Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Gruđani rade filtre koji će riješiti probleme u tvrtki koja je onečistila rijeku Sprečuhttp://grude.com/clanak/?i=7778377783Grude.com - klik u svijetSat, 08 Dec 2018 13:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-08-filter_nnn_bih_07122018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlasnici Global Ispat Koksne Industrije iz Lukavca - Gikil, koja je ljetos bila u žiži javnosti zbog onečišćenja rijeke Spreče, u cilju nastavka uspješnog poslovanja, ali i očuvanja okoliša, angažirali su, kako doznaje Večernji list, grudsko poduzeće TSP Tehnofilter, tvrtku specijaliziranu za proizvodnju sustava za otprašivanje prostora i filtriranje. <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru s ljudima u ovoj grudskoj tvrtki saznali smo detalje nove poslovne suradnje koja je, na obostrano zadovoljstvo tvrtki, ali i građana Lukavca. Sanirati zagađenja &ndash; Činjenica je da imamo dobre referencije i da ove poslove iz BiH nema tko odraditi. U načelu, jedini smo u BiH koji mogu rije&scaron;iti takve industrijske gigante, metalne tvrtke, cementare, kamenolome i druge...</p> <p>&nbsp;</p> <div><em><strong>Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-08-filter_nnn_bih_07122018.jpgWarren Buffet u 3 riječi objasnio kako uspjeti u biznisu http://grude.com/clanak/?i=7777277772Grude.com - klik u svijetFri, 07 Dec 2018 17:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-07-warren-buffett.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milijarder Warren Buffett u samo tri riječi dao je savjet kako lako možete povećati svoju vrijednost za najmanje 50 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Savjet o tome kako povećati svoju vrijednost u poslovnom svijetu, Buffett je dao Michaelu Hoodu, suosnivaču kanadskog startupa Voiceflow.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, inovacija Voiceflowa korisnicima omogućuje da dizajniraju vje&scaron;tine Alexe, Amazonove virtualne osobne asistentice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hood je kratak video razgovora u automobilu objavio na LinkedInu, a prenijeli su ga brojni svjetski mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hood je upitao Buffetta za jedan savjet koji bi dao ljudima koji su upravo zavr&scaron;ili &scaron;kolu i zakoračili u dvadesete godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Investirajte u sebe&rdquo;, poručio je Buffett tijekom vožnje s Hoodom, dodatno pojasniv&scaron;i kako misli na potrebu razvijanja komunikacijskih vje&scaron;tina jer su one danas u poslovnom svijetu važnije nego ikad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako ne zna&scaron; komunicirati, to je kao da namigne&scaron; djevojci u mraku. Ni&scaron;ta se zapravo ne dogodi. Može&scaron; imati svu pamet svijeta, ali mora&scaron; je biti sposoban prenijeti. A preno&scaron;enje je komunikacija&rdquo;, obrazložio je svoj savjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buffett je vi&scaron;e puta sam javno priznao da je imao problema u komunikaciji, kao i strah od javnog nastupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nisam to mogao. Povraćao sam&rdquo;, naveo je u HBO-ovom dokumentarcu &ldquo;Postati Warren Buffett&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, sve se promijenilo nakon &scaron;to je upisao tečaj javnog govorni&scaron;tva &ldquo;Dale Carnegie&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To mu je promijenilo život pa u svom uredu, umjesto fakultetske i srednjo&scaron;kolske diplome, Buffett drži samo diplomu spomenutog tečaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, trenutno je Buffett (88) treći na listi najbogatijih ljudi svijeta, a Forbes procjenjuje njegovo bogatstvo na 84 milijarde dolara.</p> <p><br /><br />Grude.com/<strong>Manager.ba</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-07-warren-buffett.jpgGruđanin Josip Mikulić: Uspjeli smo stvoriti odličnu ponudu na Adventu u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=7776577765Grude.com - klik u svijetFri, 07 Dec 2018 13:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-07-josip-mikulic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Adventski ugođaj vlada diljem BiH i susjedne Hrvatske. Božićni gradovi ponudili su građanima raznovrsnu ponudu, a ovog, prvog vikenda od otvaranja, očekuju se tisuće ljudi iz čitave BiH u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>No, mnogi će pohrliti i u Zagreb te Split, velike hrvatske gradove koji prave advent za pamćenje, ali i u Makarsku koja je naveliko obogatila svoju ponudu, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Hercegovci hrle i u malo mjesta&scaron;ce u Dalmatinskoj zagori koje im je udaljeno tek 100-tinjak kilometara. To bajkovito mjesto je Dolac Gornji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zimski grad u Mostaru</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo redom, i to s Mostarom zbog kojeg mnogi studenti ovih dana i vikendom ostaju u gradu. - Ovaj vikend neću ići kući. Dolaze mi roditelji i zajedno ćemo proći Zimskim gradom. Ponuda je raznovrsna i ovo upravo treba ljudima u božićnom vremenu - govori za Večernji list studentica iz Livna koju smo susreli u &ldquo;Wintervilleu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stignem obaviti i sve fakultetske obveze. Na fakultetu sam izjutra, a vi&scaron;e sam noćni tip za učenje pa nakon boravka u Zimskom gradu idem učiti - govori nam studentica. Osiguran je svakodnevni program, a sve kako bi se oni koji u adventskom vremenu dolaze u Mostar osjećali ugodno. Najpopularnija vikend-destinacija zasigurno će biti Zagreb koji već nekoliko godina zaredom organizira najbolji advent u Europi. Slobodnih mjesta u hotelima odavno već nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj vikend sve je rezervirano. Oni koji idu, priznaju nam da će sigurno posjetiti destinacije u kojima je već prepoznatljiv hercegovački &scaron;tih, a jedna od prepoznatljivosti je, svakako i &ldquo;Porker house&rdquo; čiji je vlasnik Josip Mikulić iz Gruda. Njegove burgere su gastro kritičari već ocijenili kao jedne od najboljih na adventu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svakako smo očekivali da će burgeri biti dobro prihvaćeni i njih smo priredili odmah uz standardnu ponudu adventskih kobasica. Ljudi vole svake godine isprobati novitete, a mi smo im to i ponudili. Umjesto klasičnih burgera s mesom, unutar ovog koncepta stavili smo krumpirovo pecivo s mesarskim kobasicama koje dolaze iz Istre i s raznim umacima i prilozima. Pritom smo nai&scaron;li na odu&scaron;evljenje svih koji su ih probali. Cijeli koncept je osmislio Ivan Zidar čije ime svi dobro znamo jer je on dvostruki pobjednik Zagreb Burger Festivala - govori nam Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to mu je tek 27 godina, veliko radno iskustvo stekao je u Italiji. Pitamo ga u čemu je tajna uspjeha Hercegovaca s obzirom na to da, u kojoj se god bran&scaron;i nađu, osvoje javnost, ali i struku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odlična ponuda</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odrasli smo na kamenu, morali smo biti uporniji i ambiciozniji i uvijek smo se morali boriti. Ovo je bilo te&scaron;ko organizirati jer se prvi put bavim ovakvim načinom ugostiteljstva. Bilo je prepreka, međutim, nijednom nisam htio odustati. Želio sam stvoriti odličnu ponudu s hranom i pićem i po ljudima koji su ku&scaron;ali na&scaron;e proizvode vidim da smo uspjeli - zaključuje Mikulić čiji se &ldquo;Porker House&rdquo; nalazi u samom srcu Petrićeve ulice, u blizini Cvjetnog trga. Nakon zagrebačkog, popularan je i advent u Splitu, a s obzirom na to da je blizu BiH, oni kojima je draži miris mora od gradske vreve, ovog vikenda će krenuti u &ldquo;najluđi grad na svitu&rdquo;. Vrijedi istaknuti i Makarsku koja je, osim ljeti, za Hercegovce i Bosance postala popularna i zimi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj, ostavili smo najčarobniju bajku u Dalmatinskoj zagori, a radi se o Docu Gornjem gdje je Božićno selo dužine čak 24 kilometra obasjano s milijun lampica,. U njemu možete naći sve - od adventskih kućica do tradicionalnih životinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici su supružnici Lučić koji su posljednjih 10 mjeseci stvarali bajkovito blagdansko selo. kako računaju i na goste iz Hercegovine od čije su granice udaljeni tek 50-ak kilometara, potvrđuje i činjenica da su organizirali nagradne igre i dijelili ulaznice. Božićna bajka traje, a njezin sjaj uistinu je impresivan i u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Adventska ponuda je bogata, a va&scaron;e je samo da - odaberete. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-07-josip-mikulic.jpegVolkswagen prelazi na proizvodnju električnih automobilahttp://grude.com/clanak/?i=7775277752Grude.com - klik u svijetThu, 06 Dec 2018 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-volkswagen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka kompanija Volkswagen proizvest će 2026. godine posljednju generaciju vozila VW brenda s motorom na pogon s unutrašnjim sagorijevanjem, izjavio je glavni strateg WV-a Michael Jost.<p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornik VW-a je kasnije potvrdio kako to znači da će se VW, najprodavaniji brend putničkog automobila u Europi i Kini, ubuduće fokusirati na proizvodnju električnih automobila, javlja Reuters, prenose agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jost je istakao da će VW nastaviti s prilagođavanjem svojih benzinskih i dizelskih motora kako bi ispunjavali ekolo&scaron;ke standarde tokom radnog vijeka tih vozila, te da je njemačka kompanija sada posvećena radikalnim potezima na zaustavljanju globalnog zatopljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volkswagen je izradio strategiju zaokreta poslovanja ka električnim automobilima nakon skandala iz 2015. s manipulacijama emisijama &scaron;tetnih plinova. Zbog tog skandala kompanija je morala platiti vi&scaron;e od 27 milijardi eura na ime kazni zbog prikrivanja prekomjernog zagađenja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-volkswagen.jpgPotonule burze: Događa se stvar koja je uvijek najavila recesijuhttp://grude.com/clanak/?i=7773977739Grude.com - klik u svijetWed, 05 Dec 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-burza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za S&P 500 indeks to je najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, čime je izgubio sav dobitak od ponedjeljka i dio dobitaka od prethodnoga tjedna.<p>&nbsp;</p> <p>Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica potonule vi&scaron;e od 3 posto, &scaron;to je njihov najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, a posljedica je spla&scaron;njavanja euforije u vezi carinskog primirja između Kine i SAD-a i zabrinjavajućih signala s trži&scaron;ta obveznica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dow Jones skliznuo je 799 bodova ili 3,10 posto, na 25.027 bodova, dok je S&amp;P 500 potonuo 3,24 posto, na 2.700 bodova, a Nasdaq indeks 3,80 posto, na 7.158 bodova, prenosi <strong>poslovni.hr</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za S&amp;P 500 indeks to je najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, čime je izgubio sav dobitak od ponedjeljka i dio dobitaka od prethodnoga tjedna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak su, naime, cijene dionica snažno porasle zahvaljujući dogovoru između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, već u utorak entuzijazam je splasnuo jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti rije&scaron;ena u tih 90 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim vi&scaron;e &scaron;to niti jedan od dogovora za koje Washington kaže da su postignuti, uključujući smanjenje carina na uvoz američkih automobila u Kinu sa 40 posto, nije na 'papiru'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Rasprodaja dionica posljedica je pažljivije analize razgovora o carinama i zaključka da ni&scaron;ta nije rije&scaron;eno. Preostaje jo&scaron; puno posla, pa je splasnula euforija od prethodnoga dana kada je trži&scaron;te poraslo na temelju naslova, a ne sadržaja&rdquo;, kaže Delores Rubin iz fonda Deutsche Bank Wealth Management.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 10 od 11 najvažnijih sektora S&amp;P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a među najvećim je gubitnicima, s padom od 4,4 posto, bio industrijski sektor, koji je vrlo osjetljiv na trgovinska pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za 4,4 posto pao je i S&amp;P indeks financijskog sektora, koji je vrlo osjetljiv na kretanja u gospodarstvu i na trži&scaron;tu obveznica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lo&scaron;i signali s trži&scaron;ta obveznica</strong></p> <p>Ulagače je, naime, zabrinuo pad prinosa na američke državne obveznice, pri čemu je prinos na 10-godi&scaron;nje obveznice zaronio na 2,94 posto, najnižu razinu od polovice rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga se razlika između prinosa na 10-godi&scaron;nje i dvogodi&scaron;nje obveznice smanjila na najnižu razinu u vi&scaron;e od 10 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ta se razlika pažljivo prati na trži&scaron;tu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na dvogodi&scaron;nje nego na 10-godi&scaron;nje obveznice, uvijek u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio krivulje već je u inverziji, pa su tako već drugi dan zaredom prinosi na dvogodi&scaron;nje i trogodi&scaron;nje obveznice veći nego na petogodi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na trži&scaron;tu se pojavljuju strahovanja od inverzije krivulje prinosa i znači li to da gospodarstvu prijeti recesija&rdquo;, kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A prinosi na obveznice pod pritiskom su od pro&scaron;loga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke sredi&scaron;nje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti priti&scaron;ću gospodarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je to pozitivno za trži&scaron;te dionica, pro&scaron;loga je tjedna S&amp;P 500 indeks skočio 4,8 posto, &scaron;to je bio njegov najveći tjedni dobitak u posljednjih sedam godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, analitičari očekuju da će Fed u prosincu jo&scaron; jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, smatraju i da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, &scaron;to bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci o&scaron;tro pale, &scaron;to bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, analitičare je jučer pokolebao John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazav&scaron;i da bi trebalo očekivati povećanje kamata sredi&scaron;nje banke jo&scaron; otprilike godinu dana i pažljivo pratiti rizike na koje ukazuju financijska trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo pokazuje da možda Fed ubuduće i neće biti toliko popustljiv koliko su neki pomislili&rdquo;, kaže Joseph LaVorgna, ekonomist u tvrtki Natixis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,56 posto, na 7.022 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,14 posto, na 11.335 bodova, a pari&scaron;ki CAC 0,82 posto, na 5.012 bodova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-burza.jpgUz Mepas Mall & HT ERONET Family Weekend: Promovirana !hej Slagalicahttp://grude.com/clanak/?i=7771977719Grude.com - klik u svijetTue, 04 Dec 2018 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-04-47343311_2276762685690278_8426614822732300288_o.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priređena je i Obiteljska olimpijada, a najmlađi su, između ostaloga, mogli uživati i u lutkarskoj predstavi – Oholica.<p>&nbsp;</p> <p>U Mepas Mallu je održan Mepas Mall &amp; HT ERONET Family Weekend. Tom prigodom predstavljena je i promovirana prepaid usluga HT ERONET-a !hej Slagalica, u posebno uređenom !hej kutku na prvome katu Mepas Malla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Family Weekend okupio je mno&scaron;tvo posjetitelja koji su se, uz bogat i &scaron;arolik program, posebno zadržavali u !hej kutku gdje su podijeljeni !hej promo start paketi, baloni i reklamni materijal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Reakcije posjetitelja su odlične; ponuda !hej Slagalice iznimno zanimljiva, s obzirom na to da se, po želji, kombiniraju minute, poruke i megabajti&ldquo;, kazala je Silvija Milićević, voditeljica Grupe za trade i prodajne promocije HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Mepasu je, uz to, priređena i Tvornica smijeha uz iluzionista, a mali&scaron;ani su se zabavili uz izradu balona i oslikavanje lica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za cijelu obitelj tu je bila i Jumping Clay mala tvornica ukrasa, u kojoj je nastalo mno&scaron;tvo prekrasnih blagdanskih, glinenih ukrasa, a svi su mogli oku&scaron;ati sreću i u zanimljivoj balonskoj igri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priređena je i Obiteljska olimpijada, a najmlađi su, između ostaloga, mogli uživati i u lutkarskoj predstavi &ndash; Oholica.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-04-47343311_2276762685690278_8426614822732300288_o.jpgAPSURD Zrakoplovi iz Sarajeva, umjesto u Zračnu luku Mostar, slijeću u Beogradhttp://grude.com/clanak/?i=7771777717Grude.com - klik u svijetTue, 04 Dec 2018 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-29-mostar_airport.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednja dva dana sarajevska zračna luka je zatvorena za promet zbog magle. U uređenoj državi u kojoj postoji sustav djelovanja normalno bi bilo da se kao alternativna zračna luka koristi ona u Mostaru. Ali to nije tako. <p>&nbsp;</p> <p>Stotine letova su odgođene ili se kao alternativna zračna luka koristi ona u Beogradu, čak i Beču. Kako su rekli za Večernji list jučer u Zračnoj luci Mostar, samo su zrakoplovi Croatia Airlinesa, umjesto u Sarajevo, sletjeli u Mostar.<br />- Mi smo te zrakoplove primili bez problema, a putnici su nastavili drugim prijevoznim sredstvima put prema Sarajevu. I drugi zrakoplovi mogli su koristiti ovu opciju, ali je odluka isključivo na avioprijevoznicima hoće li se odlučiti za Mostar kao alternaciju ili će koristiti neku drugu zračnu luku - rekli su nam jučer na&scaron;i sugovornici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelatnici Zračne luke Mostar zato su jučer slali informacije avioprijevoznicima kako u ovakvim slučajevima mogu koristiti Zračnu luku Mostar te kako ona može biti alternacija Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U ovih nekoliko dana mogli smo imati vi&scaron;e od 10.000 putnika, ali prilika nije iskori&scaron;tena. U trenucima kada bilježimo pad prometa to bi nam jako pomoglo. Zato se nadamo kako će do kraja godine biti organizirano nekoliko sastanaka na kojima će se razgovarati o ovoj temi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar može biti alternativa Zračnoj luci Sarajevo, samo o tome treba obavijestiti ljude u Sarajevu, avioprijevoznike i sve ostale koji su dio ovoga sustava - obja&scaron;njavaju na&scaron;i sugovornici. Dodaju kako Zračna luka Mostar treba dobiti jo&scaron; dio opreme kako bi u cijelosti imala opremu za zimski rad, ali kako i trenutačno kapaciteti mogu biti dovoljni da se preuzme dio prometa iz Sarajeva. Dio problema u ovoj priči jest i činjenica da Zračna luka Mostar ima određene specifičnosti koje piloti moraju znati prilikom slijetanja, tako da avioprijevoznici uglavnom ne dopu&scaron;taju pilotima slijetanja u Mostar ako ih prije nisu uvježbali na simulatoru. Ipak, i ovaj problem ne bi predstavljao zapreku ako bi se ozbiljno u&scaron;lo u proces da se Zračna luka Mostar službeno proglasi alternativom za Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da Sarajevo minimalno 15-ak dana u godini ima problema s maglom i zbog toga odgađa veliki broj letova, Mostar bi na ovaj način mogao dobiti i oko 20.000 putnika na godi&scaron;njoj razini, &scaron;to nije mali broj za ovu zračnu luku. Samo je pitanje kada će se ozbiljno pristupiti ovome procesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na stanje u Zračnoj luci Mostar i da joj prijeti kolaps ako stvari ne krenu nabolje, bilo bi dobro da se u spomenuti proces krene u &scaron;to kraćem roku, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-29-mostar_airport.jpgBrza pošta. Prati me! Skeniraj i prati svoju pošiljku Brze poštehttp://grude.com/clanak/?i=7769977699Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-hpmostar__prati_me.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nastojanja Hrvatske pošte Mostar da udovolji potrebama svojih korisnika su beskonačna. <p>&nbsp;</p> <p>Primjenom suvremenih tehnologija praćenje po&scaron;iljaka Brze po&scaron;te postalo je jo&scaron; jednostavnije. Želite li saznati gdje se nalazi va&scaron;a po&scaron;iljka u bilo kojem trenutku dovoljno je skenirati QR kod.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nazovite 1323 za preuzimanje i pratite po&scaron;iljku QR kodom</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskustvo, kvalitetna infrastruktura, razgranata distribucijska mreža te praćenje najnovijih trendova garancija su da Brza po&scaron;ta Hrvatske po&scaron;te Mostar može odgovoriti svim zahtjevima trži&scaron;ta kada je u pitanju dostava po&scaron;iljaka.Osim predaje u po&scaron;tanskim uredima, pozivom na broj 1323 po&scaron;iljatelji mogu dogovoriti preuzimanje po&scaron;iljaka na njihovoj adresi u dogovoreno vrijeme. Po&scaron;iljatelji prilikom predaje po&scaron;iljaka Brze po&scaron;te dobivaju potvrdu o slanju na kojoj se nalazi jedinstveni kod za praćenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon skeniranja QR koda smart mobilnim uređajem po&scaron;iljatelju je omogućeno da u svakom trenutku provjeri status svoje po&scaron;iljke Brze po&scaron;te. Hrvatska po&scaron;ta Mostar uvođenjem ove tehnologije pokazuje da prati trendove, te ih implementira u svoj sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brza po&scaron;ta 1323 uvijek na vrijeme, a nekada i ranije.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hrvatska po&scaron;ta Mostar!</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-hpmostar__prati_me.jpgGodišnje se popije 1,6 milijardi Franck napitakahttp://grude.com/clanak/?i=7769377693Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-13-franck_kava.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako će u narednim godinama izgledati tržište pića i napitaka analizirali su vodeći hrvatski distributeri i proizvođači na četvrtoj godišnjoj konferenciji HORECA Grupe u Zadru. Među zaključcima konferencije ističe se optimizam sudionika, uz umjerena očekivanja pozitivnih utjecaja Vladine porezne reforme na sektor te rastući problem s nedostatkom kvalitetne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu.<p>&nbsp;</p> <p>U prvom panelu, koji je nosio naziv <em>Topli napici: novi trendovi na distribucijskom trži&scaron;tu kave</em>, postignut je zaključak kako je kvalitetan proizvod ključ uspjeha na trži&scaron;tu kave, a njegova kvaliteta ovisi i o stručnosti barista koji ga priprema, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kada govorimo o očekivanjima potro&scaron;ača, kvaliteta jednostavno nema alternative i to nam ide u prilog jer ulažemo značajna sredstva u kvalitetu konačnog napitka koji se servira gostu u objektu. To potvrđuje i brojka od 1,6 milijardi Franck napitaka koji se u regiji popiju na godi&scaron;njoj razini. Uz kvalitetu, okosnica na&scaron;e poslovne strategije su inovacije, a na&scaron; razvoj priprema novitete s kojima ćemo se prvi predstaviti trži&scaron;tu u idućoj godini&ldquo;, rekao je <strong>Ivan Artuković</strong> ispred Franck grupe. Sudionike konferencije upoznao je s brojnim zanimljivim podacima, pa je tako otkrio da Dalmatinci preferiraju espresso, dok su Slavoncima draži proizvodi na bazi instant capuccina.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p><strong>Hrvoje Stakor</strong>, direktor odjela za prodaju za poslovnu jedinicu Coca-Cole HBC Adria, naglasio je važnost sinergije kvalitetnog marketinga i dobrog proizvoda na trži&scaron;tu, ponudiv&scaron;i kao primjer robnu marku Romerquelle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Generalni direktor strate&scaron;kog područja kave Atlantic Grupe <strong>Andrej Bele</strong> govorio je o promjeni potro&scaron;ačkih trendova: &bdquo;Prije četiri ili pet godina naglasak je bio na instant proizvodima, a danas najveći rast bilježe kapsule za pripravu kave. 'To go' konzumacija je također u porastu, a posljedica je ubrzanog načina života, to vi&scaron;e nije trend nego normalan način konzumacije kave.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Problemi stručnih kadrova u turizmu</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Na panelu pod nazivom "<em>Turizam: izazovi trži&scaron;ta koje se suočava s manjkom radnika i visokim porezima"</em> sudionicima se obratio državni tajnik Ministarstva turizma <strong>Tonči Glavina</strong>: &bdquo;Čovjek je ključ uspjeha u turizmu. Strukovna zanimanja su unosna i treba stvoriti uvjete da se mladi opredijele za takve karijere bez zadr&scaron;ke. Pogre&scaron;na je percepcija da svi moraju zavr&scaron;iti fakultet kako bi bili uspje&scaron;ni, jer danas jedan dobar kuhar zarađuje značajno vi&scaron;e od prosječnog menadžera.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave Badela 1862 <strong>Darko Knez</strong> osvrnuo se na potrebu razvoja vrhunskih i autentičnih hrvatskih proizvoda koji će biti prepoznatljivi diljem svijeta, napomenuv&scaron;i kako su pića iz asortimana njegove tvrtke jo&scaron; u 19. stoljeću bila prisutna u europskim prijestolnicama i na dvorovima. &bdquo;Hrvatska zaslužuje imati barem jedno vrhunsko piće koje će je predstavljati u svijetu, kao &scaron;to Italija ima lemoncello a Grčka metaxu. Smatram kako bi tu ulogu mogao preuzeti pelinkovac.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Uprave lo&scaron;injske Grupe Jadranka <strong>Goran Filipović</strong> naglasio je kako se njegova kompanija protiv problema odljeva stručnih kadrova bori milijunskim ulaganjima u edukaciju zaposlenika, ali i pobolj&scaron;anjem njihovih radnih i životnih uvjeta. Istaknuo je primjer hotela za zaposlenike na razini četiri zvjezdice koji Jadranka uskoro otvara u Velom Lo&scaron;inju kao pozitivan primjer poslodavcima u industriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="https://novac.jutarnji.hr" target="_blank">Novac.hr</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-13-franck_kava.jpegProfesorica iz Čapljine nije mogla naći posao u struci... sada zapošljava 24 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=7769277692Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-krompir.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pomiriši krušku, zar nema nevjerojatan miris?! Imam i dunje, stare su mi već uvenule, a pogledaj hokaido tikvu to sam uzela za juhu”, pokazuje nam Ivana sadržaj jedne od dviju vrećica voća i povrća koje joj je upravo donio dostavljač “Domaće eko povrće i voće - Jasmina”, a koje je naručila samo pola sata ranije. <p>&nbsp;</p> <p>Ivana je samo jedna od mnogih zaposlenih žena kojima je dostava proizvoda na adresu umnogome olak&scaron;ala život i u&scaron;tedjela vrijeme. Kaže nam da proizvode naručuje dulje vrijeme i da su uvijek savr&scaron;eni, a uz to i domaći, proizvedeni na ekolo&scaron;ki način. Naručivanje voća, povrća, ali i drugih domaćih prehrambenih artikala, sve je popularnije na ovim prostorima. I dok neki stidljivo promatraju ponudu na raznim dru&scaron;tvenim mrežama, drugi su već pravi znalci u prepoznavanju kvalitetnih proizvoda u &scaron;arolikoj ponudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ideja mlade profesorice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza imena &ldquo;Domaće eko povrće i voće Jasmina&rdquo; stoji Jasmina &Scaron;o&scaron;e Ću&scaron;ić iz Vi&scaron;ića kod Čapljine. Diplomirana je profesorica engleskog jezika i književnosti, a njezina priča uistinu je zanimljiva. &ldquo;Po struci sam profesorica engleskog jezika i književnosti, ali sam nakon diplomiranja, kao i većina mojih kolega, radila poslove koji nisu bili vezani za struku, tako da sam se u određenom trenutku odlučila oku&scaron;ati u privatnom poslu i da iskoristim ono &scaron;to imam. A u tom trenutku imala sam ljubav prema poljoprivredi i zemlji koju mogu raditi te smo tako smo krenuli&rdquo;, kazala nam je Jasmina i dodala kako je od samog početka imala podr&scaron;ku muža i uže obitelji. S vremenom je pro&scaron;irivala svoje mogućnosti i razmi&scaron;ljala kako unaprijediti posao i proizvodnju povrća i voća dovesti do maksimuma kvalitete. Danas za tvrtku &ldquo;Eko Jasmina&rdquo; radi 24 ljudi i obrađuju oko 120 duluma zemlje. &ldquo;Tu računam i voćnjak od 60 duluma koji smo zasadili pro&scaron;le i ove godine&rdquo;, priča Jasmina i dodaje kako u ponudi imaju sve sezonsko povrće i voće koje uspiju sami uzgojiti. A da se njezin trud isplati potvrđuje vi&scaron;e od 10.000 pratitelja na Facebook stranicama od kojih je sve krenulo. &ldquo;Imamo jako puno stalnih kupaca i svakodnevno upoznajemo nove ljude koji dolaze kupiti povrće i voće. U većini slučajeva dolaze po preporuci jer su zadovoljni kupci ipak najbolja reklama&rdquo;, kaže i dodaje da su po pitanju kupnje jako fleksibilni. &ldquo;Kupci mogu uzeti &scaron;to žele i koliko god žele, nisu uvjetovani količinom, a minimalna narudžba za dostavu na kućnu adresu iznosi 15 KM. Od narudžbe do dostave prođe od 15 minuta do sat vremena, ovisno o položaju kupaca u gradu i količini posla koji imamo u tom trenutku&rdquo;, obja&scaron;njava Jasmina kako funkcionira kupnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Interes sve veći</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika ponuda i potražnja dovela je i do otvaranja radnje u Mostaru gdje kupci na licu mjesta mogu pogledati i kupiti proizvode, a &scaron;to se tiče dostave, za sada je ona moguća isključivo u Mostaru, a za daljnje planove i dostavu u drugim gradovima Jasmina kaže da planovi postoje, ali da će o njima kad za to dođe vrijeme. &ldquo;Zaista se kvaliteta, u koju ulažemo od početka, isplatila, ljudi su to prepoznali i nemamo nikakvih problema s prodajom proizvoda&rdquo;, kazala nam je za kraj razgovora Jasmina. A da internet prodaja hrane i dostava na kućnu adresu u Hercegovini ima budućnost, pokazuje sve veća ponuda iste na dru&scaron;tvenim mrežama. Jasmina je vjerojatno pionir na ovim prostorima kad je riječ o ovoj vrsti prodaje, ali preko Facebooka Hercegovci sve če&scaron;će nude vlastite proizvode koje dostavljaju kupcima. Isti se rasprodaju za nekoliko sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/sve-je-krenulo-od-profesorice-koja-nije-mogla-pronaci-posao-a-sada-za-nju-radi-24-ljudi-1286394" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-krompir.jpegHrvati sve više očekuju povišicu i sve se manje boje za svoje radno mjestohttp://grude.com/clanak/?i=7768877688Grude.com - klik u svijetSun, 02 Dec 2018 21:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-20-200_kuna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povišicu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.<p>&nbsp;</p> <p>U novom istraživanju stanja hrvatskog trži&scaron;ta rada koje je proveo portal MojPosao, ukazuje na oporavak trži&scaron;ta rada te da sve vi&scaron;e ljudi očekuje povi&scaron;icu i sve se manje njih boji za svoje radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja godine 29% zaposlenih ispitanika očekuje povi&scaron;icu, u odnosu na 22% ispitanika 2017. godine, 20% ispitanika 2016. godine, odnosno 12% ispitanika 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povi&scaron;icu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povi&scaron;icu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od polovice ispitanika (74%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. 16% ispitanika posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Predthodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla, tako je 2015. godine posao planiralo promijeniti 39% ispitanika, 2016. 34% ispitanika te 2017. 61% ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zaposleni u Hrvatskoj se sve manje boje za svoje radno mjesto</strong></p> <p>Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, 70% ispitanika se ne boji dok 12% njih nije o tome razmi&scaron;ljalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojala se za svoje radno mjesto 2015. godine, međutim taj udio se kroz godine drastično smanjuje (32% u 2016. te 26% u 2017. godini).<br />Sve manje Hrvata želi biti 'sam svoj &scaron;ef'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najvi&scaron;e ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (32%), slično kao i u pro&scaron;logodi&scaron;njem istraživanju. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, &scaron;to je manje nego pro&scaron;le godine kada je to izjavilo 26% ispitanika. Čak 15% ispitanika radilo bi za državu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 18%, odnosno 27% ispitanika, dok je 10% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veza se vi&scaron;e ne smatra najvažnijim faktorom za dobivanje posla</strong></p> <p>Znanja i vje&scaron;tine su najvažniji faktor za dobivanje posla smatra 61% zaposlenih ispitanika kao i 62% nezaposlenih ispitanika te 64% onih koji se jo&scaron; &scaron;koluju. Iskustvo je drugi po važnosti faktor za dobivanje posla, smatra 58% zaposlenih ispitanika, 67% nezaposlenih i 57% ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veza se nalazi na trećem mjestu i da je potrebna za dobivanje posla smatra 29% zaposlenih, 38% nezaposlenih i 30% ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju. Velik je to pomak u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla (51% zaposlenih, 64% nezaposlenih, 48% onih koji se jo&scaron; &scaron;koluju).