Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Nestašica cigle stopira radove i u Hercegovini...http://grude.com/clanak/?i=280442280442Grude.com - klik u svijetWed, 21 Apr 2021 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-16-gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojne oblasti snažno su pogođene krizom koja i u BiH vlada više od godinu dana. Koronom je “zaražen” i građevinski sektor, koji za posljedicu ima nestašicu, kao i poskupljenje određenih materijala i usluga, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Adaptacija prostora<br /><br /></strong></p> <p>Tako su se građevinari u proteklom vremenu na&scaron;li pred brojnim problemima, a jedan od trenutačnih je nesta&scaron;ica građevinske sitne cigle, za kojom je potražnja, kažu, ogromna. Kako su za Nezavisne rekli u vi&scaron;e trgovina građevnog materijala u RS-u, razlog za to je slaba proizvodnja sitne cigle ili je u zastoju ili im je dobavljači ne mogu dostaviti. Upravo zbog ovog problema, u nepovoljnom položaju na&scaron;li su se trgovci građevnim materijalom koji, iako postoji velika potražnja za ovim proizvodom, nemaju ga mogućnost prodati, ali i kupci koji ne mogu izvoditi radove jer nemaju gdje kupiti ciglu. Iz jedne banjolučke tvrtke koja se bavi nabavom građevnog materijala za Nezavisne su potvrdili kako nemaju sitne cigle, a nadaju se da bi je možda mogli nabaviti za 15-ak dana od dobavljača iz Srbije.<br /><br /></p> <p>- Roba od dobavljača jo&scaron; nam nije stigla. Nedostaje jo&scaron; nekog građevnog materijala, ali to je normalno jer roba dolazi i odlazi kroz kupnju i prodaju. Velika je potražnja za sitnom ciglom - kazali su iz banjolučke tvrtke. - Potražnja za građevnim materijalom raste s obzirom na veliki porast stambene gradnje, posebice u većim gradovima - kazao je Sa&scaron;a Grabovac iz Udruge ekonomista RS-a SWOT. Sitna cigla, kaže Grabovac, ne proizvodi se u većim količinama pa se ljudi snalaze na druge načine. Jedan od razloga zbog kojeg je do&scaron;lo do nedostatka ovog proizvoda možda je i taj &scaron;to zbog pandemije koronavirusa ljudi neće ići na ljetovanje pa vi&scaron;e žele graditi i renovirati vikendice za koje se ovaj građevni materijal najvi&scaron;e koristi, objasnio je za Nezavisne.<br /><br /></p> <p><strong>Rast cijena<br /><br /></strong></p> <p><span>Promatrajući situaciju s drugim materijalom koji je potreban za gradnju, cijene proizvoda od željeza i čelika povećane su i za 60%, a u tvrtkama koje se bave prodajom ovih materijala predviđaju da bi moglo doći i do novih poskupljenja. Direktor Gospodarske komore RS-a ranije je objasnio kako će ova poskupljenja u težak položaj staviti prvenstveno tvrtke koje se bave proizvodnjom čeličnih konstrukcija, ali i one koje koriste armaturno željezo. - Tvrtke koje se bave ovim poslom sigurno će postati nekonkurentne, a u većem problemu mogle bi biti ako su ranije potpisale ugovore koje će poslije te&scaron;ko aneksirati novim, znatno vi&scaron;im cijenama - kazao je Ćorić. Kao jedan od razloga za rast cijena spominje se odnos Kine i SAD-a te EU, koji je uveo odgovarajuće kvote za uvoz čelika. To su globalni procesi na koje države ne mogu utjecati. Rast cijena na ovakav način obja&scaron;njava i za&scaron;to cijene nekretnina rastu umjesto da padaju, a potražnja za stanovima je, kako su ranije kazali, sve veća. - Pandemija koronavirusa nije umanjila potražnju, upravo suprotno, ali problem nastaje jer se slabo gradi. Cijene stanova u novogradnji vi&scaron;e su nego prije, ali i one u starogradnji polako rastu - kazali su nam ranije iz agencija za nekretnine, pi&scaron;e Vecernji.ba.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-16-gradjevina.jpgU BiH oko 1,5 milijun radno sposobnih ni ne traži posaohttp://grude.com/clanak/?i=280380280380Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 12:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-posao-16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni i Hercegovini ima oko 1,4 milijuna aktivnog radno sposobnog stanovništva, ali je porazno da ima i oko 1,5 milijun radno sposobnih koji su neaktivni, odnosno ne traže posao.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to to znači i &scaron;to nam govori?</p> <p>- To su ljudi koji ne traže posao ili ne žele raditi, žive od pomoći države, doznaka iz inozemstva, rodbine. To nam je rak rana. Nije problem toliko stopa nezaposlenosti koliko neaktivnost. U svim anketama koje su rađene proteklih godina je visoka stopa neaktivnosti &ndash; kazao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH za Faktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podatci da je oko 1,4 milijun aktivnog i oko 1,5 milijun neaktivnog stanovni&scaron;tva navedeni su u posljednjoj anketi o radnoj snazi koju je objavila Agencija za statistiku BiH, a odnose se na četvrti kvartal 2020. godine. Podatci se, vjerojatno, do danas nisu mnogo promijenili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njenja radi, u aktivno stanovni&scaron;tvo spadaju i zaposleni i oni koji se nalaze na biroima za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postavlja se pitanje za&scaron;to ovoliko ljudi ne traži posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kod osoba sa 50 i vi&scaron;e godina to su uglavnom zdravstveni razlozi. Ali moram reći da je pogotovo veliki postotak mladih neaktivnih, koji se niti educiraju niti traže posao. Oni su samoizborom neaktivni. Prvo, percepcija mladih je da je za posao potrebna neka veza, a ni ne probaju. Dakle nema&scaron; posao, žali&scaron; se, a ne radi&scaron; ni&scaron;ta da ga dobije&scaron; jer kaže&scaron; da je svaka procedura sumnjiva - stava je sociolog Amer Osmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi problem je, dodao je, &scaron;to mnogi mladi gledaju da napuste BiH pa onda odlažu traženje posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Treća kategorija su oni koji su motivirani da ne rade. Spremni su, ali su roditelji protiv njihove radne aktivnosti u poslovima koji su manje plaćeni, za koje ne treba visoka razina obrazovanja &ndash; istaknuo je Osmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor na pitanje za&scaron;to je ovoliko neaktivnih ljudi mogao bi se naći i u idućim podatcima:</p> <p>Prema anketi o radnoj snazi, kada je riječ o starosti neaktivnog stanovni&scaron;tva, njih 36,6 posto su stariji od 65 godina, oko 26,5 posto su oni između 50 i 64 godine, dok je 18,8 posto onih između 25 i 49 godina, a ostatak od 18 posto su mladi od 15 do 24 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 47,7 posto neaktivnog stanovni&scaron;tva ima zavr&scaron;enu samo osnovnu &scaron;kolu ili ni to, 46,3 posto ih je sa srednjom &scaron;kolom i specijalizacijom, a &scaron;est posto sa zavr&scaron;enom vi&scaron;om &scaron;kolom, fakultetom, magistratom ili doktoratom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je zabrinjavajuće je i to da 133.000 ili 56,5 posto nezaposlenih osoba, dakle onih koji su na birou, posao traži duže od dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Većinom su to nekvalificirane osobe, KV radnici i oni sa srednjom stručnom spremom, a to su te&scaron;ko zapo&scaron;ljive kategorije. Nekvalificirani imaju zavr&scaron;enu samo osnovnu &scaron;kolu ili ni to. Među KV i onih sa srednjom &scaron;kolskom spremom ima puno starijih, iz biv&scaron;eg sustava gdje je industrija bila dominantna grana, a danas je ima manje. Uz to imate i novu tehnologiju i treba dodatna obuka. Ljudi su često obeshrabreni, a ima i onih koji su na biroima u FBiH zbog zdravstvene za&scaron;tite. RS i Brčko distrikt su razdvojili aktivne i neaktivne tražioce posla &ndash; pojasnio je Pupić iz Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-posao-16.jpgU Dalmaciji se otvara luksuzni hotel pod zemljom, noćenje 1.000 eurahttp://grude.com/clanak/?i=280360280360Grude.com - klik u svijetFri, 16 Apr 2021 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-16-hotel-pod-zemljom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotel je član vodećih svjetskih hotela i može istovremeno primiti najviše 16 gostiju.<p>&nbsp;</p> <p>Časopis Forbes uvrstio je Villa Nai 3,3 među devet hotela iz snova na Mediteranu koji svoja vrata otvaraju ove godine. A ovaj hotel, izgrađen na Dugom otoku u Hrvatskoj, zaista je ne&scaron;to posebno. I stoga &scaron;to je većinom pod zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima dizajnera, hotel sa pet soba i tri apartmana pružit će gostima najautentičniji kontakt s prirodom, jer se nalazi na deset hektara stoljetnog maslinika na Žmanu na jugu ovog dalmatinskog otoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za razliku od hrpe drugih luksuznih hotela u Hrvatskoj koji su narasli uz pomoć stranih investitora, vilu Nai 3.3 "skrivio" je maslinar. Naime, izgradnju je uz pomoć državnih poticaja finansirao međunarodno poznati proizvođač organskog maslinovog ulja, Splićanin Goran Morović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel se ističe uglavnom arhitekturom, velikim dijelom ležeći pod zemljom, &scaron;to samo minimalno &scaron;teti prirodnom okoli&scaron;u. Iskopani kamen uglavnom je kori&scaron;ten za izgradnju, a svaka jedinica će imati zaseban izlaz na privatnu terasu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Villa Nai 3.3. Ima sve &scaron;to hotel s pet zvjezdica može ponuditi - gosti će imati otvoreni beskrajni bazen sa slanom vodom, zatvoreni bazen sa saunama, wellness centar s tretmanima maslinama, sobu za cigare, bar, dva restorana i vanjsko tenisko igrali&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dizajneri su veliku pažnju posvetili detaljima poput posteljine, kvalitetnog namje&scaron;taja, kupaonske opreme i kozmetike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objekt uključuje jo&scaron; manju pre&scaron;u za ulje, butik za prodaju otočnih proizvoda i ku&scaron;aonicu za ku&scaron;anje kućnog maslinovog ulja Nai 3.3, jednog od prvih hrvatskih organskih maslinovih ulja certificiranog u &scaron;vicarskom laboratoriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel je član vodećih svjetskih hotela i može istovremeno primiti najvi&scaron;e 16 gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, cijena je također pet zvjezdica - za noćenje u Villi Nai 3,3 odvojit ćete vi&scaron;e od tisuću eura, a u &scaron;pici turističke sezone čak 2000.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-16-hotel-pod-zemljom.jpgNijemci u kupreški Dolomit ulažu 15 milijuna eura i zapošljavaju 50 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=280314280314Grude.com - klik u svijetWed, 14 Apr 2021 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-14-dolomit-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Dolomit d.o.o. iz Kupresa, koja se bavi eksploatacijom i preradom kamena, na dobrom je putu krenuti u smjeru novog i drugačijeg rada i poslovanja, koje bi trebalo donijeti dobre rezultate, na zadovoljstvo vlasnika, zaposlenika i općenito lokalne zajednice.<p><br />Nakon razmjerno dugačkih i detaljnih istraživanja, upoznavanja i pregovaranja, njemačka grupacija Brilliant 3221 GmbH iz Berlina kupila je u cijelosti Dolomit te pravno i praktički formalno preuzela upravljanje i daljnje poslovno vođenje i preslagivanje tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju su u Kupres do&scaron;la četvorica zaposlenika iz grupacije Brilliant 3221 GmbH iz Berlina, na čelu s direktorom Janom Weverom, i u utorak provela prvi radni dan na poslu u Dolomitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pokrenuli smo postojeća proizvodna postrojenja, sve je u funkciji i uspje&scaron;no je započelo, međutim, eksploataciju kamena smo odgodili jer je na kamenolomu snijeg od 40 do 50 cm. Nastavit ćemo čim se vremenske prilike poprave. Plan je nastaviti s dosada&scaron;njom proizvodnjom, razgovarat će se s dosada&scaron;njim i novim kupcima, kaže za Večernji list Tomislav Bagarić, dosada&scaron;nji direktor i jedan od 13 dosada&scaron;njih vlasnika tvrtke Dolomit, koju su u privatizaciji kupili 2000. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bagarić je na čelu Dolomita bio 28 godina, sad će biti glavni savjetnik novog direktora Dolomita Jana Wevera. Dodaje kako sada slijedi razdoblje transformacije, njemački partneri i vlasnici odlučit će kojim tempom i koliko će se radnika zaposliti&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bili smo klasična betonara, radili tzv. grube frakcije za nasipe, za betonare, uglavnom na području Tomislavgrada i Livna, a novi partner će raditi program mikrofrakcija: za žbuke, umjetni kamen, keramička ljepila i za neke druge primjene. Dvije godine pripremali smo za njemačke partnere dokumentaciju, za probu smo izbu&scaron;ili 700 metara u dubinu kako bismo se uvjerili da na&scaron; kamen ima kvalitetu i kvantitetu. Oni su to potvrdili i to je bio temelj za potpisivanje ugovora. Na&scaron;i partneri obećali su uložiti dodatna financijska sredstva koja će donijeti nova zapo&scaron;ljavanja, obja&scaron;njava Bagarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema poslovnom planu, proizvodit će se 300.000 tona različitih proizvoda iz programa mikrofrakcija, veći dio ići će u izvoz, a ostali na trži&scaron;te BiH. Za to će biti potrebno instalirati nova, suvremene proizvodne pogodne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posao će dobiti na&scaron;i mladi ljudi koji žele raditi, a siguran sam kako će nova tvrtka osigurati vrhunske plaće i zaradu kojom će biti zadovoljni, tvrdi Bagarić za Večernjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzeće Dolomit postoji već 80 godina, do rata je zapo&scaron;ljavalo do 150 radnika, a donedavno, prije njemačkog preuzimanja, imalo je 30-ak zaposlenih. Vlada Hercegbosanske županije je u veljači odobrila prijenos stopostotnog vlasničkoga udjela u gospodarskom dru&scaron;tvu Dolomit d.o.o. Kupres na njemačku grupaciju Brilliant 3221 GmbH iz Berlina. Direktor Wever najavio je kako je plan u sljedećih pet godina uložiti 10 do 15 milijuna eura i zaposliti oko 50 domaćih radnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-14-dolomit-kupres.jpgHercegovina na najvećoj europskoj platformi za aktivni turizamhttp://grude.com/clanak/?i=280313280313Grude.com - klik u svijetWed, 14 Apr 2021 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-25-priroda_bicikl_rekreacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina kao idealna cikloturistička destinacija, danas je san koji je nikad bliži zahvaljujući grupi entuzijasta koji su vjerovali u svoj san i uporno radili na ostvarenju svojih ciljeva.<p><br />Aktivni turizam, cikloturizam i biciklistička putovanja na duge distance rastući su turistički trend koji je promijenio način na koji mnogi putnici doživljavaju novo odredi&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izazov za bicikliranje kroz ruralne dijelove zemlje, sela, planine, pa i dolinama rijeka i gradovima, praćen sporijim tempom koji dolazi s ovim načinom prijevoza, učinio je vožnju biciklom jednim od najbržerastućih turističkih trendova, novo iskustvo za mnoge putnike koji traže aktivni odmor, jo&scaron; dublje i autentičnije iskustvo s destinacijom u kojoj borave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni su ovoga bili članovi udruge &ldquo;HerzegovinaBike&rdquo; dok su tijekom posljednjih godina uporno radili na svojim ciljevima i promovirali Hercegovinu kao idealnu cikloturističku destinaciju, a njihov glas doprio je i do daleke Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ove godine turistička ponuda Hercegovine pronaći će se i na Outdoor Active, najvećoj europskoj platformi za aktivni turizam, a bitno je kazati kako ova platforma broji vi&scaron;e milijuna korisnika aktivnog turizma, korisnika koji su sutra potencijalni posjetioci i na&scaron;e zemlje.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/ePWbaGtZLNg" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To je jedna izvrsna vijest za turizam u na&scaron;oj zemlji. Vijest koja nam u ove tamne dane za turizam i sve turističke djelatnike nekako vraća nadu za bolje sutra i daje ono svjetlo na kraju tunela koje toliko dugo čekamo. Istina je da Outdoor Active &scaron;iri svoju ponudu u kojoj će se naći i turistička ponuda Hercegovine. Zapravo ovo je tema o kojoj razgovaramo jo&scaron; od pro&scaron;le godine, kada smo i&scaron;li u Beograd na njihovu prezentaciju projekta biciklističke rute &ldquo;Beograd Dubrovnik&rdquo;, a koja se na jednom dijelu oslanja na na&scaron;u Ćirinu stazu, nakon čega su i krenuli razgovori o na&scaron;oj suradnji. Svjesni su koliko smo velik posao napravili ovdje u Hercegovini po pitanju razvoja cikloturizma, od Ćirine pruge sa kojom kreće cijela priča, do jako velike mreže biciklističkih staza, BikeFriendly Standarda koji razvijamo sa Redahom, edukacije cikloturističkih vodiča, sve do izvrsnih promotivnih događaja koje organiziramo u Hercegovini&ldquo;, kazao je Toni Zorić, predsjednik udruge HerzegovinaBike.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Iskren da budem na početku na&scaron;ih razgovora nismo ni svjesni bili koliko je jaka ta kompanija sa kojoj razgovaramo, sve dok nismo dobili moderatorske ovlasti na njihovoj platformi kako bi smo istu punili turističkim sadržajima i ponudom iz Hercegovine. I to je već danas realan posao, na&scaron;i članovi udruženja već rade na ovoj platformi i unose turistučku ponudu, staze, smje&scaron;tajne kapacitete, destinacije koje imamo na na&scaron;oj web stranici HerzegovinaBike. Uvjereni smo kako ćemo sutra kada prođe ova situacija sa koronom i kada se turizam vrati u normalno stanje imati jako velik broj turista upravo preko OutdoorActive platforme&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je kazati kako nije samo cikloturizam ponuda koja se nalazi na Outdoor Active, tu je jo&scaron; i puno sadržaja aktivnog oblika turizma, poput planinarenja, zimskih sportova, skijanja, sportova na vodi, sve do smje&scaron;tajnih kapaciteta, gastro ponude, destinacija i drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jo&scaron; nekoliko udruga kroz projekte surađuje sa OutdoorActive i rade odličan posao unoseći cjelokupnu turističku ponudu Bosne i Hercegovine na ovu njemačku platformu. Kroz projekte preko kojih surađujemo dobili smo priliku da napravimo dobar posao i razvijemo odličnu suradnju koja će u godinama koje su pred nama donijeti jako pozitivne i velike stvari. Svjesni smo, pred nama je velik posao, ali isto tako znamo koliko će ovaj posao biti na sveopće dobro u danima kada turizam ponovo procvjeta i to je ono &scaron;to nam daje elan da radimo i idemo prema naprijed&ldquo;, kazao je Zorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cikloturizam je hobi koji kombinira turizam i biciklizam, aktivnost se sastoji od otkrivanja novih mjesta, krajolika i mjesta ili čak nerijetko za posjet zemljama i državama koje koriste bicikl kao prijevozno sredstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-25-priroda_bicikl_rekreacija.jpgHercegovac novi šef Uprave Zagrebačke banke!http://grude.com/clanak/?i=280278280278Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-ivan-vlaho.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novim predsjednikom Uprave Zagrebačke banke odlukom Nadzornog odbora imenovan je Ivan Vlaho iz Mostara, čiji mandat počinje 1. rujna, izvijestili su danas iz Zagrebačke banke, dok je za članicu Uprave imenovana Jasna Mandac.<p>&nbsp;</p> <p>Nadzorni odbor Zagrebačke banke, kako se navodi u priopćenju, na dana&scaron;njoj je sjednici donio odluku o imenovanju Ivana Vlahe novim predsjednikom Uprave Zagrebačke banke na mandatno razdoblje do isteka tekućeg mandata Uprave Banke, odnosno do 7. veljače 2023.<br /><br /></p> <p>Od 1. rujna 2021., Ivan Vlaho zamijenit će trenutnog predsjednika Uprave Romea Collinu koji nakon 40 uspje&scaron;nih godina u bankarstvu odlazi u mirovinu.<br /><br /></p> <p>"Čestitamo Ivanu na imenovanju i želimo mu puno sreće na novoj poziciji. Sigurni smo kako će njegovo veliko znanje i iskustvo biti od velike koristi Zagrebačkoj banci", istaknuli su glavni direktori UniCreditovog Komercijalnog bankarstva Srednje i istočne Europe Gianfranco Bisagni i Niccolo Ubertalli.<br /><br /></p> <p>"Uspje&scaron;no je vodio banke Grupe UniCredit u srednjoj i istočnoj Europi"<br />Vlaho je, kako navode, uspje&scaron;no vodio banke Grupe UniCredit u srednjoj i istočnoj Europi, pokazujući snažnu predanost i vodstvo. "Njegovo imenovanje dokazuje predanost Grupe razvoju svojih talenata i uspje&scaron;no planiranje programa sukcesije&ldquo;, poručili su Bisagni i Ubertalli.<br /><br /></p> <p>Također, zahvalili su Romeu na doprinosu tijekom njegove karijere i posebno na njegovom zalaganju u daljnjem jačanju vodeće pozicije Zagrebačke banke na hrvatskom trži&scaron;tu u vrlo izazovnim pandemijskim vremenima.<br /><br /></p> <p>"Njegova dokazana iskustva na međunarodnoj bankarskoj sceni, bogato iskustvo u industriji i vodstvu osigurali su uspje&scaron;nu provedbu strategije Grupe i Banke", kazali su.<br /><br /></p> <p>Vlaho, koji je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, karijeru je započeo 2000. kao analitičar rizika u Zagrebačkoj banci u Mostaru, a tijekom gotovo 21 godine rada u UniCreditu obna&scaron;ao je nekoliko funkcija i radio u nekoliko članica UniCredit Grupe.<br /><br /></p> <p>Od 2010. do 2013. bio je predsjednik Uprave UniCredit Bank Banja Luka, od 2013. do 2016. predsjednik&nbsp;Uprave UniCredit Bank Mostar, a 2016. direktor Maloprodaje UniCredita za Srednju i istočnu Europu.<br /><br /></p> <p>2019. Vlaho je imenovan zamjenikom predsjednika Uprave UniCredit Bank u Mađarskoj.<br /><br /></p> <h3>Jasna&nbsp;Mandac umjesto Lorenza Ramajola<br /><br /></h3> <p>Jasna&nbsp;Mandac će, kako se navodi u priopćenju,&nbsp;zamijeniti&nbsp;dosada&scaron;njeg člana Uprave Lorenza Ramajolu, koji će ostati na svojoj poziciji do 1. svibnja 2021., nakon čega će preuzeti novu upravljačku poziciju unutar UniCredit Grupe.<br /><br /></p> <p>Mandac, koja je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagreba, u Zagrebačkoj banci radi od 1997. godine. U 2005. postala je direktorica Financija, dvije godine kasnije, 2007. godine, imenovana je direktoricom Strategije, planiranja, proračuna i kontrolinga, a od rujna 2007. do 2015. preuzela je ulogu direktorice Upravljanja aktivom i pasivom.<br /><br /></p> <p>Od 2015. do 2017. bila je direktorica Trži&scaron;nih, likvidnosnih i operativnih rizika, integracije rizika i interne validacije, a od rujna 2017. članica Uprave zadužena za&nbsp; financije&nbsp;u UniCredit Bulbank, najvećoj banci u Bugarskoj.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Odluke&nbsp;o imenovanju novog predsjednika i članice&nbsp;Uprave podliježe suglasnosti Hrvatske narodne banke, napominju iz&nbsp;Zagrebačke banke.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-ivan-vlaho.jpgBogati su još bogatiji, a Bezos najbogatijihttp://grude.com/clanak/?i=280231280231Grude.com - klik u svijetFri, 09 Apr 2021 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-jeff-bezos-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najviše je napredovao Elon Musk..<p>&nbsp;</p> <p>Jeff Bezos četvrtu je godinu zaredom najbogatiji čovjek u svijetu, objavio je časopis Forbes. Osnivač Amazona 'vrijedi' 177 milijardi dolara, &scaron;to je 64 milijarde vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine zahvaljujući velikom rastu vrijednosti Amazonovih dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e je napredovao Elon Musk koji je lani bio tek 35. na listi s 24,6 milijardi dolara imovine. On je samo u proteklih godinu dana zaradio nevjerojatne 126,4 milijarde dolara i s ukupno 151 milijardom 'se lansirao' na drugo mjesto. Najvi&scaron;e to može zahvaliti 700-postotnom rastu cijene dionice Tesle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinski vlasnik najvećeg svjetskog proizvođača luksuzne robe LVMH (Louis Vuitton Mo&euml;t Hennessy) francuski tajkun Bernard Arnault bio je i ostao treći na listi, ali je i on gotovo udvostručio bogatstvo, na 150 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrti je i dalje Bill Gates, osnivač Microsofta, sa 124 milijarde dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peti je osnivač Facebooka Mark Zuckerberg s 97 milijardi, a slijedi ga najuspje&scaron;niji svjetski investitor Warren Buffett s milijardom manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivač Oraclea Larry Ellison vrijedi 93 milijarde dolara, dvojica osnivača Googlea Larry Page i Sergey Brin vrijede 91 odnosno 89 milijardi dolara, a prvih deset zaključuje indijski tajkun i najbogatiji Azijac Mukesh Ambani s 84,5 milijarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbogatija žena svijeta je vlasnica L'Oreala Fran&ccedil;oise Bettencourt Meyers s 73,6 milijarde dolara i ukupno 12. na listi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Desetorica najbogatijih vrijede 1,15 bilijuna dolara, &scaron;to je za dvije trećine vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države i dalje imaju najvi&scaron;e milijardera, 724, ali ih Kina sustiže sa 698 milijardera. U Europi ih je 628.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-jeff-bezos-2.jpgBraća Pivac počela sa izgradnjom tvornice u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=280221280221Grude.com - klik u svijetFri, 09 Apr 2021 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-pivac_logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradnja milijunskog projekta koji će zapošljavati desetke Ljubušaka započela je ovih dana.<p>&nbsp;</p> <p>Na vi&scaron;e od 20.000 četvornih metara počelo je ravnanje terena za budući pogon koji gradi Mesna industrija Braća Pivac, pi&scaron;e Večernji list. Riječ je o kompleksu u gospodarskoj zoni Mostarska Vrata &ndash; Cerno koji će nakon zavr&scaron;etka sadržavati skladi&scaron;te svježeg mesa, skladi&scaron;te zamrznutoga mesa, pogon rasijecanja, pogon pakiranja svježeg mesa, pogon narezivanja, su&scaron;nicu, proizvodnju mesnih prerađevina, diskont, maloprodaju, administraciju i komercijalu te odjel transporta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U samom početku poslovanja planirano je zapo&scaron;ljavanje od 50 do 70 osoba. Ba&scaron; kao i u proizvodnim pogonima Grupe Pivac na području Hrvatske, i u pogonu čija je gradnja započela u Ljubu&scaron;kom prioritet će biti odvijanje tehnolo&scaron;koga procesa proizvodnje po najvi&scaron;im standardima, u skladu s međunarodnim normama kvalitete i sigurnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Primjenjujemo najmodernije tehnologije proizvodnje svježeg mesa i prerađevina te kontinuirano ulažemo u modernizaciju, nabavu nove opreme, strojeva i transportnih vozila. Ovakvu poslovnu politiku nastavljamo i kada je u pitanju &scaron;irenje djelatnosti na područje BiH. Daljnjim ulaganjima u proizvodne kapacitete i maksimalnim kori&scaron;tenjem domaće sirovine, cilj nam je postati jo&scaron; veći pokretač razvoja gospodarstva na ovim prostorimaa", naveli su iz Mesne industrije Pivac nakon potpisivanja ugovora o kupnji zemlji&scaron;ta s gradonačelnikom Ljubu&scaron;kog Vedranom Markotićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, sredinom listopada pro&scaron;le godine predstavnici Grada Ljubu&scaron;kog i Braće Pivac potpisali su ugovor kojim su nekretnine Gornje brdo u Hra&scaron;ljanima povr&scaron;ine 5856 četvornih metara i Gaj u Cernu povr&scaron;ine 16.052 četvorna metra pre&scaron;le u vlasni&scaron;tvo Mesne industrije Braća Pivac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zamjenu Grad Ljubu&scaron;ki postao je vlasnik nekretnine Gornje brdo povr&scaron;ine 9978 četvornih metara, a također je u gradski proračun uplaćena razlika u trži&scaron;noj cijeni predmetnih parcela, sukladno procjeni ovla&scaron;tenog sudskog vje&scaron;taka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tom prilikom direktor Mesne industrija Braća Pivac Ivica Pivac kazao je kako gradnjom kompleksa u Ljubu&scaron;kom žele, nakon Hrvatske, svoju poslovnu priču pro&scaron;iriti i na BiH. Podsjetio je kako ta poslovna priča obuhvaća sve aspekte proizvodnoga procesa &ndash; od pogona rasijecanja, preko prerade, proizvodnje mesnih prerađevina, su&scaron;nice pa sve do transporta i maloprodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je važno istaknuti da će ovo ulaganje, kroz razvoj proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, ujedno pridonijeti gospodarskom razvoju Ljubu&scaron;kog i cijelog ovog kraja.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-pivac_logo.jpgNema krize za polovne limene ljubimcehttp://grude.com/clanak/?i=280206280206Grude.com - klik u svijetThu, 08 Apr 2021 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-30-volkswagen-emblem.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usprkos pandemiji povećan je uvoz automobila u BiH<p>&nbsp;</p> <p>Trži&scaron;te automobila u BiH polako se oporavlja, usprkos pandemiji uzrokovanoj virusom korona, o čemu govori i najnoviji podatak da je u prva tri mjeseca ove godine uvezeno skoro 1.000 novih i polovnih vozila vi&scaron;e nego u istom razdoblju lani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca pro&scaron;le godine u zemlju je uvezeno ukupno 10.750 vozila, od čega je 2.238 novih i 8.512 polovnih automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U prva tri mjeseca ove godine uvezeno je 11.699 automobila, od kojih su 9.682 polovna vozila i 2.017 novih", podatak je UNO BiH, koji pokazuje da je do&scaron;lo do porasta uvoza polovnih, ali i do pada uvoza novih četvorotočka&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njihovima podacima, u 2020. godini ukupno su uvezena 40.963 automobila, od čega je bilo 6.910 novih, a 34.053 polovna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Gospodarskoj komori FBiH, kazao je za "Nezavisne" da je na&scaron;e trži&scaron;te malo i da je svako povećanje vidljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Možemo konstatirati da je ove godine poslovni ambijent malo bolji nego pro&scaron;le godine, s obzirom na to i da nam je pro&scaron;le godine covid kriza bila totalno nepoznata, i sam psiholo&scaron;ki efekt uvjetovao je da bh. građani prestanu razmi&scaron;ljati o kupovini vozila", kazao je Muratović i dodaje da je ove godine situacija sa virusom korona malo opu&scaron;tenija i, kako kaže, odmah se to odrazilo na sam uvoz, navode Nezavisne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sama najava dolaska cjepiva također ohrabruje, tako da i oni ljudi koji se odlučuju za kupovinu automobila razmi&scaron;ljaju da će i ova pandemija proći brzo", kazao je Muratović i istaknuo da su stručnjaci iz ove oblasti suglasni da dolazi do oporavka trži&scaron;ta automobila i da je realno očekivati da će situacija u narednom periodu biti jo&scaron; povoljnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;le godine je mjesec dana bio obustavljen rad auto-salona i servisa, tako da je to uzrokovalo neaktivnost servisa, a samim tim je bila zaustavljena i prodaja", ističe Muratović. Dodaje da ove godine nije bilo obustave rada, tako da su saloni nesmetano radili, ali, kakao kaže Muratović, sigurno sa umanjenim kapacitetima u odnosu na 2019. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako tvrdi, realno je očekivati da će rent-a-car kuće u ovoj godini bolje poslovati, jer, kako ističe, već su krenule u nabavku automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;le godine od pojave virusa korona, rent-a-car kuće su otkazale sve nabavke, a kod nas je ovaj segment veoma bitan, jer na godi&scaron;njem nivou sigurno se uvezu oko 2.500 do 3.000 vozila", kazao je Muratović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ekonomski analitičari smatraju da je opravak trži&scaron;ta automobila vidljiv, ali i očekivan i u ovoj godinu. Igor Gavran, ekonomski analitičar, u razgovoru za "Nezavisne" kaže da je postepeni, blagi oporavak prodaje automobila očekivan, jer su, kako kaže, mnogi odgađali nabavku vozila u prethodnoj godini zbog pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Novo pogor&scaron;anje epidemiolo&scaron;ke situacije i usporavanje ekonomske aktivnosti kojima svjedočimo mogli bi ponovno okrenuti trend ka negativnom", kazao je Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz auto-salona ističu da je pandemija virusa korona sigurno utjecala na to da prodaja auta bude smanjena, ali da je situacija bolja nego pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nema nekakvih pravila, jedna mjesec ima kupaca, drugi ne, ali je za nijansu bolje nego pro&scaron;le godine", kazali su.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-30-volkswagen-emblem.jpgUdruga hotelijerstva u Međugorju predlaže negativan antigenski test za strancehttp://grude.com/clanak/?i=280191280191Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osnivačka Skupština Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje održana je u utorak u Međugorju, a za predsjednika te udruge izabran je Davor Ljubić.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Upravnog odbora je Mario Vasilj, a članovi su Zoran Jerković i Marinko Ostojić Su&scaron;ac. Za tajnika Udruge je izabran Ante Kozina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je Udruge, između ostalog, zajednički nastup prema tijelima uprave, od općinskih do državnih, zajednički nastup na sajmovima, te dono&scaron;enje prijedloga za bolje poslovanje u vremenu koje dolazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga je dobrovoljna i mogu joj pristupiti svi koji su zainteresirani za dobrobit hodočasničkog turizma i hotelijerstva u Međugorje, navodi se u priopćenju Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom skup&scaron;tine bilo je riječi i o temama vezanih za pandemiju koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će novoosnovana Udruga zatražiti od nadležnih tijela da se &scaron;to prije donese propis za ulazak stranaca u BiH, a predlažu da uvjet za ulazak bude negativan antigenski test ili potvrda o cijepljenju, odnosno potvrda o preboljenom covidu- 19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, predloženo je da se uputi zahtjev za otvaranje mobilnog punkta za testiranje hodočasnika u Međugorju te da se u skladu s mogućnostima, subvencionira samo testiranje. Način subvencioniranja bi se trebao žurno dogovoriti, kako bi mogli dostaviti informaciju zainteresiranim hodočasnicima i turistima, naveli su iz Udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknut je veliki interes hodočasničkih skupina za dolazak u Međugorje tijekom ove godine, ali zbog trenutnih mjera koje su na snazi &scaron;irom Europe, veliki broj dolazaka je upitan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, istaknut je i sigurnosni aspekt i pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera u hotelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge se nadaju da će zajedničkim radom, lak&scaron;e pronaći rje&scaron;enje i izlaz iz te&scaron;ke situacije u kojoj su se na&scaron;li turizam, hotelijerstvo, ugostiteljstvo i promet.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-medjugorje.jpgU Americi fali kečapahttp://grude.com/clanak/?i=280189280189Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-kecap.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SAD se suočava s manjkom kečapa jer je zbog pandemije koronavirusa porasla potražnja za tim popularnim dodatkom hrani, prenosi u srijedu BBC.<p>&nbsp;</p> <p>Heinz, najpoznatija marka kečapa, priopćila je da je po rasta potražnje do&scaron;lo zbog pojačanog trenda dostave ili uzimanja hrane za van.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi uz hranu naručuju vi&scaron;e kečapa u vrećicama koje su zamijenile kečap u bocama na stolovima restorana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je obećala da će pojačati proizvodnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Heinz je agenciji AFP rekao da je prilagodio proizvodne procese, ali da je "potražnja i dalje veća od ponude".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Wall Street Journalu, cijena kečapa porasla je od siječnja 2020. za 13 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-kecap.jpgEvo koja zanimanja će biti najtraženija u 2021. godinihttp://grude.com/clanak/?i=270166270166Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-19-posao_strrs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Informacije i komunikacije" tijekom cijele 2020. godine obilježene pandemijom, a sve uslijed povećane digitalizacije poslovnih procesa i jačanja prisustva informacionih tehnologija u društvu generalno – navodi se u istraživanju.<p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini nezaposleno je oko 410.770 osoba, prema posljednjim podacima koje je objavila Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na veljaču pro&scaron;le godine, nezaposlenost u BiH je veća za blizu dva posto, &scaron;to je posljedica smanjene ekonomske aktivnosti uslijed pandemije koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, neka zanimanja su "procvjetala" u ovih godinu dana pandemije i iskristalizirala se kao najtraženija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trži&scaron;te rada se drastično promijenilo u vrijeme pandemije a organiziran rad od kuće, mnogim zanimanjima omogućio je da prežive pandemiju. Istraživanje portala Bolji Posao.com pokazalo je da su u vrijeme pandemije najtraženiji dostavljači, vozači, call agenti, radnici u proizvodnji i programeri &ndash; kazali su za Faktor s portala BoljiPosao.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istakli su da se na prvom mjestu liste najtraženijih zanimanja u doba pandemije koronavirusa nalaze operateri u pozivnom centru jer se povećala potreba za podr&scaron;kom korisnicima putem telefona i online.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nova zanimanja mogla bi da se pojave u domenu digitalizacije- ocijenila je Mirela Isaković, Savjetnik za regrutaciju na BoljiPosao.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenula je da su, iako je pandemija na određeni period zaustavila odliv radne snage, i dalje jako traženi različiti IT profili, zatim vozači za međunarodni prevoz te građevinski radnici. - Trži&scaron;te rada ćemo nastaviti pratiti i nadati se očuvanju radnih mjesta i potrebi za novim zapo&scaron;ljavanjem &ndash; zaključila je Isaković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron; upit o najtraženijim profilima u doba pandemije, iz Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje su nas uputili na istraživanje trži&scaron;ta rada u FBiH koje su nedavno preveli. Rezultati će neke možda i iznenaditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su najtraženija zanimanja prodavač, &scaron;ivač, vozač, bravar, varilac, obućar, za&scaron;titar, tesar, mesar, call centar operater i slastičar. Istovremeno, najtraženija zanimanja visoke stručne spreme su IT stručnjak, ma&scaron;inski inženjer, građevinski inžinjer, inžinjer elektrotehnike, ekonomista, arhitekt, grafički dizajner, magistar farmacije, komercijalista i veterinar. - Za zanimanja sa fakultetskim obrtazovanjem najveća iskazana potražnja je za IT stručnjacima i ovaj podatak potvrđuje činjenicu rasta broja zaposlenih u djelatnosti</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Informacije i komunikacije" tijekom cijele 2020. godine obilježene pandemijom, a sve uslijed povećane digitalizacije poslovnih procesa i jačanja prisustva informacionih tehnologija u dru&scaron;tvu generalno &ndash; navodi se u istraživanju. Ono &scaron;to bi mnoge moglo zanimati je da će, sudeći prema potrebama poslodavaca koje su iskazali, trgovci biti najtraženiji radnici u 2021. godini, a potom &scaron;ivači koji su pro&scaron;le godine bili najtraženiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Iako je usljed posljedica pandemije sektor ugostiteljstva i hotelijerstva pretrpio velike posljedice, konobari i kuhari su i dalje među zanimanjima sa izraženom potražnjom od poslodavaca &ndash; kažu u Federalnom zavodu za zapo&scaron;ljavanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-19-posao_strrs.jpgNovi/stari gigant u Hercegovini zadržat će postojeće i primiti nove radnike, širiti poslovanje...http://grude.com/clanak/?i=270149270149Grude.com - klik u svijetMon, 05 Apr 2021 09:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-posao-dogovor-0952809b95bf1fe194eaff7be8c43255_view_article.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Nomad Foods, američka kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji i najveća europska tvrtka u segmentu zamrznutih proizvoda, kupio Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava, otvorile su se nove perspektive razvoja, a što je posebice bitno i u kontekstu Hercegovine, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Sigurna radna mjesta<br /><br /></strong></p> <p>Tvornica Ledo Čitluk jedno je od industrijski značajnih poduzeća na prostoru Hercegovine, zapo&scaron;ljava velik broj radnika, a ima iznimno velik značaj za gospodarski razvoj ne samo Čitluka, općine na čijem se prostoru nalazi, već i mnogo &scaron;ire.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o ovoj tvornici, očekivanja su kako će novi vlasnik očuvati ovu razinu poslovanja, pa čak je i podignuti, zadržati sve radnike, ali i omogućiti procese koji će dovesti do novog zapo&scaron;ljavanja.<br /><br /></p> <p>U upravi tvornice Ledo Čitluk uvjereni su kako je ovo zapravo ne&scaron;to najbolje &scaron;to se moglo dogoditi Ledo grupi u cjelini, pa tako i ovoj tvornici.<br /><br /></p> <p><strong>Pero Radman</strong>, direktor tvrtke Ledo d.o.o. Čitluk, u razgovoru za Večernji listi ističe kako je kupnja Ledo grupe najveće priznanje za Ledo i dokaz kako su sve ovo vrijeme poslovali učinkovito.<br /><br /></p> <p>Ovom kupnjom, navodi, otvaraju se brojne nove poslovne prilike za tvornicu iz Čitluka, kao i ostale članice Ledo grupe, a kao posebno značajnu je naveo činjenicu da je kupac jasno poručio kako ulaže u ljude koji imaju veliko iskustvo.<br /><br /></p> <p>To znači kako se mogu očekivati i daljnja ulaganja u proizvodnju i distribuciju, pri čemu će, navodi, biti iskori&scaron;tene komparativne prednosti koje Ledo ima, odnosno ogromno znanje i iskustvo u procesu proizvodnje sladoleda.<br /><br /></p> <p>Sve to vodi k zaključku kako se na ovaj način tvrtkama spomenute grupe iz regije otvaraju nove perspektive u poslovanju.<br /><br /></p> <p>Za kupnju su zainteresirane lokalne vlasti koje očekuju nastavak ulaganja novih vlasnika.<br /><br /></p> <p>Načelnik općine Čitluk&nbsp;<strong>Marin Radi&scaron;ić</strong>&nbsp;optimističan je i očekuje kako će i novi vlasnik tvornice Ledo Čitluk nastaviti poslovati kao i do sada te da će zadržati sve radnike koji rade u tvornici na prostoru općine.<br /><br /></p> <p><strong>Značaj poteza<br /><br /></strong></p> <p>Pritom je naveo kako očekuje i da će doći do pro&scaron;irenja poslovanja, pa i zapo&scaron;ljavanja novih radnika.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited potpisali su kupoprodajni ugovor za Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od dru&scaron;tava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih dru&scaron;tava.<br /><br /></p> <p>Vrijednost transakcije iznosi 615 milijuna eura, na bazi bez gotovine i bez dugova, a njezino je zaključenje planirano za treće tromjesečje 2021. godine.<br /><br /></p> <p>Po zaključenju, Nomad Foods postat će vlasnik Poslovne grupe zamrznute hrane, koja obuhvaća vodeći europski portfelj kultnih lokalnih brendova zamrznute hrane sa snažnom prepoznatljivo&scaron;ću među potro&scaron;ačima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i nekoliko drugih zemalja jugoistočne Europe. S tradicijom duljom od pola stoljeća, Poslovna grupa zamrznute hrane najveći je proizvođač i distributer sladoleda i zamrznute hrane na trži&scaron;tima na kojima posluje.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na&scaron;a Poslovna grupa zamrznute hrane trži&scaron;ni je lider u regiji u kojoj poslujemo i drago mi je da smo u ovom procesu prodaje ostvarili svoj glavni cilj. Cilj je, uz postizanje maksimalne vrijednosti, prije svega bio zaključiti ovu transakciju sa strate&scaron;kim partnerom koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Poslovne grupe zamrznute hrane te prepoznati punu vrijednost i potencijal ove djelatnosti i njezinih ljudi &ndash; rekao je Fabris Peru&scaron;ko, glavni izvr&scaron;ni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe.<br /><br /></p> <p>Ledo ide u ruke giganta. Naime, Nomad Foods prisutan je u 13 europskih zemalja, a pet najvećih trži&scaron;ta su mu Velika Britanija, Italija, Njemačka, &Scaron;vedska i Francuska, a ovim potezom kreću u pohod na sredi&scaron;nju i istočnu Europu. Značajno je napomenuti kako na europskom trži&scaron;tu zamrznute hrane drže udio od oko 15 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-posao-dogovor-0952809b95bf1fe194eaff7be8c43255_view_article.jpgZemljama zapadnog Balkana predviđen ekonomski rast za 4,4 postohttp://grude.com/clanak/?i=270078270078Grude.com - klik u svijetWed, 31 Mar 2021 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-27-ekonomija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zemljama zapadnog Balkana moglo bi doći do ekonomskog rasta od 4,4 posto u ovoj godini ako regija uspješno izađe iz pandemije Covid 19, priopćila je Svjetska banka. <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski rast u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji predviđen je nakon kontrahovanja od 4,8 posto u 2020. godini. U dopuni makroekonomskog izvje&scaron;taja za Europu i Centralnu Aziju, predviđa se da bi ekonomija u zemljama zapadnog Balkana mogla porasti za 3,7 posto u 2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uprkos napretku, očekuje se da zarada po glavi stanovnika ostane za 6,5 posto ispod prognoza prije pandemije do 2022. godine", navodi se u dokumentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;ću je nagla&scaron;eno da će glavni preduvjet za rast u regiji biti vraćanje povjerenja potro&scaron;ača i kompanija usljed slabljenja pandemije i smanjene političke nestabilnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zemlje zapadnog Balkana suočene su u ovoj godini sa naglim porastom broja zaraženih virusom korona, ali je u svim zemljama već započeta kampanja cijepljenja, podsjeća Reuters.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-27-ekonomija.jpgNijemci 'patkaju' pare! Usred korone uštedjeli čak 100 milijardi eurahttp://grude.com/clanak/?i=270055270055Grude.com - klik u svijetTue, 30 Mar 2021 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-17-cash.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvi pogled, ekonomska kriza uslijed korone dovodi do paradoksalne situacije - mnogi građani Njemačke imaju na računu znatno više novca nego prije godinu dana. <p><br />I - tome se ne nazire kraj. Odnosno, ne predviđa se neki kratkoročni preokret - u pravcu veće potro&scaron;nje.<br /><br /> <br /> &bdquo;Prema podacima Bundesbanke, od siječnja 2020. do siječnja 2021. depoziti privatnih domaćinstava u bankama porasli su za 182 milijarde eura i sada iznose 1,73 bilijuna eura" pi&scaron;nje novinska agencija dpa pozivajući se na statistiku u mjesečnom izve&scaron;taju za ožujak. &bdquo;U svojoj najnovijoj ekonomskoj prognozi ekonomski Institut Ifo sa sjedi&scaron;tem u M&uuml;nchenu povećanje u&scaron;teđevine u 2020. procjenjuje na 100 milijardi eura - i pretpostavlja da će ta suma u prvom kvartalu nastaviti rasti". &bdquo;Mislim da ćemo do sredine godine imati sličnu situaciju kao i cijele pro&scaron;le godine", kaže J&uuml;rgen Gros, predsjednik udruženja GVB, krovne organizacije Volks- i Raiffeisen banki u Bavarskoj, prenosi dpa.