje veže uz social media marketing.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najveću pozornost javnosti trenutno privlači Va&scaron;a knjiga '352 dana u lokalu'. Možete li nam kazati o čemu se u njoj govori?</strong></p> <p>Knjiga opisuje moj put kako sam vodeći ugostiteljski objekat u godinu dana istom povećao promet za 1.42 milijuna kuna (195.000 eura) vi&scaron;e nego je napravljeno u godini bez mene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opisao sam 87 stavki, 87 puzli koje sam ja posložio i koje su mi sačinile u konačnici tu sliku, taj rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Narodi Jugoistočne Europe su stvorili ritual od ispijanja kave, od provođenja nekad možda previ&scaron;e vremena u kafićima. Vjerujete li da bi Va&scaron;i savjeti pomogli ugostiteljima u drugim krajevima svijeta, tipa u zapadnoj i sjevernoj Europi, gdje je običaj piti kavu u lokalu vikendima i kad su na odmoru?</strong></p> <p>Sve &scaron;to sam radio i sve &scaron;to radim i primjenjujem trenutno su upravo tehnike i metode koje sam naučio radeći skoro 3 godine u Irskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamo sam videći &scaron;to ljudi i kako rade isti tren odlučio da je to jedino čime ću se baviti kada se vratim natrag u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada imam svoje ljude i timove po cijeloj regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi me kontaktiraju, krenu raditi jer principi i metode koje prolaze prolaze svugdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Negdje je cilj povećati prodaju kave, negdje prodaju ulaznica, negdje je cilj vi&scaron;e dječjih rođendana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Netko želi vi&scaron;e mu&scaron;terija u frizerskom salonu, netko u mesnici a netko samo želi postojeći posao dignuti na veću razinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kada nauči&scaron; metode onda ih je lako modificirati i primjeniti na svako područje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;e savjete objavljujete na svome YouTube kanalu kroz kratke videe. &Scaron;to mislite o hrvatskoj i regionalnoj YouTube sceni tog karaktera, koliko su ljudi spremni kroz vizualno-zvučni dojam poučavati druge ljude, a uspoređujući to sa recimo SAD youtuberima gdje je to jedan od glavnih alata preno&scaron;enja znanja?</strong></p> <p>Do sada se uopće kod nas nisam susreo sa sličnim kanalom tako da ne mogu reći da imam neko mi&scaron;ljenje o nekom tko radi ne&scaron;to slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja sam tek na početku, evo tek je peti tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da, zaista već to prati 1300 ugostitelja međutim imam ja tu jo&scaron; posla, jo&scaron; rada na sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moram popraviti rasvjetu, zvuk, sliku, cijeli nastup. Pobolj&scaron;ati montažu i dosta toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno mi je samo da iz svakog videa netko izvuče za sebe ne&scaron;to &scaron;to će njemu pomoći da svoj marketing digne na razinu vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svojoj web stranici sam čak stavio formu koju ugostitelji ispune i ja im onda potpuno besplatno napravim mini analizu i ukažem na 5 gre&scaron;aka koje rade u svom marketingu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakve su najče&scaron;će reakcije na Va&scaron; rad, javljaju li Vam se ugostitelji za pomoć i &scaron;to Vi konkretno možete ponuditi?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Reakcije su svakakve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim ja sam sebi puno olak&scaron;ao jer sam isključio komentiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako sam si svjesno smanjio dosege jer od YouTube-a algoritam bolje pozicionira videa koja imaju vi&scaron;e komentara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim to su teme koje se gledaju u cijeloj regiji i ne pada mi na pamet da dovedem sebe u situaciju da svaki dan moram gubiti vrijeme na zle ljude, na rasprave tko je počeo rat, na teme iz 2 svjetskog rata i na to jel bolji Džeko ili Mandžukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugasio sam komentiranje i tko god me želi kontaktirati ima koje kontakte, formu za gratis analizu itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi mogu doći do mene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako vrijeme ide sve vi&scaron;e ljudi se javlja. Ja se držim one rečenice koju je rekao Gary Vee. &bdquo;Give, give, give, ask&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trudim se dati gledatelju &scaron;to je vi&scaron;e moguće kvalitetnih materijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je vi&scaron;e moguće kvalitetnog sadržaja. Da oni osjete da dobivaju vrijednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da vide kako stvar funkcionira i kako se to radi gerilski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas tim ljudima pristupaju ljudi čim nauče raditi grafike u photoshopu i doslovno naplaćuju od 150 Eura mjesečno pa na vi&scaron;e da stave 7 objava na Instagram i 7 na Facebook tjedno. Ja tim ljudima koji imaju ili vode objekte pokazujem &scaron;irinu ovog posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj lokalni marketing koji u sat vremena dnevno mogu odraditi i sami ili dati neki bonus voditelju da ga radi bez ikakve potrebe da skupo plaćaju ljude koji će im stavljati samo slike na dru&scaron;tvene mreže bez da će im donijeti ikakvu dodatnu vrijednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Angažmani se događaju usljed ovoga naravno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caffe barovi, restorani, taxi službe, frizerski saloni, saloni za masažu, mesnice, igraonice, različiti spektar djelatnosti. Ljudi zovu iz cijele regije i traže suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako javljaju se i mladi ljudi koji žele raditi isto i njih uvijek uključim u svoj tim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima i negativnih reakcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim to je razumljivo jer ako sam nekom povećao promet za recimo 1 milijun kuna sav taj promet je izgubilo 4-5 drugih objekata i normalna je stvar da sam tim ljudima na tapetu i da imaju tisuće razloga da te gaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo ipak jo&scaron; uvijek Balkan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja se stvaraju na kavama uz priče a ne uz knjigovođe i brojke crno na bijelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili ako netko radi &bdquo;marketing&ldquo; i uzima nekom 150 eura mjesečno da bi stavljao slike na dru&scaron;tvene mreže a moj tim to uvijek radi duplo jeftinije onda si na tapetu i ljudima koji se tim bave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim s tim nemam nikakvih problema i podesio sam sve tako da do mene i ne dolaze takve reakcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi iz mog tima bri&scaron;u komentare, baniraju ljude zlih namjera a da ja za to ako se i događa nikada i ne znam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moje je da kreiram, da stvaram, da otvaram nove suradnje, da uživam u svakom danu.<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/u" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /></p> <p><strong>Otkrili smo da ste već dosta popularni među hercegovačkim ugostiteljima. Možemo li očekivati neku Va&scaron;u radionicu ili predstavljanje knjige u Bosni i Hercegovini?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Da vam kažem iskreno ja vam ne volim predstavljanja knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevezano za moje poslove ja već 10 godina inače pi&scaron;em fikciju i napisao sam 10-ak romana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mojim početcima su me odbili svi izdavači u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toliko godina rada na sebi i borbe kada sam se etabilirao na tom polju sada sve te izdavačke kuće zovu i traže moje romane u svojim knjižarama i nude promocije a ja odbijam i knjižare i promocije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja na promocije gledam kao na gubitak vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo recimo zamislimo da trebam ići u Mostar na promociju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko dana priprema, trebam naći prostor, smje&scaron;taj, transfer, tiskati knjige, organizirati voditelja, zvati ljude, ostati na večer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutradan putovati natrag.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgubio sam 2 dana produktivnosti da bi 40-50 ljudi slu&scaron;alo mene i da bi prodao 20-30 knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovako sjednem doma, skuham si kavu, stavim oglas u Mostaru, targetiram 50-60 000 ljudi da vide objavu, njih 2000 klikne na oglas i odu na moju stranicu, koga zanima knjiga taj će ju i kupiti...</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ja umjesto da sam 2 dana u Mostaru ja &scaron;etam uz more u Zadru i gledam zalazak sunca dok sustav radi sam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar je samo primjer, tako je za sve gradove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom me pitao jedan pisac da kako da sam u zadnje 3 godine imao samo 1 promociju a on u 3 godine čak 90...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja sam ga pitao hoćemo li pogledati honorare u zadnje 3 godine pa usporediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu svaka rasprava zavr&scaron;ava. Ne volim promocije, ne volim penjanje na pozornice, ne volim mikrofon i uzdizanje sebe na takav način.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li nekog uzora s područja marketinga, &scaron;to Vas najvi&scaron;e inspirira u radu?</strong></p> <p>S područja marketinga me inspirira Gary Vee, Grant Cardone, Tony Robins mi je dobar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imam dvadesetak YouTubera u Americi koje dnevno gledam 4 do 5 sati bez iznimke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako sam imao dan ispunjen obavezama i nisam stigao ja ću tada u 23 krenuti pa gledati do 4 po noći ali nema &scaron;anse da preskočim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doslovno se hranim tim edukatorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspiriraju me životne priče, ljudi koji su bili na dnu u jednom trenutku u životu a onda su izgradili svoja carstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ljudi u Hrvatskoj koji me inspiriraju to su ljudi iz poduzetni&scaron;ta, iz medija, ugostiteljstva, razni investitori... Bakić, &Scaron;uljić, Cvjetojević, Babić...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Otkrijte nam par savjeta, &scaron;to činiti da jedan ugostiteljski objekt sačuva stare, privlači nove goste te da njegova priča traje godinama, ali i desetljećima.</strong></p> <p>Nikada se ne stavljam u poziciju da ikom govorim &scaron;to on treba raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su ljudi koji su svoje živote stavili na pladanj da bi podignuli svoje priče, svoje koncepte, objekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to ja radim je samo prezentiram marketing dio kako to radim ja kada je marketing u pitanju a na njima je žele li mene angažirati da im implemeniram svoj marketing sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doslovno ako ima&scaron; rupu na periferiji i želi&scaron; da ti odradim marketing ja ću to odraditi ne ulazeći u to ima&scaron; li nikakvu kvalitetu ili lo&scaron;u uslugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima&scaron; voditelja, ti si vlasnik, vi krojite svoju priču a mene ste angažirali samo da tu priču kakvu vi kreirate pustim prema vani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volim podvući crtu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ista stvar je i ako imate super objekt u top 5 i ja vam &bdquo;peglam drustvene mreže&ldquo; opet su najveće zasluge va&scaron;e, va&scaron;eg voditelja, va&scaron;eg tima a moje je samo da tu čaroliju koju vi stvarate ja pustim prema vani i napravim da veliki broj ljudi ima interakciju sa vama i kao rezultat toga da dobivamo veliki broj &bdquo;first timera&ldquo; koji će doći a onda je na teamu da ih zadrže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba razdvojiti ovo &scaron;to ja radim od kreiranja politike nekog objekta, kreiranja koncepta ili načina vođenja svake priče posebno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Turizam i ugostiteljstvo. Kako napraviti sinergiju ove dvije jake bran&scaron;e?</strong></p> <p>Ru&scaron;enjem poreza na 9% i sa garancijom da se porezna politika neće mijenjati barem 25 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada bi po mom mi&scaron;ljenju ove grane doživjele uspon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razliku između 9 i 25 namiriti tako da se otpusti 80 do 100.000 uhljeba i parazita u javnom sektoru koji su nepotrebni i samo si&scaron;u proračun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recimo neki veliki hotelski lanac želi doći u neku zemlju gdje je porez recimo 12%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni naprave sve svoje projekcije, dignu kredite, naprave planove otplate, poslože sustav i tako dalje i onda nakon 2 godine vi im dignete porez na 25%...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema tu vi&scaron;e matematike, ubili ste ih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko bi normalan tu investirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili recimo želi&scaron; dovesti vrhunskog kuhara i želi&scaron; mu dati 25.000 kuna po&scaron;teno i na banku, prijaviti ga, sve da bude kako treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Probajte izračunati koliko jo&scaron; će vam uzeti država na tih 25.000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav je posložen tako da u turizmu i ugostiteljstvu po mom mi&scaron;ljenju sami sebi pucamo u koljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali to je tema za neke druge ljude. Moje je da dignem posao lokalnoj pizzeriji ili fast foodu, automehaničaru, pekarnici, taxistu ili caffe bar-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Držim se svog područja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja je Va&scaron;a definicija uspje&scaron;nog menadžera?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osoba koja čita 52 knjige godi&scaron;nje - 1 tjedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osoba koja je danas bolji menadžer nego je bio ili bila jučer a lo&scaron;iji menadžer danas od onoga kakav će biti sutra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volim ljude koji iz dana u dan rade na sebi i podižu svoje granice i osobne ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvi me i inspiriraju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-11-jure-karamarko.jpgHrvatska pošta Mostar potpisala ugovor o poslovnoj suradnji s Maxhof Gruppe d.o.o. http://grude.com/clanak/?i=109744109744Grude.com - klik u svijetWed, 10 Apr 2019 16:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-10-hpmostar-maxhof.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru potpisan ugovor o poslovnoj suradnji između Hrvatske pošte Mostar i Maxhof Gruppe d.o.o iz Orašja. <p>&nbsp;</p> <p>Potpisivanjem ovog ugovora Hrvatska po&scaron;ta Mostar postala je bogatija za jo&scaron; jednog poslovnog partnera te su ostvareni uvjeti za realizaciju poslovne suradnje kroz usluge Brze po&scaron;te i prodaje preko interneta.<br />Kombinacijom ove dvije usluge kupovina preko interneta postaje jo&scaron; jednostavnija i brža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maxhof Gruppe sa sjedi&scaron;tem u Ora&scaron;ju nudi kupcima &scaron;iroki asortiman malih kućanskih aparata visoke kvalitete koji će od sada biti dostupni u mreži poslovnica Hrvatske po&scaron;te Mostar i za području cijele BiH preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-10-hpmostar-maxhof.jpgPoruka iz Violete: Ako usvoje Zakon, još ćemo povećat plaćehttp://grude.com/clanak/?i=109742109742Grude.com - klik u svijetWed, 10 Apr 2019 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Ćorluka, predsjednik Uprave Violete, kazao je danas da će ova kompanija svu uštedu nakon eventualnog usvajanja zakona čiji su ciljevi rasterećenje gospodarstva i poboljšanje poslovnog ambijenta, usmjeriti na račune zaposlenika.<p><br />On je rekao da je njegova kompanija već povećala plaće zaposlenika, a da bi se ovim rasterećenjem, motivi dodatno podigli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Za nas kao poslodavce mislim da je najvažnije da radnike možemo motivirati da vi&scaron;e zarade, ako se usvoji Zakon da se rasterete plaće odmah, odgovorno izjavljujem, da sva ta u&scaron;teda ide zaposlenicima. Mi smo ionako podigli plaće, ali bi se sigurno rasterećenjem jo&scaron; podigli motivi i manje bi nam ljudi razmi&scaron;ljali o odlasku u druge države kad bi bili propisi isti kao u drugim državama'', naglasio je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potcrtao je važnost poslovnog ambijenta.</strong></p> <p>''Ono &scaron;to je realno i &scaron;to je bolje, ne smijemo biti sebični i ne smijemo gledati sitne osobne interese. Ne gledam interes samo Violete već svih poslodavaca, svih zaposlenika i boljeg ambijenta. Ako je bolji ambijent, dovest ćemo strane investitore, a kad imamo strane investitore, i domaći će vi&scaron;e investirati. Stvara se jedno opće bolje stanje, a to može samo jedan dobar ambijent'', dodao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za danas su, podsjetimo, sazvane dvije sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Prva će biti tematska, o rasterećenju gospodarstva i pobolj&scaron;anju poslovnog ambijenta, a u najavljenom dnevnom redu je inicijativa za dono&scaron;enje zakona koji je s tim ciljem pripremilo Udruženje poslodavaca FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruženje je sredinom ožujka iniciralo Vladi i Parlamentu FBiH usvajanje zakona čiji su ciljevi rasterećenje gospodarstva i pobolj&scaron;anje poslovnog ambijenta u FBiH i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<em><strong>N1 BiH</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgOTVOREN SAJAM GOSPODARSTVA Mostar je ovih dana centar svita FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=109726109726Grude.com - klik u svijetTue, 09 Apr 2019 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-09-img-399a1001975f32b5c5edd2f31b9415a4-v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnji mostarski sajam okupio je više od 860 izlagača iz 27 zemalja.