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici koj se jo&scaron; &scaron;koluju u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla potrebno formalno obrazovanje (46%), dok isto smatra petina nezaposlenih (19%) i 16% zaposlenih ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je potrebno imati malo sreće da se dobije posao misli čak 41% nezaposlenih ispitanika, četvrtina zaposlenih i 28% ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trećina nezaposlenih ispitanika (35%) je bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 21% nije prona&scaron;lo posao nakon zavr&scaron;etka &scaron;kolovanja. Bolju priliku odlučilo je potražiti 13% ispitanika i sami su dali otkaz, dok je 9% njih izgubilo posao uslijed gospodarske krize. Samo 6% ispitanika dobilo je otkaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polovica nezaposlenih ispitanika (50%) nezaposleni su kraće od tri mjeseca dok je petina ispitanika nezaposlena od tri mjeseca pa do godine dana. Gotovo petina ispitanika (17%) nezaposlena je između jedne i tri godine, dok je 12% ispitanika nezaposleno duže od tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za 66% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 64% ispitanika je navelo radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina nezaposlenih ispitanika (61%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Četvrtina (27%) traži posao isključivo u struci, dok ih 11% traži posao isključivo izvan struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo polovica ispitanika (44%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 15% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Trećina ispitanika (30%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svega 1% ispitanika posao čeka već za vrijeme &scaron;kolovanja</strong></p> <p>Najvi&scaron;e ispitanika koji se &scaron;koluju (44%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26% da će posao pronaći u od mjesec dana od zavr&scaron;etka &scaron;kolovanja. Da će posao tražiti vi&scaron;e od godine dana smatra 8% ispitanika. Vrlo mali dio ispitanika, njih 1%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (54%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po zavr&scaron;etku &scaron;kolovanja, dok ih 28% smatra kako posao treba tražiti jo&scaron; za vrijeme &scaron;kolovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se jo&scaron; &scaron;koluju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 13% ispitanika. Za 18% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (19%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvije trećine ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju (69%) ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Petina ispitanika (22%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 9% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtini ispitanika (26%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (58%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 14% ispitanika kaže da im je 'svejedno'. Manji je broj onih ispitanika (2%) kojima karijera nije važna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-20-200_kuna.jpgVenezuela pr:ed propašću: Plaća dovoljna za 3 kg mesa, otišlo 2 milijuna ljudihttp://grude.com/clanak/?i=7765877658Grude.com - klik u svijetSat, 01 Dec 2018 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-01-venezuela-protst-1400x788.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro donio je odluku o povećanju minimalne plaće za 150 posto, što je šesto njihovo podizanje u ovoj godini, u sklopu gospodarske reforme kojom se nije uspio zauzdati vrtoglavi skok inflacije. <p>&nbsp;</p> <p>Minimalna je plaća tako povećana tri mjeseca nakon podizanja za 3.400 posto i devalvacije domaće valute bolivara, odnosno uvođenja nove valute kojom je uklonjeno pet nula s prija&scaron;njih novčanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnovijim skokom mjesečna je minimalna plaća uvećana s 1.800 na 4.500 bolivara, &scaron;to je 50-ak američkih dolara prema službenom tečaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom je zbog inflacije &ndash; koja je eksplodirala na 1.350.000 posto u ovoj godini, prema izračunu u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) &ndash; taj iznos jedva dostatan za kupnju tri kilograma mesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maduro povećanje minimalne plaće naziva prvom korekcijom u gospodarskom planu koji je na snazi od kraja kolovoza, a uključivao je devalvaciju bolivara za vi&scaron;e od 96 posto i povećanje poreza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među planiranim je mjerama i podizanje trenutno niskih cijena benzina, koje bi tek trebalo stupiti na snagu. Maduro kaže da su njegove reforme omogućile "značajno usporavanje inflacije", premda priznaje da ona "ostaje zabrinjavajuća". Venezuelski čelnik nije iznio brojke o indeksu cijena koje nisu objavljivane od 2016. godine. Smatra da je inflacija "osjetno ispod MMF-ovih projekcija", a prema kojima bi hiperinflacija u 2019. godini trebala dosegnuti 10 milijuna posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Južnoamerička zemlja u gospodarskoj je krizi od 2014. godine, kada je o&scaron;tar pad cijena nafte izazvao krizu koja je pokrenula egzodus približno dva milijuna ljudi, podsjeća AFP.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-01-venezuela-protst-1400x788.jpgBožićno-novogodišnje izdanje maraka HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7765377653Grude.com - klik u svijetFri, 30 Nov 2018 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-30-hpmostar-bozicinova2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rođenje Isusa Krista i slavljenje Božića u hrvatskom narodu budi posebne osjećaje..<p>&nbsp;</p> <p>Motiv izdanja po&scaron;tanskih maraka Hrvatske po&scaron;te (HP) Mostar &bdquo;Božić 2018. i Nova godina&ldquo; prikazuje notni zapis jedne od najstarijih hrvatskih božićnih pjesama &bdquo;Narodi nam se Kralj nebeski&ldquo; i vizualno slijedi njezin tekst. U jedanaest kitica opjevano je cijelo božićno razdoblje, a najče&scaron;će se izvode prva i posljednja s pripjevom.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Narodi nam se Kralj nebeski</strong><br /><strong>od Marije, čiste Djevice.</strong><br /><strong>Na tom mladom ljetu veselimo se,</strong><br /><strong>mladoga Kralja mi molimo.</strong><br /><strong>Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje,</strong><br /><strong>na tom mladom ljetu svega obilja!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođenje Isusa Krista i slavljenje Božića u hrvatskom narodu budi posebne osjećaje, a božićne pjesme stvaraju ozračje mira i radosti. Vjernici se u njima prepoznaju, pjesmama izražavaju svoju vjeru i spremnost živjeti prema Isusovim riječima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica maraka, koje se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 1. prosinca 2018., je Kristina Ćavar. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-30-hpmostar-bozicinova2018.jpgFamily Weekend uz HT ERONET u Mepas Mall-uhttp://grude.com/clanak/?i=7765077650Grude.com - klik u svijetFri, 30 Nov 2018 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-30-219c1fa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najljepši dan je zasigurno onaj koji provedemo s obitelji. <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljsko druženje treba njegovati, zato su Mepas Mall i HT ERONET za vas pripremili Family Weekend, najzabavniji obiteljski vikend u godini! Očekuje vas zabava za cijelu obitelj i idealna prigoda za vesela druženja, odličnu zabavu i puno osmijeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak 30.11. od 18 sati, na 1. katu Mepas Malla očekuje vas Tvornica smijeha uz iluzionista, koji će vas odvesti u zabavni, čarobni svijet magije i trikova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tvornici smijeha, uz izvrsnog mađioničara, mali&scaron;ani će se moći zabaviti uz izradu balona i oslikavanje lica zanimljivim motivima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za cijelu obitelj tu je i Jumping Clay mala tvornica ukrasa ,u kojoj nastaju prekrasni blagdanski, glineni ukrasi koji će izmamiti osmijeh na va&scaron;a lica. Svi će imati priliku oku&scaron;ati se u izradi ma&scaron;tovitih blagdanskih ukrasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu 1.12. od 12 sati, na 1. katu centra očekuje vas balonska nagradna igra. Ostvarite kupnju, potražite ljubazne hostese i sudjelujte u simpatičnoj nagradnoj igri u kojoj vas očekuju vrijedne nagrade. Nakon kreativnog i nagradnog dijela, program Family Weekenda se nastavlja uz Obiteljsku olimpijadu, od 18 sati na 1. katu centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljska olimpijada, uz pregr&scaron;t dinamičnih i interaktivnih igara i izazova, idealna je prigoda za obiteljsko druženje i natjecanje. Ovaj događaj probudit će timski duh cijele obitelji. Sudjelujte i otkrijte tko je zapravo olimpijac u va&scaron;oj obitelji, provedite nezaboravne zajedničke trenutke i osvojite vrijedne nagrade. Zabavi tu nije kraj!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 2.12., od 19 sati, moći ćete uživati u lutkarskoj predstavi &ndash; Oholica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo vas na veliko obiteljsko druženje uz najveseliji vikend u godini, a svakako posjetite i na&scaron; - HT Eronet centar u Mepas Mallu i iskoristite neku od odličnih ponuda koje vas očekuju!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-30-219c1fa.jpgZa vrijeme Adventa u Zagrebu, vikendom besplatan javni prevozhttp://grude.com/clanak/?i=7762377623Grude.com - klik u svijetThu, 29 Nov 2018 12:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-29-adventinzagreb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog uobičajeno veće potražnje, posjetitelje će u adventskom razdoblju, svakodnevno sve do ponoći, prevoziti i zagrebačka Stara dama – uspinjača.<p>&nbsp;</p> <p>Grad Zagreb već tri godine zaredom nosi titulu najbolje europske adventske destinacije, a raznolik i bogat program događanja i ove će godine privući Zagrepčane i brojne goste grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se osigurao pravi doživljaj zimske bajke, svakog vikenda tijekom Adventa u Zagrebu, od subote, 1. prosinca pa sve do nedjelje, 6. siječnja 2019. godine, Zagrebački električni tramvaj besplatno će prevoziti putnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni gradski prijevoz tramvajima i autobusima bit će besplatan na području grada Zagreba, odnosno na području I. tarifne zone, u dane vikenda, točnije petkom od 12 sati do nedjelje u ponoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog uobičajeno veće potražnje, posjetitelje će u adventskom razdoblju, svakodnevno sve do ponoći, prevoziti i zagrebačka Stara dama &ndash; uspinjača.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-29-adventinzagreb.jpgMeggle u velikom padu nakon sankcija Kosovahttp://grude.com/clanak/?i=7760877608Grude.com - klik u svijetWed, 28 Nov 2018 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-28-meggle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slučaj kosovskih taksi priča je s političkom pozadinom, koja se lomi preko leđa gospodarstvenika. Sankcija nisu pošteđeni ni domaći proizvođački s područja USŽ.<p>&nbsp;</p> <p>Uz ionako te&scaron;ke uvjete u kojima rade, jer kako tvrde, vlastita država im nerijetko nanosi vi&scaron;e &scaron;tete nego koristi, sada su izloženi blokadama izvoza na Kosovo, iako s pričom koja je u pozadini, nemaju ni&scaron;ta. Apel nadležnim institucijama da &scaron;to skorije postignu dogovor i odblokiraju trži&scaron;te.</p> <p>Na Kosovo ne voze ni kamioni Pivovare Bihać. Godinama je menadžment istraživao ovo trži&scaron;te. Uz nepovratno vrijeme, uložili trud i novac. Posao je konačno krenuo - no nije potrajao.</p> <p>"Oti&scaron;li smo s izvozom od ovog ljeta nekih deset tisuća litara piva, i par puta vi&scaron;e bezalkoholnih proizvoda Lipa, koje proizvodimo, i dosta je to dobro krenulo. Bili smo već na sljedećoj narudžbi upravo u razmatranju da se po&scaron;alje prema dolje kada su uvedene ove takse", istakao je Edin Ibrahimpa&scaron;ić, direktor Pivovare Bihać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među o&scaron;tećenima su brojni proizvođači. "Prije svega to je izvoz mlijeka i na&scaron;a mljekara Meggle ovdje, podacima kojim mi raspolažemo radilo se o godi&scaron;njem izvozu otprilike od oko pet milijuna maraka &scaron;to je vrlo značajno za poslovanje ove tvrtke i upravo zbog toga se mi nadamo da ova situacija neće potrajati jako dugo", kazao je Enes Ružnić, predsjednik Privredne komore USŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>N1 televizija/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-28-meggle.jpgUz tradicionalni poslovni domjenak: HT ERONET nastavlja uspješnu transformaciju tvrtke, uz pozitivan trend poslovanjahttp://grude.com/clanak/?i=7760177601Grude.com - klik u svijetWed, 28 Nov 2018 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-28-fvm185.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Filmom „Sam samcat“ Bobe Jelčića u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače počeo je 12. po redu Mostar film festival. Glavni sponzor i partner ove mostarske filmske priče je HT Eronet.<p><br />Nakon otvaranja MOFF-a, u Ljetnikovcu Radobolja održan je tradicionalni godi&scaron;nji poslovni domjenak HT Eroneta, koji je okupio vi&scaron;e od 500 gostiju, poslovnih partnera i prijatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočnima se, na početku programa, obratio predsjednik Uprave HT Eroneta Vilim Primorac koji je, između ostaloga, istaknuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sretan sam &scaron;to vas večeras ovdje, u prekrasnom ambijentu Ljetnikovca Radobolja, mogu pozdraviti na tradicionalnom poslovnom prijemu HT ERONETA uz koji smo, i ove godine, četvrti put zaredom, vezali Mostar film festival, a &scaron;to je dokaz vi&scaron;e kako, kao dru&scaron;tveno odgovorno poduzeće, znamo prepoznati sve ono usmjereno obogaćivanju na&scaron;e zajednice i kulturnog života uopće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polako se približavamo kraju jo&scaron; jedne godine. Tako i one poslovne. Sa zadovoljstvom mogu kazati kako HT ERONET nastavlja pozitivan trend poslovanja, uz vrlo uspje&scaron;nu transformaciju i modernizaciju tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;e poslovno djelovanje, u značajnoj mjeri, rezultat je uloženog visokog znanja, kompetencija i bogatog iskustva te predanog rada zaposlenika, na &scaron;to smo posebno ponosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; moto - Digitalna kompanija za digitalno doba&ldquo;, jasno kaže da će HT Eronet ubuduće biti jedan od glavnih aktera i pokretača digitalnih promjena ubrzanog razvoja cijele regije. S tim u vezi osvrnuo bih se na početak rada 4G mreže i naglasio da su, s na&scaron;e strane, svi tehnički i drugi preduvjeti ispunjeni, čekamo licenciju za komercijalni rad. To znači - HT Eronet će, u vrlo kratkom razdoblju, svojim korisnicima ponuditi nove usluge temeljene na 4G mreži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U godini koja polako ostaje za nama, HT ERONET jo&scaron; jednom je pokazao svoju dru&scaron;tvenu osjetljivost i odgovornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio bih suradnju sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru gdje, sinergijom znanja, kompetencija, izvrsnosti, možemo napraviti nove iskorake i dati obol zajedničkoj digitalnoj budućnosti. Hvala i svim na&scaron;im partnerima, vama gospodo, &scaron;to ste nas prepoznali i poklonili svoje povjerenje.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom večeri prezentirani su najznačajniji projekti i aktivnosti HT Eroneta kroz proteklih godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanosti je nazočio i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, kao i brojni predstavnici izvr&scaron;ne, zakonodavne i sudske vlasti s državne i federalne razine, županijski, općinski i gradski čelnici, predstavnici Sveučili&scaron;ta u Mostaru, kulturnih institucija, medija&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom programu nastupile su Mostarske mažoretkinje s efektnom svjetlosnom točkom, Mate Miličević na gitari te tambura&scaron;ki sastav &bdquo;Gazde&ldquo; kao posebni gosti večeri.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-28-fvm185.jpgCijene nafte prošloga tjedna potonule više od 10 postohttp://grude.com/clanak/?i=7755477554Grude.com - klik u svijetMon, 26 Nov 2018 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-24-nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, sedmoga zaredom, i to za više od 10 posto, što je njihov najveći tjedni gubitak od početka 2016. godine, a posljedica je strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva.<p><br />Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;loga tjedna potonula 11,3 posto, na 58,80 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 10,8 posto, na 50,42 dolara, najnižu razinu od listopada pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijene prvo dosegnule najvi&scaron;e razine u 4 godine, a onda...</strong></p> <p>Do početka listopada cijene nafte snažno su rasle, dosegnuv&scaron;i najvi&scaron;e razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači bojali o&scaron;trog pada izvoza nafte iz Irana nakon &scaron;to SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No u proteklih sedam tjedana cijene nafte potonule su oko 30 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na trži&scaron;tu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su ulagači strahovali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trži&scaron;te uračunava u cijene usporavanje rasta gospodarstva, kao i to da trgovinski pregovori između SAD-a i Kine neće rezultirati dogovorom", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem ovoga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump i Kine Xi Jinping sastat će se u Argentini na marginama sastanka skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina analitičara smatra da je malo vjerojatno da će se već na tom skupu postići dogovor, no moguće je da će se dogovoriti o smanjenju tenzija dok traju daljnji pregovori o trgovinskim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a to bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Proizvodnja raste, potražnja usporava</strong></p> <p>S druge strane, proizvodnja je snažno porasla. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da su proizvođači koji nisu članovi OPEC-a ove godine povećali proizvodnju za 2,3 milijuna barela dnevno, dok bi potražnja, po procjenama te agencije, iduće godine mogla porasti za samo 1,3 milijuna barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-24-nafta.jpgLASTA PONOVO LETI Lastini proizvodi stigli na police trgovinahttp://grude.com/clanak/?i=7755077550Grude.com - klik u svijetSun, 25 Nov 2018 21:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kokos keksi i čajni kolutići, proizvodi čapljinske tvornice keksa i vafla ''Lasta'', stigli su na police trgovina. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ova dva proizvoda iza&scaron;la su proteklih dana sa trake tvornice u stečaju u koju je na radna mjesta vraćeno 25 radnika, koji su krenuli sa proizvodnjom jednostavnih prizvoda, koji su već na&scaron;li svoj put do trgovina.<br />Čapljinci koje smo zatekli da u trgovinama svoga grada kupuju ove proizvode ističu da oni ne zaostaju za svojom ranijom, dobro znanom kvalitetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskoro stižu i krem &scaron;tapići</strong><br />Iz ''Laste'' smo doznali kako se u trgovinama uskoro može očekivati &scaron;ira paleta proizvoda te kako će do kraja godine na police stići i dobro znani krem &scaron;tapići, doznaje Al Jazeera Balkans. Ipak, za proizvodnju su jako važni ljudi. ''Ima ljudi koji znaju kako treba pokrenuti stroj, kako treba pripremiti sirovine, kako izmje&scaron;ati zamjese...Kad je iza&scaron;ao prvi keks, kad smo ga spakirali i stavili u transportnu kutiju, bilo je i olak&scaron;anje i odu&scaron;evljenje, a bili smo i jako sretni'', kaže za Al Jazeeru tehnologinja u ''Lasti'' Bosa &Scaron;utalo. Oni radnici koji su već vraćeni na radna mjesta presretni su zbog činjenice da su se vratili u ''Lastu'', a vjeruju i uspjeh kompanije u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na posao se pozivaju stari radnici, a trenutno ih je zaposleno 25, dok će se &scaron;irenjem proizvodnje broj radnika popeti na 150 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>''Lasta'' ponovno leti</strong><br />''Lasta'' je u najboljim danima upo&scaron;ljavala 1.000 ljudi, a pred ga&scaron;enje 10 puta manje. Ugu&scaron;ila se u dugovima koji su dosezali i do 7 milijuna eura. Većinski vlasnik ''Zvečevo'' te&scaron;ko je mogao pomoći jer je i sam upao u probleme zbog pada koncerna Agrokor. ''Lasta'' je oti&scaron;la tiho, ali pokazalo se, ne zauvijek.<br />Početkom godine imovina čapljinske ''Laste'', tvornice keksa i vafla, poku&scaron;avala se prodati na aukciji, kako bi se namirio dug vjerovnika. Rasprodaja je zaustavljena pokretanjem stečaja. Suprotno svim očekivanjima, nakon dvije godine od ga&scaron;enja poduzeća, pogoni su oživjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oživjeti ''Lastu odlučila je uz suglasnost vjerovnika stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović, koja iza sebe ima jo&scaron; pet poduzeća podignutih uz mrtvila. Vjeruje kaže u rad i proizvodnju.'' ''Fabrika koja je u procesu proizvodnje vrijedi puno vi&scaron;e nego ona koja ne radi i gdje su ma&scaron;ine staro željezo'', rekla je za Al Jazeeru Huseinbegović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-lasta.jpgČapljina: Prvi put u ponudi jesenski mladi krumpir iz - plastenikahttp://grude.com/clanak/?i=7751077510Grude.com - klik u svijetThu, 22 Nov 2018 13:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Krumpiri su iz plastenika sađeni u kolovozu, a ovo im je prvo pojavljivanje na tržištu.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi put otkad je prije 20-ak godina otvorena čapljinska veletržnica u Tasovčićima pojavili su se jesenski mladi krumpiri. Nekad prije, u prvim godinama rada veletržnice, znali su se pojaviti jesenski mladi krumpiri izrasli iz gomolja zaostalog prilikom vađenja proljetnih ranih krumpira, međutim, ovaj put riječ je o namjenski sađenim krumpirima, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Krumpiri su iz plastenika sađeni u kolovozu, a ovo im je prvo pojavljivanje na trži&scaron;tu. Vidite kako su krasni'', s ponosom pokazujući gomolj od barem četvrt kilograma kaže Hilmo Krehić za Večernji list iz Radi&scaron;ića kod Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi jesenski krumpiri nudili su se na dvama &scaron;tandovima, a kako i za&scaron;to su se njihovi proizvođači odlučili na sadnju tog artikla, nije te&scaron;ko odgonetnuti. Očito je da je plod nastojanja povrtlara iz ljubu&scaron;kog kraja, odakle su proizvođači, da nađu drugu kulturu. Nakon &scaron;to su obrali rane rajčice ili krastavce, da im plastenici ne bi bili prazni, odlučili su sreću oku&scaron;ati jesenskim krumpirima. Hoće li to biti rentabilno, znat će se za godinu dana, a ako se pojave i iduće jeseni znači da jest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena mladih jesenskih krumpira kretala se po 1,40 KM/kg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ponuda krumpira svih vrsta je velika, a cijena postojana 0,50 do 0,7 KM. Od zanimljivosti s čapljinske veletržnice vrijedi izdvojiti u ovom desetljeću najnižu cijenu jabuka od samo 0,50 do 1 KM! Ponuda je obilna kako južnohercegovačkih tako i onih iz Bosne &ndash; Gradačac i Gračanica te uvoznih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući lijepom vremenu u proteklom dijelu jeseni obilna je bila ponuda rajčica čija je cijena od 1 do 1,40 KM, paprika 1 do 2,20 KM, krastavaca 1,30 do 1,50 KM, patlidžana 0,7 do 1 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznadprosječne cijene za ovo doba godine ima kupus 0,40 do 0,60 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na cijeni su i ljuti (divlji) &scaron;ipci 0,90 do 1,2 KM te kesten 2,50 do 4,50 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpgRadnici Aluminija ostali bez zdravstvenog osiguranjahttp://grude.com/clanak/?i=7749977499Grude.com - klik u svijetWed, 21 Nov 2018 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-21-aluminijstrajk-bljesak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kriza u mostarskom Aluminiju bliži se svom vrhuncu. Radnici ovog giganta više ne mogu ovjeriti zdravstvene knjižice zbog duga prema Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ, a upitno je i kako će tvrtka radnicima isplatiti plaće.<p><br />Kako je <strong>Pogled.ba</strong> pisao pro&scaron;loga tjedna, rok za potpisivanje sporazuma o izmirenju dugovanja po osnovu zdravstvenog osiguranja je bio do 20. studenog. Kako sporazum između ZZO HNŽ i Aluminija o izmirenju dugovanja nije potpisan, odlučeno je kako radnicima neće biti ovjerene zdravstvene knjižice sve dok uprava Aluminija ne pristane na sporazumno rje&scaron;avanje dugovanja. Prema informacijama koje ima Pogled.ba, dugovanje Aluminija po osnovu zdravstvenog osiguranja veće je od milijun maraka i nastavak rasta dugovanja bi mogao ugroziti poslovanje ZZO HNŽ u ovoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je samo jedan u nizu problema s kojima se Aluminiji suočava. Kako je jutros za N1 rekao direktor Aluminija Dražen Pandža, dnevni račun za struju ove tvrtke je sada veći od 700 000 maraka, a ako se nastavi poslovati po ovim uvjetima, uskoro bi se moglo dogoditi da dnevni račun za struju bude veći od milijun maraka. - Ako vlasnici hitno ne poduzmu ne&scaron;to mi smo u opasnosti da 23. studenog prekinemo proizvodnju jer ostajemo bez sirovina za proizvodnju aluminija. Dobavljači su nam dali određene rokove i odgode plaćanja, ali vi&scaron;e ne mogu raditi na taj način. Poslali smo dopise svim vlasnicima uključujući i Vladu Republike Hrvatske, ali jo&scaron; nismo dobili odgovore - izjavio je Pandža jutros za N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko se zaista dogodi krah Aluminija, to će imati dalekosežne posljedice za gospodarstvo cijele države. Radnici ove tvrtke su najavili jednosatni &scaron;trajk danas kako bi jo&scaron; jednom upozorili na težinu stanja u kojem se nalaze. Ono &scaron;to mnoge zanima jeste odgovor na pitanje za&scaron;to su vlasnici dozvolili da dug Aluminija naraste na vi&scaron;e od 300 milijuna maraka, odnosno, za&scaron;to se ranije nije reagiralo i za&scaron;to se određena rje&scaron;enja traže tek sada kada je gotovo nemoguće izvesti iz krize nekada najuspje&scaron;niju tvrtku u državi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem je i trenutak u kojem se događa ova kriza. Izbori i proces uspostave vlasti donekle su u drugi plan gurnuli probleme Aluminija. Aktualna Vlada FBiH ne pokazuje dovoljno želje da se aktivnije uključi u rje&scaron;avanje problema, a jo&scaron; uvijek se ne zna kada će biti formirana nova. U svakom slučaju, nekoliko sudbonosnih dana je pred Aluminijem, samo je pitanje hoće li ih mostarski gigant preživjeti ili ne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-21-aluminijstrajk-bljesak.jpgZbog odluke Kosova ugroženo 160 milijuna KM izvozahttp://grude.com/clanak/?i=7746077460Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-19-kosovo-carina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Situacija s uvođenjem dodatnog poreza na uvoz robe iz BiH i Srbije na Kosovo mogla bi potrajati, što će se negativno odraziti i na izvoz BiH, ocjenjuje predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić. <p><br />Pri&scaron;tinske vlasti, smatra, ne mare mnogo ni za stavove Europske komisije koju su, kao jamca CEFTA sporazuma, u pomoć pozvale vlasti u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mislim da su oni navikli na to da imaju neku vrstu za&scaron;tite jer su tu u igri i politička pitanja, a ne samo trgovina. Oni sada idu praktički pokazati zube i odlukom o uvođenju dodatnog poreza od 10% kr&scaron;e sporazum CEFTA-e koji jamči slobodnu trgovinu. Europska komisija morala bi žurno reagirati jer postoje pravila po kojima se upućuje žalba Europskoj komisiji, koja treba to sankcionirati i natjerati Kosovo da ukine te barijere, ali oni to iz političkih razloga možda i neće uraditi. Te&scaron;ko je reći dokle će sve to trajati, ali u svakom slučaju, robe koje na trži&scaron;tu Kosova budu dolazile iz BiH i Srbije će biti skuplje i manje konkurentne nego, recimo, iz Hrvatske &ndash; upozorava Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;teta za izvoznike iz BiH nije mala jer se na trži&scaron;te Kosova u posljednjih pet godina izvoze robe vrijednosti od 150 do 160 milijuna KM godi&scaron;nje. Trećina toga odnosi se na izvoz ruda i metala, a po vrijednosti izvoza slijedi agroindustrijski sektor, koji izvozi najvi&scaron;e mlijeko te pileće meso.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko &Scaron;arović ocijenio je da je ovakva jednostrana odluka Kosova &ldquo;najgrublji udar na osnovne principe na kojima počiva CEFTA sporazum&rdquo; te da se može očekivati da će &ldquo;ovo pitanje ozbiljno eskalirati u vremenu pred nama&rdquo;. Zatražio je i da Europska komisija i zemlje jugoistočne Europe donesu zajednički stav o odluci pri&scaron;tinskih vlasti, pozivajući i njih da povuku spornu odluku. Takvi potezi, ocijenio je, znače vraćanje na stanje trgovine prije uspostavljanja regionalnog trži&scaron;ta slobodne trgovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-19-kosovo-carina.jpgFTV: Grude imaju najbrže rastuće gospodarstvohttp://grude.com/clanak/?i=7744977449Grude.com - klik u svijetSun, 18 Nov 2018 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po glavi stanovnika Grude imaju najbrže rastuće gospodarstvo u Zapadnohercegovačkoj županiji. <p>&nbsp;</p> <p>Samo u ovoj godini, registrirano je 48 novih obrtničkih poduzeća, a uskoro bi taj broj mogao i značajnije narasti, jer u ovoj općini je proces registracije preduzeća maksimalno pojednostavljen, javlja FTV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Op&scaron;irnije na linku:</p> <div class="news_title" style="color: #3888c4;"><a title="Grude" href="http://www.federalna.ba/bhs/vijest/256592/Sport%20magazin" target="_blank">Privreda u Grudama najbrže rastuća u Zapadnohercegovačkom kantonu</a></div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpgOtvoren novi račun za platne transakcije Aluminija d.d. Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7741577415Grude.com - klik u svijetThu, 15 Nov 2018 13:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna vlada danas je Aluminiju d.d. Mostar odobrila otvaranje računa kod UniCredit bank d.d. Mostar, namijenjenog obavljanju platnih transakcija u zemlji i inozemstvu.<p>&nbsp;</p> <p>Odluka stupa na snagu danom dono&scaron;enja, a bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka je pripremljena na osnovu zahtjeva Uprave Aluminija, a s ciljem stvaranja uvjeta za realizaciju postupka financijske konsolidacije, baziranim na zaključcima Vlade FBiH od 19. listopada 2018., te na odlukama o financijskoj konsolidaciji Aluminija i o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće rezerve Vlade FBiH za 2018. Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije namijenjenih Aluminiju u svrhu financiranja tekućeg poslovanja i plaćanja revizorske kuće u iznosu 1.100.000 KM, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpg3 savjeta za uspješnu prodajuhttp://grude.com/clanak/?i=7741177411Grude.com - klik u svijetThu, 15 Nov 2018 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prodati proizvod ili uslugu je vještina koju je stalno potrebno unapređivati..<p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;e poslovne aktivnosti ovise o ljudima koji se pona&scaron;aju drugačije od nas, neki su nestrpljivi, neki zaboravni, neki osjetljivi, ljuti, zahtjevni, čak i agresivni. Umijeće je izaći na kraj s različitim ljudima o kojima ovisi na&scaron;e poslovanje, predstaviti proizvod ili uslugu koju nudimo i ostvariti prodaju. Prodati proizvod ili uslugu je vje&scaron;tina koju je stalno potrebno unapređivati s novim znanjima i iskustvima s terena, a &scaron;to dobro znaju uspje&scaron;ni prodavači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo Vam 3 savjeta za uspje&scaron;nu prodaju proizvoda ili usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Postignite dogovor:</strong> Ako va&scaron;e poslovanje ovisi o drugim ljudima, njihovom stavu i raspoloženju, a ne uspijevate uvijek postići dogovor &ndash; vrijeme je da razmislite za&scaron;to se ne razumijete. Možda ih dovoljno ne poznajete, možda niste pitali &scaron;to im je važno ili ste jednostavno puno toga pretpostavili. Ako uspijete prepoznati njihov stil pona&scaron;anja i komunikacije, moći ćete predložiti rje&scaron;enje, postići dogovor i ostvariti prodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Ispunite očekivanja kupaca:</strong> Ljudi koji rade u prodaji, osobito oni s ne&scaron;to dužim stažom, već su odavno izgradili svoj prodajni stil po kojem su postali prepoznatljivi. Nekim va&scaron;im kupcima to odgovara, no neki bi voljeli vidjeti va&scaron;u prilagodbu i vas kao prodavača u novom izdanju. Ispuniti očekivanja kupaca nije uvijek lagan posao, ali je svakako vje&scaron;tina koja se može naučiti. Najvažnije je da ih razumijemo, da prepoznamo njihove potrebe i očekivanja, a to je ono &scaron;to će vas izdvojiti od konkurencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Uspje&scaron;no vodite svoje timove:</strong> Želite li biti lider s kojim je užitak raditi, koji vodi i istovremeno motivira, potrebno je poznavati različitosti karaktera članova svog tima. Liderske kvalitete dolaze do izražaja samo ako pravilno vodite tim, ako im razumljivo delegirate, ako postavljate ciljeve da ih svi razumiju, te ako tražite povratnu informaciju na način koji je prilagođen svakom članu tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prodati različitim kupcima? naziv je jednodnevne radionice koja će se održati u srijedu 21.11.2018 u Mostaru i četvrtak 22.11.2018. u Sarajevu. Na radionici ćete unaprijediti svoje prodajne vje&scaron;tine i razmijeniti iskustva s voditeljicom radionice koja je top prodavač u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica radionice je Gordana Kadoić, mentorica i business coach srednjem i top managementu s 22 godine radnog iskustva i vlasnica kompanije Adria Corporate Education iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator radionice je Apriori BH - Agencija za profesionalno usavr&scaron;avanje a program i prijavu za radionicu možete pronaći na <a title="APRIORI " href="http://www.apriori.ba" target="_blank">www.apriori.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgMarija Buntić: EP HZ HB nastavlja poslovati s dobiti! Otvorili smo jedan proizvodni pogon, položili kamen temelja za drugihttp://grude.com/clanak/?i=7739877398Grude.com - klik u svijetWed, 14 Nov 2018 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-14-marija-buntic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom obilježavanja Dana Javnoga poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar gošća u programu radija Mostarska panorama bila je Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija u ovom poduzeću.<p>&nbsp;</p> <p>Rukovoditeljica Buntić istaknula je pozitivno poslovanje poduzeća kako u ovoj godini, tako i u pro&scaron;loj, hidrolo&scaron;ki najlo&scaron;ijoj u povijesti. - Godina 2017. je bila hidrolo&scaron;ki najlo&scaron;ija u povijesti Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, međutim na&scaron;a uprava na čelu s direktorom Marinkom Giljom na vrijeme je prepoznala situaciju u kojoj ćemo se naći. Poduzete su sve preventivne mjere i koraci &scaron;tednje ondje gdje je bilo moguće, a srezani su i tro&scaron;kovi ondje gdje se to moglo učiniti, osim segmenata koji utječu na pogonosku spremnost. Zahvaljujući tome 2017. godinu zavr&scaron;ili smo pozitivno &scaron;to je bio jako dobar temelj za ovu godinu - govori Marija Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je pozitivan trend nastavljen. - Također smo nastavili pozitivno i u 2018. godini imali smo dobit u prvom polugodi&scaron;tu i s dobiti ćemo sigurno zavr&scaron;iti ovu godinu. Otvorili smo jedan proizvodni objekt, položili kamen temeljac za drugi, kontinuirano radimo na razvoju, prvi smo u BiH uveli energiju iz solarnih izvora tako da imamo na području općine Tomislavgrad na&scaron;e solare. Radimo sve da osiguramo dovoljne količine električne energije kako za na&scaron;e potro&scaron;ače tako za trži&scaron;te električno energijom uopće u BiH - kazala je Buntić, prenosi portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-14-marija-buntic.jpgHastor se hvali da stipendira, a radnici mu bježe iz tvrkehttp://grude.com/clanak/?i=7733977339Grude.com - klik u svijetSun, 11 Nov 2018 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-hastor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici Fondacije Hastor potpisali su jučer u Sarajevu ugovore o stipendiranju sa 334 studenta u 2018./2019. akademskoj godini, s različitih univerziteta iz Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, sve bi to bilo lijepo da Nijaz Hastor jedan od najbogatijih ljudi iz BiH koji radi u Njemačkoj nije jedan od predvodnika iseljavanja iz ove zemlje. Ranije je objavljeno da je 390 KM osnovna plaća u goraždanskom dijelu Hastorove tvrtke Prevent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od zaposlenika &bdquo;Preventa&ldquo; ranije je za "Avaz" pristao govoriti uz uvjet anonimnosti. -&nbsp; Plaćanje prekovremenog rada misaona je imenica. Ljudi rade po 12 sati dnevno, nemaju pravo ni na pauzu. Ramazan je i veliki broj radnika posti. Ali, &scaron;ef nam je rekao da mi ne moramo postiti, jer će on to, da mi Bog oprosti, tako je rekao, &bdquo;rije&scaron;iti s Allahom&ldquo; &ndash; govori ovaj radnik.