<br /><br /></p> <p>Podiže se mnogo manje gotovine Osim toga, tokom pandemije korone znatno manje ljudi je podizalo gotovinu na bankomatima. &bdquo;Kao rezultat korona-krize, potražnja za gotovinom na na&scaron;im ma&scaron;inama opala je za 75 posto", rekao je Kersten Trojanus, izvr&scaron;ni direktor operatera bankomata IC Cash za list Welt am Sonntag.&nbsp;Oko 1.000 od 5.000 bankomata ovog operatera u Njemačkoj već je isključeno iz uporabe, a 200 do 300 je potpuno demontirano, pi&scaron;e Deutsche Welle.<br /><br /> <br /> Banke su takođe zabilježile značajan pad potražnje za gotovinom, pi&scaron;e ovaj list. U Commerzbank, primjerice, navode: &bdquo;U proteklih dvanaest mjeseci zabilježili smo prosječan pad potražnje za gotovinom između deset i 15 posto". &Scaron;tedionice su pro&scaron;log proljeća zabilježile kratkotrajni juri&scaron; na bankomate. Neki potro&scaron;ači su se u početku bojali da možda neće biti dovoljno gotovine tijekom pandemije. Kada su se njihove sumnje pokazale neosnovanima, potražnja za gotovinom se normalizirala.<br /><br /></p> <p>Slično je i kada se radi o kreditima: količina poto&scaron;ačkih kredita je znatno smanjena, a smanjena je i razina ulaženja u minus građana na tekućim računima. Turizam će prifitirati J&uuml;rgen Gros je uvjeren da će se taj trend smanjenog tro&scaron;enja novca nastaviti "jer su ljudi vrlo nesigurni". Djelomično se tu radi i o nedobrovoljnoj &scaron;tednji, smatra Christian Nau, izvr&scaron;ni direktor online-portala Check24. "Potro&scaron;ači naprosto imaju manje mogućnosti za tro&scaron;enje novca. Putovanja gotovo da nisu bila moguća, a i veće nabavke su bile znatno otežane." Uz to su i banke bile znatno suzdržanije u davanju kredita, kaže Nau. Neki ljudi nisu dobijali kredite koje bi prije krize s lakoćom dobili.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci su uvjereni da će prije ili kasnije ljudi ponovo početi tro&scaron;iti, ali je jo&scaron; nejasno kada će to biti jer se ne zna koliko dugo će ova kriza trajati. Ali i kada do povećanja potro&scaron;nje dođe, "to neće biti neki veliki boom, jednako kao &scaron;tp kriza neće ni nestati preko noći", smatra Nau. Uz to se neki oblici potro&scaron;nje neće moći nadoknaditi: "Nitko neće ići dva puta tjedno frizeru samo zato jer prije toga pola godine uopće nije mogao ići", kaže Rolf B&uuml;rkl iz nirnber&scaron;ke banke GfK. "No sigurno će biti nekih nadoknađivanja propu&scaron;tenog kada je primjerice riječ o putovanjima. Moguće je da će sada, jer su financijska sredstva na raspolaganju, porasti i potražnja za luksuznijim i skupljim putovanjima", smatra B&uuml;rkl.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>On, međutim, predviđa da će putovanja postati skuplja, budući da će turistička bran&scaron;a poku&scaron;ati bar dio svojih velikih gubitaka nadoknaditi kada se koronska kriza ublaži. "Ljudi su se zaželjeli promjene i žele vidjeti ne&scaron;to drugo, a ne samo svoja četiri kućna zida. Po svoj će prilici, između ostalog i zato jer sada na raspolaganju imaju vi&scaron;e novca, biti spremni i vi&scaron;e platiti", uvjeren je ekonomist Markus Demary iz nstituta njemačke privrede (IW) iz K&ouml;lna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-17-cash.jpgM+ Grupi novo međunarodno priznanje! Glavaš: Još jedan u nizu dokaza uspješnosti naše strategijehttp://grude.com/clanak/?i=270050270050Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-29-tomislav-glavas-mica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brzorastuća BPTO kompanija iz Hrvatske stala je uz bok drugim dobitnicima, među kojima su japanski telekom div NTT, britanski Royal Mail Group, Bank of Ireland i Volkswagen Group UK.<p>&nbsp;</p> <p>M+ Grupa (Meritus ulaganja d.d. &ndash; ZSE:MRUL) je Challenger Provider of the Year prema izboru međunarodnog neprofitnog udruženja Global Sourcing Association (GSA). Hrvatska BPTO kompanija je tako stala uz bok ostalim laureatima &ndash; uspje&scaron;nim svjetskim kompanijama dobitnicama nagrada za tehnologije (NNT), automatizaciju (Royal Mail Group), izvrsnost (Bank of Ireland) i digitalizaciju (Volkswagen Group UK). Nagrade su dodijeljene na globalnoj virtualnoj ceremoniji.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Priznanje koje nam je odalo vodeće udruženje industrije jo&scaron; je jedan u nizu dokaza uspje&scaron;nosti na&scaron;e poslovne strategije, u kojoj smo se usmjerili na pružanje usluga globalnim klijentima sa sjedi&scaron;tima u najrazvijenijim državama Europe i Sjeverne Amerike. Ova nagrada potaknut će nas na jo&scaron; predaniju borbu na trži&scaron;tu te daljnju transformaciju i uvođenje sve većeg broja najsuvremenijih tehnologija u poslovanje&ldquo;, izjavio je Tomislav Glava&scaron;, član Uprave i glavni izvr&scaron;ni direktor M+ Grupe.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ceremonija dodjele bila je zadivljujuća proslava transformativnog odgovora industrije na izazove pandemije i odličnog rada ostvarenog putem partnerstava u cijelom svijetu! Opravdano je da se svi osjećaju ponosno, na svoje organizacije i na industriju u cijelosti&ldquo;, naglasila je Kerry Hallard, CEO Global Sourcing Associationa.<br /><br /></p> <p>Hrvatska brzorastuća BPTO (Business Process and Information Technology Outsourcing &ndash; eksternalizacija poslovnih procesa i informacijskih tehnologija) kompanija M+ Grupa, ujedno je i najveći nezavisni pružatelj BPTO usluga u regiji jugoistočne Europe i Male Azije. M+ Grupa ima sjedi&scaron;te u Zagrebu, a operativno posluje u devet zemalja. Uz Hrvatsku, tu su jo&scaron; i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Rumunjska, Mađarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Poslovno djeluje na trži&scaron;tima Europske unije i Sjeverne Amerike. U zadnje četiri i pol godine M+ Grupa je realizirala 15 akvizicija i osigurala diverzificiran portfelj klijenata koje čine vodeći telekomi, financijske, tehnolo&scaron;ke i kompanije za elektroničku trgovinu te kompanije u sektoru robe &scaron;iroke potro&scaron;nje.<br /><br /></p> <p>GSA je poslovno udruženje i profesionalno tijelo globalne industrije nabave. Utemeljitelj je Global Sourcing Standarda, prvog globalnog portfelja najboljih praksi metodologija i akreditacijskih programa koje podržavaju kupci i dobavljači u nabavi.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Poslovni.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-29-tomislav-glavas-mica.jpgPOSLOVNO PREUZIMANJE DESETLJEĆA: Ledo prodan za 615 MIL. EURAhttp://grude.com/clanak/?i=270045270045Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-ledo-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited potpisali su kupoprodajni ugovor za Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava, priopćili su u ponedjeljak iz Fortenove.<p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost transakcije iznosi 615 milijuna eura, na bazi bez gotovine i bez dugova, a njezino je zaključenje planirano za treće tromjesečje 2021. godine. Po zaključenju, Nomad Foods će postati vlasnikom Poslovne grupe zamrznute hrane, koja obuhvaća vodeći europski portfelj kultnih lokalnih brandova zamrznute hrane sa snažnom prepoznatljivo&scaron;ću među potro&scaron;ačima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i nekoliko drugih zemalja jugoistočne Europe. S tradicijom duljom od pola stoljeća, Poslovna grupa zamrznute hrane najveći je proizvođač i distributer sladoleda i zamrznute hrane na trži&scaron;tima na kojima posluje.<br /><br /></p> <p>- Ovo je transformacijska transakcija za Fortenova grupu, a sva će se sredstva iskoristiti za smanjenje zaduženosti Grupe i stvaranje Fortenova grupe koja je, nakon mnogo godina, financijski jaka i sposobna punom snagom investirati u sve svoje djelatnosti - rekao je James Pearson, glavni financijski direktor Fortenova grupe.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;a Poslovna grupa zamrznute hrane trži&scaron;ni je lider u regiji u kojoj poslujemo i drago mi je da smo u ovom procesu prodaje ostvarili svoj glavni cilj. Cilj je, uz postizanje maksimalne vrijednosti, prije svega bio zaključiti ovu transakciju sa strate&scaron;kim partnerom koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Poslovne grupe zamrznute hrane te prepoznati punu vrijednost i potencijal ove djelatnosti i njezinih ljudi - poručio je u priopćenju&nbsp;<strong>Fabris Peru&scaron;ko</strong>, glavni izvr&scaron;ni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe.<br /><br /></p> <p>- Zaključenjem ove transakcije ispunit ćemo ključni preduvjet za optimizaciju kapitalne strukture, &scaron;to će nam omogućiti da snažno investiramo u svoje biznise i potičemo njihov budući rast. Jako sam zahvalan svim ljudima u Poslovnoj grupi zamrznute hrane i Fortenova grupi koji su proteklih &scaron;est mjeseci naporno radili kako bi ovo omogućili. Znajući da će na&scaron;a zamrznuta hrana biti u vrlo dobrim rukama, veselimo se suradnji s Nomad Foodsom kao važnim budućim poslovnim partnerom u ovoj regiji - zaključio je Peru&scaron;ko.<br /><br /></p> <p>Dovr&scaron;enje transakcije ovisi o regulatornim odobrenjima na mjerodavnim trži&scaron;tima te odobrenju dioničara Fortenova grupe. Upravni odbor Fortenova grupe, koji uključuje predstavnike najvećih dioničara, jednoglasno je podržao potpisivanje kupoprodajnog ugovora s Nomad Foods.<br /><br /></p> <p>Inače, kompanija Nomad Foods, sa sjedi&scaron;tem na Britanskim Djevičanskim Otocima, najveći je europski i treći najveći globalni igrač na trži&scaron;tu smrznute hrane. Ono &scaron;to je zanimljivo kod te tvrtke jest &scaron;to u svom portfelju uopće nema sladoled, pa bi akvizicijom Leda osim preuzimanja dominantne uloge na trži&scaron;tu zemalja biv&scaron;e Jugoslavije, dobila i vrlo kvalitetan proizvod koji bi mogla monetizirati kroz svoje već ustanovljene logističke lance u sedam velikih europskih država gdje drži lidersku poziciju u segmentu smrznute hrane.<br /><br /></p> <p>Prodaja nekada&scaron;nje &ldquo;Ledo Grupe&rdquo; tako je postala financijski najjači posao u Hrvatskoj u posljednjih četrnaestak godina, jo&scaron; od državnih javnih ponuda dionica Ine i Hrvatskog telekoma 2007. godine, te znatno vrednija transakcija od 505 milijuna eura te&scaron;ke prodaje Adrisova duhanskog biznisa BAT-u 2015. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-ledo-zgrada.jpg''Ovo je najisplativiji biznis nakon narkobiznisa''http://grude.com/clanak/?i=270042270042Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-02-maslinovo-ulje-400x280.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Državnog inspektorata ističu: utvrđene nesukladnosti ne odnose se na zdravstvenu ispravnost. Nije riječ ni o lažnom ulju. Uzorci maslinova ulja bili su ‘niže kategorije’ od deklarirane.<p><br />U Hrvatskoj potro&scaron;nja maslinova ulja je niska &ndash; po stanovniku iznosi oko dvije litre na godinu. Mnogi će reći da im je maslinovo ulje preskupo, osobito ekstradjevičansko koje se najče&scaron;će krivotvori. Naime, vi&scaron;e od polovine maslinovih ulja koja se na hrvatskom trži&scaron;tu prodaju kao ekstradjevičanska &ndash; to nisu. Od 25 uzoraka &ndash; 14 ih nije zadovoljilo na analizama, objavio je <strong>HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Državnog inspektorata ističu: utvrđene nesukladnosti ne odnose se na zdravstvenu ispravnost. Nije riječ ni o lažnom ulju. Uzorci maslinova ulja bili su &lsquo;niže kategorije&rsquo; od deklarirane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Isključivo su dokazani nedostatci po pitanju označavanja. Maslinovo ulje koje je deklarirano kao ekstra djevičansko maslinovo ulje nije se smjelo deklarirati niti označiti na taj način. Donesena su 4 prekr&scaron;ajna naloga, a mjerodavnim prekr&scaron;ajnim sudovima podneseno je 10 optužnih prijedloga, kaže Željana Brkić, načelnica Sektora za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odgovornost i proizvođača i trgovca</strong></p> <p>Obradila je poljoprivredna inspekcija tri puta vi&scaron;e uzoraka negoli je trebala. Naime, Europska komisija preporučila je da ih Hrvatska pod povećalo stavi osam. Deklaracija je osobna iskaznica proizvoda. Njome proizvođač jamči za svoj proizvod. On je taj koji je stavlja na bocu &ndash; nakon kemijske i senzorske analize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kontrola je najvažnija stvar. Sve &scaron;to ulazi u Hrvatsku treba uzorkovati. Treba se uzeti uzorak iz svakog tanka, ne samo iz prvog. Ako organoleptika pokaže da nije ekstradjevičansko, takvo ulje treba vratiti natrag u državu odakle je do&scaron;lo, smatra maslinar i voditelj panela &scaron;ibenske udruge Olea Damir Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ibenska Udruga senzornih analitičara &ldquo;Olea&rdquo; kvalitetu ulja ocjenjuje vi&scaron;e od desetljeća. Osam neovisnih članova uzorak ku&scaron;a iz tamnih posuda &ndash; jer boja i bistrina ulja nisu važne za kvalitetu. Njihova je preporuka: nađite uljara od povjerenja. Onda ste, kaže Davor Antica, vi&scaron;i stručni suradnik za poljoprivredu &ndash; 100% sigurni da imate kvalitetan proizvod, proizveden u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ekstradjevičansko maslinovo ulje miri&scaron;e na voću, povrću, bilju. Ima ugodan miris. Već kad ga pomiri&scaron;ete ono će vam već dati 99 posto. A kasnije na okus to je ulje gorko. Ta gorčina ne smije biti ružna gorčina, upozorava Damir Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako vi ulje prodajete za 30 kn. Oduzmite 25 posto, 8 kuna &ndash; to odmah državi dajete. Ostale su 22 kune. Boca, čep, etiketa, oduzmite 7-8 kn. Znači ostalo vam je 14. Opet morate platiti punjenje, radnu snagu, struju, sve ostalo. Ako je njihova zarada 8 do 9 kuna onda to ulje ne vrijedi ni za podmazivanje točkova, kaže voditelj Radnoterapijskog centra &ldquo;Maslinik&rdquo; &Scaron;ibensko-kninske županije Branko Smrček.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Znamo da je nelegalni biznis patvorenja ulja najisplativiji poslije narko biznisa, dodaje Damir Buntić. Stoga traže uljari da se sankcioniraju lovci u mutnom &ndash; &scaron;to prije i &scaron;to o&scaron;trije. I zbog kupaca i zbog svih onih proizvođača koji trži&scaron;nu utakmicu igraju po&scaron;teno, prenosi poslovni.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-02-maslinovo-ulje-400x280.jpgTop 5 poslova koji nastavljaju dominirati, a možete ih raditi od kućehttp://grude.com/clanak/?i=270015270015Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-04-freelance-writer-1024x743.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim što nerijetko podrazumijevaju fleksibilnost u radu, odlično su plaćeni i vrlo traženi u raznim sektorima.<p>&nbsp;</p> <p>U doba pandemije nastupila je "nova normalnost", &scaron;to znači da su ljudi masovno usvajali sve ono &scaron;to im je "do jučer" bilo strano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je svoje mjesto na&scaron;ao i rasprostranjeni rad na daljinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada je vi&scaron;e nego ikada prije jasno da tehnologija vlada 21. stoljećem i da će na trži&scaron;tu rada opstati samo oni koji shvate kako da joj se prilagode, pi&scaron;e <a title="Manager.ba" href="https://manager.ba/savjeti/poslovni-savjeti" target="_blank">Manager.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prekvalifikacija bit će jedan od imperativa nakon krize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste od onih radnika koji vole raditi od kuće, iz udubnosti svog doma, bez fiksnog radnog vremena i ostalih striktnih pravila, onda su ovo zanimanja za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Web developer</strong></p> <p>Odgovornost: Izgradnja, možda, najvažnijeg alata za prodaju i marketing na repertoaru jednog poduzeća: njihove web stranice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 68.524 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Softverski developer</strong></p> <p>Odgovornost: Razvoj i ažuriranje računalnog softvera, aplikacija i sustava; posjedovanje izraženih vje&scaron;tina programiranja, kao i tehničkog znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 76.526 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grafički dizajner</strong></p> <p>Odgovornost: Osmi&scaron;ljavanje i realiziranje vizualno privlačnih rje&scaron;enja, bilo da je riječ o web stranicama, logotipima, ambalažama, radu u medijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 45.677 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>UX dizajner</strong></p> <p>Odgovornost: Koliko je proizvod koristan? To je prvo pitanje koje treba da postave. Posjeduju vje&scaron;tine koje presjecaju mnoga polja - marketing, grafički dizajn, pisanje i programiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 89.038 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Menadžer za dru&scaron;tvene mreže</strong></p> <p>Odgovornost: Strategije za povećanje prisustva brenda i pobolj&scaron;anje sadržaja na raznim kanalima, kao &scaron;to su Instagram, Twitter, Facebook, LinkedIn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 50.473 dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-04-freelance-writer-1024x743.jpgČak 4 tisuće vlasnika i zaposlenika tvrtki otišlo se cijepiti u Srbijuhttp://grude.com/clanak/?i=270011270011Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 12:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-cijepljenje-srbija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Belexpo centru u Beogradu danas je započelo cijepljenje u okviru projekta Privredne komore Srbije koja je osigurala 10.000 cjepiva za gospodarstvenike s područja regije, a u projekt je uključena i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.<p><br /> Cijepljenje u Beogradu vr&scaron;i se danas i u nedjelju, a iz Vanjskotrgovinske komore BiH naglasili su kako se pozivu iz Srbije odazvalo vi&scaron;e od 4.000 gospodarstvenika iz Bosne i Hercegovine među kojima su vlasnici i zaposlenici tvrtki.<br /><br /></p> <p>"VTK BiH zahvaljuje Privrednoj komori Srbije i Vladi Republike Srbije na iskazanoj solidarnosti i omogućenom zajedničkom cijepljenju gospodarstvenika iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore, a koja dokazuje i pokazuje da je ekonomija ta koja nas i dalje spaja. Budući da će pored 4.000 bh. gospodarstvenika veliki broj njih biti i iz ostalih zemalja regije, Komora upućuje veliku zahvalnost i svim akterima uključenim u uspje&scaron;nu relizaciju ove aktivnosti", navodi se na stranici Vanjskotrgovinske komore.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-cijepljenje-srbija.jpegŽeljezo skuplje 50 posto... kuće i zgrade na čekanjuhttp://grude.com/clanak/?i=269963269963Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 19:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-gradjevinac-1_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvođači građevinskoga materijala obavještavaju tvrtke posljednjih dana o tome kako će morati podići svoje cijene i do 25%. <p>&nbsp;</p> <p>To je, nakon &scaron;oka zbog raznih poskupljenja, novi, ovoga puta za građevinski sektor. Naime, cijene sirovina su porasle, pogotovo željeza koje je skuplje i do 50%, zatim čelika i armature. Stiropor i kamena vuna skuplji su do 25%. Kako navodi Lider, električni vodiči od bakra u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine skuplji su za vi&scaron;e od 65%, a od aluminija 35%. Među razlozima za poskupljenje navodi se rast cijena sirovina zbog nedostatka proizvodnje, rast cijena nafte, neplanirani remonti tvornica u svijetu i zatvaranja zbog pandemije, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zbog-rasta-cijena-zeljeza-celika-kuce-i-zgrade-na-cekanju-1478768" target="_blank">Večernji list BiH</a>.<br /><br /></p> <p><strong>Smjer zdravstvene krize<br /><br /></strong></p> <p>- U cijelom svijetu dolazi do rasta cijena i najbolje to vidimo mi koji smo svakodnevno u tom poslu i kojima su potrebne velike količine željeza, čelika i drugih materijala. Dugoročno, sve ovisi o smjeru u kojem će se ova zdravstvena kriza kretati. Industrija eventualno do ljeta može čekati bez &ldquo;eksplozije cijena&rdquo;, uz rast određenih ponuda koje se ne mogu zaustaviti, no, ako na ljeto ne budemo imali jasnu situaciju i kraj zatvaranja u svijetu, onda se problemi nastavljaju. Moramo se nadati kako će se svjetsko gospodarstvo zakotrljati kad se pandemija stavi pod kontrolu, ali i biti svjesni da u ovoj priči mi ne igramo neku važnu ulogu, nego velike sile. Nažalost, kako se svaka kriza prelama preko na&scaron;ih leđa, tako je i s ovom te, iako nismo izravni akteri, najdulje ćemo mi i druge male zemlje osjećati posljedice. Pitanje je hoće li se isplatiti neko vrijeme graditi kuće, zgrade... sve može biti stavljeno na čekanje - priča nam direktor jedne građevinske tvrtke u BiH koja je i u pandemiji neprestano radila. Ovih dana je Pero Ćorić, direktor Gospodarske komore RS-a, za Nezavisne kazao da će ova poskupljenja u jako težak položaj staviti, prije svih, tvrtke koje se bave proizvodnjom čeličnih konstrukcija, kao i građevinske tvrtke koje koriste armaturno željezo.<br /><br /></p> <p><strong>Globalni procesi<br /><br /></strong></p> <p>- Ove tvrtke će sigurno postati nekonkurentne, teže će nalaziti poslove, a posebno će biti u problemima ako su ranije potpisale ugovore koje će kasnije te&scaron;ko aneksirati s novim, značajno povećanim cijenama - kazao je Ćorić. Među razlozima za rast spominje odnose SAD-a i Kine, ali i EU koji je uveo odgovarajuće kvote za uvoz čelika. To su globalni procesi na koje države poput BiH ne mogu utjecati. Mnogi već strahuju da će ova poskupljenja za sobom povući nova, &scaron;to je put u nove probleme s kojima se cijeli svijet suočava. Sve to obja&scaron;njava za&scaron;to cijene nekretnina rastu umjesto da padaju jer je cijeli svijet u krizi. To je objasnio i statičar Miro Zadro koji također ističe da rast cijena ima veze sa svjetskim trži&scaron;tem. - Točnije Kinom koja je povukla velike količine, &scaron;to se u konačnici odrazilo na cjelokupno trži&scaron;te. Druga je priča s poskupljenjem betona - to je lokalni problem. Proizvođači gledaju trži&scaron;te, oslu&scaron;kuju i podižu cijene. Razlika je u povećanju cijena tih sirovina od 30 do 40% u odnosu na prije pola godine, a beton je danas skuplji za oko 10% - objasnio je stručnjak. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-gradjevinac-1_0.jpgWall Street pao jer se planira povećanje porezahttp://grude.com/clanak/?i=269947269947Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-19-wall_street_1hina1200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi izgubili sve dobitke od prethodnoga dana jer su ulagače zabrinuli planovi vlasti za povećanje poreza kako bi se financirali fiskalni poticaji i nove investicije u infrastrukturu.<p>&nbsp;</p> <p>Dow Jones oslabio je 308 bodova ili 0.94 posto, na 32.423 boda, dok je S&amp;P 500 skliznuo 0.76 posto, na 3910 bodova, a Nasdaq indeks 1.12 posto, na 13.227 bodova.<br /><br /></p> <p>Pad indeksa posljedica je komentara ministrice financija Janet Yellen, koja je u saslu&scaron;anju u Kongresu kazala da je američko gospodarstvo i dalje u krizi zbog pandemije koronavirusa i branila planove budućeg povećanja poreza kako bi se financirali nedavno prihvaćeni fiskalni poticaji vrijedni 1900 milijardi dolara i nove investicije u infrastrukturu.<br /><br /></p> <p>"Najave infrastrukturnih planova vlade uznemirile su investitore koji se ionako pla&scaron;e da je trži&scaron;te dionica na povi&scaron;enim razinama valuacija. Pla&scaron;e se da se na horizontu nazire prodaja dionica i pad cijena, pa se počinje razmi&scaron;ljati o povlačenju s trži&scaron;ta prije toga", kaže Rick Meckler, partner u tvrtki Cherry Lane Investments.<br /><br /></p> <p>Nakon o&scaron;trog pada na početku koronakrize, S&amp;P 500 i Dow Jones porasli su u proteklih godinu dana oko 80 posto, dok je Nasdaq indeks, zahvaljujući snažnom rastu tehnolo&scaron;kog sektora, dvostruko vi&scaron;i.<br /><br /></p> <p>Zbog toga se ulagači pla&scaron;e da su dionice precijenjene i da slijedi pad njihovih cijena, tim vi&scaron;e &scaron;to posljednjih tjedana rastu prinosi na američke državne obveznice.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;loga su tjedna prinosi na 10-godi&scaron;nje obveznice dosegnuli 1.75 posto, najvi&scaron;u razinu u 14 mjeseci, &scaron;to je posljedica očekivanja da će inflacija porasti zbog ubrzanja oporavka gospodarstva i golemih fiskalnih i monetarnih poticaja.</p> <p><br /><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-19-wall_street_1hina1200.jpgPoznati Livnjak 'Sunce hotele' prodao moćnom Arapu čiji biznisi vrijede 50 milijardi eurahttp://grude.com/clanak/?i=269944269944Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-jako-andabak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sunce hotele, tvrtku u većinskom vlasništvu Jake Andabaka, preuzet će tvrtka Eagle Hills Real Estate d.o.o nakon što je danas na Zagrebačkoj burzi objavljena obavijest o nastavku obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, mediji su donedavno &scaron;pekulirali kako će novi vlasnik Sunce hotela biti američki fond KSL Capital, a upravljanje hotelima istarski Valamar, no danas objavljena ponuda otkriva kako je kupac kompanija čiji je osnivač tvrtka registrirana u Abu Dhabiju.<br /><br /></p> <p>Eagle Hills je kupoprodajnim ugovorom potpisanim 23. ožujka ove godine od Jake Andabaka, Danice Andabak, Ružice Andabak, Ivane Andabak i tvrtke Lucidus d.d. preuzeo 4,1 milijun dionica koje predstavljaju 69.7 posto temeljnog kapitala dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Prema podacima iz obavijesti, kupac je kompanija koja se bavi ulaganjem u nekretnine i razvojem nekretnina s fokusom na trži&scaron;ta Europe, Bliskog istoka i Afrike, a na čelu joj je Mohamed Ali Rashed Alabbar koji trenutno na području UAE, Egipta, Srbije i drugih destinacija upravlja razvojem objekata mje&scaron;ovite upotrebe u vrijednosti 50 milijardi eura.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, riječ je o &scaron;eiku s kojim se, prema pisanju Nacionala, na dan svoje smrti susreo zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te čije je tvrtka trebala graditi zagrebački Manhattan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-jako-andabak.jpgVrhovni sud vratio na početak suđenje Kutli za privatizaciju Slobodne Dalmacijehttp://grude.com/clanak/?i=269941269941Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 19:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-kutle.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrhovni sud djelomično je ukinuo prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Splitu kojim je zbog zastare obustavljen kazneni postupak protiv Miroslava Kutle, Ante Bušića, Tomislava Draguna, Ivice Biočine i Dubravke Vučković u slučaju Slobodna Dalmacija te je postupak vraćen na prvostupanjski sud. <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;i sud je podsjetio da je optužnica protiv nekada&scaron;njeg predsjednika uprave Globus holdinga Miroslava Kutle, biv&scaron;eg predsjednika uprave Slobodne Dalmacije Ante Bu&scaron;ića, suvlasnika &scaron;tedionice Dukat Tomislava Draguna, direktora &Scaron;tedno-kreditne zadruge Slobodne Dalmacije Ivice Biočine i direktorice Ka&scaron;telanske rivijere Dubravke Vučković za zlouporabe položaja i vlasti te zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju podignuta 2005. godine.<br /><br /></p> <p>Petorka je optužena da je iz Slobodne Dalmacije izvukla 21 milijun kuna putem kredita i dionica te da su sudjelovali u prodaju dionica Ka&scaron;telanske rivijere kako bi se financirala ostala poduzeća u sastavu Kutline Globus Grupe.<br /><br /></p> <p>Vrhovni sud je precizirao kako dvije točke optužnice terete četvero optuženika da su od kolovoza 1994. do lipnja 1997. i od 4. studenog 1996. godine počinili zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i poticanje na zlouporabu ovlasti&nbsp; gospodarskom poslovanju, a u vezi sa Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.<br /><br /></p> <p>Preostale tri točke optužnice se odnose na zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, poticanje na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaju i ovlasti počinjena 1995., 1997. I 1998. godine, dodao je Vrhovni sud.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;i sud je podsjetio da je prvostupanjski sud obustavio kazneni postupak za prve dvije točke optužnice jer smatra da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Prvostupanjski sud je ocijenio da se ne može primijeniti Zakon o nezastarijevanju jer djela za koje je petorka optužena nemaju obilježja ratnog profiterstva. Uz to, prvostupanjski sud je obustavio postupak u ostale tri točke optužnice zbog nastupa zastare, dodao je najvi&scaron;i sud.<br /><br /></p> <p>Vrhovni sud smatra kako prvostupanjski sud nije obrazložio svoje zaključke da postoje smetnje za nastavak kaznenog postupka za dvije točke optužnice kojima se optuženici terete da su počinili kaznena djela u vezi Zakona o nezastarijevanju.<br /><br /></p> <p>''U vi&scaron;e svojih odluka Vrhovni je sud zauzeo pravno shvaćanje da za primjenu Zakona o nezastarijevanju nije dovoljna optužba da su kaznena djela počinjena u vrijeme kad je u Republici Hrvatskoj bio Domovinski rat i da je tada proveden proces pretvorbe. Za primjenu toga zakona potrebno je te okolnosti dovesti u uzročnu vezu s konkretnim optužbama'', pojasnio je najvi&scaron;i sud.<br /><br /></p> <p>Vrhovni sud je dodao da Zakon o nezastarijevanju omogućava vođenje kaznenog postupka i utvrđenja postoji li krivnja optuženika i izvan rokova u kojima nastupa zastara kaznenog progona za osnovno kazneno djelo stavljeno na teret optuženicima.<br /><br /></p> <p>'Kada sud ocijeni da izmjene optužnice koje je učinio državni odvjetnik ne omogućavaju primjenu Zakona o nezastarijevanju, tada treba postupanje za koje se terete optuženici razmotriti u okvirima osnovnoga kaznenoga djela stavljenog na teret optuženicima i za to također dati svoje zaključke, a &scaron;to je prvostupanjski sud propustio učiniti'', nadodao je Vrhovni sud navodeći samo inicijale optuženika.<br /><br /></p> <p>Budući da je u tom dijelu prvostupanjsko rje&scaron;enje bez obrazloženja, Vrhovni sud smatra da se ono ne može ispitati pa je prema zakonu moralo biti ukinuto, dok će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren.<br /><br /></p> <p>''Osim toga će obratiti pažnju da se optužnici terete da bi počinili kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije &scaron;to nije istovjetno kaznenim djelima ratnog profiterstva za koja nisu optuženi. Primjenu Zakona o nezastarijevanju treba svakako razmotriti'', zaključio je Vrhovni sud.<br /><br /></p> <p>U lipnju 2009. Vrhovni sud naložio je suđenje petorki u slučaju Slobodna Dalmacija, a odluka je uslijedila nakon &scaron;to je vijeće Županijskog suda u Splitu krajem 2005. obustavilo kazneni postupak. Financijski vje&scaron;taci su tijekom suđenja tvrdili da nema &scaron;tete pa je sud zaključio da nema ni kaznenog djela. Sudac izvjestitelj Dražen Tripalo je smatrao da je u obzir trebalo uzeti i iskaze svjedoka, a ne samo vje&scaron;tačenje, pi&scaron;e Tportal.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-kutle.jpegSezonski radnici idu u Njemačku: Za branje šparoga mogu zaraditi 2500 eurahttp://grude.com/clanak/?i=269932269932Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 15:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-sparoge.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj uskoro počinje sezona šparoga. Većina sezonskih radnika na poljima dolazi s istoka Europe. Oni u doba pandemije žive i rade po strogim higijenskim propisima.<p><br />Za poljoprivrednike je ovo već druga sezona u pandemiji. Iako su se ovaj put dobro pripremili, ipak su malo nervozni zbog predstojeće sezone, pi&scaron;e Deutsche Welle.<br /><br /></p> <p>"Ove godine možda malo vi&scaron;e znamo &scaron;to možemo očekivati", oprezan je jedan 32-godi&scaron;nji farmer. "Pro&scaron;le godine u ožujku nismo znali ni&scaron;ta. Selfkant je u okrugu Heinsberg, a to je bilo prvo žari&scaron;te korone u Njemačkoj. Nakon &scaron;to je izbila epidemija, troje od deset sezonskih radnika, koji su u to vrijeme već bili na farmi, odmah je sjelo u automobil i vratilo se kući, u Rumunjsku."<br /><br /></p> <p>Nakon toga je uveden lockdown pa sezonski radnici vi&scaron;e nisu mogli ni doći u Njemačku. Kasnije se i to promijenilo, farmerima je bilo dozvoljeno dovesti radnike, i to o svom tro&scaron;ku. Obitelj Hensgens su karte za radnike ko&scaron;tale 10.000 eura. "Neke su i propale, jer radnici iz Rumunjske nisu znali gdje je aerodrom, a ni kako da do njega dođu. Obično ih minibusevi pokupe kod njihovih kuća i dovezu ovamo", kaže Chris Hensgens.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Studenti na ekskurziji</strong></p> <p><br />Farma &scaron;paroga u vlasni&scaron;tvu obitelji Hensgens je druga po veličini u ovoj regiji na krajnjem zapadu Njemačke. Bez sezonskih radnika, tih 250 hektara ne bi mogli ni obrađivati. Većina sezonskih radnika je iz Rumunjske, a od srpnja do rujna tu su i ukrajinski studenti. Oni su stari između 18 i 25 godina i angažirani su u Ukrajini uz obećanje da će se, nakon radnog vremena, moći malo i provesti u Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>"Prije pandemije, studenti su vikendom odlazili u Aachen, K&ouml;ln ili Amsterdam", kaže Chris Hensgens. "Ne možemo ih zaključavati, ali oni bi sad trebali ostati ovdje i, ako je moguće, držati se podalje jedni od drugih."<br /><br /></p> <p>Ali u praksi je to najče&scaron;će nemoguće: "To ponekad izgleda kao da su na ekskurziji. Popiju piće nakon posla, a nakon dva piva te&scaron;ko je pridržavati se pravila uvedenih zbog korone."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pun pansion</strong></p> <p><br />Pridržavanje strogih higijenskih pravila je logistički izazov za sve na farmi. U svakoj kući u kojoj stanuju sezonski radnici nalaze se četverokrevetne sobe, zajednička kuhinja, dnevni boravak i sanitarni čvorovi. Ali u njih se sada može smjestiti samo jedan dio radnika, najvi&scaron;e dvoje po sobi. Za ostale su iznajmljeni kontejneri s dodatnim sanitarnim prostorijama. To ko&scaron;ta 30.000 eura. Jo&scaron; 9000 eura mora se platiti osoblju za či&scaron;ćenje koje redovito dezinficira toalete, hodnike i kuhinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da radnici vi&scaron;e ne bi smjeli sami odlaziti u kupovinu, a i zbog pravila da maksimalno sedam osoba može istovremeno biti u kuhinji, odnosno blagovaonici, Hensgensi su "centralizirali" ručak. "Kuhar, koji inače radi u na&scaron;em restoranu, sada kuha za cijeli tim", kaže Arne Hensgens. A radnici onda uzmu ručak i jedu u svojoj sobi.<br /><br /></p> <h3>Dolazak samo uz negativni test<br /><br /></h3> <p>I ove godine radnici bi trebali biti podijeljeni u skupine, odnosno grupe koje rade i žive zajedno&nbsp;i međusobno se ne mije&scaron;aju. Pojedine skupine odlaze i vraćaju se s polja po određenom rasporedu, a na putevima kojima se kreću, odnosno u hodnicima postavljene su prepreke kako ne bi do&scaron;li u kontakt. "Pomaže ako se &scaron;to manje ljudi susreće po tim stazama", kaže 25-godi&scaron;nji Arne, inače inženjer poljoprivrede. Također, radnici prilikom ulaska u Njemačku moraju predočiti negativan test na koronu, a nekoliko dana kasnije ponovno se testiraju na farmi.<br /><br /></p> <p>Braća Hensgens svjesna&nbsp;su da će ove godine morati redovito (i često) testirati radnike, vjerojatno o vlastitom tro&scaron;ku. Kada se pro&scaron;le godine na plantažama jagoda u Bavarskoj pojavila korona, i u Selfkantu su testirali sve radnike. To ih je ko&scaron;talo 7000 eura. "Jedan od na&scaron;ih radnika bio je pozitivan", kaže Chris Hensgens. Srećom, on je živio sam u jednom kontejneru i tamo je ostao u karanteni 14 dana. "To smo platili mi, a tro&scaron;kove je trebala nadoknaditi država. Ali, taj novac do danas nismo dobili."<br /><br /></p> <h3>Osiguranje za sezonske radnike<br /><br /></h3> <p>&Scaron;to bi se dogodilo kad&nbsp;bi se neki sezonski radnik ozbiljno razbolio? "Onda bi bio prebačen u bolnicu, jer smo za sve na&scaron;e ljude sklopili privatno zdravstveno osiguranje", kaže Arne Hensgens. Ali to je izuzetak, poljoprivredni sezonski radnici&nbsp;koji u Njemačkoj ne rade vi&scaron;e od 70 dana godi&scaron;nje&nbsp;izuzeti su od sklapanja obaveznog osiguranja. U tom razdoblju ni radnik ni poslodavac ne moraju plaćati inače obavezne doprinose za zdravstveno, mirovinsko i osiguranje u slučaju nezaposlenosti.<br /><br /></p> <p>U 2020. godini to je razdoblje produženo na čak 115 dana, tako da su se sezonci rjeđe morali "smjenjivati". Farmeri bi voljeli da to tako bude i ove godine, ali Ministarstvo rada u Berlinu to blokira. "Pri svakom produženju rokova, čak i privremenom, moraju se plaćati socijalna osiguranja", potvrdilo je Ministarstvo na upit DW-a.<br /><br /></p> <h3>Uvjeti rada<br /><br /></h3> <p>Odluku Ministarstva podržava i Sindikat radnika zaposlenih u sektoru građevinarstva, poljoprivrede i za&scaron;tite okoli&scaron;a. Oni zahtijevaju da sezonski radnici u poljoprivredi budu zaposleni od prvog dana, i da moraju uplaćivati doprinose za socijalno osiguranje. Sindikat tvrdi da su posebno istočnoeuropski radnici suočeni s "nepodno&scaron;ljivim uvjetima", da često moraju raditi i po 13 sati dnevno te da primaju "lo&scaron;e plaće".<br /><br /></p> <p>Na farmi &scaron;paroga obitelji Hensgens radni dan traje između osam i devet sati, a plaćeni su po (zakonom propisanom) minimalcu od 9.50 eura na sat, plus bonus koji ovisi od količine &scaron;paroga, odnosno jagoda koje uberu. Radnik od toga plaća 200 eura za povratnu kartu kući, a za smje&scaron;taj jo&scaron; devet eura dnevno. "Ovisno od učinka, na&scaron;i ljudi mogu mjesečno zaraditi i do 2500 eura", kaže Arne Hensgens. "Obično se kaže da svatko može brati jagode. Ali to nije istina. Kod nas dolaze ljudi koji to stvarno znaju raditi i mi puno toga poduzimamo kako bismo ih doveli ovamo, a i kako bismo ih ovdje zadržali."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-sparoge.jpgTP Linnovate dosad pokrenuo pet poduzeća i dva obrta i otvorio 13 radnih mjesta i obećavaju još 30-ak novihhttp://grude.com/clanak/?i=269925269925Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-26-linnovate_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijedna ekipa iz Tehnološkog parka Linnovate u Livnu u protekle dvije godine otkad djeluju, pokrenula je pet poduzeća i dva obrta koja su stvorila 13 novih radnih mjesta, a u ovoj godini obećavaju još 30-ak novih. <p>&nbsp;</p> <p>Stajali nisu ni za vrijeme pandemije - od toga da su se aktivno sa svojim potencijalima uključili za softwersku potporu praćenja stanja potreba uzrokovanih covidom te stavili na raspolaganje sve svoje mreže u svijetu za eventualnu nabavku potrebne opreme, do toga da su konstantno radili na nastavku dobro započetih aktivnosti oko stvaranja novih mladih tvrtki na području Hercegbosanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trenutno se u Tehnolo&scaron;kom parku Linnovate održava i treća startup akademija, gdje znanje o otpočinjanju ali i upravljanju konkretnim biznisom usvaja novih osam startupa - kazala je u razgovoru za Fenu članica Upravnog odbora Linnovate prof.dr.sc. Žana Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjećajući se kako je sve počelo i kako je nastao Tehnolo&scaron;ki park Linnovate, Mrkonjić se osvrnula na 2017. godinu te inicijativu entuzijasta iz Livna - Marina Jozića, Bože Perića i Bernardina Ćenana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odlazak mladih ljudi, gospodarstvo na izdisaju, besperspektivnost za one koji su ostali, stvorila je ideju u trojici Livnjaka, od kojih su dvojica zbog boljih poslovnih mogućnosti i sami odselili iz svog rodnog grada, da pokrenu u Livnu Tehnolo&scaron;ki park - istakla je Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo takva institucija, složili su se, bi mogla pridonijeti gospodarskom razvoju, tehnolo&scaron;kom napretku, koji bi stimulirao poduzetničke i investicijske aktivnosti, koji bi motivirao mlade i sve koje nemaju hrabrosti, novca, ali i znanja o poslovanju da pokrenu svoje ideje i pretvore ih u komercijalne biznise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Znali su, kako je to i inače, praksa u Bosni i Hercegovini da će ih u njihovom naumu te&scaron;ko podržati lokalne i županijske institucije vlasti, u &scaron;to su se vrlo brzo i uvjerili - kazala je Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada&scaron;nje strukture vlasti, dodala je, ostale su potpuno nijeme na napore da i sami podupru ovakvu instituciju u svom gradu, županiji. No, jednako tako su znali da postoji jedna adresa kojoj neće biti svejedno i koja zna &scaron;to znači nemati potporu, boriti se i sa silama i hridima i uspjeti, a to je Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bezrezervno ih je podržao i stavio sve svoje resurse na raspolaganje, od vlastite obiteljske kuće u kojoj je trenutno smje&scaron;ten Tehnolo&scaron;ki park Linnovate, do financijske potpore koja je iznjedrila stvaranje i utemeljenje investicijskog fonda 'Linnovate Loan Fond', koji je do danas podržao četiri startupa u iznosu od 68.000 maraka - nagla&scaron;ava Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je to institucija koja je stvorila povjerenje ljudi koji žele vlastitim naporima kreirati svoju poslovnu budućnost. Na tom putu im, uz angažirane stručnjake, pomaže i cijeli Upravni odbor koji se stavio na raspolaganje od Karoline Brdar, prof.dr.sc. Žane Mrkonjić, Marina Jozića, prof.dr.sc. Stipe Čelara, Bernardina Ćenana, Ante Rimca, do Bernarde Jozić i Ivone Ćorić. Da su na dobrom putu govori i iskustvo utemeljenih tvrtki koje su već ostvarile solidne rezultate na domaćem, ali i inozemnom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedinci, ali i tvrtke koje je prepoznao i s kojima surađuje Tehnolo&scaron;ki park izazvali su i zanimanja novih investicija i investitora. Tako je već na pomolu otvaranje 30-ak novih radnih mjesta samo u ovoj godini, a vizija Tehnolo&scaron;kog parka Linnovate je postati regionalno prepoznatljiv kreator poticajnog, inovacijskog, tehnolo&scaron;kog i poslovnog sustava za stvaranje inovativnog i konkurentnog poduzetni&scaron;tva i perspektivniju budućnost regije, kaže Mrkonjić. No na tom putu i dalje smatraju da je nužno umrežavanje sa svim relevantnim institucijama kojima je u cilju gospodarski razvoj i budućnost ove regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dvije i pol godine bile su dovoljne da Tehnolo&scaron;ki park u Livnu pokaže da je imao i ima ozbiljne namjere i da tu nema mjesta za bilo kakvo interesno &scaron;pekuliranje i lažni altruizam. Uz dosada&scaron;nje rezultate to se da zaključiti i iz nedavnog susreta s novoizabranim gradonačelnikom Darkom Čondrićem i njegovim prvim suradnicama koji je istaknuo važnost sinergijskog djelovanja grada i institucije kakav je Tehnolo&scaron;ki park Linnovate - napominje Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezimiranje dosad učinjenog od strane Tehnolo&scaron;kog parka u Gradu Livnu, tj. obostrano davanje prijedloga za jačanje daljnje suradnje, rezultiralo je i konkretnim dogovorom. Tehnolo&scaron;kom parku Livnu, jedan dio tro&scaron;kova, koji će se opet odnositi na usluge koje će park servisirati kako gradu, tako i poduzetnicima, na godi&scaron;njoj razini, trebalo bi se pokrivati iz proračuna grada Livna - istaknula je članica Upravnog odbora Linnovate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako Tehnolo&scaron;ki park svoje savjetodavne usluge, pomoć pri izradi projekata, potom novih proizvoda i usluga, provedbi planova pozicioniranja na domaćem i ino-trži&scaron;tu, organiziranju edukacija, stručnih treninga, tematskih konferencija, posredničkih B2B događanja, investicijskih foruma i ostalih događanja u cilju jačanja istraživačkih i razvojnih kapaciteta poslovnog sektora ne obavlja samo za građane i poduzetnika Livna, već sve zainteresirane s područja cijele Županije, iz spomenutog parka očekuju kako će novoizabrani premijer Hercegbosanske županije imati puno vi&scaron;e razumijevanje od svog prethodnika i poput Čondrića pokazati da HBŽ može na bolji način, zajednički iskoristiti puno bolje svoje potencijale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- No, dotad, danas već osnažena institucija, na čelu s globalno priznatim poduzetnikom Matom Rimcem kreće u osnaživanje i pobolj&scaron;anje svoje pozicije kod međunarodnih institucija, vlada i donatora koji će u Tehnolo&scaron;kom parku prepoznati istinsku želju za ekonomskim osnaživanjem i razvojem ove regije - zaključuje Mrkonjić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-26-linnovate_0.jpgJurković: Neum se priprema za početak sezone, hoteli otvaraju 1. svibnjahttp://grude.com/clanak/?i=269897269897Grude.com - klik u svijetSun, 21 Mar 2021 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-21-neum-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neum i turistički djelatnici pripremaju se za početak turističke sezone, hoteli bi svoja vrata trebali otvoriti početkom svibnja i nadamo se da će epidemiološka situacija biti povoljna, a sezona vrlo dobra, kazao je u razgovoru za Fenu načelnik Neuma Dragan Jurković.<p><br />-Dosada&scaron;njih godina, kada je situacija bila normalna, pripreme bi u ovo vrijeme bile u punom zamahu, dok sada imamo, da tako kažem, stidljive pripreme, ali ipak očekujemo i nadamo se da će se u dogledno vrijeme situacija s koronavirusom smiriti i da će sezona biti uspje&scaron;na &ndash; istaknuo je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema trenutnim informacijama kojima raspolaže, hoteli bi svoja vrata trebali otvoriti od 1. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Sve to jo&scaron; uvijek ovisi o epidemiolo&scaron;kim mjerama i broju zaraženih. Prema informacijama hotelijera, postoje već neki upiti za rezervacije, ali sve oči uprte su u &scaron;irenje koronavirusa, tako da službenih podataka jo&scaron; uvijek nemam &ndash; kazao je neumski načelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako se već krenulo s promocijom Neuma s ciljem privlačenja turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U zadnjih mjesec dana susreo sam se s gradonačelnikom Novog Sada i gradonačelnikom Beograda, te smo uspostavili jako dobre odnose i nadamo se da ćemo na tim temeljima graditi suradnju za dalje. Kroz iduće razdoblje, također u sklopu promocije Neuma i turizma u Neumu, planiramo obilazak i bh. gradova i opet ističem kako se nadam da će ova sezona biti jako dobra &ndash; naglasio je načelnik Jurković.