<p><br />&ldquo;Industrijska struktura Kine i BiH imaju vlastite prednosti. Ekonomije dvije zemlje imaju veliku komplementarnost te postoji veliki potencijal i prostor za suradnje između ove dvije zemlje u oblastima industrije, poljoprivrede i tehnologije&rdquo;, rekao je danas predstavnik zemlje partnera Kine, Jang Chenfeng na otvaranju 22. Sajma gospodarstva u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji mostarski sajam okupio je vi&scaron;e od 860 izlagača iz 27 zemalja. Sajam je svečano otvorio član predsjedni&scaron;tva Republike Srpske Milorad Dodik, a otvaranju su prisustvovali zamjenik predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Puno možemo naučiti od Kine, njihovi uspjesi su važni za nas i gotovo je nezamisliv život bez kineskih proizvoda koji nam daju mogućnost da brže obavljamo posao, brže komuniciramo, brže se krećemo&rdquo; kazao je predsjednik RS-a Milorad Dodik, dodav&scaron;i da je sama činjenica da je NR Kina partner BiH ove godine dovoljan dokaz da se mostarski sajam razvio na globalnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pro&scaron;le godine je zemlja partner ovdje bila Srbija. Srbija danas ima najbržu rastuću ekonomiju u regiji, i svakako može da bude primjer i bude poticaj za bolju suradnju, i zato se zahvaljujem gospodinu Vučiću &scaron;to je prepoznao potencijale sajma&rdquo; rekao je Dodik.</p> <p>&nbsp;<br /><a title="MOSTARSKI SAJAM 2019" href="https://www.grude.com/fotografije?id=107" target="_blank">GALERIJA<br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-09-img-399a1001975f32b5c5edd2f31b9415a4-v.jpgČekajući strateškog partnera: Čapljinska Lasta na tržište izbacila i čuvene štrudle od smokavahttp://grude.com/clanak/?i=109645109645Grude.com - klik u svijetWed, 03 Apr 2019 18:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-03-lasta-strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvornica keksa i vlafla „Lasta” Čapljina u stečaju, do sada nije uspjela pronaći strateškog partnera, ali nastavlja s obnovom proizvodnog programa.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, &bdquo;Lasta&rdquo; je proizvodnju obnovila u listopadu pro&scaron;le godine, proizvodnjom čajnih kolutića, zatim je uslijedila proizvodnja kokos keksa, pa mixa čajnih kolutića i kokos keksa, a koncem pro&scaron;le godine iz djelom oživljenih pogona, Laste, stigli su i krem &scaron;tapići, prenosi <a title="Radio Čapljina" href="http://radio-capljina.com/gospodarstvo/item/1363-tvornica-keksa-i-vlafla-lasta-capljina-u-stecaju-do-sada-nije-uspjela-pronaci-strateskog-partnera-ali-nastavlja-s-obnovom-proizvodnog-programa.html?fbclid=IwAR0JwYiJ8Jhe2mZoBx3zHWNGZJMMJNhvvEuLJV_YMV5miGkjxOcYCu41hfw" target="_blank">Radio Čapljina</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom godine iza Lastinih pogona počeo je izlaziti jo&scaron; jedan njezin brend, keks linđo. Ovih dana na trži&scaron;tu se pojavio i najjači Lastin adut &ndash; &scaron;trudle od smokava. &Scaron;trudle se već mogu kupiti u trgovinama diljem Bosne i Hercegovine. Od Željka Bokanovića voditelja proizvodnje, doznali smo da je trenutačno stalno angažirano tridesetak radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, na do sada tri raspisana javna natječaja &bdquo;Lasta&rdquo; nije uspjela naći strate&scaron;kog partnera. Zadnje javno nadmetanje održano je 6-og ožujka. Međutim, zaposlene ne napu&scaron;ta optimizam da će nakon oživljavanja proizvodnje u &scaron;to je malo tko vjerovao, uspjeti rije&scaron;iti i taj krucijalni problem u borbi za opstanak tvornice.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-03-lasta-strudle.jpgJakov ima 24 godine: Uzgajam 200 ovaca u Hercegovini i ne mislim u tuđinuhttp://grude.com/clanak/?i=9964799647Grude.com - klik u svijetTue, 02 Apr 2019 23:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-02-019-jakov.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednjih dvadesetak godina u čitlučkoj općini osjetno je smanjen broj domaćih životinja. Sada tek rijetke obitelji u Brotnju imaju kravu, tek dvije-tri obitelji imaju farmu od nekoliko mliječnih krava, a prava je rijetkost sresti obitelj koja ima veći broj ovaca. <p>&nbsp;</p> <p>Ipak smo ovih dana u Gradnićima prona&scaron;li obitelj mladog i poduzetnog 24-godi&scaron;njeg Jakova Prskala koji ima stado s oko 200 ovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stari ne mogu, a mladi neće</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- U nas malo tko drži ovce. Svi kažu da se ne isplati. Stari vi&scaron;e ne mogu, a mladež neće. Mislim kako bi danas svaka kuća na selu za svoje potrebe trebala držati jednu kravu i barem desetak ovaca. No, malo tko to sada radi, iako svi znaju da su domaće meso i mlijeko zdraviji i kvalitetniji od kupovnih. Zbog toga sam se najvi&scaron;e i odlučio držati ovo stado. Svoje stado i jo&scaron; nekoliko stotina ovaca koje mi na čuvanje povjere obitelji iz na&scaron;eg i susjednih sela preko ljeta kamionima prevozim na planinu na ispa&scaron;u. Čuvamo ih supruga i ja, a imamo i jednog do dva pastira. Na Blidinju ostanemo pet do &scaron;est mjeseci - priča nam Jakov. - Desetljećima su moj pokojni otac i djed uzdržavali obitelj zahvaljujući uzgoju ovaca, prodaji janjaca i proizvodnji vrlo traženog ovčjeg sira pa smo tu tradiciju nastavili održavati moja supruga i ja. Već nekoliko godina bavimo se ovčarstvom i imamo stado od oko 200 ovaca. Svake godine uzgojimo i prodamo podosta janjaca, a dio njih ostavimo za pro&scaron;irenje stada. Iako je uzgoj ovaca težak posao koji zahtijeva vremena, truda, muke i novca, ipak se od ovog posla može skromno živjeti. Ovcama treba osigurati dobru ispa&scaron;u, prijevoz u planinu, skupu hranu za zimu, zdravstvenu za&scaron;titu... Treba ih stalno čuvati od zvijeri i sve ih na broju kući vratiti. Čovjek se mora puno toga odreći da bi ne&scaron;to vi&scaron;e ostvario. Bilo bi dobro kad bi poticaji bili veći. Mislim da bi uzgajivača ovaca u Brotnju bilo mnogo vi&scaron;e kad bi država osigurala veće poticaje za janjce, koji su sada nedovoljni, a mogu se dobiti za najvi&scaron;e stotinu janjaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije me strah bruceloze</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>A boji li se Jakov bruceloze?</p> <p>- Sve ovce koje idu u planinu na ispa&scaron;u mora pregledati veterinarska inspekcija koja daje posebnu potvrdu o njihovu zdravlju i cijepljenju. Stoga je sir koji smo do lani proizvodili bio propisno proizveden i siguran za uporabu - odgovara. Uz ovce, Jakov i supruga mu imaju i pet mliječnih krava, obrađuju vinograd od 3000 trsova, a povrće proizvode za vlastite potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za svoju obitelj i prijatelje uvijek se mora naći dobra pr&scaron;uta, sira i domaćeg vina. Iako mnogo radimo, zadovoljni smo životom i svim &scaron;to imamo &ndash; nagla&scaron;ava Jakov i poručuje mladima da shvate kako se u životu ne može uspjeti bez rada, truda i odricanja. - Mladi se trebaju družiti i zabavljati, ali i raditi. Nakon svakog uspje&scaron;no obavljena posla cijela se obitelj osjeća sretno i zadovoljno. A za to se isplati živjeti. Neka mladi ovo dobro promisle prije nego se odluče za odlazak u tuđinu. Svoje ognji&scaron;te treba čuvati, na njemu raditi i zasnivati sretnu obitelj - kazao nam je na kraju Jakov.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Večernji list</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-02-019-jakov.jpegKada je najbolje vrijeme za objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama? http://grude.com/clanak/?i=9963699636Grude.com - klik u svijetTue, 02 Apr 2019 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-08-drustvenemrezealati.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi su online i svi su na društvenim mrežama. Mislimo da nema korisnika koji barem jednom dnevno ne otvori svoju omiljenu društvenu mrežu (ili više njih) i pogleda novosti koje se događaju na njima. Upravo zbog toga, smatraju se efikasnim medijem koji može povećati svjesnost o brendu.<p>&nbsp;</p> <p>No, usprkos tome, mora&scaron; znati sljedeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavljivanje sadržaja u BILO KOJE vrijeme ili u vrijeme kada objavljuje i tvoja konkurencija (&scaron;to možda super funkcionira kod njih) neće nužno generirati dobre rezultate za tvoje poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je potrebno pripaziti na vremenski okvir objavljivanja sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, to nije jedini razlog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, zna&scaron; već da svako poduzeće i svaka bran&scaron;a imaju RAZLIČITU ciljnu publiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publiku različitih interesa, karakteristika ili ciljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publiku koja koristi različite platforme za pristup dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publiku koja djeluje u različitim regijama i vremenskim zonama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samim time, ona je najaktivnija u različito doba dana, u različite dane u tjednu, kao i na različitim dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, poslovni ljudi su najaktivniji u trenutku njihove pauze za ručak ili nakon zavr&scaron;etka radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su mlade majke najaktivnije u jutarnjim satima, prije negoli se probude svi ukućani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, da utvrdimo gradivo&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na &scaron;to mora&scaron; obratiti pozornost?</strong></p> <p>Temelj za bilo kakvo plasiranje i promociju sadržaja je odlično poznavanje tvoje ciljane publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugim riječima, treba&scaron; najprije definirati svoju buyer personu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad kad zna&scaron; tko je tvoja ciljana publika, možemo dalje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako otkriti idealno vrijeme za objavljivanje sadržaja? Kako saznati kada je publika najaktivnija?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eh, da. Moramo te razočarati, ali nemamo čarobni &scaron;tapić kojim bi ispisali odgovor na postavljeno pitanje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ono &scaron;to znamo i &scaron;to svakako treba&scaron; jest TESTIRATI! Zato objavi nekoliko vrsta sadržaja u različitom vremenskom periodu i na različitim dru&scaron;tvenim mrežama. Vjeruj nam saznat će&scaron; kakav sadržaj i u kojem vremenskom razdoblju najbolje prolazi kod tvoje ciljne publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U čitanju rezultata pomoći će ti razne statistike. One nisu tu reda radi, već da bi ti pomogle odrediti najbolje vrijeme za objavljivanje sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, nije ni to sve! Treba ipak jo&scaron; podijeliti i paket besplatnih noževa .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoje i brojni alati koji će ti olak&scaron;ati analizu svih potrebnih podataka, a jedan od njih je i Facebook Insights. Baci pogled i na Hootsuite, koji ti omogućuje pregled objavljenih objava, iz čega može&scaron; saznati koja objava je postigla najveći broj pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istražujući ovu temu detaljnije, do&scaron;li smo do konkretnih vremenskih perioda. Pa tako, sukladno HubSpotu, navodimo najaktivnije vrijeme po pojedinoj dru&scaron;tvenoj mreži i različitim industrijama. Konkretno, sukladno B2B, B2C, softverskoj industriji, zdravstvu, visokom obrazovanju i industriji medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informaciju o tome kada je najbolje objavljivati na kojoj dru&scaron;tvenoj mreži saznat će&scaron; u nastavku .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada objavljivati na najpopularnijim dru&scaron;tvenim mrežama?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Instagram</strong></p> <p>Cjelokupno gledajući, najbolje vrijeme za objavljivanje na Instagramu kreće se između 13:00 i 17:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, u razdoblje pauze ili nakon radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se najveća stopa klikova kod B2B poduzeća ostvaruje u periodu od 12:00 -13:00, 17:00 &ndash; 18:00 te 20:00 &ndash; 21:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče dana, najaktivniji dan za objavljivanje sadržaja na Instagramu je petak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Facebook</strong></p> <p>Smatra se da je najbolje vrijeme za objavljivanje u svim industrijama oko 9:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, na samom početku radnog vremena te ono između 11:00 i 12:00 sati, odnosno u vrijeme pauze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idealnim vremenom za B2B, B2C i industriju softvera pokazalo se ono u vremenskom razdoblju od 15:00 &ndash; 16:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče najefikasnijeg dana za objavljivanje na Facebooku, iskače period od četvrtka do nedjelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>LinkedIn</strong></p> <p>Svi znamo da se LinkedIn prvenstveno koristi u profesionalne svrhe pa se tako najboljim vremenom objavljivanja ističe ono između 10:00 i 12:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pogledu B2C i industrije medija, najefikasnijim vremenom smatra se ono između 08:00, 10:00 te 12:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je najaktivniji LinkedIn dan srijeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razumljivo je da svatko želi &bdquo;pogoditi&ldquo; ono pravo vrijeme u kojem je većina korisnika aktivna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, kako bi se ostvario veći promet i angažman, a samim time i veći broj pratitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je, kao &scaron;to već zna&scaron;, moguće! Ali ponovit ćemo jo&scaron; jednom, da ne bi bilo nisam znao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je testirati i naravno poznavati ciljnu publiku!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-08-drustvenemrezealati.jpgŠef hercegovačkih smiljara napustio posao sa smiljemhttp://grude.com/clanak/?i=9963099630Grude.com - klik u svijetMon, 01 Apr 2019 22:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-01-019-smilje-zaorano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije dvije godine Hercegovina je bila najveći svjetski proizvođač smilja. Danas je priča završila za 90 posto malih proizvođača.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Senad Đonko s Bivolja Brda imao je zasađenih 13 tisuća stabljika smilja, danas je ostavio tek za svoje potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Priča oko smilja je zavr&scaron;ena za male proizvođače bar 90 posto. Bilo je ne&scaron;to županijskih poticaja pa nije sve zaorano. Pro&scaron;la godina je nula, čisti gubitak. Ja sam iscijedio ne&scaron;to ulja za svoje potrebe, prodaja nije dolazila u obzir. Možda je neko od velikih uspio ne&scaron;to prodati po svijetu, ali to slabo ide", kaže Đonko za <strong>Klix.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je da je prvi čovjek smiljara u Hercegovini Dujmović napustio posao iako je zasadio veliko Hepokovo imanje smiljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da se ljudi okreću maslinarstvu ili tradicionalnim kulturama koje su ovdje uvijek uspjevale, poput vinove loze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-01-019-smilje-zaorano.jpgSavjeti za ulaganje u pravi startup http://grude.com/clanak/?i=9957499574Grude.com - klik u svijetFri, 29 Mar 2019 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-15-spark_startup_bootcamp2016_10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao uspješan poduzetnik, možda ste spremni uložiti dio svog profita u neki startup. To je, zapravo, dobra ideja u poslovnom svijetu jer na taj način možete imati dodatni izvor prihoda što će zauzvrat pomoći i vašem poslovanju – da raste i razvija se. Ulaganje u pravu tvrtku i ideju može donijeti privlačnu zaradu koju možete ponovno uložiti u vlastitu tvrtku.<p><br />Postoji mnogo dobrih poslovnih razloga za ulaganje &ndash; od kori&scaron;tenja t&ecirc; zarade za zapo&scaron;ljavanje vi&scaron;e osoblja, preseljenja u veći prostor ili kupnju vi&scaron;e dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, ako nemate neku neposrednu potrebu za sredstvima, onda možete uložiti i u neki sljedeći startup ako vam tako odgovara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažnija stvar koju trebate zapamtiti jest da je ključ u identificiranju prave prilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako prava prilika nije prepoznata, onda vam se možda neće vratiti va&scaron;e početno ulaganje &scaron;to bi moglo negativno utjecati na va&scaron;u tvrtku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali kako ćete pronaći pravi startup u koji ćete uložiti svoj novac?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobri savjeti za pronalaženje idealnih startapova u koje vrijedi uložiti sredstva</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva ulaganja nose element rizika i zato je bitno imati dovoljno predznanja prije nego &scaron;to krenete ulagati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nadalje ćete trebati naporno raditi na razvijanju vlastitog posla i ne želite riskirati s lo&scaron;im ulaganjima u druge tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći problem je da prilikom razmatranja novih startupova nemate nikakve pokazatelje ili konkretne brojke o dobiti da biste procijenili njihovu uspje&scaron;nost tijekom određenog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje su neki od najvažnijih savjeta koji će vam pomoći u prepoznavanju prave prilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uzmite profesionalni savjet</strong> &ndash; iako je sasvim moguće da vi kao mladi poduzetnik sami znate voditi svoju investicijsku strategiju, obično je ipak dobro i posavjetovati se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potražiti pomoć profesionalnih financijskih savjetnika ili tvrtki za upravljanje imovinom bitno će se isplatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne samo da će vas usmjeriti na najbolje sektore koje trebate razmotriti i ukazati na tvrtke koje su obećavajuće, već vas mogu spriječiti da napravite neku nepromi&scaron;ljenu pogre&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Creative Planning, primjerice, pruža zainteresiranima visokokvalitetno stručno vodstvo i podr&scaron;ku u tom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Investirajte u ljude</strong> &ndash; u nedostatku činjenica ili brojki, mnogi vrhunski investitori promatraju kakav je upravljački tim startupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je dobra poslovna ideja prirodno bitna, ljudi su oni zbog kojih će ta ideja biti uspje&scaron;na.