</p> <p>Otkrio nam je da je nekoliko žena koje su bile u drugom stanju dobilo otkaz &bdquo;jer nema vajde od njih&ldquo;.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>- U Goraždu smo u medijskom mraku. Nijedan novinar ne smije napisati istinu, a kao &scaron;to vidite, ni mi ne smijemo govoriti, jer nas nitko u ovom gradu vi&scaron;e ne bi zaposlio. Svi su uvezani. Zamislite dokle to ide, inspekcija rada FBiH nije mogla ući u postrojenje, jer su im na&scaron;i &scaron;efovi tražili nekakve naloge. Mi smo moderni robovi &ndash; kaže radnik &bdquo;Preventa&ldquo; u Goraždu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-hastor.jpegParku prirode Blidinje za razvoj turizma 110 tisuća eura, a ne 12,5 milijunahttp://grude.com/clanak/?i=7732977329Grude.com - klik u svijetSat, 10 Nov 2018 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukupna suma koju je GIZ odobrio za program u BiH za trajanja provedbe programa je 12 500 000 eura..<p>&nbsp;</p> <p>Sredinom listopada u Sarajevu je održana konferencija za novinare povodom uspje&scaron;nog zavr&scaron;etka aktivnosti iz oblasti turizma u Parku prirode Blidinje provedenih u okviru &ldquo;Prolocal programa&rdquo; EU koji podržava ekonomski razvoj u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon konferencije za novinare objavljene su informacije da je Parku prirode Blidinje dodijeljeno 12,5 milijuna eura za razvoj turizma, da su ove informacije netočne potvrdili su iz organizacije GIZ kao i ravnatelj J.P. Park prirode Blidinje gosp. Zdravko Kutle koji je poslao priopćenje radi istinitog informiranja javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka organizacija GIZ djeluje u 29 zemalja svijeta i pomaže razvoj turizma u tim zemljama, s ciljem povećanja prihoda uz veću ekolo&scaron;ku za&scaron;titu sa naglaskom na ekolo&scaron;kim proizvodima sa certifikatom i brendiranjem istih. GIZ je otvorio urede i u Sarajevu i odabrao tri općine u Bosni i Hercegovini među kojima je Posu&scaron;je i Park prirode Blidinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna suma koju je GIZ odobrio za program u BiH za trajanja provedbe programa je 12 500 000 eura u &scaron;to su uključeni tro&scaron;kovi radne snage (uposlenika) koji su angažirani na projektu u trajanju od dvije godine sa svim tro&scaron;kovima koji su nužni za ostvarenje projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Park prirode Blidinje je kroz program GIZ-a ostvario programe u vrijednosti od cca 110 000 eura. Ta sredstva su kori&scaron;tena za:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Brendiranje proizvoda koji se proizvode na Blidinju: borovita, blidinjski doručak , mje&scaron;avina čaja Blidinjskih biljaka i suveniri</p> <p>- Akcije na rje&scaron;avanju otpada, postavljanje kontejnera, kanta s plaćenih &scaron;est mjeseci, akcija či&scaron;ćenja dva dana s četiri razreda iz općine Tomislavgrad i Posu&scaron;je, vrećice za planinare za otpad koji se napravi u toku planinarenja, jumbo plakati o podizanju svijesti stanovni&scaron;tva za otpad</p> <p>- Registracija i izrada pravilnika turističke organizacije za registrirane iznajmljivače na Blidinju</p> <p>- Edukativna posjeta Njemačkoj, njihovim parkovima u trajanju od sedam dana ( 12 osoba iz općina koje imaju zemlji&scaron;ta u za&scaron;tićenom prostoru &ndash; Jablanica, Posu&scaron;je,Tomislavgrad)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvje&scaron;će o postignutim rezultatima bilo je u Sarajevu, gdje su novinari pogre&scaron;no prenijeli poruku da je Park prirode Blidinje dobio 12 500 000 eura za razvoj turizma, &scaron;to je ukupna suma sredstava za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako smo naveli od tog silnog iznosa Blidinje je zaduženo po tenderima koje je proveo GIZ i platio iste cca 110 000 eura. Ovo sve navodimo rad informiranja zainteresiranih za razvoj Blidinja i demantiranja novinarskih netočnih navoda, glasina da je ukupna suma sredstava dodijeljenja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blidinju za razvoj turizma, navedeno je u priopćenju J.P. Parka prirode Blidinje za portal <a title="Blidinje net" href="http://blidinje.net/parku-prirode-blidinje-110-tisuca-eura-a-ne-125-milijuna-za-razvoj-turizma/" target="_blank">Blidinje.NET</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpgŠiroki Brijeg: U proizvodnom poduzeću otvoreno deset radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=7731777317Grude.com - klik u svijetFri, 09 Nov 2018 14:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-09-ttkabeli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu otvara se deset radnih mjesta, u poduzeću TT Kabeli, a portal Grude.com donosi detalje u nadi da ćete upravo vi, ako tražite posao, biti sretnik koji će u ovoj tvrtki osigurati svoju egzistenciju.<p>&nbsp;</p> <p>TT KABELI d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg raspisuje natječaj za sljedeće radno mjesto:</p> <p>&nbsp;</p> <p>RADNIK NA STROJU U PROIZVODNOM POGONU</p> <p><br />Broj izvr&scaron;itelja: 10</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti za obavljanje radnog mjesta:<br />&ndash; IV. stupanj stručne spreme (SSS) tehničkog smjera<br />&ndash; radno iskustvo najmanje &scaron;est mjeseci na istim ili sličnim poslovima<br />&ndash; poznavanje rada na računalu<br />&ndash; timski rad<br />&ndash; produktivnost<br />&ndash; motiviranost za rad i fleksibilnost</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opis poslova:<br />&ndash; odgovorno praćenje proizvodnje<br />&ndash; sortiranje i slaganje sirovina i gotovih proizvoda<br />&ndash; priprema alata<br />&ndash; svakodnevno protokoliranje radnog procesa<br />&ndash; briga o čistoći, urednosti proizvodnog procesa</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno mjesto zahtjeva rad u tri smjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati svoje prijave za posao sa životopisom uvjeta mogu dostaviti na e-mail: info@ttcables.com ili po&scaron;tom na adresu (s naznakom &rdquo;PRIJAVA ZA POSAO&rdquo;):<br />TT kabeli d.o.o<br />Kne&scaron;polje bb<br />88220 &Scaron;iroki Brijeg<br />Natječaj ostaje otvoren dva tjedna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-09-ttkabeli.jpgFOTO: HT Eronet stigao i do Bijeljinehttp://grude.com/clanak/?i=7729777297Grude.com - klik u svijetThu, 08 Nov 2018 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-08-018-hteronet_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bijeljini je, u sklopu Trgovačkog centra „Emporium“, svečano otvoreno novo prodajno mjesto ERONET-a.<p>&nbsp;</p> <p>ERONET centar nalazi se na Trgu kralja Petra Karađorđevića 1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto kioska, putem kojeg je dosad realizirana prodaja, od sada će stanovnici Bijeljine sve o na&scaron;im uslugama i ponudama moći saznati u novome, moderno uređenom prostoru, koji ima poseban poslovni kutak i dio namijenjen privatnim korisnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, otvaranje novoga prodajnog mjesta u Bijeljini, nastavak je projekta obnove i uređenja ERONET-ove prodajne mreže diljem BiH iz 2017., koji se pokazao učinkovitim i dobro prihvaćenim u lokalnim sredinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-11-08-18-11-08-018-hteronet1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-11-08-18-11-08-018-hteronet3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-11-08-18-11-08-018-hteronet4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-11-08-18-11-08-018-hteronet5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-08-018-hteronet_2.jpgPOSUŠJE: Neobvezujući Javni poziv za iskazivanje interesa za zakup poslovnih prostora južne tribine stadiona Mokri Dolachttp://grude.com/clanak/?i=7727877278Grude.com - klik u svijetWed, 07 Nov 2018 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-07-stadion-mokri-dolac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pismo namjere minimalno treba sadržavati opis poslovne ili druge planirane djelatnosti i navođenje potrebne kvadrature za tu djelatnost.<p>&nbsp;</p> <p>Predmet neobvezujućeg javnog poziva za iskazivanje interesa je dostava pisma namjere za realizaciju planirane djelatnosti u prostornim kapacitetima kojima raspolaže južna tribina stadiona Mokri Dolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cilj neobvezujućeg javnog poziva:</strong><br />Cilj neobvezujućeg javnog poziva je prikupljanje informacija o svim pitanjima koja su relevantna za realizaciju postupka davanja u dugogodi&scaron;nji zakup poslovnih prostora južne tribine stadiona Mokri Dolac. Ovim pozivom nastoje se prikupiti informacije o zinteresiranosti za zakup, o mogućem sadržaju djelatnosti i prostoru koji bi se zahtjevao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prijava na neobvezujući javni poziv</strong><br />Svi zainteresirani mogu svoje pismo namjere dostaviti putem po&scaron;te na adresu Općina Posu&scaron;je Ured općinskog načelnika, fra Grge Martića 39, Posu&scaron;je s naznakom &bdquo;za Javni poziv&ldquo; ili putem e-mail adrese opcina.posusje.gs@posusje.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo namjere minimalno treba sadržavati opis poslovne ili druge planirane djelatnosti i navođenje potrebne kvadrature za tu djelatnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj javni poziv otvoren je 15 (petnaest) dana od dana objave na oglasnoj ploči i na <a title="Općina Posu&scaron;je" href="http://www.opcina-posusje.ba/naslovnica-hr/neobvezujuci-javni-poziv-za-iskazivanje-interesa-za-zakup-poslovnih-prostora-juzne-tribine-stadiona-mokri-dolac/" target="_blank">službenoj web stranci Općine Posu&scaron;je</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-07-stadion-mokri-dolac.jpgNjemačka traži čak 1,2 milijuna radnika, ovo su najtraženija zanimanjahttp://grude.com/clanak/?i=7725877258Grude.com - klik u svijetTue, 06 Nov 2018 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-06-skladiste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj je u trećem kvartalu ove godine sa 1,24 milijun otvorenih radnih mjesta zabilježen rekordan nedostatak radne snage, javlja u utorak Institut za istraživanje tržišta rada (IAB). <p>&bdquo;U usporedbi s istim razdobljem pro&scaron;le godine, broj nepopunjenih radnih mjesta je porastao za 140.000&ldquo;, stoji u priopćenju IAB-a, koji djeluje u suradnji sa Saveznom agencijom za zapo&scaron;ljavanje iz Nuernberga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Najveći porast potražnje je zabilježen na području prerađivačke industrije ali je potražnja u sektoru uslužnih djelatnosti s preko 600.000 otvorenih radnih mjesta jo&scaron; uvijek najveća&ldquo;, kaže Alexander Kubis iz IAB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U građevinarstvu je bilo otvoreno 108.000 radnih mjesta a u sektoru logistike (promet i skladi&scaron;ta) 87.000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći broj otvorenih radnih mjesta odnosi se na srednju i vi&scaron;u stručnu spremu (60,8%) zatim osobe bez kvalifikacije (22%) te na kraju osobe s fakultetskim obrazovanjem (17%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačko trži&scaron;te rada već godinama muči manjak radne snage, uz sve veći broj umirovljenika, &scaron;to se poku&scaron;ava kompenzirati uvozom radne snage.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-06-skladiste.jpg​Mostar drugi najskuplji grad u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7725177251Grude.com - klik u svijetTue, 06 Nov 2018 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-trgovina-kupovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kalkulator troškova života “Expatistan” među velik broj svjetskih gradova uvrstio je i nekoliko bosanskohercegovačkih. Riječ je o Sarajevu, Bihaću, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Zenici. <p>Kad usporedimo bh. gradove, prema podacima navedenog kalkulatora, najskuplji život je u Sarajevu, slijedi Mostar, potom Tuzla, glavni grad Republike Srpske je po skupoći življenja tek na četvrtom mjestu, dok je život u Zenici najjeftiniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa su tako u Banjoj Luci tro&scaron;kovi života manji za ukupno 13% u odnosu na Sarajevo. Banja Luka je jeftinija i u odnosu na Mostar, i to ukupno za pet posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da su jedino stanovi skuplji u Banjoj Luci u odnosu na Mostar za 19 posto. U gradu na Vrbasu hrana je osam posto jeftinija nego u Mostaru, odjeća čak 19 posto, prijevoz 10 posto, osobna njega 16 posto, zabava &scaron;est posto, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Banjoj Luci je za osnovni meni za ručak (uključujući piće) u poslovnoj četvrti potrebno izdvojiti znatno vi&scaron;e novca nego za isti u Mostaru, i to čak 43 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, isti u Banjoj Luci ko&scaron;ta 16 KM, dok je u Mostaru 11 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga stavka koja je skuplja u glavnom gradu RS-a je boca kvalitetnog vina, cijena je 14 KM, dok je u Mostaru 11. Sve ostalo je jeftinije: od kruha, voća, povrća, mlijeka, fast fooda do mesa koje je u Banjoj Luci jeftinije čak 25 posto. Jeftiniji su i automobili, gorivo pa i mjesečne karte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sredstva za osobnu higijenu platit ćete jeftinije u Banjoj Luci nego u Mostaru, pa čak i o&scaron;i&scaron;ati se i srediti frizuru. I za izlaske vam je potrebno manje novca, pa je pogledati film u kinu čak duplo jeftinije. Ipak, u Mostaru ćete jeftinije proći s najmom stana iako je prosjek 169 posto, za pojedine stanove na ekskluzivnijim mjestima potrebno je izdvojiti čak i 37 posto vi&scaron;e novca u Banjoj Luci u odnosu na Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada uspoređujemo Mostar i Sarajevo, Mostar je jeftiniji za 11 posto, a samo su usluge prijevoza manje u Sarajevu za jedan posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je za osnovni meni za ručak (uključujući piće) u poslovnoj četvrti te fast foodu u Sarajevu potrebno izdvojiti 26 posto vi&scaron;e novca nego u Mostaru, mlijeko, meso, jabuke, krumpir, pivo, coca-cola i kruh ipak su skuplji u gradu na Neretvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanovanja je jeftinije u Mostaru, &scaron;to je i za očekivati, Sarajevo je ipak glavni grad i svugdje u svijetu tro&scaron;kovi stana najskuplji su u glavnim gradovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o odijevanju, haljinu ili cipele manje ćete platiti u Mostaru, ali ćete sportsku obuću, odnosno tenisice renomiranih marki platiti 26 posto skuplje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi automobili i gorivo jeftiniji su u Sarajevu, ali su mjesečne karte za javni prijevoz te tro&scaron;kovi taksija skuplji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tro&scaron;kovi osobne higijene su gotovo isti, neznatne su razlike u cijenama higijenskih potrep&scaron;tina i lijekova. Zabava i izlasci u Sarajevu skuplji su 10 posto, gotovo svi napici i ulaznice su skuplji, osim odlaska u kino.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Mostar je po pitanju izlaska u kino, uz Banju Luku, skuplji i od Sarajeva. Za dvije karte za kino u Mostaru potrebno je izdvojiti 17 KM, dok iste u Sarajevu ko&scaron;taju 13 KM, a u Banjoj Luci svega osam maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-trgovina-kupovina.jpgSrebro za marke HP Mostar na filatelističkoj izložbi u Kinihttp://grude.com/clanak/?i=7724677246Grude.com - klik u svijetMon, 05 Nov 2018 17:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-05-srebro_za_filateliju.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar osvojila je drugo mjesto i srebrnu medalju za filatelistički izložak na Međunarodnom natjecanju poštanskih administracija koje su članice Svjetske poštanske unije i WNS sustava. <p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje je održano u Kini (Macao), a odvijalo se u tri kategorije. Prema godi&scaron;njem broju izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar spada u prvu skupinu (do 30 pojedinačnih maraka izdanih u jednoj godini).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađeni izložak sadržavao je 16 izložbenih listova pod zajedničkim nazivom &bdquo;Marke Hrvatske po&scaron;te Mostar su promotori pravih životnih vrijednosti&ldquo;, priopćeno je iz HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za izlaganje izložaka u natjecateljskim razredima potrebno je slijediti određena pravila, filatelistički materijal izlaže se na posebnim listovima u za&scaron;titnim folijama koje se slažu u izložbene vitrine. Filatelističke izložbe i nagrade veliki su poticaj po&scaron;tanskim operatorima da sve vi&scaron;e ulažu u izdavanje zanimljivih maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim srebra u 2018. HP Mostar je osvojila jo&scaron; četiri medalje na ovom natjecanju. Zlatnu 2016. u Nankingu (Kina), dvije srebrne i to 2013. u St. Petersburgu i 2015. u Singapuru te brončanu u Maleziji 2014. godine. Peta medalja za filateliju Hrvatske po&scaron;te Mostar na Međunarodnom natjecanju UPU- a potvrda je dugogodi&scaron;njeg kvalitetnog rada, ali i poticaj da u budućnosti budemo jo&scaron; bolji.</p> <p><br /><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-05-srebro_za_filateliju.pngOsmislili prvu klupu za dojiljehttp://grude.com/clanak/?i=7724077240Grude.com - klik u svijetMon, 05 Nov 2018 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-05-klupa-dojenje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobili smo zamisao kad smo svjedočili sramoćenju jedne mlade mame koja je dojila dijete na javnome mjestu, kaže dizajnerica Ivana Preiss..<p><br />Heer je klupa za dojenje i hranjenje beba. To je mala oaza mira, mjesto gdje se mame jednostavno mogu doći odmoriti, ako žele i izolirati od užurbane sredine javnih prostora, poja&scaron;njavaju dizajneri klupe Heer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zagrepčanka Ivana Preiss (38) i njen partner Filip Vasić (43) iz Beograda ponosno stoje iza design studija 52hours - koji je zaslužan za ideju, concept design, produkt design, strategiju, istraživanje i plasman klupe. Par je svjedočio sramoćenju mlade majke koja je dojila na javnome mjestu i tako je stvorena ideja o klupi za dojenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Proučavali smo i otkrili da stvarno postoji globalni &lsquo;problem&rsquo; dojenja na javnome mjestu, da gomila žena ima neugodna iskustva. Ključan problem je zapravo taj &scaron;to ne postoji dovoljno infrastrukture prilagođene potrebama majki. Nakon tog saznanja napravili smo upitnik o iskustvima žena koje doje i poslali ga u nekoliko zemalja te su rezultati bili stvarno konzistentni. Shvatili smo da imamo ne&scaron;to stvarno dobro, da se isplati probati te smo odlučili krenuti s dizajnom i proizvodnjom prototipa. Pozvali smo na&scaron;eg bliskog prijatelja, industrijskog dizajnera Nikolu Kneževića (43), i on se odu&scaron;evljen primio zadatka - priča Ivana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Klupa se okreće pa mame mogu izabrati poziciju koja im najbolje odgovara. Heer se i ljulja te tako umiruje i bebe i mame. Heer ne izolira, nego nudi svakoj mami da ostane u prostoru u kojem želi biti, ali da zadrži kontrolu nad njim. Ako ima dru&scaron;tvo ili drugu djecu, ona mogu sjediti kraj nje - ističe dizajnerica i dodaje da će klupa dobro doći u bilo koji javni prostor ili ustanovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Heer bi se savr&scaron;eno uklopio na aerodromima, u shopping centrima, autobusnim, željezničkim stanicama, robnim kućama, javnim ustanovama, poslovnim sredi&scaron;tima, čak i parkovima. Jednom riječju, svugdje gdje se mame kreću. Na&scaron;i klijenti su poslovni subjekti, ali i javni - kaže Ivana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Finalni proizvod bit će napravljen od ekolo&scaron;kih materijala koji se mogu reciklirati. Funkcionalan prototip napravljen je u Rakitju, u Hrvatskoj, od kombinacije kompozitnih materijala i staklene vune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;to se tiče cijene finalnog produkta, o njoj jo&scaron; ne možemo govoriti, ali bit će povoljna - obećavaju dizajneri koji su prvi autori ideje o dizajnu koji slu&scaron;a i po&scaron;tuje potrebe majki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Funkcionalnost klupe Heer testirale su majke iz Zagreba i Beograda</strong></p> <p>Prvi prototip bio je sagrađen od medijapana i sastojao se samo od stolice koju smo onda testirali s petnaestak beogradskih mama. Cilj prvog testiranja bio je utvrditi precizne ergonometrijske parametre koji su potrebni da bi namje&scaron;taj bio ugodan i zadovoljavao međunarodne ergonometrijske standarde. Nakon toga je uslijedila revizija dizajna i plan izrade složenog funkcionalnog prototipa. Izrada je trajala pola godine i kulminirala prvim milestoneom u svibnju ove godine, kad smo ga opet testirali, s petnaest zagrebačkih mama.<br />Tek počinju, a već imaju 188 zahtjeva za klupicom u Europi</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko dana tek smo pokrenuli kampanju i predstavili Heer u Londonu i već imamo 188 zahtjeva za klupicom u raznim gradovima Europe. I prije na&scaron;eg proizvoda bilo je poku&scaron;aja da se neke normalne klupe u parku označe kao klupe za dojenje. Ali ovo je prvi put da je rje&scaron;enje pronađeno kroz dobar i promi&scaron;ljen dizajn u čijem sredi&scaron;tu su potrebe majki. Radi se o zaista originalnom izumu, kažu dizajneri.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Heer je glavna atrakcija na sajmu u Londonu</strong></p> <p>Od početka, kad smo predstavili mamama na&scaron; prvi prototip koji se sastojao samo od stolice od medijapana, reakcije su bile sjajne. Na prvom testiranju majke su pred sobom imale sjedalicu položenu na kantu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pred njima nije bio gotov proizvod, ali svejedno su shvatile koncept i odu&scaron;evljeno ga podržale. Tako je bilo i u Londonu na sajmu. Klupica je bila glavna atrakcija i najinventivniji proizvod na sajmu, o kojoj se brzo pročula vijest tako da su mame same dolazile na &scaron;tand s namjerom da doje. Bila je to stvarno izvanredna potvrda koncepta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U 21. stoljeću dojenje je i dalje tabu tema</strong></p> <p>Ima jako puno majki kojima je jednostavno neugodno dojiti na javnome mjestu, koje preferiraju malo privatnosti, kojima je dojenje bolno i komplicirano. Mi majkama želimo dati jo&scaron; jednu mogućnost izbora. A sama kulturna stigma oko dojenja u javnosti je ne&scaron;to &scaron;to se ne mijenja preko noći. Mi smatramo da je Heer rje&scaron;enje na pola puta i da može pomoći u razbijanju te kulture stigme. Svaka debata oko Heera je dobrodo&scaron;la jer govori o tome koliko je bitan problem koji poku&scaron;avamo rije&scaron;iti, a i zato &scaron;to podiže svjesnost ne samo o njemu, nego i o na&scaron;emu brendu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-05-klupa-dojenje.jpegPočeo obračun el. energije po skupljoj tarifi i traje do 28. 2.http://grude.com/clanak/?i=7723577235Grude.com - klik u svijetMon, 05 Nov 2018 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-02-dalekovod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cijene nije uračunata naknada za poticanje proizvodnje električne energije kao ni porez na dodanu vrijednost koje opskrbljivač ima obvezu evidentirati na računu kupca. <p>&nbsp;</p> <p>Iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obavje&scaron;tavaju sve svoje kupce električne energije da je od mjeseca studenoga počela primjena vi&scaron;ih (zimskih) tarifnih stavova za obračun utro&scaron;ka električne energije i trajat će do 28. veljače 2019. godine (četiri mjeseca).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz toga poduzeća podsjetili su kupce, odnosno sve svoje korisnike, da se u navedenome razdoblju (za vrijeme zimskoga računanja vremena) vi&scaron;i dnevni tarifni stavovi primjenjuju od 7 sati do 13 sati i od 16 sati do 22 sata, dok se niži dnevni tarifni stavovi primjenjuju od 22 sata do 7 sata i od 13 sati do 16 sati te nedjeljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijene usluge javnoga opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge uključeni su tarifni stavovi za korisnike distribucijskoga sustava iz odluke FERK-a iz 2017. godine, kao i cijena nabave električne energije i cijena usluge opskrbe javnog opskrbljivača.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-02-dalekovod.jpgPriča iz Australije, ekonomije koja 27 godina ne zna za recesijuhttp://grude.com/clanak/?i=7723077230Grude.com - klik u svijetSun, 04 Nov 2018 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-04-australia.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao zemlja i ekonomija koja 27 godina ne zna za recesiju, Australija bi mogla biti primjer drugima uključujući i najveće ekonomije svijeta, ocjenjuje tjednik Economist u seriji tekstova o australskoj oazi stabilnosti.<p><br />Pitajući se &scaron;to je tajna australskog uspjeha, Economist, između ostalog, skreće pažnju na uspje&scaron;nu australijsku, imigracijsku politiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Australijski entuzijazam za useljavanje je vrlo značajan, gotovo trećina njenih stanovnika rođena je u nekoj drugoj zemlji. To je daleko vi&scaron;e nego u nekim drugim bogatim zemljama&rdquo;, primjećuje ugledni tjednik, dodajući kako se godi&scaron;nje na najmanji kontinent doseli 190.000 ljudi. Australija, zaključuje Economist, godi&scaron;nje ima tri puta veći priliv novog stanovni&scaron;tva od SAD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Podr&scaron;ka masovnom useljeni&scaron;tvu je masovna. Djelimično, australijska tolerancija na doseljenike može biti odraz jo&scaron; jedne izvanredne osobine tamo&scaron;njeg dru&scaron;tva, a to je solventnost njene socijalne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni dug iznosi samo 41 posto BDP-a i jedan od najnižih nivoa u bogatom svijetu&rdquo;, navodi Economist, dodajući u prilog tezi o održivosti australijskog socijalnog sistema i način mirovinske &scaron;tednje, prenosi Jutarnji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Reforme</strong></p> <p>Australija je, podsjeća se, prije 30 godina &scaron;tovanje mirovine vezala gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, a provela je i, u sličnom smjeru, reforme zdravstvenog osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmatrajući daljnje prednosti australijskog državnog i ekonomskog modela, Economist izdvaja model stranačkog sustava koji, ističe se, izrazito naginje centrizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Birači u toj zemlji obvezni su da glasaju na izborima &scaron;to političke stranke stavlja u poziciju da se bore za kolebljive glasače, a ne da izlaze u susret predrasudama &scaron;to većeg broja birača. Uz to, glasovanje je preferencijalno &scaron;to doprinosi moderiranju izbora od strane građana&rdquo;, napominje isti izvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osvrtu na australijske makroekonomske pokazatelje, ovaj tjednik ističe kako je u proteklih 30 godina ta ekonomija kumulativno rasla tri puta vi&scaron;e nego njemačka, te da je australijski nacionalni dohodak u istom razdoblju prosječno rastao četiri puta vi&scaron;e nego američki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Rastući prihod, nizak javni dug, pristupačna država blagostanja, popularna podr&scaron;ka masovnom useljeni&scaron;tvu i &scaron;iroki konsenzus o politikama koje podupiru te stvari. To je daleki san u većini bogatih zemalja&rdquo;, zaključuje niz hvalospjeva na račun Australije ugledni Economist.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prirodna bogatstva</strong></p> <p>Kao sretne okolnosti australijske stabilnosti, tjednik izdvaja i bogata nalazi&scaron;ta ruda i prirodnog plina &scaron;to u sinergiji s blizinom snažnog kineskog trži&scaron;ta čini dobitnu kombinaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na druge bogate ekonomije poput SAD-a ili Japana, dodaju, Australija ipak ima samo 25 milijuna stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tako uspje&scaron;na država, propustila je provođenje dvije reforme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva se, navodi se, odnosi na prava Aboridžina, čiji je socijalni status daleko ispod onoga koji uživaju ostali australijski državljani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi izostali reformski zahvat odnosi se na smanjenje emisije &scaron;tetnih stakleničkih plinova zbog čega su, između ostalog, su&scaron;e na tom kontinentu sve teže i učestalije s pripadajućim ogromnim &scaron;tetama za okolinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmatrajući moguće buduće trendove u australijskoj politici, Economist primjećuje kako podr&scaron;ka birača dvjema najvećim strankama, Liberalnoj i Laburističkoj, pada te da se u dijelu vladajuće Liberalne stranke javljaju zahtjevi za promjenom imigracione politike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ironija je, zaključuje tjednik, da australijski birači kažnjavaju najveće stranke za uspje&scaron;nu politiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-04-australia.jpgDobili smo oglas: Traži se više ljudi za rad u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=7719477194Grude.com - klik u svijetFri, 02 Nov 2018 14:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-02-izolacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka tvrtka traži više radnika - muškaraca za građevinske poslove (Izolacija) u Njemačkoj. U priopćenju poslanom portalu Grude.com stoji da su rad i uvjeti rada po njemačkim standardima.<p>&nbsp;</p> <p>Za detaljne informacije i dogovor oko posla kontakt telefon je 063/877-995</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-02-izolacija.jpgEvo koliko je vremena potrebno za otvaranje tvrtke u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7718677186Grude.com - klik u svijetFri, 02 Nov 2018 09:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-29-stres_posao_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usporedbe radi, na Novom Zelandu se kompanija može otvoriti za samo pola dana, po čemu je ova država najbolja na svijetu. <p>Za počinjanje biznisa, odnosno otvaranje privatne tvrtke u Bosni i Hercegovini, treba ni manje ni vi&scaron;e nego 81 dan i čak 13 različitih procedura, prema najnovijim podacima, pi&scaron;e <a href="https://www.biznisinfo.ba/evo-koliko-je-vremena-potrebno-za-otvaranje-firme-u-bih/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovo je jedan od razloga zbog čega je BiH nekonkurentna u odnosu na ostale zemlje kada je riječ o investicijama. Po ovom parametru BiH je 183. država na svijetu, od ukupno 190.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedbe radi, na Novom Zelandu se kompanija može otvoriti za samo pola dana, po čemu je ova država najbolja na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, i ostale moderne države maksimalno su pojednostavile i ubrzale postupak otvaranja kompanije, a za primjer se mogu uzeti i nama bliske zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je, naprimjer, u Sloveniji za to potreno 8 dana, deset puta manje nego u BiH. Zanimljivo je da se u Sloveniji ne plaćaju nikakvi tro&scaron;kovi otvaranja firme, po čemu je ta država najbolja na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od BiH, kada je riječ o lakoći otvaranja firme, gore je samo 7 država na svijetu, a to su Evatorijalna Gvineja, Kambodža, Čad, Eritreja, Somalija, Haiti i Venecuela</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, otvaranje kompanije je jedan od deset parametara koji se navode u izvje&scaron;taju Svjetske banke Doing Business.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostali parametri su dobijanje građevinske dovole, priključka za struju, osiguranje provođenja ugovora, dobijanje kredita, plaćanje poreza itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH je ukupno u izvje&scaron;taju za ovu godinu rangirana na 89. mjesto od 190 zemalja. Najgori skor od svih parametara ima upravo po lakoći otvaranja firme gdje zauzima, kako smo rekli, 183. mjesto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-29-stres_posao_zena.jpgUsprkos gospodarskom uzletu: Svaki peti stanovnik Njemačke je na rubu siromaštvahttp://grude.com/clanak/?i=7717677176Grude.com - klik u svijetThu, 01 Nov 2018 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-siromastvo_big.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj usprkos gospodarskom uzletu i rekordno niskoj stopi nezaposlenosti, 19 posto stanovništva živi na rubu siromaštva, objavio je Savezni ured za statistiku. <p>Iako se stanje u usporedbi s 2016. promijenilo nabolje, jo&scaron; uvijek 15,5 milijuna građana Njemačke živi na rubu siroma&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Njemačkoj se to odnosi na one građane kojima mjesečno na raspolaganju imaju manje od 60 posto prosječnog primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konkretno, za jednočlano domaćinstvo to znači 1096 eura mjesečno a za četveročlanu obitelj s dvoje djece 2302 eura, pi&scaron;e Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akutno siroma&scaron;nima se smatra mnogo manji broj građana, 3,4 posto. Akutno siroma&scaron;nima se smatraju osobe koje nisu u stanju platiti stanarinu, grijanje ili komunalije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Socijalne udruge traže &scaron;ire mjere borbe protiv siroma&scaron;tva u koje bi spadala bolja regulacija trži&scaron;ta rada i smanjenje obima radnih mjesta na određeno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Rastuće blagostanje očito ne zahvaća sve slojeve dru&scaron;tva. Kada unatoč rastućem gospodarstvu siroma&scaron;tvo ostaje na visokoj razini vrijeme je da se zapitamo &scaron;to nije u redu&ldquo;, rekao je predsjednik Udruge zajedničkih socijalnih službi Ulrich Schneider.