Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.'Neće doći do smanjenja plaće, nitko više nije spreman raditi ni za 700 KM'http://grude.com/clanak/?i=6476064760Grude.com - klik u svijetWed, 20 Jun 2018 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-radnici-gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naglasila je i da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja koja nije oporezivala isplatu dobiti jer to nije dobit poduzeća nego dohodak vlasnika, a kod nas je upravo korištena za isplatu neoporezivog dijela plaće. <p>Ministrica financija FBiH Jelka Milićević izjavila je danas u Sarajevu da navodi poslodavaca da država dodatnim doprinosima umanjuje dohodak nisu utemeljeni jer oni već sada imaju problema pronaći određene profile radnika jer nitko vi&scaron;e nije spreman raditi ni za 700 KM, a tih je 55 posto od svih plaća prikazanih u FBiH, jer puno veću plaću za isti rad mogu ostvariti u Hrvatskoj i Sloveniji, da se ne spominju druge zemlje EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milićević je na pres-konferenciji o Prijedlogu zakona o porezu na dohodak i Prijedlogu zakona o doprinosima istaknula da je namjera Vlade FBiH i predlagača zakona Federalnog ministarstva financija bila napraviti model obračuna doprinosa i poreza na dohodak koji je uporediv sa sličnim obračunima u RS-u, te u zemljama biv&scaron;e Jugoslavije i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je u BiH postojalo kao neoporezive naknade, odnosno dijelovi plaća, nije postojalo nigdje zbog čega smo bili neusporedivi za potencijalne investitore jer su smatrali da je kod nas stopa opterećenja na rad prevelika, ali ako bi se u&scaron;lo u dublju analizu ispostavilo bi se da je gotovo 50 posto plaće neoporezivo - navela je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da su poslodavci imali takav zakon i oni su primjenjivali mogućnost obračunavanja najniže osnovice za doprinose i poreze i to im nitko ne može zamjeriti, a s druge strane bio je neravnopravan položaj ljudi u realnom sektoru koji su imali mogućnost tih kalkulacija u odnosu na one u javnom i financijskom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni iz realnog sektora su imali i najniže mirovine, kada odu u mirovinu, jer njihova izdvajanja po osnovu doprinosa nisu dovoljna ni za minimalnu mirovinu od 326 KM i sve je to ukazivalo na potrebu stvaranja istih uvjeta na trži&scaron;tu za sve gospodarske subjekte jer su oni koji su radili s gotovinom mogli koristiti opisani model - pojasnila je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je i da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja koja nije oporezivala isplatu dobiti jer to nije dobit poduzeća nego dohodak vlasnika, a kod nas je upravo kori&scaron;tena za isplatu neoporezivog dijela plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Razumijem pojačane aktivnosti udruženja poslodavaca kao i strah radnika da će im biti manja plaća, ali smatram da je on neopravdan - kazala je Milićević. Naglasila je da ne misli da će doći do smanjenja plaće, već samo do povećanja određenog tro&scaron;ka za rad u realnom sektoru kod plaća do 850 KM do kojeg iznosa će biti neutralan efekat za poslodavce.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-radnici-gradjevina.jpgPorsche ulaže u Rimac Automobile, Mate Rimac ostaje većinski vlasnikhttp://grude.com/clanak/?i=6475464754Grude.com - klik u svijetWed, 20 Jun 2018 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-20-oliver_blume_i_mate_rimac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac Automobili i njihova sestrinska tvrtka Greyp Bikes zaključili su drugu rundu investiranja i to s jednim sasvim posebnim partnerom. Naime, manjinski udio u tvrtkama Mate Rimca kupio je nitko drugi doli Porsche AG! <p>&nbsp;</p> <p>Kako se kaže u priopćenju jutros stiglom u redakciju, pi&scaron;e vecernji.hr,&nbsp; cilj ovog partnerstva je suradnja na području razvoja električnih vozila te pružanje podr&scaron;ke Rimac Automobilima i Greyp Bikes prema ostvarivanju cilja: postati vodeći dobavljač tehnolo&scaron;kih rje&scaron;enja za trži&scaron;te za električnih automobila visokih performansi te proizvođač najuzbudljivijih sportskih električnih automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U manje od jednog desetljeća sakupili smo značajno znanje u području razvoja automobilskih pogona visokih performansi te baterijskih tehnologija, inovativnih infotainmenta i telemetrijskih sustava, kao i drugih ključnih automobilskih sustava. Na&scaron;i automobili predstavljaju vrhunac tehnologije i iznova određuju samu definiciju super-sportskog automobila, rekao je Mate Rimac, osnivač i izvr&scaron;ni direktor Rimac Automobila te je dodao kako je stvaranje ozbiljnog dobavljača u automobilskoj industriji i proizvođača sportskih automobila izazov za cijeli život pa imaju jo&scaron; dug put pred sobom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ulazak u razvojnu suradnju s Porsche AG je važan korak za na&scaron; strate&scaron;ki plan kako bismo postali značajan dobavljač velikim proizvođačima automobila. Drago nam je &scaron;to smo uspjeli pridobiti veliko povjerenje na&scaron;ih investitora, partnera i klijenata te se radujemo &scaron;to ćemo moći i dalje raditi na uzbudljivim projektima za razne klijente iz cijele automobilske industrije, rekao je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Razvojem potpuno električnih super-sportskih automobila Concept_One i C_Two te brojnih drugih ključnih sustava