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je ovo pomalo subjektivno, potražite tvrtku koja ima dobar tim na terenu i jasnu viziju o tome kamo idu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Investirajte u sektore koje poznajete</strong> &ndash; naravno, ovaj savjet ne znači nužno kako to treba biti va&scaron; vlastiti sektor &scaron;to bi mogao biti sukob interesa ili jednostavno lo&scaron;e za va&scaron;u tvrtku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, poželjno je potražiti startupove u sektorima o kojima znate barem ono osnovno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako ćete lak&scaron;e uočiti startupove s doista sjajnom idejom ili vrijednim proizvodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako to načelo uvažite, bit ćete sigurniji da va&scaron; novac ulažete u pravu tvrtku i da ćete imati dobit od nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potražite startupove koji promoviraju stalne prihode</strong> &ndash; jedan od daleko najboljih načina da ostvarite solidan povrat ulaganja jest tražiti tvrtke kojima su stalni prihodi sastavni dio njihovog modela poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavno rečeno, to znači kako planiraju ili već pružaju robu ili usluge koje su uvijek potrebne velikoj bazi klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, u modernim tehnolo&scaron;kim sektorima dobri su primjeri startapovi koji koriste modele koji se temelje na pretplati, budući da se na taj način vidi stabilan iznos prihoda koji svaki mjesec dolazi iz korisničkih naknada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nemojte slijediti masu</strong> &ndash; ulaganje u startupove može biti nezgodno jer nikada ne možete biti 100% sigurni da će uspjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijediti načelo da i drugi stavljaju svoj novac u neku tvrtku može biti lo&scaron;a ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo zato &scaron;to drugi misle da je startup vrijedan rizika, ne znači da biste i vi trebali automatski misliti da je to tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom godina bilo je mnogo slučajeva kada su ljudi izgubili novac zbog toga &scaron;to su slijedili masu &ndash; ne upadajte u tu zamku!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razmotrite ideju o manje investicija u vi&scaron;e tvrtki</strong> &ndash; kao poduzetnik koji raspolaže vlastititim sredstvima, ne trebate se ograničiti na ulaganje u samo jedan startup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako i to možete učiniti, općenito, to nije uvijek dobra ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako propadne neka tvrtka u koju ste uložili sav va&scaron; novac, onda ste sve izgubili!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, možda biste trebali razmotriti mogućnost manjih ulaganja u veći broj startupova da biste smanjili rizik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pronađite pravi sturtup u koji ćete uložiti va&scaron; novac</strong></p> <p>Ključna točka koja vrijedi za sve poduzetnike jest ne žuriti i uzeti sebi dovoljno vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok ponekad možete imati osjećaj hitnosti u svezi ulaganja novca, trebali biste prije toga napraviti vlastitu dubinsku analizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ulaganje u startupove to je svakako teže zbog ograničene količine dostupnih egzaktnih pokazatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kako pokazuju gore navedeni savjeti, jo&scaron; uvijek postoji mnogo načina za pronalaženje pravog startupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo je potrebno postaviti prava pitanja.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Manager.ba<br />FOTO: Arhiv</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-15-spark_startup_bootcamp2016_10.jpgGruđanin Marinko Zadro i Marko Pipunić postali hrvatski kraljevi šećerahttp://grude.com/clanak/?i=9953999539Grude.com - klik u svijetTue, 26 Mar 2019 22:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-01-marinko_zadro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvornica šećera Osijek, Viro tvornica šećera i županjska Sladorana u ponedjeljak su primile obavijest Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kojom je utvrđeno da se njihova predložena koncentracija smatra dopuštenom, objavile su u zajedničkom priopćenju tri šećerane..<p><br />Tri &scaron;ećerane potpisale su 28. prosinca 2018. ugovor koji predviđa ujedinjavanje hrvatske industrije &scaron;ećera kroz udruživanje proizvodnih kapaciteta, znanja i poslovnog iskustva prijenosom poslovanja na novo trgovačko dru&scaron;tvo koje će obavljati djelatnosti proizvodnje i prodaje &scaron;ećera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novom dru&scaron;tvu Tvornica &scaron;ećera Osijek držat će 40 posto udjela, a Viro tvornica &scaron;ećera i Sladorana zajedno 60 posto. Udruživanje i prijenosi proizvodne imovine osnivača na novo dru&scaron;tvo podložno je jo&scaron; i odobrenju skup&scaron;tina osnivača koje su sazvane za 2. svibnja, pi&scaron;e Glas Slavonije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni cilj udruživanja hrvatske industrije &scaron;ećera, kako je ranije istaknuto, stvaranje je većeg i efikasnijeg poslovnog sustava koji u uvjetima rastuće liberalizacije i pojačane konkurencije na europskom trži&scaron;tu nakon ukidanja sustava proizvodnih ograničenja, može na ekonomski održiv način konkurirati regionalnim, ali i drugim europskim i globalnim sudionicima na trži&scaron;tu &scaron;ećera na kojem djeluje i hrvatska industrija &scaron;ećera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ekonomski održivo poslovanje hrvatske &scaron;ećerne industrije jamac je očuvanja i nastavka strate&scaron;ki važne proizvodnje &scaron;ećerne repe u Hrvatskoj koja ima nezamjenjivo mjesto u plodoredu biljnih kultura", priopćeno je u prosincu kada su tri &scaron;ećerane potpisale ugovor o udruživanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira, za rekao kako je ovo udruživanje ispunjenje njegova sna te "garancija da proizvodnja &scaron;ećerne repe ostaje u Hrvatskoj".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe, rekao je kako će najveću korist od udruživanja imati "proizvođači repe, na&scaron;i kooperanti u Slavoniji i Baranji, jer ćemo im se u ovakvom organizacijskom obliku moći posvetiti mnogo vi&scaron;e"</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-01-marinko_zadro.jpgStiže novi, najsuvremeniji stroj! Violeta u Grude investira 15 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=9952599525Grude.com - klik u svijetTue, 26 Mar 2019 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-5017_violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grudski brend Violeta ovih mjeseci se pozicionirao u Albaniji, a rezultati prodaje u kratkom vremenu su odlični! Također, krenulo se i s distribucijom proizvoda u Bugarsku, a pregovara se i o izvozu u Grčku i Poljsku.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irenje trži&scaron;ta i sve veća potražnja za Violetinim proizvodima diljem Europe razlog je &scaron;to tvrtka u Grudama pro&scaron;iruje proizvodne pogone, a vrijednost nove investicije je oko 15 milijuna eura, pi&scaron;e portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novih 7 tisuća kvadrata biti će najsuvremeniji stroj za proizvodnju higijenskih uložaka koji bi u svibnju trebao biti u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-5017_violeta.jpgVican i Čale u Upravi Aluminija! Imenovan i direktorhttp://grude.com/clanak/?i=9950499504Grude.com - klik u svijetMon, 25 Mar 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon provedene natječajne procedure, na današnjoj je sjednici Nadzornoga odbora Društva za direktora Aluminija d.d. Mostar u sljedećemu četverogodišnjem mandatnom razdoblju imenovan Dražen Pandža, dosadanji vršitelj dužnosti prvoga čovjeka Aluminija.<p>&nbsp;</p> <p>Na Pandžin prijedlog, imenovana su i jo&scaron; dvojica članova Uprave, i to Boris Vican na mjesto izvr&scaron;noga direktora za tehničke poslove i razvitak, te Ivan Čale na mjesto izvr&scaron;noga direktora za ekonomsko-financijske poslove. Četvrti član Uprave odnosno izvr&scaron;ni direktor za pravne i kadrovske poslove bit će imenovan naknadno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovima Nadzornoga odbora Dru&scaron;tva koji su, prije dana&scaron;njega imenovanja direktora i dvojice njegovih kolega u novomu sazivu Uprave, obavili razgovore s ukupno pet prijavljenih kandidata na natječaj, Pandža je izabran kao najkompetentniji za prevladavanje krize s kojom je Dru&scaron;tvo suočeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Dražen Pandža (rođen 1974.) u Aluminij dolazi u rujnu 2016. godine iz financijskoga sektora, u kojemu je stekao zavidno iskustvo u upravljanju ljudskim i materijalnim resursima organizacijske cjeline kojom je rukovodio, napose na poslovima planiranja proračuna i nadzora nad njegovom provedbom, te nadzora nad profitabilno&scaron;ću organizacijskih cjelina. U Aluminiju je zaposlen kao izvr&scaron;ni direktor za ekonomsko-financijske poslove, da bi u lipnju 2018. bio imenovan vr&scaron;iteljem dužnosti direktora Dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boris Vican (rođen 1976.), kao dugogodi&scaron;nji djelatnik Aluminija, dužnost izvr&scaron;noga direktora za tehničke poslove i razvitak također preuzima u rujnu 2016. godine, s mjesta direktora pogona Elektroliza. Inženjerom je strojarstva i u procesu pripreme doktorata u struci. Ivan Čale (rođen 1979.), dipl. ekonomist, na mjesto izvr&scaron;noga direktora za ekonomsko-financijske poslove Aluminija dolazi s mjesta direktora Odjela financijskih poslova Dru&scaron;tva. Tu je dužnost obna&scaron;ao proteklih pet godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravu Dru&scaron;tva očekuje zahtjevan posao opsežnoga restrukturiranja i konsolidiranja poduzeća, kako u financijskomu, tako i u organizacijskomu smislu, a u prvom su redu obveze na provedbi <a id="xClaimOglasId-67373-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>zaduženja koje je pred njih postavila Skup&scaron;tina dioničara, na tragu posljednjega revizorskog izvje&scaron;ća (međunarodna <a id="xClaimOglasId-66927-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>kuća KPMG).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgHercegovac sa 60 radnica iz Požege posjetio rodnu gruduhttp://grude.com/clanak/?i=9948899488Grude.com - klik u svijetSun, 24 Mar 2019 15:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-24-019-pozega-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaposlenici Udruge Veličanka još jednom su pokazali zajedništvo odlaskom na zajedničko vikend putovanje u Bosnu i Hercegovinu. Kroz dvodnevno putovanje posjetili su Međugorje gdje su sudjelovali na Svetim misama i pohodili na Brdo ukazanja.<p>&nbsp;</p> <p><br />"Nakon toga posjetili smo grad Stolac i njegove ljepote. Po zavr&scaron;etku obilaska Stolca uslijedila je večera na kojoj smo se svi odlično zabavili uz tambura&scaron;e. U nedjelju nakon doručka uputili smo se prema Mostaru gdje smo obi&scaron;li Stari most i iskoristili slobodno vrijeme za &scaron;etnju, kavu i kupnju suvenira. U večernjim satima sretno smo se vratili u Veliku. Ovim putem jo&scaron; jednom želimo zahvaliti gospodinu Stanku Ragužu na odličnoj organizaciji putovanja te se nadamo uskoro i nekim drugim izletima", napisali su iz udruge na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="https://www.034portal.hr/clanovi-udruge-velicanka-na-dvodnevnom-putovanju-u-medjugorje--stolac-i-mostar-159" target="_blank">034portal</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-24-019-pozega-medjugorje.jpgImotski: Besplatne edukacije za privatne iznajmljivačehttp://grude.com/clanak/?i=9944699446Grude.com - klik u svijetThu, 21 Mar 2019 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-preuredjene-seoske-kuce-s-bazenom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Turističke zajednice Splitsko–dalmatinske županije, u subotu, 23. ožujka, održat će se besplatne edukacije za privatne iznajmljivače u dvorani gradske knjižnice „Don Mihovil Pavlinović“, s početkom u 9 sati.<p><br />Predavanja će biti podijeljena u dva modula, a održat će ih Barbara Marković, edukatorica za obiteljski smje&scaron;taj i Robert Bačac, gost iz Istre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Barbara će obraditi temu &ldquo;Vile i kuće za odmor; uređenje, suradnja i samostalno povezivanje s agencijama&rdquo;, dok će Robert govoriti o temi &ldquo;Konkurentan turistički proizvod te inovativane turisitčke usuge ruralnog područja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oba edukatora su specijalisti iz prakse, a TZ Splitsko-dalmatinske županije od 2013. godine pomaže iznajmljivačima u radu ovakvim besplatnim edukacijama.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Radio Imotski</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-preuredjene-seoske-kuce-s-bazenom.jpgFranck demonstrirao moć u Sarajevu! Predstavili i nove ČAJEVEhttp://grude.com/clanak/?i=9943299432Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 18:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-019-franck-kava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Sarajevo Coffee Festu danas su održane kvalifikacije za Franck regionalno barističko takmičenje, a titulu najboljeg osvojio je Vladimir Žutić iz Banjaluke, koji će učestvovati u finalnom regionalnom takmičenju koje se u mjesecu oktobru održava u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Vladimir radi kao barista u caffe baru Leggiero u Banjaluci, a stručni žiri impresionirao je izvanrednom tehničkom izvedbom i vje&scaron;tinom pokazav&scaron;i veliko znanje i istinsku ljubav prema kafi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sudeći prema do sada održanim kvalifikacijama u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, kalibar ovogodi&scaron;njih finalista je impresivan i u tri godine koliko održavamo ovo takmičenje vidimo značajne iskorake u barističkom umijeću &scaron;to se u konačnici ogleda u podizanju nivoa kvalitete napitaka koji se svakodnevno poslužuju u ugostiteljskim objektima s kojima sarađujemo, &scaron;to nam je u konačnici i cilj&ldquo;, rekao je Marijo Karlica, voditelj projekta Franck barističkog takmičenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-20-19-03-20-019-franck-kava1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Kvalifikacijsko takmičenje je u dvije faze testiralo sposobnost takmičara da u roku od pet minuta pripreme četiri identična napitka na bazi espressa, nakon čega najbolji prolaze u odlučujući krug gdje u roku od tri minute moraju pripremiti tehnički savr&scaron;enu &scaron;oljicu cappuccina koristeći Latte Art tehniku. Stručni žiri se u ocjenjivanju takmičara vodi pravilima Specialty Coffee Association (SCA), krovne međunarodne stručne organizacije koja okuplja sve učesnike u industriji kafe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine, od gotovo 15.000 ugostiteljskih objekata s kojima Franck sarađuje u regiji, očekuje se oko 50-ak barista koji će učestvovati u kvalifikacijama, a najboljih 10 finalista predstavit će svoje vje&scaron;tine na finalnom takmičenju u organizaciji Francka koje će se u Zagrebu održati ovoga oktobra.<br />Nakon Bosne i Hercegovine i Slovenije, slijede kvalifikacije u Hrvatskoj, a na finalu regionalnog takmičenja najbolji baristi dobit će priliku demonstrirati svoje znanje, vje&scaron;tine, ali i kreativnost u pripremi espressa i ostalih napitaka od kafe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franck prepoznaje i podržava razvoj barističke scene te u sklopu svoje barističke akademije već dugi niz godina ulaže u edukacije, stalno usavr&scaron;avanje i poticanje izvrsnosti barističkih vje&scaron;tina mladih talenata u saradnji sa svojim partnerima iz HoReCa kanala. Franck na ovaj način nastoji sistematski podizati nivo u kvaliteti espressa, stvara i prati nove trendove te sistematski ulaže u jačanje svog HoReCa poslovanja u regiji, a takmičenjima poput ovog potvrđuje svoju želju za rastom i ulaganjem u ljude i vrhunsku kvalitetu kafe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nova linija Franck funkcionalnih čajeva</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu sa željama potro&scaron;ača i globalnim trendovima, Franck je predstavio i novu liniju funkcionalnih čajeva obogaćenih vitaminima i mineralima koji imaju pozitivan uticaj na organizam kao &scaron;to su podizanje imuniteta, detoksikacija i hidracija organizma, uklanjanje stresa i umora te podizanje energije. Tako u kombinaciji s najkvalitetnijim biljnim sastojcima, nova linija čajeva nudi Detox čaj obogaćen biotinom i selenom, Immune čaj spoj vitamina C i cinka, Calm čaj koji je kombinacija vitamina B3 i magnezija te Energise koji sadržava vitamin B6 i mangan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-20-19-03-20-019-franck-kava2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ovi čajevi namijenjeni su svima onima koji vode brigu o prehrani, te uravnoteženom načinu života, kao i onima koji uživaju u blagodatima čaja tokom cijele godine, a ne isključivo u zimskom periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-019-franck-kava.jpgSeminar o novim perspektivama održivog i profitabilnog razvoja smiljahttp://grude.com/clanak/?i=9943099430Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-pozivnica_smilje_aptf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Seminar o temi „SMILJE – nove perspektive održivog i profitabilnog razvoja“ bit će održan u amfiteatru Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Predavanje će održati prof. Joachim Martin Henglein u 9.