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-siromastvo_big.jpgPredstavljen projekt 'Razvoj i diversifikacija turističke ponude ZHŽ-a'http://grude.com/clanak/?i=7716977169Grude.com - klik u svijetWed, 31 Oct 2018 19:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-31-uvod.sastanak_mm1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Širokom Brijegu u hotelu „Park“ održan uvodni sastanak za projekt „Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Županiji Zapadnohercegovačkoj“ u organizaciji Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije. <p>Na sastanku je sudjelovalo preko 50 predstavnika javnog, privatnog i nevladinog sektora u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz prezentacije koje su pripremili predavači ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije Ivan Jurilj sa suradnicama te ravnatelj Instituta za turizam&nbsp; Damir Kre&scaron;ić sa suradnicima sudionike se upoznalo sa aktivnostima i mjerama koje će se provoditi prilikom implementacije ovog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prezentacijskog dijela sudionicima se također obratio i pomoćnik ministra u Ministarstvu gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke Ante Begić, koje je institucionalni nositelj projekta, a Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, zajedno sa Regionalnom razvojnom agencijom REDAH, koordinator projektnih aktivnosti. Ova inicijativa je podržana od strane &Scaron;vicarske Vlade, preko projekta MarketMakers, koji čini konzorcij Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultat ovog projekta biti će Plan razvoja turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj čiju će izradu voditi Institut za turizam, jedini znanstveni javni institut u Hrvatskoj specijaliziran za istraživanje i konzalting u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažnije aktivnosti biti će usmjerene na organizaciju i institucionalizaciju platforme za razvoj turizma, jačanje kapaciteta na lokalnoj i županijskoj razini na području ruralnog i aktivnog turizma, &scaron;to će u kombinaciji utjecati na promociju županije kao atraktivne destinacije za ruralni i aktivni turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku je između ostalog zaključeno kako je za uspjeh ovog projekta važna aktivna suradnja između ključnih dionika u županiji: ministarstava, općina i grada, privatnog i nevladinog sektora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-31-uvod.sastanak_mm1.jpgAntonio iz Kreševa je preživio životnu tragediju, danas je uspješan mladi poduzetnikhttp://grude.com/clanak/?i=7714677146Grude.com - klik u svijetTue, 30 Oct 2018 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-30-018-anotnio-tomic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da Hrvati u BiH imaju budućnost, unatoč onima koji im u njihovoj državi ne žele dobro pokazuje primjer Antonija Tomića iz Kreševa koji se i nakon brojnih osobnih nedaća i tragedija ustao na noge, a danas može biti primjer svima.<p>&nbsp;</p> <p>Antonio je danas diplomirani ekonomist koji radi u Službi za zapo&scaron;ljavanje Srednjobosanske županije, nogometni sudac i privatni poduzetnik koji vodi praonicu rublja Lavanda koja zapo&scaron;ljava dvije ženske osobe zaposlene u stalni radni odnos i jo&scaron; dvoje honoraraca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-30-18-10-30-018-anotnio-tomic3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, prije uspjeha Antonio je pro&scaron;ao te&scaron;ko razdoblje života. Bio je perspektivan nogometa&scaron; koji je nakon igranja u Kre&scaron;evu dobio poziv iz HNK &Scaron;iroki Brijeg. Tamo ga je zapazio NK Karlovac gdje je bio pola godine jer je klub oti&scaron;ao u stečaj, međutim ponude za mladim talentom su pristizale. I onda, u ljeto 2013. Antonio doživljava te&scaron;ku prometnu nesreću, pretrpljuje ozljede glave i tijela, provodi dva tjedna u komi i cijelo ljeto u bolnici. Kako nesreća ne dolazi sama od sebe, uputio se s bratom u Fojnicu neposredno nakon izlaska iz bolnice kako bi se nastavio oporavljati i onda se događa nova nesreća u kojoj život gubi njegov brat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-30-18-10-30-018-anotnio-tomic5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Život mu se promijenio iz korijena. Danas Antonio ima 25 godina i za portal Grude.com priča kako se uz Božju pomoć i vjeru u vlastiti uspjeh izvukao iz životne krize nakon tragedije. - Privatni posao, praonicu rublja, pokrenuo sam dok sam studirao i prolazio kroz te&scaron;ko razdoblje života zbog gubitka brata. I&scaron;ao sam korak po korak, a posao je napredovao. Danas imam svoje stalne klijente u svojem gradiću, zatim po Kiseljaku i okolnim mjestima. Naravno, to ni&scaron;ta ne bi bilo moguće bez pomoći obitelji i meni bliskih ljudi koji su mi pomagali u svim trenucima i na koje sam se mogao osloniti - govori nam Antonio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Praktički njegov radni dan traje 24 sata s obzirom da radi i u Službi za zapo&scaron;ljavanje, nakon čega odlazi na svoj privatni posao, pa ovisno od dana posvećen je nogometu, odnosno suđenju utakmica u Drugoj bh. ligi. Također, osnivač je i stolnoteniskog kluba u Kre&scaron;evu. Sretan je &scaron;to zahvaljujući privatnom poslu i on može zapo&scaron;ljavati i pomoći drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-30-18-10-30-018-anotnio-tomic4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosta njegovih vr&scaron;njaka sreću je potražilo u drugim zemljama i s podsmijehom gledaju na one koji su ostali ovdje, boriti se i nadati boljem sutra. - Žalosno je &scaron;to mladi ljudi odlaze, a da nisu ni poku&scaron;ali ni&scaron;ta. Nitko me ne može uvjeriti da se kod nas ne može uspjeti i ostvariti sebe kao osobu. Jesu li zbog toga na&scaron;i djedovi i roditelji položili svoje živote za ovu zemlju i dom da mi samo dignemo sidro i napustimo ovo sve? To je najlak&scaron;e sigurno, ali je jako neodgovorno i ponižavajuće. Nije istina da samo Hrvati odlaze nego idu svi narodi, ali mi najvi&scaron;e zbog putovnica koje imamo. Vrijeme će se promjenuti sigurno, pojedini prijatelji su mi se već vratili iz Njemačke jer nije ba&scaron; tako kako pričaju za "Obećanu zemlju"! isto tako, žao mi je &scaron;to kad na&scaron;ih mladih nedostaje hrabrosti da bi se upustili samostalno u neko poduzetni&scaron;tvo iako imaju, ajmo reći, neku ideju, a uz sve to imamo potporu politike jer će dočekati ra&scaron;irenih ruku svaku ideju i incijativu siguran sam - govori za Grude.com Antonio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-30-18-10-30-018-anotnio-tomic2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjestan je da se njegove riječi neće svima sviditi, ali svoj stav i dalje ne mijenja. Uz borbu i ustrajan rad te vjeru u dragoga Boga može se i ovdje uspjeti, unatoč svim nepravdama s kojima se narod susreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Alen Marić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-30-018-anotnio-tomic.jpgSrbi se bune zbog budućeg GRUDSKOG hotela u Baškoj Vodi: Kažu da je to njihovo, a ne hrvatskohttp://grude.com/clanak/?i=7714477144Grude.com - klik u svijetTue, 30 Oct 2018 16:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-30-baskavoda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad god se spomene nešto što datira iz vremena bivše države prema ustaljenom običaju jave se iz Srbije, pa su tako zgroženi prodajom nekdašnjeg vojnog odmarališta u Baškoj Vodi, a Zoran Ristić, predsjednik udruge "Oduzeta imovina" tvrdi da Srbija neće sjediti prekriženih ruku.<p>&nbsp;</p> <p>U tekstu "Hrvati prodaju na&scaron; vojni hotel" dana&scaron;nje Večernje novosti pi&scaron;u da je "čuveno vojno odmarali&scaron;te u Ba&scaron;koj Vodi prva nekretnina koju su hrvatske vlasti stavile na prodaju javnim natječajem po novom zakonu o upravljanju državnom imovinom".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim zakonom se, kako je navedeno, omogućuje zakup nekretnina "koje su pripadale poduzećima, institucijama i bankama iz biv&scaron;e Jugoslavije, a koje je Hrvatska 1991. prenijela u svoje vlasni&scaron;tvo".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruge "Oduzeta imovina" Zoran Ristić podsjeća da je nekada&scaron;nji hotel Sutjeska, kasnije preimenovan u Hrvatska, u Ba&scaron;koj Vodi gradila sarajevska Hidrogradnja i krajem 80-ih godina pro&scaron;log stoljeća dala ga tada&scaron;njem Saveznom sekretarijatu narodne obrane SFRJ uz uvjet da hotel dovr&scaron;e, ali i omoguće radnicima tog poduzeća da ljetuju u sezoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hidrogradnja je naknadno, uz financijsku potporu vojske, dogradila jo&scaron; jedan kat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Nećemo sjediti prekriženih ruku"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pred sam rat, tada&scaron;nje ministarstvo obrane SFRJ, čiji je pravni sljednik ministarstvo obrane Srbije, upisalo se u zemlji&scaron;nim knjigama, u Makarskoj, kao vlasnik tog trokatnog zdanja sa 180 soba, na 12.500 četvornih metara bruto povr&scaron;ine", navodi odvjetnik Ristić nagla&scaron;avajući kako je "na početku rata hotel, ba&scaron; kao i sve ostale srpske nekretnine, oduzela hrvatska država i prenijela na sebe".</p> <p>&nbsp;</p> <p>On podsjeća da je vlada RH 13. rujna objavila javni poziv za kupnju hotela, a rok za prijave istekao je 26. listopada, do kad su stigle tri ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;u cijenu, od oko dva milijuna eura, ponudilo je trgovačko dru&scaron;tvo Marea alta iz Makarske, u vlasni&scaron;tvu hercegovačkog tajkuna Petra Ćorluke, za koje Večernje novosti navode da je poznat kao "kralj toalet papira" jer je "zgrnuo bogatstvo" na proizvodnji i prodaji robne marke Violeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za hotel se, kako navodi Ristić, nadmeću i zagrebačka tvrtka Adria Coste tourism te slatinsko poduzeće Maros nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-30-baskavoda.jpgGorivo na benzinskim crpkama u BiH će pojeftiniti kada rafinerije snize cijenehttp://grude.com/clanak/?i=7713177131Grude.com - klik u svijetTue, 30 Oct 2018 12:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijena jednog litra benzina u BiH danas iznosi, ovisno od tvrtke, od 2,31 KM do 2,46 KM, dok je cijena dizela od 2,36 do 2,46 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Samo je pitanje vremena kada će rafinerije koje posluju s naftnim kompanijama u BiH utjecati na smanjenje maloprodajnih cijena benzina i dizela na benzinskim pumpama, kazao je za Klix.ba federalni ministar trgovine FBiH Zlatan Vujanović komentirajući opadanje cijena nafte na svjetskom trži&scaron;tu treći tjedan za redom.<br />Vujanović je napomenuo da se u BiH prometuje proizvodima koji su proizvod rafinacije, odnosno da su benzin i dizel koji se prodaju na benzinskim pumpama u BiH proizvod rada rafinerija iz regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su cijene goriva na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini ponovo zabilježile rast ovog mjeseca, cijena barela nafte u svijetu konstantno pada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tri tjedna cijena barela nafte na londonskom trži&scaron;tu iznosila je 80,3 dolara, dok na američkom trži&scaron;tu iznosi 71,2 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem pro&scaron;log tjedna cijena nafte na londonskoj burzi je pala za 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio za 2,3 posto, točnije na 67,60 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pitanje je koliko će vremena proći da rafinerije odgovore svojim proizvodima rafinacije, odnosno benzinom i dizelom, u sektoru maloprodaje. Pro&scaron;la su tri tjedna od pada cijena na svjetskom trži&scaron;tu pa je za očekivati da se i cijene snize u narednom periodu", rekao je Vujanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On ističe da je na bh. trži&scaron;tu najbitnije pratiti cijene nafte u rafinerijama koje su od važnosti za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To su rafinerije u Rijeci, Sisku i Pančevu, a tu je INA sa skladi&scaron;tem u Podlugovima. Čeka se odziv rafinerija na veleprodajnu cijenu, koja će onda utjecati na maloprodajnu. Pitanje je i koliki su kontingenti koje nabavljaju naftne kompanije", dodao je ministar trgovine u Vladi FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema stručnim izvje&scaron;tajima, cijene nafte padaju zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega bi mogla oslabiti potražnja za energentima, dok bi ponuda nafte krajem godine mogla porasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve do početka listopada cijene nafte su rasle, pi&scaron;e Hina, zbog najave sankcija SAD-a na iranski naftni sektor početkom studenog, &scaron;to je podržavalo strahovanja da će ponuda na svjetskim trži&scaron;tima biti znatno manja nego potražnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih tjedana su strahovanja splasnula, među ostalim, zbog najave Saudijske Arabije da može povećati proizvodnju ako to bude potrebno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih kazao je pro&scaron;log tjedna da je stanje na trži&scaron;tu nafte "dobro". Dodao je i da ne isključuje mogućnost da Saudijska Arabija poveća proizvodnju za milijun ili dva milijuna barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena jednog litra benzina u BiH danas iznosi, ovisno od tvrtke, od 2,31 KM do 2,46 KM, dok je cijena dizela od 2,36 do 2,46 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgUsprkos teškoćama s plasmanom: Raste proizvodnja maline u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7712577125Grude.com - klik u svijetTue, 30 Oct 2018 09:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-30-maline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se proizvođači malina u Bosni i Hercegovini suočavaju sa problemom plasmana svojih proizvoda, statistika pokazuje nastavak trenda povećanja proizvodnja i prinosa. <p>Prema podacima Agencija za statistiku BiH, BiH je proizvela 27.466 tona malina ove godine, odnosno 7,8 tona po hektaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodnja u tonama veća je za 21,2 posto u odnosu na 2017. godinu,a izraženo u tonama po hektaru veća je za 13 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno, proizvodnja jagode iznosila je 9.827 tona, 7,6 tona po hektaru. Proizvodnja je, izraženo u tonama, ove godine veća za 0,3 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu, a gledano po hektaru veća je za 4,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o tre&scaron;njama i vi&scaron;njama, proizvodnja i prinos po stablu povećani su u ovoj godini, dok je kod kajsije/marelice, zabilježen veliki pad prinosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH ima 893.692 stabala tre&scaron;nje, a ove godine proizvodeno je 11,823 tone ovog voća, a &scaron;to je 39,5 posto vi&scaron;e nego u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stabala vi&scaron;nje u BiH ima 552.130, a ona su u ovoj godini dala 5.990 tona plodova, &scaron;to je 47,7 posto vi&scaron;e nego lani. Broj stabala tre&scaron;nje veći je za 2,9 posto, a vi&scaron;nje za 3,5 psoto nego u pro&scaron;loj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine proizvedene su 843 tone kajsije &scaron;to je pad 29,9 posto u odnosu na godinu ranije. Iako je broj stabala povećan za 1,7 psoto, urod je ove godine bio znatno slabiji.</p> <p><br />Ukupno u BiH, prema statistici, ima 107.383 stabala kajsije, prenosi Indikator.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-30-maline.jpgMigranti u RH: Pavo Ćorluka nas je zaposlio, zahvalni smo mu i želimo ostati ovdjehttp://grude.com/clanak/?i=7711977119Grude.com - klik u svijetMon, 29 Oct 2018 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-29-pavo-corluka-i-migrant.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) u ponedjeljak je predstavljena mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) 'Osposobljavanje na radnom mjestu' s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na hrvatsko tržište rada.<p>&nbsp;</p> <p>Ta relativno nova mjera HZZ-a nedovoljno je kori&scaron;tena iako poslodavcima i nezaposlenima, kao i pripadnicima migrantske populacije, nudi niz prednosti, rečeno je na predstavljanju čiji je cilj utvrditi postoje li administrativne ili druge prepreke koje koče bolju iskoristivost mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Hrvatskoj trenutno oko 650 migranata</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U hrvatskom dru&scaron;tvu trenutno živi oko 650 migranata, a jedan od ključnih koraka njihove integracije je zapo&scaron;ljavanje i osiguravanje financijske samostalnosti. Time se postiže trostruki učinak - brže uključivanje migranata u dru&scaron;tvo, racionalno raspolaganje sredstvima namijenjenim pomoći toj populaciji, te rje&scaron;avanje problema kroničnog nedostatka radne snage u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavcu pripada naknada od <strong>700 kuna</strong> za mentorstvo po osobi, plaćeni tro&scaron;kovi teorijske nastave i polaganje ispita o osposobljenosti do <strong>7000 kuna</strong>, te pravo na podmirenje tro&scaron;ka liječničkog pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polazniku pripada novčana pomoć u visini minimalne plaće od 2752 kune, stvarni tro&scaron;kovi prijevoza i tro&scaron;kovi osiguranja pri HZMO-u i doprinos za za&scaron;titu zdravlja na radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnik<strong> Pavo Ćorluka</strong>, vlasnik Doma za starije i nemoćne osobe Ćorluka, koji se uključio u HZZ-ovu mjeru, rekao je kako su migranti dosta nepovjerljivi te da nisu rije&scaron;eni problemi pokrivanja tro&scaron;kova, npr. ovjere dokumenata kod javnog bilježnika ili ishođenja sanitarne dozvole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njemu, treba skratiti administriranje na minimum i mjeru u potpunosti financijski pokriti. Iz osobnog iskustva iznio je primjer kako su sva petorica migranata koji su bili u njegovoj tvrtki na osposobljavanju na radnom mjestu zasnovali radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoja iskustva iznio je i Iranac <strong>Puria Javidi,</strong> koji se osposobljavao za rad u kuhinji u Domu za starije i nemoćne osobe Ćorluka. Tamo je zasnovao radni odnos, a kaže kako želi ostati, raditi i živjeti u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Tportal.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-29-pavo-corluka-i-migrant.jpeg'Nisu točne informacije da će svi radnici od 1. siječnja moći bez radne vize naći posao u Njemačkoj'http://grude.com/clanak/?i=7710377103Grude.com - klik u svijetMon, 29 Oct 2018 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-bravar-varioc-co2-slika-77640505.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapošljavanje radnika iz BiH ili drugih zemalja bivše Jugoslavije, ali i svih drugih država van EU u Njemačkoj neće biti moguće bez radnih viza, rečeno je u Privrednoj komori Republike Srpske. <p>&nbsp;</p> <p>U Privrednoj komori RS-a ističu da nisu točne informacije da će svi radnici od 1. siječnja moći bez radne vize naći posao u Njemačkoj, &scaron;to je izazvalo zabrinutost domaćih gospodarstvenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prema informacijama koje su dostupne na službenoj&nbsp; internet stranici Ministarstva rada Njemačke, zapo&scaron;ljavanje radnika iz BiH ili drugih zemalja biv&scaron;e Jugoslavije, ali i svih drugih država van EU, neće biti moguće bez radnih viza. Posao će, prema službenim informacijama, moći dobiti samo oni radnici koji imaju kvalifikacije i kompetencije na nivou njemačkih radnika, uz obavezno posjedovanje radne vize", rekao je glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević, pi&scaron;e SRNA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, ako radnici imaju znanja i vje&scaron;tine za obavljanje određenog posla u BiH, to istovremeno ne znači da bi mogli isti taj posao obavljati i u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za posao u Njemačkoj neophodna su njima potrebna i znanja i vje&scaron;tine, uz dobro poznavanje njemačkoj jezika", naglasio je Blagojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je dodao da je aktualnim zakonom koji je na snazi u Njemačkoj bilo definirano privlačenje radnika deficitarnih zanimanja, a izmjenama zakona otvaranje njemačkog trži&scaron;ta rada bit će okrenuto ka svim profilima, ali uz po&scaron;tivanje jasnih normi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Važno je napomenuti da ova pravila važe za sve države van EU, a ne samo za zemlje biv&scaron;e Jugoslavije", rekao je Blagojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izmjena njemačkog zakonodavstva izazvala je strah među domaćim gospodarstvenicima da će potaknuti već izražen odljev radne snage sa domaćeg trži&scaron;ta rada, ali su detaljna tumačenja Ministarstva rada Njemačke pokazala da je taj strah uglavnom bio predimenzioniran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka je zbog potreba svoje privrede posegla za izmjenama zakona koji se odnosi na useljenike, a stupit će na snagu 1. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveća europska ekonomija tim zakonom poku&scaron;ava dovesti &scaron;to vi&scaron;e radne snage iz takozvanih trećih zemalja zbog nedostatka kvalificiranih radnika uz pojednostavljene procedure, ne samo za visokoobrazovani kadar, već i za one koji imaju zavr&scaron;enu srednju &scaron;kolu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-bravar-varioc-co2-slika-77640505.jpgVioleta s novim proizvodima na tržištu! Uvjerite se u kvalitetu brenda broj 1http://grude.com/clanak/?i=7707677076Grude.com - klik u svijetSun, 28 Oct 2018 01:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-28-teta-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Violeta deterdženti za pranje i njegu rublja njeguju različite vrste odjeće čineći odjeću obnovljenom. Ovih dana na tržištu su se pojavili proizvodi Violeta PROtect BLACK, Violeta PROtect COLOR i Violeta PROtect & REPAIR.<p><br />"Visoko kvalitetna formula sprječava trenje i opu&scaron;tanje vlakana pri tome pružajući odjeći izuzetan sjaj i svježinu, dok senzualne i rasko&scaron;ne note mirisnih ulja ostavljaju profinjen dojam. Uz ove favorite njega odjeće bit će jednostavna i praktična. Za&scaron;titi odjeću koju voli&scaron;", poručuje Violeta, a nove proizvode na području općine Grude možete pronaći u Prodajnom centru Prodex u Gorici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/pr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-28-teta-violeta.jpgDalmatinska zagora najdestinacija ruralnog turizmahttp://grude.com/clanak/?i=7705277052Grude.com - klik u svijetFri, 26 Oct 2018 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-26-imotski_ruralni-turizam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu manifestacije Dani hrvatskog turizma koji se održavaju na Hvaru jučer su dodijeljene nagrade i priznanja za najuspješnije dionike i destinacije u turizmu za 2018 godinu.<p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji za najuspje&scaron;niju destinaciju ruralnog turizma pored nominiranih Motovuna i Otočca, ove godine priznanje Hrvatske turističke zajednice dobila je na&scaron;a Dalmatinska zagora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagradu je u ime gradova Sinj, Vrlika, Trilj i Vrgorac, Turističke zajednice Imota te općina Dugopolje i Klis primila gradonačelnica Grada Sinja Kristina Križanac koja je čestitala turističkim djelatnicima, institucijama i svim pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem doprinijeli ovom važnom priznanju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-26-imotski_ruralni-turizam.jpgČAPLJINA U Lasti krenula proizvodnja, radnici vraćeni na radna mjestahttp://grude.com/clanak/?i=7702677026Grude.com - klik u svijetThu, 25 Oct 2018 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-04-tvornica-keksa-lasta-2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Živo je ovih dana u Tvornici keksa i vafla ”Lasta” Čapljina, gdje je ponovno krenula proizvodnja slastica.<p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaje <a href="https://caportal.net/2018/10/25/u-lasti-krenula-proizvodnja-radnici-vraceni-na-radna-mjesta/" target="_blank">Čapljinski portal</a>, radnici su prije nekoliko dana &rdquo;sjeli za strojeve&rdquo;, a proizvodnja je krenula punim obujmom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljne informacije o količini proizvodnje i planovima za budućnost nismo mogli dobiti, kao ni detalje o tome kakav je trenutno status &rdquo;Laste&rdquo;, ali ono &scaron;to smo uspjeli doznati jeste da su svim biv&scaron;im radnicima ponuđena radna mjesta i da je dio radnika prihvatio posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali smo i sa nekim kandidatima koji su se prijavili na natječaj za radno mjestu u Lasti, a koji su nam potvrdili kako im je rečeno da do kraja mjeseca očekuju poziv jer će biti potrebno jo&scaron; radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Tvornica keksa i vafla &rdquo;Lasta&rdquo; d.d. Čapljina &ndash; u stečaju, raspisala je početkom listopada natječaj kojim se tražilo vi&scaron;e radnika na nekoliko pozicija u ovoj tvrtki. Kako je navedeno u natječaju, radni odnos zasniva se na neodređeno, a natječaj je bio otvoren do 11. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranija pisanja Čapljinskog portala tako su se obistinila, a nakon radova na uređenju okoli&scaron;a kao i na či&scaron;ćenju zgrade Uprave te proizvodnih pogona nekada&scaron;nji gigant u proizvodnji slatki&scaron;a ponovno je krenuo sa proizvodnjom i sigurno će svojim slasticama uveseljavati svje kupce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča oko čapljinske Laste dobila je tako sretan kraj, nakon dugogodi&scaron;nje agonije i prebacivanja loptice sa jedne na drugu stranu, a mi se iskreno nadamo kako će Lasta u potpunosti stati na noge te kako će sa novom Upravom i novim direktorom izrasti u giganta koji će doprinositi gospodarskom razvoju Čapljine i cijele BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-04-tvornica-keksa-lasta-2016.jpgIzvanredni povjerenik za Agrokor: Poslujemo bolje nego prije, radimo na profitabilnosti; Najavio i promjenu imenahttp://grude.com/clanak/?i=7701477014Grude.com - klik u svijetWed, 24 Oct 2018 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-02-agrokor-glavna-n1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvanredni povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško izjavio je u srijedu kako Agrokor posluje bolje nego prije te kako se radi na refinanciranju dugova i povećanju profitabilnosti, dok se čeka rješenje Visokog trgovačkog suda (VTS) o nagodbi.<p><br /><br />Peru&scaron;ko i njegova zamjenica Irena Weber sastali su se jutros s premijerom Andrejom Plenkovićem u Vladi povodom izvje&scaron;ća o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u Agrokoru koje je ministar gospodarstva Darko Horvat podnio Vladi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad izvanredne uprave doveo je do toga da je kompanija ostala poslovati i da posluje bolje nego prije, kazao je Peru&scaron;ko, podsjetiv&scaron;i kako je nagodba o restrukturiranju dugova bila potvrđena s 80 posto glasova vjerovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sada očekujemo rje&scaron;enje Visokog trgovačkog suda (VTS). &Scaron;to se tiče samog poslovanja, radimo na dvije teme - jedna je refinanciranje najstarijeg kredita koje se mora desiti nakon pravomoćnosti implementacije nagodbe, i druga stvar je povećanje profitabilnosti", rekao je Peru&scaron;ko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je iz mjesečnih izvje&scaron;ća koje izvanredna uprava dostavlja Ministarstvu gospodarstva vidljivo da poslovanje kompanije ide dobro, da je bolje nego je bilo u prethodnoj godini, odnosno da je u skladu sa planovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarski upit do kada misli da će biti na dužnosti, Peru&scaron;ko je odgovorio da će, ako rje&scaron;enje VTS-a bude u idućih mjesec ili mjesec i pol dana, izvanredna uprava zavr&scaron;iti s radom krajem prvog ili početkom drugog kvartala sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan ima li ambicije biti i dalje na čelu Agrokora, odgovorio je kako je to pitanje bilo postavljano već nekoliko puta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi, kao izvanredna uprava, imamo viziju kako razvijati Agrokor. Ako je ta vizija u skladu s onim &scaron;to budući vlasnici žele, spremni smo o tome razgovarati", kazao je Peru&scaron;ko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kada će biti promijenjeno ime Agrokora i kako će se koncern zvati Peru&scaron;ko je rekao kako to jo&scaron; nije odlučeno.<br />Na novinarski upit je li mu, s obzirom da je bio u sustavu Agrokora i ranije, poznato da se prijedlog Zakona o izvanrednoj upravi mijenjao u zadnji čas ne bi li se pomoglo investicijskoj tvrtki Knighthead da bude u boljoj poziciji od drugih, Peru&scaron;ko je odgovorio novinarima: "Očito ste lo&scaron;e obavije&scaron;teni".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi, kao izvanredna uprava, do&scaron;li smo raditi u Agrokor mjesec dana nakon početka izvanredne uprave, ja i gospođa Weber", kazao je Peru&scaron;ko, a na pitanje je li tako ne&scaron;to čuo od svojih kolega, kazao je da nije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je danas prihvatila izvije&scaron;će o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u Agrokoru, a ministar gospodarstva Darko Horvat istaknuo je kako je zavr&scaron;ilo financijsko restrukturiranje i izvanredna je uprava napravila sve potrebite radnje i dobre podloge da krene sveukupno restrukturiranje primjenom nagodbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Slobodna Dalmacija</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-02-agrokor-glavna-n1.jpgPrvi put u 10 godina dizel u Hrvatskoj skuplji od benzinahttp://grude.com/clanak/?i=7698576985Grude.com - klik u svijetTue, 23 Oct 2018 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-14-gorivo_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugi put u povijesti i prvi put u zadnjih deset godina cijena dizela u Hrvatskoj premašila je cijenu benzina. <p>Kako javlja portal cijenegoriva.info, litra Eurosupera 95 pojeftinila je za 23 lipe i sada ko&scaron;ta 10,20 kuna. Cijena litre eurodizela pala je za 17 lipa i sada ko&scaron;ta 10,22 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o cijenama na najjeftinijim benzinskim crpkama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Benzinske crpke u Hrvatskoj utorkom korigiraju cijene goriva, a ovo je drugi put u povijesti da je dizel skuplji od benzina u Hrvatskoj. Prvi put se to dogodilo 18. ožujka 2008. godine, prenosi Index.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-14-gorivo_zena.jpgOdličan urod maslina u Hercegovini potaknut će i veću sadnjuhttp://grude.com/clanak/?i=7697676976Grude.com - klik u svijetTue, 23 Oct 2018 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-23-maslina-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U mediteranskom dijelu Hercegovine u tijeku je berba i prerada maslina. Prerada se vrši u tri uljare – Čapljini, Ljubuškom i Stocu.<p>&nbsp;</p> <p>Da je ovo posebna godina za maslinare Hercegovine potvrđuje slika od subote kada su maslinari u dugom redu čekali da predaju masline u čapljinskoj uljari, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ldquo;Nema koga da je bere&hellip;&rdquo;</strong></p> <p>Govoreći o tijeku kampanje Slavko Ramljak, vlasnik uljare Ramljak u Tasovčićima kraj Čapljine, kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvorili smo peti listopada, i ranije bih otvorio koji dan, ali strojevi su bili na popravku, pa je to trebalo sve pripremiti. Sada nema stajanja, lijepo je vrijeme, ljudi beru, najveći problem je radna snaga, nema ruku za branje. Nemate koga naći da vam bere masline, kaže Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit o različitim vrstama i izgledu plodova, od kojih su neki crni, &scaron;to je ranijih godina bila rijetkost, kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Puno je sorti maslina u Hercegovini, iako se to svodi na pet, &scaron;est glavnih.Pocrnile su uglavnom te ranije sorte, talijanske, leccino, pendolino... a oblica na na&scaron;em području nije. Zanimljivo je da je oblica pocrnila gore, iznad Mostara &ndash; Bijelo Polje i Ra&scaron;tani, ističe Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogled na plodove maslina, koji se vi&scaron;e ne dopremaju u vrećicama i kantama, nego u korpama i vrećama, navodi na zaključak da su Hercegovci ovladali tehnikom u maslinarstvu, potvrđuje to i vlasnik čapljinske uljare koji kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nas je to nova kultura, unazad petnaest godina krenulo se s proizvodnjom, tako da mi nemamo neko negativno naslijeđe, poput, primjerice, proizvođača u primorju, kao &scaron;to su kasno branje, držanje plodova u moru&hellip; Na&scaron;i se maslinari drže struke, &scaron;to podrazumijeva branje u ko&scaron;are, ne kupe se opali plodovi koje mogu pokvariti maslinovo ulje, a znaju da je poželjno &scaron;to kraće razdoblje &ldquo;od grane do boce&rdquo;. To jamči visoku kvalitetu. Ove masline &scaron;to su ovdje dopremljene, sve će garantiram, dati ekstra djevičanska ulja. Ba&scaron; sve!, najavio je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vi&scaron;e maslina nego &scaron;ipka</strong></p> <p>Dojam je da će obilan urod maslina ove godine potaknuti njihovu daljnju sadnju. Procjene su da trenutačno u Hercegovini ima vi&scaron;e od 300 hektara maslinika, &scaron;to je primjerice, 10 puta vi&scaron;e nego &scaron;to zauzima smokva, &scaron;est puta vi&scaron;e nego &scaron;to ima intenzivnih nasada &scaron;ipka i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, berba je u punom jeku, a po svemu sudeći potrajat će do polovine studenog.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-23-maslina-bih.jpgNema tko raditi: Zatvorili tiskaru zbog odlaska radnika u Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=7695876958Grude.com - klik u svijetMon, 22 Oct 2018 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-22-21591.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon devet godina poslovanja zbog odlaska radnika na rad u inozemstvo zatvorena je prije dva tjedna tiskara "Europress studio", nekada uspješno banjalučko poduzeće. <p>Biv&scaron;i radnik tiskare Igor Kremenović, iz Banja Luke, objavio je na dru&scaron;tvenim mrežama video u kojem se vide prazne sale i gomile smeća te obja&scaron;njava kako je i zbog čega ovo poduzeće moralo biti zatvoreno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedva smo neku ekipu sastavili, dvije godine nam je trebalo za to. Međutim, nismo znali da su, između ostalog, aplicirali za poslove u Njemačkoj, tako da, eto, bukvalno se desilo u sedam dana da dva od tri tehničara dobiju posao u Njemačkoj i to je jednostavno bio razlog da se firma zatvori, objasnio je Kremenović, izvijestio je Radio Slobodna Europa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igoru je žao &scaron;to tiskara nije zatvorena zbog lo&scaron;eg poslovanja niti nedostatka posla nego zbog odlaska radne snage. Razumije mlade ljude koji odlaze, ali on osobno ne želi napustiti zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci Ministarstva za civilne poslove govore da se u prvih deset mjeseci 2018. godine državljanstva BiH odreklo 3.347 građana. Prema podacima Unije za održivi povratak za prvih &scaron;est mjeseci 2018. godine BiH je napustilo 18 tisuća osoba, prenosi<a href="http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&amp;id=21591&amp;naslov=Banjalu%C4%8Dka+%C5%A1tamparija+Europress+studio+zatvorena+zbog+odlaska+radnika+u+Njema%C4%8Dku" target="_blank"> Indikator.ba.