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/2Ys8iKlsOk4" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio turističkih djelatnika smatra da je pro&scaron;la sezona bila uspje&scaron;na, dok drugi dio smatra kako je ona bila prosječna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-S obzirom na to kakvi su uvjeti bili, smatramo da je sezona na neki način bila uspje&scaron;na iako se ne može usporediti s 2019. godinom. Ipak, ne bi bilo dobro ako bi se epidemiolo&scaron;ka situacija pogor&scaron;ala i ne znamo kako bi se s tim nosili, o toj opciji čak i ne razmi&scaron;ljamo i ne želimo se ni nadati da od ove sezone neće biti ni&scaron;ta. Ako se to na kraju dogodi, bit ćemo u jako te&scaron;koj situaciji u kojoj bez većih razina vlasti nećemo moći djelovati ni pomoći na&scaron;im gospodarstvenicima &ndash; istaknuo je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče općinskog proračuna, 2020. godina bila je relativno stabilna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Punjenje proračuna za 2021. godinu za sada ide po planu, u projekcijama proračuna za ovu godinu u obzir smo uzeli situaciju s porezima, gdje smo imali niže planirane prihode, međutim nekim novim turističkim naknadama očekujemo povećanje prihoda unutar Proračuna, koji je veći u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nji &ndash; kazao je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako Neum ima velike turističke kapacitete, ali i neiskori&scaron;tene potencijale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kao neiskori&scaron;tene potencijale naveo bih zaleđe Neuma i razvoj ruralnog turizma, na koje se planiramo bazirati u jednoj strategiji jer za taj dio postoji sve vi&scaron;e upita ljudi koji ovamo dolaze na ljetovanje i žele to maksimalno iskoristiti &ndash; naglasio je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik je također napomenuo kako će veliku važnost za Neum u budućnosti predstavljati magistralna prometnica od Stoca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Dio zavr&scaron;ene magistralne ceste Stolac-Neum, odnosno pu&scaron;tanje u funkciju tunela &ldquo;Žaba&rdquo; pokazalo je koliko je ta infrastruktura važna i bitna. U narednih mjesec dana očekujemo zavr&scaron;etak poddionice Broćanac-Prapratnica, tako da ćemo u funkciji imati 18 kilometara magistralne ceste od Hutova do Neuma. Zavr&scaron;etak preostalih 10 kilometara do Stoca očekujemo negdje do kraja 2021. godine i to će nam uvelike pomoći, jer putna infrastruktura je jako važna i Neum se treba otvoriti prema unutra&scaron;njosti, a godinama je bio prometno izoliran &ndash; istaknuo je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je za početak svibnja planirano i otvaranje novog hotela &ldquo;Marea&rdquo;, u kojem će, prema najavama vlasnika, biti zaposleni ljudi iz Neuma.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-21-neum-1.jpgMijo Pašalić izgradio stanove za svoje radnike: Kvadrat će ih koštati upola manje...http://grude.com/clanak/?i=269889269889Grude.com - klik u svijetSun, 21 Mar 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-21-mijo_pasalic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mijo Pašalić, vlasnik tvrtke Apfel, u Makarskoj je sagradio dvije zgrade sa stanovima koje su u pola cijene otkupili njegovi radnici koji nisu imali riješeno stambeno pitanje i do neki dan bili su podstanari. <p><br /><strong>Rije&scaron;io je tako egzistencijalno pitanje</strong> za trinaestero svojih zaposlenika. S obzirom na to da za sličan slučaj nismo čuli u vi&scaron;e od 30 godina postojanja hrvatske države, a nije nam poznato da je ne&scaron;to slično učinio bilo koji poslodavac u okruženju, oti&scaron;li smo u Makarsku i razgovarali s Mijom Pa&scaron;alićem<strong> i njegovim sinom Matkom</strong>, izvr&scaron;nim direktorom Apfela.<br /><br /></p> <p>&ndash; Danas ba&scaron; obilježavamo 25 godina Apfela. Ovo je obiteljska tvrtka, a svi mi, cijela obitelj, imamo pravilo pona&scaron;anja i poslovanja, a to je da puno toga vraćamo lokalnoj zajednici, odnosno Makarskoj i Makarskoj rivijeri. Tu funkcioniramo, tu ostvarujemo najveći profit i <strong>smatramo da je normalno da dio i vratimo</strong>. Mislim da tako treba funkcionirati i, bit ću iskren, to nam je zapravo i gu&scaron;t &ndash; kaže Mijo Pa&scaron;alić, koji je i ranije preko raznih udruga dosta pomagao javnom životu u Makarskoj, bilo u sportu, bilo u kulturi, bilo u humanitarnim akcijama. Međutim,<strong> odlučili su napraviti iskorak </strong>i, unatoč kriznoj godini koja je iza svih nas i neizvjesnoj budućnosti, konkretno pomoći svojim radnicima u rje&scaron;avanju glavnog egzistencijalnog, stambenog pitanja koje nisu mogli sami rije&scaron;iti.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/3d/ba/497f056cca44cedead9d.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; Makarska je vrlo skupa i mnogi ljudi unatoč tome &scaron;to rade ne mogu rije&scaron;iti svoje stambeno pitanje ako im mama i tata to nisu rije&scaron;ili. Do&scaron;li smo na ideju da pomognemo svojim radnicima tako da mi sagradimo dvije stambene zgrade i da za njih cijena bude prihvatljiva. <strong>Nas je kvadrat stana do&scaron;ao oko 1450 eura, samo zemlji&scaron;te ko&scaron;talo nas je 250 eura po kvadratu, a na&scaron;e radnike kvadrat stana ko&scaron;tat će upola manje nego nas: od 650 do 950 eura</strong> &ndash; kaže Mijo Pa&scaron;alić, koji je jako sretan &scaron;to je 13 obitelji njegovih radnika rije&scaron;ilo stambeno pitanje. Već su potpisali ugovore i postali vlasnici stanova od po 60 četvornih metara u dvije novogradnje, a cijela tvrtka neki dan imala je radnu akciju uređenja okoli&scaron;a.<br /><br /></p> <p>Uvjeti koje su radnici morali zadovoljiti da im tvrtka osigura stan su jednostavni.<br /><br /></p> <p>&ndash;<strong> Prvi uvjet je da su kvalitetni radnici, a drugi je da nemaju rije&scaron;eno stambeno pitanje</strong>. To su dva glavna uvjeta, a onda idu godine radnog staža i broj članova obitelji. <strong>Prijavilo nam se 26 radnika</strong>, a mi smo do sada odabrali 13 obitelji. Imali smo nekoliko nivoa razgovora i do&scaron;li smo do prave slike tko zaista ima problema i treba mu pomoć &ndash; govori Matko Pa&scaron;alić. Ovaj pothvat nije bio nimalo jednostavan.<br /><br /></p> <p>&ndash; Znao sam da će biti problema u realizaciji, ali nisam očekivao da će ih biti ba&scaron; toliko. Ljudi su imali silnih problema, mnogi su bili zaduženi. Banke su užasno krute u pristupu i Matko i ja razgovarali smo s na&scaron;e dvije poslovne banke pola godine da bismo ispregovarali uvjete za svoje radnike.<strong> Do&scaron;li smo do povoljnih 1,99 ili 2% kamate</strong>, a onda smo se suočili s problemom da je velika većina od 13 odobrenih radnika već bila zadužena u banci i kreditno nesposobna. Onda smo im pomogli u eliminiranju starih dugova, nekima smo povećali plaće. Iako smo isprva odlučili da im cijena kvadrata bude 950 eura, za neke obitelji morali smo dodatnim olak&scaron;icama tu cijenu sniziti jer drukčije ljudi ne bi mogli vraćati kredite. Nerije&scaron;eno stambeno pitanje imaju ljudi koji imaju probleme &ndash; kaže Mijo Pa&scaron;alić. Teren su kupili prije dvije godine, a graditi su počeli prije točno godinu dana, uoči korone. Sada je sve gotovo. Radnici su uknjiženi kao vlasnici i trenutačno opremaju svoje prve nekretnine.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ja im u &scaron;ali kažem da je moja naredba da za Uskrs moraju spavati u stanu &ndash; govori Mijo Pa&scaron;alić. Prema ugovorima s bankama, kredite za stanove vraćat će 15 godina, a rate im se kreću od 150 do 250 eura, &scaron;to je znatno jeftinije od cijene najma podstanarskog stana u Makarskoj.<br /><br /></p> <p>&ndash; Imamo kolegicu koja j<strong>e 16 godina bila podstanarka i plaćala je 500 eura</strong> pa sad izračunajte 16 godina puta 12 mjeseci puta 500 eura, koliko je to velik iznos &ndash; ističe Matko Pa&scaron;alić. Nisu radnicima postavljali nikakve uvjete, osim da trebaju živjeti u svojim stanovima, a ako ih odluče prodati, moraju ih prvo ponuditi Apfelu. Nisu im postavili ni uvjet da moraju ostati raditi kod njih.<br /><br /></p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/72/0a/029a22b1bf86fb2dd220.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; U prosjeku ovi radnici kod nas su oko 12-13 godina pa, ako im je bilo dobro svih ovih godina, vjerujemo da će ostati i dalje &ndash; kaže Matko, a Mijo dodaje da je svima to prva nekretnina i presretan je &scaron;to su ljudi osjetili da konačno imaju ne&scaron;to svoje.<br /><br /></p> <p>Inače, tvrtka Apfel bavi se opremanjem hotela, restorana i kafića ugostiteljskom opremom: od profesionalnih kuhinja, &scaron;ankova, stolova, stolaca pa sve do ča&scaron;a, &scaron;to rade u cijeloj Hrvatskoj. Drugi segment posla, koji obavljaju isključivo na Makarskoj rivijeri, je distribucija hrane, pića i potro&scaron;nog materijala prema tim restoranima, kafićima i hotelima.<br /><br /></p> <p>&ndash; Po tome smo također malo drukčiji jer smo jo&scaron; <strong>1996. godine donijeli odluku da u ovom segmentu zbog obujma posla nećemo izlaziti iz Makarske rivijere</strong>. Htjeli smo, &scaron;to se kaže, u svom selu biti lideri i to nam uspijeva &ndash; obja&scaron;njava Mijo Pa&scaron;alić, koji potječe iz obližnjih Tučepa i cijeli je život u turističkoj bran&scaron;i. Za koronagodinu koja je iza nas kaže da je bila na 60% u odnosu na 2019. godinu, ali taj rezultat nije ga obeshrabrio u nakani da radnicima rije&scaron;i stambeno pitanje.<br /><br /></p> <p>&ndash; Godina nije sjajna, ali nije ni tragična. U okviru planova koje smo sebi zacrtali nadamo se da će 2021. biti na razini od 80% u odnosu na 2019. Svi nam govore da smo u tome preoptimistični, međutim ja sam siguran da će turističke sezone biti. Makarska rivijera je lijepa, imamo brojne prednosti, kao i jako puno nekretnina koje su u vlasni&scaron;tvu stranaca. Iskreno se nadam da ćemo sve to znati iskoristiti i da ćemo ipak sezonu odraditi dobro &ndash; smatra Mijo Pa&scaron;alić. Apfel zapo&scaron;ljava u prosjeku 135 ljudi izvan sezone, ali sa sezoncima ljeti ih bude znatno vi&scaron;e. Primjerice, rekordne 2019. imali su 202 radnika.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nismo smanjivali broj zaposlenika u vrijeme krize, nikome nismo smanjili plaću, čak smo ih i povećavali &ndash; govori nam Matko Pa&scaron;alić, koji je u očevoj tvrtki počeo raditi jo&scaron; dok je bio učenik.<br /><br /></p> <p>&ndash; <strong>Ja sam počeo s 13 godina raditi sezonski, kada su bili &scaron;kolski praznici</strong>. Krenuo sam od najnižih poslova u skladi&scaron;tu, na ambalaži, na dostavi robe, vozio sam kombi, radio sam sve kako bih razumio procese koji se odvijaju u tvrtki. Studirao sam u Zagrebu ekonomiju, ali u Apfelu također radio ljeti. Fakultet sam zavr&scaron;io s 23 godine i bilo mi je malo rano vratiti se pa sam se zaposlio u Zagrebu i tamo radio pet godina. Znate kako je, bio sam jako mlad, a Makarska nema kino, noćni život, sportske aktivnosti također su malo ograničene, sve &scaron;to mi je tada bilo jako važno. Ali, prije sedam godina oženio sam se i vratio sa suprugom iz Zagreba u Makarsku. Imamo dvoje djece, sestra također dvoje, pa otac i majka imaju četvero unučadi za sada. Sada vidim da je Makarska izvrsna za obiteljski život &ndash; govori Matko, koji je danas izvr&scaron;ni direktor, a njegova sestra Mija, također diplomirana ekonomistica, direktorica Odjela sitnog inventara i ugostiteljske opreme.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/9e/8a/643aeb4588c492f891f1.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; Jedino supruga nije u tvrtki, ona je u prosvjeti, donedavno je bila ravnateljica &scaron;kole. Sada, kao prava žena, ona nadgleda sve ovo &scaron;to mi radimo. &Scaron;alim se, ali super je, sve je dobro ispalo, &scaron;to nismo mogli znati 1996., kada smo počinjali. Znali smo jedino da ne smijemo propasti. <strong>Radio sam 13 godina u hotelima Tučepi</strong> i odmah nakon rata shvatio da mi ovdje od turizma moramo i trebamo živjeti. Odlučio sam otići u privatnike. Nismo imali mogućnosti dizanja kredita ni hipoteke. Te&scaron;ko je bilo predvidjeti dokle će to ići, ali danas sam vrlo zadovoljan &ndash; dodaje Mijo Pa&scaron;alić.<br /><br /></p> <p>On je projekt stanova za radnike javno predstavio tek kada su zgrade bile sagrađene, sva administrativna pitanja rije&scaron;ena i kada su njegovi radnici već postali vlasnici stanova koje je za njih napravio.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nisam pristalica najavljivanja projekata. Mi smo htjeli sve zavr&scaron;iti pa da onda to damo u javnost. Ne volim biti kao političari pa da najavljujem, a onda ni&scaron;ta ne bude. Malo sam se bojao i kako će sve to skupa izaći u javnost, jer medijima je bitno samo tko je koga ubio i koliko je ukrao, a pozitivne stvari rijetko se objavljuju. Međutim, ba&scaron; sam odu&scaron;evljen kako su mediji ovo prenijeli. Priča je predobra i jako te&scaron;ko ostvariva jer je u Makarskoj apsolutno sve skupo. O tome bi političari na razini grada i Makarske rivijere trebali razmi&scaron;ljati jer ove su cijene za na&scaron;e mlade ljude previsoke. Trebali bi na državnom ili gradskom zemlji&scaron;tu mladim ljudima pomoći. Sigurno bi postigli puno vi&scaron;e pozitivnih političkih poena kada bi se usmjerili na rje&scaron;avanje životnih problema mladih ljudi i obitelji koje se za rje&scaron;avanje egzistencijalnih problema moraju oslanjati na mamu i tatu &ndash; govori Mijo, a mi pitamo Matka Pa&scaron;alića kako je on kao mladi čovjek rije&scaron;io svoje stambeno pitanje.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&ndash; <strong>Ako me pitate imam li kredit, imam, a tata je pomogao, kao i svima</strong>, pa sam Bogu hvala i ja rije&scaron;io svoj stambeni problem &ndash; odgovara nam mladi izvr&scaron;ni direktor Apfela.<br /><br /></p> <p>Mijo Pa&scaron;alić inicijator je i velike humanitarne akcije &ldquo;Makarska rivijera i prijatelji za Petrinju&rdquo;, koja je ujedinila brojne makarske poduzetnike, obrtnike i građane u želji da &scaron;esteročlanoj obitelji Božidara Boltužića iz Jabukovca sagrade novu kuću, a sru&scaron;e staru, te&scaron;ko o&scaron;tećenu u potresu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dan nakon potresa na&scaron;ao sam se sa svoja dva prijatelja <strong>Jo&scaron;kom &Scaron;arićem i Jovicom &Scaron;eganom</strong> te smo odlučili da idemo u akciju. Krenuli smo zvati i odmah se okupilo 20 poduzetnika i obrtnika s Makarske rivijere. Svi su rekli: &ldquo;Idemo!&rdquo; Sru&scaron;it ćemo staru kuću i iz temelja napraviti novu &ndash; govori Mijo i dodaje da nije mogao ni naslutiti koliko je te&scaron;ko to realizirati.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nai&scaron;li smo na stotinu problema u državnoj administraciji. Problem je u tome jer želimo raditi po zakonu, a zakon nije predvidio da postoje, pod navodnicima, luđaci koji će pokloniti kuću od temelja do krova. Zakon predviđa da država rje&scaron;ava stambena pitanja ili da pojedinci sami sebi grade kuću, ali ne predviđa da će netko nekome donirati kuću. Mučimo se već mjesecima, pro&scaron;la je već cijela vječnost s neučinkovitom državnom administracijom. Prvo nisu donijeli u Saboru odluku na vrijeme, pa je onda trebalo proći jo&scaron; x dana da to bude zakonski, pa onda poslije toga ovi raznorazni podakti... Sve skupa je nevjerojatno, ne mogu to ni opisati. Imam puno godina i iskustva, ali nisam znao da je to tako. Ali ipak, mi ćemo konačno <strong>6. travnja početi s ru&scaron;enjem i s građenjem</strong>. Imamo osiguranu veliku većinu sredstava, ljudi doniraju i sve nas čini pomalo nervoznima to &scaron;to stalno moramo čekati da se netko gore u državnoj administraciji sjeti da bi i njima bio plus da se konačno jedna kuća napravi od temelja do krova &ndash; pripovijeda nam Mijo Pa&scaron;alić. Do obitelji Božidara Boltužića do&scaron;li su preko poslovnih prijatelja u Petrinji, koji su im dali nekoliko prijedloga. Njih trojica inicijatora oti&scaron;la su na područje Petrinje i tamo odlučila pomoći Boltužićima.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/e4/78/969429fdf18006ece152.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; To je jedna super obitelj koja se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom. Odlučili smo se za njih i mislim da nismo pogrije&scaron;ili. Dobri su ljudi i iskreno se nadam da će za nekoliko mjeseci oni spavati u svojoj novoj kući. Akcija je uzela veliki zamah, ima nas vi&scaron;e od 25 obrtnika i tvrtki koji žele donirati u opremi, u radovima ili u novcu. Sve je svjetski posloženo, ali nikako da kompletiramo dokumentaciju i rije&scaron;imo administraciju &ndash; govori Mijo.<br /><br /></p> <p>S obzirom na to kako je kolege ponukao da svi zajedno krenu u humanitarnu akciju, pitamo ga &scaron;to kažu njegovi prijatelji poduzetnici na inicijativu za gradnju stanova za radnike, hoće li ga i u tome slijediti.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ne mogu govoriti u njihovo ime, ne znam, ali znam da su komentari odlični. Iskreno, jako je te&scaron;ko to sve dogurati do kraja, a to i oni vide &ndash; govori Mijo Pa&scaron;alić. Pitali smo ga kako državna administracija gleda na taj neuobičajen potez, da poduzetnik gradi stanove koje će prodavati ispod cijene. Je li ga i tu administracija zaustavljala?<br /><br /></p> <p>&ndash; Nije, ba&scaron; moram reći da su u makarskoj Poreznoj upravi, na čelu s ravnateljem Ivanom Milasom, reagirali upravo onako kako ja očekujem da reagira državna administracija.<strong> Ba&scaron; su ljudski reagirali</strong>, oni znaju da kod nas u Apfelu nema prijevare, postoje ugovori. To je dokaz da, kada je mlad, otvoren i pametan čovjek na čelu institucije poput Porezne uprave, ona može odigrati vrlo pozitivnu ulogu. Reagirao je ljudski, odu&scaron;evio se i nastojao nam pomoći. Drago mi je da ste me to pitali i da ga mogu pohvaliti jer neke druge institucije nisu se pretrgle od pozitivnog razmi&scaron;ljanja. Međutim, generalno govoreći, iznenadio me toliko pozitivnih reakcija. Nevjerojatno je odakle se sve ljudi javljaju, to me odu&scaron;evilo &ndash; govori Mijo Pa&scaron;alić, koji, priznaje, u javnim istupima zna biti vrlo kritičan prema državnim službama.<br /><br /></p> <p>&ndash; Imamo uistinu skup i neučinkovit državni aparat. Ne mogu se načuditi da to nitko među onima koji odlučuju u Zagrebu ne vidi. Država nam je jako komplicirano postavljena i stranački nastrojena, neovisno koja je opcija na vlasti. Često budem na sve to skupa vrlo ljutit jer ne idemo naprijed. Srećom, ova Hrvatska toliko je lijepa i dobra da se ne može uni&scaron;titi, ali žao mi je &scaron;to nitko u tom državnom aparatu ne razumije koliko je sve &scaron;to želi&scaron; raditi komplicirano i kako te&scaron;ko sve funkcionira. Time sam jako nezadovoljan. Ja sam za to da se županije gotovo pa ukinu. One su glavni generator neučinkovitosti, uz te silne agencije u državi pa ministarstva, dupliranje funkcija, sve je to nepotrebno<strong>. Uspje&scaron;an državnik bit će onaj tko to reducira</strong> &ndash; poručuje Mijo Pa&scaron;alić.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/mijo-pasalic-izgradio-stanove-za-svoje-radnike-kvadrat-ce-ih-kostati-upola-manje-1477945" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-21-mijo_pasalic.jpegLjekovito magareće mlijeko iz Gruda kupuju i Švicarci, Francuzi, Šveđanihttp://grude.com/clanak/?i=269879269879Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-20-magarica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obitelj Grizelj iz Sovića u Grudama bavi se već godinama proizvodnjom ljekovitog magarećeg mlijeka za kojim vlada velika potražnja pa ga tako prodaju i u Švicarskoj, Švedskoj i Francuskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Prvu magaricu Ante Grizelj nabavio je 2010. godine, a danas on i dvojica braće, sa suprugama i djecom, skrbe o 120 grla.<br /><br /></p> <p>Jedna litra magarećeg mlijeka ko&scaron;ta 50 maraka, a Grizelj ističe kako je to realna cijena za proizvod koji je itekako ljekovit i vi&scaron;estruko koristan za zdravlje ljudi.<br /><br /></p> <p>Njegova ljekovitost, nagla&scaron;ava, pokazala se na mnogim primjerima kako iz njegove obitelji tako i kod velikog broja kupaca koji dolaze iz raznih europskih zemalja.<br /><br /></p> <p>"Mlijeko je dobro kao prirodni lijek za mnoge probleme di&scaron;nog sustava, a u posljednje vrijeme ljudi ga masovno kupuju zbog koronavirusa jer se očito pokazalo kao dobro rje&scaron;enje. Rekao bih da čisti pluća bolje od sirupa, a ima čak 60 posto vi&scaron;e vitamina od svih drugih mlijeka", kazao je Grizelj.<br /><br /></p> <p>Dodao je kako je magareće mlijeko, zbog toga &scaron;to se ne može dobiti u velikim količinama, jako ljekovito i traženo na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>"Jedna magarica, i to samo ona koja ima mladunče, daje od dva i pol do tri decilitra mlijeka dnevno. Tako da dnevno uspijemo proizvesti &scaron;est do sedam litara mlijeka. Naravno, to ovisi i od raznih drugih okolnosti, vremenskih uvjeta, stanja u kojem se životinja nalazi", istaknuo je Grizelj i naveo da se radi o jako zahtjevnome poslu koji nimalo nije lagan.<br /><br /></p> <p>Ističe kako ga je ugodno iznenadila potražnja, kao i sama mjesta otkud sve narudžbe za mlijeko dolaze.<br /><br /></p> <p>"Osim po domaćem trži&scaron;tu, svoj proizvod brzom po&scaron;tom &scaron;aljemo i u mnoge druge zemlje kao &scaron;to su Crna Gora, Srbija, &Scaron;vicarska, &Scaron;vedska i Francuska", kaže Grizelj.<br /><br /></p> <p>Nagla&scaron;ava kako su za proizvodnju magarećeg mlijeka odlučio kada se u njegovu ljekovitost uvjerio na primjeru iz svoje obitelji.<br /><br /></p> <p>"Prije 20 godina godine kad sam se krenuo baviti ovim poslom, imao sam samo jednu magaricu (&hellip;) Sin mog brata imao je velike probleme s bronhitisom i te&scaron;ko je disao, no kada god bi uslijed otežanog disanja popio mlijeko bilo bi mu mnogo bolje i lak&scaron;e, tako da sam se iz tog primjera uvjerio u njegovu ljekovitost", izjavio je Grizelj.<br /><br /></p> <p>Magareće mlijeko, za koje kažu da je najsličnije majčinom mlijeku, ne može se naći po trgovinama već jedino po obiteljskim farmama kao &scaron;to je i ova obitelji Grizelj.</p> <p><br /><em><strong>Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-20-magarica.jpegFreelance: Uzimanje egzistencije u vlastite rukehttp://grude.com/clanak/?i=269876269876Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-11-freelancer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema dostupnim podacima samozaposlenih u Bosni i Hercegovini u 2019. godini je bilo oko osam stotina.<p>&nbsp;</p> <p>U praksi, ispostavilo se, puno vi&scaron;e. U vrijeme pandemije ovaj je broj dodatno i vrlo brzo porastao, jer se freelancingu okreću ne samo osobe koje su sticajem okolnosti ostale bez redovnog zaposlenja, nego i oni koji su odlučili da svoju egzistenciju uzmu u svoje ruke u, da iskoristimo ublažen termin, nesigurna vremena po posloprimce, prenosi Klix.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednje vrijeme, točnije u godinu dana otkada je počela pandemija i sa prelaskom na alternativne načine rada poput kućnih ureda koje većina odgovornih kompanija koje su to u mogućnosti i prakticira, stavljeno je novo svjetlo na osnovne principe rada freelancera. U prethodnim godinama, ovaj način poslovanja - iako vrlo popularan u svijetu, kod nas je nailazio na podijeljena i skeptična mi&scaron;ljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to se najče&scaron;će percipira osnovnom predno&scaron;ću freelancinga jest činjenica da freelanceri samostalno organiziraju svoje radno vrijeme i obaveze koje će ispuniti u tom vremenskom periodu. Konkretno, ovo znači da freelancer može raditi u bilo koje doba dana, sa bilo koje lokacije na kojoj ima stabilnu internet vezu. Ipak, koliko god ovo osobama koje imaju određenu satnicu i vremenski okvir unutar kojeg moraju biti na radnom mjestu zvuči dobro, u praksi su stvari drugačije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemati radno vrijeme znači upravo to: prosječan freelancer vrlo vjerovatno radi puno vi&scaron;e sati nego osoba sa standardnim, "od 9 do 5" ugovorom. Umjesto jednog, freelanceri imaju po jednog &scaron;efa u svakom klijentu od kojeg preuzimaju posao, pa tako u teoriji može biti onoliko &scaron;efova koliko klijenata možete uzeti u svoj freelancerski portfolio. Suprotno uvjerenju, ba&scaron; zbog nepostojećeg određenog radnog vremena freelanceri moraju imati izuzetnu samodisciplinu, duboko ukorijenjenu radnu naviku i usađenu odgovornost prema poslu i poslodavcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, preuzimanje posla za nekoliko klijenata, &scaron;to je najče&scaron;ća praksa freelancera jer time osiguravaju financijsku stabilnost, znači i isto &scaron;to bi značio i rad na nekoliko radnih mjesta, sa svim obavezama koje oni nose. No, govoreći o financijskoj stabilnosti, čest izazov koji se postavlja pred freelancere je, neočekivano i malo poznato, zapravo činjenica da pored davanja koja izdvajaju kroz različite poreze, dio svojih honorara izdvajaju i za bankovne tro&scaron;kove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, većina banaka u zemlji naplaćuje prilive iz inozemstva, &scaron;to freelancerima predstavlja dodatno opterećenje. Banke u zemlji u pravilu obračunavaju i do 3% provizije za uplate iz inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zapadnim zemljama se tvrtke, poduzetnici i institucije sve vi&scaron;e okreću trži&scaron;tu freelancera, jer postoji određena garancija da će usluga koju će dobiti biti najbliže butik usluzi, odnosno servisu u najvećoj mjeri prilagođenom njihovim potrebama. Freelanceri, za razliku od agencija, ne rade generičke ponude i poslove, nego uslugu prilagođavaju svakom pojedinačnom klijentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini, dodu&scaron;e, jo&scaron; uvijek postoji određena skepsa, no stvari se rapidno mijenjaju u posljednje vrijeme. Ipak, institucije koje bi trebale urediti ovu granu jo&scaron; uvijek ni&scaron;ta ozbiljnije ne rade po tom pitanju. Iako, na inzistiranje Udruženja freelancera u BiH koje je osnovano nakon pritiska za plaćanjem poreza retroaktivno i bez olak&scaron;ica, postoje određeni pomaci, oni su u odnosu na snagu koju samozapo&scaron;ljavanje ima u cilju smanjenja nezaposlenosti u zemlji minorni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, vi&scaron;e nego ikada ranije, je neophodna institucionalna podr&scaron;ka i pomoć da bi se ovo trži&scaron;te uredilo i napravilo koherentnim ekosistemom koji privređuje i osigurava radna mjesta, a bez tro&scaron;ka i napora po nadležne institucije, sa naplaćenim porezom. Sve &scaron;to je potrebno da bi ovaj ekosistem prodisao vlastitim plućima i postao ravnopravan na trži&scaron;tu rada je razumijevanje i dobra volja donositelja odluka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-11-freelancer.jpgBraća Pivac demantiraju: Ne prodajemo Krašhttp://grude.com/clanak/?i=269873269873Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-20-kras-dorina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mesna industrija „Braća Pivac“ ima udio veći od 52 posto, odnosno nadpolovičnu većinu u odlučivanju glavne skupštine dioničara “Kraša”.<p>&nbsp;</p> <p>Mediji su spekulirali da se &ldquo;Kra&scaron;&rdquo; prodaje srbijanskom biznismenu Neboj&scaron;i &Scaron;aranoviću, odnosno njegovoj firmi &ldquo;Kapa Star&rdquo;, koji je &ldquo;bacio oko&rdquo; na vodećeg hrvastskog konditora prije dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ti napisi su apsolutno netočni. Takve su glasine u rangu jednako netočnih tvrdnji, koje se također tu i tamo povlače u javnosti, da smo radnike prisilili da prodaju dionice &ndash; rekao je za &ldquo;Jutarnji list&rdquo; Ivica Pivac, suvlasnik i predsednik uprave obiteljske tvrtke &ldquo;Braća Pivac&rdquo;, prenosi Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo da je kompanija, od kada je prije deset godina prvi put počela da kupuje dionice &ldquo;Kra&scaron;a&rdquo;, uvijek isticala da to čini jer smatra da je to vrijedna i prosperitetna kompanija s velikim potencijalom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na&scaron; cilj i interes kao većinskog vlasnika &ldquo;Kra&scaron;a&rdquo; je dalje jačanje i razvoj, a ne prodaja. Uostalom, to smo već i dokazali kod preuzimanja drugih kompanija u &ldquo;Grupi Pivac&rdquo;, u koje smo dodatno investirali i tako ih ojačali te pobolj&scaron;ali njihovu poziciju na trži&scaron;tu &ndash; dodao je Ivica Pivac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mesna industrija &bdquo;Braća Pivac&ldquo; ima udio veći od 52 posto, odnosno nadpolovičnu većinu u odlučivanju glavne skup&scaron;tine dioničara &ldquo;Kra&scaron;a&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-20-kras-dorina1.jpgFBIH: PRODUŽEN MORATORIJ NA KREDITEhttp://grude.com/clanak/?i=269835269835Grude.com - klik u svijetThu, 18 Mar 2021 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za bankarstvo FBiH produžila je mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij na otplatu kredita koji može trajati do 30. lipnja ove godine za fizičke i pravne osobe i ostale posebne mjere koje mogu trajati do 31. prosinca 2021.<p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je odluka donesena zbog izuzetno lo&scaron;e epidemiolo&scaron;ke situacije koja ograničava poslovne aktivnosti.</p> <p>Mahmuzić je naveo da se osnovni kriteriji za primjenu privremenih mjera nisu mijenjali.</p> <p>Dodao je da će Agencija nastaviti pratiti situaciju u FBiH i u skladu s tim donositi eventualne nove mjere.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpg'Ina stvara rezerve nafte i plina u Hrvatskoj i Egiptu'http://grude.com/clanak/?i=269816269816Grude.com - klik u svijetWed, 17 Mar 2021 15:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-17-ina-nafta.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska je prije 15-ak godina gotovo u potpunosti pokrivala svoje potrebe za plinom iz domaćih izvora, a one za naftom 80-ih su se penjale i do 50% potreba tržišta.<p>&nbsp;</p> <p>Danas domaća proizvodnja pokriva trećinu potreba za plinom i 20-ak posto za naftom. Ina je posljednjih godina u&scaron;la u niz atraktivnih projekata s ciljem održavanja proizvodnje i obnove rezervi. Kakva je trenutačno situacija s domaćom proizvodnjom ugljikovodika, kakva su očekivanja od istraživanja te za&scaron;to Ina ulazi na koncesijska polja u Egiptu, razgovaramo s Tvrtkom Perkovićem, operativnim direktorom Ine za Istraživanje i proizvodnju nafte i plina.<br /><br /></p> <p><strong>Ina je potpisala ugovor za novu istražnu koncesiju u Egiptu. O čemu je tu zapravo riječ?</strong></p> <p>Riječ je o istražnoj koncesiji East Damanhur (Blok 10) na kopnenom dijelu delte Nila. Operator na koncesijskom području je njemačka kompanija Wintershall DEA s kojom je Ina sklopila ugovor o kupoprodaji. Ovime nakon 12 godina ulazimo u novu inozemnu koncesiju kao partner s 20% udjela, dok će Wintershall DEA imati 40% udjela, a preostalih 40% snažan lokalni partner, kompanija Cheiron. Inicijalni istražni period u istočnom Damanhuru traje tri godine, a u slučaju komercijalnog otkrića ugovorom je predviđena proizvodna licenca na 20 godina.<br /><br /></p> <p><strong>Kada bi trebali započeti istražni radovi na koncesiji i kakva su očekivanja?</strong></p> <p>Nova istražna koncesija je u plinski bogatom području delte Nila gdje već postoji proizvodna infrastruktura, &scaron;to nam olak&scaron;ava i ubrzava privođenje eventualnih novih otkrića proizvodnji. To je područje s vrlo visokom stopom uspje&scaron;nosti u istraživanju. S partnerima ćemo već ove godine početi s istražnim aktivnostima. Geolo&scaron;ke i geofizičke studije većim su dijelom gotove i već do kraja ove godine planiramo s partnerima napraviti tri istražne bu&scaron;otine.<br /><br /></p> <p><strong>Imate već koncesije u Egiptu, kako dalje u toj zemlji?</strong></p> <p>Egipat je na&scaron;e ključno inozemno trži&scaron;te za proizvodnju nafte i plina i Ina je u toj zemlji vi&scaron;e od 30 godina. Aktivnosti provodimo na sjeveru, zapadno od Nila, u području tzv. Zapadne pustinje. Ovo je na&scaron;a peta koncesija. Posljednjih godina povećali smo ulaganja u Inin postojeći egipatski portfelj. Uz remontne aktivnosti, lani je uspje&scaron;no napravljena i istražna bu&scaron;otina Rizk-2D na koncesiji East Yidma, koja je s 5613 m najdublja bu&scaron;otina koju je Ina izbu&scaron;ila u 35 godina. To je rezultiralo rastom Inine proizvodnje nafte u Egiptu. Na istoj koncesiji ove godine planiramo izraditi jo&scaron; jednu bu&scaron;otinu. Ulaskom u novu koncesiju na Bloku 10 &scaron;irimo na&scaron; postojeći portfelj, &scaron;to je u skladu s na&scaron;im nastojanjima da ulaskom u projekte poput ovoga nadomjestimo rezerve kompanije i zadržimo proizvodnju. Vjerujemo da nam nova akvizicija može pomoći da udvostručimo rezerve u Egiptu.<br /><br /></p> <p><strong>Planirate li &scaron;iriti svoj portfelj u tom dijelu svijeta?</strong></p> <p>S obzirom na činjenicu da na&scaron;e rezerve i proizvodnju nećemo moći nadomjestiti samo novim aktivnostima u Hrvatskoj, gledamo i profitabilne prilike u inozemstvu. Zainteresirani smo za nove istražne blokove, ali i akvizicije tamo gdje već postoji proizvodnja. Uz Egipat kao ključno trži&scaron;te, fokusirani smo i na ostale dijelove Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Treba naglasiti da Ina zadržava integrirani poslovni model u kojem djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina nastavlja igrati važnu ulogu u ukupnim rezultatima kompanije i zato u nju kontinuirano ulažemo. Trenutačno na na&scaron;u proizvodnju u inozemstvu otpada oko 10% ukupne proizvodnje i ona ima pozitivan novčani tok na na&scaron;e poslovanje. Nastavit ćemo graditi uravnoteženi inozemni portfelj stoga aktivno analiziramo sve profitabilne projekte koji nam mogu osigurati daljnji rast. Pritom se ne želimo prekomjerno izlagati u određenoj zemlji ili regiji, odnosno staviti sva jaja u istu ko&scaron;aru. Svi se sjećamo &scaron;to se dogodilo u Siriji i kako je to utjecalo na Inino poslovanje.<br /><br /></p> <p><strong>Kakva su iskustva s koncesijama u Siriji, ima li novosti?&nbsp;</strong></p> <p>Sirija je bila važna za na&scaron;e poslovanje i tamo smo uložili vi&scaron;e od milijardu dolara. Mi nemamo uvid i ne znamo u kakvom je stanju na&scaron;a imovina i dok se ne ostvare političke i sigurnosne prilike za nastavak poslovanja u toj zemlji ne možemo raditi daljnje planove.<br /><br /></p> <p><strong>Lani je Ina s Vladom potpisala tri nova Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. U kojoj su fazi ta istraživanja?</strong></p> <p>S tri nova istražna područja, te uz područje Drava-02 koje je Ini dodijeljeno 2016., povećali smo svoj ukupni istražni prostor u Hrvatskoj na gotovo 8400 km2. Na Dravi-03 već smo započeli seizmičke aktivnosti na području od oko 600 km2, &scaron;to ovaj projekt čini dosad najvećim izvedenim seizmičkim snimanjem podzemlja u Hrvatskoj. Provodimo najmodernija 3D snimanja podzemlja koja će nam omogućiti da s većom sigurno&scaron;ću definiramo nova perspektivna područja za istražna bu&scaron;enja. Na istražnom području Sjeverozapadna Hrvatska-01 u ovoj godini započet ćemo s 3D seizmičkim snimanjima, a vezano uz istražno područje Dinaridi-14 u tijeku je prva faza u okviru koje ćemo analizirati postojeće i nove podatke i izraditi geolo&scaron;ke studije. Dinaridi su slabo istraženo područje i potencijale tek treba utvrditi. Hrvatska i dalje ostaje najvažnije Inino trži&scaron;te u sklopu istraživanja i proizvodnje nafte i plina, a od dobrih rezultata koje možemo ostvariti koristi će imati cijelo hrvatsko gospodarstvo, ali i lokalne zajednice. Unatoč pandemiji i svemu &scaron;to nas je zahvatilo 2020., na&scaron;e intenzivirane aktivnosti bude optimizam i mislim da se unatoč svemu to i osjeća.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to Ina čini kako bi zaustavila prirodni pad proizvodnje na plinskim poljima u Jadranu?</strong></p> <p>Izgradnjom novih platformi na postojećim koncesijama želimo produžiti životni vijek proizvodnje domaćeg plina s Jadrana. Lani u listopadu smo izradili bu&scaron;otinu Irena-2 kroz operativnu kompaniju ED-INA koju imamo s tvrtkom Edison. U 2021. planiramo izraditi jo&scaron; dvije bu&scaron;otine na postojećim poljima Ika i Marica. Ove bu&scaron;otine bit će spojene na već postojeće proizvodne platforme &scaron;to ubrzava njihovo privođenje proizvodnji. Uz to, u narednim godinama razmatra se je jo&scaron; nekoliko tzv. razradnih bu&scaron;otina za koje će biti potrebno izgraditi potpuno nove platforme. To su zahtjevni projekti i nadamo se da će cijena plina opravdati njihovu ekonomičnost.<br /><br /></p> <p><strong>Koliko je Ina spremna na energetsku transformaciju koju zagovara EU?</strong></p> <p>Ina je predana ispunjavanju okoli&scaron;nih zahtjeva i smatra da može biti dio rje&scaron;enja kada su u pitanju klimatske promjene. Slabo je poznato da Ina već godinama provodi EOR projekt, odnosno u proizvodnji nafte koristimo CO2 kojeg trajno utiskujemo u na&scaron;a polja Ivanić i Žutica. S obzirom na do sada trajno uskladi&scaron;tene količine CO2 ovaj projekt je možda i najznačajniji projekt u RH koji doprinosi smanjenju ugljičnog otiska. Planiramo i projekte hvatanja CO2 s industrijskih postrojenja i njegovo skladi&scaron;tenje u stara polja &scaron;to nužno ne mora biti povezano s novom proizvodnjom ugljikovodika.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-17-ina-nafta.jpegKako napredovati na poslu u sedam korakahttp://grude.com/clanak/?i=269815269815Grude.com - klik u svijetWed, 17 Mar 2021 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-business_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki zaposlenik želi promaknuće i povišicu, ali do toga može doći samo ako se dokaže i uspije “upasti u oko” nadređenima.<p>&nbsp;</p> <p>Naravno, nekima to ide samo po sebi jer su iznad ostalih, no neki moraju u radnoj okolini pronaći načine kako se nametnuti i izdići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u nastavku teksta donosimo sedam načina kako to postići.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Stvorite snažne veze</strong></p> <p>Morat poznavati svoje nadređene i znati &scaron;to žele, da im onda to i možete pružiti. Nadalje, iznimno je bitno znati osobu koja stoji iza va&scaron;eg tima ili odjela jer samo preko nje možete dobiti bitne preporuke. To ćete najče&scaron;će znati ako slu&scaron;ate na sastancima i općenito, svaki lider kaže ciljeve. Ako i ne kaže, komunicirajte, otkrijte ih. Pa dajte sve od sebe da ih ispunite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Razvijajte sve oko sebe</strong></p> <p>Nemojte raditi samo na sebi već pomozite i drugima da se razvijaju pa rade bolje. Naime, kad se vidi da to možete, sigurno će se nekome iznad vas "upaliti lampica" i ponude vam poziciju na kojoj će va&scaron;e vje&scaron;tine vi&scaron;e dolaziti do izražaja. Također, takvog zaposlenika htjet će zadržati pa ni povi&scaron;ica nije isključena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Predvodite promjene</strong></p> <p>Ponekad će zaposlenici odbiti isku&scaron;ati ne&scaron;to novo jer im se vi&scaron;e ne da to raditi. Posljedica je to ubrzanih promjena u modernom vremenu. Zato, preuzmite palicu i predvodite promjene, pokažite da ste spremni na njih i dovoljno motivirani prepustiti im se. Naravno, pripazite da nadređeni to ne shvate kao prijetnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Inspirirajte nadređene</strong></p> <p>Nudite ideje, nudite načine kako posao obaviti na bolji, brži i kvalitetniji način. Predlažite projekte i razne stvari, budite proaktivni te će vam se to vratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Razmi&scaron;ljajte na kritičan način</strong></p> <p>Ukoliko vidite da ne&scaron;to nije dobro, recite to na glas i predložite ne&scaron;to bolje. Ali, ponovno, oprez. Neki nadređeni to će doživjeti kao potkopavanje autoriteta i prijetnju. Zato, izvedite to na pravi način.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Jasno komunicirajte</strong></p> <p>Znajte &scaron;to želite i kako to reći jer na taj način možete dobiti pažnju. Uz to, nadređeni cijene komunikativne osobe oko sebe pa bi vas mogli željeti bliže sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Budite pouzdani</strong></p> <p>Nemojte se zaletavati u ambicijama pa na kraju ostati bez pokrića za njih. Jako dobro odvagnite &scaron;to možete i kad to možete pokazati pa se prepustite izazovima, ostavite dojam pouzdanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-business_01.jpgZAGREBAČKI DIV PADA U SRPSKE RUKE! Srbi slavodobitno: Hrvatski Kraš bit će naš http://grude.com/clanak/?i=269790269790Grude.com - klik u svijetTue, 16 Mar 2021 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-16-kras.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inače, djelatnici i raniji vlasnici dionica prihvatili su svojedobno 218 posto povoljniju ponudu Pivaca..<p>&nbsp;</p> <p>Nedugo nakon &scaron;to je tjednik 7dnevno objavio da srpski poduzetnik Neboj&scaron;a &Scaron;aranović uskoro preuzima zagrebački Kra&scaron;, i srpski mediji raspisali su se o toj opciji, pa tako Informer tvrdi kako &Scaron;aranović ipak nije ispao iz igre za preuzimanje ovog zagrebačkog konditorskog diva koji bi mu donio titulu balkanskog kralja slatki&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srbin prema pisanju ovog medija zasigurno preuzima tu kompaniju, navodno već početkom godine kada bi mu braća Pivac trebala u cijelosti prepustiti vlasni&scaron;tvo. Tako bi se ovaj srpski milijuna&scaron; Kra&scaron;a trebao domoći zaobilaznim putem objedinjujući time svoje poslovno carstvo, a jedna od najznačajnijih promjena zasigurno je odluka Pivaca da prodaju svoje dionice &Scaron;aranoviću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, djelatnici i raniji vlasnici dionica prihvatili su svojedobno 218 posto povoljniju ponudu Pivaca, umjesto veće koju je nudila &Scaron;aranovićeva ciparska tvrtka Kappa Star Limited, manjinski vlasnik Kra&scaron;a čiji je vlasnik u to vrijeme prozivao upravu Kra&scaron; Esop-a i Braću Pivac za sinkronizirano djelovanje, a u tom periodu pisalo se kako &Scaron;aranoviću nije dozvoljeno preuzimanje hrvatske tvornice radi političkih okolnosti i činjenice da je Srbin.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-16-kras.jpg(FOTO) Split danas: Poslovni prostori prazni, zatvoreni do daljnjeg, iznajmljuju se...http://grude.com/clanak/?i=269780269780Grude.com - klik u svijetMon, 15 Mar 2021 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-15-split-prostor-11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Korona je ispraznila poslovne prostore u centru Splita. Ono što je do jučer bilo nemoguće naći sada je na svakom koraku - iznajmljuju se uhodani fast foodovi, traže se novi korisnici suvenirnica, iznose se kutije s opremom iz mjenjačnica i slastičarnica.<p>&nbsp;</p> <p>Ranijih godina u ovo&nbsp;doba&nbsp;iz tih bi se prostora čulo lupanje građevinskog alata popraćeno&nbsp;prodornim mirisom boje za zidove. Obrtnici bi se spremali za turističku sezonu. Skidali bi natpise "zatvoreno zbog godi&scaron;njeg odmora" i lijepili cjenike, reklame i&nbsp;table s magnetima na ulazna vrata.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Sad su gradski trgovi sablasno pusti. Na &Scaron;perunu je ekipa portala Index nai&scaron;la na čitavu konobu koja se daje u najam. U Mato&scaron;ićevoj se prodaje&nbsp;ugostiteljski objekt. <br /><br /></p> <p>Njegov vlasnik Ivan Projić zatvorio je&nbsp;noćni klub iako ne plaća&nbsp;najamninu. Kriva je, naravno, korona.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Nismo imali izbora nego staviti prostor u prodaju. Držimo trži&scaron;nu cijenu, tako da prodaja ne ide. Tko se imalo kreće po Splitu, zna da se nikad ovoliko prostora nije iznajmljivalo i da nikad ovoliko malih obrtnika nije propalo. Prostori se prazne jer ljudi znaju da sezona koja dolazi neće biti kao prija&scaron;nje", govori Projić.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Smatra da država nije učinila sve &scaron;to je mogla da spasi obrtnike. Od 4000 kuna potpore gotovo sve moraju&nbsp;vratiti državi. <br /><br /></p> <p>"Na&scaron;e obaveze&nbsp;prema državi puno su veće od tog iznosa. Dolaze računi od raznih komora, pau&scaron;alna plaćanja, morate izdvojiti za&nbsp;knjigovođu, mirovinsko, zdravstveno, spomeničke rente i da ne nabrajam dalje. Te&nbsp;4000 kuna apsolutno nisu&nbsp;pomoć vlasnicima obrta. U početku je država govorila&nbsp;će se to otpisivati, ali&nbsp;nije se&nbsp;dogodilo. Te pare&nbsp;nitko nije uzeo u ruke. Te&nbsp;pare služe samo da se&nbsp;vrte dalje u sistemu", zaključuje za Index.hr uskoro biv&scaron;i obrtnik. <br />&nbsp;</p> <p>Poznaje, kaže, kolege koji žele zatvoriti obrte, ali ne mogu jer su im obveze puno veće od 4000 kuna pomoći. <br /><br /></p> <p>Pored "Cankareve poljane",&nbsp;preko puta Kuke, iznajmljivanje prostora oglasila je i popularna pizzerija. Natpis da se traži novi stanar&nbsp;stajao je na staklu nekoliko dana, a onda ga je zamijenio papir s obavijesti da su pre&scaron;li na rad u samo jednoj smjeni.</p> <p><br />Do daljnjeg je, kako pi&scaron;e na ulazu, zatvoren i obližnji antikvarijat Pharos. Praonica rublja najavljuje da će isključiti strojeve. Pričaju kako vi&scaron;e nitko ne izlazi iz kuće, svi su u trenirkama, pa ni ne stignu isprljati odjeću. Kraj s krajem jedva krpaju i frizerski saloni. Splićani se &scaron;i&scaron;aju kod kuće.</p> <p>Vlasnik poslovnog prostora u &scaron;irem centru grada s kojim smo razgovarali spomenuo nam je da pored njega postoji frizeraj koji je u gradskom prostoru i najamnina mu je zbilja niska, ali svejedno će odložiti &scaron;kare. Od jednog &scaron;i&scaron;anja&nbsp;dnevno ne može se živjeti. <br /><br /></p> <p>Butik je ispraznila i ugledna modna dizajnerica. Pored njezina prostora ostala je agencija za nekretnine. I to velika, međunarodna.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Aida Pocrnja, voditeljica&nbsp;ureda ReMaxa, obja&scaron;njava za&scaron;to se nitko ne useljava u susjedne&nbsp;prostore.<br /><br /></p> <p>"Centar grada je uglavnom živio od turističke sezone i znamo da su ove lokacije poduzetnici plaćali i daleko skuplje nego &scaron;to im je realna vrijednost. Sad se dogodilo da su najmoprimci iza&scaron;li iz tih nekretnina, a najmodavci su ostavili dosta visoke cijene. Nisam primijetila da su, s obzirom na situaciju i na prazne prostore, i&scaron;li s korekcijom cijena. Očito očekuju nekakve bolje rezultate ove godine, u &scaron;to sumnjam. U centru ponuda jest veća, ali cijene su i dalje skoro na nivou prije pandemije", rezimira nekretninska stručnjakinja.<br /><br /></p> <p>Dodaje da ipak poznaje neke iznimke od ovog pravila, malobrojne vlasnike&nbsp;koji su iza&scaron;li u susret zakupcima i smanjili cijenu nekretnine. <br /><br /></p> <p>Pitamo ju je li danas&nbsp;lak&scaron;e naći prostor u centru nego u vrijeme prije korone.<br /><br /></p> <p>"Je. Je, definitivno. Ako je uopće bilo, ponuda je bila jako skromna. Osobno sam imala slučaj kad su se za 11 kvadrata na Rivi tražile&nbsp;dvije do tri tisuće eura mjesečnog najma", povlači paralelu Pocrnja. &nbsp;<br /><br /></p> <p>Smatra da danas imamo tridesetak posto vi&scaron;e slobodnih poslovnih prostora u gradu, ali da je to opet manje nego &scaron;to bi se očekivalo s obzirom na ekonomsku situaciju.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Izvan centra, duž Vukovarske i Velebitske ulice, iznajmljuje se poprilično puno ugostiteljskih objekata.&nbsp;<br /> "Tu je ponuda veća i korektne su cijene, recimo 15 eura plus PDV za kvadrat"&nbsp;dodaje Pocrnja. U centru je, usporedbe radi, kvadrat po 50 eura. <br /><br /></p> <p>I premda cijene najma poslovnih prostora nisu dramatično pale, čovjek koji je duže od tri desetljeća vlasnik poslovnog prostora u &scaron;irem centru Splita&nbsp;veli da ne pamti ovakvu situaciju.<br /><br /></p> <p>"Korona je sve uni&scaron;tila. Prostora imate koliko hoćete, u &scaron;irem centru, oko Starog placa, nekad su se iznajmljivali za 700 eura, sad je cijena pala za 100 do 200 eura, ovisno o lokaciji. Pad nije velik, ali prvi put se događa da ljudi po &scaron;est-sedam mjeseci na prometnim lokacijama ne mogu naći najmoprimca.