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj seminara je ukazati na mno&scaron;tvo mogućnosti održivog i profitabilnog razvoja proizvodnje i prerade smilja u Bosni i Hercegovini. Organizatori su Sveučili&scaron;te u Mostaru i Agronomski i prehrambeno-tehnolo&scaron;ki fakultet SUM-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-pozivnica_smilje_aptf.jpgPrimorac: Važno je planski razvijati turizam u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=9941099410Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-konferencija_apriori_turizam_2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turizam se mora graditi planski i strateški, ako želimo dobre rezultate. <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Konferencije Apriori Turizam 2019 &bdquo;Razvoj destinacijskog turizma&ldquo; koja će se održati 11.04.2019. u Mostaru razgovarali smo sa Stjepanom Primorcem, predsjednik Turističkog klastera Hercegovine, predsjednikom Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori Federacije BiH i direktorom hotela Bigeste iz Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nastupom klastera na sajmovima otvaramo nova turistička trži&scaron;ta</strong><br />Turistički klaster Hercegovine okuplja 32 članice i najvažnija je organizacija u razvitku Hercegovine kao turističke destinacije. Kroz organizaciju sastanaka, tura kroz prostore članica klastera, edukacije, te provođenje EU i međunarodnih projekata zauzeli smo primarnu ulogu pozicioniranja Hercegovine za važnu turističku destinaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovanjem na sajmovima &bdquo;otvaraju&ldquo; nam se nova trži&scaron;ta, a &scaron;to je važno za razvoj turizma, uspostavljanje partnerstava i predstavljanje na&scaron;e zemlje turistima, dodao je Primorac. Klaster je u proteklom periodu organizirao i edukacije za konobare i kuhare koje su dale pozitivne rezultate. Obuke planiramo nastaviti jer se radi o kronično nedostajućem kadru na hercegovačkoj ugostiteljskoj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Planski turizam je put ka održivom razvoju turizma</strong><br />&bdquo;Hercegovina je tek na redu da se otkrije kao atraktivna turistička destinacija. Zemlja smo neiskori&scaron;tenih potencijala u turizmu. Tek slijedi oblikovanje na&scaron;e turističke ponude, jer se trenutno turizam razvija stihijski, a ne planski&ldquo;, kazao je Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam se mora graditi planski i strate&scaron;ki, ako želimo dobre rezultate. Potrebno je utvrditi vlastiti identitet &ndash; ne&scaron;to &scaron;to je samo na&scaron;e, autentično i vrijedno, te ispričati priču! Zatim napraviti planove i strategije koje će na&scaron;u priču na pravilan način ispričati turistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručne konferencije su važne zbog primjera dobre prakse iz regije i uspostavljanja čvrstih kontakata s vodećim ljudima iz sektora turizma. Konferencija stvara preduvjet za umrežavanje svih relevantnih regionalnih stručnjaka u sektoru u turizma, a &scaron;to je i jedan od ciljeva Turističkog klastera Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori konferencije su Apriori BH &ndash; Agencija za profesionalno usavr&scaron;avanje i Turistički klaster Hercegovina, pod pokroviteljstvom dr. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacije o Konferenciji Apriori Turizam 2019 i načinima prijave pročitajte na web stranici <a title="Apriori" href="http://www.turizam2019.apriori.ba" target="_blank">www.turizam2019.apriori.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-konferencija_apriori_turizam_2019.pngHrvati iz BiH: Želimo pomoći ZDRAVKU PEVECUhttp://grude.com/clanak/?i=9940399403Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 00:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-zdravko-pevec.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suze Zdravka Peveca i njegove supruge Višnje dirnule su mnoge Hrvate. "Uništio sam očevinu, djedovinu, pradjedovinu", govori Zdravko sa suzama u očima, a ni sam ne zna kako se sve dogodilo i kome je tako stao na trn da ga tako uništava.<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;nja zabrinuto govori kako mu nije dobro. Prije tri dana Vrhovni sud potvrdio je presudu Županijskog suda u Bjelovaru prema kojoj su Zdravko i Vi&scaron;nja Pevec krivi za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;okiran sam, zbunjen, osuđen, a ne znam za&scaron;to. &Scaron;to smo mi to ukrali? Pitaju me bih li pristao da mi oko noge stave narukvicu, da prate gdje sam. Nema problema, vežite me za zemlju jer tako mogu doprinositi. Ako mi oduzmu slobodu, sve propada. Spreman sam tražiti pomilovanje predsjednice &ndash; govori kroz suze čovjek koji je sa suprugom Vi&scaron;njom nekoć imao 20-ak prodajnih centara &ndash; &scaron;est tvrtki u Hrvatskoj, pet u inozemstvu &ndash; 500 tegljača, hotel...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je pola njegove mirovine pod ovrhom pa radi u sinovljevoj tvrtki Pevec oprema te na svojem gruntu proizvodi vrhunsko vino, da ima za život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhuncu poslovnog uspjeha u tvrtki je bilo 4000 zaposlenih, 500 milijuna kuna ulagalo se u razvoj, a godi&scaron;nji promet bio je 3,5 milijardi kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pevece je blokirao tada&scaron;nji ministar Ivan &Scaron;uker, iako je vrijednost tvrtke bila oko 400 milijuna eura, dvostruko veća od obveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo su i on i supruga i dvojica sinova dobili otkaz, uslijedilo je uhićenje Vi&scaron;nje i Zdravka Peveca te suđenje zbog, kako se to tvrdi u optužnici, sumnje da su državu o&scaron;tetili za oko 26,8 milijuna kuna, čime su zbog pogre&scaron;nog knjiženja stekli korist od 3,9 mil. kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zdravstveno stanje mi je koma, zadnje tri godine bolnica, operacije, srce, sad moram ići u toplice jer kičmu sam operirao, žuč su mi odstranili, ujutro mi je tlak bio 195. Razumijete? Sve me to uni&scaron;tava. Rekao sam ako moram dati 4 milijuna kuna, onda ću zamoliti građane Hrvatske neka mi svatko posudi po jednu kunu, da im to dademo...", govori Zdravko, prenose <strong><a href="https://100posto.hr/news/imao-sam-sve-jos-i-prije-nego-sam-pokrenuo-firmu-pevec-a-sad-bi-mi-i-bicikl-uzeli-da-ga-imam-najvise-cu-puknuti-zbog-zdravlja-koje-mi-se-raspada" target="_blank">100posto.hr</a></strong>. Zaziva i neku drugu pravnu mogućnost, čak i od strane predsjednice, da se napravi revizija njihova slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portalu Grude.com večeras se javilo nekoliko čitatelja, Hrvata iz BiH, s upitom kako mogu uplatiti novac Pevecu da nastavi raditi. Ako nekoć uspje&scaron;ni poduzetnik javnosti dostavi svoje podatke kako bi mu se pomoglo, a &scaron;to su na&scaron;i čitatelji zatražili, rado ćemo ih objaviti jer onda kad kao ljudi osjećamo da nepravda postaje zakon, onda otpor postaje dužnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-zdravko-pevec.jpgPojavila se prva fotografija najbogatijeg čovjeka u BiH i šire! Bio je vojnik HVO-ahttp://grude.com/clanak/?i=9939899398Grude.com - klik u svijetMon, 18 Mar 2019 23:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-18-019-tihomir-kiseljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je 2014. godine magazin Forbes Tihomira Brajkovića iz Kiseljaka uvrstio na listu najbogatijih ljudi u BiH i cijeloj regiji, mnogi su se čak i u susjednoj državi zapitali: "Tko je, sad, on?"<p>&nbsp;</p> <p>Ista se stvar ponovila i pet godina poslije, točnije kada je nedavno objavljeno da Brajković gradi &scaron;est luksuznih vila u Dubrovniku, na glavici Babina kuka, iznad hotela "More".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je za to vrijeme jo&scaron; samo povećao svoje nemalo bogatstvo, Brajković je ostao prilična enigma. Tome je umnogome i sam pridonio jer, primjerice, nikada u svojoj dva desetljeća dugoj poslovnoj karijeri nije dao intervju, niti se volio fotografirati. A da je prigoda bilo, ne treba ni sumnjati.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Tko je, zapravo, Tihomir Brajković? Prema nama dostupnim podacima, rođen je 1972. godine u selu Oglavku kod Brestovskog, na granici Fojnice i Kiseljaka. Obitelj mu se u biv&scaron;em režimu bavila poljoprivredom, i to vrlo uspje&scaron;no. Zemlju su od tada&scaron;njih zadruga uzimali u najam, a sve &scaron;to bi proizveli prodavali su u Sarajevu i okolici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stari Brajković bio je, &scaron;to bi se u Bosni reklo, pravi gazda. Vrlo vrijedan čovjek kojeg ste uvijek mogli vidjeti u poslu, a najče&scaron;će u "tamiću" koji bi nakrcao robom i pravac pijaca &ndash; kazuje<strong> <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/594098/tko-je-tiho-s-kiseljaka-jedan-od-najbogatijih-i-najtajnovitijih-biznismena-u-regiji-obogatio-se-na-mesu-zauvijek-promijenio-sarajevo-a-sada-krece-na-dalmaciju" target="_blank">Slobodnoj Dalmaciji</a></strong> jedan Kiseljačanin koji dobro poznaje obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rat ih je dočekao u Oglavku, ali su se ubrzo preselili u Kiseljak. Počelo se "kuhati" s Bo&scaron;njacima i obitelj tada od jednog lokalnog Muslimana kupuje kuću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dobro do&scaron;lo i njima i tom čovjeku. Znate kakva su vremena ovdje bila &ndash; kaže na&scaron; sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ratu je Tihomir bio obični vojnik HVO-a, ali su poljoprivredu, od koje su do tada dobro živjeli on i njegovi, zamijenili &ndash; trgovinom. Kiseljak je bio punkt iz kojega se opskrbljivalo opkoljeno i gladno Sarajevo. Nije izostala dobra zarada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz rata Brajkovići izlaze na broju, ali godinu-dvije poslije u prometnoj nesreći gine glava obitelji. Sve konce preuzima najstariji sin Tihomir. Da je tako bilo, kazuje i naziv tvrtke koju je osnovao &ndash; "Tibra", &scaron;to su početna slova njegova imena i prezimena. Braća <strong>Benito, Robert i Dejan</strong> na&scaron;li su se u ulozi glavnih suradnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi veći poratni biznis bio je onaj s mesom. Brajkovići su osnovali tvrtku "Meso-Impex" i krenulo im je vi&scaron;e nego dobro. Prema riječima upućenih, ba&scaron; u to vrijeme Nizozemska, Belgija i jo&scaron; neke zemlje počele su se rje&scaron;avati mesa iz rezervi kojemu se primicao istek roka valjanosti. Shvatili su, naime, da im ga je bolje prodati budza&scaron;to ili darovati negoli da ga sami uni&scaron;tavaju. I tu su mnogi iz susjedne države nanju&scaron;ili priliku za dobru zaradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U nekoliko mjeseci su Brajkovići kupili luksuzne Mercedese hladnjače i stekli vozni park kakvim su se mogle pohvaliti samo jake mesne industrije s vi&scaron;edesetljetnom tradicijom. Kako neće kada su ćevabdžije iz Sarajeva, Zenice, Visokog, Banje Luke... stajali u redu za to meso. I, &scaron;to je važno, kamione nisu kupovali na uobičajeni način, poput kredita ili leasinga, nego mahom u ke&scaron;u. Pare na stol. To je poslovično oprezne Nijemce ostavilo u čudu &ndash; govore nam Kiseljačani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tog vremena ostao je možda jedini poveći poslovni rep braće Brajković, "težak" 9,3 milijuna konvertibilnih maraka, ili oko 4,6 milijuna eura. Radilo se o famoznom "uvozu radi izvoza", i to bikova i goveda. Uvozili su se s njihove strane u Slobodnu zonu u Kiseljaku, ali ubrzo iz nje izlazili pod obja&scaron;njenjem "oplemenjivanja", odnosno "unutra&scaron;nje obrade". Nekoliko dana poslije ista bi roba opet bila vraćena u zonu i iz nje nakon carinjenja pu&scaron;tana u slobodan promet u BiH. Kvaka je u tome da se nakon svega na trži&scaron;te pu&scaron;tala manja količina mesa od uvezene, a posljedično tome plaćene su i manje carine te ostali nameti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shema je funkcionirala dok je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (tamo&scaron;nja Porezna uprava) nije razotkrila 2006. godine. Trebale su im četiri godine, jer su 2002. godine na ovakvu praksu bili upozoreni od strane CAFAO-a. Poreznici su na koncu izdali ravno 273 rje&scaron;enja, Brajkovići su se žalili na svako od njih, ali su u međuvremenu rasprodali strojeve i vozila, pa je veliko pitanje hoće li se i odakle onih devet i ne&scaron;to milijuna maraka duga moći naplatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je posao s mesom cvjetao, Brajkovići su u samom Kiseljaku podignuli velebni poslovni centar. Ipak od svega je odskakala diskoteka "Pacific", koja je mogla primiti nekoliko tisuća ljudi. Bila je na dobrom glasu i u nju se dolazilo u noćni provod iz cijele Bosne i Hercegovine, pa čak i Dalmacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; To je jedino mjesto gdje se u javnosti volio pojavljivati Tiho. Imao je svoj stol na jednoj platformi i odatle sve nadzirao. Iznad diskoteke napravio je i penthouse s bazenom za sebe i obitelj, tako da mu je bilo lako spustiti se i u kućnim papučama &ndash; kažu nam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon trgovine, mesa i pjevačica, novi biznis na&scaron;li su u stanogradnji. Prvu veću stambenu zgradu podignuli su u Kiseljaku, ali onda im se otvorilo Sarajevo. Navodno je počelo &scaron;kripati u odnosima s lokalnim vlastima i HDZ-om, apetiti su s obiju strana bili sve veći i veći i te&scaron;ko su iznalazili dogovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Javna je tajna da se u Sarajevu ne može ni&scaron;ta graditi bez amena <strong>Bakira Izetbegovića</strong>. Dok mu je otac Alija bio živ, on je bio na čelu Zavoda za izgradnju grada. Preko njegovih ruku sve je prolazilo. Gdje su se on i Tiho na&scaron;li, to nitko ne zna, ali su Brajkovići počeli naveliko graditi. Prvo na Stupu, onda u Neđarićima, pa na Otoci, niknulo je nekoliko tisuća stanova, i to svi uz tramvajsku prugu. Pa zahvaljujući ovim gradnjama Sarajevo je spojeno s Ilidžom u jedan grad. Tu su se okrenule stotine milijuna maraka &ndash; veli jedan sarajevski građevinar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se gradilo, "Tibra" je za tamo&scaron;nje vlasti bila i socijalni partner jer je zaposlila na stotine radnika iz propalih tvrtki u Zenici, Visokom, Ilija&scaron;u, Kaknju...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ljudi su radili za sitan novac, ali bolje im je bilo i to nego ni&scaron;ta. Brajkovići su to znali iskoristiti. Jedino &scaron;to bi dobro platili bili su inženjeri na gradili&scaron;tima i odvjetnici koji su gradnju papirnato pripremali &ndash; dodaje građevinar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijelo vrijeme Tihomir je čekao priliku za uložiti ne&scaron;to i u Hrvatskoj. Mislio je da ju je dočekao 2011. godine, kada je poželio graditi u strogom centru Makarske, uz zvjezdarnicu na Glavici. Uredno je kupio i platio ne&scaron;to manje od tisuću kvadrata zemlji&scaron;ta te veći dio pristupnog puta, ali su mu lokalne vlasti na čelu sa SDP-om, nakon &scaron;to su prethodno dali suglasnost, na koncu istu uskratili. Navodno su popustili pod pritiskom Udruga antifa&scaron;ista jer se u blizini nalazi spomenik njihovim palim suborcima iz NOB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To najstarijeg Brajkovića nije puno pokolebalo i svoj fokus je usmjerio prema Dubrovniku, gradu koji je u povijesti bio dosta povezan s Kiseljakom. Naime, brojni su Dubrovčani u pro&scaron;losti zbog ugodne klime i mineralnih lječili&scaron;ta gradili kuće i provodili zime i ljeta u dolini Lepenice. Bilo je dosta i obrnutih slučajeva, pa su uvijek biznisu skloni Kiseljačani rado kupovali i ulagali u Gradu i oko njega. Navodno je dio zemlji&scaron;ta na Babinu kuku Tihomir Brajković i kupio od jednog od svojih sugrađanina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam bi mogao biti nova trži&scaron;na ni&scaron;a za zaradu poduzetne obitelji iz srednje Bosne. Nedavno su izgradili i dvije mini hidroelektrane u Ustiprači i Berkovićima u Republici Srpskoj, a dulje pregovaraju i za pogone na rijeci Bosni i njezinim pritokama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihov slučaj jo&scaron; jedan je pokazatelj da novac i biznis ne poznaju granice, razlike u vjeri, naciji...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-18-019-tihomir-kiseljak.jpgIT-evci sa Pala kreirali besplatnu aplikaciju koja omogućava sigurnu kupovinu polovnih automobila http://grude.com/clanak/?i=9938499384Grude.com - klik u svijetMon, 18 Mar 2019 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-18-it-pale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikola Čvoro, mladi poduzetnik uključen je u aktivnosti kompanije "ITappSoft" na Palama. Svakog mjeseca zapošljavaju nove ljude i šire svoj tim, ali su brojni izazovi tek pred njima, prenosi Manager.ba.<p>&nbsp;</p> <p>Cilj im je pokazati da i manje sredine imaju potencijal za ulaganje u IT sektor, te da Pale zbog poslovne povezanosti sa firmama u Sarajevu i Beogradu, imaju potencijal da zadrže mlade ljude i ponude im dobre poslovne prilike u zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija je za manje od godinu predstavila nekoliko aplikacija, koje žele ponuditi korisnicima besplatno i olak&scaron;ati trgovinu &scaron;irom zemlje i regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Često u razgovoru sa poduzetnicima &scaron;irom Bosne i Hercegovine nam ljudi ukazuju na administrativne barijere, razlike u propisima i slično. Mi želimo kroz napredne komunikacijske tehnologije pokazati da se sve te birokratske granice mogu premostiti, samo ako tražim ona pravom mjestu i imamo spremnost da pronalazimo partnere u svom sektoru bez obzira gdje se nalaze", poručuje Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je započet i njihov novi projekt "Polovni automobili", čiji je cilj bio ostvariti sigurnu kupoprodaju automobila &scaron;irom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Okupili smo se, mladi ljudi stručni u IT sektoru i ovaj na&scaron; segment - koji je stekao određeno iskustvo u komunikacijama, promociji i prodaji proizvoda &scaron;irom zemlje. Htjeli smo napraviti ne&scaron;to &scaron;to primarno neće donositi profit, već će biti jedan korak naprijed - ka dru&scaron;tvu i sistemu u kojem će velika većina građana stvoriti povjerenje u kori&scaron;tenje online aplikacija za razvoj biznisa, komunikaciju, trgovinu", dodao je Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fizičkim licima ova aplikacija je potpuno besplatna i mogu na njoj da ogla&scaron;avaju do 5 automobila koje žele da prodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ono &scaron;to nas razlikuje od sličnih platformi u BiH jeste da do kraja ove godine svi automobili koji se ogla&scaron;avaju kod nas prodju proces certifikacije u renomiranim servisima u BiH sa kojima imamo potpisane ugovore. Kupac dobiva garanciju da je automobil pro&scaron;ao pregled po točkama kontrolnog lista i da je ispunio uvjete da se prodaje kod nas na platformi. Trenutno u bazi imamo preko 10000 automobila, a proces certifikacije vozila počinje 1. travnja", napominje Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama firma postoji od svibnja pro&scaron;le godine i stvorena je kao ideja trojice programera i entuzijasta i u potpunosti je bosansko-hercegovački proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zapo&scaron;ljavamo sedam radnika, stipendiramo studente, &scaron;irimo stručni kadar. Cijelu zemlju smo obi&scaron;li u nekoliko mjeseci kako bi prona&scaron;li partnere. Ovo je malo trži&scaron;te, te smo svi upućeni jedni na druge. Zbog toga vjerujem da će ova ideja uspjeti", zaključio je Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-18-it-pale.jpgMate Rimac predstavio novu 'zvjerku'; Zbog velikog interesa pao mu webhttp://grude.com/clanak/?i=9936699366Grude.com - klik u svijetSat, 16 Mar 2019 17:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski poduzetnik hercegovačkih korijena, a svjetskog glasa Mate Rimac u petak navečer je i službeno predstavio novi pametni električni bicikli Greyp G6 u domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), piče Novac.hr.