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-22-21591.jpgMiholjsko ljeto 'spržilo' cijene povrća i voća na veletržnici u Tasovčićimahttp://grude.com/clanak/?i=7692376923Grude.com - klik u svijetFri, 19 Oct 2018 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-19-mandarina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Toplo vrijeme nije usrećilo proizvođače voća i zeleni na veletržnici u Tasovčićima, dapače produljenje miholjskog ljeta i na drugu polovicu listopada, izazvalo je pravi pomor cijena.<p>&nbsp;</p> <p>Od barometra cijena koncem pro&scaron;loga tjedna niz je pojeftinjenja povrća i voća, te samo po par i to simboličnih poskupljenja. Uglavnom lijepo vrijeme je radilo za potro&scaron;ače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od pregleda cijena koncem pro&scaron;loga tjedna jeftiniji su redom &ndash; karfiol čija se cijena prepolovila i trenutačno je 1,2 do 1,4 KM, zatim brokule 1,3 do 1,7 KM, čija se cijena također prepolovila, kao i cijena zelene salate koja je sada od 0,8 do 1 KM. Jeftiniji su zatim blitva 1 do 1,2 KM, &scaron;pinat 1,2 do 2 KM, pa rajčice 1,2 do 1,8 KM, patlidžani 0,6 do 0,7 KM, tikvice 0,5 do 0,7 KM, te cikla 0,6 do 0,8 KM. Nove, niže, cijene imaju jo&scaron; mrkva 0,9 do 1,10 KM, te per&scaron;in i celer koji se nude po cijeni od 3 do 4 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod povrća registrirali smo samo poskupljenje i to paprika, koje su dugo bile podcijenjene, a sada se cijene od 1,7 do 2,2 marke, koliko se i dalje cijene paprike roge. Tzv. paradajz/paprike i paprike somborke nude se po 1,5 KM za kilogram. Postojana je cijena kupusa 0,35 do 0,40 KM, kupus za kiseljenje ispred veletržnice cijeni se 0,6 KM glavica, odnosno 0,8 maraka rezani uz usluge soljenja na licu mjesta, treba samo ponijeti posudu za kiseljenje, za kompletnu uslugu. Ra&scaron;tika se nudi za 2,5 do 3 KM, krumpiri su uglavnom 0,5 do 0,6 KM, rijetko - domaći 0,7, dok planinski ispred veletržnice, dobro idu i po cijeni od 0,8 KM. Kelj je i dalje 0,8 do 1 KM, prasa 1,8 do 2 KM, krastavci su 1 do 1,10 KM, krastavci korni&scaron;oni za zimnicu, su od 1,7 krupni pa do 2,5 KM sitni, prva klasa. Crveni luk je i dalje 1 do 1,2 KM, bijeli luk je 3 do 6 KM, a već rijetke mahune 1,5 do 2,5 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voće, u padu je cijena jabuka koje su sada od samo 0,5 do 1,2 KM, zatim suhih smokava 3 do 4 KM, pa mandarina čija je cijena samo 0,6 do 0,7 KM. Ne&scaron;to skuplji 0,8 do 1,5 KM, su &scaron;ipci sladuni, ljutinaca jo&scaron; nema u ponudi. Postojane su cijene kru&scaron;aka koje su 0,5 do 2 KM, pa stolnog grožđa 1 do 1,3 KM, bostana oko marku za kilogram, kestena 2,5 do 3 KM, te limuna iz Neretve koji je 3,5 KM za kilogram. Cijena kivija se stabilizirala na 0,8 do 1 KM, a dunja na 1 do 1,10 KM itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred veletržnice obilna ponuda ribe i mliječnih proizvoda. Riba se cijenila od 6 somići, pa do 15 KM morska - lubin i orada. Pastrva iz uzgoja bila je 9, a &scaron;aran 11 KM, fileti su bili 14, a glave &scaron;arana po 2 KM komad. Mliječni proizvodi nude se sada na četiri &scaron;tanda, cijena sira se i dalje kreće 4 do 6 KM mladi, pa do 18 maraka suhi ovčji s Morina i Somina, te livanjski u kolutovima. Na cijeni su i dalje drva, prostorni metar oblovine je 80 do 85, na komade rezana bukovina koju samo treba iscjepati, bila je 90 KM prostorni metar, dok je prostorni metar raznovrsnih cijepanih drva od 90 do 95 KM. Dojam je da bi cijena drva mogla jo&scaron; porasti, jer je ponuda manja nego pro&scaron;le i ranijih godina. Uz sve navedeno u ponudi su bila domaća jaja, koke nesilice i druga perad, pa poljoprivredne i kućanske alatke kovača iz Vare&scaron;a i razna druga roba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Radio Čapljina" href="http://www.radio-capljina.com/gospodarstvo/item/1104-toplo-vrijeme-nije-usrecilo-proizvodace-voca-i-zeleni-na-veletrznici-u-tasovcicima-dapace-produljenje-miholjskog-ljeta-i-na-drugu-polovicu-listopada-izazvalo-je-pravi-pomor-cijena-od-barometra-cijena-koncem-prosloga-tjedna-niz-je-pojeftinjenja-pov.html?fbclid=IwAR0f7D2f407AG9crVWwDJG0HDbVelh3k7N-l2DJq2-2G-XjUYD1cQJnzxUY" target="_blank">Radio Čapljina</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-19-mandarina.jpg5 lekcija o oglašavanju u mobilnoj erihttp://grude.com/clanak/?i=7692276922Grude.com - klik u svijetFri, 19 Oct 2018 17:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-02-ilustracija-fotolia-mobitel-u-ruci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jesen je doba kada tvrtke i agencije obično počinju rezimirati ono što su postigle u godini koja prolazi te razmišljati o budućnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji bolje vrijeme za razmisliti o nadolazećim trendovima i o tome kako bi ih se moglo iskoristiti za provedbu kampanja koje ne samo da se uspje&scaron;no prikazuju ciljnim skupinama klijenata, već se također i ističu te čine razliku. Moramo imati na umu da, u usporedbi s marketingom, te&scaron;ko da se može reći za neko drugo područje da su u njemu promjene kojima svjedočimo dinamičnije te da je u njemu zahtjevnije uspje&scaron;no držati korak s trendovima, prenosi ZIMO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podjela na tradicionalni i digitalni marketing, koja je donedavno dovodila do zabluda, nepotrebnih rasprava i problema na organizacijskoj i strate&scaron;koj razini, napokon odlazi u povijest. Iako su temeljna načela marketinga ostala nepromijenjena, napredak tehnologije nas očigledno prisiljava da promijenimo svoje prioritete i metode. Na koje su teme trenutno fokusirane rasprave o budućnosti marketinga? &Scaron;to su ključne lekcije koje marketin&scaron;ki stručnjaci mogu naučiti iz tih rasprava? Poku&scaron;ajmo ih identificirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Mobilni uređaji su na prvom mjestu</strong></p> <p>Mobilni uređaji znatno odskaču od ostalih kanala za primanje sadržaja, uključujući digitalne kanale. Kori&scaron;tenje takvih uređaja definitivno je u najvećem porastu. Mobilni uređaji su promijenili način na koji istražujemo, proživljavamo iskustva i dijelimo. Oni su najbrže usvojena komunikacijska tehnologija: televiziji je trebalo vi&scaron;e od desetljeća da dosegne 50 milijuna gledatelja; pametni telefoni su dosegli 1 milijardu u 5 godina. Prema GSMA-ovom izvje&scaron;ću o mobilnoj ekonomiji iz 2018. godine, predviđa se da će mobilno internetsko trži&scaron;te porasti za 1,75 milijardu novih korisnika unutar sljedećih 8 godina, čime će se u 2025. godini doseći razina od 5 milijardi korisnika mobilnog interneta. Stoga, mobilni kanal moramo promatrati kao zaseban format distribucije sadržaja, a ne kao jedan od elemenata digitalnog marketinga. Mobilni kanal već sada ima ključnu ulogu prilikom izrade oglasa. Ako ne&scaron;to funkcionira na malom ekranu, također funkcionira i na velikom. Nažalost, taj princip ne funkcionira u obratnom smjeru. Stoga, kako bi se iskoristio ogroman potencijal mobilnog marketinga, marketin&scaron;ki stručnjaci moraju ga koristiti kao polazi&scaron;nu točku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Fokusiranje na rezultate</strong></p> <p>Mjerenje uspje&scaron;nosti oglasa i rezultati ogla&scaron;avanja nisu ista stvar - iako ih se ponekad smatra sinonimima ili ih se skupno koristi u raspravama među stručnjacima. Ogla&scaron;avanju putem mobilnog kanala svojstvena je vrlo brza recepcija i visok stupanj pažnje gledatelja. Posljedično, ključni pokazatelji, kao &scaron;to su trajanje ili broj pregleda, mogu biti samo okvirni indikatori učinkovitosti oglasa. Umjesto toga, potrebno je fokusirati se na stvarne poslovne rezultate, kao &scaron;to je nivo prodaje ili imidž branda. To je jedini način za napraviti pouzdanu usporedbu učinkovitosti različitih kanala i formata. Vjerujemo da je to od ključne važnosti za milijune na&scaron;ih partnera koji koriste Facebook ili Instagram kako bi povećali svoje poslovanje jer osjećaju da mogu vjerovati na&scaron;oj platformi. Iz tog razloga, surađujemo s poduzetnicima, transparentni smo u najvećoj mogućoj mjeri u vezi na&scaron;ih sustava te osiguravamo da na&scaron;i partneri imaju pristup pouzdanim i smislenim rezultatima mjerenja uspje&scaron;nosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Držanje koraka s potro&scaron;ačima</strong></p> <p>Potro&scaron;ači već dugo vremena žive u mobilnoj stvarnosti. Mlađi potro&scaron;ači pregledavaju sadržaj brže od starijih, a istraživanja pokazuju da na mobilnim uređajima sadržaj pregledavamo 41% brže nego na računalu. Zbog toga, naročito je te&scaron;ko izmjeriti broj ili trajanje pregleda. Marketing ne drži korak s time zbog toga &scaron;to se uhvatio u zamku vođenja rasprava o planiranju i uspoređivanju formata, umjesto da se fokusira na najvažniju stvar - dopiranje do super-brzih, visoko svjesnih potro&scaron;ača koji od marketinga očekuju da odrazi njihovu stvarnost. Dana&scaron;nji potro&scaron;ači su sve brži u odlučivanju je li ne&scaron;to vrijedno njihove pažnje. Kako bi učinkovito doprli do njih, marketin&scaron;ki stručnjaci moraju &scaron;to je to vi&scaron;e moguće uskladiti interese ciljne skupine sa specifičnim kanalom koji se koristi za ogla&scaron;avanje. Možemo vidjeti da Stories rastu kao kanal za komuniciranje s potro&scaron;ačima - vi&scaron;e od 400 milijuna ljudi svaki dan koristi Stories na Instagramu, a vi&scaron;e od 300 milijuna ljudi na Facebooku i Messengeru. U rujnu 2018., pokrenuli smo Facebook Stories Ads jer smo od ljudi doznali da je preko 63% njih odlučilo kupiti određeni proizvod nakon &scaron;to su vidjeli Story koji se na njega odnosi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Performance marketing dobiva na važnosti u svakoj gospodarskoj grani</strong></p> <p>Predmet performance marketinga, &scaron;to je vrsta marketinga koji vodi do stvarnog, mjerljivog rezultata, kao &scaron;to je odluka za kupnju određenog proizvoda, dobiva na važnosti i postaji dio ogla&scaron;ivačkih strategija u svim sektorima. U osnovi, to znači da su ključna mjerila uspje&scaron;nosti marketinga i njegov jasno mjerljiv učinak optimizirani u stvarnom vremenu. Glavni je cilj ponuditi prave proizvode pravim osobama u velikim razmjerima kako bi se povećala potražnja i prodaja - ili pojednostavljeno, svojim proizvodima trebate pomoći da dopru do ljudi i u njima stvore namjeru kupnje. Možemo vidjeti porast popularnosti alata koji progresivno povećavaju rast, kao &scaron;to su Dynamic Ads koji automatski omogućuju promoviranje cjelokupnog kataloga proizvoda ili usluga, bez potrebe za zasebnim konfiguriranjem svakog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Trajna beta faza</strong></p> <p>Napredak tehnologije i potencijala digitalnog marketinga, koji jo&scaron; nije istražen u potpunosti, znači da trebamo razmi&scaron;ljati unaprijed kada stvaramo mogućnosti i organizacijske strukture. Savr&scaron;ena rje&scaron;enja ili metode nije moguće razviti jer ljudsko pona&scaron;anje i navike neprestano evoluiraju kao odgovor na napredak tehnologije. Stoga, fleksibilnost i sposobnost prilagodbe na takve primjenjive uvjete je od ključne važnosti. Potraga za savr&scaron;enstvom treba biti zamijenjena pristupom koji se temelji na neprestanom testiranju, &ldquo;trajnom beta fazom&rdquo;, kako prilikom osmi&scaron;ljavanja proizvoda, tako i u marketingu. U užem smislu, gotovo da bi se moglo reći da je tvrtka nemarna ako sav svoj trud uloži u jednu jedinu verziju mobilne kampanje - i ignorira ogroman potencijal za optimizaciju koji je moguće ostvariti kreativnim A/B kao i C testiranjem. Snažna kreativna ideja može i trebala bi biti ostvarena u različitim mobilnim formatima. Uspje&scaron;ni brandovi kao &scaron;to su Nike, Bud Light ili Apple pokazali su nam put: svi su oni prihvatili mobilnu kreativnost kao živući, fleksibilan proces. Nove se ideje testiraju u usporedbi s ostalima u različitim formatima i s različitim pričama, a rezultati se pažljivo analiziraju. I to se isplati: prikupljeno znanje pomaže pobolj&scaron;ati kako tekuću tako i buduće kampanje. Stoga, budite hrabri i testirajte!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-02-ilustracija-fotolia-mobitel-u-ruci.jpgVioleta traži djelatnike u odjelu izvozahttp://grude.com/clanak/?i=7688976889Grude.com - klik u svijetThu, 18 Oct 2018 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-18-violeta-tvornica1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sastavni dio Violeta djelokruga je i izvoz..<p><br />U potrazi smo za komunikativnim, samoincijativnim, i upornim osobama koje imaju odlične organizacijske vje&scaron;tine i spremne su na timski rad u odjelu izvoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastavni dio Violeta djelokruga je i izvoz, surađujemo s nizom europskih i svjetskih zemalja, s toga su nam potrebna dva izvr&scaron;itelja, za radno mjesto:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Asistent u odjelu izvoza sa iskustvom</strong><br /><strong>Asistent u odjelu izvoza bez iskustva</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: <strong>Grude</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tražimo osobu VSS/V&Scaron;S s odličnim poznavanjem MS Office-a i engleskog jezika (aktivno u govoru i pismu), poznavanje njemačkog jezika je dobrodo&scaron;lo. Potrebno je posjedovanje važeće vozačke dozvole B kategorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom radnom mjestu se od Vas očekuje suradnja s na&scaron;im kupcima diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo priliku za profesionalnim razvojem, adekvatna primanja kao i mogućnost stalnog radnog odnosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sistematični ste i analitični?<br />Izazov Vam je otkrivanje i učenje o novim stvarima?<br />Motiviraju Vas dinamični poslovi i spremi ste dio radnog vremena provesti na putovanjima i pregovorima s kupcima?<br />&Scaron;to čekate, prijavite se i pridružite na&scaron;em timu!<br />Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom: &bdquo;Izvoz&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 28.10.2018.</p> <p>Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;a Violeta!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-18-violeta-tvornica1.jpgHercegovački uštipci i cicvara na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7686576865Grude.com - klik u svijetTue, 16 Oct 2018 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-16-cicvara-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u povodu Svjetskoga dana hrane koji su utemeljile zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu – FAO. Na markama su prikazani motivi starih hercegovačkih jela – uštipaka i cicvare. <p>Siroma&scaron;no stanovni&scaron;tvo Hercegovine u pro&scaron;losti se hranilo jelima od povrća, žita i mliječnim proizvodima, a meso je bilo vrlo rijetko na trpezi, samo za velike blagdane. Hrana je bila jednolična, ali oskudni uvjeti i siroma&scaron;tvo nisu bili prepreka da se u posebnim prigodama ne pripreme i posebna jela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niti jedna svečanost u Hercegovini nije mogla proći bez cicvare i u&scaron;tipaka sa sirom iz mi&scaron;ine (mijeha). Bilo da se radilo o rođenju djeteta, svadbi, blagdanima&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cicvara je specijalitet brdskih krajeva i danas je samo rijetke žene znaju napraviti. U&scaron;tipci se jedu sa sirom i pr&scaron;utom ili se preliju kiselim mlijekom s dodatkom bijelog luka i rastopljenog masla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor maraka, koje se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 16. listopada ove godine je Marin Musa. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba, navode iz HP-a Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-16-cicvara-marka.jpgKoje zemlje najviše traže radnike iz BiH i iz koje strukehttp://grude.com/clanak/?i=7686476864Grude.com - klik u svijetTue, 16 Oct 2018 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-16-ilustracija-gradjevinski-radnici-640x432.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba kompanije Kolektiv, u prvoj polovici 2018. godine objavljeno je 4.742 oglasa za posao, što je za 24% više u odnosu na prvu polovicu 2017. godine, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34% više nego u prethodnoj godini.<p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, &scaron;to predstavlja pad u odnosu na isti period pro&scaron;le godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kategorije poslova u kojima je ogla&scaron;eno najvi&scaron;e radnih pozicija su Komercijala-prodaja, Ugostiteljstvo i Građevinarstvo.</p> <p><br />Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama Administrativne i slične usluge, Arhitektonske usluge, Pravo, Bankarstvo, Ekonomija i financije a najmanji interes za rad u kategorijama: Ugostiteljstvo, Proizvodnja , Građevinarstvo, Za&scaron;titarske usluge, Ljepota i zdravlje.</p> <p><br />Najtraženija zanimanja u prvoj polovici 2018. godine bila su: trgovac/prodavač, konobar, građevinski radnici, radnik u proizvodnji , call-agent (agent u pozivnom centru), komercijalista i unaprijeđivač prodaje, vozač, programer/software developer, kuhar i električar. prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj oglasa iz inozemstva iznosio je 9% od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38% u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.</p> <p><br />Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inozemstvu su: Hrvatska, Njemačka i Slovenija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko ljudi odlazi na rad u inozemstvo, pitanje je na koje nitko pouzdano ne može dati odgovor. Službeni podaci govore da je Slovenija pro&scaron;le godine izdala blizu 26 000 radnih dozvola za građane BiH a Njemačka 15 000. Službenih podataka za Hrvatsku nema ali može se reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovu toga može se procijeniti da su ove tri zemlje, povukle između 65.000 i 70.000 ljudi u pro&scaron;loj godini a taj trend samo raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi njemački zakon koji će dodatno liberalizirati trži&scaron;te rada sigurno će potaknuti mnoge poslodavce iz Njemačke da vi&scaron;e traže radnu snagu iz regije a pri tom i ljude iz regije da u većem broju odlaze na rad u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored zdravstvenih radnika i inženjera o kojima se najče&scaron;će govori kada je u pitanju Njemačka, na&scaron;i podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara, navode iz portala Posao.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-16-ilustracija-gradjevinski-radnici-640x432.jpg'FLASTER RJEŠENJE': Aluminij ostaje na elektroenergetskoj mreži sljedećih sedam danahttp://grude.com/clanak/?i=7684876848Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 14:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij d.d. Mostar uspio je, manje od sat vremena prije isteka roka za prijavu novoga ''voznog reda'' Neovisnomu operatoru sustava u BiH, dogovoriti opskrbu tvornice električnom energijom za razdoblje od sljedećih tjedan dana, kupivši tako bitno vrijeme za preživljavanje do onih ključnih koraka koje mora poduzeti Vlada Federacije BiH.<p>&nbsp;</p> <p>- Razgovori s na&scaron;im partnerima i dobavljačima ne prestaju, na&scaron;i timovi gotovo da i ne napu&scaron;taju Aluminij, jo&scaron; od petka. Sposobno&scaron;ću i snagom na&scaron;ega stručnog tima, u ovomu vremenu kriznoga upravljanja tvornicom, osigurali smo nam jo&scaron; tjedan dana života. Opskrbljivačem nam opstaje na&scaron;a supsidijarna tvrtka AL Trade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ovo je samo ''flaster'' rje&scaron;enje, dugoročno smo i dalje u iznimno kritičnomu stanju, nelikvidni i u nemogućnosti nastaviti podnositi financijske terete pod ovim burzovnim uvjetima, odnosno u okolnostima povijesnih rekorda cijene el. energije i glinice. Vlada FBiH na toj sjednici u petak, za koju smo se nadali da će biti održana i ranije, mora donijeti vitalne odluke ili je sunovrat Aluminija danas samo odgođen &ndash; komentirao je v.d. direktora Dru&scaron;tva Dražen Pandža, zahvaliv&scaron;i se domaćim poslovnim partnerima bez čije pomoći dogovoreni aranžman ne bi bilo moguće provesti u djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, NOS BiH jo&scaron; je sinoć trebao dati nalog Elektroprijenosu BiH za iskapčanje Aluminija s elektroenergetske mreže, u prvomu redu zbog nepostojanja opskrbljivača mostarske tvornice od 15. listopada. Aluminij je jučer uspio kupiti dodatnih 24 sata života, jednodnevnim ugovorom za nabavu električne energije, a danas je, u posljednji trenutak, dogovorena opskrba za jedan tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Grčevita borba se nastavlja i, kako pred na&scaron;ih uznemirenim djelatnicima, zabrinutim poslovnim partnerima, tako i pred cijelom javnosti, dužni smo nastaviti vr&scaron;iti snažan pritisak na entitetsku vlast, jer je ona dužna izvr&scaron;iti svoje obveze, sukladno Aneksu 8 na na&scaron; međusobni sporazum. To snaži subvencioniranje na&scaron;e nabave struje koje će nam omogućiti da nastaviti disati, preživimo i stabiliziramo tvornicu &ndash; proučio je Pandža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Službenoga odgovora iz Vlade FBiH Aluminij jo&scaron; uvijek nije dobio, priopćeno je iz Aluminija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgU Federaciji BiH došlo do novog poskupljenja goriva, evo za kolikohttp://grude.com/clanak/?i=7684776847Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-14-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Federaciji BiH od danas je došlo do novog poskupljenja goriva, potvrđeno je Feni u Fedralnom ministarstvu trgovine.<p><br />Gorivo je poskupilo za pet feninga po litru, a kao razlog je navedeno nedavno poskupljenje barela nafte na svjetskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Distributeri nafte i naftnih derivata u prethodnom periodu su Ministarstvu uputili zahtjev za korekciju cijena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-14-gorivo.jpgLjudi stariji od 40 trebali bi raditi tri dana tjedno http://grude.com/clanak/?i=7684676846Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 12:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnoge bi ovako nešto razveselilo, posebno ako se skraćivanje radnog vremena ne bi odrazilo na prihode.<p><br />Istraživanje je pokazalo kako bi ljudi stariji od 40 godina trebali raditi tri dana u tjednu jer bi tako davali najbolje od sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci za ekonomiju sa Sveučili&scaron;ta Melbourne u Australiji proučavali su radne navike 3.500 tamo&scaron;njih žena i 3000 mu&scaron;karaca kroz niz kognitivnih testova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih uključivali su čitanje riječi naglas, izgovaranje brojeva unazad, slaganje slova i brojeva u određenom vremenu, prenosi theheartysoul.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji imaju vi&scaron;e od 80 knjiga uspje&scaron;nije rje&scaron;avaju probleme</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon određivanja čimbenika kvalitete života, ekonomske dobrobiti, obiteljske strukture i zaposlenja, istraživači su otkrili da su ljudi koji su radili do 25 sati tjedno bili najbolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihove kognitivne sposobnosti rasle bi do tih 25 sati, a nakon toga bi padale zbog umora i stresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rad može biti dvosjekli mač. Može stimulirati rad mozga, ali istovremeno dugo radno vrijeme i određene vrste zadataka znaju rezultirati umorom i stresom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To pak &scaron;tetiti kognitivnim funkcijama - objasnio je Colin McKenzie, profesor ekonomije sa Sveučili&scaron;ta Keio koji je sudjelovao u istraživanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Sedam opasnih pokazatelja da previ&scaron;e radite:</strong></em></p> <p>- Okrenuli ste se alkoholu ili lijekovima kako bi se opustili.<br />- Radite puno vremena, a nema produktivnih rezultata za to.<br />- Nedostaje vam sna i osjećate se umorno cijeli dan.<br />- Osjećaj tuge i depresije počinje se uvlačiti u va&scaron; život.<br />- Osim dugih radnih sati, radite i prekovremeno.<br />- Oči su vam osjetljive, a tijelo bolno.<br />- Čini vam se kao da se veze s djecom, supružnikom ili prijateljima raspadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Četiri do pet sati rada dnevno je idealno</strong></p> <p>Psiholozi tvrde kako radnici mogu biti usredotočeni i produktivni četiri do pet sati dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga im se nivo energije srozava i osjećaju se lo&scaron;e tih par sati koje moraju "odguliti" na poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjak za psihologiju rada K. Anders Ericsson kaže kako se forsiranjem radnika da odrade punu satnicu samo, njih usmjerava u stvaranje lo&scaron;ih navika koje se vremenom pro&scaron;ire i na vrijeme kada su produktivni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ryan Carson, predsjednik uprave američke tvrtke Treehouse, uveo je radni tjedan od 32 sata jo&scaron; 2006. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako su od tada njegovi radnici sretniji, a time i produktivniji dok je njegova tvrtka povećala prihode za milijune dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga tvrtka - Reusser Design - uvela je 2013. godine rad od samo četiri dana u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik Nate Reusser kaže kako su od tada performanse njegovih zaposlenika puno veće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vi&scaron;e sata rada, vi&scaron;e &scaron;ansi za pogre&scaron;ku</strong></p> <p>Prema jednoj studiji provedenoj nad medicinskim sestrama koje su radile prekovremeno, otkriveno je da su če&scaron;će grije&scaron;ile kada su radile vi&scaron;e od 40 sati na tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A dobro je poznato da znaju raditi po 12 sati na dan. U nekim poslovima pogre&scaron;ke se mogu ispraviti, ali ako medicinsko osoblje napravi pogre&scaron;ku kod liječenja pacijenta, to ponekad može biti kobno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U staračkom domu u &Scaron;vedskoj odlučili su napraviti eksperiment s radnim vremenom svojeg medicinskog osoblja, kako bi vidjeli hoće li posao zbog toga trpjeti ili će njihova kvaliteta rada i učinkovitost porasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto osam sati, rade &scaron;est, a tih dva sata razlike unijelo je radikalne promjene u njihovim životima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraće radno vrijeme prebacili su ih u veljači, a plaća im je ostala ista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije sam cijelo vrijeme bila iscrpljena, do&scaron;la bi kući i legla na kauč. Ali, sad imam puno vi&scaron;e energije za rad i za obiteljski život, ispričala je Lise-Lotte Pettersson (43), jedna od 82 medicinske sestre u Svartedalen staračkom domu u u G&ouml;teborgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtijeva konstantnu budnost i kreativnost. Ne možemo dopustiti da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas - dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj eksperiment nadahnuo je i druge poslodavce u &Scaron;vedskoj da skrate radno vrijeme svojim radnicima, a da im plaća ostane ista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Toyotinom servisnom centru u G&ouml;teborgu radno vrijeme su skratili na &scaron;est sati prije 15 godina, plaća je ostala ista, i nikad nisu požalili zbog te odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije su, kažu, klijenti bili nezadovoljni jer su radnici radili pod stresom i često su grije&scaron;ili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenika porastao za čak 25 posto, prenosi <strong>24sata.hr</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngOmogućen nastavak rada Aluminija, kupili struju na 24 satahttp://grude.com/clanak/?i=7682976829Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-upravna_zgrada_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isključenje električne energije mostarskom Aluminiju odgođeno je jer je uprava u nedjelju uspjela osigurati opskrbu za sljedeća 24 sata, te je zajedno sa stotinjak radnika prosvjedovala kako bi upozorili vladu Federacije BiH da ispoštuje obveze o nižoj cijeni struje što bi im omogućilo normalno funkcioniranje. <p>Isključenje električne energije mostarskom Aluminiju odgođeno je jer je uprava u nedjelju uspjela osigurati opskrbu za sljedeća 24 sata, te je zajedno sa stotinjak radnika prosvjedovala ispred transformatorskog postrojenja kod Mostara kako bi upozorili vladu Federacije BiH da ispo&scaron;tuje obveze o nižoj cijeni struje &scaron;to bi im omogućilo normalno funkcioniranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Situacija je takva da smo uspjeli nekim vlastitim sredstvima rije&scaron;iti struju za ponedjeljak, &scaron;to se tiče utorka i nastavka tjedna to poku&scaron;avamo rije&scaron;iti tako da se kompanija sama snađe", rekao je glavni direktor Aluminija Dražen Pandža u mjestu Čule kod Mostara gdje se nalazi veliko rasklopno i transformatorsko postrojenje.</p> <p><br />Rekao je kako su nakon najave državne kompanije Nadzorni operater sustava (NOS) da će im isključiti električnu energiju predstavnici uprave stupili u kontakt s čelnicima vlade Federacije BiH kako bi se spriječio taj scenarij koji bi bio katastrofalan, prenosi HINA.</p> <p><br />"Imali smo kontakte s vladom FBiH. Situacija je i dalje kritična, nama stoji blokada i skidanje od strane NOS-a. Kupili smo jedan dan, ali bez izravnog uključenja nadležnih tijela situacija se neće rije&scaron;iti", rekao je Pandža.</p> <p><br />Mostarski Aluminij je zbog visoke cijene električne energije, sirovina i ranije stvorenih gubitaka koji se procjenjuju na iznad 150 milijuna eura, te razmjerno niske cijene metala doveden u gotovo bezizlaznu situaciju.</p> <p><br />Predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Dalibor Milo&scaron; rekao je kako od vlade traže ispunjenje obveza iz sporazuma kojim je postala 44 postotni vlasnik ove kompanije.<br />"Moramo imati formalno-pravni okvir kakve imaju ostale slične tvrtke u Europi da bi poslovali trži&scaron;no, točno se mora znati kolike su cijene elektroprijenosa i ostalih tarifa", rekao je i pojasnio kako zbog ranijih dugovanja nisu u stanju dobiti bankarska jamstva te sada plaćaju cijenu električne energije 83 eura umjesto 42 od Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne.</p> <p><br />"Ne može ni uprava ni nadzorni odbor rije&scaron;iti pitanje duga između dvije javne tvrtke kojima je nadležna vlada FBiH, ovo je bilo samo pitanje kad će se dogoditi ovaj rasplet", istaknuo je Milo&scaron;.</p> <p><br />Uz Federaciju BiH, 44-postotni udjel imaju radnici te 12 posto je suvlasnik vlada Republike Hrvatske.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-upravna_zgrada_11.jpgHrvati obranili naslov najboljih berača maslina na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=7682776827Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-drvo-masline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pobjedom hrvatskog tima i obranom naslova svjetskih prvaka te svečanom dodjelom nagrada u subotu je navečer završeno 2. Svjetsko prvenstvo u branju maslina, koje se od 11. do 14. listopada održalo u mjestu Postira na otoku Braču, izvijestili su u nedjelju organizatori.<p>&nbsp;Događaj kojem su glavni ciljevi &scaron;irenje maslinarske kulture, razmjenjivanje iskustava, druženje između predstavnika maslinarskih, ali i zemalja koje nemaju toliko razvijenu maslinarsku tradiciju, drugu su godinu zaredom organizirali Turistička zajednica Postira i Poljoprivredna zadruga iz toga bračkog mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prezadovoljni smo odazivom zemalja, ove godine ih je bilo čak jedanaest&ldquo;, rekla je direktorica Turističke zajednice Postira Ivana Jelinčić. Oni se, dodala je, međusobno jako dobro druže i slažu, bez obzira &scaron;to su na natjecanju jedni drugima velika konkurencija. Na 2. Svjetskom prvenstvu, uz hrvatski nastupili su i timovi iz Crne Gore, Francuske, Slovenije, Nizozemske, Mađarske, Velike Britanije, &Scaron;vedske, &Scaron;panjolske, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država. Hrvatski tim, sastavljen od četvero berača iz Postira i Dola, u stoljetnom je Maslinskom vrtu sv. Josipa iznad Postira u zadanom vremenu od 45 minuta uspio ubrati 67 kg maslina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to gotovo 11 kg vi&scaron;e od drugoplasiranih Crnogoraca, čija je ka&scaron;eta na vaganju težila 56,6 kg. Treće mjesto na postolju osvojio je slovenski tim s 51,6 kg ubranih maslina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I četvrto je mjesto pripalo hrvatskim susjedima, timu iz BiH, a iznenađujuće visoko 5. mjesto pripalo je američkom timu, točnije obitelji Zink, koja se u Postirama zatekla na jednogodi&scaron;njem obiteljskom putu oko svijeta, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Bilo je nevjerojatno, definitivno vrhunac na&scaron;eg putovanja. Putujemo već tri mjeseca i bilo je fantastično u masliniku upoznati ljude iz cijele Europe, naučiti pone&scaron;to o njihovom maslinarskom nasljeđu, kulturi i povijesti. Domaćini su vrlo gostoljubivi i sve su nas divno povezali na ovoj jedinstvenoj manifestaciji&ldquo;, zaključila je Anne Zink, ponosna na ostvareni rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveće iznenađenje pro&scaron;le godine bile su reprezentacije nemaslinarskih zemalja Nizozemske i Mađarske, koje su tada osvojile izvanredno drugo i treće mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine rezultat im je ne&scaron;to lo&scaron;iji. Nizozemci su zavr&scaron;ili na &scaron;estom, a Mađari na osmom mjestu. Posljednje mjesto, s tek 36,8 kg ubranih maslina, pripalo je vjerojatno najveselijem timu Prvenstva, predstavnicima Velike Britanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori ističu da je i drugo izdanje Svjetskog prvenstva u branju maslina donijelo mnogo smijeha, druženja, izmjenjivanja (i stjecanja) iskustva, a sve u duhu slavljenja masline i maslinova ulja s kojim stanovni&scaron;tvo Postira i Brača, najmaslinarskijeg dalmatinskog otoka, žive već tisućljećima.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-drvo-masline.jpgPoruka Mije Brajkovića 'nesposobnoj upravi': Politika nije donosila poslovne odlukehttp://grude.com/clanak/?i=7682276822Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-mijo-brajkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jednome od najdramatičnijih tjedana događa se kulminacija političke krize nakon protuhrvatskog izbornog inženjeringa nametanjem člana bh. Predsjedništva, a nastavlja se posrtanjem poslovnog giganta Aluminija. <p>&nbsp;</p> <p>Mijo Brajković, koji je skoro 40 godina proveo na čelu ove kompanije, pro&scaron;loga tjedna je do&scaron;ao u Mostar kako bi glasovao na izborima. U intervjuu za Večernji list Brajković govori stanju u Aluminiju...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako se danas osjećate kada su u javnost iza&scaron;le informacije da bi se Aluminij mogao ugasiti?