<br /><br /></p> <p>S druge strane, ima obrtnika koji ne zarađuju ni za osnovne tro&scaron;kove, mjesečno ne zarade ni dvije tisuće kuna. U &scaron;irem centru grada. U samoj palači su druga pravila, tamo su cijene vi&scaron;e, iznajmljuju se prostori po cijeni od 1500 do 2000 eura, pa tko zagrize, zagrize. Čini se kako svi čekaju", veli na&scaron; sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-split-prostor-12.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-15-split-prostor-11.jpgJastuci od heljde i pira nastaju u Hercegovini, imaju ljekovita svojstvahttp://grude.com/clanak/?i=269738269738Grude.com - klik u svijetSat, 13 Mar 2021 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-13-ana-ljubic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada smo je prvi put vidjeli na daskama koje život znače, shvatili smo o kakvom se talentu radi. <p><br />Međutim, svojim predanim radom i svestrano&scaron;ću Ana Ljubić izdigla se i iznad svoje prve ljubavi - kazali&scaron;ta te je krenula i u poduzetni&scaron;tvo. A tek su joj 23 godine. Ovih dana razgovarali smo o njezinu brendu ekolo&scaron;kih jastuka pod nazivom &ldquo;Pulvinaris&rdquo;.<br /><br /></p> <p><strong>Ljubav prema &scaron;ivanju<br /><br /></strong></p> <p>Mlada i uspje&scaron;na Ana priča za Večernji list kako je do&scaron;la na ideju izrade ekolo&scaron;kih jastuka ispunjenih ljuskicama heljde i pira te o tome da su jastuci sto posto hercegovački i sto posto ručni rad. - &ldquo;Pulvinaris&rdquo; je nastao iz moje ljubavi prema prirodnim proizvodima i &scaron;ivanju. Prije sam &scaron;ivala torbe i cekere, a razgovor o ovim jastucima i njihovim ljekovitim svojstvima s prijateljicom koja izrađuje prirodnu kozmetiku bio je najveći razlog da započnem ovaj posao. Jastuci su sto posto hercegovački i sto posto ručni rad pa u tom se smjeru može i brendirati - priča nam Ana.</p> <p><br />Za jastuke zadovoljni kupci imaju samo riječi hvale, zanimanje za njima jako je veliko. Mostarka koja s ljubavlju radi ovaj posao otkriva nam i po čemu su upravo njezini jastuci posebni. - Radimo i po 12 sati dnevno kako bi svi klijenti bili zadovoljni i svi jastuci navrijeme isporučeni. Najvi&scaron;e nas raduju ponovne narudžbe brojnih kupaca koji se uvijek vraćaju i kojima su na&scaron;i proizvodi postali darovi za sve prilike. Jastuci su prvenstveno bolji od drugih jer su 100 posto prirodni. Ovakvi jastuci liječe bronhitis, pomažu kod liječenja bolesnih stanja vrata, kralježnice i migrena. Rje&scaron;avaju problem obmrlosti ruku i ukočenja vrata. Ovakvi jastuci su antialergijski i antibakterijski - obja&scaron;njava za Vecernji.ba. Pitamo je i koliko je te&scaron;ko ili jednostavno uskladiti poduzetni&scaron;tvo i fakultet jer je ova 23-godi&scaron;njakinja i uspje&scaron;na studentica edukacijske rehabilitacije Sveučili&scaron;ta u Mostaru, ali i igra u kazali&scaron;tu, &scaron;to je dodatna obveza. - Sve se stigne ako dovoljno volimo ono &scaron;to radimo, ne vidim nikakav drugi razlog za&scaron;to sve uspijevam - jednostavno nam obrazlaže Ana i kao s nokta nam na pitanje ima li vremena za kazali&scaron;ne predstave, odgovara: - Svakako da imam! Kazali&scaron;te je moja prva i najveća ljubav i prema kazali&scaron;tu prilagođavam sve ostale obveze. Počeli smo raditi i novu predstavu i jedva čekam da stanemo na scenu - kaže s osmijehom. Iako je te&scaron;ko u sve navedeno uvrstiti slobodno vrijeme, mlada poduzetnica, studentica, glumica... ipak ga ima.<br /><br /></p> <p><strong>Roditelji uzor u životu</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Imam slobodnog vremena jer sama organiziram svoj posao i sama sam svoj vlasnik. U slobodno vrijeme uglavnom čitam, boravim u prirodi i provodim vrijeme s prijateljima - kaže. Uzori u životu su joj roditelji. - Vjerujem da se po&scaron;tenjem i ljubavlju može postići ono ispravno i ono &scaron;to je vrijedno za život. Miran san koji čist obraz daje neprocjenjiv je - nagla&scaron;ava.</p> <p>Pitali smo je i o planovima za budućnost. - Uskoro planiramo otvoriti &ldquo;Pulvinaris&rdquo; poslovnice u Mostaru, a bliži se i zavr&scaron;etak fakulteta, tako da se nadam, uz &ldquo;Pulvinaris&rdquo;, raditi u struci, osim kazali&scaron;ta, koje nikada ne bih napustila - priča nam ova pametna i sposobna te uspje&scaron;na mlada dama koja s puno energije obavlja poslove koje voli. Poslala je i poruku svojim vr&scaron;njacima, mladim ljudima, ali i ljudima općenito. - Vjerujem da je važno gledati osobu kroz ono &scaron;to ostvari, a ne kroz ono &scaron;to može ostvariti. Smatram da sve &scaron;to dovoljno želimo, to ćemo i ostvariti, &scaron;to god morali napraviti da to realiziramo. Volja i motivacija ključ su svakog uspjeha. Ako ne&scaron;to ne želite dovoljno, to nećete ni ostvariti. Osim toga, samo željeti nije dovoljno. Zasukati rukave i skočiti u vatru ponekad je sasvim OK - zaključuje 23-godi&scaron;nja Ana u razgovoru za Večernji list, a koja nam svojim kvalitetnim radom i ustrajno&scaron;ću pokazuje smjer i u ovom te&scaron;kom i neizvjesnom vremenu.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-13-ana-ljubic.jpegSudac Mittermayer zaustavio progon uspješnog hercegovačkog poduzetnikahttp://grude.com/clanak/?i=269709269709Grude.com - klik u svijetWed, 10 Mar 2021 21:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-milenko-basic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Progon uspješnog poduzetnika Milenka Bašića iz afere Vjetroelektrane večeras je, barem na neko vrijeme, zaustavio sudac istrage Županijskog suda Oliver Mittermayer koji je odbio zahtjev Uskoka da se njemu i Draganu Stipiću produlji istražni zatvor.<p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron;ić i Stipić su pu&scaron;teni na slobodu bez da su morali položiti jamčevinu u iznosu od gotovo 20 milijuna kuna za vrijeme dok jo&scaron; nije pravomoćno postalo prvo rje&scaron;enje drugog suca istrage, <strong>Vinka Mioča</strong>, koji je prije mjesec dana prihvatio njihovu ponuđenu jamčevinu.<br /><br /><br />Sudac istrage je pro&scaron;log četvrtka prihvatio ponovno ponuđeno jamstvo Ba&scaron;ića i Stipića, ali su njih dvojica ostali u pritvoru do srijede jer se radilo o nepravomoćnoj odluci na koju je Uskok imao pravo žalbe. Uskok ima pravo žalbe i na odluku suca istrage kojom je dvojac pu&scaron;ten na slobodu.<br /><br /><br />Ba&scaron;ić je u nekretninama i novcu, kako se doznaje, ponudio 11 milijuna kuna, a Stipić ukupno 8,5 milijuna kuna. Jamčevina im je odobrena i ranije, ali je tu odluku suca istrage ukinulo izvanraspravno vijeće Županijskog suda.<br /><br /><br />Na ispitivanju pred Uskokovim istražiteljima i Ba&scaron;ić i Stipić negirali su sumnje da su, u aferi ''Vjetroelektrane'', biv&scaron;oj državnoj tajnici u Ministarstvu uprave i gradonačelnici Knina <strong>Josipi Rimac </strong>nudili 45 tisuća eura mita kako bi im pogodovala pri dobivanju dozvola za gradnju vjetrolektrane Kr&scaron;-Pađene.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-milenko-basic.jpgLidl otvara trgovine na nekoliko lokacija u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=259692259692Grude.com - klik u svijetTue, 09 Mar 2021 13:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-05-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tvrtke su se na ovaj potez odlučili nakon velikog uspjeha koji je ostvaren na tržištu Srbije, te nakon dobrih rezultata u Hrvatskoj, gdje grupacija već posluje.<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka &ldquo;Lidl&rdquo; osnovana je u Bosni i Hercegovini, nakon &scaron;to je ovaj njemački gigant nedavno najavio ulazak na bh. trži&scaron;te. Početni kapital Lidla BH je skoro milijun maraka, točnije 977.915 KM, pi&scaron;e Biznisinfo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Formalni osnivač je firma WE-International Zweite GmbH, a sjedi&scaron;te dru&scaron;tva je u ulici Maglajska u Sarajevu. Direktor firme je Roland Schreiber, a izvr&scaron;ni direktor Allen Halimić. Obojica su radili kao članovi Uprave Lidla Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački mediji su krajem pro&scaron;le godine objavili da bi &ldquo;Lidl&rdquo; prve objekte u BiH mogao otvoriti već 2022. a na kraju bi moglo biti otvoreno do 30 trgovina u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, &ldquo;Lidl&rdquo; planira &ldquo;na početku&rdquo; otvoriti centre u gradovima koji imaju vi&scaron;e od 30.000 stanovnika. S druge strane, u gradovima s velikom kupovnom moći, poput Sarajeva i Mostara, &ldquo;Lidl&rdquo; vidi potencijal za nekoliko lokacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz kompanije su se na ovaj potez odlučili nakon velikog uspjeha koji je ostvaren na trži&scaron;tu Srbije, te nakon dobrih rezultata u Hrvatskoj, gdje grupacija već posluje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Lidl&rdquo; trenutno ima 11.200 poslovnica u 32 zemlje &scaron;irom svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-05-lidl.jpgEurowings će opet letjeti iz Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=259689259689Grude.com - klik u svijetTue, 09 Mar 2021 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-eurowings_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Letovi će se obavljati jednom tjedno, nedjeljom, počevši od 4. srpnja pa sve do 29. kolovoza 2021. godine.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aviokompanija Eurowings će nastaviti s jednom tjednom linijom od D&uuml;sseldorfa do Mostara u predstojećoj ljetnoj sezoni, prenosi <em><strong>Bljesak.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Letovi će se obavljati jednom tjedno, nedjeljom, počev&scaron;i od 4. srpnja pa sve do 29. kolovoza 2021. godine, potvrđeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno je zakazano 9 letova s kružnim putovanjima, s zrakoplovom Airbus 319.<br />Trenutno je ovo jedini planirani let iz Mostara ove ljetne sezone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Mostar je izborom glasača na Facebook stranici Eurowingsa 2018. godine izabran kao destinacija za dolazak ove kompanije, kada je dobio vi&scaron;e glasova od irskog Shannona i talijanskog Trapania Iste godine je uspostavljeno nekoliko linija prema Njemačkoj, a zrakoplovi su letjeli par puta tjedno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-eurowings_mostar.jpgPorsche uložio u Rimac Automobile još 70 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=259675259675Grude.com - klik u svijetMon, 08 Mar 2021 15:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-16-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porsche sada drži 24% u Rimac Automobilima..<p>&nbsp;</p> <p>Porsche je uložio u Rimac Automobile jo&scaron; 70 milijuna eura i tako povećao svoj udjel u vlasni&scaron;tvu tvrtke na 24 posto, potvrdili su iz Rimac Automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Najnovije ulaganje osnažuje položaj Rimac Automobila kao tvrtke specijalizirane za razvoj tehnologija i proizvodnju ključnih sustava za trži&scaron;te električnih vozila visokih performansi", navodi se u priopćenju tvrtke Rimac Automobili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mate Rimac rekao je kako je za njegovu tvrtku, ali i za Porsche, važno da ostanu potpuno neovisni s obzirom da su mnogi proizvođači automobila iz cijelog svijeta klijenti Rimac Automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;i projekti i na&scaron;i dioničari su, i uvijek će biti, potpuno odvojeni, &scaron;to nam omogućuje održavanje tajnosti informacija na koji se na&scaron;i partneri oslanjaju, a nama omogućuje daljnju suradnju s mnogim proizvođačima automobila. Partnerstvo s Porscheom pomaže Rimac Automobilima da se razvijamo i rastemo, &scaron;to je korisno za sve na&scaron;e klijente&ldquo;, rekao je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uvijek nam je bila čast &scaron;to imamo toliko snažnu suradnju sa jednom od najznačajnijih i najnaprednijih proizvođača sportskih i premium automobila. Ponosni smo na suradnju na novim uzbudljivim projektima s Porscheom te na činjenicu da je Porscheovo povjerenje u Rimac rezultiralo s nekoliko krugova ulaganja, &scaron;to Porsche čini važnim dioničarom na&scaron;eg poduzeća", istaknuo je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Meschke: Rimac nas nadahnjuje</strong></p> <p>"Rimac je na dobrom putu da postane dobavljač prve razine za Porsche i druge proizvođače na području visokih tehnologija. Porsche je Rimcu već predao prve narudžbe za razvoj visoko inovativnih serijskih komponenata&rdquo;, izjavio je zamjenik predsjednika Izvr&scaron;nog odbora i član Izvr&scaron;nog odbora za financije i IT u poduzeću Porsche AG Lutz Meschke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od prvog Porscheovog ulaganja 2018. godine, tim Rimac Automobila udvostručio se na gotovo 1.000 zaposlenih, a hrvatsko tehnolo&scaron;ko poduzeće nastavilo je razvijati i proizvoditi sustave električnih pogonskih sklopova, baterija i drugih komponenata povezanih s elektrifikacijom za mnoge proizvođače automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mate Rimac nas nadahnjuje svojim inovativnim idejama. Na isti način on koristi i na&scaron;e stručno znanje u proizvodnji i metodolo&scaron;ku stručnost u razvoju. Pokazalo se da je na&scaron;e ulaganje u poduzeće bilo ispravna odluka. Vrijednost Rimca vi&scaron;estruko se povećala od na&scaron;eg početnog ulaganja. Uz to, poduzeće se tehnolo&scaron;ki vrlo uspje&scaron;no razvilo&ldquo;, naglasio je Meschke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac Automobili potvrdili su kako će ove godine početi s isporukama druge generacije svojih električnih hiperautomobila &ndash; Rimac C_Two.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-16-mate_rimac.jpgŠirokobriješka tvrtka Hering pobijedila Kinezehttp://grude.com/clanak/?i=259662259662Grude.com - klik u svijetSun, 07 Mar 2021 18:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-14-autocesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širokobriješka tvrtka "Hering" s partnerima poslala je najpovoljniju financijsku ponudu za izgradnju poddionice tunel Kvanj-Buna na koridoru 5C.<p>&nbsp;</p> <p>Sada slijedi evaluacija, a iz &scaron;irokobrije&scaron;ke tvrtke se nadaju dodjeli ugovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponude je poslalo ukupno devet tvrtki, od kojih je pet iz Kine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poddionica tunel Kvanj &ndash; Buna duga je 5,2 kilometara. Značajni objekti koji će se graditi su dvocijevni tunel Kvanj, desna cijev dužine 2.645 metara i lijeva cijev dužine 2.720 metara, vijadukt Rotimski potok dužine 320 metara i nadvožnjak, a ostatak trase nadovezuje se na poddionicu Buna &ndash; Počitelj koja je u zavr&scaron;noj fazi izgradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u okviru ovog projekta bit će rekonstruirana regionalna cesta Buna &ndash; Domanovići ukupne dužine 14,5 km. Predviđeni rok izgradnje je 36 mjeseci.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/FrNtexj639E" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-14-autocesta.jpgFederacija kupuje ROBNE REZERVE: Pšenica, kukuruz, šećer, nafta, medicinski materijal...http://grude.com/clanak/?i=259654259654Grude.com - klik u svijetSun, 07 Mar 2021 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-07-robne-rezerve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pšenica, kukuruz, jestivo suncokretovo ulje, šećer, goveđi narezak, deterdžent, medicinski materijal, nafta i benzin na popisu su roba koje će u ovoj godini kupovati...<p>&nbsp;</p> <p>... i koje će zanavljati Federalna direkcija robnih rezervi. U službenoj odluci Federalne direkcije robnih rezervi stoji da se &ldquo;plan nabava mora predložiti 60 dana od usvajanja proračuna, predlažemo popis navedene nabave usluga&rdquo;.<br /><br /></p> <p><strong>Koliki su iznosi i za &scaron;to?<br /><br /></strong></p> <p>Najveći iznos novca bit će potro&scaron;en za nabavu i skladi&scaron;tenje p&scaron;enice, za &scaron;to će biti izdvojeno ne&scaron;to vi&scaron;e od 800 tisuća KM, potom slijedi kupnja i skladi&scaron;tenje zaliha kukuruza, za &scaron;to će se iz proračuna izdvojiti vi&scaron;e od 347 tisuća KM, a onda s iznosom od oko 184 tisuća KM slijedi nabava zaliha nafte i naftnih prerađevina. Za nabavu medicinske opreme planirano je izdvojiti oko 50 tisuća KM, za kupnju deterdženta za rublje oko 35, oko 17,5 tisuća KM bit će utro&scaron;eno za nabavu konzervi sardina u biljnom ulju, a goveđih narezaka oko 3500 KM.<br /><br /></p> <p>Iako se jo&scaron; prije &scaron;est godina pričalo kako će sva roba iz robnih rezervi biti skladi&scaron;tena u skladi&scaron;ta koja su trebala biti u vlasni&scaron;tvu Vlade, sudeći prema popisu koji je dostavila Direkcija robnih rezervi, najveći dio roba bit će skladi&scaron;ten u skladi&scaron;tima privatnih tvrtki na rok od tri godine, sazanaje Večernji list. Dio naftnih prerađevina bit će uskladi&scaron;ten u objekte Terminala FBiH, a dio u privatne tvrtke. P&scaron;enica i kukuruz čuvat će se u privatnim skladi&scaron;tima.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Podsjetimo kako je Vijeće za strane investitore BiH, asocijacija koja okuplja tvrtke koje su u bh. gospodarstvo uložile na stotine milijuna maraka, sastavilo dokument koji nosi naziv &ldquo;Strate&scaron;ke inicijative za samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH&rdquo; u kojem se, između ostalog, pozabavilo stanjem robnih rezervi u vrijeme koronakrize. Traže se temeljite izmjene rada entitetskih direkcija za robne rezerve, čije je djelovanje već dulje pod kritikom javnosti, ali i Ureda za reviziju.<br /><br /></p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/robne-rezerve-kupuju-ove-godine-nove-zalihe-psenice-kukuruza-nafte-i-medicinske-opreme-1474379" target="_blank"><em><strong>Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH, u dvobroju od 6. i 7. ožujka 2021. godine</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-07-robne-rezerve.jpgHrvat prodao firmu za 40 milijuna dolara: ‘Sve mi izgleda nestvarno, nekad sam bio sretan kad platim račune’ http://grude.com/clanak/?i=259625259625Grude.com - klik u svijetFri, 05 Mar 2021 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-05-five-tvrtka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebačka, globalno prepoznata IT tvrtka Five prodana je britanskoj softverskoj tvrtki Endava za 40 milijuna američkih dolara ili 250 milijuna kuna.<p>&nbsp;</p> <p>Viktor Marohnić objavio je na Facebooku poduži status na engleskom u kojem se prisjetio svojih početaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zagrebačka, globalno prepoznata IT tvrtka Five prodana je britanskoj softverskoj tvrtki Endava za 40 milijuna američkih dolara ili 250 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je jo&scaron; jedna velika akvizicija domaće IT tvrtke od strane stranih ulagača, koji će u ovom slučaju dio platiti u novcu, a dio kroz razmjenu dionica i nagradu za nastavak razvoja Fivea, koji je registriran i kao Pet minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Five zapo&scaron;ljava 157 stručnjaka, urede ima u Brooklynu, New Yorku i Zagrebu, a klijenti su im ponajvi&scaron;e iz SAD-a, prenosi poslovni.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Fivea, koji su osnovali partneri Viktor Marohnić, Luka Abrus i Sven Maru&scaron;ić, kažu da su zadovoljni tom transakcijom te da će to otvoriti nove prilike na trži&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, upravo je Marohnić za Index 2019. godine napisao seriju tekstova o najuspje&scaron;nijim hrvatskim start-up pričama kao &scaron;to su PhotoMath, Bellabeat, Rimac Automobili, inovatoru Ivanu Mrvo&scaron;u&hellip;, pi&scaron;e Index.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Viktor Marohnić objavio je na <a title="facabook" href="https://www.facebook.com/510166945/posts/10157621475866946/" target="_blank">Facebooku</a> poduži status na engleskom u kojem se prisjetio svojih početaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imamo važnu vijest danas &ndash; kompaniju koju sam osnovao 2005. godine, Five, preuzima Endava, velika kompanija čije su dionice na burzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrenuo sam ovu kompaniju s jednostavnim ciljem &ndash; stvarati radna mjesta koja će biti uzbudljiva mladim i ambicioznim softverskim inženjerima poput mene. U to vrijeme čitali smo o uspjesima tehnolo&scaron;kih startupova u Silicijskog dolini i sve &scaron;to smo željeli bila je prilika da svijetu pokažemo da smo dobri koliko i oni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio sam sretan kad sam mogao platiti račune</p> <p>&nbsp;</p> <p>U početku sam bio sretan kad sam mogao platiti račune i nisam tražio puno vi&scaron;e, ali prije nego &scaron;to sam uopće imao priliku predahnuti, započelo je putovanje koje je te&scaron;ko riječima opisati. U petnaest godina surađivali smo s nevjerojatnim ljudima, stekli mnoge prijatelje i utjecali na mnoge živote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 500 ljudi radilo je u Fiveu tijekom godina, od kojih je svatko bio vrlo poseban i svaki od njih pridonio je uspjehu Fivea. Malo pomalo pretvorili smo ovaj dvojac u impresivnu agenciju s 220 zaposlenika koja osvaja projekte i klijente na najkonkurentnijim svjetskim trži&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo i dalje djeluje nestvarno, jer sam prije samo godinu dana mislio da ću do kraja života ostati u ovoj kompaniji, ali nakon puno razmi&scaron;ljanja, raspravljanja i vaganja različitih opcija, postalo je jasno da je ova odluka puno razumnija i mnogo bolja za svakoga. Valjda je to poput djece koja odrastaju i vrijeme je da napuste kuću. Emocionalno ih je te&scaron;ko pustiti da odu, ali racionalno znate da je zapravo puno pametnije potaknuti ih da odu, da počnu živjeti vlastitim životom i postanu snažni i neovisni pojedinci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovime smo osigurali budućnost na&scaron;im zaposlenicima</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Endavi smo prona&scaron;li partnera koji će nam omogućiti jo&scaron; brže postizanje na&scaron;ih ciljeva. Ovim dogovorom osigurali smo budućnost na&scaron;im zaposlenicima i iskreno, ne znam kako bi moglo biti bolje od toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; nekoliko zahvala za kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoje dvije vrlo posebne osobe koje su sa mnom od početka, ostale su sa mnom kroz sve i omogućile ovo. Bez njih dvoje u svome životu gotovo da ne bih do&scaron;ao nigdje. Karmen i Luka, ovo smo napravili zajedno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; nekoliko ljudi zaslužuje priznanje &ndash; na&scaron; financijski direktor Vladimir Mrljak, kojem ne želim vi&scaron;e nijedan due dilligence u životu; na&scaron;a posebna voditeljica ljudskih resursa Ana Petrović, koja je do ovog trenutka osobno regrutirala i odobrila otprilike 100 posto na&scaron;ih zaposlenika; Bo&scaron;ko Kustura, na&scaron; operativni direktor koji je praktički svakog dana sprječavao da se ne raspadnemo; svi voditelji na&scaron;ih timova, na&scaron;i lokalni zaposlenici i naravno, na&scaron;a ekipa iz New Yorka, Lesley, Avanti, Maddie, Kristie, Brian, Jeff i John. Želim također zahvaliti Svenu koji zapravo nije puno pomogao u ovome osim &scaron;to nas je poku&scaron;avao uvjeriti da mu predamo sve protokole kako bi mogao pokrenuti novu komunističku stranku, ali to je u redu, opra&scaron;tamo mu, jer ne zna &scaron;to čini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj bi popis bio nepravedan bez svih ostalih koji su sudjelovali u tome da Five prođe kroz cilj, ali ako nastavim, ova objava nikad neće zavr&scaron;iti pa se ovdje moram zaustaviti. Izuzetno sam zahvalan svakom pojedinom zaposleniku Fivea i vjerujem da bi najbolja nagrada za njih bilo ispunjavanje svih na&scaron;ih obećanja pa ćemo se potruditi ispuniti svoje riječi i učiniti svaki dio na&scaron;e budućnosti uzbudljivim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj, obavezna Facebook galerija fotografija: Petnaest godina je pro&scaron;lo brzo i većina mojih prijatelja i obitelji sjetit će me se kako sam od 0 do 24 buljio u ekran. Ali sve se svodi na ovo: sjedite ispred računala kad ste mladi, radite dan i noć, a onda možda petnaest godina kasnije možete predahnuti. Dakle, ovdje je zbirka fotografija na kojima gledam u ekran, plus bonus fotografija na kojoj ja i Luka buljimo u tko zna &scaron;to&rdquo;, napisao je Marohnić na Facebooku uz priložene fotografije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-05-five-tvrtka.jpgAustrijsko tužiteljstvo istražuju moguću prijevaru proizvođača maske FFP2http://grude.com/clanak/?i=259607259607Grude.com - klik u svijetThu, 04 Mar 2021 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-04-maske-ffp2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potražnja za zaštitnim FFP2 maskama porasla je zbog pandemije..<p>&nbsp;</p> <p>Austrijsko državno tužiteljstvo istražuje proizvođača za&scaron;titnih maski za lice FFP2 zbog sumnje u organizirani trgovački kriminal i ilegalne prakse zapo&scaron;ljavanja, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tužiteljstvo nadležno za korupciju i ekonomske poslove citiralo je rezultate istrage koja je pokazala da su predmetne maske FFP2 proizvedene u inozemstvu, prepakirane na lokaciji tvrtke u Austriji i prodate po vi&scaron;oj cijeni kao roba proizvedena u Austriji, prenosi dpa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji su prepakirali maske rekli su da rade bez registracije socijalnog osiguranja koja je propisana austrijskim zakonom. Istražitelji su rekli da su pretražili dvije lokacije poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tvrtke Hygiene Austria odbacili su optužbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potražnja za za&scaron;titnim FFP2 maskama porasla je zbog pandemije i imenovan je kineski proizvođač ugovora koji će maske izraditi u skladu s dizajnom Hygiene Austria, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rečeno je da će biti dostupna potvrda kako bi se pokazalo da maske udovoljavaju odgovarajućim regulatornim standardima, priopćila je tvrtka, dodajući da su maske koje su izradili dobavljači skuplje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-04-maske-ffp2.jpgLJUBUŠKI: Nijemci grade tvornicu u kojoj će proizvoditi elektroničke uređajehttp://grude.com/clanak/?i=259591259591Grude.com - klik u svijetWed, 03 Mar 2021 16:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-03-ljubuski-tvornica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovdje vidim potencijal jer ljudi ove struke odavde odlaze u inozemstvo, kaže predstavnik investitora.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon braće Pivac, koja za petnaestak dana kreću s gradnjom kompleksa koji bi trebao zaposliti desetke Ljubu&scaron;aka, gradonačelnik Ljubu&scaron;kog Vedran Markotić jučer je potpisao ugovor o kupnji zemlji&scaron;ta s komercijalnim direktorom njemačke tvrtke Simtech.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iskorak u budućnost</strong><br />Ova njemačka tvrtka u gospodarskoj zoni Zvirići, nadomak granice s Republikom Hrvatskom, planira graditi tvrtku u kojoj će proizvoditi elektroniku, odnosno elektroničke uređaje i dijelove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o 400 0 m2 prostora na kojem ova renomirana njemačka tvrtka, koja se bavi izradom elektroničkih dijelova i uređaja za brojne tvrtke iz prometnog sektora, strojarstva, zatim za tvrtke koje se bave akustikom i informatičke industrije, planira značajna ulaganja i nova zapo&scaron;ljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u Njemačkoj, tvrtka ima svoju poslovnicu i u Kini, gdje se, uz proizvodnju, bavi i trgovinom. Za novi iskorak u poslovanju, ulaganje na području jugoistoka Europe, izabrali su Ljubu&scaron;ki koji vide kao idealnu sredinu za razvoj svoje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznato mi je ovo područje oko Međugorja, gdje sam prvi put do&scaron;ao 1989. godine. Osobno sam vezan uz ovaj kraj, gdje sam na&scaron;ao svoju drugu domovinu. Prednost koju vidim na ovoj lokaciji je to &scaron;to smo ovdje negdje u &ldquo;sredini&rdquo; i imamo dobru infrastrukturu te potporu lokalne zajednice &ndash; rekao je prilikom potpisivanja ugovora o kupnji zemlji&scaron;ta dr. Stephan Simanowski, komercijalni direktor tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Simtechu, koji je trenutačno u fazi izrade projektne dokumentacije, smatraju kako će, kad krene proizvodnja u Ljubu&scaron;kom, vjerojatno biti prvi proizvođač elektronike u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje vidim potencijal jer ljudi ove struke odavde odlaze u inozemstvo. Jasan mi je stav Grada Ljubu&scaron;kog, čije vodstvo želi da ti ljudi ovdje zarađuju i da se vrate iz inozemstva, da se ovdje otvaraju tvrtke, &scaron;to bi bila velika prednost ovog područja i susjedstva. To smatram velikom prilikom i drago mi je &scaron;to sam ovdje i &scaron;to mogu ne&scaron;to napraviti &ndash; naglasio je Simanowski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomoć u realizaciji</strong><br />Gradonačelnik Markotić jo&scaron; je jednom podsjetio na ciljeve lokalne vlasti, među kojima je u vrhu prioriteta gospodarski napredak Ljubu&scaron;kog i otvaranje novih radnih mjesta, čime će se zaustaviti odlazak stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjere razvoja gospodarstva i odluke koje su prije nekoliko mjeseci usvojene počele su davati rezultate. Drago nam je &scaron;to su ova tvrtka i dr. Simanowski odlučili ulagati u Ljubu&scaron;ki. Pomoći ćemo mu i dalje u realizaciji investicije &scaron;to god bude trebalo &ndash; kazao je Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulagači su izrazili želju i za suradnjom s obrazovnim ustanovama u cilju &scaron;to kvalitetnijeg osposobljavanja mladih s područja elektronike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Simtech je tražio suradnju s na&scaron;im Sveučili&scaron;tem u Mostaru, Elektrotehničkim fakultetom i Srednjom strukovnom &scaron;kolom koja ima mehatronički smjer. Nadamo se da će &scaron;to prije realizirati investiciju &ndash; zaključio je Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Gradsko vijeće Ljubu&scaron;kog je na Markotićevu inicijativu prije nekoliko mjeseci donijelo odluku o pružanju financijske potpore investitorima na neizgrađenom građevinskom zemlji&scaron;tu u gospodarskim zonama Zvirići i Mostarska Vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već u prvom mjesecu od njezina izglasavanja ugovor je potpisan s Mesnom industrijom Pivac, a nekoliko mjeseci kasnije i s njemačkom tvrtkom Simtech.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-03-ljubuski-tvornica.jpgLidl Hrvatska povećava plaće radnicima i isplaćuje 13. plaćuhttp://grude.com/clanak/?i=259574259574Grude.com - klik u svijetTue, 02 Mar 2021 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnicima u 102 Lidlove trgovine te u skladištima u Jastrebarskom i Perušiću isplatit će se 13. plaća, a s početkom nove poslovne godine, 1.3., dočekalo ih je i povećanje plaća za u prosjeku 5%.<p>&nbsp;</p> <p>Iz trgovačkog lanca Lidl Hrvatska priopćili su kako će i ove će godine ojačati kompenzacijske pakete za svoje radnike u trgovinama i skladi&scaron;tima. Radnicima u 102 Lidlove trgovine te u skladi&scaron;tima u Jastrebarskom i Peru&scaron;iću isplatit će se 13. plaća, a s početkom nove poslovne godine, 1.3., dočekalo ih je i povećanje plaća za u prosjeku 5%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, Lidl redovito svojim zaposlenicima osigurava i dodatne pogodnosti kao &scaron;to su novčana nagrada (4000,00 kuna neto), božićnica (2000,00 kuna), uskrsnica (1000,00 kuna ), sezonski dodatak, prigodni darovi djeci zaposlenika (za sv. Nikolu, povodom rođenja djeteta, prvi dan &scaron;kole), sistematske preglede te brojne druge pogodnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u brizi za svoje zaposlenike, Lidl se u proteklom razdoblju istaknuo i svojim dru&scaron;tveno odgovornim poslovanjem te donirao značajne iznose kako u borbi protiv pandemije koronavirusa tako i za pomoć područjima stradalim u nedavnim potresima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgLETEĆI INTERNEThttp://grude.com/clanak/?i=259571259571Grude.com - klik u svijetTue, 02 Mar 2021 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-02-ht_eronet_leteci_internet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET od danas u ponudi ima nove tarife za mobilni Internet, a nudi ih pod jedinstvenim nazivom leteći internet.<p>&nbsp;</p> <p>Naziv je to koji najbolje i najkraće opisuje ovu uslugu; mobilni Internet koji ide tamo gdje idete i vi, bez žica i montiranja! Odabrani ruter iz ponude ubacite u torbu, ruksak ili džep i uživajte u kvalitetnom i brzom internetu na putu, vikendici ili mjestu gdje obavljate posao, a niste zadovoljni kvalitetom postojećeg wi-fija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tarifni model L+ nudi 60 GB, a model XL+ čak 120 GB uključenog interneta mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove tarife aktiviraju se kao zasebne podatkovne tarife i nije ih moguće aktivirati kao dodatak govornim tarifama. Vi&scaron;e informacija na <a title="HT Eronet" href="http://www.hteronet.ba" target="_blank">www.hteronet.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-02-ht_eronet_leteci_internet.jpgUvodi se porez na luksuz u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=259535259535Grude.com - klik u svijetSat, 27 Feb 2021 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-23-20-04-23-ferarri2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porez se treba plaćati prema ekonomskoj snazi svakog pojedinca i tvrtke.<p>&nbsp;</p> <p>Građani i gospodarstvenici u BiH čekaju da na dnevni red Vijeća ministara dođe novi Zakon o PDV-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH je prije godinu dana zavr&scaron;ila pripremu ovog novog zakonskog rje&scaron;enja, potvrdio je za Avaz direktor UNOBiH Miro Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na potezu je Vijeće ministara, pa onda Parlament BiH. Zakon je usklađen sa 112. direktivom Vijeća Europe. Dosada&scaron;nji Zakon o PDV-u bio je usklađen sa 6. direktivom Vijeća Europe, ali ona je u međuvremenu stavljena izvan snage. Napravili smo i novi pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. Uprava je svoj dio posla uradila, ali nije bilo zainteresiranosti na razini entiteta - istaknuo je Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je spreman i novi Zakon o tro&scaron;arinama i on je, također, upućen u proceduru. To je jo&scaron; jedna od obveza BiH na putu prema EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Porez se treba plaćati prema ekonomskoj snazi svakog pojedinca i tvrtke. Neophodno je uvođenje poreza na luksuz. Prije svega su to skupa alkoholna pića, luksuzni automobili... Ako netko kupi automobil za 200.000 KM, logično je da ne treba plaćati obični porez. Ljudi su spremni i to platiti i nema ni&scaron;ta sporno. Tu mi moramo slijediti zakonodavni okvir EU - naglasio je Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje o za&scaron;titi domaćeg trži&scaron;ta i gospodarstvenika Džakula kaže kako je BiH kao država propustila priliku da za&scaron;titi domaće trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ta je prilika zatvorena potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU. Imamo situaciju da je svaki proizvod europskog porijekla oslobođen plaćanja carinskih tro&scaron;kova i po toj osnovi gubimo oko 300 milijuna KM godi&scaron;nje. Nismo napravili ni&scaron;ta da bismo za&scaron;titili domaće gospodarstvo - kazao je Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o borbi protiv crnog trži&scaron;ta duhana i duhanskih prerađevina i rekordnoj zapljeni cigareta, ističe kako je ponosan na zaposlenike UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Često su oni izloženi medijskom linču, veseli me podr&scaron;ka svih institucija, kao i sjajna suradnja s Tužiteljstvom BiH i SIPA-om. Bilo bi dobro da se i trži&scaron;ne inspekcije na entitetskoj razini pozabave onim &scaron;to je njihov posao i da se vi&scaron;e fokusiraju na sprečavanje trgovine robom bez porijekla - naglasio je Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako je pad prihoda neizravnih poreza 2020. bio je 9,48 posto u odnosu na godinu prije, a neto prihoda 9,76 u odnosu na 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To su podaci koji daju vjeru da je gospodarstvo BiH uspjelo ostati na nogama i lagano krenuti ka oporavku. Da je tako, svjedoči i činjenica da smo imali pad uvoza u 2020. u odnosu na 2019. godinu od 14,59 posto, a pad izvoza 8,97 posto - rekao je Džakula.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-23-20-04-23-ferarri2.jpegMladen (54) je cijelu karijeru bio vezan uz Perutninu, bio je i najmenadžer BiHhttp://grude.com/clanak/?i=259527259527Grude.com - klik u svijetSat, 27 Feb 2021 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-27-mladen-perutnina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor tvrtke Perutnina Ptuj Mladen Andrić preminuo je u 54. godini. Zaposlenici ove tvrtke opraštaju se od njega.<p>&nbsp;</p> <p>U svom dopisu napisali su slijedeće: "Perutnina Ptuj-BH &nbsp;i Perutnina Ptuj S sa žalo&scaron;ću obavje&scaron;tavaju da je direktor Mladen (Andrija) Andrić preminuo 26. veljače 2021 (1967 &ndash; 2021). Mladen Andrić cijelu karijeru bio je na neki način vezan za Perutninu Ptuj &ndash; od studentskih dana u tvrtki Eurobest, koja je bila distributer i zastupnik proizvoda Perutnine Ptuj, pa do zaposlenja u novoosnovanoj tvrtki Perutnina Ptuj BH, koju je vodio od 2007. godine. Svojim nesebičnim zalaganjem, aktivnostima i dono&scaron;enjem odluka ponosno je vodio tvrtku te poticao njezin rast iz godine u godinu". &nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Čovjek, prijatelj, suosjećajan, nesebičan, znao je kako svakome pristupiti&ldquo;, &nbsp;tim riječima ga opisuju suradnici u tvrtki. Bio je njen simbol, prenosi Hayat.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Njegovu stručnost i odlike vođenja prepoznala je i stručna javnost pa je tako 2011. godine bio dobitnik najvećeg poslovnog priznanja &ldquo;Najmenadžer BiH&rdquo; na prestižnom 25. Izboru najmenadžera za BiH, jugoistočnu i srednju Europu, dok je Perutnina Ptuj-BH ponijela titulu &ldquo;Najkompanije u BiH&rdquo; iste godine.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Ovim putem u ime svih zaposlenih izražavamo najiskreniju sućut ožalo&scaron;ćenoj obitelji i prijateljima" &ndash; kazali su iz Perutnine Ptuj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-27-mladen-perutnina.jpgNeum spreman za sezonu, otvaraju i nove hotelehttp://grude.com/clanak/?i=259511259511Grude.com - klik u svijetThu, 25 Feb 2021 22:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neum, osim dijaspore, posjećuju gosti iz Francuske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Malte..<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako po kalendaru zima jo&scaron; traje, neumski hotelijeri kažu da su uglavnom spremni za novu sezonu i već prave rezervacije za ljetovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Davor Kre&scaron;ić, jedan od neumskih hotelijera, kaže da su novu sezonu počeli pripremati jo&scaron; od kraja pro&scaron;le, tako da su uglavnom svi hoteli spremni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Dio hotela je već otvoren, dio se planira otvoriti sada u trećem mjesecu i početkom četvrtog, tako da će Neum biti spreman za sezonu. Najveći problem je &scaron;to živimo u neizvjesnosti pa, u biti, ne znamo kakva će nam biti sezona", navodi Kre&scaron;ić.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, pro&scaron;la godina za neumske hotelijere je bila dobra, ali ne može se pričati o odličnoj godini budući da su smje&scaron;tajni kapaciteti bili puni u sedmom i osmom mjesecu, kada su i inače popunjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U najgorem slučaju očekujemo minimalno istu sezonu kao pro&scaron;le godine, to jest da nam &scaron;pica sezone bude dobro popunjena i ako predsezona bude lo&scaron;a. Budući da sve zemlje produžavaju lockdown, iz svih tih na&scaron;ih najvećih emitivnih trži&scaron;ta nam sad u predsezoni stižu otkazi. Mi se nadamo da će se podsezona produžiti i da će se svi ti gosti i grupe koje smo trebali imati u predsezoni prebaciti na podsezonu i to je ono gdje mislimo da ćemo imati veći plus u odnosu na pro&scaron;lu godinu. U najmanju ruku se nadamo malo boljoj sezoni u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nju", ističe Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On navodi da Neum, osim dijaspore, posjećuju gosti iz Francuske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Malte, ali da će posjete ove godine zavisiti od toga kako će se odvijati granični režim zbog situacije s pandemijom virusa korona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako granice budu zatvorene, onda se i dalje nadamo gostima iz BiH, Srbije i svih okolnih zemalja koji su nas u velikom broju posjetili i pro&scaron;le godine", dodaje Kre&scaron;ić za "Nezavisne".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tomislav Lovrić iz hotela "Jadran" kaže da su pripreme za sezonu u toku, kao i to da njihov hotel radi tijekom cijele godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stalno imamo neke događaje. Sad imamo vikend kada je hotel popunjen domaćim turistima i turistima iz Srbije. U pripremi smo i da otvorimo novi hotel 1. svibnja. Dočekujemo sezonu kao i pro&scaron;logodi&scaron;nju. Sve ponude koje radimo idu prema domaćim turistima i turistima iz Srbije", ističe Lovrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Lakić, direktor hotela "Zenit" iz Neuma, ističe da su ponude spremne i da su ljudi već počeli s rezervacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pripremamo se da će sezona biti normalna, mada nitko ne zna kakve će biti mjere i &scaron;to će biti", ističe Lakić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi hoteli, kao i sam "Zenit", nude programe izleta iz Neuma, poput onih u Mostar, Dubrovnik, Međugorje i druga mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz turističke agencije "Kompas" Sarajevo kažu da se ljudi raspituju za cijene, ali da potvrda rezervacija jo&scaron; nema, iako hoteli za rane rezervacije nude popuste od 10 do 20 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpgZašto ne trebate raditi besplatno?http://grude.com/clanak/?i=259449259449Grude.com - klik u svijetMon, 22 Feb 2021 08:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bilo da ste tek na početku svoje karijere, tek otvarate svoju tvrtku ili ste već dugo na tržištu, rad za 0 kuna vam se nerijetko može “obiti o glavu”.<p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatno ste već bili u prilici da vam je ponuđeno da uslugu ili proizvod date besplatno ili ste iz dobre volje kad su vam za njih ponudili novac, samo odmahnuli rukom i nasmije&scaron;ili se jer vam je iz nekih razloga bilo neugodno ih naplatiti. Možda gledate na taj odnos dugoročno pa mislite da će vam se uloženo jednog dana isplatiti, a možda to radite jer jednostavno volite svoj posao i nije vam te&scaron;ko pomoći drugima, a samim time vam je i teže ne&scaron;to naplatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koji god razlog za to bio, čak i ako ste uvjereni da time &scaron;to radite besplatno niste naivni jer imate neku računicu, besplatan rad vam može dugoročno donijeti vi&scaron;e &scaron;tete nego koristi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Percepcija: novac = vrijednost</strong></p> <p>Poslovni svijet je prožet psihologijom i različitim percepcijama odnosa rada i vrijednosti. No, ono &scaron;to je sigurno je da &scaron;to ste skuplji, ljudi instinktivno percipiraju va&scaron;u vrijednost vi&scaron;om. Oni se ne moraju zadržati na toj percepciji jer na nju utječe i njihovo prethodno iskustvo s radom, odnosima i ljudima, ali ako se usudimo generalizirati, ljudi vi&scaron;e cijene usluge i robu koju plate nego koju dobiju besplatno. Za&scaron;to je to tako? Novac je obično mjerilo rada i truda koji iza njega stoji pa svatko od nas će prirodno cijeniti vi&scaron;e ono u &scaron;to je rada i truda vi&scaron;e uložio jer je do toga &ldquo;teže doći&rdquo;. Samim time, ako je va&scaron; proizvod il uslugu dobio jednostavno i lako (čitaj besplatno), velike su &scaron;anse da osim hvala nećete puno dobiti od takve investicije. Vraćamo se na su&scaron;tinu: ako vi ne cijenite sebe toliko da naplatite svoje vrijeme i znanje, jednako toliko će ga cijeniti i drugi (čitaj: nula kuna).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iskustvo koje zlata (ne) vrijedi</strong></p> <p>U zamku najče&scaron;će upadnu mladi ljudi bez iskustva ili oni koji pokreću vlastiti posao jer im je glavni cilj na početku steći relevantno radno iskustvo ili se afirmirati na trži&scaron;tu, a ne samo zaraditi. Koliko god svako iskustvo bilo vrijedno za va&scaron; životopis, osobni i profesionalni rast, vi imate pravo barem za svoje uloženo vrijeme tražiti naknadu. Ako se ne osjećate da je zaslužujete jer jo&scaron; niste u tom području profesionalac, posve je razumno za početni period prihvatiti nižu satnicu i honorar, ali je važno da u skladu s time odredite i objasnite svoju cijenu. U suprotnom, ostavljate dojam na druge da čim ste ne&scaron;to radili ili radite besplatno, to mora da ba&scaron; puno ne vrijedi i nije na nekoj visokoj razini za koju su spremni dugoročno platiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Začarani krug</strong></p> <p>Obično kad ste jednom va&scaron; proizvod ili uslugu dali besplatno, u budućnosti ih postaje teže naplatiti onoliko koliko vrijede. Osim ako niste na početku jasno naznačili da se radi o testnom proizvodu ili periodu usluge te uz njih odmah priložili i redovite cijene. Na taj način drugi mogu biti svjesniji vrijednosti koju ste im poklonili, a ne da je 0 va&scaron;a početna vrijednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod mladih koji pristanu stažirati besplatno, važno je odrediti trajanje, prava i benefite za vrijeme tog stažiranja te koliku plaću očekuju nakon zavr&scaron;etka. Ukoliko u cijeli proces uđete samo zbog iskustva te ne odredite po&scaron;tene naknade, vrlo brzo ćete se osjećati podcijenjeno i iskori&scaron;teno, a to nije u korist ni vama ni dugoročno kvalitetnom poslodavcu. Na taj način ćete ući u začarani krug gdje ćete na osnovicu moći tražiti do 25% povećanja godi&scaron;nje te ćete tako na dostojanstvenu plaću morati pričekati dugi niz godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljubav prema poslu</strong></p> <p>U posebno veliku zamku upadaju svi oni koji u poslovnom svijetu slijede svoje srce, a ne svoj razum te se nerijetko nađu u situaciji da su zatrpani poslom, izgubljeni u prekovremenim satima i nagomilanoj frustraciji jer nitko ne cijeni njihov rad onoliko koliko ga oni vole i u njemu uživaju. Ono &scaron;to je te&scaron;ko prihvatiti je da ste sami za to krivi. Pristankom na rad za 0 kuna ili na niske satnice samo zato jer ne&scaron;to volite, vi ste pre&scaron;utno dali potvrdu drugima da vam je takva naknada posve u redu te da ćete se vi naplaćivati iz svoje ljubavi i osobne motivacije u poslu. Posve je u redu da u nečemu uživate, ali i da svoje usluge i proizvode naplatite u skladu s njihovom trži&scaron;nom vrijedno&scaron;ću jer ako dajete robu ispod cijene, uskoro ta roba vi&scaron;e nema cijenu, a ni trži&scaron;nu vrijednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste prvenstveno usmjereni na osobni i profesionalni rast, relevantno iskustvo i gradnju dugoročnih odnosa, a ne na novac i profite, sigurno će vam te&scaron;ko pasti uvesti sebi zabranu na rad besplatno. No, kad odolite isku&scaron;enju, zamijetit ćete da će i drugi vi&scaron;e cijeniti va&scaron;e vrijeme i va&scaron; rad te se prema njima odnositi s po&scaron;tovanjem. Zapamtite, po&scaron;tovanje i uvažavanje od drugih ne možete dobiti ako prvo ne po&scaron;tujete i uvažavate sebe, prenosi&nbsp;<strong>Manager.