<p><br />Ne samo da je podigao veo s novog e-bicikla, već je podigao pra&scaron;inu među okupljenima organizirav&scaron;i i demonstraciju uživo. Kako bi pokazao sve performanse e-bicikla na kojem se radilo četiri godine i koji cilja promijeniti biciklističku industriju, kamere ugrađene na G6 biciklu uživo su prenosile kretanje biciklista koji je u nekoliko minuta, popraćen bučnim ovacijama, uletio u prostore HDLU-a, vozeći od glavnog zagrebačkog trga. I ne samo to, bicikl je kretanje u stvarnom vremenu pratio preko GPS-a, analizirao teren i mjerio otkucaje srca biciklista. Kada se otkucaji srca povećaju, električni motor bicikla, koji pomaže prilikom pedaliranja, na sebe preuzima veći dio teret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od početka se mislilo da želimo postići nemoguće, ali mi želimo biti najbolji na svijetu. Ako to ne možemo biti, onda to nećemo niti raditi. Danas nije riječ o Rimcu, riječ je o Greypu - otvorio je ceremoniju Rimac koji je dijelom vlasnik tvrtke Graype Bikes, a jedan dio pripada i njemačkom Porscheu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaja novog Greypa krenula je u petak navečer na webshopu, cijena se kreće od 6500 do 7500 eura (cca 48.200 - 55.600 kuna), a kako doznajemo Rimčev je tim već prodao nekoliko primjeraka na neviđeno. Zbog velikog se interesa javnosti u jednom trenutku večeri čak sru&scaron;ila njihova internetska stranica. Trži&scaron;te na koje ciljaju je globalno, ali &scaron;to se Europe tiče, najvi&scaron;e računaju na trži&scaron;ta Njemačke, Austrije i &Scaron;vicarske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o viziji i ideji nove inačice e-bicikla G6, Rimac je kazao da su naglasak pomaknuli sa snage i brzine na pamet jer su shvatili da je brzina e-bicikala regulirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zato smo se odlučili za implementaciju visoke tehnologije i naprednih mogućnosti povezivanja. Ta je tehnologija, koju danas predstavljamo, važnija i od samog bicikla - naglasio je mladi poduzetnik iz Svete Nedelje.<br />Osim &scaron;to je G6 pogonjen električnim motorom koji doseže maksimalnu brzinu od 25 km/h te ima bateriju koja će zadovoljiti domet od oko 100 kilometara s jednim punjenjem, ono &scaron;to ga izdvaja jest mogućnost spajanja na internet preko kojeg G6 prikuplja podatke u vožnji, prati i pazi na biciklista, pa čak i s njime komunicira preko mobilne aplikacije. Naime, visoka tehnologija novog G6 plod je suradnje Greypa i Hrvatskog Telekoma (HT).<br /><br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/BEufWW4JL3o" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaći je teleoperator razvio eSIM, tehnologiju temeljenu na Internetu Stvari koja, među ostalim, omogućava Rimčevom e-biciklu da prati preko 50 telemetrijskih podataka u vožnji. Snagu biciklista, nagib bicikla, G-silu, barometarski tlak, teren, a na temelju tih podataka bicikl sam sudjeluje u vozačkim odlukama. Tako će pratiti otkucaje srca vozača ili prateći rutu poslati poziv u pomoć ako detektira da je biciklist u opasnosti. Korisnik biciklu može slati naredbe, čak i kada nisu na istoj lokaciji, uslikati sliku preko ugrađenih kamera i objaviti je na dru&scaron;tvenim mrežama ili mu poslati poruku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao lideri digitalne transformacije Hrvatske stvaramo poticajno okruženje za inovacije i kori&scaron;tenje novih tehnologija. Ponosni smo na partnerstvo s jednom od najinovativnijih domaćih tvrtki Greyp Bikes u kojem smo zajedno uspjeli u potpuno novi proizvod implementirati tehnologiju eSIM, u čijem je razvoju HT predvodnik - istaknula je Nata&scaron;a Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za privatne korisnike, pi&scaron;e Novac.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uza svu elektroniku i software, G6 je i punokrvni off-road brdski bicikl i nimalo ne zaostaje za prethodnim modelom iz 2015. godine. Pogonjen je baterijom od 700 vatsati, a motor od MPF Drive-a specijalno je prilagođen za Greyp. Novi Greyp dolazi u tri verzije, G6.1, G6.2 i G6.3. Okvir je napravljen od kompozita ojačan karbonskim vlaknima, enduro geometrije na 27,5+ gumama, s ovjesom od 150 mm hoda izrađen s RockShox komponentama.</p> <p>&nbsp;<br /><br />FOTO:Hanza media<br />Video: CROPIX</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpgLONČAR ZA HMS: Poslodavci i nezaposleni zadovoljni subvencijama, novi poziv na jesenhttp://grude.com/clanak/?i=9933599335Grude.com - klik u svijetThu, 14 Mar 2019 07:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-helena-loncar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raspolažemo s nedovoljno sredstava da bismo mogli udovoljiti većem broju ljudi, rekla je Lončar.<p>&nbsp;</p> <p>-&Scaron;to se tiče Federalnog zavoda za statistiku i na&scaron;ega zadovoljstva, ako zadovoljstvo mjerimo brojem onih koji apliciraju ili koji su zainteresirani za na&scaron;a sredstva, onda možemo biti vi&scaron;e nego zadovoljni. Vrlo je velik interes i u nekim se županijama, kao &scaron;to je Hercegovačko-neretvanska, pozivi zatvaraju u roku od tri minute, rekla je Helena Lončar, ravnateljica Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Federacije BiH komentirajući za <em><strong>Hrvatski Medijski Servis</strong> </em>raspodjelu subvencija za nezaposlene koje su &ldquo;planule&rdquo; u rekordnom roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lončar napominje da to zadovoljstvo ima lice i naličje jer Zavod svojim kapacitetima jednostavno nije mogao udovoljiti svim zainteresiranim poslodavcima i nezaposlenim osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Međutim, to zadovoljstvo ima i drugu stranu. Dobar dio onih koji su aplicirali nisu uspjeli doći do sredstava iz jednostavnog razloga &scaron;to nemamo sredstava onoliko koliko ima interesa. Tu nismo zadovoljni &scaron;to ne možemo učiniti vi&scaron;e i &scaron;to ne možemo udovoljiti većem broju onih koji apliciraju&rdquo;, rekla je Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poslodavci zadovoljni</strong><br />Ravnateljica Zavoda za zapo&scaron;ljavanje FBiH istaknula je zadovoljstvo razinom informiranosti javnosti o mjerama Zavoda &scaron;to je rezultiralo rekordnom zainteresirano&scaron;ću poslodavaca i nezaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kada su u pitanju na&scaron;i pozivi, rekla bih da su zbog jedne izuzetno visoke razine informiranosti javnosti na&scaron;a sredstva budu vrlo brzo potro&scaron;ena. S druge strane, kada gledamo kako su nezaposlene osobe i poslodavci zadovoljni ili nezadovoljni na&scaron;im mjerama vidimo da je izuzetno visoka ocjena na&scaron;ih mjera i kod jednih i kod drugih. Ali ipak, raspolažemo s nedovoljno sredstava da bismo mogli udovoljiti većem broju ljudi, rekla je Lončar te dodala:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi inače kroz nekoliko navrata u jednoj godini pu&scaron;tamo sredstva, a ove godine smo planirali najmanje dva kruga. Upravo da bismo u ovom prvom krugu učinili veći iznos sredstava dostupnim stav managementa u dogovoru sa službama bio je da sada učinimo dostupnim 80 posto sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na raspolaganju 60 milijuna KM</strong><br />Ravnateljica Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje Helena Lončar u izjavi za HMS kazala je da je fokus ovaj put stavljen na aktualni poziv dok će manji dio sredstava biti dostupan na jesen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zavod na raspolaganju ima oko 60 milijuna KM kroz nekoliko programa i mjera. Sada smo pustili oko 80 posto, a manji dio smo ostavili za jesen. S obzirom na to da u prvom krugu obično sve ne bude ugovoreno te da određeni broj poslodavaca ne zaposli sve one koje je predvidio, iz opravdanih razloga, onda i ta sredstva pridodamo drugom krugu. Također, zna se dogoditi da ponovimo određeni krug ako određena županija izrazi potrebu za time&rdquo;, istaknula je Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Omogućena mobilnost radne snage</strong><br />Na&scaron;a sugovornica kaže da je cilj Zavoda bio maksimalno rasteretiti poslodavce te da je zbog toga poziv &ldquo;razvučen&rdquo; na 4 dana. Također, omogućena je mobilnost radne snage tako da poslodavac i osoba koja bude zaposlena ovim programom ne moraju biti iz iste županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovaj put smo i&scaron;li u objavljivanje poziva u 4 dana. Jučer su bile tri županije; Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka te Herceg-bosanska županija, danas su i&scaron;le Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska te Županija Sredi&scaron;nja Bosna, sutra idu preostale tri, a Županija Sarajevo zadnji dan. Željeli smo malo rasteretiti poslodavce, oni se svaki dan mogu javiti na poziv&rdquo;, obja&scaron;njava Lončar te dodaje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Sredstva su usmjerena prema nezaposlenim osobama. Ako uzmemo određenu osobu, bez obzira odakle je poslodavac omogućena je mobilnost radne snage, rekla je Lončar za HMS.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sredstva iz stope za nezaposlenost</strong><br />Ravnateljica FZZZ-a posebno je naglasila da ova sredstva ne osigurava Vlada FBiH nego su to sredstva Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada se radi o ovim sredstvima, to nisu sredstva koja osigurava Vlada FBiH nego su to sredstva Zavoda. Mi smo fond (FZZZ) koji ima vlastite prihode od stope za nezaposlenost. U ovome paketu predviđenih sredstava jedan dio novca u iznosu od približno 10 milijuna KM je od Svjetske banke iz projekta za zapo&scaron;ljavanje. Mi smo tih 10 milijuna utopili u ovih na&scaron;ih 50 i ne&scaron;to vi&scaron;e milijuna KM koji se financiraju iz stope na nezaposlenost, odnosno u ukupnu sumu koju stavljamo na raspolaganje&rdquo;, zaključila je Lončar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-helena-loncar.jpgKrahiralo smilje!? Hercegovina ostala bez dva milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=9930599305Grude.com - klik u svijetTue, 12 Mar 2019 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-smilje_branje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi porast od 8 posto u odnosu na 2017. godinu (+2,8 milijuna KM), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno je u 2018. godini u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 39 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 17 milijuna KM i za 55% (+5,9 milijuna KM) je veći nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 235 posto (na 1 KM uvoza izvezemo 2,35 KM).</p> <p><br /><br /><em><strong>GLJIVE</strong></em></p> <p><br /><br />U strukturi razmjene na obje strane dominiraju samonikle gljive, kojih smo u pro&scaron;loj godini izvezli u vrijednosti od 20,5 milijuna maraka (52 posto ukupnog izvoza u sektoru). Najvi&scaron;e izvozimo suhe gljive (11,3 mil. KM), zatim svježe (6 mil. KM) i smrznute (3 mil. KM), a ključna trži&scaron;ta su nam zemlje Europske Unije (dominiraju &Scaron;vicarska, Italija i Njemačka). Zabrinjava rast uvoza gljiva, koji je u pro&scaron;loj godini skočio sa 2,1 na 7,7 milijuna KM, &scaron;to se negativno odrazilo na cijeli sektor.</p> <p><br /><br /><strong><em>ETERIČNA ULJA</em></strong></p> <p><br /><br />Druga najznačajnija kategorija u izvozu su eterična ulja, kojih smo u 2018. godini izvezli u vrijednosti od 7,2 milijuna KM, &scaron;to je za 26 posto manje u odnosu na 2017. godinu. Pad izvoza može se pripisati smanjenju cijene ulja od smilja, koje je najznačajniji izvozni artikal u ovoj kategoriji. Ipak, izvoznici eteričnih ulja mogu se pohvaliti da su vlastitom uporno&scaron;ću i izlaganjem na vodećim međunarodnim sajmovima uspjeli plasirati svoje proizvode na čak 35 trži&scaron;ta &scaron;irom svijeta. Na najprestižnijim sajmovima, u organizaciji VTK BiH sa partnerima (npr. USAID/Sweden FARMA II Projekta), izvoznici su imali priliku predstaviti svoju ponudu. U pet vodećih trži&scaron;ta spadaju trži&scaron;ta: Hrvatske, Francuske, Belgije, SAD i Slovenije, ali su eterična ulja iz Bosne i Hercegovine po prvi put stigla i do dalekog Novog Zelanda, Meksika, Vijetnama, Kenije, Nikaragve i Južnoafričke Republike.</p> <p><br /><br />Ipak, pad izvoza za oko dva milijuna maraka govori koliki je pad u proizvodnji smilja u Hercegovini, te koliko je ova priča krahirala zadnje dvije godine.&nbsp;</p> <p><br /><br />Na vodećem svjetskom sajmu BIOFACH u Njemačkoj prije mjesec dana predstavljen je katalog 39 izvoznika iz ovog sektora, koji je Vanjskotrgovinska komora BiH pripremila uz podr&scaron;ku USAID/Sweden FARMA II projekta. Isti katalog biti će prezentiran i na sajmu BIOFACH AMERICA, koji će se održati u listopadu ove godine i na kojem će se na zajedničkom bh. &scaron;tandu predstaviti osam vodećih izvoznika iz ovog sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.pogled.ba/clanak/izvoz-etericnog-ulja-od-smilja-smanjen-za-dva-milijuna-maraka/163342" target="_blank"><em><strong>Pogled.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-smilje_branje.jpgPredstavljena Strategija razvoja turizma Imotske krajine do 2025.godinehttp://grude.com/clanak/?i=9929599295Grude.com - klik u svijetMon, 11 Mar 2019 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-11-imotski-strategija-turizma1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je predstavljena Strategija razvoja turizma imotske krajine do 2025.godine. <p>&nbsp;</p> <p>Najvažniji je to dokument za razvoj vrlo važne grane gospodarstva.Na promociji ovoga dokumenta bili su ministar turizma Gari Cappeli,direktor ureda TZ Hrvatske Kristijan Staničić, župan Blaženko Boban, gradonačelnik Ivan Budalić, načelnici imotskih općina, te brojni i najvažniji čimbenici razvoja turizma, vlasnici kuća za odmor i ostali turistički djelatnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strategiju razvoja prezentirao je direktor Instituta za turizma i glavni autor dokumenta Božidar Kunc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obraćanju nazočnima svi odreda od gradonačelnika, župana, direktora Ureda TZ, do ministra Cappelia istaknuli su važnost ovoga dokumenta, uz naglasak da je sada cijeli posao na onima koji nude mogućnost turistima da uživaju u Imotskoj krajini, a to su Imoćani koji su se odlučili baviti turizmom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve u svemu, rečeno je na prezentaciji Imotska krajina ima silne potencijale za razvoj turizma.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <a title="Radio Imotski" href="https://radioimotski.hr/" target="_blank">Radio Imotski</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-11-imotski-strategija-turizma1.jpgPOSUŠJE: Besplatna registracija novih obrtahttp://grude.com/clanak/?i=9929099290Grude.com - klik u svijetMon, 11 Mar 2019 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-posao-16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Posušje u okviru svojih nadležnosti uvijek nastoji potaknuti razvoj gospodarstva.<p>&nbsp;</p> <p>Na 10. sjednici Lokalnog ekonomskog vijeća( LEV-a) Općinski načelnik Branko Bago iznio je inicijativu da se kroz općinske službe utvrde mogućnosti oslobađanja plaćanja pristojbi pri registraciji novih obrta u općini Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog kojega je na sjednici LEV-a iznio Općinski načelnik, detaljno je razrađen na kolegiju Općine Posu&scaron;je, na kojem je &scaron;ef Službe za gospodarstvo općine Posu&scaron;je Mario Jukić ostalim članovima kolegija prezentirao predloženu mjeru kao općekorisnu, čija je krajnja svrha stvaranje nove vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se kako će ova, makar simbolična mjera, pomoći na&scaron;im građanima da se odluče za obavljanje obrtničke djelatnosti, a ovim putem podsjećamo kako Federalni zavod za zapo&scaron;ljavanje sutra objavljuje javni poziv za sudjelovanje u Programu sufinanciranja zapo&scaron;ljavanja 2019 i Programu sufinanciranja samozapo&scaron;ljavanja Start up 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored ovoga, Općina Posu&scaron;je u okviru svojih nadležnosti uvijek nastoji potaknuti razvoj gospodarstva. Tako je ove godine prilikom raspisivanja natječaja za dodjelu studentskih stipendija Općina Posu&scaron;je kontaktirala poslodavce s područja na&scaron;e općine s molbom za dostavom podataka o zanimanjima kojih im nedostaje te su temelju tako prikupljenih podataka pojedina tražena zanimanja vrednovana dodatnim bodovima s nadom kako će dugoročno takva odluka utjecati na učenike da upisuju zanimanja koja su tražena na trži&scaron;tu rada i koja će im omogućiti sigurno zaposlenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni smo činjenice kako se većina na&scaron;ih &scaron;kolaraca danas uglavnom odlučuje za upis u četverogodi&scaron;nje &scaron;kole poput gimnazije i ekonomske &scaron;kole, a izbjegavaju zanatska zanimanja iako na trži&scaron;tu rada zapravo nedostaje velik broj obrtnika. U suradnji sa Srednjom strukovnom &scaron;kolom uspjeli smo uvesti i donekle popularizirati određena deficitarna zanimanja, a na&scaron;im učenicima i nastavnicima na raspolaganju su CNC strojevi smje&scaron;teni u Logističkom centru na kojima se izvodi praktični dio nastave čime se osigurava pobolj&scaron;anje naobrazbe i praktičnih vje&scaron;tina te njihova bolja konkurentnost na trži&scaron;tu rada po zavr&scaron;etku &scaron;kolovanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-posao-16.jpgIz BiH je i među najbogatijima na Balkanu! Krije se od javnosti i milijune ulaže u Dubrovnikhttp://grude.com/clanak/?i=9926099260Grude.com - klik u svijetSat, 09 Mar 2019 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-09-dubrovnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tihomir Brajković, biznismen iz bosansko-hercegovačkog Kiseljaka i jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu, na glavici Babina kuka iznad hotela More gradit će šest vila, a raščišćavanje parcele već je počelo. Krenulo se sa sječom makije, a uskoro bi, može se čuti, mogli uslijediti i radovi na iskopu. <p>&nbsp;</p> <div class="tekst clanak_biznis"> <p><strong>Građevinsko zemlji&scaron;te</strong></p> <p>&nbsp;</p> Brajković, odnosno njegova dubrovačka tvrtka &Scaron;est luksuznih vila d.o.o., vlasnik je atraktivnog zemlji&scaron;ta smje&scaron;tenog u ulici Kardinala Stepinca odmah do stambenih zgrada koje među ostalim trenutačno grade Edin Džeko, Roko Tolić, Emir Spahić, Ines Valentić te Ivana i Nikola Sr&scaron;en, pi&scaron;e <a href="https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/592458/tajkun-brajkovic-iz-kiseljaka-krci-makiju-za-gradnju-sest-luksuznih-vila-usred-lapada-grad-mora-dati-dozvolu" target="_blank">dubrovački.hr</a>..