</strong></p> <p>- Ne može se čovjek ugodno osjećati, pogotovo kada ste skoro 40 godina proveli gradeći tu kompaniju. Međutim, mislim kako do toga neće i ne smije doći. To je suvi&scaron;e velika kompanija, a bila bi tragična pogre&scaron;ka to napraviti. Izravno ili neizravno, od toga živi vi&scaron;e desetaka tisuća ljudi. Ne može se s druge strane grozničavo ni braniti &scaron;to trenutačno ne može funkcionirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako to mislite?</strong></p> <p>- Mora se napraviti jedna ozbiljna analiza i odgovorni ljudi moraju dati odgovor &scaron;to je najbolje sada učiniti. Slu&scaron;am u medijima &scaron;to se događa, ali mi je te&scaron;ko govoriti o cijelom stanju jer ne znam ulazne parametre niti se bilo tko sa mnom konzultirao glede Aluminija u posljednjih deset godina otkako sam oti&scaron;ao u mirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko je politika odgovorna za ovakvo stanje?</strong></p> <p>- Moram iznijeti ne&scaron;to drukčije mi&scaron;ljenje od onog koje ovdje prevladava. Da, čujem i kako se ističe: &ldquo;Ne pomaže nam politika&rdquo;, a ja sam svojedobno bio sretan &scaron;to mi politika &ldquo;ne pomaže&rdquo;. Posve sam uvjeren u to da politika nije donosila poslovne odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iz Aluminija se, osobito posljednjih mjeseci, tvrdi da je visoka cijena struje, da je nepovoljno stanje s trži&scaron;tem metala na londonskoj burzi. Plus, imamo ovu situaciju s najavom isključenja električne energije. &Scaron;to je rje&scaron;enje, osim traženja pomoći od politike?</strong></p> <p>- Cijena metala je, rekao bih, sasvim prihvatljiva jer je dobar i odnos eura i dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ali navodno je cijena električne energije 81 euro po megavatsatu?!</strong></p> <p>- To je jako skupo. Jedno smo vrijeme imali takvu cijenu, ali smo imali i dugoročne ugovore pa je stvari bilo jednostavnije podnijeti. Mislim kako je u ovakvim velikim kompanijama najveća pogre&scaron;ka &scaron;to se ne prave dugoročni, strate&scaron;ki ugovori koji se moraju po&scaron;tivati. U ovim kompanijama stalno imamo sinusoidu i stvari se mijenjaju poput burze, lo&scaron;e i dobro stanje. Kada vam je dobro, morate stvarati pričuve za one dane kada će doći lo&scaron;e stanje.</p> <p>Ako je politika bilo &scaron;to trebala raditi, ovdje je morala davno reagirati kada se krenulo gomilati gubitke. Ne može se prebacivati odgovornost na aktualnu upravu i vodstvo. Prije pet &scaron;est godina morao se napraviti &ldquo;carski rez&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stalno ste o tome govorili. Žalite li danas za tim da nije realizirana va&scaron;a inicijativa o aluminijskoj dolini, otvaranju novih tvrtki s većom fazom prerade aluminija umjesto da izvozimo trupce?</strong></p> <p>- To bi bio normalan razvoj. Pa ipak, stvoreno je nekoliko tvornica i opskrbljivali smo ih, kao &scaron;to je Alloy Jajce, Feal u Mostaru koji prerađuje vi&scaron;e od 25.000 tona metala. Na tome se itekako počelo raditi. No, nažalost, onda su se neki ljudi počeli baviti sami sobom. Do&scaron;la je garnitura koja nije iskoristila trenutak. I bilo je jako dobrih godina kada se to moglo napraviti. Danas je danas posve druga priča, ovo je borba za preživljavanje. A &scaron;to se tiče va&scaron;ega pitanja, aluminijska dolina mora stalno biti aktualna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U političkim i gospodarskim kuloarima se često govori, a ovo vam se vjerojatno neće svidjeti: &ldquo;Lako je bilo Mi&scaron;i Brajkoviću. On je imao potporu Zagreba&rdquo;, ali s druge strane odlaskom u mirovinu ipak je stanje na računu kompanije bilo plus 94 milijuna maraka. Kako to komentirate?</strong></p> <p>- U životu vam nikada uspjeh neće oprostiti. Osobno to smatram najgorom osobinom, a u biti se radi o primitivizmu. Vi ste, kao novinar, jako dugo pratili zbivanja oko Aluminija i vrlo dobro znate odgovor. Posjetit ću, međutim, kako sam i ja nekada bio sretan da uopće dobijem električnu energiju. Nisam je mogao dobiti jer ju je moja država izvozila, a nama davala na kapaljku. Tijekom 2008. godine imali smo uvoznih 140 Mwh, a 80 je stizalo iz Federacije BiH. Ako već otvaramo ovo pitanje, onda valja reći da je opstruirana privatizacija Aluminija, da nisu ispo&scaron;tovane odredbe sporazuma s Federacijom BiH. Postoji li bilo tko tko se smatra odgovornim za to? A &scaron;to se tiče dijela pitanja je li mi bilo jednostavno, samo ću odgovoriti da je tada cijena metala bila 1300 dolara, a cijena struje 81 euro. Trebalo je prije toga podignuti Aluminij iz pepela i anulirati brojna dugovanja, modernizirati ga. Ostao je osedlani konj, a to &scaron;to ga netko nije znao jahati, ja za to ne mogu biti kriv.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Do&scaron;li ste pro&scaron;loga tjedna u Mostar kako biste glasovali...</strong></p> <p>- Ja to smatram dužno&scaron;ću. Ne mogu pobjeći od sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ocjenjujete rezultate ovih izbora?</strong></p> <p>- Mene, bit ću ironičan, zanima kako se osjeća čovjek koji je izabran uime nekoga naroda, ne od toga naroda. Nisam siguran da postoji moralni aspekt toga čovjeka. Ali, ipak, to je političar i to je moj komentar. Znači, može sve. S druge strane, ne smatram da su stvari tragične niti ih se smije tako shvaćati. Rekao bih da nikada narod nije bio ujedinjeniji upravo zbog toga &scaron;to su osjećali jednu nepravdu jer nije promijenjen Izborni zakon. U psihologiji ima jedna izreka: &ldquo;Ako vam daju limun u ruke, onda napravite limunadu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Smatrate li da sada hrvatska politika ima mogućnost inicijative?</strong></p> <p>- Hrvati su zapravo jako dobro pro&scaron;li jer su se ujedinili. Dali su jedan, i vi&scaron;e nego jasan, poticaj politici za&scaron;tite naroda. Bilo bi logično da su Hrvati za&scaron;tićeni kao konstitutivan narod i smatram kako bi svi trebali imati jednaka prava. A ova poslovica o limunu zapravo govori i potiče da se napravi ne&scaron;to &scaron;to je korisno narodu i cijeloj BiH. Sada imate dovoljno poluga kako biste to napravili. Samo treba pokazati odlučnost i sposobnost to i napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U kojem bi se smjeru, po vama, sada trebala pozicionirati hrvatska politika u BiH?</strong></p> <p>- U BiH je jedina budućnost vezana uz europsku orijentaciju i takvu politiku treba voditi. Bez ulaska u Europsku uniju mislim da ćemo ovdje imati vječite nesporazume i trzavice. I za to onda neće trebati kriviti nekoga posebno jer su u statusu quo svi gubitnici. Jedino je rje&scaron;enje, ponavljam, ulazak u Europsku uniju. Tu najvi&scaron;e mora pomoći Hrvatska koja je jamac ove države. Stoga smatram kako bi sve opcije, i narodne i političke, trebale puno vi&scaron;e surađivati s Hrvatskom kojoj je itekako interes da ova zemlja &scaron;to prije postane članica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako u tome smislu vidite odnos Zagreba prema BiH i ovda&scaron;njim Hrvatima?</strong></p> <p>- Nisam političar i te&scaron;ko mi je dati jednoznačan odgovor. Međutim, osjećam da je Hrvatskoj itekako stalo da BiH uđe u Europsku uniju. Da je samo u pitanju interes Hrvatske, to bi tako bilo. Ali ovdje živi i jedan konstitutivan narod koji u Bosni i Hercegovini ima domovinu. Tu je i granica od 1000 kilometara koja povezuje Hrvatsku i 
BiH te brojne zajedničke veze i odnosi. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-mijo-brajkovic.jpgFederalni porezni inspektori za jedan dan zapečatili 46 objekata, izrekli kazne od 400.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=7681576815Grude.com - klik u svijetSat, 13 Oct 2018 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-inspektori_federalni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH jučer je izvršila 306 kontrola.<p>&nbsp;U ovim kontrolama inspektori su otkrili 69 neprijavljenih radnika, 88 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 24 objekta u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i 22 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.</p> <p><br />Zbog utvrđenih nepravilnosti, zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 46 objekata, a u 152 slučaja izdani su prekr&scaron;ajni nalozi sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 399.000 KM, prenosi Klix.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, aktivnosti se nastavljaju i za vrijeme vikenda a konačni rezultati bit će priopćeni u ponedeljak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-inspektori_federalni.jpgKUPUJMO HRVATSKO: Poduzetnicima 7,5 milijuna kuna za brendiranje Znakovima kvalitete HGKhttp://grude.com/clanak/?i=7680076800Grude.com - klik u svijetSat, 13 Oct 2018 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-13-kupujmo-hrvatsko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znakovi kvalitete HGK 'Hrvatska kvaliteta' i 'Izvorno hrvatsko' daju posebnu prepoznatljivost i kupcima garantiraju da su pri proizvodnji poštivani najviši standardi.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom gospodarstva poduzetni&scaron;tva i obrta osigurala je 7,5 milijuna kuna mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP) za brendiranje njihovih proizvoda i usluga Znakovima kvalitete HGK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim projektom HGK je osigurala poduzetnicima mogućnost financiranja cijelog postupka dodjele te prve tri godine prava uporabe Znakova kvalitete HGK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maksimalan iznos bespovratne potpore je 75.000 kuna, a sredstva će se dodjeljivati putem trajno otvorenog poziva do 29. lipnja 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znakovi kvalitete HGK 'Hrvatska kvaliteta' i 'Izvorno hrvatsko' daju posebnu prepoznatljivost i kupcima garantiraju da su pri proizvodnji po&scaron;tivani najvi&scaron;i standardi. Hrvatski proizvodi kvalitetom mogu bez problema parirati svjetskoj konkurenciji, a oni koji nose Znakove kvalitete mogu se tako snažnije brendirati i pozicionirati i na međunarodnom trži&scaron;tu&ldquo;, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upute kako steći pravo uporabe Znakova kvalitete dostupne su na <a title="Hrvatska gospodarska komora" href="http://znakovi.hgk.hr" target="_blank">znakovi.hgk.hr</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-13-kupujmo-hrvatsko.jpgMostarski NSoft i ove godine među 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europehttp://grude.com/clanak/?i=7679776797Grude.com - klik u svijetSat, 13 Oct 2018 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-13-21493.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>NSoft je kompanija iz Mostara osnovana 2010. koja se bavi izradom softverskih rješenja namijenjenih priređivačima igara na sreću i sportskim kladionicama, te su postali jedan od najboljih svjetskih proizvođača specijaliziranih rješenja za industriju igara na sreću. <p>Rast prihoda srednjoeuropskih tehnolo&scaron;kih kompanija i dalje se ubrzava, pri čemu je, prema Deloitteovom izvje&scaron;taju 50 najbrže rastućih tehnolo&scaron;kih kompanija u 2018. godini prosječna stopa rasta u periodu koje obuhvaća 2014. do uključivo 2017. godinu dostigla novi rekord od 1.290 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je već treća godina zaredom u kojoj je zabilježen rast iznad rekordnih 1.000 posto, čime je ne samo otklonjena svaka sumnja u izvanredne rezultate prethodnih godina nego se u prvi plan ističe održivost trenutnog procvata tehnolo&scaron;kog sektora u Srednjoj Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji poredak je malo drugačiji od prethodnih godina (2016. i 2017.) u kojima su se u prvih pet na listi u pravilu plasirale nove kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine su dvije kompanije iz prethodne godine zadržale plasman u prvih pet drugu godinu zaredom. To su dvije če&scaron;ke kompanije, gdje je na prvom mjestu kompanija specijalizovana za 3D printanje, Prusa Research (pro&scaron;le godine treća) i na drugom mjestu kompanija za on-line rezervacije letova Kiwi.com, pro&scaron;logodi&scaron;nji pobjednik natječaja, javlja Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zanimljive činjenice za ove dvije kompanije je njihova stopa rasta u prethodnom periodu, Kiwi.com je od pro&scaron;logodi&scaron;njeg natječaja rastao sa 7.165 posto na nevjerojatnih 14.337 posto, a Prusa sa 6.910 posto do izvanrednih 17.118 posto", kazala je Sabina Softić, partnerica za usluge revizije za Adriatic regiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto vrijedi i za treće mjesto na koje se plasirala hrvatska kompanija Q Software sa rastom od 3.894 posto te za četvrto mjesto koje je postigla kompanija Slido iz Slovačke, interaktivna platforma za sastanke i događanja (2.971 posto), kao i peto mjesto Pilulke, maloprodajna apoteka iz Če&scaron;ke sa rastom od 1.681 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Softverska kompanija NSoft je po treći put jedina kompanija iz Bosne i Hercegovine koja se plasirala na listu 50 najbrže rastućih, ove godine na 22. mjestu sa stopom rasta od 562%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>NSoft je kompanija iz Mostara osnovana 2010. koja se bavi izradom softverskih rje&scaron;enja namijenjenih priređivačima igara na sreću i sportskim kladionicama, te su postali jedan od najboljih svjetskih proizvođača specijaliziranih rje&scaron;enja za industriju igara na sreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izuzetna nam je čast &scaron;to je po treći put uzastopno na ovoj prestižnoj listi 50 najbrže rastućih kompanija zastupljena i BiH. Nadamo se da ćemo narednih godina imati i vi&scaron;e na&scaron;ih predstavnika na ovoj listi obzirom da posljednjih godina ICT sektor u BiH bilježi značajan rast", izjavio je Muhamed Semić, vi&scaron;i menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloitteovog ureda u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovogodi&scaron;njoj se ljestvici pedeset najbrže rastućih kompanija nalaze kompanije iz deset zemalja Srednje Europe: 18 iz Poljske, 8 iz Litve, 7 iz Hrvatske i Če&scaron;ke, 3 iz Slovačke, po dvije iz Mađarske i Latvije te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Rumunjske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja Zvijezda u usponu je hrvatski Include, proizvođač pametnog namje&scaron;taja, tj. solarnih klupa koja je u promatranom razdoblju ostvarila stopu rasta od 1.950%. Pobjednik skupine Pet najvećih je, drugu godinu zaredom, če&scaron;ki ZOOT, kompanija za maloprodaju modne odjeće i obuće putem interneta i fizičkih trgovina, koja kroz promatrano razdoblje bilježi rast prihoda od 513 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći dobitnik godi&scaron;nje Nagrade za najdisruptivniju inovaciju (eng. MDI - Most Disruptive Innovation) je litvanski Brolis Semiconductors visoko inovativna kompanija koja koristi naprednu infracrvenu fotonsku tehnologiju za razvijanje nove vrste senzora koji mogu obraditi kritična očitanja krvi bez probijanja kože.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove je godine pokrenuta Nagrada za dru&scaron;tvenu inovaciju, a prvi dobitnik je poljska kompanija Saule Technologies, koja je razvila novu generaciju solarnih ploča, izrađenih od tanke, savitljive folije koju je moguće omotati oko zgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prvih 25 na listi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo Zemlja Sektor Rast (%)<br />1 Prusa Research s.r.o. Če&scaron;ka Hardware 17.118<br />2 Kiwi.com Če&scaron;ka Software 14.377<br />3 Q Software Hrvatska Software 3.894<br />4 sli.do s.r.o. Slovačka Software 2.971<br />5 Pilulka Distribuce s.r.o. Če&scaron;ka Mediji i zabava 1.681<br />6 Brolis Semiconductors, UAB Litva Hardware 1.534<br />7 TenderHut S.A. Poljska Software 1.496<br />8 Proficio Marketing s.r.o. Če&scaron;ka Mediji i zabava 1.228<br />9 Salelifter Sp. z o.o. Poljska Mediji i zabava 1.074<br />10 Ars Futura d.o.o. Hrvatska Software 914<br />11 Zelen&aacute; po&scaron;ta s.r.o. Slovačka Software 867<br />12 Supercharge Kft. Mađarska Software 740<br />13 TRENCADIS CORP SRL Romania Software 730<br />14 Microblink d.o.o. Hrvatska Software 702<br />15 Qpony.pl Sp. z o.o. Poljska Mediji i zabava 621<br />16 Yieldbird Sp. z o.o. Poljska Mediji i zabava 616<br />17 Codedose Sp. z o.o. Poljska Software 607<br />18 StartupJobs.com s.r.o. Če&scaron;ka Software 605<br />19 Sponge, UAB Litva Hardware 600<br />20 Piwik PRO Sp. z o.o. Poljska Software 593<br />21 Deeper, UAB Litva Hardware 580<br />22 NSoft d.o.o.Mostar BiH Software 562<br />23 INVENTI SOLUTION, s.r.o. Če&scaron;ka Software 534<br />24 Exacaster, UAB Litva Software 529<br />25 ZOOT a.s. Če&scaron;ka Software 513</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-13-21493.jpgNagradni fotonatječaj !hej Obojimo jesenhttp://grude.com/clanak/?i=7678976789Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 18:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-12-foto4.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svrhu dodatne promocije našeg prepaid branda !hej, krenuli smo s nagradnim natječajem „!hej Obojimo jesen“. <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o fotonatječaju u kojemu pozivamo korisnike da objavljuju fotografije svoje jesenske svakodnevnice u dru&scaron;tvu, &scaron;koli, fakultetu, poslu, na ulici, u kući itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>One najkreativnije objavit ćemo javno te nagraditi bonovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Finalni dio planiran je od 5. do 7. 11., kada nagradni natječaj, s 10 najkreativnijih fotografija, &bdquo;selimo&ldquo; na na&scaron; Instagram profil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ondje će korisnici odlučivati o fotografiji koja će osvojiti glavnu nagradu &ndash; mobilni uređaj Meizu M6 Note DS 3/32GB. Naravno, pobjednik će biti fotografija s najvi&scaron;e oznaka &bdquo;sviđa mi se&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e pojedinosti o natječaju, kao i pravila, možete naći na linku: <a title="hej obojimo jesen " href="http://bit.ly/hej_obojimo_jesen%20" target="_blank">http://bit.ly/hej_obojimo_jesen </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-12-foto4.pngAluminij se zauvijek gasi u nedjelju? Na ulicu ide 900 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=7678576785Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 14:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-12-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neovisni operater sustava (NOS BiH) obavijestio je Aluminij da će biti isključen s naponske mreže u nedjelju, 14. listopada. Aluminij je objavio kako još uvijek čeka ključne informacije od Vlade FBiH. <p>&nbsp;</p> <p>Uprava je objavila kako bez žurnih mjera Aluminij ide u ga&scaron;enje, &scaron;to se ovom obavijesti NOS-a i potvrđuje. Teret dugova ''Teret nagomilanih dugovanja, nelikvidnost, nemogućnost dobivanja bankarskih jamstava za sklapanje dugoročnih ugovora za nabavu električne energije, u konačnici i potpuni poremećaj s cijenama struje i glinice, doveli su nas do točke s koje sami ne možemo dalje'', poručili su prvi ljudi Aluminija te naveli kako su ''uradili sve &scaron;to smo mogli kako do ovoga ne bi do&scaron;lo''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Apel pomoći uputio je Nezavisni sindikat zaposlenika Aluminij d.d. Mostar. ''900 radnika Aluminija zajedno sa svojim obiteljima po tko zna koji put u posljednjih nekoliko godina dovedeni su u situaciju da strepe za svoja radna mjesta i opstojnost na ovim prostorima zbog ne dovoljne brige vlasnika dru&scaron;tva i lo&scaron;eg upravljanja biv&scaron;ih uprava'', navodi se u priopćenju u kojem stoji kako su radnici, koji su uz dosta odricanja, mukotrpnog i te&scaron;kog rada od samog podizanja tvornice 1997.god ni krivi ni dužni dovedeni u ovu situaciju u kojoj se nalaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga malih dioničara priopćila je pak kako ''od kraja lipnja 2018. godine, Aluminij ne posluje sukladno Statutu, i Zakonu o gospodarskim dru&scaron;tvima, te ostalim pozitivnim zakonskim aktima Dru&scaron;tva i F BiH''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Optužbe dioničara ''Dru&scaron;tvom ne upravlja Direktor, niti Uprava, već predsjednik N.O., Dalibor Milo&scaron;, vuče sve konce i donosi odluke, a potpise na takve odluke stavlja njegov kum. Planovi Dalibora Milo&scaron;a su da iz sjene vlada Aluminijem i ostvaruje svoje osobne, kao i interese određenih skupina okupljenih oko njega'', navode dioničari koji tvrde da je biv&scaron;i direktor Mario Gadžić ''nasilno svrgnut i smijenjen bez ikakva razloga'' te da je ''za direktora instaliran Dražen Pandža - inače kum Dalibora Milo&scaron;a''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dioničari tvrde kako je ovom smjenom zaustavljen ''kredit za obrtni kapital austrijske investicijske kuće od 10 milijuna rura, dokapitalizacija Al-trade u visini 1 milijun KM i ulazak strate&scaron;kog partnera u poslove oko snabdijevanja Aluminija električnom energijom po uvjetima povoljnijim od trži&scaron;ta (HUPX), jamstvo Vlade F BiH od 15 milijuna, kredit od Razvojne banke na iznos 4 milijuna KM&hellip;''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava pak navodi kako, uzimajući u obzir djelatnike Aluminijevih kooperanata u BiH i u RH, čak 40 tisuća ljudi ovisi o postojanju tvornice. &Scaron;utnja ''Svjesni smo nemjerljivosti Aluminijeva utjecaja na ukupna gospodarska kretanja u BiH, na vanjskotrgovinsku razmjenu, pa i na ukupnu gospodarsko-socijalnu stabilnost zemlje i uradili smo sve &scaron;to smo mogli kako do ovoga ne bi do&scaron;lo, ali teret nagomilanih dugovanja, nelikvidnost, nemogućnost dobivanja bankarskih jamstava za sklapanje dugoročnih ugovora za nabavu električne energije, u konačnici i potpuni poremećaj s cijenama struje i glinice, doveli su nas do točke s koje sami ne možemo dalje'', poručili su prvi ljudi Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij je objavio kako su o trenutnoj situaciji upoznate ''sve razine vlasti u državi, od Vijeća ministara, preko entitetske i županijske, do gradske vlasti, kao i čelnici Vanjskotrgovinske komore BiH i Gospodarske komore FBiH, te cjelokupna državna vlast u Republici Hrvatskoj i međunarodni čimbenici u BiH, i to visoki predstavnik međunarodne zajednice i voditelj Izaslanstva Misije Europske unije''.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-12-aluminij.jpgOd danas nove oznake goriva na benzinskim postajama u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=7677776777Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 10:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od danas počinje novo označavanje goriva na benzinskim postajama širom Hrvatske.<p><br />Na svakom pi&scaron;tolju za gorivo i mjernom uređaju stajat će posebne oznake o vrsti goriva i o udjelu biogoriva u njima. Tako će benzinska goriva biti označena krugom, dizelska kvadratom, a plinovita alternativna goriva rombom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz svaki motorni benzin stajat će oznake poput E5, E10 ili E85 (standardizirana kružnica i slovno-brojčana oznaka). One će potro&scaron;ačima govoriti koliki je maksimalni postotak etanola u gorivu (E5 do 5 posto, E10 do deset posto itd.), odnosno biogoriva u gorivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Preporučuje se da vlasnici svih starijih vozila pitaju distributere koju količinu biogoriva podnosi njihov automobil jer mnogi motori automobila ne reagiraju najbolje na vi&scaron;e vrijednosti etanola, koji može nagrizati određene materijale poput plastike, gume ili aluminija", objavila je Hrvatska gospodarska komora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema svim izvorima, najče&scaron;ća oznaka goriva na hrvatskom trži&scaron;tu će biti E5, &scaron;to znači za motor najmanje agresivnih do 5 posto etanola u gorivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Procjenjuje se da u Njemačkoj 80 posto svih automobila može koristiti E10 goriva bez većih problema", istaknuo je Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku i za&scaron;titu okoli&scaron;a Hrvatske gospodarske komore, dodav&scaron;i kako se isti princip odnosi i na dizelska goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u svih 28 zemalja Europske unije, ove oznake će se koristiti u Islandu, Lihten&scaron;tajnu i Norve&scaron;koj, kao i u Makedoniji, Srbiji, &Scaron;vicarskoj i Turskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-gorivo.jpgStranci u Dubaiju zarađuju u prosjeku 9.390 eura mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=7675976759Grude.com - klik u svijetThu, 11 Oct 2018 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-11-new-jobs-in-dubai.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema rezultatima ankete HSBC banke, stranci u Dubaiju zarađuju u prosjeku 138.177 dolara godišnje, ili 112.633 eura, što iznosi oko 9.390 eura mjesečno. <p>Osim toga, 72 posto stranaca je reklo da sada ima vi&scaron;e novca nego &scaron;to su ga imali u svojoj domovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima iste ankete, najveće plaće stranacima se isplaćuju u Mumbaiju u Indiji, gdje zarađuju u prosjeku 217.165 dolara godi&scaron;nje ili 177.019 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je takođe pokazalo da je Dubai jedno od najboljih mjesta na svijetu u smislu mogućnosti zapo&scaron;ljavanja i bogatog dru&scaron;tvenog života, pi&scaron;e Indikator.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-11-new-jobs-in-dubai.jpgUkoliko izostane reakcija Vlade FBiH, Aluminij neće preživjetihttp://grude.com/clanak/?i=7674376743Grude.com - klik u svijetWed, 10 Oct 2018 13:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarska tvornica ima 900 zaposlenika, a uzevši u obzir djelatnike Aluminijevih kooperanata u BiH i u RH, čak 40 tisuća ljudi ovisi o njezinu postojanju. <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno informacijama koje su objavljene u medijima, Uprava Aluminija potvrđuje činjenicu kako je stanje u tvornici iznimno složeno i krajnje zabrinjavajuće, s čim su jučer upoznate sve razine vlasti u državi, od Vijeća ministara, preko entitetske i županijske, do gradske vlasti, kao i čelnici Vanjskotrgovinske komore BiH i Gospodarske komore FBiH, te cjelokupna državna vlast u Republici Hrvatskoj i međunarodni čimbenici u BiH, i to visoki predstavnik međunarodne zajednice i voditelj Izaslanstva Misije Europske unije, priopćeno je iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je razlika u odnosu na jučera&scaron;nji dopis jest činjenica da ugovor s Elektroprivredom HZHB za opskrbu električnom energijom imamo do ponedjeljka, 15. listopada, a mi dotad nastavljamo s upornim traženjem konkretne reakcije iz Vlade FBiH, odnosno od svih koje smo s ovim upoznali. Napominjemo kako Vlada nikada nije realizirala obveze iz Aneksa br. 8 na Sporazum između Vlade FBiH i Aluminija, a čijom se realizacijom Aluminij ne bi ni na&scaron;ao u ovoj situaciji. Stanje moram nazvati krajnje alarmantnim, jer ako bi konkretna reakcija izostala, scenarij iz jučera&scaron;njih dopisa postaje neminovnim. Uslijed nastalih poremećaja na globalnomu trži&scaron;tu, poglavito zbog enormnih cijena električne energije i glinice, Aluminij je nelikvidan i vi&scaron;e ne može ispunjavati tekuće financijske obveze &ndash; komentirali su članovi v.d. Uprave Dražen Pandža i Boris Vican koji su s cjelokupnom situacijom upoznali i članove Nadzornoga odbora Dru&scaron;tva, kao i članove Predsjedni&scaron;tva i Skup&scaron;tine Nezavisnoga sindikata zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Vlada FBiH vlasnicom je 44 posto dioničkoga kapitala u Aluminiju, mali dioničari također 44 posto, a Vlada Republike Hrvatske preostalih 12 posto. Mostarska tvornica ima 900 zaposlenika, a uzev&scaron;i u obzir djelatnike Aluminijevih kooperanata u BiH i u RH, čak 40 tisuća ljudi ovisi o njezinu postojanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svjesni smo nemjerljivosti Aluminijeva utjecaja na ukupna gospodarska kretanja u BiH, na vanjskotrgovinsku razmjenu, pa i na ukupnu gospodarsko-socijalnu stabilnost zemlje i uradili smo sve &scaron;to smo mogli kako do ovoga ne bi do&scaron;lo, ali teret nagomilanih dugovanja, nelikvidnost, nemogućnost dobivanja bankarskih jamstava za sklapanje dugoročnih ugovora za nabavu električne energije, u konačnici i potpuni poremećaj s cijenama struje i glinice, doveli su nas do točke s koje sami ne možemo dalje &ndash; poručili su prvi ljudi Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgNjemačka: Više od polovice novih zaposlenih stranci!http://grude.com/clanak/?i=7670576705Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-njemacka-trgovina-29.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka može zahvaliti strancima za procvat svog tržišta rada.<p>&nbsp;Vi&scaron;e od polovice novih zaposlenika u protekloj godini su stranci, pi&scaron;u njemački mediji, prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/njemacka-vise-od-polovine-novih-zaposlenih-stranci/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Trenutno je u Njemačkoj zaposleno 33 milijuna ljudi, koji plaćaju poreze i doprinose. To je vi&scaron;e nego ikada ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, zanimljiv podatak je da su od ukupno 750.000 ljudi, koji su novi zaposleni u Njemačkoj u razdoblju od svibnja 2017. do svibnja 2018., čak 52 posto stranci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, broj novozaposlenih stranaca veći je od broja novozaposlenih Nijemaca.</p> <p><br />Otprilike svaki peti novi zaposlenik u Njemačoj dolazi iz jedne od zemalja istočne Europe koja je članica EU, kao &scaron;to su Poljska, Rumunija ili Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedam posto dolazi iz zemalja koje nisu u EU, kao &scaron;to su zemlje Zapadnog Balkana (uključujući BiH), Rusija ili Ukrajina. Jo&scaron; pet posto su Grci, &Scaron;panci, Portugalci, Talijani&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skoro 13 posto novih radnika dolazi iz ne-europskih država, naprimjer Sirije, Eritreje itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična je situacija i kada je riječ o pripravničkom stažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između travnja 2017. i travnja&nbsp; 2018. broj aplikacija za pripravnike koje su podnijeli stranci porastao je za deset posto, dok je broj takvih aplikacija njemačkih državljana smanjen za četiri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su, ukupno gledajući, najvećih broj zaposlenih i dalje Nijemci (oko 90 posto), trend je vi&scaron;e nego jasan: Strani radnici postaju sve važniji za njemačku ekonomiju, pi&scaron;e vodeći njemački poslovni dnevnik Handelsblatt, prenosi BiznisInfo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-njemacka-trgovina-29.jpgNova marka HP Mostar 'Etnološko blago – Tkalački stan'http://grude.com/clanak/?i=7670176701Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-fdcetno2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tradicionalno, uz Svjetski dan pošte koji se obilježava 9. listopada, izdaje redovitu poštansku marku posvećenu etnološkom blagu. <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji motiv je tkalački stan, jedan od najstarijih strojeva koje je čovjek koristio za zadovoljavanje osnovnih potreba za odjećom u seoskim domaćinstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna sirovina za tkanje bila je vuna koja se dobivala od ovaca i od koje se izrađivalo sukno koje se koristilo u izradi odjeće, torbi, prekrivača, prostirača&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tkanjem su se mogle izraditi razne tkanine, a tkalje su svoju umjetnost pokazivale kombinacijom boja i uzoraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ručni radovi poput tkane odjeće su dragocjeno nasljeđe pro&scaron;losti, a tkalački stanovi danas su dijelom etnolo&scaron;kih zbirki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 9. listopada 2018., je Vijeko Lučić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-fdcetno2018.jpgNeugodno iznenađenje: Sutra u Hrvatskoj drastično poskupljuje gorivohttp://grude.com/clanak/?i=7669976699Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tako bi spremnik od 50 litara benzina mogao poskupjeti 14,5 kuna..<p>&nbsp;</p> <p>Na Facebook stranici Cijene goriva najavljeno je da bi sutra moglo doći do poskupljenja goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema objavljenim informacijama poskupljenje je značajno. Tako bi spremnik od 50 litara benzina mogao poskupjeti 14,5 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, prosječni spremnik dizela mogao bi biti skuplji za 14 kuna, dok bi prosječni spremnik autoplina LPG-a od 50 litara mogao poskupjeti pet kuna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgMODERNI ROBIN HOOD: Bankar premještao novac s računa bogatih klijenata na račune onih siromašnihhttp://grude.com/clanak/?i=7662176621Grude.com - klik u svijetSat, 06 Oct 2018 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-bankar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgleda da danas još uvijek ima malo dobrih ljudi – bankar Gilberto Baschiera sa sjeveroistoka Italije odlučio je djelovati kao suvremeni Robin Hood te je “premjestio” milijardu dolara s računa svojih bogatih klijenata na račune onih siromašnih, piše The Guardian. <p>Ideju je dobio jo&scaron; 2009. u vrijeme financijske krize kada mu je lokalac do&scaron;ao u poslovnicu tražeći kredit za koji nije zadovoljavao uvjete, pi&scaron;e <a href="https://novac.jutarnji.hr/aktualno/talijanski-bankar-premjestao-novac-s-racuna-bogatih-klijenata-na-racune-onih-siromasnih/7910514/" target="_blank">Novac.hr. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, Baschiera se nad njime sažalio te je na njegov račun premjestio novac jednog od svojih bogatih klijenata, čime je lokalac postao kreditno sposoban.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da se dobre vijesti daleko čuju, ubrzo su ga i drugi ljudi iz talijanskog gradića Forni di Sopra (u blizini Udina) počeli tražiti pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bankar je računao da će mu njegovi klijenti vratiti novac, no kako neki to nisu učinili, njegovi su zaposlenici otkrili &scaron;to radi i prijavili ga vlastima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Baschiera je optužen za pronevjeru i prijevaru te je osuđen na dvije godine u zatvoru. Ipak, budući da mu je to prvi prijestup, neće morati odslužiti to vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, priča Gilberta Baschiere nije dobila sretan kraj. Osim &scaron;to je ostao bez posla, bankar je postao i beskućnikom jer mu je policija zaplijenila kuću.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="content-body-7158021-7910514"> <p>- Samo sam htio pomoći ljudima koji nisu mogli dobiti kredit. Ni&scaron;ta nisam uzeo sebi i bio bih vratio sav taj novac. Uvijek sam vjerovao da na&scaron; posao nije samo &scaron;tititi &scaron;tedi&scaron;e, već i pomoći onima kojima je pomoć potrebna &ndash; objasnio je svoje akcije sada nezaposleni bankar.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div id="dfp-inarticle-3" class="ia_3 dfp-space">&nbsp;</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-bankar.jpgNa sajmu u Stocu više od 120 izlagača iz BiH, RH, Crne Gore, Srbije i Slovenijehttp://grude.com/clanak/?i=7661776617Grude.com - klik u svijetFri, 05 Oct 2018 19:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-05-2018-10-05_133825.