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgEvo što je Ljubo Jurčić kazao za skok vrijednosti Bitcoinahttp://grude.com/clanak/?i=259447259447Grude.com - klik u svijetMon, 22 Feb 2021 07:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nešto čija cijena brzo raste postaje predmet još veće potražnje i onih koji ne razumiju suštinu toga čija cijena raste.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitcoin je minulog tjedna preskočio ne vrijednost od 50.000 nego od gotovo 53.000 dolara &scaron;to znači da je od početka ove godine narastao vi&scaron;e od 75 posto. Sasvim je očito za&scaron;to je do&scaron;lo do takvog rasta, a to je sve veće prihvaćanje najpoznatije kriptovalute od sve većeg broja utjecajnih poslovnih ljudi kao i poslovnih entiteta iz mainstreama. Ne možemo ne se vratiti jo&scaron; jednom Tesli koja je, prema vijestima od prethodnog tjedna, kupila bitcoina u vrijednosti od milijardu i pol dolara. S ovim novim rastom to znači da je kompanija Elona Muska zaradila 420 milijuna u samo tjedan dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jer, u trenutku te objave bitcoin je vrijedio 39.406 dolara, a svaka je &scaron;ansa da je ta transakcija obavljena i znatno ranije, jo&scaron; lani, &scaron;to znači da je Tesla na bitcoinu zaradila i vi&scaron;e nego masno. Prije godinu dana bitcoin je nakon strelovitog rasta 2017. godine vrijedio manje od 6000 dolara, a 2016. godine 400 dolara. Na&scaron; poznati ekonomist prof. dr. sc. Ljubo Jurčić smatra kako je rast cijene bitcoina rezultat iskonskih ljudskih osobina, pohlepe i nade, učinaka suvremene tehnologije i globalizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to čija cijena brzo raste postaje predmet jo&scaron; veće potražnje i onih koji ne razumiju su&scaron;tinu toga čija cijena raste. Veća potražnja znači jo&scaron; veći rast cijene. Nitko ne pita za objektivnu vrijednost onoga čemu cijena raste. Najvažnije je kupiti danas i nadati se da će i sutra i idućih dana cijena toga rasti, odnosno da će prodati po puno većoj cijeni i prije nego &scaron;to cijena počne padati. Čista &scaron;pekulacija, viđena u povijesti mnogo puta. Dana&scaron;nje generacije gledale su takve situacije s naftom ili jo&scaron; če&scaron;će sa zlatom. Početkom devedesetih na istim principima funkcionirali su različiti &ldquo;financijski inženjerinzi&rdquo; koji su donosili velike zarade bez povećanja &bdquo;realne&ldquo; vrijednosti onoga &scaron;to su predstavljali, govori na&scaron; ekonomist. Nastavlja kako ljubitelji bitcoina nastoje ga promovirati kao suvremeni novac, odnosno kao prirodnu evoluciju novca, iako on to nije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Obično se misli da je novac prije 2,5 tisuća godina bio od običnog metala, pa od zlata, srebra, pa papirni novac, pa knji&scaron;ki novac (samo na računu) pa u suvremenom svijetu elektronički novac. A najbolja inačica elektroničkog novca je bitcoin i sl., s da je tim je sigurniji zato &scaron;to njime ne mogu manipulirati političari, &scaron;to rade sa sada&scaron;njim &bdquo;državnim&ldquo; novcem. Kod toga se zaboravlja da je novac &bdquo;znak vrijednosti&ldquo; nečega, kako je to rekao, čini mi se, već davno Aristotel. Postavlja se pitanje čija vrijednost tako brzo raste, koju predstavlja bitcoin, kako se ta vrijednost može objektivno mjeriti i tko je odgovoran za sve te pokazatelje &ndash; smatra dr. Jurčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Banke jo&scaron; skeptične</strong></p> <p>&Scaron;to će se događati dalje, pravo je pitanje. Prije tri i pol godine kada je bitcoin bilježio streloviti rast predviđalo mu se da bi mogao u kratko vrijeme doseći vrijednost od 100.000 dolara da bi se onda isto tako i sru&scaron;io, ali i dalje na bitno vi&scaron;u vrijednost od one početne. Dakle, tko je trgovao bitcoinom prije tog rasta, sasvim sigurno je dobro zaradio. Zaključak o tome &scaron;to će biti dalje logičan je, nameće se sam po sebi. &Scaron;to ga vi&scaron;e institucija i ljudi bude prihvaćalo, on će biti vredniji. Ako se takvi trendovi i nastave, tada bi bitcoin doista postao prva kriptovaluta prihvaćena u mainstreamu, ne bi vi&scaron;e bio tretiran kao kakva anomalija koja dolazi iz većini nerazumljivog digitalnog svijeta, već doista valuta kojom bi se trgovalo i njome kupovalo upravo kao zlatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjene su da bi bitcoin u kratkom razdoblju mogao doseći vrijednost od 55.000 dolara. Bitcoin Store domaća je mjenjačnica kriptovaluta koja je upravo u onom prvom bumu kriptovaluta otvorila jednu poslovnicu i u Zagrebu. Nova eksplozija bila je razlogom da ih kontaktiramo. &ndash; Posljednjih godina, a prvenstveno od 2017. godine, kada je bitcoin prvi put pre&scaron;ao povijesnu razinu od 20.000 dolara, bilježi se veliki skok u broju ljudi koji su zainteresirani za kriptovalute te također i broju ljudi koji su aktivni trgovci ili dugoročni ulagači. Procjenjuje se da trenutačno vi&scaron;e od 200 milijuna ljudi aktivno trguje ili ulaže na svjetskim burzama te se taj broj iz dana u dan povećava. Na&scaron;e mi&scaron;ljenje je da razlog tako velikog broja ulagača leži zapravo u samoj tehnologiji koje kriptovalute donose te općenito globalnom nezadovoljstvu monetarnih politika država. Važnost kriptovaluta i njihovih tehnolo&scaron;kih rje&scaron;enja možemo usporediti s internetom i world wide webom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, jedan od većih problema s kojim se svaka država u svijetu i njezini porezni obveznici susreću jest konstantna inflacija. Kada državi fali novca, ona jednostavno tiska kune, dolare, eure te ih pusti u optjecaj. Samim tim činom kupovna moć građana se svake godine smanjuje, a cijene rastu. Kamate na &scaron;tednju u bankama su na globalno najnižim razinama (0,1%), a u nekim državama čak se primjenjuje negativna kamatna stopa. U principu vi, ako čuvate novac u banci, na godi&scaron;njoj razini gubite novac zbog inflacije. S tim problemom bore se i sve tvrtke na svijetu te su prepoznali kriptovalute kao odličan način čuvanja svojih &bdquo;profita&ldquo; i ostvarivanja novih zbog rasta samog trži&scaron;ta kriptovaluta i popratne tehnologije &ndash; kaže Mario Rado&scaron;ević iz Bitcoin Storea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihova iskustva govore kako je profil ulagača u kriptovalutu iznimno raznolik. &ndash; Od mladih do starih, a najveći broj ulagača je između 25 i 40 godina. Ljudi sve vi&scaron;e prepoznaju benefite ulaganja u kriptovalute umjesto u tradicionalne dionice, obveznice, zlato i slično. Totalna vrijednost svih kriptovaluta u optjecaju na dana&scaron;nji dan iznosi 1,62 trilijuna dolara. Za usporedbu, vrijednost zlata se procjenjuje na 10 trilijuna dolara &ndash; govori Rado&scaron;ević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitcoin nije samo uspio izazvati legitiman interes financijskog svijeta, već je za sobom povukao i interes za druge kriptovalute. PayPal već dopu&scaron;ta prodaju i kupnju artikala bitcoinom i nekim drugim kriptovalutama, pokretač Twittera Jack Dorsey i reper Jay-Z najavili su kupnju 500 bitcoina koji su sada vredniji od 25 milijuna dolara kako bi uspostavili zakladu za pomoć zemljama Afrike i Azije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznimno je važna vijest kako jedna od najmoćnijih svjetskih banaka, Morgan Stanley, pomno istražuje o ulaganju ozbiljnog dijela sredstava iz svojeg investicijskog fonda, koji raspolaže sa 150 milijardi dolara, u veću količinu bitcoina. Među tradicionalnim bankama veliko su nepovjerenje prema bitcoinu izražavali, recimo, u Goldman Sachsu, no sada se očekuje kako bi oni uskoro objavili i svoje investicije u poznatu kriptovalutu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jasno, i dalje ima skeptika, poput Michaela Hatnetta, glavnog stratega za ulaganja Bank od America, koji je rekao kako bi ovaj novi nagli rast vrijednosti bitcoina mogao biti majka svih balona. Član upravnog vijeća Europske sredi&scaron;nje banke Gabriel Makhlouf usporedio je rast bitcoina s pomamom za tulipanima u Nizozemskoj u 17. stoljeću koja je zavr&scaron;ila krahom i nebrojenim osobnim bankrotima. &ndash; Ulagači u bitcoin trebaju biti spremni izgubiti sav svoj novac. Osobno ne bih uložio u bitcoin, ali očito ima ljudi koji misle da je to dobra oklada &ndash; rekao je Makhlouf koji je inače guverner sredi&scaron;nje banke Republike Irske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; I domaće su financijske institucije jo&scaron; dosta skeptične prema kriptovalutama &ndash; izjavio je nedavno Makhlouf. &ndash; Pa nažalost jo&scaron; ne možemo reći da su banke prepoznale inovaciju kriptovaluta. Dijelom zbog regulacije, a dijelom i zbog vlastite inertnosti. Vjerojatno se nadaju da će kriptovalute nestati ako ih se ignorira. Mi danas koristimo modernije alate za sprečavanje pranja novca nego banke, ali svejedno imamo veliki problem pronaći poslovnu banku spremnu na suradnju. Decentralizirane financije su već tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskoro vam neće trebati banka da biste digli kredit ili &scaron;tedjeli jer će svatko moći biti sam svoja banka. Vrijeme se mijenja, tehnologija napreduje i svi koji se ne prilagode imat će velikih problema. Kriptovalute su danas isto &scaron;to je internet bio 80-ih godina, a za 20 godina ova generacija koja se danas rađa neće moći vjerovati da je po kredit trebala ići u banku ili bilo bi dobro kad bi se država potrudila malo vi&scaron;e oko same regulacije jer je ovo izvrsna prilika da se Hrvatska pozicionira kao financijski hub budućnosti. Potrebno je samo malo odvažnosti i rizika. Ovako riskiramo da se industrija preseli u kripto friendly države poput Estonije &ndash; kažu u Bitcoin Storeu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, mi smo ipak turistička zemlja, a to u ovom kontekstu ima dodatno značenje. &ndash; &Scaron;to se tiče prihvaćanja kriptovaluta kao mainstream oblika plaćanja, to se postupno događa te su po na&scaron;em mi&scaron;ljenju za to najzaslužniji turisti koji svakog ljeta dolaze u Lijepu Na&scaron;u te traže alternativne načine plaćanja kako bi izbjegli velike konverzijske tro&scaron;kove valuta. Turistički sektor prvi je prepoznao benefite plaćanja u kriptovalutama te je i na&scaron;a tvrtka Bitcoin Store razvila POS (point-of-sale) sustav gdje bilo koja tvrtka ili pojedinac može početi prihvaćati kriptovalute kao način plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba napomenuti da je ta usluga besplatna, nema nikakvih uređaja ili rizika za trgovca jer se dobivene kriptovalute instantno po trenutačnom tečaju zamijene za kune. Sve &scaron;to trebate imati jest preglednik na bilo kojem uređaju koji već posjedujete i internet-vezu &ndash; obja&scaron;njavaju u Bitcoin Storeu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odnos prema zlatu</strong></p> <p>Iako najveći igrači mogu i najbolje promovirati, čini se da je ovaj put ključ probijanja magične granice od 50.000 dolara bio jedan ne tako poznat faktor. MicroStrategy američka je tvrtka koja se bavi poslovnom inteligencijom, softverom iz područja financijske tehnologije te uslugama u oblaku. Ni&scaron;ta neobično, reklo bi se, čak i kada se pogleda njezina bilanca poslovanja. No stvari su postale zanimljivijima u kolovozu pro&scaron;le godine kada je ova tvrtka objavila ulaganje od 250 milijuna dolara u bitcoin. Ova je tvrtka postala važan igrač u trži&scaron;tu bitcoina u dva trenutka. Najprije je 7. prosinca objavila kako će uložiti 400 milijuna dolara u bitcoin &scaron;to je kriptovalutu pogurnulo preko 20.000 dolara. Sada su objavili kako idu sa 600 milijuna dolara &scaron;to se drži ključnim korakom kojim je bitcoin pre&scaron;ao vrijednost od 50.000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se kako ova tvrtka do sada zaradila na bitcoinima oko dvije milijarde dolara. Jo&scaron; je zanimljiviji odnos bitcoina prema zlatu. Naime, povrat na ulaganja u državne američke obveznice u porastu je zbog čega pada vrijednost zlatu. I sada je digitalno zlato, bitcoin, postao odličnim alatom za balansiranje rizika ulaganja u zlato.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bitcoinom se &lsquo;hedgea&rsquo; zlato. </strong></p> <p>Bitcoin je dobra obrana od inflacije za američke investitore. Ispada kako i zlato nije vi&scaron;e poslovično stabilno jer je najprije od ožujka do kolovoza pro&scaron;le godine naraslo za vi&scaron;e od 600 dolara na vrijednost od 2075 dolara da bi onda u posljednja dva tjedna palo na 1790 dolara. A bitcoin za sada pokazuje neočekivanu izdržljivost. Na kraju, prepoznao je to i jedan nama jako poznati brend. MasterCard je objavio nedavno kako će omogućiti trgovanje bitcoinom kroz svoje instrumente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; John Galbraith u knjizi&rdquo;Novac, odakle je do&scaron;ao, kamo je oti&scaron;ao&rdquo; iz 1975. pi&scaron;e: Novac nas jo&scaron; nečim zbunjuje. Tijekom stoljeća ljudi su u mnogo navrata dolazili do zaključka da su tobože uspjeli otkriti tajnu njegova beskrajnog umnožavanja i uvijek kad bi u to uvjerili sebe &ndash; uvjerili bi i druge. Kad god bi se to dogodilo, bila bi to posljedica ponovnog otkrivanja, možda u ne&scaron;to izmijenjenom obliku, kakve beskrajno stare prijevare. Bitcoin i slično izmijenjen je oblik zbog izmijenjenih okolnosti: tehnologije koja je pokrenula informatičko-komunikacijsku revoluciju i globalizaciju. Nekad su predmet &scaron;pekulacije bile vidljive stvari, a danas, sukladno suvremenoj tehnologiji, one su nevidljive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove generacije, &scaron;to je i prirodno, vide vrijednosti te tehnologije puno vi&scaron;e nego stariji. Isto je bilo u pro&scaron;losti, samo &scaron;to se radilo o revolucijama koje su danas klasične stvari. Globalizacija je također bitna jer revoluciji bitcoina omogućava da se razlije po cijeloj zemaljskoj kugli i bit će potrebno puno dulje vrijeme da se otkrije prava njegova vrijednost, ako se ikada otkrije, nego da se to događa unutar jedne zemlje. Do tada može se &scaron;pekulirati, zarađivati, a ponekad i izgubiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog bitcoina svjetsko financijsko trži&scaron;te će se neznatno promijeniti jer će dio novca namijenjenog za &ldquo;redovne&rdquo; &scaron;pekulacije otići u drugu dimenziju. Osim na neke privatne budžete, na Hrvatsku u dogledno vrijeme neće imati većeg utjecaja &ndash; zaključuje prof. Jurčić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgŠto je zajedničko Steveu Jobsu i Mati Rimcuhttp://grude.com/clanak/?i=249428249428Grude.com - klik u svijetSat, 20 Feb 2021 11:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poduzetnik ili moderan menadžer razvija budnost i slijedi osjećaj o tome što je najbolja stvar za napraviti u pravom trenu. prati signale i zna odigrati pravu kartu.<p>&nbsp;</p> <p>Sve je počelo odlaskom u Izrael. Obiteljski prijatelj i učitelj na području Art terapije i Jungian coachinga pozvao je suprugu i mene na svadbu. Radovao sam se tom putu jer nikad prije nisam bio u Izraelu. Također, u meni je tada duhovnost već stanovala dulje vrijeme pa mi je put u Izrael imao i duhovno značenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osjećao sam prije puta da će mi se dogoditi neko novo iskustvo, a tek kasnije sam osvijestio da je to bio razgovor s američkom poduzetnicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorila mi je kako ima poduzeće od 35 zaposlenih, bavi se marketingom i posljednjih pet godina nema pomaka u prihodu. Jednostavno, kao da su do&scaron;li do plafona. I onda mi je rekla da je napokon prona&scaron;la konzultanta i metodologiju koji će joj pomoći da to promijeni. Rekla je:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imam čak i knjigu kod sebe koja govori o tome. Naslov joj je Traction i napisao ju je Gino Wickman.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Možete mi je posuditi jedan dan da je proučim?&rdquo; &ldquo;Naravno.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuta knjiga me ponukala da prema vlastitom iskustvu osmislim model koji će vrlo operativno pomoći malim i srednjim poduzetnicima u vođenju njihova poslovanja, prenosi <em><strong>poslovni.hr</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Često dolazi prirodno</strong></p> <p>To je bio prvi sinkronicitet nastajanja poslovnog modela BOOM. Sinkroniciteti su događaji koji su sastavni dio svakida&scaron;njega života, ali imaju neku specifičnost. Kao kad razmi&scaron;ljate o nekom prijatelju i onda ga iznenada sretnete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je sinkronicitet. Ili uopće ne razmi&scaron;ljate o nekom prijatelju, sretnete ga i u tom trenutku shvatite da se točno pojavio da vam pomogne rije&scaron;iti neki problem. I to je sinkronicitet. Sinkronicitete je sjajno opisao Joseph Jaworski u knjizi Sinkronicitet, unutarnji put liderstva:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada smo u procesu stvaranja nečega, moramo imati fleksibilnost uma da se kreće u smjeru toga &scaron;to treba biti učinjeno. Ono &scaron;to omogućuje da se to dogodi jest činjenica da nismo vezani za to kako se stvari trebaju obaviti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te riječi Josepha Jaworskog opisuju kontakt sa sinkronicitetom. Kad se taj trenutak dogodi, na&scaron; um treba biti dovoljno otvoren da slijedi ono &scaron;to treba biti učinjeno (bez obzira na druge prioritete ili pro&scaron;la iskustva).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek sam godinu poslije osvijestio da se na tom putovanju dogodilo ne&scaron;to veliko &scaron;to će obilježiti moje sljedeće godine. Tek godinu poslije shvatio sam da je to bio sinkronicitet. Žena koja je bila glasnik donijela je i prenijela poruku. Ja sam samo trebao reagirati na to &scaron;to je ona rekla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da sam tada njezinu priču diskreditirao, da mi se nije dalo čitati knjigu koju je preporučila, BOOM kao koncept ne bi postojao, kao niti moja knjiga na tu temu. Poduzetniku ili menadžeru slu&scaron;anje intuicije i uočavanje sinkroniciteta često dolaze prirodno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako pitate poduzetnika: &ldquo;Kako si znao da će ovo uspjeti?&rdquo;, ona ili on će najče&scaron;će reći: &ldquo;Jednostavno sam to osjećao.&rdquo;. Ne kaže: &ldquo;Napravio sam excel kalkulacije i temeljem svojega petogodi&scaron;njeg plana predvidio sam sve moguće alternativne scenarije, točno pogodio i to je temelj mog uspjeha.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kad se &lsquo;dijete-kompanija&rsquo; rodi&hellip;</strong></p> <p>Poduzetnik ili moderan menadžer razvija budnost i slijedi osjećaj o tome &scaron;to je prava stvar za napraviti u pravom trenutku. Steve Jobs je imao osjećaj, pratio je signale oko sebe (čitaj sinkronicitete) i u pravom trenutku odigrao pravu kartu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mate Rimac je imao osjećaj da može iz svoje garaže napraviti ne&scaron;to posebno i vrijedno. Nakon toga se moralo desiti milijun malih čuda da se dogodi veliko čudo zvano Rimac. Mate je imao dovoljno hrabrosti i usudio se vjerovati da je čudo moguće. Zato vas pozivam, poduzetnici i menadžeri, da uz svoj racionalni um njegujete i intuiciju. Imajte vjere u svoje osjećaje i usudite se. Nemojte dati da vas razuvjere, da vam kažu da sanjarite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dozvolite si krenuti za svojim snovima. Trebat će za to ogromna upornost. Svojom uporno&scaron;ću dokazujemo svemiru da smo ozbiljni u svojoj namjeri. Naravno, na tom putu prisutna je i patnja i bol. Međutim, kad se &ldquo;dijete &ndash; kompanija&rdquo; rodi, pa počne odrastati, postane tinejdžer i na kraju preraste u odraslu i zrelu &ldquo;osobu&rdquo;, tada sreći nema kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Praćenje sinkroniciteta otvara jo&scaron; jednu perspektivu na temelju koje možemo donositi odluke te sebi i kompaniji pomoći u rastu i razvoju. Samo si to trebamo svjesno dopustiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život nam često &scaron;alje &ldquo;anđele&rdquo; koji nam nose poruke. Mi trebamo reagirati na te poruke, biti budni i otvoreni za novo i drukčije te iskoristiti priliku kad nam se pruži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj priči nema mjesta za lijenost, za premi&scaron;ljanje i nevjeru. U toj priči osnova je vjera. Vjera u bolje, u budućnost, u vlastitu snagu, u viziju, u život, u Boga. Temeljna vjera u to da ono &scaron;to se događa oko nas nije slučajno, da mnogi događaji i ljudi nisu tu slučajno nego sa svrhom i porukom za nas.<br /><br /><br />Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpgVioleta od Fortenova grupe kupila udio u TPDC-uhttp://grude.com/clanak/?i=249400249400Grude.com - klik u svijetWed, 17 Feb 2021 19:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-17-tpdc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Violeta Grude kupila je jučer oko četvrtine dionice tvrtke Distributivni centar (TPDC) “Sarajevo”, doznaje BiznisInfo.<p>&nbsp;</p> <p>Violeta je udio, od ukupno 80.342 dionice platila oko 4,5 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionice je prodala Fortenova grupa čiji je udio u TPDC-u time smanjen s oko 51 na oko 26,5 posto. Fortenova je sada drugi najveći dioničar, a Violeta treći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći dioničar Distributivnog centra sada je tvrtka Bingo Tuzla koja drži 43 posto dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ova tri velika, ostalo su mali dioničari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo da je vlasnik Violete jedan od najpoznatijih bh. poduzetnika Petar Ćorluka, čije se poslovno carstvo konstantno &scaron;iri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćorluka je nedavno kupio i čapljinsku Lastu koju želi vratiti na stare staze slave, a osim toga ulaže i u hotelijerstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-17-tpdc.jpgBašić i Stipić ponudili nekretnine i novac za izlazak iz Remetincahttp://grude.com/clanak/?i=249374249374Grude.com - klik u svijetTue, 16 Feb 2021 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-16-basic_i_stipic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milenko Bašić i Dragan Stipić, dvojac osumnjičen u aferi Vjetroelektrane – za davanje mita za trgovanje utjecajem – koji je do prošlog tjedna bio nedostupan hrvatskom pravosuđu, ispitan je u USKOK-u.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su se 10. veljače sami javili u Remetinec, danas su dovezeni u sredi&scaron;te USKOK-a u Vla&scaron;koj kako bi iznijeli svoje obrane. A ako je suditi po vremenu koje su proveli &ldquo;razgovarajući&rdquo; s istražiteljima, te su obrane bile poprilično op&scaron;irne. Jer Ba&scaron;ić je u USKOK dovezen oko 10 sati, a Stipić oko 12, a samo Ba&scaron;ić, po riječima njegove odvjetnice Jadranke Sloković, obranu je iznosio gotovo četiri sata.<br /><br /></p> <p><strong>Nije teretio nikoga<br /><br /></strong></p> <p>&ndash; Moj klijent je iznosio vrlo detaljnu obranu u kojoj se očitovao o svim navodima iz rje&scaron;enja o provođenju istrage koji se njemu stavljaju na teret. Govorio je detaljno, nije prikrivao ni&scaron;ta. Sve &scaron;to se dogodilo je ispričao, a negirao je počinjenje djela za koja se tereti. Nije odgovarao na pitanja jer, da jest, izno&scaron;enje obrane vjerojatno bi trajalo jo&scaron; satima &ndash; kazala je J. Sloković.<br /><br /></p> <p>Dodala je i da je po njezinu mi&scaron;ljenju zahtjev za provođenje istrage malo nespretno sročen te je pojasnila da je to vjerojatno zbog brzine u kojoj je rađen. A brzo je rađen jer su &ldquo;pukle&rdquo; mjere nakon &scaron;to je Josipa Rimac, koja je prvoosumnjičena u ovoj aferi, u svom automobilu na&scaron;la &ldquo;bubu&rdquo; pa su istražitelji osumnjičenike morali uhititi prije no &scaron;to su planirali.<br /><br /></p> <p>&ndash; Neke činjenice koje su navedene u rje&scaron;enju za provođenje istrage ne stoje, a moj je klijent predao dokumente koji to dokazuju. Objasnio je određene stvari koje su se događale. Nije teretio nikoga tako da bi kazao da je netko počinio kazneno djelo. Mislim da ova njegova op&scaron;irna obrana može imati i utjecaj na njegov daljnji status u ovom postupku &ndash; pojasnila je J. Sloković.<br /><br /></p> <p>Kako je Ba&scaron;ić u jednom od svojih javnih istupa, nakon &scaron;to je afera buknula, kazao da su ga iz Hrvatskih &scaron;uma ucjenjivali oko projekta Vjetroelektrane, novinare je zanimalo je li u obrani govorio i o tome.<br /><br /></p> <p>&ndash; Iskazivao je da su imali problema s projektom te da su zbog tih problema odlazili i Državnom odvjetni&scaron;tvu te pisali i premijeru i Vladi, da se utvrđivala nadležnost pojedinog ministarstva. Ako dođe do podizanja optužnice, dosta će se stvari tu morati razja&scaron;njavati, a svi ti ljudi će morati biti pozvani za svjedoke &ndash; kazala je J. Sloković.<br /><br /></p> <p>Ba&scaron;ić je od pokretanja istrage lani u svibnju bio nedostupan hrvatskom pravosuđu jer je boravio u Bosni i Hercegovini. On, osim hrvatskog, ima i državljanstvo BiH, a kako je bio nedostupan, za njim je raspisana tjeralica i europski uhidbeni nalog te mu je, kao i Stipiću, bio određen istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, mogućeg utjecaja na svjedoke te opasnosti od ponavljanja djela.<br /><br /></p> <p>Njegova je obrana već podnijela zahtjev za ukidanje istražnog zatvora. Tražili su da se on ukine po sve tri osnove iako su svjedoci u odnosu na Ba&scaron;ića već ispitani pa ta zakonska osnova po sada&scaron;njem stanju stvari vi&scaron;e ne stoji. &Scaron;to se tiče opasnosti od bijega i opasnosti od ponavljanja djela, obrana nudi jamčevinu za Ba&scaron;ićevu obranu sa slobode. Jadranka Sloković nije htjela precizirati o kolikoj se jamčevini radi, samo je kazala da je visoka.<br /><br /></p> <p>Pojasnila je i da se jamčevina koju nude sastoji od kombinacije novca i nekretnina. Istražno roči&scaron;te na kojem bi se trebalo odlučivati o zahtjevu za ukidanje istražnog zatvora te jamčevini zakazano je za srijedu. U cijeloj priči i dalje je nejasno kako su Ba&scaron;ić i Stipić kao osobe s tjeralicama pre&scaron;li granicu. Tim vi&scaron;e jer je iz MUP-a priopćeno da oni u svojim bazama nemaju evidentiran njihov prelazak.<br /><br /></p> <p>&ndash; O tome ni s jednim od njih nisam razgovarala. Možda vam oni jednog dana to kažu ako budu htjeli. Osim toga, nije isključeno i da su oni cijelo vrijeme bili tu &ndash; kazala je J. Sloković. Obranu je iznio i Stipić, a njegove odvjetnice Laura Valković i Ana Marija Gospočić kazale su da je obranu iznosio oko sat vremena.<br /><br /></p> <p>&ndash; Predale smo neku dokumentaciju, osporili ono &scaron;to USKOK tvrdi. I u odnosu na njega ispitani su svi svjedoci, a mi smo podnijele prijedlog za ukidanje istražnog zatvora. Ponudili smo jamčevinu za koju smo smatrali da je dostatna u ovoj situaciji, a o tome će odlučivati sud &ndash; kazala je L. Valković.<br /><br /></p> <p>Osim Ba&scaron;ića i Stipića u aferi Vjetroelektrane je osumnjičena i Josipa Rimac te jo&scaron; 10-ak osoba. Svi oni su ranije iznijeli svoje obrane, a Josipa Rimac je svojevremeno u svojoj tvrdila da je sve radila radi dobrobiti Knina, kojem je jedno vrijeme bila gradonačelnica. Kada je uhićena u svibnju lani, bila je državna tajnica u Ministarstvu uprave, a u istražnom zatvoru bila je od svibnja do rujna lani.</p> <p><br /><em><span style="text-decoration: underline;"><strong>Vecernji.hr</strong></span></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-16-basic_i_stipic.jpegPrvi stup Pelješkog mosta spojen s kopnomhttp://grude.com/clanak/?i=249361249361Grude.com - klik u svijetMon, 15 Feb 2021 18:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-15-peljeski-2-2021-hrt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na gradilištu Pelješkoga mosta danas je stup na kopnu spojen s prvim stupom postavljenim u moru. Učinjeno je to elementom dugim 52 metra i teškim čak 587 tona.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je danas najavljeno, samo spajanje mosta trebalo bi se dogoditi do studenog ove godine, a svi radovi bi trebali zavr&scaron;iti za godinu dana, do siječnja 2022., nakon čega jo&scaron; preostaje zavr&scaron;etak gradnje pristupnih cesta, javlja <em><strong>HRT.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradili&scaron;te Pelje&scaron;koga mosta obi&scaron;li su premijer Andrej Plenković s ministrima Josipom Aladrovićem i Radovanom Fuchsom, koji danas borave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković istaknuo je da je to važan korak u izgradnji Pelje&scaron;kog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oko godinu i pol dijeli nas od spajanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, &scaron;to je ključan element u ostvarivanju cilja - osigurati državni integritet Republike Hrvatske. Očekujemo da most bude spojen do kraja 2021., a dovr&scaron;etak pristupnih cesta do lipnja 2022. Ovaj projekt vrijedan 520 mil. eura, sufinanciran europskih sredstvima od 357 mil. eura, od strate&scaron;kog je značaja za Hrvatsku, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi napreduju dobro, rekao je Josip &Scaron;korić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Spajanje je planirano za studeni, ali nakon toga jo&scaron; ima radova koje treba dovr&scaron;iti, očekujemo da bi do polovice siječnja most bio zavr&scaron;en. Zastoji su nastali uslijed koronakrize, zaostatak koji je nastao jo&scaron; stoji, no grčka tvrtka imala je kraći rok za zavr&scaron;etak dionice od tvrtke Strabag, tako da bi trebali u isto vrijeme zavr&scaron;iti radove na obje dionice. Most će se moći koristiti kada prođe tehnički pregled. Sada radimo čvor Brijest, kako bi poku&scaron;ali u ožujku ili travnju 2022. omogućiti kori&scaron;tenje mosta za osobne automobile i vozila do 7,5 tona, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stupovi nad morskom povr&scaron;inom ocrtavaju trasu buduće prometnice koja bi ovim tempom mogla biti gotova do kraja godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavljaju se i montaža i zavarivanje segmenata čelične rasponske konstrukcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajnji jug Hrvatske konačno je povezan s ostatkom na&scaron;e države. Nakon dvodnevne stanke zbog kineske Nove godine radnici nastavljaju raditi i do 2022. imat ćemo Pelje&scaron;ki most. Dobro napreduju i pristupne ceste. Tvrtka Strabag radi na najzahtjevnijoj dionici - dva tunela, dva vijadukta i dva mosta, javlja <em><strong>HRT</strong></em>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-15-peljeski-2-2021-hrt.jpgIKONE - Češka Zbrojovka kupila američki Colthttp://grude.com/clanak/?i=249316249316Grude.com - klik u svijetFri, 12 Feb 2021 17:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-12-ceska-zbrojovka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Česka Zbrojovka Group (CZG) objavio je u petak da je sklopio ugovor o kupnji američkog Colta, dobavljača američke vojske čije je ime dobro poznato ljubiteljima vesterna. <p>&nbsp;</p> <p>Colt je poznat po revolveru koji je početkom 19. stoljeća izumio njegov utemeljitelj Samuel Colt. Opskrbljuje oružjem američku vojsku dulje od 175 godina, a klijent su mu i kanadske oružane snage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Če&scaron;ki CZG spada pak među vodeće proizvođače malokalibarskog oružja u Europi. Proizvodi brendove poput CZ-a, Dana Wessona, Brno Riflesa i 4M Systemsa, a zapo&scaron;ljava 1650 radnika &scaron;irom svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbrojovka će prema konačnom ugovoru kupiti sve Coltove dionice za 220 milijuna dolara i dodati jo&scaron; milijun svojih novoizdanih dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Spajanje je strate&scaron;ki korak za obje strane", rekao je predsjednik če&scaron;ke tvrtke Lubomir Kovarik, dodajući kako je ponosan &scaron;to će portfelju pridružiti tako "ikoničan brend". Strate&scaron;ka kombinacija dvije tvrtke pruža značajne mogućnosti za rast, rekao je pak izvr&scaron;ni direktor američke tvrtke Dennis Veilleux.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogovor moraju odobriti regulatori za trži&scaron;no natjecanje, a očekuje se da će biti zaključen u drugom tromjesečju 2021., stoji u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-12-ceska-zbrojovka.jpgBašić i Stipić se predali hrvatskim vlastima, krivnju negirajuhttp://grude.com/clanak/?i=249311249311Grude.com - klik u svijetFri, 12 Feb 2021 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-milenko-basic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milenko Bašić i Dragan Stipić, čelni ljudi tvrtke C.E.M.P., koje se povezuje s aferom Vjetroelektrane, pojavili su se u istražnom zatvoru u Remetincu.<p>&nbsp;</p> <p>Stigli su iz Bosne i Hercegovine i predali se hrvatskim vlastima. Telegram.hr pi&scaron;e da su do&scaron;li cestovnim putem, a nije poznato gdje su pre&scaron;li granicu.<br /><br /></p> <p><strong>Negiraju krivnju<br /><br /></strong><br />Predali su se iako u BiH jo&scaron; nije do kraja okončan postupak njihovog izručenja koji je USKOK tražio nakon otvaranja istrage i određivanje istražnog zatvora.<br /><br /></p> <p>Ba&scaron;ića i Stipića zajedno s biv&scaron;om državnom tajnicom Josipom Rimac tereti se za malverzacije prilikom realizacije vjetroparka Kr&scaron;-Pađene. I jedan i drugi od početka negiraju krivnju, a pravdaju se tako &scaron;to kažu da su ih Hrvatske &scaron;ume ucjenjivale i otežavale im početak rada vjetroparka.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to sada i za &scaron;to USKOK tereti Ba&scaron;ića i Stipića?<br /><br /></strong><br />Ba&scaron;ić i Stipić sad će dobiti priliku iznijeti službeno svoje obrane, dok je istraga protiv Rimac i ostalih nedavno produljena za jo&scaron; &scaron;est mjeseci, do sredine 2021.<br /><br /></p> <p>Ako priznaju ono za &scaron;to ih se tereti, mogli bi biti pu&scaron;teni da se brane sa slobode. Imaju i zakonsku mogućnost ponuditi jamstvo za izlazak na slobodu jer im je istražni zatvor određen zbog opasnosti od bijega, pi&scaron;e Telegram.&nbsp;<br /><br /></p> <p>USKOK sumnja da se&nbsp;Ba&scaron;iću pogodovalo i kod dobivanja statusa povla&scaron;tenog proizvođača električne energije te određivanja cijene otkupa.<br /><br /></p> <p>Vjetropark Kr&scaron;-Pađene nalazi se nedaleko od Knina, a cijeli projekt vrijedan je oko 1.8 milijardi kuna. Josipa Rimac u svojoj je obrani tvrdila kako nije nikome pogodovala, već je samo željela pomoći svom rodnom kraju.</p> <p><br /><em><strong>Telegram.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-milenko-basic.jpgSarajevski kiseljak nakon otkaza 'pegla' imidž http://grude.com/clanak/?i=249285249285Grude.com - klik u svijetWed, 10 Feb 2021 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-10-sarajevski-kiseljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što su odlučili poslati 80 radnika iz Kiseljaka, grada prijatelja općine Grude, kući, u Sarajevskom kiseljaku odlučili su danas peglati imidž.<p>&nbsp;</p> <p>Tako su na jednom sarajevskom portalu u tekstu koji djeluje kao plaćeni oglas, premda se to nigdje ne spominje, objavili da je potpisan novi Kolektivni ugovor kojim su regulirana i osigurana materijalna prava za ne&scaron;to manje od 400 radnika.<br /><br /></p> <p>Također, u samoreklami su istaknuli da je to jedan od najkvalitetnijih kolektivnih ugovora u industriji vode i pića u Bosni i Hercegovini, taman kao da su stotine tvrtki iz industrije vode i pića ovdje.</p> <p><br />Tekst prenosimo u cijelosti:</p> <p><br />U Sarajevskom kiseljaku danas je potpisan novi Kolektivni ugovor kojim su regulirana i osigurana materijalna prava za ne&scaron;to manje od 400 radnika.</p> <p><br /><span>Kolektivni ugovor je u ime poslodavca potpisala Velinka Lujinović, direktorica Sarajevskog kiseljaka, te u ime sindikata Almir Čehić, sindikalni povjerenik Sindikalne organizacije Sarajevski kiseljak i Mehmed Avdagić, predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini Bosne i Hercegovine.<br /></span><br /><br /><span>Regres, dar za djecu, solidarna pomoć, prigodna nagrada, naknada za vjerske blagdane i plaćeni dopust - prava su koja su zadržana novim kolektivnim ugovorom te s obzirom na trenutnu situaciju na trži&scaron;tu rada uslijed okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19, predstavljaju značajnu razinu sigurnosti i za&scaron;tite radnika.<br /></span><br /><br /><span>''Ovo je jedan od najkvalitetnijih kolektivnih ugovora u industriji vode i pića u Bosni i Hercegovini s obzirom na obim i broj prava radnika koja regulira i jamči. Sarajevski kiseljak jedna je od rijetkih kompanija u kojima je uspostavljen socijalni dijalog te može biti primjer drugim kompanijama u zemlji. Siguran sam da će se pozitivan dijalog između socijalnih partnera nastaviti'', rekao je Mehmed Avdagić, predsjednik PPDIVUT-a.<br /></span><br /><br /><span>Almir Čehić, sindikalni povjerenik Sindikalne organizacije Sarajevski kiseljak, dodao je da je pregovarački proces bio vrlo kvalitetan.<br /></span><br /><br /><span>''Kolektivnog ugovora u kompaniji nije bilo čak pet godina, stoga mi je drago da je proces uspje&scaron;no zavr&scaron;en te da je novi Kolektivni ugovor povoljan za radnike", kazao je.<br /></span><br /><br /><span>Velinka Lujinović, direktorica Sarajevskog kiseljaka, istaknula je da je ovime nastavljena dugogodi&scaron;nja tradicija socijalnog dijaloga.<br /></span><br /><br /><span>"Veseli &scaron;to smo s PPDIVUT-om uspje&scaron;no zaključili pregovore i vratili se tradiciji suradnje sa socijalnim partnerom u regulaciji radnih odnosa u kojima se, potpisivanjem kolektivnog ugovora, jamči stabilnost. Nastavit ćemo i dalje raditi na razvoju dobrih odnosa Uprave sa sindikatima i predstavnicima zaposlenika", izjavila je.<br /></span><br /><br /><span>Budući da Sarajevski kiseljak, zajedno s Jamnicom, Mg Mivelom te tvrtkama Fonyodi i Jamnica Maribor čini diviziju grupe pića Fortenova grupe koja je najveći regionalni proizvođač voda i pića s oko 1500 zaposlenih u pet zemalja, potpisivanju novog kolektivnog ugovora prisustvovao je i Dario &Scaron;alić, izvr&scaron;ni direktor Grupe pića i predsjednik Uprave Jamnice plus, koji je tom prigodom izjavio da je Sarajevski kiseljak važan dio ekonomije u cijeloj BiH.<br /></span><br /><br /><span>"Kao odgovorna kompanija, Sarajevski kiseljak stalno ulaže u &scaron;irenje proizvodnih kapaciteta, razvoj novih proizvoda i jačanje položaja na lokalnom i izvoznim trži&scaron;tima te vodi brigu o svojim zaposlenicima, &scaron;to potvrđuje i ovaj novi kolektivni ugovor'', izjavio je.<br /></span><br /><br /><span>Kako bi stabilnim poslovanjem osigurao primjenu prava iz Kolektivnog ugovora, Sarajevski kiseljak stalno traži načine da na trži&scaron;tu bude &scaron;to konkurentniji i efikasniji. To, između ostalog, podrazumijeva reorganizaciju i pronalazak partnera za one djelatnosti koje nisu dio temeljnog poslovanja. Ovim procesom obuhvaćene su 22 osobe. Pri tome se vodila briga da se radnicima osigura mogućnost zaposlenja kod novog poslodavca ili ponudi rad na nekoj drugoj poziciji u Sarajevskom kiseljaku, ukoliko za to postoji potreba. Kad to nije moguće, radnicima se isplaćuje otpremnina.<br /></span><br /><br /><span>Uz brigu za zaposlenike i ulaganja u razvoj, Sarajevski kiseljak kontinuirano radi i na povećanju proizvodnih kapaciteta. Prije godinu dana u Kre&scaron;evu je otvorena nova moderna tvornica, kao prva velika proizvodna investicija Fortenova grupe u koju je uloženo oko 20 milijuna konvertibilnih maraka i iz koje je na trži&scaron;te plasiran novi proizvod &ndash; prirodna mineralna voda Sara, a nove su investicije u proizvodnji planirane i u idućem razdoblju.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-10-sarajevski-kiseljak.jpgLumen Grude sve više koristi reciklažne materijale, u planu veći izvoz u regiju i EUhttp://grude.com/clanak/?i=249283249283Grude.com - klik u svijetWed, 10 Feb 2021 13:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-10-lumen_grude_3_090221_tw630.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kroz svoj životni vijek tvrtka je rasla zajedno sa potrebama kupaca.<p>&nbsp;</p> <p>Jedan od vodećih regionalnih proizvođača svijeća, tvrtka Lumen iz Gruda, u posljednjem periodu je, osim proizvodnje standardnih svijeća i nadgrobnih lampiona, fokus usmjerila i na proizvodnju elektronskih svijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako obja&scaron;njava za <strong>eKapiju</strong> voditelj prodaje Lumena Božidar Juričić, elektronske svijeće proizvedene u njihovim pogonima su sigurne za upotrebu u zatvorenom i na otvorenom prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bez dima, bez opasnosti od požara, bez plamena, bez voska, otporne na vremenske utjecaje, pogodne s ekolo&scaron;kog aspekta, gdje se svi dijelovi mogu odvojiti i reciklirati. Ovaj asortiman svijeća nije za jednokratnu upotrebu, tako da ih možete koristiti uvijek iznova mijenjajući baterije koje su uključene u svaki proizvod - ističe Juričić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da kvaliteta njihovih proizvoda jamče visokoobrazovani zaposlenici i moderne proizvodne linije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Usredotočeni smo na &scaron;irenje i ažuriranje na&scaron;e ponude, &scaron;to rezultira na&scaron;im proizvodima u mnogim zemljama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da se kroz tri desetljeća postojanja tvrtka neprestano razvija i usavr&scaron;ava u svim područjima svoje djelatnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Fokus je na izvoz proizvoda na trži&scaron;ta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Njemačke, Italije, Mađarske i Poljske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Juričić ističe da ih pouzdanost i inovativnost čine snažnim i pouzdanim poslovnim partnerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Lumen se trudi biti u blizini svojih zaposlenika, kupaca i potro&scaron;ača. Pridajemo važnost prijateljskim i dugoročnim vezama stvarajući proizvode koji zadovoljavaju potrebe ljudi. Nudimo promi&scaron;ljena rje&scaron;enja na području privatnih robnih marki, te pokazujemo obzir prema prirodnom okoli&scaron;u i dru&scaron;tvu praveći proizvode za vi&scaron;ekratnu upotrebu. Sve vi&scaron;e se koriste materijali koji su pogodni za reciklažu i koji manje &scaron;tete okoli&scaron;u, poput PET-a i papira.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tri podružnice i kompanija u Hrvatskoj</strong></p> <p>Lumen je osnovan 1986. godine i posjeduje proizvodni pogoni smje&scaron;ten u Drinovcima, u Grudama, zatim tri podružnice u Sarajevu, Banjaluci i Međugorju, te tvrtku u Hrvatskoj - Lumen trgovina, s lokacijom u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kroz svoj životni vijek tvrtka je rasla zajedno sa potrebama kupaca, te trenutno upo&scaron;ljava oko 70 radnika u proizvodnim, skladi&scaron;nim i prodajnim prostorima kapaciteta cca. 10.000 m2 - kaže nam Juričić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim posla sa svijećama i lampionima, Lumen se bavi i proizvodnjom pozivnica za vjenčanje, programa za zabave i darove, cvjećarskog asortimana, kao i distribucijom umjetnog cvijeća</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-10-lumen_grude_3_090221_tw630.jpgPETAR ĆORLUKA: Violeta je rasla u 2020., ove godine pokrećemo Lastu i to nam je izazovhttp://grude.com/clanak/?i=249223249223Grude.com - klik u svijetSat, 06 Feb 2021 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-06-petar-corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Ćorluka je prvi čovjek Violete, bh. gospodarskog giganta iz Gruda, ali i vlasnik brojnih uspješnih poslova u drugim ekonomskim granama. Za Klix je govorio o godini iza nas, ali i velikim planovima koje ima u narednom periodu.<div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"><strong>Kakva je za Violetu bila pro&scaron;la godina, posebno u kontekstu pandemije koja je obilježila sve?<br /> </strong><br /> Koronavirus je, kao i u cijelom svijetu, i kod nas prouzrokovao neke prilagodbe u organizaciji procesa. Prvenstveno se to odnosi na prilagodbu u pona&scaron;anju, tj. pridržavanju preporuka koje je izdao nacionalni stožer. Bilo je manjih izazova u vezi s logistikom, ali sve smo prevladali i proizvodnja se odvija po planu. <br /> <br /> &Scaron;to se tiče na&scaron;eg poslovanja na razini Violeta grupacije, ostvaren je blagi rast prihoda u 2020. godini u usporedbi s 2019. Na razini BiH radi se o gotovo identičnim prihodima kao u 2019. godini, ali smo rasli na izvoznim trži&scaron;tima, &scaron;to nas jako veseli. U svakom slučaju zadovoljni smo na&scaron;im rezultatima u 2020. i za nas je to uspjeh s obzirom na situaciju u svijetu s kojom smo svi suočeni.<br /> <br /> <br /> <br /> <strong>Iz va&scaron;e perspektive, kakav je bio odgovor bh. vlasti, te &scaron;ta smo, prema va&scaron;em mi&scaron;ljenju, svi zajedno mogli naučiti o jednoj globalnoj prijetnji i zajedničkom odgovoru svih?<br /> </strong><br /> Pandemija je jo&scaron; jednom potvrdila da su fleksibilnost i brza prilagodba vrlo bitni u svim kriznim situacijama. Suočili smo se sa svim izazovima koje nam je donijela ova pandemija te se na&scaron;e poslovanje nastavilo prema planu.<br /> <br /> Smatramo da treba poduzeti sve mjere i razviti strategiju kako bi se posljedice ove krize &scaron;to brže počele ublažavati. Očuvanje i otvaranje radnih mjesta treba biti prioritet, nakon &scaron;to se osigura dobra epidemiolo&scaron;ka situacija. Važno je i iskori&scaron;tavanje svih mogućih sredstava iz dostupnih europskih fondova, kako bi se posrnulo gospodarstvo oporavilo od krize uzrokovane pandemijom.<br /> <br /> <div class="gallerywrapper vsl"> <div class="gallerycontainer samoslika utekstu"> <div class="novagalerija"> <div class="galreldiv">&nbsp;</div> </div> </div> </div> <br /> <strong>&Scaron;to pripremate za naredni period, kako u va&scaron;em core businessu, tako u djelatnostima koje idu uz samu Violetu?<br /> </strong><br /> Violeta svake godine ulaže značajna sredstva u visoke tehnologije i nove proizvode. Trudimo se biti i ostati inovativni u proizvodnji na&scaron;ih proizvoda i onome &scaron;to pružamo trži&scaron;tu. <br /> <br /> Ova godina će biti posebno zanimljiva za nas, jer pokrećemo tvornicu keksa i vafla - Lasta u Čapljini. Prehrambena industrija je ne&scaron;to potpuno novo za cijeli na&scaron; tim, koji se bavi svim, od pomnog istraživanja trži&scaron;ta do planiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda na trži&scaron;te. <br /> <br /> Svi radovi moraju zadovoljiti visoke standarde prehrambene industrije, kako bi svim faktorima mogli konkurirati na trži&scaron;tu i pružiti jedinstven i kvalitetan proizvod. Ulaganje u proizvodne pogone, modernu tehnologiju i dosljedna edukacija zaposlenika kreirat će premium program slastica. Od velikog je značaja da svi nivoi budu ispunjeni, od same organizacije, proizvodnje, tehnologije do kontrole kvaliteta kako bi se započeta realizacija odvila u skladu s postavljenim ciljevima. <br /> <br /> <div class="gallerywrapper vsl"> <div class="gallerycontainer samoslika utekstu"> <div class="novagalerija"> <div class="galreldiv">&nbsp;</div> </div> </div> </div> <br /> <strong>Kakve su perspektive pred bh. ekonomijom, kako iskoristiti iskustva uspje&scaron;nih gospodarstvenika i napraviti globalni preokret?