<br /> Iz gradske uprave neslužbeno su nam potvrdili da je Brajković krenuo s pripremom parcele koja je prema aktualnom Generalnom urbanističkom planu u građevinskoj zoni, kao i da uskoro očekuju da investitor zatraži potrebne dozvole za gradnju. Ta procedura, kažu nam, može potrajati i do godinu dana, no sve dok su na snazi aktualni prostorni planovi, nema razloga da ne dođe do ishođenja potrebne dokumentacije. Rijetki koji su vidjeli idejni projekt kažu nam da se radi o zdanjima koja će budućim vlasnicima pružiti vrhunski luksuz te da arhitektonskim rje&scaron;enjem podsjećaju na one koje se grade u Svetom Jakovu. &Scaron;to će točno i kada Brajković graditi u Dubrovniku, poku&scaron;ali smo saznati direktno od kiseljačkog poduzetnika, no do zaključenja ovog broja nismo ga uspjeli konktaktirati.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"> <p><strong>Obogati se stanogradnjom</strong></p> <p>&nbsp;</p> Brajković je tvrtku '&Scaron;est luksuznih vila' sa sjedi&scaron;tem u Vukovarskoj ulici, u zgradi biv&scaron;eg DTS-a, osnovao 2015. godine. Točnije, kao osnivač navodi se njegova &scaron;vicarska tvrtka 'PET engineering' AG koju, prema &scaron;vicarskom registru vodi Josip &Scaron;uba&scaron;ić, dok je Brajković u dubrovačkoj tvrtki direktor.<br /> Podsjetimo kako je Tihomir Brajković vlasnik tvrtke Tibra Pacific i Meso - Impex, a svoje je bogatstvo zaradio u građevinskom sektoru, točnije stanogradnji. Tako je u Sarajevu na predjelu Stup u kolovozu pro&scaron;le godine Brajković krenuo s izgradnjom poslovno-stambenog kompleksa s tri zgrade, dok istovremeno po BiH medijima ne jenjavaju napadi na njegovu tvrtku Meso &ndash; Impex koja je državi navodno dužna vi&scaron;e od 9 milijuna konvertibilnih maraka. Brajković je poznat i hrvatskoj javnosti kad je u Makarskoj 2015. godine namjeravao izgraditi stambenu zgradu uz samu zvjezdarnicu i astro park koji su u državnom vlasni&scaron;tvu. Sasvim sigurno da, kao ni Makarani, ni Dubrovčani neće blagonaklono gledati na Brajkovićevu investiciju, iako za gradnju &scaron;est vila ne postoji nikakva zakonska osnova.<br /> <br /> &nbsp; <p><strong>Iz zelene u građevinsku zonu 2005.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div class="bannerInArticle banerWrap adexElement"> <div id="beacon_4d256dd73f" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="https://adv.slobodnadalmacija.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=7445&amp;campaignid=853&amp;zoneid=551&amp;OABLOCK=36000&amp;OACAP=1&amp;loc=https%3A%2F%2Fdubrovacki.slobodnadalmacija.hr%2Fzupanija%2Fdubrovnik%2Fclanak%2Fid%2F592458%2Ftajkun-brajkovic-iz-kiseljaka-krci-makiju-za-gradnju-sest-luksuznih-vila-usred-lapada-grad-mora-dati-dozvolu&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.klix.ba%2Fbiznis%2Finvesticije%2Fjedan-od-najbogatijih-ljudi-na-balkanu-porijeklom-iz-bih-gradi-luksuzne-vile-u-dubrovniku%2F190309074&amp;cb=4d256dd73f" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> Skoro cijela Glavica u Uvali Lapad PPU-om i GUP-om iz 2005. prenamijenjena u zonu srednje gustoće izgrađenosti u kojoj se na kosom terenu mogu graditi zgrade visine do 15 metara. Podsjetimo, do 2005. godine, jo&scaron; od prostornog plana biv&scaron;e općine Dubrovnik iz 1986. bila je u zelenoj zoni.<br /> <br /> &nbsp; <p><strong>Gradi hidrocentralu na Bosni?</strong></p> <p>&nbsp;</p> Iako ga je Forbes nedavno uvrstio na listu nekoliko najbogatijih poduzetnika u regiji, Tihomir Brajković čovjek je koji se očito kloni publiciteta. Njegovu je pojedinačnu fotografiju nemoguće pronaći, nije sklon izjavama za medije, a također ni intervjuima. No, posljednjih je godina vodio brojne investicije, pa čak i pregovarao o gradnji hidrocentrale na rijeci Bosni s vlastima u Zavidovićima.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"><em><strong>Dubrovacki.hr</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-09-dubrovnik.jpgGrad Livno sufinancira podizanje voćnih nasada http://grude.com/clanak/?i=9923099230Grude.com - klik u svijetFri, 08 Mar 2019 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-08-borovnice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahtjevi za ostvarivanje za poticajna sredstva podnose se do 30. travnja Službi za gospodarstvo i inspekcijske poslove Grada Livna, koja je zajedno sa Službom za financije zadužena za nadzor provedbe odluke.<p>&nbsp;</p> <p>Na prijedlog livanjskog gradonačelnika Luke Čelana usvojena je odluka o odobravanju financijske potpore za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih voćnih nasada, jagodičastog i bobičastog voća na području grada Livna kojom su regulirani uvjeti i način financiranja nabavke sadnog materijala za podizanje voćnih nasada, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nji iznos financijske potpora, koji će se isplaćivati od 2018. do 2021. godine, iznosi 40.000 maraka, a namijenjen je za podizanje voća poput jabuka, &scaron;ljiva, kru&scaron;aka, tre&scaron;anja, vi&scaron;anja, oraha, lje&scaron;njaka, malina, kupina, jagoda, aronije i drugih vrsta voća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici poticajnih sredstava mogu biti fizičke i pravne osobe upisane kao nositelji u Registar poljoprivrednih gospodarstava i klijenata na području Livna, a koji su zasnovali nasade u vremenskom razdoblju od kolovoza 2018. do kraja travnja 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjevi za ostvarivanje za poticajna sredstva podnose se do 30. travnja Službi za gospodarstvo i inspekcijske poslove Grada Livna, koja je zajedno sa Službom za financije zadužena za nadzor provedbe odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva za provedbu odluke povećana su u odnosu na pro&scaron;lu godinu te su osigurana proračunom Grada Livna kao financijska potpora nositeljima poljoprivrednih gospodarstava i klijenata upisanim u spomenuti registar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-08-borovnice.jpgMostarski i Posuški poduzetnici zajedno do boljih uvjeta poslovanjahttp://grude.com/clanak/?i=9922399223Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 19:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-ugp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tema sastanka bila je poslovno okruženje i ispitivanje mogućnosti zajedničkih aktivnosti ovih dviju udruga na poboljšanju uvjeta poslovanja u idućem periodu. <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu je u Intera TP u Mostaru održan sastanak predstavnika Asocijacije poduzetnika Mostar (APH) i Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je (UGP).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema sastanka bila je poslovno okruženje i ispitivanje mogućnosti zajedničkih aktivnosti ovih dviju udruga na pobolj&scaron;anju uvjeta poslovanja u idućem periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku, na kojem su ispred APH bili: predsjednik UO Damir Vidačak, Vlado Jerkić, Helena Lončar i Ines Sesar, a ispred UGP-a: predsjednik UO Damir Vican, dopredsjednik UGP-a Pero Lončar i tajnik Stjepan Bago, dogovorene se neke zajedničke aktivnosti po pitanju pobolj&scaron;anja poslovnog okruženja u BiH, a jedna od njih je i održavanje sastanka na ovu temu s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Naglasili smo jo&scaron; jednom kako samo zajedničkim snagama možemo doći do pozitivnih promjena u poslovnom svijetu, samim time voditi k boljoj budućnosti svih ljudi u BiH i stvoriti okruženje koje će dati motiv i želju građanima za ostankom u svojoj državi'', priopćeno je iz APH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tom sastanku, a u skladu sa zaključcima s Tematske skup&scaron;tine UGP-a koja je održana u prosincu 2018. godine i na kojoj su pored članova UGP-a bili i predstavnici jo&scaron; devet Udruga i Udruženja gospodarstvenika i poslodavaca iz FBiH, predložit ćemo kolegama iz UPFBiH organiziranje skupa predstavnika svih Udruga i Udruženja gospodarstvenika i poslodavaca iz BiH na temu poslovnog okruženja, sa kojeg bi se mjerodavnim tijelima javne uprave i institucijama uputili zaključci s konkretnim prijedlozima pobolj&scaron;anja uvjeta poslovanja u BiH.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Udruga gospodarstvenika Posu&scaron;je<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-ugp.jpgU Sarajevu otvoren najsuvremeniji ERONET centar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9922299222Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-eronet-sarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nazočnosti velikog broja gostiju, u Sarajevu je, na prigodnoj svečanosti, otvoren novi ERONET centar. Riječ je o najsuvremenijem telekomunikacijskom centru u BiH.<p><br />Time je nastavljen projekt osuvremenjivanja prodajne mreže ovog operatera.<br />Nazočnima se obratio član Uprave, izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu Tomislav Ruk, koji je, otvarajući centar, između ostaloga, istaknuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U skladu sa sloganom &ndash; Digitalna kompanija za digitalno doba, stalnim tehnolo&scaron;kim izazovima i svakodnevnim promjenama, ERONET je svoj centar u Sarajevu u potpunosti digitalizirao i prilagodio dana&scaron;njim trendovima. Cjelokupni portfelj standardnih usluga u privatnom i poslovnom segmentu, uz nove tehnologije, ICT rje&scaron;enja, vrhunske uređaje, dostupni su vam ovdje, u modernom digitalnom okruženju&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanosti je nazočio i federalni ministar prometa i veza Denis Lasić koji je čestitao HT ERONET-u na novome prodajnom prostoru te izrazio zadovoljstvo &scaron;to ova tvrtka čvrsto ide ukorak s ubrzanim tehnolo&scaron;kim promjenama i digitalizacijom koju nameće suvremeno doba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac, istaknuo je:<br />&bdquo;HT ERONET spreman je odgovoriti na sve tehnolo&scaron;ke izazove koje sa sobom nosi suvremeno doba. Smatramo da će upravo na&scaron;a tvrtka biti jedan od glavnih aktera i pokretača digitalnih promjena koje vode ubrzanom razvoju cijele regije.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanog otvaranja, priređena je i promocija novoga Samsungova S10 uređaja, nove usluge Fleet Management, a zahvaljujući partneru HT ERONET-a Ericssonu Nikoli Tesli, posjetitelji su mogli isprobati vrhunski 4G VR Gaming (Virtual Reality) Experience i saznati ne&scaron;to vi&scaron;e o Smart City tehnologiji budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ERONET centar nalazi se u Ul. Valtera Perića 1 (biv&scaron;i hotel Zagreb).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-eronet-sarajevo.jpgBandić: Bh. radnici su najbolji u Njemačkoj, slijedi novi egzodushttp://grude.com/clanak/?i=9921599215Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-04-018_egzodus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Bh. radnici su po riječima poslodavaca u Njemačkoj jedni od najpoželjnijih i najboljih stranih radnika, te su poslodavci izuzetno zadovoljni njima'', rekao je direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić, koji boravi u posjeti Saveznoj agenciji za rad SR Njemačke s ciljem provjere statusa radnika iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj. <p><br /> <br /> Kako se ističe u priopćenju Agencije, nakon pojave informacija o kupovinama lažnih diploma organiziran je niz sastanaka radi provjere tih informacija, te su vr&scaron;ene provjere u Njemačkoj koje su pokazale da do sada nije bilo slučajeva da je netko s krivotvorenom diplomom oti&scaron;ao na rad u tu državu.</p> <p><br /> <br /> Bandić je napomenuo da svi radnici iz BiH moraju proći proceduru priznavanja diploma, tako da je to jo&scaron; jedan od načina da se takve prevare spriječe, priopćeno je iz Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p><br /> <br /> ''Mi od 2013. posredujemo u zapo&scaron;ljavanju medicinskog kadra sa srednjom stručnom spremom u Njemačkoj i do sada je posao putem nas dobilo 4.710 radnika'', rekao je Bandić.</p> <p><br /> Dodao je da u Njemačkoj postoji interes za polukvalificiranom radnom snagom u oblasti sezonskih poslova u poljoprivredi, te postoji interes za drugim stručnim zanimanjima sa srednjom &scaron;kolom.</p> <p><br /> ''Uvažavajući situaciju na na&scaron;em trži&scaron;tu rada u smislu vi&scaron;kova i potreba za radnom snagom, dogovoreno je da u &scaron;to skorijem vremenu njemačka strana dostavi nacrt budućeg dogovora o suradnji za zapo&scaron;ljavanje bh. radnika s traženim zanimanjima. Konkretno to bi bili elektroničari, metaloprerađivači, te mehaničari za postrojenja za sanitarnu i klimatizacijsku tehnologiju i grijanje. Daljnja procedura sada zavisi od toga koliko ćemo brzo iz Njemačke dobiti točne opise zanimanja prema njihovim nastavnim planovima i programima, te ćemo ih onda usporediti s na&scaron;im nastavnim planovima i programima'', rekao je Bandić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-04-018_egzodus.jpgGruđanin počeo gradnju najskupljeg hotela na neviđen način u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=9920899208Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 00:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-019-krunin-hotel-gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 15 godina iscrpljujuće pravne bitke sa lokalnim šerifom, načelnikom općine Baška Voda, Joskom Roščićem, privatni poduzetnik Kruno Žulj dobio je pravomoćnu građevinsku dozvolu za izgradnju luksuznog hotela vrijednog više od 200 milijuna kuna (više od 50 milijuna KM)!<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o hotelu sa 300 soba na četiri etaže i vanjskim bazenom u kojem će za dvije godine, za kada je predviđen zavr&scaron;etak radova, posao naći deseci ljudi iz Ba&scaron;ke Vode. Osim toga, i sama općina Ba&scaron;ka Voda će imati financijske koristi od samih poreza na plaće do komunalnog doprinosa koji će iznositi cca. 7.000,000,00 kn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već danas počeli su pripremni radovi koji se odvijaju na, dosad, neviđeni način u Hrvatskoj. Zbog nezakonitih rabota, upornog opstruiranja realizacije vrijedne investicije u režiji Joska Ro&scaron;čića, načelnika općine Ba&scaron;ka Voda, blokiran je protupožarni put do gradili&scaron;ta kojim su trebali prolaziti kamioni i ostala građevinska mehanizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato su danas radnici do gradili&scaron;ta sav potreban građevinski materijal prevozili kariolama jer drugačije se, zbog samovolje Joska Ro&scaron;čića, gradili&scaron;tu ne može pristupiti. Za utorak, 12. ožujka najavljeno je i svečano otvaranje radova na gradili&scaron;tu na koje će biti pozvani predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa suradnicima, potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva Predrag &Scaron;tromar, ministar turizma Gari Cappelli, Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predstavnici županijskih vlasti i mnogi drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-07-19-03-07-019-krunin-hotel1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-07-19-03-07-019-krunin-hotel2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.mega-media.hr/foto-sljedeci-tjedan-svecano-otvaranje-radova-na-izgradnji-luksuznog-hotela-u-baskoj-vodi/" target="_blank"><em><strong>Mega-medija</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-019-krunin-hotel-gl.jpgBMW iz Velike Britanije seli proizvodnju u Austriju?http://grude.com/clanak/?i=8919389193Grude.com - klik u svijetWed, 06 Mar 2019 08:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-10-bmw_530d.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BMW mogao preseliti dio proizvodnje motora iz Velike Britanje u Austriju u slučaju da se dogodi nekontrolirani Brexit, izjavio je član uprave njemačkog auto giganta Peter Shwarzenbauer.<p>&nbsp;</p> <p>"Imamo određenu fleksibilnost kada je riječ o motorima sa Steyrom u Austriji. Bilo bi potrebno da izvr&scaron;imo određena pode&scaron;avanja. Spremni smo da to uradimo", rekao je Shwarzenbauer tokom Sajma automobila u Ženevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je dodao da jo&scaron; nije donesena odluka o tome da li da se premjesti proizvodnja motora iz Hams Halla u Engleskoj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-10-bmw_530d.jpgDirektor banke iz BiH otišao u Njemačku raditi na željeznicihttp://grude.com/clanak/?i=8914289142Grude.com - klik u svijetSun, 03 Mar 2019 23:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-bankar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Igor Trojak, magistar društvenih znanosti iz područja ekonomije, zamijenio je direktorsku poziciju u filijali jedne banke u Tuzli poslom na željeznici u Njemačkoj.<p>&nbsp;</p> <p>Sinu poznatoga tuzlanskog fotoreportera Tomislava odluka o odlasku iz rodnog grada i države, priznaje, nije bila lagana, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno radim na željeznici, ali sam i u postupku priznavanja fakultetske diplome pa ću aplicirati za posao u financijskom sektoru. Uvijek sam želio raditi u inozemstvu jer je trži&scaron;te rada izazovnije i bolje funkcionira od na&scaron;eg. Kod nas su, nažalost, važniji podobnost, korupcija, nepotizam, kaže Trojak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako su i u Njemačkoj za pristojan život potrebne dvije plaće u jednom domaćinstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna da se pokriju životni tro&scaron;kovi, zakup stana, hrana, komunalije, auto, a druga za &scaron;tednju. Ovdje je velika potražnja za kvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima. Dobro se plaćaju sobarice u hotelima, oko 1.200 mjesečno, blagajnice zarade stotinu eura vi&scaron;e, skladi&scaron;tar oko 1.500, kaže Trojak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi i da zidari, moleri i ostali građevinski radnici mogu zaraditi veće iznose.