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Stocu je u petak svečano otvoren 11. sajam 'Hercegovački plodovi Mediterana' koji je okupio više od 120 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Slovenije. <p>&nbsp;</p> <p>Sajam je poljoprivredno turističkog karaktera i fokus su mediteranske kulture - &scaron;ipak, smokva, maslina, med i ljekovito bilje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik općine Stolac Stjepan Bo&scaron;ković zahvalio je svim izlagačima koji sa svojim proizvodima godinama dolaze u Stolac početkom listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjetio se samih početaka i zahvalio svima koji podupiru sajam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je istaknuo organizatore koji, kako kaže, nisu iste nacije ni vjere, a zajednički rade na dobrobit svih ljudi iz Stoca i regije i time predstavljaju jedan od svijetlih primjera u ovim turbulentnim vremenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam je svečano otvorio Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije godinu dana osigurali smo i prve poticaje za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačku industriju u iznosu od oko 900 000 maraka da potaknemo podizanje nasada masline i drugih nasada kako bi doprinijeli ostanku na&scaron;ega naroda u ruralnim područjima i pobolj&scaron;ali razvitak poljoprivrede, koji je od značaja i za druge segmente na&scaron;eg gospodarstva i za turizam i za&scaron;titu okoli&scaron;a - kazao je Herceg te dodao kako potpora i za&scaron;tita Vlade neće izostati ni u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustvrdio je kako Vlada želi stvoriti okvir u kojem će trud, svih onih koji se bave poljoprivredom, rezultirati boljim uvjetima za život kako njih samih tako i svih građana HNŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za ostvarivanje tog cilja svi moramo uložiti dodatne napore i razvijati i njegovati kulturu po&scaron;tivanja prirodnog izvora. Potrebno nam je, dakle, zajedni&scaron;tvo i zajednički rad &ndash; naglasio je premijer Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanog dijela uslijedio je obilazak sajma i razgovor s izlagačima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam je prilika da se vidi sva rasko&scaron; i bogatstvo Hercegovine, da se nabave neki od mnogobrojnih kvalitetnih prerađevina i plodova, ali i da se vikend provede u gradu muzeju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sajmu je također zastupljen i nastavno edukacijski segment pa su tako i ove godine planirane stručne radionice vrhunskih predavača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na temu "Tehnologija podizanja plantažnih nasada maslina" izlagati će profesor Ahmed Džubur s Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Profesorica Adrijana Filipović s Agronomskog i prehrambeno-tehnolo&scaron;kog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru, govorit će na temu ''Primjena makro i mikro gnojiva kod uzgoja maslina", dok će o temi "Maslinina muha - sve veći problem u hercegovačkim maslinicima" govoriti profesor Ivan Ostojić s Agronomskog i prehrambeno-tehnolo&scaron;kog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Likovnu koloniju po prvi put ove godine održat će mladi akademski slikar Srećko Babić iz Stoca, dok će večer zavr&scaron;iti koncertom Slavonskih Lola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme sajma po Stocu će prometovati i turistički vlakić pa će se svi posjetitelji moći provozati i upoznati Stolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam će svečano biti zatvoren u subotu dodjelom nagrada najuspje&scaron;nijim izlagačima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-05-2018-10-05_133825.jpgČESTITAMO: Grudski poduzetnik nakon 15 godina kalvarije dobio bitku protiv reketarahttp://grude.com/clanak/?i=7659676596Grude.com - klik u svijetThu, 04 Oct 2018 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-kruno_zulj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baška Voda posljednjih 15 godina bila je poprište sukoba poznatog poduzetnika podrijetlom iz Gruda Krune Žulja i načelnika Baške Voda Joska Roščića koji mu je želio udariti reket kada je ovaj sve pripremio za izgradnju hotela i centra za društvene namjene.<p>&nbsp;</p> <p>Konačno, ovih dana Žulj je pravomoćno porazio načelnika Ro&scaron;čića te mu ovaj vi&scaron;e ne može stopirati izgradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Ba&scaron;ke Vode tražio je čak dva milijuna eura da bi dozvolio nastavak radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Gruđanin Žulj izgradio je prvi aparthotel na Jadranu &bdquo;Milenij&ldquo; sa 120 ležajeva, Žulj je imao viziju &scaron;iriti posao. Sve je krenulo 2003. kada je kupio 4.400 četvornih metara atraktivnog građevinskog zemlji&scaron;ta odmah uz more s namjerom izgradnje hotela sa četiri zvjezdice za &scaron;to je bio spreman utro&scaron;iti 30 milijuna eura. Kako u Ba&scaron;koj Vodi nedostaje smje&scaron;tajnih kapaciteta, izgradnja hotela sa 270 ležajeva na tri etaže sa luksuznim bazenom u kojem bi radilo 80 ljudi, učinila mu se kao logičan poslovni pothvat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-kruno_zulj.jpgNa 100 radnih mjesta u tvornici u BiH više od 4.000 prijavahttp://grude.com/clanak/?i=7658276582Grude.com - klik u svijetThu, 04 Oct 2018 08:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-04-21381.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tvornici talijanske Ferreto grupe u općini Usora, koja je izgrađena na više od 20 tisuća kvadrata, što otprilike odgovara površini koju zauzimaju četiri nogometna igrališta, zaposleno je 110 radnika. <p>&nbsp;</p> <p><br />Broj pritistiglih molbi za posao je 40 puta veći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Trenutno imamo oko 4000 - 4500 prijava. Imamo radnike koji dolaze s područja općina Usora i Te&scaron;anj, jer su to ljudi koji žive u okruženju, do ljudi koji su iz Doboj Juga, Doboja, Maglaja; Žepča, pa i Teslića, Kotor-Varo&scaron;a i Dervente. Imamo čak i kolege koje su se preselile dobijanjem posla kod nas iz Zenice, Sarajeva i drugih gradova, kazao je za Radio Slobodna Europa generalni direktor Ferreto Group Central Europe Džemal Klepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zbog posla u Usori mladi inženjer strojarstva Adis Durmi&scaron; odeslio je iz Zenice sa suprugom, profesoricom matematike i informatike koja kao freelancerka radi za američko trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Priliku koja mi se ponudila ovdje da kao mlad inženjer stječem nova znanja i iskustva objeručke sam prihvatio i odlučio da promijenim mjesto življenja i zajedno s obitelji doselim ovdje na područje Usore, odnosno Te&scaron;nja, kazao je Durmi&scaron;, koji je i &scaron;ef proizvodnje u tvornici.</p> <p><br />U tvorničkoj hali domaći radnici i radnici iz Italije postavljaju nove strojeve. Radi se transfer tehnologije iz firme iz Italije u Bosnu i Hercegovinu, a osim prijenosa strojeva vr&scaron;i se i prijenos know-how.</p> <p><br />- Na&scaron;i inženjeri, na&scaron;i stručnjaci su pokazali izuzetnu spremnost da ta znanja razvijena u periodu od 60 godina u Italiji uspje&scaron;no primijenimo u BiH, kaže direktor Klepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Esmir Sinanović, CNC operater, ističe da je bio na obuci četiri mjeseca u Italiji u firmi Ferrreto Itlija u Vicenzi, te u Veneciji u sjedi&scaron;tu firme koja je proizvela CNC stroj.<br />U Ferreto pogonu u Usori se proizvode svi konstruktivni elementi za visokoregalna i automatska skladi&scaron;ta. Tvornica&nbsp; je izvozno orijentirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Dosad je uloženo oko 11,5 milijuna KM - u prvoj fazi oko 9,5 milijuna i u drugoj fazi oko 2 milijuna KM. U opremu i strojeve dosad je uloženo oko 4-4,5 milijuna KM. Plan je da, kada zaokružimo kompletan proces proizvodnje, imamo oko 20 milijuna KM ukupne investicije u objekte i strojeve, ističe direktor Klepić.</p> <p><br />Radno vrijeme u tvornici je fiksno, a prekovremeni rad plaća se sa 30 posto.</p> <p><br />- Plaće su u skladu sa okruženjem. Pratimo kolike su plaće u firmama koje se bave sličnom djelatno&scaron;ću i uglavnom smo 15-20 posto iznad onoga &scaron;to daju slične kompanije, kaže Klepić, te dodaje da se u kompaniji gradi atmosfera u kojoj je ljudima lijepo doći na posao. Prosjek radnika uposlenih u firmi je 27-28 godina. Tvornička hala Ferreto Group u Usori trenutno je popunjena s polovinom ma&scaron;inskog parka. Instaliranjem svih predviđenih ma&scaron;ina u narednih 12 mjeseci, stvorit će se uvjeti za zapo&scaron;ljavanje jo&scaron; stotinjak radnika, izvijestio je u video-prilogu Radio Slobodna Europe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-04-21381.jpgPremijer HNŽ-a dobitnik međunarodne turističke nagrade Interstashttp://grude.com/clanak/?i=7655876558Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-vlada_hnz_6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, dobitnik je ovogodišnje međunarodne turističke nagrade ''Posebno priznanje Interstas 2018.", dok je Hercegovačko-neretvanska županija dobila nagradu "Zlatni Interstas 2018''. <p>Premijeru HNŽ-a nagrada je dodijeljena temeljem iznimna doprinosa potpori i razvitku turizma na lokalnoj i državnoj razini, priopćeno je u utorak iz županijske vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u obrazloženju je istaknuto njegovo neumorno zauzimanje za očuvanje okoli&scaron;a, stalno komuniciranje sa Svjetskom turističkom organizacijom i izniman kreativni doprinos projektima u funkciji razvitka turizma, kao jednog od nositelja gospodarskog razvitka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;en je i doprinos Vlade Hercegovačko-neretvanske županije koja, s ciljem razvitka turizma, kvalitetno prezentira izuzetan geolokacijski položaj, krajobraznu ljepotu, autohtonost, bogatstvo povijesnog, vjerskog, kulturnog, tradicijskog naslijeđa, gastronomiju, običaje i druge vrijednosne potencijale HNŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Budući da sam značajan dio života i rada posvetio području turizma i za&scaron;tite okoli&scaron;a, dobivena nagrada obradovala me je na poseban način. Ona je, ne samo priznanje za moj rad, nego i potvrda da je put kojim idemo - kada je turizam u pitanju - prepoznat i u &scaron;irim okvirima. Nagradu doživljavam i kao priznanje mojim suradnicima bez kojih bi te&scaron;ko bilo učiniti ovakve pomake. Također, nagrada je i obveza da i dalje nastavim raditi na promoviranju prirodne i kulturne ba&scaron;tine koju trebamo staviti u funkciju jo&scaron; snažnijeg razvitka turizma - rekao je Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, nagrade Interstas su prestižne međunarodne turističke nagrade koje već dugi niz godina dodjeljuju FIJET -Međunarodna udruga turističkih novinara i pisaca o turizmu i F.E.S.T. - Europska federacija turističkih novinara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-vlada_hnz_6.jpgObjavljen oglas za rad na kruzeru, evo što je potrebnohttp://grude.com/clanak/?i=7655176551Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-vasko10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raspisan je oglas za rad na kruzeru Vasco Da Gama, a aplicirati mogu i građani BiH.<p><br />Oglas je rasipisan na na&scaron;im portalima za traženje posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tražimo kandidate za rad na kruzeru &ndash; navodi se u oglasu na engleskom i njemačkom jeziku, prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/objavljen-oglas-za-rad-na-kruzeru-evo-sta-je-potrebno/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o kruzeru koji prima 1.300 ljudi, a koji se naredne godine u travnju&nbsp; uvodi na njemačko trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je prethodno iskustvo i poznavanje enegleskog i njemačkog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas provodi Global Shipping &amp; Services d.o.o., a intervjui s kandidatima će biti održani u studenom u Sarajevu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-vasko10.jpgPrigodno izdanje maraka HP Mostar 'Međunarodni dan kave'http://grude.com/clanak/?i=7654276542Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 19:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-01-fdckava2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u povodu „Međunarodnog dana kave“ koji je prvi put obilježen je 1. listopada 2015. godine u Milanu. <p><br />Organizirala ga je Međunarodna organizacija kave (International Coffee Organization - ICO) s naglaskom na put koji kava prijeđe od proizvođača do ljubitelja kave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kava potječe iz Etiopije, iz pokrajine Kaffa po kojoj je dobila ime. Legenda govori da je napitak otkrio pastir Kaldi koji je primijetio da su njegove koze živahnije nakon &scaron;to su pojele crvene bobice. Nakon &scaron;to je i sam probao plodove kave zaključio je da mu vraćaju snagu pa je svoje otkriće podijelio s koptskim svećenicima u obližnjem samostanu. Preko njih kava se pro&scaron;irila na arapski poluotok gdje se razvila ceremonija pripreme, serviranja i ispijanja kave. U Europi se pojavljuje 1570. godine kada je mletački trgovci dovoze u Veneciju zajedno s duhanom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor maraka, koje se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 1. listopada 2018., je Ivica Madžar. <br /><br /><br />Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-01-fdckava2018.jpg6 podmuklih ubojica iz uredahttp://grude.com/clanak/?i=7654076540Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 17:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-01-uredi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suradnici koji vam zabijaju nož u leđa mogu naškoditi vašoj karijeri, ali pravi neprijatelji su još bolje skriveni i ugrožavaju i vaše zdravlje..<p><br />Premda vjerojatno mislite da ste sigurni i da je najgore &scaron;to vam se može dogoditi to da se porežete na papir ili da vam netko zgnječi ego, skrivene prijetnje va&scaron;emu zdravlju vrebaju kraj kopirke, vise sa stropa i puze kraj automata s grickalicama...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ured bez zidova</strong><br />Svi ste čuli za prednosti rada u istom, velikom prostoru sa svim ostalim kolegama: to potiče suradnju! Bit ćete produktivniji! Međutim, takav ured ujedno je i petrijevka. U danskom su istraživanju zaposlenici iz takvih ureda imali 62 posto vi&scaron;e dana bolovanja u odnosu na one koji rade u zasebnim uredima. Jasno, kad nema zidova, klice lak&scaron;e kolaju zrakom od kolege koji ka&scaron;lje i ki&scaron;e do svih ostalih, no usto ste izloženi i stalnoj buci. Buka, uz gubitak autonomije na poslu, možda je razlog za&scaron;to se ljudi iz otvorenih ureda če&scaron;će razbole, kažu autori istraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>STI&Scaron;AJTE KOLEGE &Scaron;vedski znanstvenici otkrili su da se ljudi bolje oporave od stresa ako slu&scaron;aju zvuke prirode nego kad slu&scaron;aju zvukove iz ambijenta u kojem borave. Pu&scaron;tate li potiho cvrkut ptica, kažu oni, možda je učinkovitije jer su ti zvukovi vama prirodno poznati. Zvukovi koje ne znate prepoznati, s druge strane, teže je zanemariti te mogu uzrokovati dodatni stres.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uredski stolac</strong><br />Upozorenje: tu sjedi mrtvac. Svaki sat koji provedete zalijepljeni za stolac na poslu povećava vam za 10 posto rizik od razvoja duboke venske tromboze, kažu znanstvenici s Novog Zelanda. I taj rizik eksponencijalno raste ako se ne gibate u podne: ljudi koji dugo sjede i uporno vrijeme pauze za užinu provode zgrčeni nad radnim stolom dvostruko če&scaron;će u svojim venama imaju ugru&scaron;ke u usporedbi s onima koji obrok pojedu negdje drugdje, izračunali su znanstvenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PODIGNITE USTANAK Lako je ignorirati alarm na računalu koji vam savjetuje da svakih pola sata ustanete, stoga trebate problemu pristupiti kreativno. Užinu koju ste ponijeli držite u ormariću u čajnoj kuhinji (ne u hladnjaku: čitajte dalje). Kad ogladnite, morat ćete ustati da biste ulovili klopu. A kad sjedite, da biste potaknuli cirkulaciju, vježbajte listove, savjetuje doc. dr. sc. M. Hassan Murad, epidemiolog na Klinici Mayo. Nekoliko puta tijekom sata naizmjenično podižite pete i prste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fluorescentna rasvjeta</strong><br />Neke uredske opasnosti doslovno svijetle, poput fluorescentnih cijevi iznad va&scaron;e glave. Nedavno je pregledno istraživanje u Australiji pokazalo da ljudi koji rade pod fluorescentnom rasvjetom imaju veći rizik od razvoja problema s vidom, kao &scaron;to su mrene i senilne makularne degeneracije. To se događa zato &scaron;to te cijevi zrače UVA, UVB i UVC zrake, zračenje koje može biti opasno ako stalno bombardira va&scaron;e oči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OSTAVITE ŽARULJU ZA RULJU Ugasite cijevi i podignite rolete. Indirektno prirodno svjetlo, za razliku od sunca koje udara u lice, blago djeluje na va&scaron; vid, a ima i dodatne prednosti: doze prirodnog svjetla mogu vam pomoći da se osjećate zdravije i da noću vi&scaron;e spavate, dokazali su znanstvenici sa Sveučili&scaron;ta Northwestern. Nemate prozor? Upotrebljavajte svjetiljke s LED žaruljama koje sjaje toplu bijelu svjetlost: istraživanje sa Sveučili&scaron;ta Stony Brook kaže da zrače gotovo nimalo UV zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Klima</strong><br />Većina modernih poslovnih prostora stvorena je kako bi zrak izvana ostao vani, a zrak unutra ostao unutra. I premda to va&scaron;oj tvrtki donosi u&scaron;tedu na računu za struju, vama bi moglo stvoriti pregr&scaron;t te&scaron;koća. Beskrajno reciklirani zrak če&scaron;će je zagađen aromatskim ugljikovodicima, toksičnim česticama iz printera, fotokopirki, sredstava za či&scaron;ćenje pa i iz kolonjske va&scaron;ega kolege, kaže mr. sc. Peter Dooley, specijaliziran za industrijsku higijenu. I kako su te čestice obično supersitne, lak&scaron;e zaglave u va&scaron;im plućima pa vam mogu uzrokovati glavobolje, vrtoglavice, di&scaron;ne bolesti, pa čak i anginu pectoris.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PONESITE TRAVU NA POSAO Možda se ne usudite &scaron;efu kazati da smanji doživljaj s količinom aftershavea, ali možete očistiti zrak u svojoj blizini. Ponesite nekoliko lončanica i stavite ih na svoj radni stol te oko pisača i kopirki. Prema istraživanju sa Sveučili&scaron;ta Penn, zeleni ljiljan (kloforit) i sanseverija učinkovito smanjuju koncentracije ozona u interijerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stalan posao</strong><br />Pobogu, pogledajte samo &scaron;to vam je učinio kapitalizam: prije ste hodali uspravno kao ljudsko biće, a sad, nakon &scaron;to ste godinama prikovani za radni stol, zgrbljeni ste poput kakvog posjednutog neandertalca. Kad vam se ramena poviju, smanji vam se i samopo&scaron;tovanje: istraživanje objavljeno 2014. u časopisu Health Psychology pokazalo je da lo&scaron;e držanje podsvjesno ubija samopouzdanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>DLANOVIMA PROTIV GRBE Dok stojite ili sjedite, stavite dlanove na bokove sa strane. Taj naizgled maleni pomak otvara vam prsa i tjera ramena prema natrag, &scaron;to je ispravno držanje, kaže mr. sc. Susy Russel, fizioterapeutkinja iz Virginije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uredska kuhinja</strong><br />Osim va&scaron;eg obroka, na jelovniku je i porcija klica. Tri najprljavija mjesta u svakom uredu su mikrovalne pećnice, hladnjaci i ručke na slavinama u čajnoj kuhinji, kaže izvje&scaron;taj koji je objavio Kimberly- Clark Professional.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BUDITE OPSESIVNI Vjerojatno nećete dezinficirati hladnjak i pećnicu nakon svake upotrebe, stoga barem operite svoje ruke prije i nakon kori&scaron;tenja te tehnike. Ili jednostavno nemojte u njih stavljati svoju hranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>M</strong><em><strong>enshealth.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-01-uredi.jpgVioleta zapošljava inženjere građevine i arhitekturehttp://grude.com/clanak/?i=7653676536Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-31-violeta_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom otvaranja novih investicija i projekata u Bosni i Hercgovini i Hrvatskoj Violeta je u potrazi za više novih radnika.<p>&nbsp;</p> <p>Traže se radnici iz sljedećih bran&scaron;i:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dipl.inženjer/Inženjer građevine sa iskustvom 1 izvr&scaron;itelj<br />Dipl.inženjer/Inženjer građevine bez iskustva 1 izvr&scaron;itelj<br />Dipl.inženjer/Inženjer arhitekture sa iskustvom 1 izvr&scaron;itelj<br />Dipl.inženjer/Inženjer arhitekture bez iskustva 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: terenski rad ovisno o projektu za koji novi zaposlenik bude zadužen. Dio radnog vremena zaposlenik će provoditi u sjedi&scaron;tu Uprave u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je da kandidat ima SSS, V&Scaron;S ili VSS tehničke struke (smjera Građevina ili Arhitektura), odlično poznaje rad u Microsoft Office alatima i AutoCadu, a dobrodo&scaron;lo je i poznavanje alata Tower i ArmCad, kao i tehničkog engleskog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od Vas očekuju na ovom radnom mjestu su: vođenje građevinskih projekata od ideje do realizacije: sudjelovanje u izradi projekta, izrada tro&scaron;kovnika, suradnja s izvođačima te vođenje i nadzor gradili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo priliku za profesionalnim razvojem, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako Vas motiviraju dinamični poslovi i spreman si za nove izazove,<br />prijavi se i pridruži na&scaron;em timu!<br />Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom: &bdquo;Građevina&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 12.10.2018.<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-31-violeta_grude.jpgSVE JE KRENULO IZ DRINOVACA: Kako je obiteljska tvrtka od malih svjećara postala lider svjećarstvahttp://grude.com/clanak/?i=7651476514Grude.com - klik u svijetSun, 30 Sep 2018 13:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-30-tvornica_svijeca_eljuga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obiteljska tvrtka Eljuga iz Makarske nastala je na tradiciji proizvodnje svijeća koju je ova obitelj iz hercegovačkog sela Drinovci smještenog uza samu granicu s Hrvatskom razvijala kroz dvije generacije. Renato Eljuga, vlasnik tvrtke, nastavio je posao koji je davno utemeljio njegov otac. <p>&nbsp;</p> <p>Renatov otac Mihovil i majka Drina su jo&scaron; pedesetih godina pro&scaron;log stoljeća napustili poljoprivrednu djelatnost, kojom se tada većina stanovnika tog sela bavila. Poku&scaron;ao je najprije s uzgojem svinja. Taj posao je dobro i&scaron;ao sve do trenutka kada mu je farmu pogodila bolest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom mu se otac bavio izradom medenjaka i licitarskih srca. Prodavao ih je po raznim proslavama i okupljanjima. Dijelom ih je sam izrađivao, a dijelom ih je nabavljao od jednog imotskog obrtnika koji se bavio i izradom svijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se u to vrijeme razvila industrija poput Kandita i Kra&scaron;a, obrtnik je napustio izradu licitarskih srca i medenjaka jer je gubio trži&scaron;nu utakmicu. Takvoj situaciji se prilagođavao i Mihovil, koji je već tada prepoznao da bi svjećarstvo moglo biti posao kojim će se ubuduće baviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprije je ručno izrađivao svijeće u obiteljskoj kući, a onda je krenuo jače. Tajne proizvodnje svijeća naučio je od tog starog imotskog majstora. Potom je izgradio kuću u Imotskom kamo se 1964. godine preselio. U prizemlju je uredio proizvodno prodajni prostor. Te godine se rodio i Renato Eljuga, dana&scaron;nji vlasnik.</p> <p><br />Ubrzo je Mihovil nabavio i prve strojeve za ručnu proizvodnju svijeća, a kako je to bio sezonski posao, dodatno je proizvodio i prodavao galanteriju. Svijeće su bile glavni proizvodni artikl, a kako je kuća bila u samoj blizini tržnice, njihova prodaja i&scaron;la je solidno. Posao je rastao, no prostor je bio limitiran, pa je pro&scaron;irio proizvodnju i u Makarskoj, gdje je također radio u vlastitoj kući koju je u međuvremenu izgradio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njoj je također imao proizvodni pogon. Dakle, do osamdesetih godina to je bila kućna radinost, potom obrt, a početkom devedesetih osnovana je tvrtka Eljuga. U poslu su sudjelovala i djeca, a posao je potpuno preuzeo Renato kada je napunio 27 godina. Tvrtka je osnovana 1993. godine, a bila je u mirovanju do 1997. godine, kada je investirano u izgradnju novog pogona na makarskom predjelu Kuk. Do tada je proizvodnja bila pod obrtom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svjećarstvo je devedesetih godina bilo atraktivna i isplativa djelatnost, &scaron;to je samo po sebi tražilo pro&scaron;irenje. Kako je skladi&scaron;te bilo na vi&scaron;e mjesta, a proizvodni pogon skučen, morali smo naći neko rje&scaron;enje. S obzirom na to da smo na turističkom području, nije ba&scaron; bilo lako pronaći zemlji&scaron;te prikladno za proizvodnju&rdquo;, kaže Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eljuge su kupile zemlji&scaron;te, i to dosta povoljno. Izgrađen je objekt povr&scaron;ine 2000 četvornih metara 1997. godine, u kojem je bio skladi&scaron;no-proizvodni pogon. Podignut je i kat, tako da je za to vrijeme bilo dostatno za proizvodnju i Eljugine ambicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve se to događalo usporedo sa &scaron;irenjem trži&scaron;ta i prodaje. U Dalmaciji je tada bilo niz lokalnih trgovaca koji su bili na&scaron;i partneri. Jadrantekstil, Simag, Kerum, Tommy, Studenac... Sve je bilo odlično i rasli smo sve do trenutka kada su tvrtke iz unutra&scaron;njosti počele kupovati male i srednje dalmatinske trgovačke kuće. Danas za bilo koji komercijalni ugovor, osim sa Tommyjem i Studencem, morate u Zagreb, a konkurencija je tu golema. Nama je i&scaron;lo i na ruku to &scaron;to smo u to vrijeme bili jedini u Dalmaciji. U ostatku Hrvatske ima dosta proizvodnih pogona. Sada ih u Dalmaciji uz nas ima nekoliko. Uglavnom su to obrtnici koji kvalitetno rade. Koliko trži&scaron;te dopu&scaron;ta, toliko ih se i pojavi&rdquo;, obja&scaron;njava Renato Eljuga.</p> <p><br /> <br />Agrokor je jedno vrijeme bio partner tvrtke Eljuga i razlog je, kako nam otkriva Renato, njegovih problema koji su nastali nakon izgradnje pogona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imali smo suradnju s Konzumom jer je Konzum preuzeo sinjski Simag, tvrtku s kojom smo mi odlično surađivali. Mi smo, ustvari, surađivali s tvrtkom Konkurent iz Sinja koja je bila Simagova akvizicija. Simag je, dakle, kupio Konkurenta. Tako smo i mi postali Konzumov dobavljač za regiju jug. Imali smo suradnju tako da smo svoje proizvode kompenzirali za parafin koji se proizvodio u Rijeci. Konzum ga je mogao nabavljati preko Ine. Prvih pet-&scaron;est godina to je dobro funkcioniralo. Međutim, kada je MOL zatvorio taj pogon zbog toga &scaron;to je imao pogon u Mađarskoj, vi&scaron;e nije bilo mogućnosti kompenzacije. Konzum je preko drugih artikala poku&scaron;ao kompenzirati na&scaron;e proizvode. Sve do unatrag sedam godina to je donekle funkcioniralo, a nakon toga su rokovi plaćanja bili preko 300 dana&rdquo;, kaže Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga Eljuga je poku&scaron;ao doći do svojih potraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U slučaju kada bismo dobili željezo, onda bismo ga nekako uspjeli prodati jer je graditeljstvo bilo u zamahu. Međutim, kad bismo ga prodali, nismo mogli opet dobiti željezo, nego bi nam iz Konzuma nudili druge artikle. Mijenjanje artikala koje su nudili za kompenzaciju očito je u to vrijeme bila politika Konzumova menadžmenta. Tako su kupovali vrijeme. Na&scaron;e potraživanje bilo je naraslo na milijun i pol kuna, a u zlatno doba na&scaron; je godi&scaron;nji promet iznosio oko četiri i pol milijuna kuna. To je bio ozbiljan udar na na&scaron;e poslovanje. Zato sam povukao ključni potez i otvorio maloprodajni objekt ispod autobusnog kolodvora u Makarskoj. Uspjeli smo unajmiti prostor i radili smo kao mala trgovina do dva sata iza ponoći. Morali smo uložiti svu u&scaron;teđevinu i zadužiti se. Na taj način sam potraživanje prema Konzumu skoro bio doveo na nulu, jer sam od njih povukao niz maloprodajnih artikala. Prvu godinu bilo je sve u redu i uspio sam naplatiti potraživanja. Nakon izravnavanja računa s Konzumom dogodilo se čudna situacija. Prvi Dan mrtvih nakon toga, kada se svijeće najvi&scaron;e prodaju, realizacija s Konzumom pala je dvostruko, da bi već kroz iduću godinu svijeće i artikli iz tvrtke Eljuga bili izbačeni s Konzumovih polica&rdquo;, priča nam Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eljuga je, kaže, poku&scaron;ao s ljudima s kojima je do tada kontaktirao rije&scaron;iti tu situaciju, ali je tek kasnije, kako kaže, doznao da je trebao kreditirati Konzum s milijun i pol kuna. Ovaj poduzetnik koji je proizvodnju svijeća podigao na vi&scaron;u razinu ne ustručava se priznati da je i on u takvim situacijama donosio pogre&scaron;ne poslovne odluke: &ldquo;U tom trenutku zapo&scaron;ljavali smo 19 radnika koji su morali primiti plaću, i tu sam napravio ključnu pogre&scaron;ku. Umjesto da otpustim dio radnika, ja sam tražio rje&scaron;enja. Umjesto da režem tro&scaron;kove i smanjim kapacitet, ja sam se nadao da ću naći trži&scaron;te. Zaposlio sam komercijaliste, ali nije bilo rezultata jer je kriza napunila skladi&scaron;ta trgovina. Sve trgovine imale su zalihe. To mi je bila ključna pogre&scaron;ka. Ne znam mogu li to pripisati neiskustvu ili neznanju, ali kao menadžer nisam povlačio dobre poteze. Rezultat toga je bio da je nestao obrtni kapital i da su nastali veliki problemi. Rje&scaron;enje sam poku&scaron;ao naći tako &scaron;to sam dio objekta iznajmio jednoj autokući, ali to nije bilo dovoljno. Smanjio sam kasnije i broj radnika na devet, a spasilo nas je to &scaron;to mi je supruga u svojoj obiteljskoj kući u Ba&scaron;koj Vodi otvorila fast food. To nas je na kraju izvuklo i održalo. Vjerovnicima kojima smo dugovali vratili smo dug zahvaljujući fast foodu. Istina, moram reći da su na&scaron;i partneri imali veliko razumijevanje za na&scaron;e probleme i da su nam podr&scaron;kom olak&scaron;ali situaciju. Znali su da problem nije nastao zbog na&scaron;e bahatosti, nemara ili nečeg sličnog. Pro&scaron;li smo period blokada i svih problema koje donosi situacija kada niste likvidni. Pomogla mi je, naravno, i &scaron;ira obitelj&rdquo;, otkriva Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada, kaže, da pomalo raste i da se oporavlja. Oprezan je, a kaže da od svjećarstva godi&scaron;nje uprihodi oko milijun kuna. &ldquo;U kriznoj situaciji, kakva je za moju tvrtku, proizvodimo planski i za poznate kupce. Ne možemo sebi dopustiti da proizvodimo nasumice. Najprije ugovaramo za poznate kupce i s njima definiramo količine. Sa Studencem imamo odličnu suradnju od samog početka i nikada nismo imali problema. Vrlo su kvalitetan i pouzdan partner&rdquo;, kaže Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eljuga proizvodi vi&scaron;e od 100 različitih artikala. Fast food je, kaže, sada najprofitabilniji segment njegove tvrtke. Ukupno tvrtka radi promet od oko dva milijuna kuna.</p> <p><br /> <br />Renato Eljuga kaže da bi u ovom trenutku s postojećim kapacitetom i radnicima, kada bi na&scaron;ao dodatni prodajni kanal, mogao proizvesti tri-četiri milijuna lampiona u dvije smjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada bi uveo tri smjene, mogao bi proizvesti jo&scaron; vi&scaron;e. Imali smo planove preseliti proizvodni pogon u poslovnu zonu u Zadvarje, ali smo ih odgodili za bolje dane. Zemlji&scaron;te smo kupili, napravili projekt, dobili dozvole, ali su se okolnosti značajno promijenile. Sve smo to zbog otežanog plasmana zaustavili. Problem je &scaron;to je nabava centralizirana za dosta lanaca i obavlja se u Zagrebu. Zato bih izdvojio Studenac koji nam je vrlo važan kupac. Ono &scaron;to mi nikako ne može biti jasno da u trenutku kada neki lanac otvara prodajni centar u Makarskoj ili negdje u blizini nitko od onih koji s njima pregovaraju ne traži veću zastupljenost lokalnih proizvođača. Ako nemate lokalpatriotizam, onda ne možete ni napredovati. Ni u jednom segmentu. Srećom, proizvodnja kojom se bavi nije zagađivač, tako da mogu proizvoditi u Dalmaciji i Makarskoj&rdquo;, kaže Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Konzuma, Eljuga se, unatoč svemu, želi barem u Dalmaciji vratiti na njegove police. Nada se da će nova Konzumova Uprava prepoznati važnost lokalnih proizvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam bi, prema mi&scaron;ljenju Renata Eljuge, trebao biti kanal kroz koji bi i on i drugi proizvođači plasirali svoje proizvode. Dodaje da je i on mislio da će vlasnici turističkih objekata i ugostitelji vi&scaron;e koristiti njegove proizvode. &ldquo;Ugostitelji bi mogli dati malo ugođaja gostim kada bi palili svijeće i imali svijećnjake, ali se njihova djelatnost, nažalost, temelji na brzini i jednostavnosti. Te&scaron;ko je nekima čistiti svijećnjake i održavati atmosferu s upaljenim svijećama. Vi&scaron;e vole led-rasvjetu. Možda je to i odgovor na pitanje koje često čujemo u Makarskoj: za&scaron;to nema kvalitetnog gosta&rdquo;, kaže Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvoj je situaciji blagdan Dan mrtvih i dalje vrijeme kada najvi&scaron;e prodaje svoje proizvode. Tada plasira 70 posto proizvodnje. &ldquo;Naravno da za taj događaj morate biti spremni. U stvari, većinu godine proizvodite za te dane, a naravno da proizvode morate skladi&scaron;titi. Zato se i objekti gdje su skladi&scaron;ta i pogon moraju raditi u velikim dimenzijama&rdquo;, obja&scaron;njava Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><a href="https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/kako-je-obiteljska-tvrtka-iz-makarske-od-malih-svjecara-postala-lider-svjecarstva/7880376/" target="_blank">Novac.hr/Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa</a>/Foto:&nbsp;Ivo Ravlić / CROPIX</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-30-tvornica_svijeca_eljuga.jpgRimac šokirao! Tvrtku preuzimaju novi ljudihttp://grude.com/clanak/?i=7650476504Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 21:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-16-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac, čiji električni hiperautomobil C_Two se ovih dana može vidjeti u Zagrebu, otkrio je kako uskoro više neće biti većinski vlasnik Rimac Automobila te je mnoge šokirao tom informacijom.<p>&nbsp;</p> <p>"Kroz par mjeseci vjerojatno vi&scaron;e neću biti većinski vlasnik firme", kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarsko pitanje o poslovanju u Hrvatskoj, odgovorio je kako se "u Hrvatskoj previ&scaron;e kuka".