<br /> </strong><br /> BiH svakako ima prostora za rast i napredak, u svemu tome treba puno rada i ulaganja u svim sferama gospodarstva. Pojedine uspje&scaron;ne kompanije ne mogu samostalno utjecati na globalni preokret, no uspostavom dobre strategije razvoja privrede i gospodarstva na nivou države možemo se nadati perspektivnijoj budućnosti. Potrebno je privući strani kapital i potaknuti investitore na ulaganje u potencijale i resurse koje BiH ima.<br /><br /></div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"><a href="https://www.klix.ba/biznis/privreda/corluka-violeta-je-rasla-i-u-2020-godini-ocekujem-brzo-pokretanje-capljinske-laste/210204147" target="_blank"><em><strong>Klix.ba</strong></em></a></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-06-petar-corluka.jpgOvako je govorio tvorac Nutelle: Uspjeh dugujemo Gospi, bez nje ne možemo puno učinitihttp://grude.com/clanak/?i=249221249221Grude.com - klik u svijetSat, 06 Feb 2021 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-06-michele-ferrero1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Uspjeh Ferrera dugujemo Gospi Lurdskoj, bez nje ne možemo puno učiniti“ - priznao je svojedobno tvorac poznate Nutelle<p>&nbsp;</p> <p>Jedan od najbogatijih talijana koji je preminuo u 89-godini života, Michele Ferrero, vodio je tvrtku koju su njegovi roditelji započeli jo&scaron; 1940-ih. Od svoga oca naslijedio je recept za kremu od lje&scaron;njaka i čokolade, popularnu i svima poznatu Nutellu nakon koje su uslijedili novi, i danas nezaobilazni slatki&scaron;i kao &scaron;to su Ferrero Rocher, Kinder Suprise, Mon Cheri, Pocket Coffee i Tic Tac.<br /><br /> <br /> Iako svi znaju njegove proizvode, rijetko tko je znao stvari iz njegova života. Nije se isticao i rijetko se pojavljivao u javnosti, bio je praktični vjernik - katolik, koji je gajio osobitu pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, a često je hodočastio u Lourdes.<br /><br /> <br /> Povodom 50. godi&scaron;njice od osnutka tvrtke, istaknuo je pred svim medijima: &bdquo;<em>Uspjeh Ferrera dugujemo Gospi Lurdskoj, bez nje ne možemo puno učiniti</em>&ldquo;. I doista, kip Djevice Marije morao je biti postavljen u svakoj njegovoj tvornici i u uredima.<br /><br /></p> <p>Michele Ferrero bio je najbogatija osoba u Italiji s neto vrijedno&scaron;ću od 23,4 milijarde dolara, prema magazinu Forbes. Bio je čovjek sa snažnom vjerom koji je proveo svoj život daleko od javnosti i tabloida. Svake je godine hodočastio u Lourdes te je sa sobom vodio svog najboljeg menadžera. Organizirao je i posjet francuskom sveti&scaron;tu za sve svoje zaposlenike.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Prema The Guardian UK, koji je 2011. o njemu objavio priču, tvrtkine Rocher praline inspirirane su kr&scaron;evitom spiljom Massabielle&nbsp; u kojoj se Blažena Djevica Marija ukazala Bernardici koja se nalazi kod sveti&scaron;ta u Lourdesu te su zato dobile naziv Rocher de Massabielle.<br /><br /> <br /> Svoje je carstvo izgradio tako &scaron;to je cijenio ono najbolje od Italije s kvalitetnim i inovativnim proizvodima. No, njegov najveći talent bio je njegov odnos sa zaposlenicima s kojima je pozorno radio prilikom njihova usavr&scaron;avanja. &bdquo;<em>Moja jedina želja</em>&ldquo;, rekao je jednom, &bdquo;<em>je da tvrtka bude jaka te da zaposlenicima jamči sigurno radno mjesto</em>.&ldquo;<br /><br /> <br /> Pod njegovim su vodstvom njegovi proizvodi bili dostupni u 53 zemlje. Imao je vi&scaron;e od 34 tisuće zaposlenika, 20 proizvodna postrojenja te devet poljoprivrednih poduzeća.<br /><br /> <br /> Nije Ferrero mnogo govorio, ali su o njemu govorili drugi. Malu tvornicu čokolade iz Pijemonta pretvorio je u globalnog diva, vodio je tvrtku žljeznom &scaron;akom, no lokalno ga je stanovni&scaron;tvo voljelo jer je davao zajednici, a zaposlenici su imali izvrsne uvjete rada, prenosi Medjugorje-info.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-06-michele-ferrero1.jpgFOTO: NAJVEĆI PROJEKT HERCEGOVINE! VLASNIK TRAŽIO DA ŠTO DULJE OSTANE TAJNAhttp://grude.com/clanak/?i=249189249189Grude.com - klik u svijetThu, 04 Feb 2021 13:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Megalomanski milijunski projekt radi se već tri godine na lokalitetima Trn i Visoka Glavica u Širokom Brijegu.<h5>&nbsp;</h5> <p>Tajnovito gradili&scaron;te prostire se na <strong>cca 10 hektara</strong>, a okružuju ga visoki zidovi u koje su utro&scaron;eni <strong>milijuni maraka</strong> betona i željeza.<br /><br /></p> <p>Javna je tajna da je investitor &Scaron;irokobriježanin <strong>Jozo Musa</strong> &ndash; jedan od najbogatijih ljudi u Hercegovini i suvlasnik tvrtke Ataco čiji udio drži i <strong>Emil Tedeschi</strong> &ndash; vlasnik Antlantic Grupe.<br /><br /></p> <div class="code-block code-block-1" style="margin: 8px auto; text-align: center; display: block; clear: both;">&nbsp;</div> <p><em>Gospodin Jozo Musa je umirovljenik te već <strong>godinama ne dolazi u firmu.</strong> Poku&scaron;ajte ga dobiti na privatni broj</em>, izjavili su za portal <strong>Jabuka.tv</strong> iz tvrtke<strong> Ataco</strong>. Musu smo poku&scaron;ali dobiti na tri broja koja su nam bila dostupna, ali nije nam se javljao.<br /><br /></p> <p>Godinama se nagađalo &scaron;to se graditi na toj lokaciji pa se tako spominjalo <strong>etno selo</strong>, <strong>vodeni zabavni park</strong>, punionica pića, <strong>proizvodni pogoni</strong>, velika skladi&scaron;ta za vi&scaron;e tvrtki pa čak se spominjao i <strong>zatvor</strong>.<br /><br /></p> <p>Na gradili&scaron;tu <strong>nije istaknuta nikakva informativna tabla</strong> o osnovnim informacijama poput investitora, projekta i dužine trajanja radova. Gradske, županijske i federalne inspekcije imat će pune ruke posla s obzirom da su jedan od najvećih problema <strong>visoki zidovi</strong> koji su napravljeni uz samu obalu rijeke Ugrovače, a koji su <strong>naru&scaron;ili i nagrdili prethodni izgled brda</strong> te obližnjim obiteljskim kućama zaklanjaju danje svjetlo i naru&scaron;avaju kvalitetu života.<br /><br /></p> <p>Iz Grada &Scaron;irokoga Brijega <strong>nitko ne želi reći službeno tko je investitor</strong>, a ovaj megamilijunski projekt bio je tema 2. sjednice Gradskog vijeća &Scaron;irokoga Brijega održane u četvrtak.<br /><br /></p> <p>Na pitanje vijećnika <strong>Dalibora Ravića</strong> (HRS) da vladajući objasne &scaron;to se gradi na Trnu, gradonačelnik &Scaron;irokoga Brijega Miro Kraljević je priznao da se sastao s investitorom, no <strong>nije htio otkriti o kome se radi</strong>.<br /><br /></p> <p><em>Javna je tajna, <strong>nije nitko ćorav,</strong> ta vidi svatko da se radi i to na veliko. Maksimalno smo strpljivi bili i nadali se da će se nekakav projekt objelodaniti. Imao sam priliku <strong>razgovarati s dotičnim gospodinom</strong> i ne mogu nikako izvući iz njega o čemu se radi. Ljudi i dužnosnici me stalno pitaju &lsquo;&Scaron;to se ono gore gradi?&rsquo;. Iskreno, mogu reći da smo mi u početku znali kuda će to ići, <strong>možda bi zauzeli neki stav</strong>. Mi sad samo možemo komplicirati stvar, nadam se i dalje da će se dogoditi ne&scaron;to, odnosno neki <strong>projekt za dobrobit svih nas</strong>. Poku&scaron;avao sam s vi&scaron;e strana saznati o čemu se radi</em>, izjavio je na gradonačelnik Kraljević.<br /><br /></p> <p>Kako neslužbeno doznaje portal <strong>Jabuka.tv</strong>, Jozo Musa je prilikom traženja lokacijskih dozvola u Gradskoj upravi zamolio da njegov projekt ostane tajna do kad god je to moguće te je navodno izjavio da je <strong>riječ o projektu po kojem će ga &Scaron;iroki Brijeg pamtiti</strong>.<br /><br /></p> <p><strong>Borislav Zovko</strong> iz Službe za prostorno uređenje i za&scaron;titu okoli&scaron;a otkrio je na sjednici Gradskog vijeća da se radi o <strong>objektima gospodarske namjene</strong>.<br /><br /></p> <p><em>Taj prostor, gdje se radi određeni zahvat, nalazi se u sklopu <strong>prostornog plana</strong> Grada &Scaron;irokoga Brijega i <strong>urbanističkog plana</strong> koji su kompatibilni.&nbsp;Na tom lokalitetu je predviđena <strong>industrijska zona</strong>, jedan dio gospodarske namjene, u ovoj fazi je za određenu poziciju<strong> ishođena lokacijska dozvola</strong> glede parcelizacije zemlji&scaron;ta i pripreme za gradnju. Po planu parcelacije, ishođena je dozvola da se na tom mjestu <strong>formira vi&scaron;e građevinskih parcela</strong>. Na tim parcelama će se moći graditi isključivo ono &scaron;to je predviđeno po razvojnim prostorno-planskim aktima. Bitno je kad dođe do ishođenja <strong>građevinske dozvole</strong> će se točno definirati &scaron;to se na toj određenoj lokaciji može graditi</em>, objasnio je Zovko.<br /><br /></p> <p>Da pojednostavimo, ako investitor želi dobiti građevinsku dozvolu, <strong>morat će nadležnoj službi priložiti projekt</strong>. Tako da će se kad-tad saznati &scaron;to će gradi na tajnovitom gradili&scaron;tu.<br /><br /></p> <h4>Gospodarsko &ndash; proizvodna namjena:</h4> <ul> <li>industrijske djelatnosti proizvodnje i prerade</li> <li>obrtničke i zanatske djelatnosti proizvodnje i prerade</li> <li>građevinske djelatnosti uz moguću preradu i obradu mineralnih sirovina</li> <li>servisne radionice</li> <li>skladi&scaron;ta u sklopu pojedine proizvodne namjene</li> <li>izložbeni saloni, poslovne, upravne i uredske građevine vezane uz proizvodne djelatnosti</li> <li>istraživački i edukativni centri te drugi sadržaji koji upotpunjavaju osnovnu djelatnost na<br /> građevnoj čestici</li> <li>proizvodnja električne energije</li> <li>ugostiteljsko-turističke građevine kao prateći sadržaji gospodarske zone<br /><br /></li> </ul> <h4>Gospodarsko &ndash; poslovna namjena:</h4> <ul> <li>poslovne, upravne i uredske građevine</li> <li>građevine trgovine: trgovački centri, veće trgovine, trgovine za maloprodaju, distributivni<br /> centri, izložbeno-prodajni saloni</li> <li>servisi</li> <li>skladi&scaron;ta</li> <li>obrtničke i zanatske proizvodne i servisne građevine</li> <li>komunalno-servisni sadržaji</li> <li>istraživački i edukativni centri, poduzetnički inkubatori i dr. kao zasebne djelatnosti ili uz<br /> druge namjene<br /><br /></li> </ul> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-04-21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-04-21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-04-21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-04-21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-04-21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-04-21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><strong>(www.jabuka.tv)</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-04-trn-gradiliste-jozo-musa-3.jpgTko je Zvonko Zubak? Počeo kao zidar, a sad je vlasnik simbola Srednje Bosnehttp://grude.com/clanak/?i=249178249178Grude.com - klik u svijetWed, 03 Feb 2021 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-03-zvonko-zubak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon vijesti da je posrnula tvornica eksploziva u Vitezu u središnjoj Bosni, Vitezit, prodana u ponedjeljak kompaniji Winsley defence group u vlasništvu hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka, nameće se pitanje što revitalizacija ovog nekoć gigantskog poduzeća znači za Vitez i središnju Bosnu, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Treća sreća<br /><br /></strong></p> <p>Nakon tri neuspjele prodaje, prvi dan mjeseca veljače 2021. godine može biti označen kao prekretnica razvoja sredi&scaron;nje Bosne, smatraju lokalni mediji, ali i brojni stanovnici Viteza. Za najvažniji dio Poslovnog sustava Vitezit, koji je u stečaju, Zubakova kompanija platila je ne&scaron;to vi&scaron;e od 5,5 milijuna eura. Novi vlasnik Zvonko Zubak najavio je da će u roku od 18 mjeseci ponovno pokrenuti proizvodnju, zaposliti gotovo 500 djelatnika i uložiti 65 milijuna eura u poduzeće koje bi trebalo proizvoditi četiri tisuće tona baruta godi&scaron;nje. Novi vlasnici najavili su kako će prosječna plaća u toj tvrtki nakon pokretanja proizvodnje biti značajno iznad prosjeka u Federaciji BiH.<br /><br /></p> <p>Ako se ostvare ova predviđanja i obećanja, to bi značilo da će za godinu i pol dana Vitez i cijela njegova okolica konačno prodisati punim plućima. Jer Vitezit ima značajne potencijale koje samo treba pametno realizirati. A kupac Winsley defense group tvrtka je specijalizirana za održavanje, rekonstrukciju i razvoj vojne opreme.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, Vitezit je bio najveći proizvodni kompleks te vrste u Europi. U pogonima ovoga poduzeća proizvodili su se namjenski proizvodi, raketni baruti, flegmatizatori, antifriz, zatim gospodarski eksplozivi i &scaron;tapin, a formirala se i treća proizvodna jedinica (Sintevit) čiji su proizvodni programi bili PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl. U toj tvornici proizveden je jedan od najpoznatijih eksploziva u ovom dijelu Europe. Nazvan je po nazivu grada, &ldquo;Vitezit&rdquo;. To je pak bio običan eksploziv kao i svi drugi, ali mu se dodalo željezova (III) oksida, 20 posto, i tako je postajao crvene boje i bio prodorne snage.<br /><br /></p> <p>Prije raspada Jugoslavije tvornica se zvala Slobodan Princip Seljo, skraćeno SPS, poznata po proizvodnji eksploziva &ldquo;Vitezita&rdquo;. Bio je to najveći proizvodni kompleks te vrste u Europi. U Domovinskom ratu u prostorijama tvornice nalazilo se zapovjedni&scaron;tvo 3. gardijske brigade Jastrebova prije nego je u Vitezu izgrađena nova vojarna. Cijeli je rat bila u rukama Hrvata.<br /><br /></p> <p><strong>Tko je Zubak?<br /><br /></strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Zvonko Zubak rođen je 8. ožujka 1958. u mjestu Bunar kod Plehana u Bosanskoj Posavini. Zavr&scaron;io je srednju ekonomsku &scaron;kolu. Prvog fiću zaradio je prodajući obrađeni kamen. Radio je i zidarske poslove. Nakon odsluženog vojnog roka u Peći, odlazi u Njemačku, u M&uuml;nchen, gdje pronalazi posao na gradili&scaron;tu. Ubrzo počinje raditi s gipsom, gdje je bila veća zarada. Želio je zarađivati vi&scaron;e pa je promijenio posao. Postao je trgovac automobilima. Prvi veći novac zaradio je prodajom automobila Arapima. - Njima je bilo važno da imaju klima-uređaj i da su po mogućnosti zelene boje, ja sam ih kupovao i njima preprodavao - poslije će reći o svom poslovnom početku.<br /><br /></p> <p>Nakon vjenčanja sa suprugom Ljerkom 1985., registrirao je autobusnu tvrtku za prijevoz radnika na privremenom radu u Bosansku Posavinu. U ratu je sudjelovao u naoružavanju Hrvatske. Povezao je hrvatske vlasti i inozemne dobavljače. U početku je vlastitim kapitalom jamčio za sigurnost transakcija. Preko te tvrtke s kojom je surađivao Hrvatska je kupila i prve MIG-ove.<br /><br /></p> <p>Osim &scaron;to se bavi trgovinom oružjem, Zubak posjeduje tvornicu Im-metal u Ozlju kod Karlovca koja proizvodi pi&scaron;tolje &ldquo;Hrvatski samokres&rdquo;. U &Scaron;vicarskoj ima dvije tvrtke koje su ekskluzivni distributeri nekih proizvoda Podravke i Kra&scaron;a. Spominjalo ga se i kao trgovca dragim kamenjem.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/tvornica-eksploziva-u-vitezu-ponovno-bi-mogla-postati-najveca-u-ovom-dijelu-europe-1466123" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-03-zvonko-zubak.jpegAluminij gradi solarnu elektranuhttp://grude.com/clanak/?i=249172249172Grude.com - klik u svijetWed, 03 Feb 2021 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-02-vrgorac_solar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Namjeravaju ulagati u elektrane na obnovljive izvore energije, čime će osigurati stabilnu i pristupačnu opskrbu električnom energijom..<p>&nbsp;</p> <p>M.T. Abraham Group i njihova članica, Aluminij Industrija d.o.o., potpisali su strate&scaron;ki ugovor s izraelskom tvrtkom Big SC Ltd, kojim će se osigurati financiranje i izgradnja elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, odnosno sunce i vjetar, u BiH koje će dijelom biti unutar Aluminij Industrije (solarne ploče). </p> <p>&nbsp;</p> <p>Big SC Ltd. je tvrtka čije su vrijednosti zalaganje za zajednicu, okoli&scaron; i održivost, te je u skladu s tim odlučila razviti i pro&scaron;iriti svoje aktivnosti u području obnovljivih izvora energije. Ova tvrtka u Izraelu ima solarne sustave instalirane na krovovima trgovačkih centara u svom vlasni&scaron;tvu kapaciteta od 11 megavata, priopćeno je iz Aluminij Industrije d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svrhu daljnjeg pro&scaron;irenja opsega projekta i suradnje, M.T. Abraham Grupa namjerava ulagati u elektrane na obnovljive izvore energije, čime će, navodi se, osigurati stabilnu i pristupačnu opskrbu električnom energijom koja će udovoljiti potrebama tvornice, istodobno ostajući vjerna Aluminijevoj predanosti promicanju održivosti i ekolo&scaron;ke svijesti i odgovornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Podaci o broju sunčanih dana na području Hercegovine ukazuju na značajne izvore sunčeve energije s izuzetno povoljnim sezonskim rasporedom, &scaron;to pruža priliku za njegovo učinkovito i dugoročno kori&scaron;tenje. S obzirom na prosječan broj sunčanih dana u Mostaru, vi&scaron;e od 280, i dostupnost velikih otvorenih povr&scaron;ina, čine solarnu energiju za proizvodnju električne i toplinske energije strategijom koju treba provoditi i ostvarivati&rdquo;, kazali su iz Aluminij Industrije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje solarne energije, po njihovim riječima, dovest će do u&scaron;tede energije, kao i smanjenja emisija iz energije koja se proizvodi upotrebom fosilnih goriva i oneči&scaron;ćenja okoli&scaron;a uzrokovanog njihovim izgaranjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnički tim iz Izraela doći će u Mostar već ovog mjeseca u posjet Aluminiju. Izgradnja elektrana koje će koristiti obnovljive izvore energije započet će tijekom ljeta 2021. godine, stoji u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-02-vrgorac_solar.jpgKriza? To ne postoji za Mercedes, Volkswagen i BMWhttp://grude.com/clanak/?i=249163249163Grude.com - klik u svijetWed, 03 Feb 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-23-015_glc_mercedes_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je raspoloženje u automobilskoj industriji sredinom prošle godine izgledalo prilično katastrofalno, nakon kraja 2020. godine rezultati njemačkih perjanica nisu toliko loši.<p>&nbsp;</p> <p>Naprotiv, Volkswagen i Daimler godinu su zavr&scaron;ili sa zavidnom dobiti, a pozitivni signali o cjelogodi&scaron;njem poslovanju stizali su i iz BMW-a.<br /><br /></p> <p>Istina je da je Volkswagen morao Toyoti prepustiti prvo mjesto na svijetu po broju prodanih vozila nakon nekoliko godina, ali pro&scaron;la je godina za njih pozitivno zavr&scaron;ila. Nakon negativnog prvog tromjesečja, posao im se brzo otvorio, s posebno visokim brojevima u posljednja tri mjeseca 2020. Procjenjuju da je njihova operativna dobit pro&scaron;le godine iznosila deset milijardi eura.<br /><br /></p> <p>Daimler, najpoznatiji po marki Mercedes-Benz, također nema lo&scaron;ih vijesti. Slično tome, zahvaljujući vrlo snažnom posljednjem tromjesečju, ostvarili su vrlo dobru ukupnu godi&scaron;nju operativnu dobit od 6,6 milijardi eura, &scaron;to je bilo znatno iznad očekivanja analitičara, a također za vi&scaron;e od 50 posto nego 2019. godine, kada su imali značajne tro&scaron;kove restrukturiranja. Tako dobre rezultate postigli su i unatoč činjenici da su lani prodali deset posto manje automobila, točnije 2,2 milijuna. I njima je bila gotovo blistava godina u Kini, a prodaja je čak i rasla, &scaron;to je neutraliziralo pogor&scaron;anje uvjeta kod kuće i u Sjevernoj Americi.<br /><br /></p> <p>Podaci o dobiti BMW-a jo&scaron; nisu objavljeni, ali pohvalili su se rastom slobodnog novčanog toka, koji je navodno iznosio tri milijarde eura. Očekuju da će dosegnuti nižu planiranu maržu, ali planiraju se vratiti na dugogodi&scaron;nju visoku maržu od oko osam posto ove godine. BMW Group je pro&scaron;le godine prodao 2,3 miliona vozila &scaron;irom svijeta, pad prodaje bio je gotovo povoljan u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nju opću situaciju (minus osam posto), a također su savr&scaron;eno poravnali te&scaron;ku situaciju u Europi i Americi rastom prodaje u Kini.<br /><br /></p> <p>Raspoloženje u njemačkoj automobilskoj industriji svakog mjeseca mjeri ekonomski institut Ifo sa sjedi&scaron;tem u M&uuml;nchenu. Njihov indeks raspoloženja u industriji blago se popravio na -7,5 u siječnju (-8,5 u prosincu), prenosi SEEbiz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-23-015_glc_mercedes_glavna.jpgOsamdeset Hrvata dobiva otkaz iz Sarajevskog kiseljaka!http://grude.com/clanak/?i=249155249155Grude.com - klik u svijetTue, 02 Feb 2021 13:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-02-kiseljak-mineralna.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mineralna voda je poznata još od srednjeg vijeka, a prve bušotine su napravljene još u Austrougarskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Mineralna voda "Kiseljak" je osnova nastanka modernog Kiseljaka jer su u blizini ljekovite vode nikli brojni hoteli i Banja, &scaron;to je osnova turističkog razvoja Kiseljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Punionica je pokrenuta u socijalističkoj Jugoslaviji i od tada je motor razvoja čitavog grada, prenosi <em><strong>Dnevnik.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzeće "Sarajevski kiseljak" se privatizira 2002. godine kada Ivica Todorić otkupljuje većinski paket dionica. Nasuprot njemu većina radnika je bila okupljena oko tada&scaron;njeg menadžmenta poduzeća koje je namjeravalo otkupiti većinski paket kako bi poduzeće ostalo u rukama Kiseljačana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privatizacija je zavr&scaron;ila tako &scaron;to su Kiseljačani okupljeni oko menadžmenta dobili jo&scaron; bolju financijsku ponudu od tada moćnog Ivice Todorića koji sje kupio čitavu firmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U narednim godinama u poduzeće je uložen značajan kapital u modernizaciju, kadrove i marketing.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U desetak narednih godina "Sarajevski kiseljak" je prerastao u jednu od najmodernijih i najuspje&scaron;nijih bosanskohercegovačkih poduzeća sa značajnim profitom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao takav je postao svojevrsna "zlatna koka" koncerna Agrokor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vremenom su ulaganja u poduzeće opala a sva dobit i&scaron;la je u Zagreb u upravu Agrokora gdje se novac ulagao u sve grandioznije Todorićeve investicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, Sarajevski kiseljak pogođen je događanjima u Agrokoru jer je Todorić kao zalog ruskom kreditu dao dionice upravo Sarajevskog kiseljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je zakonom "Lex Agrokor" preuzela upravljanjem nad Agrokorom, međutim, kako se dug Rusima nije vraćao (jer nisu bili prioritet) Rusi su na općinskom sudu Kiseljak preuzeli svoj udio nad dionicama Sarajevskog kiseljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska u međuvremenu na mjesto upravitelja Agrokorom imenuje Antu Ramljaka koji u Sarajevski kiseljak na mjesto savjetnika imenuje Zvonku Markovića. Sarajevki kiseljak u narednom periodu posluje dobro i bez opterećenja iz Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom periodu pokreće se i punionica vode "Sara" u Kre&scaron;evu kako ne bi izgubili koncesiju nad vodom u Kre&scaron;evu. Koncesiju je htio uzeti i Svjetlan Stanić, gospodarstvenik iz Kre&scaron;eva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, zbog korona virusa prihodi koncerna Agrokor - padaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno, Sarajevki kiseljak od svih poduzeća ima najmanji pad prihoda i ponovo je jedna od najuspje&scaron;nijih članica koncerna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je uprava u Zagrebu politički imenovana od vlade Hrvatske time je ona i politička.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi amortizirali otpu&scaron;tanja u Hrvatskoj i smanjili gubitke, Uprava je natjerala menadžment u Sarajevskom kiseljaku da poveća prihode i smanji gubitke. Zbog toga je menadžment primoran otpustiti 80 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Sarajevskog kiseljaka komentar nismo uspjeli dobiti niti nakon brojnih poku&scaron;aja, a otpu&scaron;teni radnici u javnost ne žele izlaziti. Nadaju se, ipak, pozitivnoj promjeni klime. U isto vrijeme, biv&scaron;i direktor Sarajevskog kiseljaka Davor Čičić preuzeo je ministarsko mjesto u Vladi Sarajevske županije, a trenutna situacija donekle obja&scaron;njava ovakav karijerni potez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OV Kiseljak, zatražilo je u petak od tvrtke Sarajevski kiseljak, u vlasni&scaron;tvu zagrebačke Jamnice, da preispita odluku o smanjenju broja zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Općinsko vijeće Kiseljak zadužuje načelnika općine Kiseljak i Općinske službe da u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva Županije Sredi&scaron;nja Bosna preispitaju odluke i ugovor o dodjeli koncesije poduzeću Sarajevski kiseljak&rdquo;, navodi se u zaključcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevskom kiseljaku nisu komentirali odluku o smanjenju broja djelatnika. U toj kompaniji radi vi&scaron;e od 300 ljudi, a polovina ih je iz općine Kiseljak.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-02-kiseljak-mineralna.pngKRENULO JE! BH. tvrtka uvela mogućnost plaćanja svih svojih proizvoda kriptovalutamahttp://grude.com/clanak/?i=249138249138Grude.com - klik u svijetMon, 01 Feb 2021 15:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-01-no-limit-sanski-most.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plaćanje u kriptovalutama na mala vrata ulazi i u Bosnu i Hercegovinu. Tako je kompanija "No Limit Tehnology" svojim kupcima omogućila da mogu kupovati bitcoinom kućanske aparate, TV aparate, laptope…<p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo jo&scaron; u začetku. Trebali smo s ovim projektom krenuti jo&scaron; prije pet godina, ali eto, nikad nije kasno. Inače, kupovina je kao i svaka druga koja se plaća karticom. Ako se opredijelite za plaćanje bitcoinom, aktivirat će se platni procesor kao međukorak na kome kupac preko svog Crypto Walleta, odnosno novčanika, koga ima instaliranog na smartfonu prebacuje sredstva na na&scaron; Crypto Wallet. Vrlo jednostavno i brzo. U su&scaron;tini, radi se o skeniranju QR coda koga kupac vidi na svom monitoru ili displeju.<br /><br /></p> <p>Iznos se skine s računa, a sigurnost podataka je apsolutna. Proizvode ga brojni ljudi pomoću računala u cijelom svijetu koristeći software koji rje&scaron;ava matematičke probleme. Koristi se tehnologija blok-lanac ili block chain koja nije zavisna od jednog centralnog autoriteta. S obzirom na nepromjenjivost podataka, uskoro bi trebala krenuti ili je već krenula njegova upotreba u Skandinaviji prilikom registracije zemlji&scaron;ta, zavođenju nekretnine u katastar&hellip; &ndash; kaže za Faktor Zebir Filović, direktor tvrtke "No Limit Tehnology".<br /><br /></p> <p>Filović ističe da je plaćanje kriptovalatuma u velikom obujmu neminovnost u budućnosti.<br /><br /></p> <p>- Jednostavno, plaćanje bitcoinom je pouzdanije, jer nema dotiskavanje novca. Naravno, velike svjetske ekonomije će se tome opirati, prije svega američka, jer će se te&scaron;ko odreći mogućnosti da krizne situacije rje&scaron;avaju dotiskavanjem novca u nedogled.<br /><br /></p> <p>Sa bitcoinom situacija je posve drugačija. U svijetu je trenutno u prometu 17 milijuna bitcoina od ukupno 21 koliko se može naći u optjecaju. Jedan bitcoin vrijedi vi&scaron;e od 34.000 američkih dolara. Procjene ekonomskih stručnjaka je da će do kraja 2021. godine jedan bitcoin dostići vrijednost od čak 100.000 dolara &ndash; ističe Filović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-01-no-limit-sanski-most.jpgKrešo Marić: Kako je poljsko pivo bezimenog ‘njemačkog brenda‘ preuzelo primat na tržištuhttp://grude.com/clanak/?i=249122249122Grude.com - klik u svijetSun, 31 Jan 2021 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-31-piva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani sve više pivo kupuju u trgovinama, a tamo ih čeka prilično drukčija paleta proizvoda. Na policama se tako nude i piva u limenkama, kupcima dosad uglavnom nepoznatih brendova, čija je cijena dvaput niža od dobro poznatih domaćih piva. <p>&nbsp;</p> <p>Na skladno dizajniranim limenkama njemački su nazivi koji sugeriraju da proizvod potječe iz te zemlje u kojoj je gotovo nemoguće nabasati na lo&scaron;e pivo. No, sitnijim slovima pisani podaci o porijeklu proizvoda otkrivaju da je njemačko samo ime, a pivo je uvezeno iz Poljske. Mnoga od tih piva koja se pod različitim imenima prodaju u trgovačkim lancima u Hrvatskoj proizvode se u pogonima jedne te iste poljske pivovare Van Pur. Gotovo svaki trgovački lanac ima svoju pivsku robnu marku &ldquo;made in Poland&rdquo;, njemačkog imena i povoljne cijene. Oni koji su ih ku&scaron;ali tvrde da se ni po okusu ne razlikuju.<br /><br /></p> <p>Iskusni pivski majstor Daruvarske pivovare <strong>Kre&scaron;o Marić </strong>voditelj je Grupacije malih nezavisnih pivovara koja djeluje unutar Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore. Prema njegovim riječima, pivo iz Poljske se kod nas prvenstveno prodaje u limenkama dok se pivo u bocama uvozi iz drugih zemalja Europske unije, ali ne može se znati iz kojih. Naime, prema EU propisima, dovoljno je navesti &ldquo;proizvedeno u EU&rdquo; pa je vrlo te&scaron;ko sa sigurno&scaron;ću znati odakle dolazi proizvod. A je li doista riječ o jednom te istom poljskom pivu istog proizvođača koje se prodaje pod raznim brendovima?<br /><br /></p> <p>&ldquo;Razumno je pretpostaviti da je uvijek u pitanju isto pivo jer bi u protivnom cijena proizvodnje bila veća, odnosno maloprodajna cijena ne bi bila toliko niska. &Scaron;to se tiče imena, prema mojem saznanju, istina je da su većinom njemačka ili vuku na njemačka, &scaron;to je povezano s percepcijom potro&scaron;ača o njemačkim pivima kao vrlo kvalitetnima. Sumnjam da bi poljsko ime privuklo na&scaron;e potro&scaron;ače. O kvaliteti je vrlo te&scaron;ko govoriti kada promatrate segment jeftinih proizvoda. Sigurno je da sva piva ispunjavaju zadane parametre kvalitete propisane Pravilnikom o pivu. Govorim li, međutim, o kvaliteti iz pozicije pivopije, radi se o proizvodima niže kvalitete, prije svega u odnosu na okus i miris piva jer se tako niska proizvodna cijena ne može postići sirovinama vi&scaron;eg aromatskog ranga kao &scaron;to su specijalni aromatski hmeljevi i sladovi. Ima jedan vic koji govori o razlici piva i kanua gdje se za ova piva može reći da razlike nema jer su oba vrlo blizu vode&rdquo;, kaže nam Marić. Doživljavaju li, po njegovu mi&scaron;ljenju, hrvatske pivovare poljska piva kao nelojalnu konkurenciju?<br /><br /></p> <p>&ldquo;Te&scaron;ko je to reći na taj način jer ovdje se radi prvenstveno o trgovačkim lancima koji prodaju ta piva, ali istovremeno prodaju i na&scaron;a piva. Situacija je ista u cijelom svijetu jer proizvođač nije u poziciji utjecati na odluku trgovačkog lanca &scaron;to će prodavati. Mi, recimo, imamo situaciju u Daruvaru da na&scaron;ih piva nema u tri od četiri trgovačka lanca, &scaron;to je apsurd jer ispada da je skuplje dovesti pivo s udaljenosti od 300 metara nego iz Poljske. Da je sustav postavljen drugačije, možda tih piva ne bi ni bilo na policama&rdquo;, napominje Marić. A mogu li hrvatske pivovare uopće proizvesti pivo po tako niskim cijenama kao poljske?<br /><br /></p> <p>&ldquo;Pivovara Daruvar je na početku pozicioniranja trgovačkih lanaca u Hrvatskoj poku&scaron;avala zadržati razinu vlastite proizvodnje proizvodnjom piva za robne marke, ali nas je to odvelo u stečaj jer prodajna cijena nije bila dovoljna da pokrije tro&scaron;kove proizvodnje. Da bi se proizvodilo pivo po toj cijeni, pivovara mora biti vrlo automatizirana i proizvoditi vi&scaron;e od 500.000 ili čak milijun hektolitara godi&scaron;nje isključivo takvog piva. Kako je cijelo hrvatsko trži&scaron;te oko 3,500.000 hektolitara godi&scaron;nje, jasno je da bi se takva proizvodnja morala u većoj mjeri izvoziti&rdquo;, govori Marić te dodaje kako tri najveće hrvatske pivovare mogu proizvesti pivo po toj cijeni.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Međutim, one nisu ugrožene poljskim pivima jer imaju dovoljno marketin&scaron;ke snage uvjeriti potro&scaron;ače da kupuju njihove proizvode. Mislim da jedna velika hrvatska pivovara i proizvodi ne&scaron;to robnih marki u PET-u. Pivo iz jedne ili maksimalno dvije pivovare u EU prodaje se na policama svih većih trgovačkih lanaca &scaron;irom siroma&scaron;nijih zemalja EU. Da nema potražnje, ne bi bilo ni prodaje takvih jeftinih piva. Takva su piva nastala kao rezultat konsolidacije lokalnih trži&scaron;ta na kojim dominira jedna ili dvije velike korporacijske pivovare koje ostvaruju 95 posto trži&scaron;nog udjela. U takvoj situaciji pivo je kao kategorija svedeno na neki generički proizvod koji se pije hladan i u kojem je važniji brend nego aroma, okus i miris. Potro&scaron;ači su, jednostavno, uvjeravani da je kod piva najvažniji brend dok sadržaj nije previ&scaron;e bitan, pa ako ne možete kupiti brend, kupujete sličan sadržaj po niskoj cijeni&rdquo;, obja&scaron;njava Marić.<br /><br /></p> <p>Prema HKG-ovim statistikama u prvih devet mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. porastao je uvoz piva u Hrvatsku, a smanjio se izvoz. Jasminka Dukić iz Sektora za poljoprivredu i turizam HGK obja&scaron;njava kako uvoz piva nije značajnije porastao, tek za oko dva posto. S obzirom na to da su nam najznačajnija izvozna trži&scaron;ta zemlje u okruženju &ndash; Slovenija i BiH &ndash; na pad su uvelike utjecale izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom, prije svega usporavanje trgovine zbog postroženih graničnih režima i smanjene potražnje.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine, u prvih deset mjeseci 2020. godine proizvodnja piva u Hrvatskoj manja je za oko 26 posto. Najveći pad zabilježen je u travnju, i to za vi&scaron;e od 50 posto, &scaron;to je posljedica proljetnog zatvaranja. &Scaron;to se ljetne proizvodnje tiče, ona je u skladu s 30-postotnim padom turizma. Pozitivno je da je u svibnju proizvodnja piva u Hrvatskoj dosegla gotovo istu razinu kao i pro&scaron;le godine, dakle odmah nakon otvaranja i optimističnih procjena turističke sezone&rdquo;, kaže Jasminka Dukić. Od ukupnog uvoza koji je u prvih deset mjeseci iznosio 842 tisuće hektolitara, vi&scaron;e od 83 posto dolazi iz zemalja EU, najvi&scaron;e iz Slovenije, Mađarske i Njemačke.<br /><br /></p> <p>Na pitanje je li uvoz piva iz Poljske u porastu ona tvrdi kako je, naprotiv, poljskog piva 2020. uvezeno 20 posto manje nego prethodne godine. U prvih devet mjeseci 2020. iz Poljske je uvezeno 24.354 hektolitara piva u vrijednosti milijun eura, za razliku od istog perioda 2019. kada je uvoz bio 30.295 hektolitara u vrijednosti 1,1 milijuna eura. U ukupnom uvozu, pivo koje se uvozi iz Poljske sudjeluje s tek 2,9 posto.<br /><br /></p> <p>Poljska megapivovara Van Pur, prema podacima s njezinih stranica, osnovana je 1989. godine, a tri godine kasnije u mjestu Rakszawa pokreće jednu od prvih punionica limenki u Poljskoj. Do 1993. proizvode pivo isključivo za druge brendove, a onda kreću i s vlastitima. Od 2000. do 2003. pivovara je u vlasni&scaron;tvu austrijske tvrtke Brau Union te se vratila u poljske ruke i do danas je neovisna od velikih stranih pivovara. U narednim godinama otvaraju nove pogone u različitim mjestima da bi danas u pet punionica imali kapacitet da proizvedu četiri milijuna hektolitra godi&scaron;nje &scaron;to je daleko vi&scaron;e nego &scaron;to se proizvede piva u cijeloj Hrvatskoj. U prvih deset mjeseci pro&scaron;le godine u Hrvatskoj je, za usporedbu, proizvedeno ne&scaron;to vi&scaron;e od dva milijuna hektolitara piva. Polovina Van Purove proizvodnje ide u izvoz u vi&scaron;e od 70 zemalja.<br /><br /></p> <p>Pivarska industrija u Hrvatskoj izravno zapo&scaron;ljava oko 24.000 ljudi, &scaron;to je 1,8 posto ukupnog broja zaposlenih, a njezin udio u BDP-u veći je od dva posto. Hrvatska po proizvodnji piva zauzima tek 22. mjesto u EU, ali smo zato po potro&scaron;nji na visokom osmom mjestu, i to zbog turizma. U Hrvatskoj uz sedam velikih posluje vi&scaron;e od 90 malih pivovara od kojih većina prodaje pivo izravno restoranima i kafićima, pa im zatvaranje ugostiteljskih objekata zbog epidemije nikako ne ide na ruku. Većina se u vrlo kratkom roku preorijentirala na online prodaju piva jer su i prije epidemije imali ograničen pristup policama trgovačkih lanaca.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Vjerujem da će većina pivovara preživjeti ovaj te&scaron;ki period jer su njihovi vlasnici u taj posao u&scaron;li isključivo zbog strasti za pivom koju nisu mogli utažiti na tada&scaron;njem trži&scaron;tu, pa su počeli kuhati svoje. Nažalost, to ne mogu reći i za broj zaposlenih u malim pivovarama jer je u takvoj proizvodnji cijena rada u proizvodnoj cijeni vrlo velika pa će smanjeni prihodi i pad količina neminovno utjecati na potreban broj radnika. Naime, otvaranjem malih nezavisnih pivovara od 2013. do 2019. kreirano je najmanje 400 novih radnih mjesta u proizvodnji. Male nezavisne pivovare su u proteklih sedam godina uspjele ostvariti trži&scaron;ni udio craft piva od tri posto i vjerujem da će potro&scaron;ači koji redovno konzumiraju to pivo podržati pivovare i omogućiti im da nastave sa svojom socijalno važnom proizvodnjom. Zbog toga smatram da će se proces otvaranja pivovara nastaviti unatoč te&scaron;koj trži&scaron;noj situaciji jer će nam socijalni kontakt nakon ovoga zatvaranja biti vrlo bitan, a craft pivo je definitivno dobar način socijalnog povezivanja proizvođača i potro&scaron;ača&rdquo;, nagla&scaron;ava Kre&scaron;o Marić.<br /><br /></p> <p>Vedran &Scaron;kugor suvlasnik je pivovare 022 iz &Scaron;ibenika koja od 2017. proizvodi nekoliko vrsta craft piva. Planirali su, kaže, u 2020. napraviti veliki iskorak, povećati promet za 50 posto u odnosu na 2019., zaposliti jo&scaron; dvoje uz sada&scaron;njih dvoje radnika. Preselili su se u novi prostor, povećali kapacitet, planirali urediti ku&scaron;aonicu&hellip; Umjesto rasta dogodio se pad proizvodnje, ali ne i tro&scaron;kova.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nadamo se da će uskoro proraditi ugostiteljski objekti i da je pred nam uspje&scaron;na turistička sezona te da ćemo u 2021. ostvariti planove koje smo imali za 2020. Jeftina uvozna piva nas ne zanima. To nije na&scaron;a ciljana publika. Na&scaron;i kupci su ljudi koji znaju cijeniti kvalitetu i koji su spremni platiti koju kunu vi&scaron;e da bi pili izvrsno pivo. U craft pivarstvu nema konkurencije, jer smo mi mali pivari međusobno, prije svega, prijatelji i kolege. Ne možemo konkurirati količinama, ali smo zato kvalitetom debelo ispred industrijskih piva. Nadam se da će se situacija na trži&scaron;tu uskoro normalizirati i da će potražnja na krilima turizma značajno porasti te da će se u narednim godinama u Hrvatskoj i dalje otvarati nove male pivovare i da će ponuda kvalitetnih piva biti sve bogatija&rdquo;, zaključuje &Scaron;kugor za <a href="https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/rat-na-policama-kako-je-poljsko-pivo-bezimenog-njemackog-brenda-preuzelo-primat-na-trzistu-15047039" target="_blank">Globus</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-31-piva.jpgBranša koja je doživjela težak udar: Na sirovine se čeka četiri puta dulje, poskupljenja za pola godine i do 60 %http://grude.com/clanak/?i=249112249112Grude.com - klik u svijetSun, 31 Jan 2021 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-31-nobil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rast industrije od 2,3 posto na kraju prošle godine za jedne budi optimizam i nadu da ćemo se ipak nekako izvući iz ove krize u koju je utonuo cijeli svijet, a za druge samo zatišje pred buru i pred najlošije ekonomsko razdoblje Bosne i Hercegovine još od rata.<p>&nbsp;</p> <p>Borba će biti duga i te&scaron;ka ili, kako je netko na početku pandemije rekao, ovo je maraton, a njega treba istrčati do kraja. Proteklih dana razgovarali smo s poduzetnikom i potpredsjednikom Udruge gospodarstvenika FBiH Salemom Ekme&scaron;čićem o enormnim poskupljenjima, i to ne u BiH nego u svijetu, a &scaron;to se itekako održava u BiH. Istaknuo je, između ostalog, i madrace za koje je spužva skuplja za čak 50 posto. Kakav se tu poremećaj dogodio, za Večernji list BiH objasnili su iz tvrtke Nobil iz Nove Bile.<br /><br /></p> <p><strong>Cijene će dodatno rasti<br /><br /></strong></p> <p>Iz ovog regionalno poznatog proizvođača madraca, čije proizvode zbog kvalitete uzimaju najrazvijenije europske zemlje, kažu nam na početku razgovora da je u njihovoj industriji do&scaron;lo do enormnih poskupljenja u posljednjih pola godine.<br /><br /></p> <p>- Proizvođači pjene morali su dizati cijenu zbog te&scaron;ke situacije s nabavom poliola kao njihove osnovne sirovine. Rezultat toga bila su poskupljenja od 45 posto i strah od nesta&scaron;ice jer je potražnja bila veća od moguće proizvodnje. No, kako mi radimo i sa žicom, cijene žice za opružne jezgre skočile su za 40 posto. Prvo dizanje cijena osjetilo se na netkanome materijalu koji je bitna sirovina za &scaron;tepanje platna za madrace i proizvodnju opruga. Naime, od istog materijala rade se za&scaron;titne maske za lice koje su masovno počeli svi proizvoditi za vrijeme pandemije, time je nastala i nesta&scaron;ica. Poskupljenje netkanog reteks-materijala je 55 posto u odnosu na siječanj pro&scaron;le godine - kažu za Vecernji.ba u Nobilu. I proizvodnju kreveta prati rast cijena. - U proizvodnji kreveta također se osjeti da dobavljači sirovina prate visok trend poskupljenja pogotovo metalski program, gdje se s transportom cijena za veljaču diže za 60 posto. Iverica (HDF, MDF) poskupjela je ovoga mjeseca za 10 posto i već imamo najave za dodatnim poskupljenjem. Dobili smo i informaciju da će poliuretani (spužva) nastaviti dodatno poskupljivati. U na&scaron;em dugogodi&scaron;njem iskustvu događale su se fluktuacije cijena sirovine prouzročene raznim čimbenicima, ali nikad nismo doživjeli ovako velika poskupljenja. Većinom se radilo o 3 - 5 posto do maksimalno 10 posto skokovima - ističu u Nobilu.<br /><br /></p> <p><strong>Izvozno trži&scaron;te<br /><br /></strong></p> <p>Napominjemo da surađuju s međunarodnim i uglednim tvrtkama kad je u pitanju nabava repromaterijala. - A na&scaron;i gotovi proizvodi 70% su za izvozno trži&scaron;te (Italija, Slovenija, Hrvatska, &Scaron;vicarska, Njemačka...). Neki od na&scaron;ih velikih kupaca dobro poznaju stanje na svjetskom trži&scaron;tu i razumiju te dopu&scaron;taju uvećanje cijene finalnog proizvoda, no imali smo manjeg kupca koji se odlučio tražiti drugog dobavljača koji je spreman stavljati lo&scaron;iju sirovinu kako bi kompenzirali rast cijena. Najveći problem su ugovori potpisani na vi&scaron;e godine, kao i poslovi sklopljeni preko natječaja za državne kolektive (bolnice, zatvori, studentski domovi...), gdje nakon potpisivanja ugovora nema razumijevanja za izvanredne situacije ovog tipa na koje mi kao proizvođač nismo mogli utjecati ni predvidjeti - kažu nam u Nobilu. Pitamo ih postoje li neke alternative kako bi se prebrodila ova kriza. - Alternativne opcije trenutačno ne postoje jer nam je prioritet zadržati kvalitetu, a većinu od navedenih sirovina nije ni moguće nabaviti u BiH. Već &scaron;est mjeseci svakodnevno se borimo kako bismo osigurali &scaron;to brže i &scaron;to kvalitetnije sirovine jer su i rokovi isporuka sirovina dulji, i to za četiri puta nego prije, ali i dosta nesigurni - kazali su nam u Nobilu, renomiranoj tvrtki koja se, kao i deseci tisuća drugih u BiH, bori s jednom od najtežih kriza u povijesti.&bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/na-sirovine-se-ceka-cetiri-puta-dulje-poskupljenja-za-pola-godine-i-do-60-1465165" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-31-nobil.jpgVilla Kuk kod Makarske doslovno uronjena u stijenuhttp://grude.com/clanak/?i=249082249082Grude.com - klik u svijetFri, 29 Jan 2021 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-29-9890577.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko god je u toku s vrhunskom arhitekturom u Hrvatskoj, a i dalje, sigurno je bar jednom na svome radaru imao arhitektonski studio Branke Juras. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka arhitetonskog fakulteta, Branka Juras se zapo&scaron;ljava u jednome od najpoznatijih arhitektonskih studija u Hrvatskoj - Randić&amp;Turato arhitekti, a nakon nekoliko godina odlučuje se na otvaranje vlastite prakse, prenosi <a title="Jutarnji list" href="https://www.jutarnji.hr/domidizajn/interijeri/znacajan-iskorak-u-hrvatskoj-arhitekturi-villa-kuk-kod-makarske-doslovno-uronjena-u-stijenu-15043695?fbclid=IwAR3eL07Om8_GvKDrGYD4UgKe-eyz9GnnYARJAE9QGGRvkLqpY8-QKlR4uh0" target="_blank">jutarnji.hr</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U proteklih nekoliko godina ured ahitektice Branke Juras istaknuo se kroz niz jako zanimljivih i kvalitetnih projekata te prikladno tome dobio priznanja kako struke tako i &scaron;ire javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo vam ovom prilikom odlučili prikazati jedan projekt pod nazivom Villa Kuk, gdje arhitektica Branka Juras zajedno s kolegicom Lorenom Posinković i ostalim timom radi jo&scaron; jedan poprilično fascinanatan i značajan iskorak u hrvatskoj arhitekturi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Villa Kuk je posebna zbog vi&scaron;e razloga, ali prvenstveno privlači pozornost zbog svoje neobične arhitektonske ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, građevina je uronjena u postojeću kamenu stijenu, a zapadna i istočna fasada su sačinjene od tog istog kamena, prenosi <em><strong>manager.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Promatrajući projekt mogu se vidjeti samo sjeverna i južna fasada koje čine prizor s kojim se rijetko susrećete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjeverna strana građevine se stapa u boji i materijalu s masivnom stijenom i tako postaju jedno, nenametljivo i samozatajno se na toj strani otvara jedni otvor koji vodi unutar kuće ostavljajući dojam da uranjate u stijenu ne znajući kakva vas avantura čeka iza toga, ali ju rado prihvaćate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Južno pročelje je prožeto staklenim stijenkama koliko god je to moguće i pruža neodoljiv pogled na morsku pučinu, a ujedno ga uvlači u kuću tako da ona postaje kompaktna s cijelom okolinoma, a ne samo s pripadajućom gromadom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, tu južnu fasadu moguće je uočiti samo ako plovite negdje u blizini vile, jer se kuća nalazi na 110 m nadmorske visine na strmom terenu i kopnom joj se može prići samo sa stražnje, sjeverne strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Untra&scaron;njost građevine zami&scaron;ljena je u minimalističkom stilu, varirajući u tonovima od sive do bijele boje, gdje velik naglasak stoji na nekoliko zidova koji su sačinjeni od stijene te malim vanjsko/unutarnjim zonama u kojima raste raznovrsno bilje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj projektni zadatak zapravo je rekonstrukcija i nadogradnja zgrada u Makarskoj, na području Velkog Brda poznatog kao Kuk pa otud i sam naziv projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompleks se sastoji od glavne zgrade (nekada&scaron;nji restoran), pomoćnih objekata (ostave) i ostataka prizemnih motelskih jedinica te bungalovskih objekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjevernoj strani parcela je omeđena glavnom cestom i s te se strane nalazi pristupni put do parcele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na preostalim stranama parcela je omeđena privatnim prcelama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni dio Ville Kuk nalazi se između dvije kamene gromade, a povr&scaron;ina tlocrta postojeće građevine iznosi približno 8,80 x 22,40 m.