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namje&scaron;ten trosoban stan sa svim tro&scaron;kovima plaćam skoro 950 eura, tro&scaron;kovi životnih namirnica su ne&scaron;to skuplji nego kod nas, rekao je Trojak za Avaz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-bankar.jpgVolkswagen stiže u Srbiju: Zaposliti će 5 tisuća ljudihttp://grude.com/clanak/?i=8913289132Grude.com - klik u svijetSun, 03 Mar 2019 16:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-24-2014-volkswagen-concept-t-roc-front.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srbija se nalazi pred gospodarskim zemljotresom nakon vijesti koju su plasirale "Novosti" da u ovu zemlju dolazi gigant Volkswagen.<p>&nbsp;</p> <p>U konkurenciji nekoliko zemalja s istoka Balkana, Volkswagen je izabrao Srbiju, a prvi auti bi trebali iz tvornice izlaziti 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova tvornica bi bila smje&scaron;tena u &Scaron;umadiju, a kapacitet automobila bio bi 300 tisuća godi&scaron;nje. Uz nekoliko Volkswagenovih automobila, tu bi se proizvodili &Scaron;koda i Seat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugarska koja je očekivala da će ona dobiti investiciju pisala je da će Volkswagen uložiti 1,4 milijarde eura i zaposliti 5000 ljudi od čega 650 inženjera. Sve to, kako stvari stoje, ide u Srbiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad se pročitaju ovakve vijesti, te&scaron;ko je se ne zapitati gdje su tu BiH i Hrvatska...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-24-2014-volkswagen-concept-t-roc-front.jpg''Loši'' krediti u Bosni i Hercegovini pali na 8,77 postohttp://grude.com/clanak/?i=8911389113Grude.com - klik u svijetSat, 02 Mar 2019 16:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednjih par godina bilježe se pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju i realnom sektoru bh. ekonomije..<p><br />Nekvalitetni krediti i njihovo uče&scaron;će u ukupnim kreditima bilježe kontinuirani pad u protekle dvije godine, a prema privremenim podacima za kraj 2018. godine, nekvalitetni krediti su iznosili 1,70 milijardi KM. Udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosio je 8,77%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je u intervjuu za web stranicu udruženja ekonomista SWOT kazao Senad Softić, guverner Sredi&scaron;nje banke BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nekoliko je faktora koji su doprinijeli smanjenju nekvalitetnih kredita u bh. bankarskom sektoru. U posljednjih par godina bilježe se pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju i realnom sektoru bh. ekonomije, &scaron;to je utjecalo na blagi oporavak kreditne aktivnosti u realnom sektoru. Godi&scaron;nja stopa rasta kredita privatnom sektoru na kraju 2017. godine iznosila je 7,43%, a u prosincu 2018. godine 5,58%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, banke su poduzimale aktivnosti na či&scaron;ćenju bilansa trajnim otpisom nekvalitetnih potraživanja i prodajom ovih potraživanja kompanijama koje se bave otkupom potraživanja, pojansio je Softić, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/VL</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpgHP Mostar obilježio treću godinu pozitivnog poslovanjahttp://grude.com/clanak/?i=8910489104Grude.com - klik u svijetSat, 02 Mar 2019 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-02-hp-mostar-obljetnica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvođenjem suvremenih usluga, Uprava HP-a ovo javno poduzeće vraća među lidere ..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar treću je godinu zaredom poslovala pozitivno. Tim povodom Uprava ovog javnog poduzeća priredila je večer druženja za svoje poslovne partnere i klijente koji su dugogodi&scaron;nji vjerni korisnici njihovih usluga te im tako pomažu ostvariti dobar poslovni rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom predstavljene su brojne nove usluge koje je HP Mostar uveo u posljednje dvije godine, kao i planovi za budućnost. Kako većina tih usluga i planova, a prvenstveno razvijanje brze po&scaron;te i usluge PostPak, osim BiH uključuju cijelu regiju, na večeri druženja održanoj u Etnoselu Herceg u Čitluku prisustvovali su i predstavnici javnih po&scaron;tanskih operatora iz BiH (predstavnici BH Po&scaron;te i Po&scaron;te RS-a), kao i predstavnici po&scaron;ta Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ku radu Uprave HP-a Mostar svojim dolaskom na ovu večer izrazili su i brojni predstavnici političkog života iz BiH, među kojima predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Kri&scaron;to, državni ministar financija Vjekoslav Bevanda, federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, izaslanici u Domu naroda BiH Bari&scaron;a Čolak i Lidija Bradara...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prethodne tri godine bile su pune izazova. Vjerujem kako smo odlukama koje smo donosili, od organizacijskih promjena, uvođenja novih usluga, posebno izmjena poslovne kulture i odnosa prema poslu svih zaposlenika, stvorili pretpostavke za budući rast i opstanak. Put od neizvjesnosti, negativnog poslovnog rezultata, pada osnovne djelatnosti i stalnih tehnolo&scaron;kih promjena do stabilnosti nije bio lagan i jednostavan&rdquo;, kazao je na početku večeri predsjednik Uprave HP-a Mostar Mate Rupčić. On je podsjetio na pet točaka koje su označavale preokret u poslovanju HP-a Mostar, među kojima je možda najznačajnije spomenuti dogovor i suradnju s vodstvima BH po&scaron;te i Po&scaron;te RS-a, &scaron;to je rezultiralo kreiranjem zajedničke vrhunske usluge brze po&scaron;te za cijelo trži&scaron;te BiH. &ldquo;Posebno smo ponosni i na činjenicu da smo s vodstvima po&scaron;ta iz BiH, te iz regionalnih po&scaron;ta (Srbije, Hrvatske i Crne Gore), kreirali jedinstvenu uslugu na regionalnoj razini. To nam je uspjelo s PostCash uslugom slanja i primanja novca među 6 po&scaron;ta u 4 države (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore)&rdquo;, kazao je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je na to kako po&scaron;te mogu biti i infrastrukturni pokretači gospodarskog razvoja u svojim zemljama. Ovu činjenicu potvrdilo je pu&scaron;tanje u komercijalni rad usluge PostPak koja je dostupna na trži&scaron;tu BiH, Srbije i Crne Gore. Riječ je o usluzi koja omogućava poslovnim korisnicima (prije svih internetskim trgovcima) prekogranično slanje otkupnih po&scaron;iljki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeri druženja prethodilo je održavanje okruglog stola &ldquo;Pogled u budućnost, digitalni trendovi i njihov utjecaj na razvoj po&scaron;tanske djelatnosti&rdquo;. Na okruglom stolu, uz domaćine, sudjelovali su predstavnici BH Po&scaron;te Sarajevo, Po&scaron;te Srpske Banja Luka, Po&scaron;te Crne Gore, Po&scaron;te Srbije i Hrvatske po&scaron;te Zagreb. Cilj je bio razmjena pozitivnih i uspje&scaron;nih iskustava u segmentu primjene novih digitalnih tehnologija u po&scaron;tanskoj djelatnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dobru zabavu i ugodno ozračje na večeri druženja pobrinuli su se članovi glazbenog benda All stars, zvijezda večeri Sandi Cenov te glumci Miro Barnjak i Velimir P&scaron;eničnik Njirić. Program je vodio Boris Čerkuč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je upotpunjen i bogatom tombolom. Prvu nagradu, putovanje za dvije osobe u Svetu Zemlju, dar tvrtke G-Tour iz Međugorja, osvojio je Goran Đerić iz Po&scaron;te Srbije. Druga nagrada bila je vikend za dvoje, a daruje ju Etnoselo Herceg, dok su ostale nagrade uključivale poklon-pakete HP-a Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-02-hp-mostar-obljetnica.jpeg​Hering sam dovršio projekt i dokazao da BiH ima sposobne tvrtkehttp://grude.com/clanak/?i=8909389093Grude.com - klik u svijetFri, 01 Mar 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-01-hering-most_svilaj_oleg_butkovic_sasa_dalipagic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić i ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Oleg Butković obišli su u četvrtak radilište mosta povodom svečanog obilježavanja spajanja nizvodnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja.<p>&nbsp;</p> <p>Most preko rijeke Save kod Svilaja je spona autoceste na Koridoru Vc između BiH i Hrvatske, odnosno dionica autoceste u Republici Hrvatskoj: Sredanci &ndash; granica Bosne i Hercegovine i dionica autoceste u Bosni i Hercegovini: Odžak &ndash; granica Republike Hrvatske, međudržavni most Svilaj, izvijestilo je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon velikih problema u realizaciji izgradnje mosta, Ministarstvo je u ovom mandatu, u suradnji s Hrvatskim autocestama, uspjelo provesti natječaj i započeti izgradnju. Spajanjem obala dviju susjednih i prijateljskih zemalja, sama izgradnja Koridora Vc je dobila puni smisao, rekao je zamjenik ministra Dalipagić i zahvalio hrvatskom ministru &scaron;to je poticao izgradnju ovog izuzetno važnog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalipagić je također zahvalio i izvođaču radova, &scaron;irokobrije&scaron;kom Heringu, koji je nakon istupanja vodećeg partnera iz Konzorcija sam uspio izgradnju dovesti do zavr&scaron;ne faze, &scaron;to je dokaz da BiH ima osposobljene građevinske tvrtke koje mogu graditi najsloženije infrastrukturne objekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilazeći radili&scaron;te, ministar Butković je rekao kako očekuje da se radovi na mostu nastave ovim intenzitetom kako bi se on mogao otvoriti na jesen ove godine, ističući da će most spojiti ne samo dvije države nego i stanovnike s obje strane Save.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o izgradnji mosta potpisan je sredinom srpnja 2016., radovi su počeli u rujnu iste godine, dok je njihov zavr&scaron;etak planiran za drugu polovinu tekuće godine. Riječ je o velikom infrastrukturnom projektu na Koridoru Vc kojim će se povezati autocesta s bosanskohercegovačke i hrvatske strane na rijeci Savi, a njegova vrijednost je 53,8 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Fena</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-01-hering-most_svilaj_oleg_butkovic_sasa_dalipagic.jpgAGROKOR od 1. travnja više ne postoji!http://grude.com/clanak/?i=8908489084Grude.com - klik u svijetThu, 28 Feb 2019 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-agrokor-glavna-n1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fortenova grupa je novo ime krovne kompanije koja će zamijeniti Agrokor d.d. i s operativnim radom započeti 1. travnja 2019. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora je, naime, na sjednici održanoj danas, suglasno s izvanrednim povjerenikom Agrokora, odlučilo predložiti Trgovačkom sudu u Zagrebu da odredi da će datum javne objave provedbe nagodbe vjerovnika biti 1. ožujka 2019., da odredi da će datum početka provedbe nagodbe nastupiti 1. travnja 2019., te da na datum javne objave putem mrežne stranice e-oglasna ploča sudova, odobri javnu objavu Datuma početka provedbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će, po navedenom odobrenju Trgovačkog suda u Zagrebu, na dan 1. travnja 2019. moći će biti obavljen prijenos gospodarske cjeline pod izvanrednom upravom Agrokora na Fortenova grupu, čime će nova kompanija započeti s radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fabris Peru&scaron;ko</strong> je izvr&scaron;ni član Upravnog odbora, te će Upravni odbor brojati ukupno devet članova. Također, Fabris Peru&scaron;ko je glavni izvr&scaron;ni direktor grupe, a <strong>Irena Weber</strong> će postati zamjenica glavnog izvr&scaron;nog direktora i glavna operativna direktorica. Jo&scaron; jedan izvr&scaron;ni direktor će biti predložen naknadno i time će ukupno troje izvr&scaron;nih direktora biti zaduženo za operativno upravljanje kompanijom.</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>&Scaron;to se nove korporativne strukture upravljanja tiče, kandidati koji su od strane dioničara predloženi za ne-izvr&scaron;ne članove Upravnog odbora su:<strong>Daniel Bonehi, Miodrag Borojević, Paul Foley, Kelly Griffith, Maksim Poletaev, Julian Michel Simmonds</strong> i <strong>Sergei Volk</strong>. Jo&scaron; jedan ne-izvr&scaron;ni član Upravnog odbora će biti predstavnik radnika, kojeg će izabrati zaposlenici nove kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ime Fortenova grupa predstavlja novu snagu koja će donijeti novu vrijednost na&scaron;im zaposlenicima, dioničarima i svim drugim dionicima te simbolizira na&scaron;u predanost usmjeravanju nove snage prema zdravijim odnosima unutar tvrtke i u svim interakcijama koje imamo. Kroz postupak izvanredne uprave već smo stvorili bitno zdravije temelje poslovanja i imamo jasnu viziju kako ćemo razvijati i jačati na&scaron;e osnovne biznise, kako bi operativne kompanije Fortenova grupe potvrdile svoje trži&scaron;ne pozicije. U zadnjoj smo dionici ovog te&scaron;kog maratona. Provedba implementacije nagodbe je puna zahtjevnih koraka i od svih nas traži puni angažman. No, kako točno znamo &scaron;to sve treba napraviti, sigurni smo da ćemo i ovu zadnju etapu uspje&scaron;no savladati te se svi veselimo konačnom prolasku kroz cilj i novom početku kao Fortenova grupa &ndash; izjavila je Irena Weber, zamjenica izvanrednog povjerenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Implementacijom nagodbe vjerovnika zaokružujemo zahtjevan proces spa&scaron;avanja kompanije koja je prije samo dvije godine bila na rubu potpunog raspada i bankrota. Kada smo kolegica Irena Weber i ja prije točno godinu dana preuzeli dužnosti izvanredne uprave, mnogi su bili uvjereni da do nagodbe neće doći u zakonom propisanom roku. Unatoč svemu, uspjeli smo u tome. Očuvano je preko 50.000 radnih mjesta u grupi, a neizravno i puno vi&scaron;e, održano je poslovanje kompanija i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, pobolj&scaron;ana je i njihova efikasnost. Na&scaron;i dobri rezultati i rast nisu samo u interesu na&scaron;ih zaposlenika i vlasnika. Oni su važni i svim na&scaron;im trži&scaron;tima jer znače nove investicije, novo zapo&scaron;ljavanje i tehnolo&scaron;ke iskorake, &scaron;to ima izravan utjecaj na konkurentnost gospodarstava svake od zemalja u kojima će nova kompanija poslovati, u skladu s najboljim svjetskom standardima &ndash; rekao je Fabris Peru&scaron;ko, izvanredni povjerenik Agrokora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Implementacija nagodbe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupno 159 kompanija koje djeluju u sastavu Agrokor grupe, u RH kroz implementaciju nagodbe će prvo proći 77 kompanija pod izvanrednom upravom. Od toga se 45 insolventnih kompanija zrcali i nove 'plus' kompanije počinju s radom u Novoj grupi. Istodobno, u starim, neodrživim dru&scaron;tvima započinje proces pripajanja Agrokoru d.d.. Nakon &scaron;to sva imovina i dru&scaron;tva budu pripojena, utvrdit će se zavr&scaron;etak postupka izvanredne uprave, a Agrokor se bri&scaron;e iz Sudskog registra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udjeli 32 solventne kompanije u Hrvatskoj se prenose na Novu grupu, a po prijenosu udjela te kompanije izlaze iz postupka izvanredne uprave. Imovina i udjeli&nbsp; 82 kompanije koje su izvan Hrvatske i koje nisu u postupku izvanredne uprave, na Novu grupu će se prenositi sukladno zakonima mjerodavnih jurisdikcija, &scaron;to je ranije moguće i na tro&scaron;kovno najefikasniji način. Na izravnoj pripremi planova implementacije radio je, rečeno je novinarima, tim od oko 300 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Novac.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-agrokor-glavna-n1.jpgGrčka kompanija gradi pristupne ceste Pelješkom mostuhttp://grude.com/clanak/?i=8907189071Grude.com - klik u svijetWed, 27 Feb 2019 17:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-peljesac-bager.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pristupne ceste mostu Pelješac, dionicu Duboka - Sparagovići (Zaradeže) trebala bi graditi grčka komanija J&P Avax koja je za taj posao ponudila 464,9 milijuna kuna bez PDV-a..<p>&nbsp;</p> <p>Pristupne ceste mostu Pelje&scaron;ac, dionicu Duboka - Sparagovići (Zaradeže) trebala bi graditi grčka komanija J&amp;P Avax koja je za taj posao ponudila 464,9 milijuna kuna bez PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatske ceste jučer su naime objavile odluku o odabiru za taj posao procjenjene vrijednosti od 482 milijuna kuna bez PDV-a, a za koji su ponude otvorene jo&scaron; u lipnju pro&scaron;le godine. U odluci o odabiru navodi se da je ponuda J&amp;P Avax-a valjana i da je prema kriteriju za odabir ponude ocjenjena ekonomski najpovoljnijom ponudom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim J&amp;P Avax-a, ponude za izgradnju 12 kilometara duge dionice Duboka - Sparagovići, dalo je jo&scaron; &scaron;est tvrtki i konzorcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnižu ponudu je dao Integral inženjering iz BiH i to 321,2 milijuna kuna, udruga GP Krk i Euro-asfalt iz BIH ponudila je 444,3 milijuna kuna, a također grčka kompanija Aktor 464,6 milijuuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponude su poslali i hrvatska podružnica francuskog Colasa - 521,9 milijuna kuna, austrijski Strabag 478,3 milijuna kuna te graditelji Pelje&scaron;kog mosta China Road and Bridge Corporation (CRBC) i to u iznosu od 647,8 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskim cestama nisu ni jednog ponuditellja isključili, ali su zato odbili tri ponude. Ponuda Colasa je odbijena kao neprihvatljiva jer cijena te ponude prelazi planirana novčana sredstva naručitelja za tu nabavu.