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo se uzdali u se i u svoje kljuse. Imamo investitore iz cijelog svijeta, evo sad je nedavno i Porsche u&scaron;ao u vlasni&scaron;tvo, imamo i nove investitore koji dolaze u firmu. Financiranje smo od prvog dana rje&scaron;avali sa stranim investitorima, a to znači da ja, koji sam sada 55-postotni vlasnik firme, kroz nekoliko mjeseci vjerojatno vi&scaron;e neću biti većinski vlasnik. Naime, da bi financirali rast i razvoj firme i ovih kompleksnih proizvoda, koji traje dugo, potrebne su nam investicije, a to znači prodaju udjela u firmi. Mi imamo klijente vani, poslujemo vani, puno zaposlenika nam dolazi izvana i mi želimo pokazati da je moguće raditi u Hrvatskoj", rekao je Rimac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-16-mate_rimac.jpgZnačajan interes Imoćana na tribini udruge KUM Proložachttp://grude.com/clanak/?i=7649676496Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-udruga-kum-prolozac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U uvodu tribine predsjednik KUM-a Hrvoje Garac naglasio je važnost organizacije tribine za poljoprivrednike kojima informacije o mjerama i natječajima trebaju biti što dostupnije.<p>&nbsp;</p> <p>Javnom tribinom &bdquo;Mogućnosti razvoja kroz mjere ruralnog razvoja&ldquo; koju je sinoć u hotelu Zdilar organizirala udruga KUM Proložac predstavljene su mjere i natječaji zanimljivi poljoprivrednicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U uvodu tribine predsjednik KUM-a Hrvoje Garac naglasio je važnost organizacije tribine za poljoprivrednike kojima informacije o mjerama i natječajima trebaju biti &scaron;to dostupnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni suradnici iz tvrtke Zovnica Imota predstavili su nekoliko najzanimljivijih mjera za male poljoprivrednike putem kojih mogu obnoviti svoju mehanizaciju, uložiti u izgradnju i opremanje prostorija ii povećati proizvodnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predstavljenih mjera otvorila se rasprava u kojoj je bilo pitanja vezanih za konkretne natječajne postupke. Mnogi od sudionika tribine najavili su i prijavu na natječaj, pa se nadamo da će ostvariti dovoljan broj bodova i dobiti bespovratna sredstva za svoja poljoprivredna gospodarstva, javlja <a title="Radio Imotski" href="https://radioimotski.hr/2018/09/28/znacajan-interes-imocana-na-sinocnjoj-javnoj-tribini-udruge-kum-prolozac/" target="_blank">Radio Imotski</a>.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-udruga-kum-prolozac.jpgZa “stan na dan” mjesečno i do 1500 KM, kontrola u FBiH nemahttp://grude.com/clanak/?i=7648676486Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-stanovi-041117.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posao iznajmljivanja soba, apartmana, stanova i kuća “na dan” popularno je u cijeloj regiji, a taj trend nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Cijena najma po danu ovisi o veličini stana, mjestu gdje se nalazi, opremljenosti, ali i sezoni. Kada je riječ o Mostaru, uglavnom se kreće od 30 do 50 KM po danu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliki iznosi</strong></p> <p>U Sarajevu, pak, te cijene znaju dosegnuti i 100 KM ili vi&scaron;e. Određen broj stanodavaca čak ne želi vi&scaron;e svoje stanove iznajmljivati na dulje razdoblje jer ovako, kažu, zarade mnogo vi&scaron;e novca. Tako se za iznajmljivanje stana od nekih 50 četvornih metara na dan po 50 KM mjesečno dobije iznos od 1500 KM, odnosno gotovo dvije prosječne plaće u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, ako se isti stan iznajmljuje dugoročno, primjerice studentima, mjesečni najam je oko 400 KM. No, većina takvih stanova iznajmljuje se &ldquo;na crno&rdquo;, ne postoje evidencije iznajmljivača niti se državi plaća bilo kakav porez. U cilju suzbijanja obavljanja neregistrirane djelatnosti pružanja usluga smje&scaron;taja, u Republici Srpskoj se već neko vrijeme provode kontrole. - U pojačanom nadzoru i kontroli iznajmljivanja apartmana i soba po načelu &ldquo;stan na dan&rdquo; tijekom proteklih mjeseci Republička uprava za inspekcijske poslove zabranila je obavljanje te djelatnosti za osam osoba jer u ostavljenom roku nisu regulirale svoj status. Rekla je to Du&scaron;anka Makivić, glasnogovornica Inspektorata RS-a, koja je istaknula kako je, u cilju suzbijanja neregistrirane djelatnosti pružanja usluga smje&scaron;taja, Republička trži&scaron;na inspekcija na osnovi reklama i oglasa o iznajmljivanju apartmana i soba vr&scaron;ila pojačan nadzor u RS-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kontrole u RS-u</strong></p> <p>- Inspekcija kontrole obavlja tako &scaron;to službenim putem kontaktira fizičke osobe koje se ogla&scaron;avaju kao pružatelji usluga. Do sada je izvr&scaron;eno oko 210 kontrola, a 138 kontroliranih subjekata reguliralo je svoj status u skladu sa zakonom - rekla je Makivić i naglasila kako je broj registriranih subjekata značajno veći s obzirom na to da vlasnici nisu čekali dolazak inspektora, već su samostalno pokrenuli proceduru legalizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama iz nadležnih turističkih organizacija, javlja se sve vi&scaron;e građana koji žele legalizirati svoj rad. Makivić je rekla kako su se u 12 slučajeva kontaktirane osobe odbile odazvati na službeni poziv inspektora te su informacije o njima proslijeđene MUP-u Republike Srpske, dok u nekim slučajevima telefonski broj naveden u oglasu nije bio aktivan i nije bila moguća rezervacija ili su osobe odustale od obavljanja te djelatnosti i uklonile svoje oglase.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakonom o ugostiteljstvu propisana kazna za fizičke osobe je od 500 do 2000 KM, ali, kako kaže Makivić, cilj inspekcije nije kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihova poslovanja u zakonske okvire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od RS-a, u Federaciji BiH nema informacija o takvom obliku kontrole. Iako se novim nacrtom Zakona o turizmu u Federaciji BiH propisuje formiranje jedinstvenog registra turističkih smje&scaron;tajnih kapaciteta, u Federalnoj turističkoj zajednici vjeruju kako se time neće stati na kraj neprijavljenom boravku turista, ali i nelegalnim objektima tog tipa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eduard Kapetanović, izaslanik Skup&scaron;tine Federalne turističke zajednice, smatra kako se novim zakonom predviđenim rje&scaron;enjima neće uspjeti učiniti veći pomak u registraciji nelegalnog smje&scaron;taja. Inače, popularni smje&scaron;taj &ldquo;stan da dan&rdquo; trenutačno najvi&scaron;e koriste turisti kojima je to mnogo jeftinija opcija nego plaćanje smje&scaron;taja u hotelima i motelima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-stanovi-041117.jpgPOSAO U GRUDAMA: Franck raspisao natječaj, evo što traže od kandidatahttp://grude.com/clanak/?i=7647776477Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 13:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-franck_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>FRANCK TRGOVINA d.o.o. GRUDE objavljuje <p>O G L A S</p> <p>&nbsp;</p> <p>za zasnivanja radnog odnosa za obavljanje poslova i radnih zadataka</p> <p>&nbsp;</p> <p>STRUČNI SURADNIK ZA RAČUNOVODSTVENE I ADMINISTRATIVNE POSLOVE<br />sa mjestom rada u sjedi&scaron;tu firme u Grudama</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati za obavljanje ovih poslova trebaju imati:</p> <p><br />Najmanje vi&scaron;u stručnu spremu ekonomskog smjera,<br />Najmanje jednu godinu radnog iskustva na ovim iii sličnim poslovima,<br />Poznavanje rada na računalu,<br />Vozačku dozvolu B kategorije,</p> <p><br />Za obavljanje ovih poslova radni odnos se zasniva na neodredeno vrijeme, sa probnim radom od tri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave slati:</p> <p><br />Redovnom po&scaron;tom na adresu FRANCK TRGOVINA d.o.o. , Ružići bb ,88 347 RUŽIĆI<br />Putem opcije <a href="https://www.posao.ba/#!searchjobs;page=1;lk=grude;job=259763" target="_blank">"PRIJAVI SE NA OGLAS"</a></p> <p><br />Osobno u sjedi&scaron;te firme</p> <p><br />Uz prijavu obvezno dostaviti životopis i dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljan je navedenih poslova i radnih zadataka.</p> <p><br />Natječaj je otvoren do 15.10.2018.godine</p> <p><br />Lokacija:Grude<br />Broj pozicija:1<br />Datum objave:28.09.2018.<br />Trajanje oglasa:17 dana (ističe 15.10.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-franck_1.jpgHrvatska IKEA upozorava: Ako ste kupili ovu lampu, vratite jehttp://grude.com/clanak/?i=7643976439Grude.com - klik u svijetWed, 26 Sep 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-26-lampaikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IKEA poziva sve kupce koji su kupili CALYPSO stropne lampe nakon 1. kolovoza 2016. da provjere oznaku datuma na proizvodu. IKEA povlači sve CALYPSO stropne lampe proizvedene između i uključujući ove oznake datuma proizvodnje: 1625 do 1744.<p>&nbsp;</p> <p>"IKEA je primila izvje&scaron;ća o padu staklenih sjenila te kako bismo smanjili rizik za na&scaron;e kupce, IKEA povlači iz prodaje sve CALYPSO stropne lampe proizvedene između i uključujući ove oznake datuma proizvodnje: 1625 do 1744.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IKEA poziva sve kupce koji posjeduju CALYPSO stropnu svjetiljku proizvedenu tijekom spornih datumskih oznaka da je vrate u robnu kuću, gdje će im biti zamijenjena novom CALYPSO lampom ili punim povratom plaćenog iznosa. IKEA ne zahtijeva nikakve dokaze o kupnji", kažu u priopćenju, prenose hrvatske mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Rizik je vi&scaron;e nego dovoljan razlog da povučemo lampu"</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sigurnost proizvoda za tvrtku IKEA vrlo je ozbiljno pitanje. Svi na&scaron;i proizvodi su testirani i usklađeni s važećim standardima i zakonima. Unatoč tome, primili smo izvje&scaron;ća da su CALYPSO staklena sjenila padala. Kako bismo za&scaron;titili kupce i izbjegli daljnje incidente, odlučili smo povući sporne proizvode, a kupcima nudimo potpuni povrat novca ili zamjenski proizvod".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iako je iznimno niska vjerojatnost da će se daljnji padovi opet dogoditi, rizik je vi&scaron;e nego dovoljan razlog da IKEA povuče sporne lampe", kaže Emilie Knoester, menadžerica odjela za rasvjetu i pametne domove u IKEA of Sweden, te nastavlja: "Sigurnost kupaca je glavni prioritet za tvrtku IKEA, zbog čega smo se &ndash; zbog mjera predostrožnosti &ndash; odlučili na povlačenje zahvaćene serije.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-26-lampaikea.jpgLinnovate poziva mlade tvrtke da prijave poslovne ideje http://grude.com/clanak/?i=7643776437Grude.com - klik u svijetWed, 26 Sep 2018 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-26-linnovate_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tehnološki park Linnovate iz Livna uputio je poziv svim inovativnim i poduzetnički orijentiranim osobama, kao i postojećim mladim tvrtkama da prijave svoje poslovne ideje za mjesto u poslovnom inkubatoru. <p>&nbsp;</p> <p>Glavni fokus za inkubator su inovativne ideje bazirane na znanju i stvaranju nove vrijednosti, te želja da se u sklopu inkubatora izraste u ozbiljnu tvrtku koja svoje poslovanje zasniva na primjeni novih tehnologija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u inkubator se mogu prijaviti i postojeće firme, obrti i obiteljska gospodarstva, ne starija od tri godine, koji žele unaprijediti svoje poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Linnovate" href="https://linnovate.org/" target="_blank">Tehnolo&scaron;ki park Linnovate</a> osnovan je u svrhu poticanja unaprjeđenja ekonomije Hercegbosanske županije, koje će dalje pridonijeti gospodarskom razvoju kroz tehnolo&scaron;ki napredna poslovanja, visokokvalitetnu i motiviranu radnu snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svrha poslovnog inkubatora je pružanje profesionalne poslovne usluge tvrtkama s naglaskom na razvoju i primjeni znanja i tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budućim svojim partnerima u poslovnom inkubatoru također će pomagati u razvijanju poslovnih ideja i stvaranju novih poslova kroz omogućavanje okruženja za razvijanje posla, pristupima mentorstvu i investitorima, kao i pružanje podr&scaron;ke u marketin&scaron;kim aktivnostima i unaprjeđenu prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kandidate i poduzeća koja su već razvila svoje ideje, ali ih žele unaprijediti, inkubator nudi uređen uredski prostor, poslovno savjetovanje, određenu financijsku podr&scaron;ku, usluge treninga i sale za sastanke u razdoblju do 36 mjeseci pod subvencioniranim uvjetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Tehnolo&scaron;ki park Linnovate otvoren je prije mjesec dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivači su uspje&scaron;ne poslovne osobe porijeklom iz Livna, među kojima vlasnik kompanije <a title="rimac automobili" href="http://www.rimac-automobili.com/en/" target="_blank">Rimac Automobili</a> Mate Rimac i Marin Jozić, osnivač softverske tvrtke <a title="Cox 4" href="http://www.cox4.eu/" target="_blank">Cox 4</a>.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-26-linnovate_0.jpgMichael Kors kupio Versace za 2,1 milijardu dolarahttp://grude.com/clanak/?i=7642976429Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-versace.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki modni gigant Michael Kors zvanično je potvrdio kupovinu modne kuće Versace, objavio je BBC.<p><br />Michael Kors je kupio Versace za 2,1 milijardu dolara, a ovaj potez je razbjesnio neke fanove italijanske modne kuće. Direktorica Donatella Versace je na čelu od 1997. godine kada je ubijen njen brat Gianni. Govoreći o prodaji je istakla da se radi o "uzbudljivom trenutku" koji će "omogućiti Versaceu da dostigne svoj puni potencijal".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donatella će nastaviti voditi Versacejevu "kreativnu viziju". Privatna kompanija Blackstone Group, koja je kupila udio od 20 posto u firmi prije četiri godine, također će ga prodati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi vlasnik planira povećati broj prodavnica s 200 na 300.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Versace je brend koji nose neke od najpoznatijih ličnosti svijeta. Ključni moment se dogodio 1994. godine kada je Elizabeth Hurley u dru&scaron;tvu Hugha Granta do&scaron;la odjevena u Versace haljinu na premijeru filma "Four Weddings and a Funeral" i tako proslavila ovaj brend.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-versace.jpgNa Hercegovačkoj večeri u Stuttgartu Humanitarna tombola za Dom 'Fra Mladen Hrkać' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7642376423Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-humh6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Udruge Ivan Soldo zahvalio je svim sponzorima i pokroviteljima i naglasio kako je udruga dosad pomogla više od 6.000 potrebitih.<p><br />I ove je godine u Gerlingenu pokraj Stuttgarta, već tradicionalno, održana 19. po redu Hercegovačka večer na kojoj se, kao i prethodnih godina, svojom djelatno&scaron;ću i projektima, predstavila Humanitarna udruga &bdquo;Fra Mladen Hrkać&ldquo;. Udruga je organizirala humanitarnu tombolu na kojoj je i HT ERONET darivao najsretnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sav prihod od tombole namijenjen je gradnji Doma &bdquo;Fra Mladen Hrkać&ldquo;, za smje&scaron;taj osoba koje se nalaze na liječenju u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruge Ivan Soldo zahvalio je svim sponzorima i pokroviteljima i naglasio kako je udruga dosad pomogla vi&scaron;e od 6.000 potrebitih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rukovoditeljica Korporativnih komunikacija HT ERONET-a Misijana Brkić Milinković kazala je kako HT ERONET rado podržava sve projekte humanitarnog predznaka, a s ovom udrugom surađuju već dulje vrijeme na gotovo svim njihovim projektima:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo &scaron;to radi Udruga fra Mladen Hrkać vrijedno je najdubljeg po&scaron;tovanja i divljenja. Hvala im za sve &scaron;to čine kako bi olak&scaron;ali te&scaron;ke sudbine onih koje je bolest nagnala biti daleko od svoga doma i obitelji&ldquo;.<br />Inače, Hercegovačku večer u Gerlingenu organizira Hrvatska zajednica Hercegovina Stuttgart.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-humh6.jpgAnte Pašalić, mladi poljoprivrednik iz Duvanjskog kraja, ima 350 sadnica lješnjaka na 6 duluma i samo 20 godinahttp://grude.com/clanak/?i=7641876418Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 12:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-ante-pasalic-880x495.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S uzgojem lješnjaka usklađujem i fakultetske obaveze, a kada ne stignem, pomaže mi obitelj. Najviše posla bilo je na početku, kada sam ih posadio, pojašnjava Ante koji je jedan od rijetkih koji na području općine Tomislavgrad ima nasade lješnjaka. <p>Lje&scaron;njak je, čini se, sve popularnija voćarska kultura na na&scaron;im područjima. Voćari tvrde kako uzgoj nije kompliciran i da ne traži previ&scaron;e vremena. I berba je mehanizirana, no, jedino &scaron;to jo&scaron; treba urediti je trži&scaron;te, odnosno siguran otkup kako se ne bi dogodila ista situacija kao s malinama ili jo&scaron; ranije, korni&scaron;onima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Pa&scaron;alić, mladi poljoprivrednik iz Duvanjskog kraja dolazi iz obitelji poljoprivrednika. Ovaj 20-godi&scaron;nji student agronomije na Sveučili&scaron;tu u Mostaru, vlasnik je jednu godinu starog nasada lje&scaron;njaka. Usudio se, kaže Ante za magazin U mom dvori&scaron;tu, iz ljubavi prema poljoprivredi i rodnom kraju. Posadio je 350 sadnica lje&scaron;njaka &scaron;to, kako tvrdi, nije puno, ali za početak sasvim dovoljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Poljoprivredu sam zahvaljujući svojoj obitelji zavolio od malih nogu. No, zanimanje za lje&scaron;njake pojavilo se prije tek nekoliko godina. U jednoj televizijskoj emisiji pogledao sam pozitivnu priču o čovjeku koji uzgaja lje&scaron;njake i u meni se probudilo zanimanje", prisjeća se Ante koji se informirao kroz razgovore sa svojim profesorima, čitanjem i slu&scaron;anjem ljudi koji imaju iskustva s uzgojem lje&scaron;njaka. Danas je sretan kada vidi kako mu se trud svakim danom sve vi&scaron;e isplati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; kraj je bogomdan za ovakve ili slične nasade. No, ljudi se ovim ne žele baviti jer se na prvi urod čeka dvije do tri godine dok je za povratak uloženih sredstava potrebno i do sedam godina", komentira Ante situaciju oko lje&scaron;njaka u kojima on, sa svojih tek 20, ipak vidi isplativost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz pomoć obitelji, uložio je nekoliko tisuća maraka i lje&scaron;njake posadio na 6 duluma, odnosno 0,6 hektara zemlje. Prvi urod očekuje za dvije godine i to od 10 do 50 kilograma, a svake godine, naravno, sve vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Kada se ostvari puni urod, za oko 6 godina, jedno stablo može uroditi s 3 do 12 kilograma lje&scaron;njaka, a tada bi urod po sezoni bio najmanje tonu lje&scaron;njaka", Antina je računica koji svoj urod planira otpremati u Otkupni centar u Livnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S vremenom, ovisno o situaciji, odlučit će hoće li &scaron;iriti svoje nasade u kojima sada provodi većinu svog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S uzgojem lje&scaron;njaka usklađujem i fakultetske obaveze, a kada ne stignem, pomaže mi obitelj. Najvi&scaron;e posla bilo je na početku, kada sam ih posadio. &Scaron;tucirao sam sadnice i pripremio za uzgojni oblik stabla. Sadnice &scaron;titim i od bolesti, po potrebi zalijevam i jako često frezam te kosim okolno raslinje", poja&scaron;njava Ante koji je jedan od rijetkih koji na području općine Tomislavgrad ima nasade lje&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se kako će Ante uspjeti u svom naumu, kako će se za njim povesti i drugi mladi ljudi, ali i da će do prvog uroda Antinog lje&scaron;njaka trži&scaron;te biti dobro uređeno kako nam se nikada ne bi dogodile situacije kao s malinom ili korni&scaron;onima, prenosi <a href="https://www.agroklub.ba/vocarstvo/ante-pasalic-ima-350-sadnica-ljesnjaka-na-6-duluma-i-samo-20-godina/45400/" target="_blank">Agroklub.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-ante-pasalic-880x495.jpgDirektor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja: Električna energija kućanstvima neće poskupljivatihttp://grude.com/clanak/?i=7639576395Grude.com - klik u svijetMon, 24 Sep 2018 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-24-gilja_marinko_2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 2017. godine, koja je bila jedna od najlošijih u poslovanju Elektroprivrede HZ HB d. d. Mostar, u 2018. godinu, zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama, to poduzeće bilježi iznimno dobre poslovne rezultate, kazao je u razgovoru za Večernji list generalni direktor Elektroprivreda HZ HB Marinko Gilja. <p>- U prvoj polovici tekuće godine JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar ostvarila je bruto dobit u iznosu od 38,628.466 KM. Ukupan prihod Dru&scaron;tva u prvih &scaron;est mjeseci tekuće godine je 217,294.366 KM, &scaron;to je 36,9 posto vi&scaron;e od planiranoga, a u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine, prihod je povećan za 47,5 posto. Ostvarena proizvodnja u na&scaron;im pogonima u prvom polugodi&scaron;tu tekuće godine je 1283,75 GWh, &scaron;to je vi&scaron;e od planiranoga za 56,94 posto - kazao je Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako s obzirom da ostvarene poslovne rezultate cijena električne energije za kućanstva ne bi se trebala mijenjati sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Meni, kao prvom čovjeku poduzeća i Dru&scaron;tvu, u cijelosti potro&scaron;ači su u sredi&scaron;tu poslovnog interesa. Kao &scaron;to sam vi&scaron;e puta nagla&scaron;avao, otkako sam do&scaron;ao na poziciju generalnog direktora EP HZ HB, radimo i radit ćemo sve da ne dolazi do povećanja cijene električne energije kupcima u okviru univerzalne usluge opskrbe, tj. kućanstvima, te, ponavljam, električna energija kućanstvima neće poskupljivati - poručio je generalni direktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o budućim planovima, Gilja je istaknuo kako je Elektroprivreda HZ HB jedino elektroprivredno poduzeće u BiH koje električnu energiju proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora energije (hirdoelektrane i vjetroelektrane).</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Očekuje se kako će u kratkoročnom razdoblju obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije. Svojim primjerom pripreme izgradnje novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije Elektroprivreda HZ HB potvrđuje i dokazuje strate&scaron;ku opredijeljenost na osiguranje nedostajućih kapaciteta iz obnovljivih izvora te po&scaron;tivanje međunarodnih dogovora kada je riječ o za&scaron;titi okoli&scaron;a - ustvrdio je Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je Elektroprivreda HZ HB, sukladno odluci Vlade FBiH o progla&scaron;enju javnog interesa, nositelj aktivnosti pripreme za izgradnju prioritetnih elektroenergetskih objekata RiTE Kongora, CHE Vrilo, CHE Kabilić, VE Mesihovina, VE Borova glava, VE Velika vlajna, VE Poklečani, HE Ugar u&scaron;će, HE Ivik, HE Vrletna kosa i HE Han skela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-24-gilja_marinko_2017.jpgIndexova priča: Kako su Gruđani oživjeli legendarni brend!http://grude.com/clanak/?i=7637876378Grude.com - klik u svijetSun, 23 Sep 2018 21:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-23-luka-diel-zadro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni brend Pipi koji stariji pamte po atraktivnoj reklami iz 80-ih godina u kojoj je glavnu ulogu imala Ana Sasso, ovog ljeta dobio je “novi život”. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Dalmacijavino prije dvije godine iza&scaron;lo iz problema, krenulo se i u redizajn Pipija, za koji sada postoje ambiciozni planovi. Osim &scaron;to se prodaje u Hrvatskoj i na susjednim trži&scaron;tima, prvi kamioni Pipija krenuli su i prema Njemačkoj, Austriji i &Scaron;vicarskoj.</p> <p><br /> <br /> <strong>Boli me Pipi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Luka Diel-Zadro, direktor Dalmacijavina, za Index je ispričao kako je tekao proces "oživljavanja" Pipija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Redizajniranje Pipi bočice nije bio nimalo lagan zadatak. Pipi je kultna dalmatinska narančada za koju su mnoge generacije emotivne povezane i stoga je bilo potrebno posvetiti veliku pažnju svakom detalju koji krasi novu ambalažu. Novi dizajn na suvremeni način odražava &scaron;arm dalmatinske bezbrižnosti, ali je i dalje zadržao prepoznatljivi retro &scaron;tih. Osim prepoznatljivim izgledom, sloganom #bolimepipi također se prenosi dalmatinski &scaron;arm i opu&scaron;tenost te slavi opu&scaron;teni pogled na svijet. Ovaj kreativni koncept iznimno je dobro primljen među mlađom, ali i starijom generacijom. Redizajn Pipi bočice, ali i cjelokupno repozicioniranje Dalmacijavina Split rađeni su u suradnji s kreativnom agencijom Imago Ogilvy. U suradnji s njima, ovo ljeto pokrenuta je i Pipi ljetna kampanja pod nazivom 'Bezbrižni pozdrav s Jadrana' kojoj je bio cilj vratiti u modu slanje razglednica, ali i 'boli me Pipi' duh koji bi trebao biti u sredi&scaron;te svakog ljetnog odmora. Pipi razglednice prikazivale su ljude na ljetovanju onakve kakve zaista jesu. Bez uljep&scaron;avanja, idealiziranja i s dozom humora na vlastiti račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> <br /> <strong>"Govorili su nam da će Pipi uvijek biti samo splitski brend - nismo vjerovali u to"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije rebrandinga svi su nam govorili kako je Pipi uvijek bio i uvijek će biti samo splitski brend i da ako mislimo ne&scaron;to ozbiljno napraviti, da jedino možemo uspjeti ako vratimo popularnu Anu Sasso i na&scaron;u poznatu reklamu na televiziju. Nismo vjerovali u to i zato smo se upustili u rebranding Pipija i nakon 9 mjeseci vrlo zahtjevnog rada na&scaron;e agencije i nas iz Dalmacijavina, iza&scaron;ao je novi Pipi koji nikog nije ostavio ravnodu&scaron;nim. Nakon novog vizuala i nove etikete preko cijele staklene boce, vrlo brzo izlaze i sve tri nove boce u PET ambalaži, a onda i na&scaron; posljednji, ali ne zadnji ponos, Pipi limenka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, nakon malo vi&scaron;e od godinu dana od nastanka novog vizuala, Pipi se može naći od Savudrije do Cavtata na obali i na dosta mjesta na kontinentu, najvi&scaron;e u Zagrebu, na &scaron;to smo posebno ponosni jer grad živi punim plućima svih dvanaest mjeseci i to će nam jako puno pomoći u prodaji. Neki dan netko nas je nazvao iz jednog renomiranog restorana usred Kopačkog rita u Baranji jer je bio jako sretan &scaron;to je mogao piti Pipi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nas sve jako veseli i trudimo se jo&scaron; vi&scaron;e unaprijediti distribuciju do Pipijeva jubilarnog 50. rođendana kojim ćemo proslaviti prvo punjenje, 2021. godine, a sve to bez kultne reklame. Ali tko zna, možda i za to bude vremena&rdquo;, kaže Diel-Zadro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> <br /> <strong>Prvi kamioni krenuli prema Njemačkoj, Austriji i &Scaron;vicarskoj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pipi se ne želi zadržati samo na hrvatskom i okolnim trži&scaron;tima, već su krenuli u proboj prema zapadnoj Europi, a u kasnijoj fazi krenut će i na prekomorska trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na&scaron; cilj je prije svega izvoz na regionalna trži&scaron;ta i trži&scaron;ta Europske unije. Pipi se trenutno jako dobro prodaje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a prvi kamioni krenuli su i prema Njemačkoj, Austriji i &Scaron;vicarskoj. Opipavamo trži&scaron;te Srbije i drugih susjednih država. Pipi svojim vizualnim izgledom i specifičnim okusom ima velikog potencijala da postane ne samo nacionalni brend, već i vrlo jakinternacionalni brend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a travarica je najprodavanija u Sloveniji, dok na&scaron;e autohtone dalmatinske sorte vina mogu se popiti skoro u svakom dijelu Crne Gore. Trenutno razvijamo jo&scaron; jaču distribucijsku mrežu za Njemačku, Austriju i &Scaron;vicarsku, a dugoročni cilj je pro&scaron;iriti se na trži&scaron;ta Kanade, SAD-a i Azije&rdquo;, kaže Diel-Zadro.</p> <p><br /> <br /> <strong>Prije dvije godine iza&scaron;li iz stečaja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalmacijavino je prije dvije godine bilo u vrlo te&scaron;koj situaciji. Pro&scaron;lo je kroz stečaj. Trebalo je ponovno oživjeti kompaniju i njene brendove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prvi korak je bio uvođenje novog vizualnog identiteta tvrtke. No prije toga bilo je potrebno provesti analizu, izraditi strategiju, a potom definirati vizualni identitet. Dalmacijavino je tvrtka s dugogodi&scaron;njom tradicijom i stoga, prilikom rebrandinga, vodila se briga o tome da novi identitet poveže dugu povijest i čvrstu vezu Dalmacije s novim trendovima na trži&scaron;tu. Kako je opu&scaron;tenost, nepretencioznost, vrhunska kvaliteta i tradicija ono &scaron;to povezuje asortiman Dalmacijavina Split i Dalmaciju, upravo je taj bezbrižni dalmatinski duh odabran kao smjernica za razvoj novog identiteta. U skladu s tim, glavna filozofija Dalmacijavina Split sažeta je u sloganu 'Pomalo', a jednostavnost i opu&scaron;tenost vidi se na svakoj etiketi koje se stilski razlikuju ovisno o kategoriji pića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proces rebrandinga tu nije stao. Potrebno je nekoliko godina kako bi se proces u potpunosti sproveo i doveo do pozitivnih financijskih rezultata. U skladu s tim, intenzivno se radi na povećanju kvalitete postojećih proizvoda te razvoju novih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalmacijavino Split zapo&scaron;ljava 64 radnika na neodređeno i sezonaca u na&scaron;em vinogradu koji u nekim mjesecima dosegnu brojku i preko 100, ali želja nam je u skladu s mogućnostima i potrebama povećavati razinu proizvodnje, a time i broj zaposlenih&rdquo;, kaže Diel-Zadro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-23-luka-diel-zadro.jpgU Mostaru se gradi još jedan trgovački centarhttp://grude.com/clanak/?i=7636176361Grude.com - klik u svijetSat, 22 Sep 2018 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-22-11f5e2de91eec1c895f5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ulici Kneza Domagoja u Mostaru u jutarnjim satima izašli su teški građevinski strojevi koji su krenuli s uklanjanjem nekolicine objekata<p>. Kako smo saznali iz Gradske uprave Mostar grad Mostar je dao odobrenje za ru&scaron;enje objekata i kazali kako se ne radi o bespravno sagrađenim objektima nego su dali dozvolu o ru&scaron;enju radi izgradnje mini trgovačkog centra u kojem će se nalaziti desetak manjih poslovnih prostora, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-mostaru-se-gradi-jos-jedan-trgovacki-centar-1271587" target="_blank">Večernji list BiH. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekivati je da će Mostar u dogledno vrijeme dobiti jo&scaron; jedan trgovački centar i biti jedan u nizu od mnogih koje se nalaze u gradu na Neretvi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-22-11f5e2de91eec1c895f5.jpegNAJAVA: Treći po redu ‘BLAŽ ENOLOGY 2018’http://grude.com/clanak/?i=7632876328Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-blaz_2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BLAŽ ENOLOGY 2018 održava se po treći put u Međugorju i okuplja ponajbolje proizvođači Blatine i Žilavke iz broćanske ali i šire regije<p><br /><br />Iako je cilj festivala BLAŽ ENOLOGY prvenstveno pružiti pregled vinske proizvodnje Brotnja, ove smo se godine osobito potrudili taj cilj ispuniti jo&scaron; sveobuhvatnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pribavili smo vina i privukli izlagače Blatine i Žilavke iz cijele vinske regije Hercegovine. Kako bismo posjetiteljima omogućili uvid u &scaron;iru vinsku scenu, pobrinuli smo se da nam se ove godine predstave i izlagači iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine te Hrvatske, pa će te, uz Blatinu i Žilavku moći uživati i u ponajboljim vinima slijedećih vinarija: Vinarija Čitluk, Podrumi Andrija , Vinarija Dodig, Podrum Brkić , Vinarija Ostojić, Vinarija Marijanović, Vinarija &Scaron;kegro, Vinarija Begić, Vinarija Dida , Vinarija Nuić, Daorson vina, Vinarija Vilinka, Vinarija Buntić, Vinarija Tolj, Vinarija Rubis, Vinarija Matić, Erovino, Vinarija Keža, Vinarija Hercegovina Produkt, Vinarija Mata, Vinarija Hepok, Podrumi Sivrić, Vinarija AG podrum Grge Vasilja Carska vina, Obiteljski podrum Su&scaron;ac, Podrumi manastira Tvrdo&scaron;, Podrumi Vukoja 1982 ; gost Vinarija Rizman, Republika Hrvatska;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelj festivala je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival će se održati u četvrtak 27. rujna 2018. godine u Sport Centar Circle International u Međugorju s početkom u 18:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>P R O G R A M BLAŽ enology 2018:</strong></em></p> <p>18:00- 20:00- Dobrodo&scaron;lica uz ku&scaron;anje vina<br />20:00 -22:30- Svečano otvorenje festivala vina BLAŽ ENOLOGY 2018.</p> <p>U zabavno-glazbenom programu sudjeluju:Tedi Spalato i klapa<br />&ldquo;Contra&rdquo; te gosti iznenađenja.</p> <p>22:30-01:00- Komercijalni dio festivala<br />Uz vrhunsku zabavno-glazbenu produkciju u ovom će dijelu programa<br />gosti uz prigodne promotivne cijene moći ku&scaron;ati sva izložena vina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaznica stoji 10 KM.</strong></p> <p><strong>*Napomena: Svi posjetitelji će uz akontaciju od 10 KM dobiti ča&scaron;u. Novac će im pri povratu ča&scaron;e biti vraćen!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Blaž enology ad 2018<br />Informacije: 063 405 966<br />mail : info@ag-travel.org</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-blaz_2018.jpgHrvatska pošta Mostar otvorila novi poštanski ured u Novom Travnikuhttp://grude.com/clanak/?i=7632776327Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-pu_72295_novi_travnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar svečano je otvorila novi šalterski poštanski ured 72295 Novi Travnik, u Prodajnom centru TDizel, na adresi Stjepana Tomaševića bb.<p><br /><br />Korisnicima su dostupne usluge platnog prometa koje obuhvaćaju uplatu svih računa i UPP naloga, slanja i primanja novca, slanja po&scaron;iljaka Brzom po&scaron;tom, slanja pismovnih po&scaron;iljaka, slanja brzojava, prodaja filatelije i ostale po&scaron;tanske usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj po&scaron;tanski ured, na pristupačnoj lokaciji u Novom Travniku, pruža korisnicima mogućnost u&scaron;tede vremena u obavljaju svakodnevnih obveza. Radno vrijeme, koje je prilagođeno potrebama i navikama korisnika, je od 12 do 19 sati, od ponedjeljka do petka te subotom od 8 do 15 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranjem nove poslovnice, Hrvatska po&scaron;ta Mostar je napravila jo&scaron; jedan iskorak prema ulaganju u kvalitetnu infrastrukturu i pro&scaron;irenju mreže po&scaron;tanskih ureda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-pu_72295_novi_travnik.jpg