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Villa se sastoji od prizemlja i podruma, a krovna povr&scaron;ina kori&scaron;tena je kao terasa restorana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog transformacije restorana u luksuznu kuću za odmor u novom projektu dodana je jo&scaron; jedna nova etaža, pro&scaron;irujući tako zatrpani dio podruma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u novom projektu, zbog dubine ville dodan je i atrij za dodatni dotok svjetla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visina građevine ne prelazi visinu stijene, po&scaron;tujući tako svog vjernog susjeda do posljednjeg detalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-29-21-01-29-9890575.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-29-21-01-29-9890577.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-29-21-01-29-9890579.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-29-21-01-29-9890581.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-29-21-01-29-9890583.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-29-21-01-29-9890591.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-29-9890577.jpgVILIM PRIMORAC: Unatoč teškoj i izazovnoj godini, ostvarili smo pozitivan rezultathttp://grude.com/clanak/?i=249077249077Grude.com - klik u svijetFri, 29 Jan 2021 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-29-vilim-primorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava HT-a uspjela je, u iznimno izazovnim gospodarskim i drugim prilikama, stabilizirati poduzeće, što je, u konačnici, dovelo do pozitivnog rezultata poslovanja za 2020.<p><br />Predsjednik Uprave JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar Vilim Primorac u intervjuu za <em><strong>Večernji list BiH</strong></em> govori o rezultatima i izazovima pro&scaron;le poslovne godine, o poslovanju i odgovoru na krizu HT ERONET-a u vrijeme pandemije, redizajnu brenda, novim uslugama, nastavku suradnje s Arena sportom, projektu e-&Scaron;kole, aktivnostima oko 4G mreže i drugim temama te planovima za budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Složena situacija prouzročena COVID-19 pandemijom tijekom 2020. godine, uvelike je utjecala na uvjete poslovanja većine gospodarskih subjekata, ne samo u BiH i &scaron;iroj regiji, već i u cijelome svijetu, samim time &ndash; i na poslovanje JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar. Samo otvaranje poslovne 2020. godine za HT Mostar bilo je iznimno dobro, &scaron;to su potvrđivali poslovni rezultati za prvi kvartal 2020. Nažalost, na samoj polovici prvoga polugodi&scaron;ta, dolazi do krize prouzročene COVID-19 pandemijom; preko noći se mijenja način rada i djelovanja, dolazi do promjene ukupnog poslovnog okruženja, &scaron;to se posebice ogleda u promjeni navika korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući brojnim mjerama poput optimizacije tro&scaron;kova u mnogim segmentima, te ulaganjem velikih napora u održavanje najvi&scaron;e moguće razine prihoda u danim okolnostima, Uprava HT-a uspjela je, u iznimno izazovnim gospodarskim i drugim prilikama, stabilizirati poduzeće, &scaron;to je, u konačnici, dovelo do pozitivnog rezultata poslovanja za 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave Vilim Primorac ističe:</p> <p>"Pad prihoda kao posljedica potpuno promijenjene trži&scaron;ne situacije je, uslijed izostanka dolaska turista i stranih posjetitelja u BiH, kao i zabrane putovanja izvan BiH (u prvome redu &ndash; na&scaron;ih poslovnih korisnika) bio posebno jak i izražen u roaming segmentu te u prepaidu (zbog lockdowna i zabrane kretanja na području cijele države), dovodeći do 7 milijuna KM manjeg prihoda od plana. S druge strane, zahvaljujući vrlo proaktivnom pristupu, uspjeli smo i u toj situaciji povećati na&scaron;u pretplatničku bazu uvođenjem novih usluga i proizvoda, te smo, na taj način, uspjeli, barem djelomice, neutralizirati taj negativni učinak. Bitno je naglasiti da smo, primjerice, u ICT segmentu imali rast prihoda od 20% u odnosu na 2019. godinu. Drugi dio aktivnosti je bio usmjeren prema upravljanju svim tro&scaron;kovima kompanije, čime smo uspjeli ostvariti pozitivan poslovni rezultat na kraju godine. Stoga možemo reći da smo vrlo zadovoljni činjenicom da je kompanija uspjela prebroditi iznimno te&scaron;ku godinu uz pozitivan rezultat."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Samo po sebi nameće se nezaobilazno pitanje: kako procjenjujete ekonomske posljedice koje je prouzročila ova pandemija?</strong></p> <p>Kao &scaron;to je poznato, s obzirom na visoku otvorenost, razmjer i povezanost domaće ekonomije sa susjednim zemljama na jugoistoku Europe i s EU-om, &scaron;to se nedvojbeno vidi kroz brojčane odrednice ekonomskih odnosa, pandemija se reflektirala na izražen pad ekonomskih aktivnosti u zemlji i značajno smanjenje prihoda gotovo svih sektora domaće ekonomije, s posebnim naglaskom na usluge, pri čemu ni telekomunikacijski sektor, imajući u vidu uzročno-posljedičnu spregu s drugim dijelovima ekonomskog sustava, ne može biti iznimka. Sasvim je izvjesno da će 2020. godina biti zabilježena u povijesti kao ona s rapidnim padom ekonomskih aktivnosti, a unatoč stalnim promjenama ekonomskih procjena ključnih relevantnih institucija, u pogledu kvantifikacije dubine i &scaron;irine pada, može se iznijeti procjena kako će brojke u Euro području zabilježiti cjelogodi&scaron;nji realni pad BDP-a tek par postotnih bodova blaži od 10% u odnosu na prethodnu godinu. To je smanjenje ekonomskih aktivnosti i prihoda u Europskoj monetarnoj uniji bez presedana&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako gledate na ekonomska kretanja u zemlji?</strong></p> <p>Visokofrekventni ekonomski pokazatelji za BiH ukazuju kako je vidljiv značajan pad izvoza i uvoza roba, &scaron;to potkrepljuje tezu o snažnim inozemnim ograničenjima, s utjecajima i na zamjetno smanjenje industrijske proizvodnje, ali također s reperkusijama na domaći pad potražnje za uslugama i proizvodima, prouzročen djelovanjem pandemije i (protu)epidemiolo&scaron;kih mjera na smanjenje raspoloživog dohotka, sa značajnim padom maloprodaje te domaće osobne potro&scaron;nje. Istodobno, negativna kretanja dodatno su potaknuta ograničenjima koja utječu na smanjenu mobilnost kretanja ljudi među zemljama, ali i unutar zemlje. Stoga, posljedično izrazito duboki problemi u turističkom sektoru, izravno i neizravno, djeluju na prihode drugih sektora, pa tako i na telekomunikacijski sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na koji se način HT ERONET organizirao u ovakvim uvjetima? Jeste li uspje&scaron;no odgovorili na krizu?</strong></p> <p>HT ERONET je na samome početku ovoga izvanrednog stanja formirao Tim za koordinaciju krizne situacije, čiji su glavni zadaci bili &ndash; definiranje internih pravila pona&scaron;anja u vidu naputaka/preporuka obveznih za sve djelatnike, te, sukladno epidemiolo&scaron;koj situaciji i preporukama nadležnih institucija, redovito informiranje djelatnika, ali i korisnika i javnosti, o svim novinama. Poseban naglasak stavljen je na &ndash; stalnu i redovitu komunikaciju, kako prema zaposlenima, tako i prema korisnicima i javnosti. Sva komunikacija seli se online, interni procesi unutar kompanije se digitaliziraju, uvodi se rad od kuće, a Tim za koordinaciju krizne situacije redovito, putem e-mail obavijesti i intraneta, obavje&scaron;tava djelatnike o svim novinama, kao i preporukama/naputcima, vezanim uz pandemiju. Iako je interna poslovna komunikacija i ranije podrazumijevala digitalne kanale i telekonferencije pa trenutna situacija nije bila potpuna novina, činjenica je da su na&scaron;i djelatnici postali produktivniji i učinkovitiji u novome načinu rada, a s kolegama su bili povezani zahvaljujući digitalnom alatu Microsoft Teams, koji se u ovoj situaciji pokazao nezaobilaznim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Unatoč pandemiji, korisnicima su omogućene brojne pogodnosti, a niste stali ni s dru&scaron;tveno odgovornim projektima.</strong></p> <p>Tako je. Kako smo se svi zapravo na&scaron;li u situaciji brze prilagodbe digitalnim tehnologijama (povrh svega onoga &scaron;to smo do tog trenutka koristili i poznavali), brzo smo reagirali i ponudili digitalne verzije na&scaron;ih usluga. Neke na&scaron;e usluge koje ranije nisu bile zaživjele u velikom postotku, odjedanput su doživjele boom &ndash; poput e-računa ili vi&scaron;e varijanti digitalne nadopune !hej računa, prijenosnog 4G Interneta i slično. Čak &scaron;est mjeseci smo besplatno omogućili kori&scaron;tenje usluge Office 365 licencije E1, kako posao, rađen u velikoj mjeri od doma, ne bi patio. Do jučer praktički nepoznate usluge, poput već spomenute aplikacije Microsoft Teams npr., danas su na&scaron;a svakodnevica. Svih mjeseci pandemije, pa i za vrijeme proljetnog lockdowna, komunicirali smo s korisnicima, osiguravali neometano primanje sadržaja i rad na&scaron;ih usluga. Vjerujem da oni nisu niti osjetili zastoj, barem &scaron;to se na&scaron;eg rada tiče, &scaron;to nam je u konačnici i bio cilj. Kako bismo korisnicima maksimalno pojednostavili kori&scaron;tenje na&scaron;ih usluga, snimili smo i YouTube upute najče&scaron;ćih korisničkih upita. Zaista ih je lako pratiti, pauzirati, ponavljati, tako da si možete brzo pomoći. A ako ne ide, onda je na&scaron;a korisnička služba uvijek na raspolaganju na svim kanalima komuniciranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET je krajem 2019. doživio i neke vizualne promjene. Možete li ukratko objasniti &scaron;to je sve potrebno za takav posao i je li vas pandemija u tome zaustavila?</strong></p> <p>Svi koji su ikada radili na redizajnu brenda, znaju koliko posla takav pothvat iziskuje i koliko je detalja na koje treba paziti, na razini cijelog kolektiva. Taj proces, započet krajem 2019., nastavljen je 2020. godine. Pandemija jest možda usporila neke zadaće, ali ih, nasreću, nije zaustavila, tako da smo zadovoljni učinjenim. Na&scaron; krovni brend i vizualni identitet sada su osvježeni i korespondiraju s modernom tehnologijom i trendovima. Sredinom godine smo krenuli redizajnirati i na&scaron;u IPTV uslugu, HOME.TV. Promjene ćemo uvoditi postupno, a vjerujem kako će korisnici u idućim mjesecima primijetiti razliku &ndash; od većeg broja HD kanala, redizajniranih paketa s novim kanalima i pogodnostima, te naprednijeg i modernijeg sučelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najavili ste i neke nove usluge za poslovne korisnike&hellip;</strong></p> <p>Za 2021. godinu možemo najaviti uslugu koja će znatno olak&scaron;ati rad svim poslovnim korisnicima. Riječ je novoj usluzi najma IT opreme. Dakle, sve od laptopa, stolnih računala sa svim potrebnim komponentama i ostaloj popratnoj uredskoj IT opremi. Uz ugovor od 36 mjeseci, korisniku dostavljamo i instaliramo opremu u njegovim poslovnim prostorijama, uz uključeno održavanje uređaja s na&scaron;e strane, te licencirani Windows operativni sustav. Mislimo da će ova usluga biti jako popularna u budućnosti; korisniku znatno &scaron;tedi vrijeme i omogućava fokus na vlastiti posao, bez brige o tehničkom aspektu poslovanja i logistici opremanja poslovnih prostorija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET ovih je dana potpisao novi ugovor o nastavku suradnje s vodećim sportskim kanalom &ndash; Arena Sportom. Koji će sve sadržaji moći pratiti?</strong></p> <p>Uvijek oslu&scaron;kujemo potrebe i želje na&scaron;ih korisnika. Vjerujte da nam nikad nije u interesu reducirati sadržaj, nego ga pro&scaron;irivati i raditi na kvaliteti. Svaki put kada bi se u medijima pojavila kakva priča o zatamnjenju sadržaja ili gubitku nekog kanala, nije bilo do HT ERONET-a. Trži&scaron;na utakmica je nemilosrdna. Produljenjem suradnje s Arena Sportom, svakako smo obradovali na&scaron;e korisnike i možemo reći da smo trenutno vodeći na trži&scaron;tu u sportskom segmentu ponude. Na HOME.TV-u se mogu pratiti utakmice najjače ko&scaron;arka&scaron;ke lige na svijetu &ndash; NBA, regionalna nogometna natjecanja, kao i najelitnije nogometno natjecanje svijeta &ndash; UEFA Liga prvaka, zatim Liga Europe, te novo natjecanje &ndash; Konferencijska liga, koja počinje iduće sezone. Uz Arena Sport, &scaron;to se sportskog sadržaja tiče, tu su jo&scaron; i Sport Klub, Eurosport i HNTV. Uskoro ponovno uključujemo i NOVA BH kanal, a planiramo i dodatna pojačanja u sadržaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spomenuli smo već dru&scaron;tveno odgovorno poslovanje, a i projekt e-&scaron;kole u kojemu je HT ERONET, kao predvodnik digitalizacije, napravio golem posao.</strong></p> <p>I tijekom pandemije COVID-a 19, nastavili smo pružati podr&scaron;ku svojim korisnicima, lokalnoj samoupravi, &scaron;kolstvu i akademskoj zajednici. Isto se očitovalo u suradnji sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru u vidu pokretanja e-nastave. Učenicima slabijeg imovinskog stanja osigurali smo besplatni mobilni internet u vidu donacije 1 070 SIM kartica, s uključenih besplatnih 8 GB prometa te 250 tableta. Donirali smo laptope osnovnim &scaron;kolama za djecu s posebnim potrebama. Radi nesmetanog tehnolo&scaron;kog funkcioniranja cijeloga sustava, Sveučili&scaron;tu u Mostaru je, za projekt e-nastave, stavljen na raspolaganje Cloud sustav, OTT sustav, IPTV platforma i vlastiti IT inženjerski kapaciteti. Bilo je iznimno zahtjevno organizirati i podići jedan takav sustav. Digitalno doba je nastupilo, na &scaron;to odavno ukazujemo i u svojim priopćenjima i svojim uslugama. Smatramo kako je nužno da se, i nakon ovoga svega, jo&scaron; ozbiljnije pristupi kvalitetnijem razvoju digitalnih platformi u svim sferama dru&scaron;tva. Dodajmo ovomu kako je HT ERONET jedini telekom operater u BiH koji je ponudio program e-&Scaron;kole u sklopu svoje IPTV platforme i to potpuno besplatno.Bitno je naglasiti da će, po svr&scaron;etku ove krize, dru&scaron;tvu na kori&scaron;tenje ostati moderna i sofisticirana digitalna platforma za obrazovanje, čime ćemo realizirati dio na&scaron;e misije &ndash; omogućavanje dru&scaron;tva znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET ima suradnju sa Sveučili&scaron;tem i na drugim poljima. &Scaron;to biste posebno istaknuli?</strong></p> <p>Kada smo već kod suradnje sa Sveučili&scaron;tem, spomenimo da smo, zajedno sa SUMIT-om i Ericssonom Nikolom Teslom, pokrenuli projekt prvoga sveučili&scaron;nog Smart Campusa u BiH, a koji djeluje na najnovijoj NB IoT tehnologiji (vi&scaron;e informacija o samom projektu možete saznati putem web stranice smart.sum.ba). Veselimo se nastavku suradnje na ovom projektu koji ćemo dodatno nadograđivati novim opcijama i funkcionalnostima, ali i na drugima projektima koji su tek u planu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dokle se do&scaron;lo s aktivnostima oko 4G mreže?</strong></p> <p>Zbog situacije s Covid-19 pandemijom, na par tjedana smo u travnju usporili i dinamiku projektnih aktivnosti na izgradnji 4G (4G+) mreže, ali smo vrlo brzo nastavili intenzivno raditi na njezinoj modernizaciji i &scaron;irenju, zajedno s na&scaron;im tehnolo&scaron;kim partnerom Ericssonom Nikolom Teslom. Cilj koji ćemo sasvim sigurno ostvariti je &ndash; imati najkvalitetniju i najsigurniju 4G mrežu u BiH. Pandemija COVID-a 19 jasno je pokazala koliko su ICT industrija te ulaganje u digitalnu infrastrukturu važni za dru&scaron;tvo u cjelini, a stabilnost na&scaron;e fiksne i mobilne mreže, i pored osjetnog povećanja prometa, omogućila je svim na&scaron;im korisnicima, poduzećima, javnome sektoru, dru&scaron;tvu u cjelini, da kontinuirano budu povezani tijekom pandemije, &scaron;to je, pak, bilo uvjetovano posebnim režimom rada i funkcioniranja (rad od kuće, online nastava, prilagođeno poslovanje pravnih subjekata).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Unatoč pandemiji, HT Eronet je u 2020. otvorio i nove prodajne centre.</strong></p> <p>U kolovozu je otvoren HT ERONET centar Grude, a u prosincu ERONET centar u Živinicama. U tim mjestima smo naravno i ranije bili prisutni, no pro&scaron;le godine smo ih izmjestili u atraktivnije prostore s puno većom kvadraturom i svim odlikama modernih trgovina u kojima se može dobiti potpuna usluga i korisničko iskustvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne možemo a ne spomenuti i prijepore sa Sindikatom HT-a koji traju već neko vrijeme, a koji je, podsjetimo, uporno prozivao Upravu HT-a da ne želi potpisati kolektivni ugovor te su organizirali i &scaron;trajk. Ima li nekih novih detalja u vezi s kolektivnim ugovorom i potezima Sindikata?</strong></p> <p>Pitanje zaključenja Granskog kolektivnog ugovora je isključivo u ingerenciji Vlade Federacije BiH, a Sindikat je cijelo vrijeme odugovlačio i nije pristajao na potpisivanje onoga &scaron;to je Vlada preporučila &ndash; kolektivnog ugovora s poslodavcem. U međuvremenu, Sindikat je organizirao i &scaron;trajk koji je bio potpuno nepotreban, a i nezakonit, &scaron;to je u konačnici Općinski sud u Mostaru i potvrdio. Vlada Federacije BiH je na svojoj sjednici od 21. 1. usvojila informaciju o pregovorima za zaključenje Granskog kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u F BiH, u dijelu koji sadrži za&scaron;titu prava radnika u slučaju privatizacije. Dakle, GKU se referira samo na prava radnika u slučaju privatizacije, dok će ostala pitanja, prema odluci Vlade, morati biti regulirana tzv. kolektivnim ugovorom kod poslodavca, a sukladno Zakonu o radu. Ono &scaron;to želim posebno naglasiti jest - bez obzira &scaron;to kolektivni ugovor dosad jo&scaron; nije potpisan, Uprava JP HT-a d.d. Mostar uredno je ispunjavala sve svoje obveze prema radnicima, a nastojat će ih i dalje ispunjavati, unatoč vrlo izazovnoj poslovnoj godini s obzirom na pojavu COVID-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I, na koncu, &scaron;to možemo očekivati u idućem razdoblju?</strong></p> <p>Kao &scaron;to sam kazao, unatoč pandemiji, nastavili smo s na&scaron;im &scaron;irokim ulagačkim aktivnostima, ali ne samo kako bismo odgovorili ovim izazovima u 2020. godini, nego se i pripremili se za daljnje iskorake u povećanju komunikacijske razine usluga tijekom postpandemijskog razdoblja, kada se budu oporavljali ekonomski i financijski kapaciteti trži&scaron;ta. Upravo na taj način pokazujemo i potvrđujemo agilnost i fokusiranost prema korisnicima HT ERONET-a na cijelome bh. trži&scaron;tu, s ponudom osnovnih, integriranih i inovativnih komunikacijskih usluga naj&scaron;ireg spektra. Istodobno težimo izgradnji suvremene infrastrukture i tehnologija u digitalnom dobu, &scaron;to će biti na&scaron;e usmjerenje i u budućem vremenu. Lansiranjem novih usluga, na svojevrstan način, već smo pokazali da spremno ulazimo u rano postpandemijsko razdoblje, a siguran sam kako ćemo pravodobno odgovoriti izazovima trži&scaron;ta i nastaviti komercijalno lansirati nove usluge, za koje sam uvjeren da će ih na&scaron;i korisnici prihvatiti i koje će također nedvojbeno podignuti komunikacijske karakteristike usluga na jo&scaron; vi&scaron;u razinu. Isto tako, siguran sam u zadržavanje kontinuiteta dobrih praksi zajedničkog, agilnog i pro-aktivnog pristupa zaposlenih. Naime, u ovom izazovnom vremenu pokazalo se da je djelovanje HT ERONET-a rezultat iznimnih radnih napora, visoke razine znanja, kao i specifičnog te bogatog iskustva zaposlenika poduzeća, koji su, u najvećem dijelu, odgovorili izazovima ovog vremena, usprkos ograničenjima s kojima se suočava cijeli svijet i Europa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-29-vilim-primorac.jpgVijeće za razvojno planiranje ŽZH stavilo naglasak na turističke potencijale i suradnju sa turoperatorimahttp://grude.com/clanak/?i=249062249062Grude.com - klik u svijetThu, 28 Jan 2021 12:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-28-photo_zrv_1_2021_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije će biti koordinator ove aktivnosti koja bi trebala započeti u ožujku 2021. godine.<p>&nbsp;</p> <p><br />U srijedu, 27. siječnja 2021. godine u zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke, održana je deveta sjednica Vijeća za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u Županiji Zapadnohercegovačkoj čiji su članovi predsjednik Vlade ŽZH, ministri financija i gospodarstva ŽZH, gradonačelnici &Scaron;irokog Brijega i Ljubu&scaron;kog i načelnici Posu&scaron;ja i Gruda.</p> <p><br />Teme sjednice bile su podr&scaron;ka razvoju partnerstva između vladinog i nevladinog sektora, te zajednička turistička promocija Županije Zapadnohercegovačke.<br />Članovima navedenog Vijeća predstavljeni su projekti i aktivnosti nevladine udruge pod nazivom Udruga za razvoj, okoli&scaron; i kulturu EKO ZH koja se pozicionirala na području pisanja i implementacije projekata. Gospođa Lucija Kvesić je u ime udruge informirala i prezentirala projekte koji se direktno provode u jedinicama lokalne samouprave u Županiji Zapadnohercegovačkoj s posebnim naglaskom na projekt Youth Drive, koji financira Europska unija.</p> <p><br />Nakon prezentacije je zaključeno kako treba pobolj&scaron;ati na&scaron;e civilno dru&scaron;tvo i omogućiti razvoj istog, &scaron;to će se ostvariti kroz informacije o budućim planovima, projektima i izazovima, a sve s ciljem osnaživanja na&scaron;eg civilnog dru&scaron;tva. Vlada ŽZH, kao i jedinice lokalne samouprave nastaviti će pružati podr&scaron;ku nevladinim organizacijama, svjesni potencijala koji udruženja građana i nevladine organizacije imaju i njihov doprinos promociji cijele županije.</p> <p><br />U drugom dijelu sjednice raspravljalo se o inicijativi Udruge Turistički klaster Hercegovina koja je ponudila suradnju po pitanju turističke promocije Županije Zapadnohercegovačke sa stranim turoperaterima s kojima bi bilo moguće ostvariti suradnju. Sudjelovanje na sajmovima turizma, uspostavljanje partnerstava i predstavljanje na&scaron;e županije turistima, kao i provođenje EU i međunarodnih projekata, doprinijelo bi pozicioniranju županije kao bitne turističke destinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju sjednice je zaključeno kako će Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije biti koordinator ove aktivnosti koja bi trebala započeti u ožujku 2021. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-28-photo_zrv_1_2021_3.jpgKako pokrenuti vlastiti biznis a zadržati regularni posao http://grude.com/clanak/?i=249043249043Grude.com - klik u svijetWed, 27 Jan 2021 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-22-samozaposlena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Žarulja iznad tvoje glave se iznenada upalila i siguran si da imaš ideju od milijun dolara. No, trebaš li napustiti svoj posao kako bi pokušao da je ostvariš?<p>&nbsp;</p> <p>Izbor nije nimalo lagan, a pravi odgovor ne postoji. Možda bi najbolje bilo da zadrži&scaron; svoj regularni posao a da istovremeno započne&scaron; razvijanje svoje ideje, da vidi&scaron; dokle će&scaron; stići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, stalni posao od oko 40 sati tjedno neće ti ostaviti mnogo vremena za privatni život i biznis, ali to neće trajati zauvijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada tvoj biznis zaživi, moći će&scaron; mu se posvetiti u potpunosti, pi&scaron;e <strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo nekoliko savjeta kako razvijati privatni biznis usporedo s regularnim poslom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kreni malim koracima</strong></p> <p>Tvoj biznis ne može zaživjeti preko noći. Za to treba vremena, nekoliko mjeseci ili godina. Stoga nema potreba da žuri&scaron; i da odmah počne&scaron; tro&scaron;iti 40 sati tjedno na svoju ideju, s obzirom na to da već ima&scaron; gust raspored.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga kreni malim koracima, posveti tome jedan sat navečer, a kasnije dodaj jo&scaron; jedan sat ujutro. Prvih nekoliko tjedana odredi raspored koji ti odgovara, u ovisnosti od toga kada ima&scaron; vremena i jesi li jutarnji ili večernji tip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada uspostavi&scaron; raspored, redovno ga se pridržavaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne ru&scaron;i mostove</strong></p> <p>Iako pokreće&scaron; svoj biznis, ne zanemaruj obaveze prema svom trenutnom poslodavcu. Trudi se da svoje obaveze na poslu izvr&scaron;ava&scaron; kao i ranije, da bude&scaron; maksimalno skoncentriran i posvećen. Ne obavljaj stvari vezane za tvoj biznis tijekom radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvoj profesionalni integritet i ugled tako će ostati netaknuti. Osim toga, tvoj trenutni poslodavac možda će ti nekada biti partner.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Testiraj, testiraj, testiraj</strong></p> <p>Svoju ideju mora&scaron; dobro testirati. Ako tvoj proizvod nitko ne bi kupio, onda samo tro&scaron;i&scaron; vrijeme i novac. Testiraj ideju kod tvojih prijatelja i porodice, razgovaraj s potencijalnim mu&scaron;terijama itd. Napravi prototip svoje ideje i poku&scaron;aj da je negdje prezentira&scaron;. Ne pokreći ni&scaron;ta dok ne bude&scaron; siguran u isplativost ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postavi realne ciljeve</strong></p> <p>Uspje&scaron;ni ljudi često postavljaju tri vrste ciljeva &ndash; dnevne, tjedne i mjesečne, kako bi se bolje organizirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevni ciljevi su obično oni koje može&scaron; precrtati kad ih obavi&scaron;, kao &scaron;to su slanje nekog e-maila. Tjedni su ne&scaron;to kompliciraniji, kao naprimjer dizajniranje web stranice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesečni su veoma važni zadaci: službeno pokretanje web stranice prvi mjesec, prva prodaja treći mjesec, napu&scaron;tanje regularnog posla &scaron;esti mjesec, primanje prvog uposlenika deveti mjesec..</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Investiraj razumno u svoj biznis</strong></p> <p>Umjesto da uzima&scaron; ogromne kredite, poku&scaron;aj da ulaže&scaron; ono &scaron;to može&scaron; od svoje zarade u novi biznis. Radi tako barem u početku, dok se ne pokaže isplativost tvoje ideje. Zato je potrebno da zadrži&scaron; svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nađi partnera</strong></p> <p>Pokretanje biznisa je težak zadatak, a ako to radi&scaron; uz svoj redovni posao onda je naročito te&scaron;ko i stresno. Stoga bi bilo dobro da nađe&scaron; partnera. S njim će&scaron; dijeliti radne obaveze, stres, ulaganja itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je da nađe&scaron; partnera koji će imati drugačije sposobnosti i vje&scaron;tine od tvojih, ali takve da se dobro uklapate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naprimjer, ako si stručnjak za marketing, ne treba ti jo&scaron; jedan stručnjak za marketing. Bilo bi korisnije da nađe&scaron; nekoga tko je vrhunski stručnjak za, recimo, digitalne tehnologije, tako da on obavlja jedan dio posla, koji je vezan za izradu web stranice, aplikacija, itd., a ti drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koncentriraj se na posao</strong></p> <p>Kada radi&scaron; na svom biznisu ugasi televizor i mobitel i sve drugo &scaron;to ti odvraća pažnju. Nikad nemoj raditi vi&scaron;e stvari odjednom, jer tada neće&scaron; ni&scaron;ta uraditi kako treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Investiraj zaradu</strong></p> <p>Kada počme&scaron; zarađivati novac, najbolje bi bilo da kompletnu zaradu ispočetka ulaže&scaron; u svoj biznis, kako bi se on razvio do te mjere da može&scaron; napustiti svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne zaboravi obitelj</strong></p> <p>Kakve god da su tvoje obaveze, ne zaboravi obitelj, za koju uvijek mora&scaron; naći vremena. Neophodno je da provede&scaron; određeno vrijeme dnevno s najdražima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne dozvoli da ti posao potpuno &bdquo;preotme život&ldquo;. Sagorijevanje neće povećati tvoju produktivnost, i mora&scaron; naći vremena za odmor i razonodu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-22-samozaposlena.jpgGrudska Violeta obojila Roditeljsku kuću u ljubičastohttp://grude.com/clanak/?i=249027249027Grude.com - klik u svijetTue, 26 Jan 2021 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-26-violeta-donacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Violeta je stala uz Udruženje „Srce za djecu oboljelu od raka“ i Roditeljsku kuću.<p>&nbsp;</p> <p>Kada spomenemo Roditeljsku kuću u Sarajevu automatski nam pada na pamet osmijeh djeteta, velika borba njenih stanovnika, hrabrost i neviđena snaga. Uvijek se sjetimo najhrabrije djece u Bosni i Hercegovini, djece oboljele od raka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi Roditeljska kuća bila ugodno, sigurno i lijepo mjesto za život, za borbu, odmor i jo&scaron; millijun drugih životnih situacija zaslužni su mnogi dobri, humani i ljudi velikog srca. Zaslužne su, također, mnoge dru&scaron;tveno odgovorne kompanije koje svojim donacijama pomažu i omogućavaju da Roditeljska kuća funkcionira, da su njena vrata uvijek otvorena za najsnažniju djecu na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od takvih kompanija je i na&scaron;a Violeta, koja je tokom godina pružila pomoć mnogim udruženjima, a sada je stala i uz Udruženje &bdquo;Srce za djecu oboljelu od raka&ldquo; i Roditeljsku kuću. Naime, oni su odlučili da na duži vremenski period opskrbljuju Roditeljsku kuću higijenskim potrep&scaron;tinama, svim onim &scaron;to je potrebno obiteljima da bi njihov drugi dom bio blistav, mirisan i najugodnije mjesto za život tokom najtežih dana u njihovim životima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Suradnja sa Violetom i dugotrajna pomoć koju nam nude je zaista ne&scaron;to vrijedno za nas i na&scaron;e obitelji, jer potrebno je dosta truda i sredstava da bismo osigurali sve ono &scaron;to treba da jedan dom opstane. Zahvalni smo Violeti na podr&scaron;ci i &scaron;to stoje na raspolaganju za pomoć svima onima kojima je pomoć potrebna&ldquo;, rekao je Fikret Kubat, direktor Udruženja &bdquo;Srce za djecu&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-26-violeta-donacija.jpgINVESTICIJE: Hercegovina u ovoj godini dobiva tri tvornicehttp://grude.com/clanak/?i=248999248999Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jan 2021 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-25-pivac_fabrika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o projektima Violete Grude, Podravke iz Hrvatske te Braće Pivac.<p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući realizaciji proje&shy;kata koji su tek u najavi te onima čija se realizacija privodi kraju, od Ljubu&scaron;kog, preko Čapljine do Mostara velik broj ljudi dobit će priliku ostvariti radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o projektima Violete iz Gruda, Podravke iz Hrvatske te Braće Pivac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema trenutačnim najavama, prva bi trebala biti za&shy;vr&scaron;ena tvornica u Čapljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o tvornici keksa i vafla "Lasta" Čapljina koju je kupio vlasnik Violete Petar Ćorluka. Odlučio je iz temelja promijeniti i modernizirati nekada&scaron;nji sim&shy;bol Hercegovine te slasne delicije izvoziti na velika europska trži&shy;&scaron;ta, prenosi Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem pro&scaron;le godine Ćorluka je za medije izjavio kako sve ide prema planu te da se početak probne proizvodnje očekuje već u veljači ili ožujku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sva tehnologija dogovore&shy;na je s najpoznatijim njemač&shy;kim proizvođačima i dosad je potvrđeno oko 10 milijuna eura samo za strojeve", kazao je tom prilikom Ćorluka. Dodao je kako nitko ne može predvidjeti kojom dinamikom će se uspostaviti pro&shy;izvodnja, ali, prema nekim para&shy;metrima, očekuje da polovinom ove godine bude u punom jeku. Istaknuo je da se delicije već uve&shy;like i odavno spremaju te nago&shy;vje&scaron;tava da će, uz poznate Lasti-ne &scaron;trudle, desert &scaron;tapiće i krem &scaron;tapiće s pobolj&scaron;anom kvalitetom recepture i pakiranja, na trži&scaron;te izaći s inovativnim proizvodima koji će biti iznenađenje svima. "Nastojat ćemo da bude ne&scaron;to pobolj&scaron;anih starih proizvoda, ali tu su i inovacije, novi proizvodi kojima ćemo iznenaditi trži&scaron;te", kazao je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Lastu, ovog ljeta u pogonu bi trebala biti i Podravkina tvorni&shy;ca koja niče u Kru&scaron;evu nadomak Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o velikom pro&shy;jektu koji će jednako kao i ostala dva osigurati opstanak na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom koncu pro&scaron;le godine Podravka i mostar&shy;ska Marinada potpisali su ugovor strate&scaron;kom partnerstvu kojim koprivnička kompanija preuzima kontrolu i proces uzgoja i prerade povrća u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor su potpisale članica uprave Podravke Ljiljana &Scaron;apina i direktorica Marinade Maja Maru&scaron;ić. Direktorica Maru&scaron;ić ovom prilikom izjavila je kako je posebno raduje &scaron;to je Podravka prepoznala Marinadu kao strate&scaron;&shy;kog partnera te tako priznala rad i trud koji je ova tvrtka, zajedno braniteljskim zadrugama i dru&shy;gim kooperantima, poduzimala u posljednje dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A rezul&shy;tati su itekako vidljivi. Naime, u tom je razdoblju proizvedeno čak 1600 tona povrća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to poseb&shy;no unosi optimizam je i činjenica da su svi zaposlenici tvrtke mlađi od 40 godina, a to pokazuje kako se mladi, obrazovani ljudi iteka&shy;ko žele baviti zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le je godine iz plodnih hercegovačkih polja oko Mostara Podravki ispo&shy;ručeno oko tisuću tona rajčice i oko 500 tona rog paprike, koja se koristi za proizvodnju ajvara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine planirano je poveća&shy;nje proizvodnje rajčice koja bi se na ljeto trebala preraditi upravo u novoj Podravkinoj tvornici kod Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Godina oporavka</strong></p> <p>Treći projekt koji će zasigur&shy;no zaustaviti iseljavanje bit će realiziran u Ljubu&scaron;kom. Naime, braća Pivac krajem pro&scaron;le godi&shy;ne kupila su zemlji&scaron;te na prosto&shy;ru gospodarske zone Mostarska Vrata - Cerno gdje planiraju iz&shy;graditi pogon koji će sadržavati skladi&scaron;te svježeg mesa, skladi&scaron;te zamrznutog mesa, pogon rasijecanja, pogon pakiranja svježeg mesa, pogon narezivanja, su&scaron;a&shy;ru, proizvodnju mesnih prera&shy;đevina, diskont, maloprodaju, administraciju i komercijalu te odjel transporta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletni kompleks po za&shy;vr&scaron;etku izgradnje trebao bi za&shy;po&scaron;ljavati od 60 do 70 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Projekt braće Pivac je u procesu izno&scaron;enja potrebnih lokacijskih i građevinskih dozvola za objekt koji će graditi u na&scaron;oj poslovnoj zoni. Do 1. ožujka 2021. godine trebale bi se pribaviti sve potreb&shy;ne dozvole i tada započeti gra&shy;đevinske radove", izjavio je na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća Ljubu&scaron;ki gradonačelnik Vedran Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz navedene projekte, tu je svakako i Aluminij industrija koja se u Mostaru poput feniksa uzdi&shy;že iz pepela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, unatoč svjet&shy;skoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, Aluminij industrija do 1. listopada pro&scaron;le godine is&shy;punila je svoje ugovorne obveze koje je potpisala s Aluminijem d. d. i zaposlila 82 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već na početku ove godine najavili su zapo&scaron;ljavanje minimalno 90 do&shy;datnih radnika, biv&scaron;ih djelatnika Aluminija d. d. Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-25-pivac_fabrika.jpgGospodarstvenici u BiH navikli su na poteškoće u poslovanju, pa su lakše prebrodili i korona krizuhttp://grude.com/clanak/?i=248983248983Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jan 2021 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-01-kamion-cesta-sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamislite samo da im se pruži podrška, gdje bi našim gospodarstvenicima bio kraj. <p>&nbsp;</p> <p>U pro&scaron;loj godini, koju je skoro cijelu obilježila pandemija koronavirusa i tako imala ogroman negativan utjecaj na svjetsku ekonomiju, Bosna i Hercegovina izvezla je robe u vrijednosti od 10,5 milijardi KM, &scaron;to je za 8,5 posto manje nego u 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno, uvoz je iznosio 16,8 milijardi KM i manji je za 13,4 posto u odnosu na pretpro&scaron;lu godinu. Prof. dr. Muharem Karamujić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu smatra da su se bh. gospodarstvenici dobro sna&scaron;li u doba pandemije s obzirom na sve otežavajuće okolnosti koje prate njihovo poslovanje već godinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni čine čuda u vremenu kada im država odmaže parafiskalnim nametima. Kompletan sustav monetarne i fiskalne politike im ne ide na ruku. Monetarnom politikom i njenom implementacijom kao jedino tijelo u BiH rukovodi Centralna banka putem Currency Board aranžmana. S druge strane, fiskalnu politiku treba voditi država, a kod nas je to spu&scaron;teno na razine entiteta, županija, općina&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodarstvenicima država samo smeta, njena brojna neefikasna administracija, birokracija&hellip;, zbog čega i plaćaju visoke namete. Zamislite samo da im se pruži podr&scaron;ka, gdje bi na&scaron;im gospodarstvenicima bio kraj. Mora se znati da su gospodarstvenici ti koji pune proračune, oni pridonose &ndash; kaže za Faktor.ba prof. dr. Karamujić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako lockdown u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji u Evropi i najvažnijem vanjskotrgovinskom partneru BiH u 2020. godini neće negativno odraziti na bh. ekonomiju. Podsjetimo, BiH je u pro&scaron;loj godini izvezla robe u Njemačku u vrijednosti od 1,6 milijardi KM, dok je uvoz iz ove države iznosio vi&scaron;e od dvije milijarde KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Točno je da su u Njemačkoj na snazi jake epidemiolo&scaron;ke mjere, ne&scaron;to slično je i u Austriji koja je također važan vanjskotrgovinski partner BiH, ali sam uvjeren da to neće imati negativan utjecaj. Nazire se oporavak svjetske ekonomije, cijepljenje čini svoje, značajno je povećana ekonomska aktivnost, vrijednost dionica na burzama &scaron;irom planeta raste, ljudi ih kupuju&hellip; Mislim da će se efekti ozdravljenja globalne ekonomije naročito osjetiti u drugoj polovini ove godine &scaron;to će naravno imati pozitivan utjecaj i na BiH &ndash; mi&scaron;ljenja je Karamujić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-01-kamion-cesta-sunce.jpgVina i domaći proizvodi čekaju vas na ePostShopuhttp://grude.com/clanak/?i=248933248933Grude.com - klik u svijetThu, 21 Jan 2021 09:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-21-hpmostar-vina-domaci-pr.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podržimo lokalne proizvođače kupovinom vina i domaćih proizvoda za sebe ili naše najdraže..<p>&nbsp;</p> <p>Virtualna vinoteka ePostShop-a Hrvatske po&scaron;te Mostar pruža vam mogućnost da nazdravite sa svojim prijateljima bez obzira gdje se nalazili i jesu li granice otvorene. Vina domaćih vinara možete naručiti u samo nekoliko klikova, a mi ih Brzom po&scaron;tom dostavljamo na vrata!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupovinom vina domaćih vinara na ePostShop-u ostvarujete popust od 5 do 15%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim virtualne vinoteke, na ePostShopu pogledajte ponudu odličnih domaćih proizvoda! Suho voće, začini, domaći džemovi, zimnice, čajevi, prirodni sokovi samo su dio na&scaron;e bogate ponude. Plodovi hercegovačkog podneblja u samo nekoliko klikova stižu na va&scaron; stol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivost koju ePostShop pruža svojim korisnicima je i ta da proizvode možete naručiti na adrese va&scaron;ih poslovnih partnera ili prijatelja i tako ih iznenaditi povodom rođendana ili u nekim drugim prigodama. Jer, svi volimo darove, a kada oni neočekivano stignu na vrata iznenađenje je potpuno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podržimo lokalne proizvođače kupovinom vina i domaćih proizvoda za sebe ili na&scaron;e najdraže na ePostShopu Hrvatske po&scaron;te Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e na: <a title="epostshop" href="https://rebrand.ly/vina_i_domaci_proizvodi" target="_blank">https://rebrand.ly/vina_i_domaci_proizvodi</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-21-hpmostar-vina-domaci-pr.jpgUskoro bi iznad Hercegovine mogli letjeti baloni na vrući zrakhttp://grude.com/clanak/?i=248891248891Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jan 2021 19:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-19-balon-vruci-zrak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radionica o novim turističkim potencijalima.<p>&nbsp;</p> <p><br />U ponedjeljak, 18. siječnja 2021. godine u prostorijama Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije u &Scaron;irokom Brijegu, započela je praktična obuka o razvoju projektnih ideja i pripremi projektnih prijedloga.</p> <p><br />Ova obuka je namijenjena ponajprije pripravnicima raspoređenim u Uredu Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kako bi stekli potrebno znanje i praktično iskustvo za pisanje projekata kao i jačanju vlastitih kapaciteta Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.</p> <p><br />Naime, radionica je temeljena na razvoju nove turističke ponude u Županiji Zapadnohercegovačkoj, tj. razvoju ideje panoramskih letova balonom na vrući zrak iznad Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-18-21-01-18-photo_sastanak_2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Županija Zapadnohercegovačka je u svojim strate&scaron;kim dokumentima teži&scaron;te stavila na razvoj aktivnog i ruralnog turizma, te bi ovakav vid turističke ponude u budućnosti nadopunio postojeće sadržaje kao &scaron;to su planinarenje, zip-line, slobodno penjanje, biciklizam, paragliding, te druge sadržaje.</p> <p><br />Pored jačanja kapaciteta i stjecanja praktičnih znanja i iskustava cilj je, kroz seriju radionica, pripremiti projektni prijedlog koji će biti spreman za financiranja odnosno koji će se kandidirati na buduće otvorene pozive za financiranje projekata u sektoru turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je prva u nizu praktičnih radionica koje će Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije održati u 2021. godini i kroz koje će se razraditi niz projektnih ideja i pripremiti ih za prijavu na buduće otvorene pozive i natječaje.<br /><br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-19-balon-vruci-zrak.jpgŽelite u kupovinu u Hrvatsku? Moraju vas pustiti na 12 sati ako se poštuje termin 'gospodarski interes'http://grude.com/clanak/?i=248845248845Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jan 2021 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novu odluku o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH donio je stožer civilne zaštite RH a primjenjuje se od danas 15. siječnja donosi dvije značajne novine za sve one koji namjeravaju putovati preko granice.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog povećanog dolaska osoba koji putuju zbog volontiranja ili dovoženja humanitarne pomoći, uvedena su posebna pravila. Oni će moći ući u RH temeljem prethodne suglasnosti stožera, bez testa.<br /><br /></p> <p>Granični režim ne&scaron;to je labaviji prema putnicima iz trećih zemalja.<br /><br /></p> <p>Putnici koji ulaze u RH iz trećih zemalja, primjerice Bih; Crne Gore ili Srbije zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih, poslovnih razloga ili gospodarskih interesa imat će slične uvjete kao oni iz država članica EU, ali u tom slučaju boravak na području RH će se ograničiti na maksimalno 12 sati. Za boravak duži od 12 sati potreban je negativni PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, odnosno biti će propisivana samoizolacija do prispijeća negativnog PCR testa nakon testiranja po dolasku u Republiku Hrvatsku, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija. Prema tome i odlazak u kupovinu u Hrvatsku je gospodarski interes i ako se po&scaron;tuje taj termin odlazak u RH zbog kupovine morao bi biti omogućen.<br /><br /></p> <p>Navedeno pravilo se primjenjuje i na državljane EU/EGP koji iz RH zbog neodgodivih osobnih razloga putuju u treću zemlju i tamo se ne zadrže dulje od 12 sati.<br /><br /></p> <p>Nova je odluka usklađena s preporukama Vijeća o privremenom ograničenju neobaveznih putovanja, posebno iz država u kojima je ra&scaron;iren novi soj virusa. Popis država će donijeti HZJZ, a prema tim putnicima će se primjenjivati posebne epidemiolo&scaron;ke mjere. Morat će na ulazu u RH predočiti negativan PCR nalaz uz obaveznu samoizolaciju od 14 dana. To su Velika Britanija i Južnoafrička Republika. Samoizolacija se u tih osoba može skratiti na sedam dana ako se o svom tro&scaron;ku testira PCR testom i ako nalaz bude negativan-poja&scaron;njeno nam je u PU Dubrovačko-neretvanskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgNjemačka proglašena najinovativnijom svjetskom ekonomijomhttp://grude.com/clanak/?i=248832248832Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jan 2021 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-njemacka_business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka je na vrhu popisa 2020. godine..<p>&nbsp;</p> <p>Nedavna Bloombergova ljestvica pokazuje najinovativnije zemlje u pogledu vrijednosti indeksa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka je na vrhu popisa 2020. godine, čime je okončana &scaron;estogodi&scaron;nja dominacija Južne Koreje, koja je pala na drugo mjesto. Singapur je na trećem mjestu, vrativ&scaron;i svoju poziciju od prije dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države su na devetom mjestu, izgubiv&scaron;i jedno mjesto u odnosu na 2019. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poredak uključuje čimbenike kao &scaron;to su tro&scaron;kovi istraživanja i razvoja, broj domaćih prijava patenata i broj domaćih javnih visokotehnolo&scaron;kih tvrtki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka je postigla 88,21 od 100 mogućih bodova. Singapur i Danska bile su zemlje sa najvećim napretkom među prvih 10, popev&scaron;i se za po tri mjesta, javlja SEEbiz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-njemacka_business.jpgČAPLJINA: Poljoprivrednici ne mogu prodati cvjetaču zbog uvoznehttp://grude.com/clanak/?i=248819248819Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jan 2021 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-povrce_u_gajbama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naši uvoznici pošto im je bila skupa klementina u Italiji, onda su ture nadopunjavali jeftinom cvjetačom..<p>&nbsp;</p> <p>Rekordno niska cijena cvjetače na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, u zimsko doba, samo 0,40 do 0,60 KM, odnosno 4 KM gajba od petnaestak kilograma bila je povod za razgovor s povrtlarom Marinkom Merdžanom, iz Bivoljeg Brda kod Čapljine.</p> <p><br />Govoreći o berbi i plasmanu jedan od vodećih proizvođača cvjetače u dolini Neretve, kaže:</p> <p>''Prva je berba zimskog sortimenta. Počeli smo kampanju prije dvadesetak dana, sve je bilo dobro, dok se nisu sudarile robe u Albaniji i Italiji, na&scaron;i uvoznici po&scaron;to im je bila skupa klementina u Italiji, onda su ture nadopunjavali jeftinom cvjetačom, koja je bila 30 eurocenti u Italiji, tako isto i u Albaniji. Svi su se nakrcali jeftinom cvjetačom pa se na&scaron;a ne može prodati. Zahvaljujući jednom izvozniku iz Čapljine i dva trgovačka lanca koji idu na akciju, rje&scaron;avamo cvjetaču onako trži&scaron;no kako može'', kaže Mardžan, te na upit je li trenutačna cijena od pedesetak feniga rentabilna, nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ako znamo da je 50 feniga sjemene i uzgoj zimske cvjetače, sadnja, obrada i ostalo, prodaja po sada&scaron;njoj cijeni je čupanje uloženog, ako se mogne i&scaron;čupati. Pozitivna nula ako bude, bit će dobro''. Klimatske komparativne prednosti su razlog za&scaron;to albanski i talijanski povrtlari mogu ići s nižom cijenom, poja&scaron;njava Merdžan:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovaj zimski sortiment kod njih je počeo desetak dana prije nego kod nas, tako da su oni iskoristili vakum na trži&scaron;tu. Sada su uvoznici tu odigrali jednu svoju ulogu, začepili su trži&scaron;te oni bacaju, mi jeftino prodajemo, ali ne možemo ga prodati dok oni ne rije&scaron;e uvoz. Oni se sad kako se to kaže &bdquo;čiste&ldquo; trebalo bi biti to gotovo u ovom tjednu. Mislim da će se uvoznici u ovom tjednu &bdquo;očistiti&ldquo;, od uvezenih zaliha, tek će se tada stabilizirati ponuda i tražnja na trži&scaron;tu, ali za ove sorte koje se sada režu, bit će kasno'', navodi u izjavi za <em><strong>Radio Čapljinu</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, Marinko Merdžan ističe da zimska cvjetača na otvorenom, ne može uspijevati sjevernije od Tasovčića, odnosno od Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ima različitih mikro lokacija. Ja sam mislio da je tamo bliže Hutovom blatu, toplije, veće vodene povr&scaron;ine, mikro klima od jezera ima neke prednosti, međutim tamo gdje sam prije sadio su velike rose, zbog kojih su uobičajeni jutarnji mrazovi koji se po danu otope, pa su veća o&scaron;tećenja nego na ovoj poziciji uz Neretvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokaliteti uz Neretvu - Vi&scaron;ići, Svitava, Struge, Čapljina&hellip; su pogodni za uzgoj zimske cvjetače. Uz Neretvu su aluvijalna i propusna tla pa se unatoč stalnim ki&scaron;ama ipak može raditi'', kaže Merdžan, te dodaje:<br />''Sjevernije od Čapljine, nisam vidio jo&scaron; nikoga da je uspio proizvesti zimski sortiment''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Merdžan ističe da nisu pale cijene samo cvjetači, nego i većini drugih kupusnjača i zeleni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ki&scaron;e su bile ogromne, u Albaniji i Italiji zelen na otvorenom počela je propadati pa su oni spustili cijene te su nas malo preduhitrili'', konstatira ovaj povrtlar. Dakle, kalkulacije uvoznika sa cvjetačom izgleda da će se obiti o glavu i njima, ali na žalost ni krivima ni dužnima, i domaćim proizvođačima kupusnjača i zeleni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bila je ovo jo&scaron; jedna priča o za&scaron;titi domaće proizvodnje koje nema.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-povrce_u_gajbama.jpgSamo jedna tvrtka u igri za Ledo, Ledo Čitluk i Frikomhttp://grude.com/clanak/?i=248793248793Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jan 2021 23:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-ledo-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fortenova grupa ušla je u ekskluzivne pregovore s kompanijom Nomad Foods o prodaji biznisa zamrznute hrane, objavili su u ponedjeljak, a očekuju da bi do kraja ožujka pregovori mogli biti uspješno okončani te sama transakcija zaključena tijekom ljeta ove godine, nakon pribavljanja odobrenja regulatora.<p>&nbsp;</p> <p>Iznos obvezujuće ponude koji je sada "na stolu" nije objavljen, ali već se pro&scaron;le jeseni u medijima kalkuliralo da je u pitanju potencijalna transakcija desetljeća te da bi ciljana valuacija Leda mogla biti oko 600 milijuna eura, odnosno između 10 i 12 puta EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), kada su u zagrebačko sjedi&scaron;te Fortenove pristizale neobvezujuće ponude zainteresiranih kompanija. U investicijskim krugovima smatraju da takva valuacija i dalje stoji.<br /><br /></p> <p>U prethodnom dubinskom snimanju Poslovnog područja zamrznute hrane Fortenova grupe, koje čine zagrebački Ledo, Ledo Čitluk i Frikom, sudjelovalo je pro&scaron;le godine nekoliko kompanija, norve&scaron;ka Orkla te če&scaron;ko-slovački konzorcij investicijskih fondova, a Nomad Foods je na kraju izabran za pregovore. U prethodnoj fazi testiranja trži&scaron;ta bilo je zainteresiranih i domaćih kompanija, poput Atlantic Grupe, ali njihove ponude nisu bile toliko atraktivne te je sada izvjesno da će dio Fortenovina biznisa naći kupca u inozemstvu. Do sada se, ocjenjuje u priopćenju Fabris Peru&scaron;ko, glavni izvr&scaron;ni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, Nomad Foods pokazao snažnim potencijalnim partnerom.<br /><br /></p> <p>"Nomad Foods je kompanija s izvrsnim investicijskim i operativnim postignućima i jasnim fokusom na segment zamrznute hrane u Europi. Ima jo&scaron;, naravno, jako puno posla te treba ispuniti niz uvjeta prije nego &scaron;to postignemo konačan dogovor, ali svakako očekujemo da ćemo u tome uspjeti", izjava je Jamesa Pearsona, izvr&scaron;nog direktora za financije Fortenova grupe objavljena u priopćenju, prenosi novac.jutarnji.hr.<br /><br /></p> <p>U pitanju je kompanija sa sjedi&scaron;tem u Velikoj Britaniji koja se predstavlja kao vodeća na europskom trži&scaron;tu smrznute hrane gdje drži udjel od oko 15 posto, a u svom portfelju trenutno uopće nema sladolede te bi Ledovi sladoledi preko distributivnog lanca Nomad Foods očito mogli ući na nova trži&scaron;ta. Preuzimanje Fortenovinih kompanija je u skladu s upravljačkom strategijom Nomad Foods, objavili su iz te kompanije u ponedjeljak, koja kombinira jaki organski rast svojih temeljnih biznisa i preuzimanje vodećih brendova smrznute hrane u Europi. Ova akvizicija će, obja&scaron;njavaju, pro&scaron;iriti njihov portfelj na nova europska trži&scaron;ta dok istodobno stvara temelj za potencijalnu buduću konsolidaciju u srednjoj i istočnoj Europi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-ledo-zgrada.jpgAluminij u 2021 angažirao još 90 djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=248759248759Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jan 2021 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošle godine je postupno angažirano njih 80, a od Nove godine još 90 djelatnika.<p>&nbsp;</p> <p>Mostarski Aluminij angažirao je početkom ove godine jo&scaron; 90 nekada&scaron;njih radnika nakon &scaron;to je od studenog pro&scaron;le godine ponovno pokrenuta proizvodnja koja je bila prekinuta 2019. zbog nagomilanih dugovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je u subotu izvijestilo bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista, M.T. Abraham grupa koja je iznajmila pogone Aluminijeve Ljevaonice trenutačno je angažirala 188 djelatnika od čega je 170 biv&scaron;ih radnika. Pro&scaron;le godine je postupno angažirano njih 80, a od Nove godine jo&scaron; 90 djelatnika. Na taj način Abraham Group, unatoč krizi pod utjecajem covida-19, ispunjava planove koje je usuglasila s Vladom Federacije BiH koja je pojedinačno najveći dioničar s 44 posto udjela. Jo&scaron; 44 posto posjeduju mali dioničari &ndash; radnici, a vlasnik 12 posto dionica je hrvatska vlada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po medijskim navodima vlasnik M.T. Abraham grupa uložila je u Aluminij Industriju vi&scaron;e od tri milijuna maraka (oko 1,5 milijuna eura). Ovaj iznos odnosi se na obnovu pogona tvornice ljevaonice, koja jo&scaron; uvijek nije u potpunosti u funkcionalnom stanju, obnovu glavne zgrade, plaće radnicima, obrazovanja, inspekcije peći i ostale opreme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavili su i nova ulaganja od 3,5 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarski Aluminij prestao je s radom u ljeto 2019. godine zbog nagomilanih dugovanja i gubitaka koji su prema&scaron;ili iznos 220 milijuna eura. U tome trenutku zapo&scaron;ljavao je oko 900 radnika, prenosi HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpgPREMINUO ŠEF PODRAVKE, POSLJEDNJI PROJEKT MU BIO DOVOĐENJE TVORNICE U HERCEGOVINUhttp://grude.com/clanak/?i=248703248703Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-06-pucar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marin Pucar (49), prvi čovjek Podravke i Hrvatske udruge poslodavaca, preminuo je nakon teške bolesti u koprivničkoj Općoj bolnici, objavio je Podravski.hr.<p>&nbsp;</p> <p>Pucar je rođen 1971. godine u Zadru. Diplomirao je Ekonomiju u Zagrebu na temu Teorija i politika marketinga. Nakon toga stekao je i diplomu u menadžmentu maloprodaje na Leeds Metropolitan University u Engleskoj. Također, zavr&scaron;io je i Pomak - Podravkinu menadžersku akademiju.<br /><br /></p> <p>Bio je istaknuti član HSS-a, prvi čovjek Županijske gospodarske komore, član Uprave Hrvatske gospodarske komore.&nbsp;<span>Karijeru je počeo u Gavriloviću kao trgovački putnik, a potom brzo postao i menadžer. U Podravku dolazi 2001. na mjesto direktora prodaje u Danici, a potom preuzima i sektor prodaje, marketinga i razvoja.<br /><br /></span></p> <p>Dvije godine kasnije imenovan je direktorom Prodaje mesnog programa za Hrvatsku i jugoistočnu Europu, da bi potom preuzeo mjesto direktora za trži&scaron;te RH sve do 2008. godine. Tad&nbsp;je imenovan članom Uprave Podravke. Nakon isteka mandata postaje predsjednik Uprave Zvečeva (2012.-2016.).<br /><br /></p> <p>U Podravku na mjesto predsjednika Uprave dolazi 2017. nakon prijedloga ministra državne imovine&nbsp;<strong>Gorana Marića</strong>. Posljednje dvije godine Podravka bilježi rekordan rast prodaje i dobiti, a posebno su se, kao i njezini radnici pod Pucarovim vodstvom, iskazali u vrijeme epidemije koronavirusa, pi&scaron;e&nbsp;<strong><a href="https://podravski.hr/tragicna-vijest-iz-koprivnicke-bolnice-preminuo-je-marin-pucar/">Podravski.hr</a></strong>.<br /><br /></p> <p>S biv&scaron;om suprugom&nbsp;<strong>Tihanom</strong>&nbsp;dobio je dvije kćeri, a iza sebe je ostavio i drugu suprugu&nbsp;<strong>Renatu</strong>.</p> <p><br />Posljednji projekt bio mu je dovođenje tvornice u Hercegovinu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-06-pucar.jpgZbog pesiticida s tržišta se povlače mandarinehttp://grude.com/clanak/?i=248694248694Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 22:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-27-mandarine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Utvrđena je povećana količina pesticida prokloraza.<p>&nbsp;</p> <p>U proizvodu, svježe mandarine podrijetlom iz Turske, LOT 4703, utvrđena je povećana količina pesticida prokloraza, prenosi Poslovni dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Proizvod nije u skladu s Uredbom Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ', poručuje se u obavijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvoznik je Frutiko grupa d.o.o. / Zagreb, Slavonska avenija 7, Zagreb, a izvozni AKN Ithalat Ihracat Soguk Hava Deposu Gida Nakliye Sanayi Ve Ticaret limitet Sirketi, Turska.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-27-mandarine.jpgPodnesen zahtjev Konkurencijskom vijeću za preuzimanje CENTRAL OSIGURANJAhttp://grude.com/clanak/?i=248684248684Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-28-centralosiguranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvo ASA Finance d.d. Sarajevo, većinski vlasnik ASA osiguranja, podnijelo je Konkurencijskom vijeću BiH prijavu koncentracije koja nastaje namjerom kupovine većine dionica u osiguravajućem društvu Central osiguranje d.d. Sarajevo.<div id="article-detail"> <div>&nbsp;</div> <div>&ndash; Koncentracija će, prema podacima iz prijave, imati efekat na trži&scaron;tu pružanja usluga neživotnog osiguranja na području Bosne i Hercegovine, navedeno je u informaciji Konkurencijskog vijeća BiH, te su pozvani zainteresirani subjekti koja imaju relevantna saznanja o navedenom trži&scaron;tu da dostave pisane primjedbe i mi&scaron;ljenja.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Prije nekoliko dana obznanjeno je da su ASA Osiguranje i Central Osiguranje potpisali ugovor o strate&scaron;kom partnerstvu s ciljem daljnjeg razvoja i rasta domaćeg sektora osiguranja.</div> <div>&ndash; Zajedničkim partnerstvom ova dva brzorastuća bosanskohercegovačka osiguravajuća dru&scaron;tva učinjen je značajan iskorak u procesu konsolidacije i jačanja ovog sektora, &scaron;to će rezultirati liderskom pozicijom na trži&scaron;tu osiguranja, priopćeno je iz ovih kompanija.</div> <div>Kako je priopćeno, buduće poslovanje oba dru&scaron;tva će biti usmjereno na daljnji razvoj, inovacije i digitalna rje&scaron;enja prilagođena potrebama trži&scaron;ta.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>ASA Finance 66,67 postotni je vlasnik ASA Osiguranja dok ostatak udjela pripada reogisuravatelju Bosna RE 20 psoto i ZIF-u Prevent Invest 13,34 posto. Vlasnici Central osiguranja su CEPS &ndash; Centar za poslovne studije Kiseljak sa 70 posto i CENTAR GRADNJA d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg sa 30 posto.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>U pro&scaron;loj godini ASA osiguranje ostvarilo je ukupnu zaračunatu bruto premiju od 31,93 milijuna KM i sa trži&scaron;nim udjelom na nivou BiH od 5,28 posto bilo je osmi najveći osiguravatelj.</div> <div>Central osiguranje je lani imalo ukupnu premiju od 38,22 mil. KM i sa trži&scaron;nim udjelom od 6,32 posto zauzimalo je petu poziciju.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Kombinirana premija dva osiguravatelja koji su u&scaron;li u strate&scaron;ko partnerstvo stvara novog velikog igrača na trži&scaron;tu osiguranja uz već postojeće grupacije okupljene oko Agramovih dru&scaron;tava u BiH (Adriatic osiguranje Sarajevo i Euroherc osiguranje Sarajevo), VIG-ovih podružnica (VIG osiguranje Banja Luka i Vienna osiguranje Sarajevo) i Graweovih dru&scaron;tava u BiH (Grawe osiguranje Banja Luka i Grawe osiguranje Sarajevo).<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Central osiguranje je 2018. bilo sklopilo okvirni sporazum sa Croatia osiguranjem, ali je hrvatski osiguravatelj odustao od kupnje sarajevskog dru&scaron;tva iako je transakcija bila dobila i odobrenje Konkurencijskog vijeća BiH.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>ASA Finance, financijska divizija ASA grupacije, u ovoj godini preuzeo je većinsko vlasni&scaron;tvo u Vakufskoj banci, ova transakcija je zaključena ali pripajanje nije budući da ga koči nepostojanje Komisije za vrijednosne papire FBiH.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> </div> <div><em><strong>osiguranje.hr</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-28-centralosiguranje.jpg2020. najlošija godina za europsku zrakoplovnu industriju u povijestihttp://grude.com/clanak/?i=248675248675Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-02-019-zrakoplov-boing-mostar_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj letova u Europi prošle godine je smanjen na 6,1 milijuna, što je manje za 55 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj putnika je manji za 1,7 milijardi. <p>&nbsp;</p> <p>Europska organizacija za sigurnost zračnog prometa (EUROCONTROL) priopćila je da je 2020. bila najlo&scaron;ija godina za europsku zrakoplovnu industriju u povijesti, prenosi Anadolu Agency (AA).</p> <p>&nbsp;</p> <p>EUROCONTROL, čije sjedi&scaron;te je u Bruxellesu, objavio je opsežan izvje&scaron;taj pod nazivom "Utjecaj pandemije COVID-19 na europsku zrakoplovnu industriju i perspektive za 2021. godinu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;taju se navodi da je europska zrakoplovna industrija u 2020. godini zbog duboke krize izazvane globalnom pandemijom koronavirusa (COVID-19) pretrpjela financijske gubitke od čak 56,2 milijarde eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima izvje&scaron;taja, broj letova u Europi pro&scaron;le godine je smanjen na 6,1 milijuna, &scaron;to je manje za 55 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj putnika je manji za 1,7 milijardi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, pro&scaron;le godine u zrakoplovnom sektoru bez posla je ostalo oko 190.000 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;taju se navodi kako je potrebno pružiti mnogo veću financijsku podr&scaron;ku ovom sektoru kako bi se oporavio od posljedica pandemije. Zračni promet u Europi bi, kako stoji u izvje&scaron;taju, 2021. godine trebao doživjeti oporavak blizu 51 posto obima zračnog transporta iz 2019. godine.<br /><br /><br />FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-02-019-zrakoplov-boing-mostar_3.jpgOluja Covid će proći: Četiri recepta za one kojima se ljulja poslovni brodhttp://grude.com/clanak/?i=238591238591Grude.com - klik u svijetWed, 30 Dec 2020 16:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-10-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnja situacija s Covidom-19 pogodila je sve.<p>&nbsp;</p> <p>Grupa kompanija kojima su u pandemiji ili zbog nje pali prihodi treba da sredi interni sistem rada, čuva gotovinu, insistira na komunikaciji zaposlenih i da bude dosljednja svom putu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nja situacija s Covidom-19 pogodila je sve. U tom smislu kompanije možemo podijeliti u tri grupe: one koje su imale koristi od pandemije, one koje su ostale potpuno bez prihoda i one koje jo&scaron; rade, ali im je prihod smanjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva grupa treba iskoristiti ovu situaciju za maksimizaciju prihoda, rast i pozicioniranje na trži&scaron;tu koje im je otvorilo ovu priliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga grupa nema &scaron;to drugo nego da se nada najboljoj mogućoj pomoći države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu dok čekaju, trebaju čuvati svoje zdravlje, posebno psihičko, te raditi na vlastitom razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za treću grupu kojima su prihodi pali, Alan Žepec savjetuje sljedeća četiri fokusa:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Organizacija</strong></p> <p>Stavite fokus na sređivanje internog sistema funkcioniranja. Jedan dio kompanija iz zemalja u regionu koje su implementirale Boom model javlja da je imao pad prihoda, ali su zadnjih &scaron;est ili sedam mjeseci iskoristili za fokus prema unutra. Kažu: &ldquo;Ono &scaron;to godinama nijsmo imali vremena za posložiti radi konstantnog rasta i dodatnog posla, sad smo to napravili&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je japanska kompanija Toyota napravila za vrijeme krize 2008, kada im je prihod pao za 70%. Dok je cijela bran&scaron;a u autoindustriji otpu&scaron;tala ljude i smanjivala narudžbe dobavljačima, Toyota je na ovu situaciju gledala kao priliku da educira ljude, napravi napredak u procesima i standardima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobavljačima je ostavila isti nivo naručivanja dijelova iako su za to morali napraviti novu halu gdje će te dijelove skladi&scaron;titi (Toyota je poznata po tome da nema velikih skladi&scaron;ta rezervnih dijelova). To su napravili zato da sačuvaju svoje dobavljače od propasti, znajući da će kriza proći i da ako uni&scaron;te vlastiti eko sistem, dugoročno uni&scaron;tavaju sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novac</strong></p> <p>Da bi Toyota napravila to &scaron;to je napravila, imala je dovoljno gotovine na računu. To je drugi savjet u ovoj situaciji. Ako imate ke&scaron;, čuvajte ga. Ako ga nemate, skupljajte ga. Kompanije propadaju zato &scaron;to su ostale bez ke&scaron;a, ne zato &scaron;to ne ostvaruju dobit. Ako nemate s čime isplatiti plate, platiti kredite ili dobavljače, odlazite u bankrot.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, ako imate dovoljno ke&scaron;a, nemojte se smrznuti i potpuno zaustaviti ulaganje i normalno funkcioniranje. Ako svi zaustavimo potro&scaron;nju, prestanemo plaćati dobavljače, ne nastavimo ulagati u razvoj i napredak, ni&scaron;ta od toga na kraju nećemo imati. Stvorit ćemo negativnu spiralu gdje nitko ni&scaron;ta nigdje ne tro&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledajući kroz teoriju sistema, to će nas na kraju opaliti kao bumerang, i to kad se najmanje nadamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Komunikacija</strong></p> <p>Treći savjet se odnosi na komunikaciju. Ovo &scaron;to nam se događa kao ljudima, nužnost distanciranja, je katastrofa sama po sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oduzeta nam je temeljna ljudska i biolo&scaron;ka potreba da imamo ljudski kontakt. Uz to, oduzet nam je i identitet, jer maska koju nosimo skriva na&scaron; glavni element identiteta &ndash; lice.</p> <p><br />Uz takav kontekst u kojem se nalazimo, kompanija čiji smo dio može biti spas u smislu osjećaja zajedni&scaron;tva, socijalnog kontakta i komunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad je važnije nego ikada biti u svakodnevnom kontaktu s članovima tima. Ono &scaron;to je u Boomu standard, jutarnji stand-up, sad se pokazalo ključnim za održavanje svakodnevnog kontakta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako nema kontakta, javlja se nepovjerenje sa &scaron;efove strane je li ekipa radi ili se zafrkava, a sa strane zaposlenog znaju li oni tamo uopće da postojim ili sam tu samo da radim dan i noć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako počne da radi svoje konstrukcije, a samo zato &scaron;to nema komunikacije one mogu otići u frustraciju. Frustracija uvijek proizvede ljutnju, a ljutnja može proizvesti nerazumne reakcije i poteze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vakcina za to sve zajedno je redovna komunikacija. Osim zaposlenih, naravno, potreban je i stalni kontakt s kupcima, dobavljačima, partnerima i svim ostalim unutar eko sistema u kojem se nalazimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Strategija</strong></p> <p>Ostanite dosljedni putu koji ste odabrali. Nemojte skakati s broda jer je oluja. Strpite se, vežite uz jarbol i čekajte da oluja prođe. Nije ugodno, ali ćemo i ovu nevolju na kraju ipak preživjeti. Bio sam nedavno na planinarenju, kad, na Kraljičinom zdencu, catering kuća postavila stol na otvorenom, usred &scaron;ume.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nude kuhano vino, kolače, pite, kavu i slično, a kao restoran imaju dozvolu da nude proizvode za van. Uglavnom, ekipa je prona&scaron;la način kako da na drugačiji način ostvare neke dodatne prihode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji radi na tom &scaron;tandu je KAM (prodavač ključnim kupcima). Kako trenutno nema tog posla, radi na &scaron;tandu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave poznate farmaceutske kuće mi kaže da njegovi prodavači koji inače obilaze bolnice, sad pomažu u skladi&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znači, zadatak nam je svima vidjeti kako da unutar postojeće bran&scaron;e u kojoj se nalazimo, pronađemo nove načine poslovanja. Tako ćemo istovremeno zadržati ljude i sebe zdravima, ne samo fizički, nego i psihički.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-10-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpgGodišnja zbirka maraka HP Mostar - povijest, kultura i prirodne ljepote na jednome mjestuhttp://grude.com/clanak/?i=238559238559Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-zbirka_300_dpi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar u Godišnjoj zbirci maraka 2020. predstavlja 28 maraka na kojima su prikazane različite svjetske i domaće teme i motivi.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Markama s motivima Ramskog jezera obilježen je Svjetski dan voda, a izdanje u povodu Svjetskog dana hrane donijelo je prikaz hercegovačkih slastica &ndash; ćuptera i smokvenjaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebna izdanja posvećena su Međunarodnom danu dječje knjige, Europskom danu jezika i Međunarodnom danu materinskog jezika kojim je, ujedno, obilježena i 100. obljetnica rođenja fra Blage Brkića. Sport je zastupljen u dva izdanja, Međunarodni dan sporta i Mostarski polumaraton. Za motiv na markama &bdquo;EUROPA - Drevne po&scaron;tanske rute&ldquo; izabran je srebrni denar rimskog konzula L. Saufeiusa koji se čuva u Franjevačkom muzeju Samostana sv. Ante na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje mjesto na markama na&scaron;la su arheolo&scaron;ka i etnolo&scaron;ka ba&scaron;tina, nekropola stećaka Radimlja i križna fibula (kopča), kao i jedinstvena arhitektura Mostara - vila Fessler i Gimnazije Mostar. Tradicionalno su izdane marke posvećene Međugorju, Božiću i Novoj godini. Uz floru s motivima endemičnih biljaka i faunu koja prikazuje dnevne leptire u BiH, tu je i blok izdanja Mitovi i flora s pričom o Vesni, slavenskoj božici proljeća i mladosti. I za kraj godine, markama je obilježena 250. obljetnica rođenja velikog skladatelja Ludwiga van Beethovena.</p> <p><br />Godi&scaron;nju zbirku maraka 2020. Hrvatske po&scaron;te Mostar možete darovati prijateljima i poslovnim suradnicima kao lijep i jedinstven dar. Kao i sva dostupna izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-zbirka_300_dpi.jpegLuka pokrenuo tvrtku Modric Familyhttp://grude.com/clanak/?i=238551238551Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-luka-modric_9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luka Modrić u Španjolskoj je otvorio novu tvrtku koja će se baviti trgovinom nekretninama i nazvao je "Modric Family". <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski kapetan na ovaj se potez odlučio godinu dana nakon &scaron;to je u zatvorio tvrtku u Luksemburgu zbog koje u &Scaron;panjolskoj bio osuđen za utaju poreza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Modrić je, kako pi&scaron;u 24 sata, novu tvrtku registrirao kao poduzeće za kupnju, promociju, gradnju, održavanje, prodaju, zakup, konzervaciju i iskori&scaron;tavanje svih vrsta nekretnina, a "Modrić Family" se može baviti i svim vrstama financijskih ulaganja. "Modric Family" nije registrirana za upravljanje Modrićevim imidžem kao prethodna tvrtka koju je imao u Luksemburgu i preko koje je primao novac od sponzora. Zaradu od reklama sada vjerojatno prima u obliku osobnog dohotka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka "Modrić Family" nema zaposlenike niti internetsku stranicu, a registrirana je na adresi odvjetničkog ureda koji savjetuje nogometa&scaron;e i čiji je klijent bio Modrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Modrićeva nova tvrtka osnovana je s minimalnim početnim kapitalom od 3000 eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-luka-modric_9.jpgTri ključne razlike između lidera i menadžera http://grude.com/clanak/?i=238545238545Grude.com - klik u svijetMon, 28 Dec 2020 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-23-manager_navike.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo su tri ključne razlike između vođa i menadžera..<p>&nbsp;</p> <p>Za jednu uspje&scaron;nu organizaciju potrebno je imati niz ljudi koji igraju različite uloge, kako bi se stvari glatko odvijale. Neke od uloga lako je definirati, dok neke imaju zbunjujuće granice kao &scaron;to je, na primjer, razlika između menadžera i vođa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete istovremeno biti i menadžer i vođa, ali to &scaron;to ste fenomenalan vođa nije garancija da ćete biti i dobar menadžer, i obrnuto. U čemu je razlika?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo su tri ključne razlike između vođa i menadžera:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Vođa se bavi inovacijama a menadžer administracijom</strong></p> <p>To znači da je vođa taj koji dolazi s novim idejama i potiče organizaciju na razmi&scaron;ljanje prema budućnosti. Vođa mora konstantno biti na oprezu i razvijati nove strategije i taktike. Mora biti upoznat s najnovijim trendovima, istraživanjima i vje&scaron;tinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, menadžer održava ono &scaron;to je već uspostavljeno. To je osoba koja održava kontrolu jer bi u suprotnom nastao nered u organizaciji. Menadžeri također uspostavljaju ciljeve i mjerila, te analiziraju, ocjenjuju i tumače rezultate. Oni također moraju znati koja osoba je najbolja za specifični zadatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Vođa inspirira, a menadžer kontrolira</strong></p> <p>Vođa inspirira ljude da daju sve od sebe i zna kako da uspostavi tempo za ostale u grupi. Vodstvo nije ono &scaron;to vođa radi nego ono &scaron;to ostali rade kao odgovor na njegovo vodstvo. Ako se neko odluči da vas prati vas jer ste ga inspirirali, to znači da ste stvorili povjerenje unutar tvrtke, a to je vrlo bitno za poslovanje koje se ubrzano mijenja i zahtijeva ljude koji će vjerovati u misiju kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Menadžeri nastoje da održe kontrolu nad ljudima tako da im pomažu da razviju sposobnosti i izvuku iz sebe najbolje talente. Kako bi to &scaron;to bolje postigli, menadžeri moraju poznavati ljude s kojima rade i razumiti njihove interese i strasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Vođe pitaju &ldquo;&scaron;to&rdquo; i &ldquo;za&scaron;to&rdquo;, a menadžeri &ldquo;kako&rdquo; i &ldquo;kada&rdquo;</strong></p> <p>Da bi bili u poziciji da pitate &ldquo;&scaron;to&rdquo; i &ldquo;za&scaron;to&rdquo; morate biti kadar da izazovete svoje nadređene i upitate ih za&scaron;to se poduzimaju određene akcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, to znači da ćete pružiti otpor vi&scaron;em menadžmentu jer smatrate da je za dobrobit kompanije trebalo poduzeti neke druge mjere. Ako kompanija doživljava neuspjeh, zadatak vođe je dođe i kaže: &Scaron;to smo naučili iz ovoga? Kako možemo iskoristiti ovu informaciju da bismo razjasnili na&scaron;e ciljeve ili se pobolj&scaron;ali?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, menadžeri zapravo ne razmi&scaron;ljaju o tome &scaron;to neuspjeh znači. Njihov posao je da pitaju &ldquo;kako&rdquo; i &ldquo;kada&rdquo; i izvr&scaron;avaju posao u skladu s tim. Oni prihvaćaju status quo i vi&scaron;e nalikuju vojnicima. Znaju da su naredbe i planovi ključni te da je njihov posao da se orijentiraju na trenutne ciljeve kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos svemu ove dvije uloge imaju i sličnosti. Najbolji menadžeri također su vođe. Osoba može biti i jedno i drugo, ali potrebno je vremena kako bi se do&scaron;lo do toga, renosi <em><strong>Manager.ba.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-23-manager_navike.jpgNova pravila za odlazak u Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=238466238466Grude.com - klik u svijetTue, 22 Dec 2020 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani BiH koji su zakazali termine za dobijanje radne dozvole za rad u Njemačkoj u sklopu Pravila za zapadni Balkan morat će se ponovo prijaviti, potvrđeno je u Veleposlanstvu Njemačke u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, kako su pojasnili, od 1. siječnja na snagu stupa nova uredba, koja predstavlja nastavak uredbe koja prestaje važiti krajem 2020. godine, a da bi se građani BiH mogli prijaviti za dobivanje radne dozvole u Njemačkoj morat će se prijaviti na web-stranici Veleposlanstva za zakazivanje termina, bez obzira na to jesu li već ranije imali rezerviran termin, jer dosada&scaron;nji termini vi&scaron;e neće važiti.<br /><br /></p> <p>Važno je napomenuti kako ovo ne važi za zapo&scaron;ljavanje kvalificirane radne snage, kao i za deficitarna zanimanja, već se odnosi samo na Pravilo za zapadni Balkan.<br /><br /></p> <p><strong>Pravilo</strong><br /><br /></p> <p>U Veleposlanstvu Njemačke ističu kako od 1. siječnja 2021. godine na snagu stupa pravilo koje će naslijediti postojeće.<br />Time je savezna vlada i nakon 2020. godine omogućila građanima Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije privilegiran pristup njemačkom trži&scaron;tu rada. Kao i dosad, ovo pravilo vrijedi za bilo koju vrstu zaposlenja, nezavisno od toga posjeduje li osoba priznate kvalifikacije ili ne. Ovo novo pravilo će vrijediti do kraja 2023. godine, istakli su.<br /><br /></p> <p>Preciziraju kako i dalje uvjet za dobivanje vize ostaje potreba dobivanja potvrde Savezne agencije za rad Njemačke.<br />Termini za podno&scaron;enje zahtjeva u skladu s novim pravilom će biti otvoreni čim se ukinu ograničenja putovanja koja su trenutno na snazi zbog pandemije Covida, kada će se moći nastaviti s izdavanjem odgovarajućih viza. Željeni termini, koji su zakazani u skladu s dosada&scaron;njim pravilom, vi&scaron;e neće moći biti uzeti u obzir. Isto važi i za termine koji su dodijeljeni s konkretnim datumima i satnicama, a nisu mogli biti ostvareni nakon zatvaranja Odjeljenja za vize zbog uvjeta izazvanih koronom, istakli su uz napomenu kako se dodatne informacije mogu naći na stranici Veleposlanstva.<br /><br /></p> <p><strong>Inzistiranje poslodavaca</strong></p> <p><br />Podsjećanja radi, sve do kraja ljeta ove godine nije bilo izvjesno hoće li pravilo biti produženo, a pozitivna odluka donesena je na inzistiranje njemačkih poslodavaca, posebno u građevinskom sektoru, koji su istakli kako bez strane radne snage neće biti u mogućnosti ispuniti sve ugovore. Također, dio političkih stranaka u Njemačkoj je bio zabrinut kako bi dalje zapo&scaron;ljavanje radnika sa zapadnog Balkana moglo ugroziti domaće nezaposlene radnike koji traže posao. Kako bi se ove zabrinutosti uklonile, Vlada je u novom pravilu zadržala važenje uvjeta po kojima dozvola za rad može biti izdata tek ukoliko poslodavac dokaže kako na to mjesto nije mogao naći odgovarajuću njemačku radnu snagu ili radnu snagu iz EU.<br /><br /></p> <p>Također, uvjet da ovo pravilo bude izglasano je uvođenje kvote od 25.000 viza godi&scaron;nje za cijelu regiju, koliko se maksimalno može izdati. Kao i prije izbijanja virusa korona, moći će se zapo&scaron;ljavati svi radnici bez obzira na formalne kvalifikacije koji mogu dokazati kako ih poslodavac u Njemačkoj želi zaposliti. Oni će s odgovarajućim dokumentima morati otići u Veleposlanstvo Njemačke i podnijeti zahtjev za vizu. U Ministarstvu uvjeravaju kako neće vi&scaron;e biti dugog čekanja jer će biti uvedene ubrzane procedure i na bolji način uvezane agencije i institucije koje izdaju potrebna odobrenja i suglasnosti kao uvjet za vizu. Naime, Vlada je obećala kako će osposobiti dodatne kapacitete i u veleposlanstvima i u Njemačkoj u cilju ubrzanja procedure.</p> <p><br /><em><strong>Nezavisne novine</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-njemacka.jpgMostarska tvrtka sada će imati podršku i pomoć velike Podravke http://grude.com/clanak/?i=238450238450Grude.com - klik u svijetMon, 21 Dec 2020 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-21-plantaza-paprike-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ugovor su potpisale direktorica Marinade Maja Marušić, te članica uprave Podravke Ljiljana Šapina Marušić.<p>&nbsp;</p> <p>Na zadovoljstvo svih onih koji s velikim oprimizmom gledaju u daljnji razvoj poljoprivrede u Hercegovini, u petak su Podravka i tvrtka Marinada iz Mostara potpisali Ugovor o Strate&scaron;kom partnerstvu u kojemu Podravka preuzima kompletno vođenje i upravljanje procesima sa svojim znanjem, iskustvom i brendovima, a ovaj potez točka je na i svim onim procesima koji su se do sada vodili, počev&scaron;i od okupljanja braniteljskih zadruga i drugih zainteresiranih proizvođača, pa do izgradnje tvornice za preradu rajčice u Kru&scaron;evu pored Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Marinada, poduzeće koje je pokazalo kako se znanjem i srcem voli Hercegovina i koje je uspjelo okupiti veliki broj kooperanata koji žele proizvoditi na svojoj zemlji, sada će imati pomoć jedne europski snažne tvrtke Podravke, a sve zajedno pokazuje kako Hercegovina može očekivati snažnu revitalizaciju agrarne proizvodnje i daljnji plasman proouzvoda s bogatih kra&scaron;kih polja na police velikih trgovačkih lanaca u Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor su potpisale direktorica Marinade Maja Maru&scaron;ić, te članica uprave Podravke Ljiljana &Scaron;apina Maru&scaron;ić je ovom prilikom izjavila kako je posebno raduje &scaron;to je Podravka prepoznala Marinadu kao strate&scaron;kog partnera te na taj način priznala rad i trud koji je ova tvrtka, zajedno s braniteljskim zadrugama i drugim kooperantima, poduzimala u posljednje dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A rezultati su itekako vidljivi; naime, u tom je razdoblju prooizvedeno čak 1600 tona povrća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to posebno unosi optimizam je i činjenica da su svi zaposlenici tvrtke mlađi od 40 godina, a to pokazuje kako se mladi, obrazovani ljudi, itekako žele baviti zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maru&scaron;ić je naglasila i kako, iako se čini da ljudi te dobi ne mogu biti iskusni, nema bojazni jer iza sebe imaju partnera - Podravku, koja je lider u prehrabenoj industriji u jugoistočnoj Europi i koja ima ogromno znanje i iskustvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-21-plantaza-paprike-mostar.jpgTajna dugog i sretnog života je vrlo jednostavnahttp://grude.com/clanak/?i=238440238440Grude.com - klik u svijetSun, 20 Dec 2020 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-20-munger.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpredsjednik Berkshire Hathawaya, Charlie Munger (96) najpoznatiji je kao dugogodišnja desna ruka investicijske legende Warrena Buffeta, čije se bogatstvo procjenjuje na 1,7 milijardi dolara.<p><br />Pored svoje uloge uz Buffeta, Munger je predsjednik Daily Journal korporacije i direktor maloprodajnog lanca Costco.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od najče&scaron;ćih pitanja s kojima se Munger sreće je u čemu je tajna dugog i sretnog života, u njegovom slučaju i izuzetno uspje&scaron;nog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je milijarder odgovorio na ovo pitanje i to nizom &ldquo;jednostavnih&rdquo; savjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne budite previ&scaron;e zavidni<br />Ne budite previ&scaron;e nezadovoljni<br />Ne tro&scaron;ite vi&scaron;e nego &scaron;to zaradite<br />Usprkos svojim problemima ostanite vedri<br />Radite i surađujete s pouzdanim ljudima<br />A vi radite ono &scaron;to treba da radite, ono &scaron;to je va&scaron; posao</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov recept je logičan, kaže, &ldquo;mudro je ostati uvijek vedar&rdquo;, rekao je Munger, a da biste to postigli važno je da se oslobodite negativnih osjećanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;A da li možete biti veseli kad ste apsolutno potonuli u duboku mržnju i ogorčenje? Naravno da ne možete. Pa za&scaron;to biste to prihvatili?&rdquo;, rekao je milijarder.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Charlie Munger je odrastao u Omahi, u državi Nebraska, kao i njegov partner Buffet i radio je u prehrambenoj prodavnici Buffetovog djeda, kao i sam Buffet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ipak, poslije 1959. sam upoznao Charlieja, dugo nakon &scaron;to je napustio Omahu da bi Los Angeles postao njegov dom. Ja sam tada imao 28, a on 35 godina. Ljekar iz Omahe koji nas je upoznao predvidio je da ćemo uspjeti &ndash; i uspjeli smo&rdquo;, napisao je Buffet o svom dugogodi&scaron;njem partneru u godi&scaron;njem pismu akcionarima za 2014. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nego &scaron;to se pridružio Berkshire Hathawayu, Munger je prvo radio kao advokat za 15 dolara na sat, a bio je i arhitekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buffet daje Mungeru priznanje za mnogo uspjeha Berkshire Hathawaya.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prema tome, Berkshire je izgrađen prema Charlijevom nacrtu. Moja uloga je bila uloga generalnog dobavljača, a izvr&scaron;ni direktori Berkshire podružnica obavljali su pravi posao kao podizvođači&rdquo;, kaže Buffet.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-20-munger.jpgU poštanskim uredima HP Mostar kupite markice zavoda za zdravstveno osiguranje ŽZH i HNŽhttp://grude.com/clanak/?i=238389238389Grude.com - klik u svijetWed, 16 Dec 2020 21:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-29-hp_mostar_-_glavna_posta_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar u nesigurnom razdoblju epidemije korona virusa ostaje na raspolaganju svojim korisnicima, što potvrđuje i mogućnost brze i jednostavne kupovine markica ZZO-a.<p>&nbsp;</p> <p>Kupovina markica ZZO-a za područje Hercegovačko-neretvanske županije</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prostorijama područnih ureda Zavoda HNŽ-a u Čitluku (Stjepana Radića br. 3) i Neumu (Zagrebačka bb) se nalaze izdvojeni &scaron;alteri HP Mostar koji su prilagođeni korisnicima u kupovini markica ZZO HNŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, markice ZZO HNŽ se mogu kupiti i u sljedećim po&scaron;tanskim uredima u Mostaru: Glavna po&scaron;ta (Tvrtka Milo&scaron;a bb), PU Avenija i PU Balinovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premije osiguranja za ovu županiju se mogu kupovati u razdoblju od 1. 12. 2020. do 28. 2. 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupovina markica ZZO-a za područje Županije Zapadnohercegovačke</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na području Županije Zapadnohercegovačke markice je moguće kupiti u glavnim po&scaron;tanskim uredima u Ljubu&scaron;kom, Grudama, Posu&scaron;ju i &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prostorijama područnog ureda Zavoda u &Scaron;irokom Brijegu (Ul. Matije Gupca 2) nalazi se izdvojeni &scaron;alter HP Mostar na kojem će se osiguranici moći kupiti markice, odnosno premije osiguranja ZZO-a ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Distribucija premija osiguranja za 2021. godinu u Županiji Zapadnohercegovačkoj će se moći kupovati u razdoblju od 15. 12. 2020. do 31. 03. 2021. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-29-hp_mostar_-_glavna_posta_mostar.jpgVIDEO: Mladi povratnik u BiH pokrenuo nevjerojatan biznis od kojeg solidno živihttp://grude.com/clanak/?i=238357238357Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 23:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-14-esad-delic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevjerojatna priča dolazi nam iz Zavidovića. Esad Delić otišao je raditi u inozemstvo, međutim već nakon dva mjeseca se vratio i odlučiti pokrenuti vlastiti biznis, i to s gljivama.<p>&nbsp;</p> <p>A gljive, &scaron;ampinjoni već su mu u&scaron;li u krv, radi svakodnevno i to u 8 sati ujutro kad se beru &scaron;ampinjoni. Trgovine i markete ne radim, gljive se mogu kupiti samo kod njega i kaže da mu je to bolja zarada. Gljive su kvalitetne, stoji iza svake, te ih sve rasproda u jednom danu, prenosi Grude.com njegovu priču.<br /><br /></p> <p>Kaže da od toga može solidno živjeti. - BiH je moja domovina, nigdje vani ne planiram ići, ovdje mi je sve. Radim i solidno živim i &scaron;to vi&scaron;e mogu poželjeti - priča ovaj mladić.<br /><br /></p> <p>Kompletnu priču koja bi vas mogla motivirati na bavljenje ovim ili nekim sličnim poslom, a koja bi mogla i motivirati na&scaron;u brojnu dijasporu da se netko odluči na povratak kući, pogledajte u nastavku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/FG1lGLk5IU0" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-14-esad-delic.jpgMate Rimac ima nove ulagače, evo o kome se radihttp://grude.com/clanak/?i=238351238351Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 19:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Neurone R SA iz Luksemburga upisana je kao novi član društva.<p>&nbsp;</p> <p>Prije desetak dana u vlasničku strukturu Rimac automobila, u&scaron;li su novi ulagači, pi&scaron;e <strong>Lider</strong>. Prema informacijama iz sudskoga registra, tvrtka Neurone R SA iz Luksemburga upisana je kao novi član dru&scaron;tva, dok je ulagač iz Abu Dhabija Ziad Tassabehji, koji je jedan od prvih Rimčevih investitora iz 2014. godine, iza&scaron;ao iz vlasni&scaron;tva, odnosno vi&scaron;e nije upisan kao član dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A početkom listopada, u vlasnićku strukturu Rimac Automobila u&scaron;la je tvrtka KINGRICH INVESTMENTS LIMITED iz Hong Konga, dok je krajem rujna China Dynamics (Holdings) Limited izi&scaron;ao iz vlasničke strukture.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpgObavijest iz Uprave JP HT d.d. Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=238346238346Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-06-019-ht-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava HT-a d.d. Mostar nema namjeru više ništa komentirati niti se više oglašavati o ovoj temi..<p>&nbsp;</p> <p>U vezi s &bdquo;obraćanjem&ldquo; predsjednika Sindikata HT-a d.d. Mostar u kojemu se navodi da je &bdquo;Uprava radnicima HT-a uskratila božićnicu&ldquo;, želimo naglasiti kako je riječ o jo&scaron; jednoj neistini iz kuhinje ovoga Sindikata. Naime, istina je da Uprava jo&scaron; nije donijela odluku o božićnici iz razloga &scaron;to se čeka financijsko izvje&scaron;će o poslovanju za studeni ove godine kako bi se odlučilo o visini božićnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tajming&ldquo; u kojemu Sindikat HT-a bombardira javnost i radnike priopćenjima, prebacujući svu krivnju i odgovornost na Upravu u vezi s Kolektivnim ugovorom (sad i s temom božićnice), nije nimalo slučajan. Naprotiv, njihovo &bdquo;ogla&scaron;avanje&ldquo; u medijima i obraćanje radnicima smatramo spinom, te ne možemo ne primijetiti da se odvija (koje li slučajnosti!) upravo pred izbore u Mostaru, iz čega se može naslutiti da Sindikat ima svoje političke i ine mentore te sasvim drukčije namjere od onih koje želi prezentirati u javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ujedno, Uprava HT-a d.d. Mostar nema namjeru vi&scaron;e ni&scaron;ta komentirati niti se vi&scaron;e ogla&scaron;avati o ovoj temi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tovanjem,<br />Uprava JP HT d.d. Mostar</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-06-019-ht-mostar.jpg