<br />Zbog istog razloga je odbijena i ponuda CRBC-a usto &scaron;to Kinezi nisu ni produljili rok valjanosti svoje ponude. Ponuda Integral Inženjeringa je pak odbijena jer se smatra nepravlniom zbog neuobičajno niske cijene. U Hrvatskim cestama kažu da su četiri ponude ocjenjene kao valjane i da ekonomski najpovoljnije ponuda J&amp;P Avaxa zadovoljava sve formalno pravne akte u svim traženim kriterijima sukladno Zakonu o javnoj nabavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obja&scaron;njavaju i da sukladno istom zakonu od dana dono&scaron;enja odluke započinje teči rok za eventualno ulaganje žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dono&scaron;enje odluke o odabiru gotovo devet mjeseci nakon &scaron;to su ponude otvorene na ovom natječaju, u Hrvatskim cestama obja&scaron;njavaju da je predmetni postupak javne nabave trajao dulje od očekivanog zbog složenosti samog postupka te opsega i kompleksnosti dostavljene dokumentacije u postupku pregleda i ocjena ponuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđeni rok izgradnje dionice Duboka - Sparagovići je 33 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao. Natječaj za izgradnju stonske obilaznice, dionica Spragovići - Papratno i Papratno - Doli jo&scaron; je u tijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan prije isteka roka za podno&scaron;enje ponuda na tom nadmetanju Colas je uložio žalbu na natječajnu dokumentaciju i dok se ta žalbe ne rije&scaron;i, cijeli postupak je zaustavljen.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Večernji list hr<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-peljesac-bager.jpgGigant koji će otkupljivati u Hercegovini imao dobit od 205,7 milijuna kunahttp://grude.com/clanak/?i=8905889058Grude.com - klik u svijetTue, 26 Feb 2019 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-26-rajcice.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podravka je u prošloj godini ostvarila najbolji rezultat u povijesti, objavili su na svojim stranicama.<div class="text"> <p>&nbsp;</p> <p>Prihodi od prodaje, napisali su, ostvarili su rast od 121 milijun kuna. Ostvarena je neto dobit od 205,7 milijuna kuna, a cijena dionica porasla je 38,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nova vizija Podravke koja je započela promjenom organizacije i formiranjem poslovnih programa u potpunosti je ispunila očekivanja poslovne 2018. godine. Koncentracijom na na&scaron;a tradicionalna trži&scaron;ta i bržom dinamikom inovacijskih ciklusa na ključnim brendovima i kategorijama donijeli su nam najbolji operativni rezultat u dugogodi&scaron;njoj povijesti. Danas sa sigurno&scaron;ću možemo ustvrditi kako se Podravka u ključnim parametrima poslovanja može u potpunosti uspoređivati s kompanijama s internacionalnih trži&scaron;ta.&ldquo;, istaknuo je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke prilikom objave rezultata poslovanja za proteklu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliki rast neto dobiti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Neto dobit Grupe Podravka u protekloj godini iznosila je 205,7 milijuna kuna &scaron;to predstavlja vrlo značajan rast u odnosu na godinu ranije kada je ostvareno 18,2 milijuna kuna.<span id="dfp-DIA-text" class="ad-unit-text"></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 4.232,1 milijuna kuna &scaron;to predstavlja rast od gotovo 3 posto u odnosu na godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi bili procijenjeno vi&scaron;i za 4,2 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Segment Prehrane ostvario je 3.335,3 milijuna kuna prihoda od prodaje &scaron;to predstavlja povećanje od 2,8 posto odnosno 91,6 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi procijenjeno bili vi&scaron;i 3,6 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi segment Grupe Podravka, Farmaceutika, ostvarila je 896,9 milijuna kuna prihoda od prodaje &scaron;to predstavlja rast od 3,4 posto odnosno 29,4 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi procijenjeno bili vi&scaron;i 6,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, hrvatski prehrambeni gigant najavio je otkup voća i povrća u Hercegovini, a projekt bi trebao početi već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Index</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-26-rajcice.jpegINTERVJU: Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma: Mostarski Sajam ima važnu gospodarsku, ali i društvenu uloguhttp://grude.com/clanak/?i=8902589025Grude.com - klik u svijetMon, 25 Feb 2019 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-25-dalfina-bosnjak1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru (Mostarski sajam), jedna je od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji. <p><br />Održava se od 9. do 13. travnja 2019. godine, po 22. put. Zemlja partner je Narodna Republika Kina, kojoj će ovo biti drugo partnerstvo na mostarskoj gospodarskoj izložbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bo&scaron;njak u intervjuu za portal <a title="Politika 24" href="https://www.politika24.net/2019/02/25/intervju-dalfina-bosnjak-direktorica-mostarskog-sajma-mostarski-sajam-ima-vaznu-gospodarsku-ali-i-drustvenu-ulogu/" target="_blank">politika24.net</a> govori o pripremama za ovogodi&scaron;nje 22. izdanje Međunarodnog sajma gospodarstva, otkriva &scaron;to sve posjetitelje očekuje na sajmu, govori o ovogodi&scaron;njoj zemlji partneru Kini, očekivanjima od ovogodi&scaron;njeg Sajma i značaju manifestacije za grad Mostar, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net:Možete li nam reći kako teku pripreme za ovogodi&scaron;nji 22. Međunarodni Sajam Gospodarstva Mostar 2019.?</strong></p> <p>Organizacija ovogodi&scaron;njeg sajma teče po planu i mi smo iznimno zadovoljni. Gospodarska kriza koja nas je zadnjih godina sputavala polako je iza nas i sa zadovoljstvom mogu kazati da smo, evo 70-tak dana prije otvorenja, skoro u cijelosti popunjeni. To nam ulijeva veliki optimizam da bi ovaj sajam mogao nadma&scaron;iti sva dosada&scaron;nja izdanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net:Kažite nam ne&scaron;to o ovogodi&scaron;njoj manifestaciji, iz kojih sve zemalja dolaze izlagači i &scaron;to sve posjetitelje očekuje na ovogodi&scaron;njem izdanju Mostarskog sajma?</strong></p> <p>U pet sajamskih dana, uz opću sajamsku manifestaciju na kojoj će biti predstavljene sve grane gospodarstva,posjetitelji će moći razgledati i na&scaron;e tradicionalne podsajamske manifestacije Sajam turizma i Sajam knjige i nakladni&scaron;tva. Uz NR Kinu, u najvećoj mjeri bit će zastupljeno bh. poduzetni&scaron;tvo (iz Federacije BiH i Republike Srpske) te izlagači iz zemalja okruženja Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije. Na sajmu se očekuju predstavnici tvrtki i službenih izaslanstava brojnih zemalja. U sklopu Sajma turizma biti će predstavljena domaća i regionalna vinarska proizvodnja, autohtona hercegovačka kuhinja i dodijeljene nagrade najboljim vinima. Na&scaron;i gosti i izlagači moći će uživati i u iznimno bogatom kulturno-zabavnom programu za sve dobne uzraste. To su dani koje nitko ne želi propustiti jer Mostar je najljep&scaron;i u proljeće, a sa sajmom dobiva dimenziju vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net: Ove godine zemlja partner je Kina. Koliko je značajno partnerstvo s tom mnogoljudnom zemljom, s obzirom da je kinesko gospodarstvo drugo po veličini u svijetu?</strong></p> <p>&ndash; NR Kini, je ovo drugo partnerstvo na mostarskoj gospodarskoj izložbi. Ono će biti daleko ozbiljnije u organizacijskom smislu nego ono u proteklom desetljeću. Naravno puno toga se događalo u međuvremenu, kinesko gospodarstvo je jako napredovalo ali i Mostarski sajam je rastao. Uz to &scaron;to je bila zemlja partner, NR Kina je zadnje desetljeće stalno prisutna na Mostarskom sajmu. Posebice se to odnosi na posljednje tri godine, kad su se kineski izlagači na sajmu predstavili sa svojim najjačim privrednim subjektima iz svijeta računarstva, informacijskih tehnologija i energetike. NR Kina i Mostarski sajam zajedno su organizirali i nekoliko važnih međunarodnih događaja. Na Mostarskom sajmu održao se Summit 16+1 ( &ldquo;Jedan pojas -jedan put&rdquo;) 2017. godine, na kojem su sudjelovali predstavnici 16 zemalja Jugoistočne Europe i NR Kine, a pro&scaron;le godine je u sklopu ovoga projekta, organiziran vrlo uspje&scaron;an Sajam poljoprivrednih proizvoda i vina &bdquo;16+1&ldquo;. Organizacija spomenutih događaja, rezultirala je partnerstvom, koje je okrunjeno ovogodi&scaron;njem partnerstvom Mostarskog sajma i NR Kine.Naravno da nam partnerstvo s NR Kinom jako puno znači jer kinesko je gospodarstvo drugo po veličini na svijetu. Ne treba posebno nagla&scaron;avati koliko je ogromno kinesko trži&scaron;te značajno i za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, kinesko partnerstvo na sajmu, jača ulogu i poziciju Mostarskog sajma i potvrda je da znamo odgovoriti najvećim izazovima kad su u pitanje organizacije manifestacija na visokoj razini. Kineski gospodarstvenici će biti zastupljeni u velikom broju a svoje gospodarske potencijale predstaviti će na oko 2.000 metara četvornih, Bit će zastupljene njihove najveće tvrtke iz svijeta telekomunikacija, energetike, poljoprivrede i ostalih grana industrije. Pored gospodarskog dijela, NR Kina će Mostaru, kroz različite programe, predstaviti svoju bogatu kulturu i tradiciju. Bit će to jedan istinski spektakl za sve uzraste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net: Kakva su Va&scaron;a očekivanja od ovogodi&scaron;njeg Sajma?</strong></p> <p>Kao i svake godine priželjkujemo da i ovaj Sajam rezultira nizom poslovnih sporazuma i partnerstava &scaron;to će biti poticaj stranim ulaganjima u na&scaron;u zemlju. Nadamo se da će niz kvalitetnih foruma i skupova o gospodarskim temama koje organiziramo na sajmu potaknuti na&scaron;e gospodarstvenike ali i političare na traženje boljih rje&scaron;enja za napredak ove zemlje. Zadaća Mostarskog sajma je dati poticaj poduzetnim ljudima u sklapanju novih poslovnih aranžmana i partnerstava koji će obogatiti gospodarsku scenu Bosne i Hercegovine i regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net: Koliki je značaj Mostarskog sajma za grad Mostar, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu?</strong></p> <p>Mostarski sajam treba biti i jeste jedan od pokretača gospodarskog razvoja te jedan od najprepoznatljivijih brendova grada Mostara i Hercegovine uopće. On je mjesto susreta poslovnih ljudi i brojnih posjetitelja te kao takav pozitivno utječe na razvoj gospodarstva u cijeloj regiji. Osim &scaron;to stvara čvrste veze između gospodarstvenika s područja regije, ali i &scaron;ire, sajam iz godine u godinu bilježi sve veću posjećenost. Uz gospodarski značaj, sajam ima značajnu dru&scaron;tevnu ulogu za grada Mostara i cijelu BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-25-dalfina-bosnjak1.jpgNike bježi iz Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=8901589015Grude.com - klik u svijetSun, 24 Feb 2019 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-08-nike-tenisice-samozatezanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana zatvoren je i njegov Nike Factory Store, koji je deset godina poslovao u sklopu Roses Designer Outleta. <p><br />Najpoznatiji sportski brend potvrdio je da zatvara trgovine u Hrvatskoj, objavila je televizija N1 navodeći kako ider pi&scaron;e da su iz europske sredi&scaron;njice najpopularnijeg sportskog brenda Nike dobili službenu potvrdu o zatvaranju veleprodaje i maloprodaje u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana zatvoren je i njegov Nike Factory Store, koji je deset godina poslovao u sklopu Roses Designer Outleta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Nikeu nisu naveli razloge odlaska, nego su istaknuli da će svoje poslovanje na hrvatskom trži&scaron;tu nastaviti ponajprije putem web shopa i mobilnih aplikacija te dosada&scaron;njih distributera i maloprodajnih partnera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-08-nike-tenisice-samozatezanje.jpgHT ERONET Super tarife upravo su postale duplo bolje, i to doslovno!http://grude.com/clanak/?i=8899588995Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 22:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-hteronet_supertarife2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpisom ugovora na 24 mjeseca za jednu od Super ili SuperFamily tarifa, svaki novi ili postojeći korisnik dobiva duplo više uključenih GB u iznos mjesečne naknade tijekom trajanja ugovora.<p><br />Ovim posebnim pojačanjem svojih popularnih tarifa, HT ERONET, na jedinstven način, odgovara potrebama korisnika za surfanjem internetom, kori&scaron;tenjem dru&scaron;tvenih mreža i razmjeni fotografija, video i audio sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uza sve to, korisnik, naravno, ostvaruje i mogućnost kupnje mobilnih uređaja po atraktivnim cijenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalje nove ponude potražite na prodajnim mjestima HT ERONET-a ili na novim, redizajniranim web stranicama <a title="HT Eronet" href="http://www.hteronet.ba" target="_blank">www.hteronet.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove stranice su brže, jednostavnije za navigaciju, bolje integrirane s dru&scaron;tvenim mrežama, a posebna novina je i mogućnost pregledavanja sadržaja za slabovidne osobe. Također, dizajn web stranica se automatski prilagođava zaslonu uređaja s kojeg se pristupa, &scaron;to do sada nije bio slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelovito iskustvo posjetu hteronet.ba, dopunjuju i ranije dodane mogućnosti Live Chata s na&scaron;om službom za korisnike, online kupnjom uređaja i nadoplate bonova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-hteronet_supertarife2019.pngČapljinska ''Lasta'' kreće u proizvodnju štrudle od smokvehttp://grude.com/clanak/?i=8898688986Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 14:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom ožujka trebala bi početi i proizvodnja najjačeg Lastina brenda - štrudla od smokve. <p>&nbsp;</p> <p>Raspisan je treći javni poziv za prodaju Laste Čapljina, potvrdila je Behrija Huseinbegović, stečajna upraviteljice toga hercegovačkog poduzeća. Prodaju se nekretnine, &scaron;to uključuje proizvodni pogon, upravnu i prateće zgrade te opremu kompanije. Početna cijena u trećem javnom pozivu je 8,6 milijuna konvertibilnih maraka, a imovina se ne može prodati ispod te cijene, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početna prodajna cijena u prvom javnom pozivu bila je 11,48 ilijuna konvertibilnih maraka, a u drugom javnom pozivu 9,2 milijuna konvertibilnih maraka. Prijave se, po trećem pozivu, dostavljaju do utorka, 5. ožujka a usmeno javno nadmetanje obavit će se u srijedu, 6. ožujka u 12 sati u prostorijama stečajnog dužnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, proizvodnja u Lasti stala je koncem 2016. godine, dok je obustava proizvodnje obznanjena 26. siječnja 2017. nakon čega je oko 150 radnika upućeno doma. Stečajni postupak na Osnovnom sudu u Mostaru pokrenut je u svibnju 2018. godine, a za stečajnu upraviteljicu imenovana je Behrija Huseinbegović, ekonomistica iz Bugojna, poznata po oživljavanju posrnulih poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je koncem siječnja 2017. godine, kada su zabrinuti radnici pogleda uprtih u zemlju kretali kućama razmi&scaron;ljajući gdje i kako dalje, izgledalo nevjerojatno, strojevi su ponovno pokrenuti prije nekoliko mjeseci, točnije u listopadu 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počelo se s proizvodnjom čajnih kolutića, a nastavilo s kokos keksima, krem &scaron;tapićima, a odnedavno je u proizvodnji i popularni keks Linđo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od stečajne upraviteljice Behrije Huseinbegović doznaje se kako bi početkom ožujka trebala početi i proizvodnja najjačeg Lastina brenda - &scaron;trudla od smokve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to Čapljinci, ali i svi Hercegovci priželjkuju svakako je oživljavanje pogona prehrambene industrije, odnosno čapljinskoga sinonima tvornice keksa i vafla.</p> <p>&nbsp;<br />Vezana vijest&gt;&gt;<a title="Lasta Čapljina" href="https://www.grude.com/clanak/?i=88921&amp;raspisan-treci-javni-poziv-za-prodaju-laste" target="_blank">Raspisan treći javni poziv za prodaju ''Laste''</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpgOtvoren javni poziv za besplatne usluge mentoriranja u INTERA TP-uhttp://grude.com/clanak/?i=8897488974Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-mentor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakom poduzeću, bilo da je tek osnovano ili da već ima dugogodišnju tradiciju poslovanja, za uspjeh su često presudni savjeti koje može dobiti od vanjskih stručnjaka.<p><br />Analizirati poslovanje, imati pristup potrebnim znanjima i primijeniti sve relevantne informacije na svakodnevno poslovanje, izazovi su s kojim se lokalna poduzeća nerijetko susreću, a zbog ograničenih kapaciteta nisu u mogućnosti pravilno reagirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ciljem pružanja podr&scaron;ke novoosnovanim i postojećim malim i srednjim poduzećima s područja regije Hercegovina, INTERA Tehnolo&scaron;ki Park, u okviru projekta CODE financiranog iz Interreg IPA CBC Programme HR-BA-ME 2014-2020, otvara prijave za besplatne usluge mentoriranja po JICA metodologiji u trajanju od minimalno 20 sati po poduzeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mentoriranje je sveobuhvatan i relativno dug proces podr&scaron;ke poduzećima koja se nalaze u presudnom trenutku za razvoj ili opstanak. Mentori, koji su prethodno educirani kroz &scaron;estomodularnu obuku koju je INTERA TP organizirao u suradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom, uključena poduzeća će voditi kroz procese analize trenutne situacije, pripremu plana razvoja te pripremu potrebne dokumentacije za različite aktivnosti i pronalaženje poslovnih partnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na javni poziv mogu se prijaviti novoosnovana i postojeća mala i srednja poduzeća koja su u većinskom domaćem privatnom vlasni&scaron;tvu, a registrirana su na području regije Hercegovina. Prema uvjetima poziva, prijavljena poduzeća ne smiju obavljati djelatnost u okviru vojne industrije niti organizirati igre na sreću. Tekst javnog poziva, sa svim detaljima o sadržaju programa i uvjetima prijave, moguće je pronaći <a title="INTERA TP" href="https://www.intera.ba/media/24493/javni-poziv-mentoring-2019_intera_v2.pdf" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Javni poziv je otvoren do 8. ožujka 2019. godine</strong>.</p> <p>Sva zainteresirana poduzeća mogu se prijaviti ispunjavanjem obrasca koji se može preuzeti ovdje ili u prostorijama INTERA Tehnolo&scaron;kog Parka, a poslati na adresu navedenu u javnom pozivu. Nakon zatvaranja prijava, provest će se proces selekcije na osnovu kojeg će se izabrati deset poduzeća koja će sudjelovati u mentorskom programu, a koja će o rezultatima javnog poziva biti obavije&scaron;tena sedam dana nakon zatvaranja istog. Eventualna pitanja svi zainteresirani mogu postaviti na info@intera.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-mentor.jpg