koristeći najsuvremeniju tehnologiju za razne druge proizvođače u automobilskoj industriji, Rimac je svojim impresivnim znanjem potvrdio svoju poziciju u svijetu elektromobilnosti, kaže Lutz Meschke, zamjenik predsjednika Izvr&scaron;nog odbora i član Izvr&scaron;nog odbora za financije i IT u Porsche-u te dodaje kako u Porscheu smatraju kako su ideje i pristup Rimac Automobila izuzetno obećavajući, zbog čega se nadaju da će ovo partnerstvo u razvoju biti odličan uvod za na&scaron;u blisku suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje tvrtke Porsche AG, uz ulaganje tvrtke Camel Group u rujnu 2017., zaključuje drugu rundu investicija, za tvrtke Rimac Automobili i Greyp Bikes. Novo partnerstvo će dati dodatni vjetar u leđa budućim poslovnim pothvatima tvrtki Rimac i Greyp, kao i potporu za njihovo &scaron;irenje na globalnoj razini. S lipnjem 2018. godine, osnivač i izvr&scaron;ni direktor Mate Rimac i dalje ostaje većinski vlasnik navedenih tvrtki, prenosi <a href="https://www.vecernji.hr/auti/porsche-ulaze-u-rimac-automobile-mate-rimac-ostaje-vecinski-vlasnik-1253231" target="_blank">vecernji.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-20-oliver_blume_i_mate_rimac.jpegPao 'gospodar prstenova': Uhićen Rupert Stadler, direktor Audijahttp://grude.com/clanak/?i=6472564725Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jun 2018 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-18-rupert_stadler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros je u Njemačkoj uhićen Rupert Stadler, CEO Audija. Kompanija je već neko vrijeme u ozbiljnim problemima zbog varanja na testovima emisije štetnih plinova. <p>&nbsp;</p> <p>Skandal Dieselgate, koji je nastao 2015. godine kad je Volkswagen uhićen u prvim prevarama, pro&scaron;irio se i na druge brendove unutar kompanije. Koji ionako dobrim dijelom koriste iste motore i tehnologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo pro&scaron;loga mjeseca, Audi je priznao da su varali s testovima ispu&scaron;nih plinova na 60.000 dizelskih modela A6 i A7. Pro&scaron;le godine, Audi je ukupno opozvao preko 850.000 dizelskih modela; na kraju kraju se ustanovilo da su varali samo na modelima sa &scaron;est i osam cilindarskim dizelskim motorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stadler je bio Audijev &scaron;ef 11 godina. Pro&scaron;loga tjedna, ured državnog odvjetni&scaron;tva najavio je da je pokrenuo preliminarnu istragu protiv njega i drugog člana odbora VW-ove podružnice. Ured ih optužuje za &ldquo;prijevaru i neizravnu lažnu certifikaciju&rdquo;, čime tvrde da su njih dvojica plasirali europskom trži&scaron;tu automobile s manipuliranim softverom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Telegram.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto:Profimedia</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-18-rupert_stadler.jpgU Crnoj Gori 237 jahti, vlasnici i iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6470964709Grude.com - klik u svijetSun, 17 Jun 2018 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-17-porto-montenegro-33.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Crnoj Gori je registrirano 237 jahti, čija vrijednost je od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna eura. <p>&nbsp;</p> <p>Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore objavila je spisak vlasnika registriranih do 1. lipnja, koje plove pod crnogorskom zastavom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e vlasnika jahti su državljani Rusije &ndash; 67, Srbije 62, zatim Albanije, Italije, SAD, Kazahstana, Če&scaron;ke, BiH, Ukrajine i Velike Britanije, prenosi Biznisinfo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Firme registrirane na Britanskim Djevičanskim Otocima imaju 35 jahti u Crnoj Gori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-17-porto-montenegro-33.jpgPosušje i Hercegovina se oprostile od poznatog gospodarstvenika Zvonimira Šušnjarahttp://grude.com/clanak/?i=6470364703Grude.com - klik u svijetSun, 17 Jun 2018 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-17-zvonimir_susnjar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati gospodarstvenik iz Posušja, direktor Bossgas plina, tvrtke sa sjedištem u Tomislavgradu, Zvonimir Šušnjar preminuo je u 66. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;u&scaron;njar je u Hercegovini slovio za uspje&scaron;nog gospodarstvenika kojeg su ljudi itekako cijenili, a tvrtka Bossgas plin d.o.o bila je vodeća u BiH za opskrbu propan-butan plinom, čistim propanom i svim vrstama tehničkih plinova. Bavila se prodajom plinske opreme, ali i projektiranjem i izvođenjem plinskih instalacija, kao i održavanju i servisiranju plinske opreme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj pokojnika bio je danas u 16.00 sati na groblju "Ričina" u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-17-zvonimir_susnjar.jpgNajbolje HERCEGOVAČKO pivo i portal GRUDE.COM i ovog prvenstva zajednohttp://grude.com/clanak/?i=6467764677Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jun 2018 19:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-15-018_hercegovacko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao i tijekom Europskog prvenstva 2016. godine, i za ovo prvenstvo, Svjetsko prvenstvo u Rusiji nastavlja se suradnja Hercegovačkog piva i portala Grude.com.<p>&nbsp;</p> <p>Tijekom trajanja Mundijala u Rusiji portal Grude.com donositi će vam brojne sportske priče, a kako se najbolje osvježiti nego uz pivo koje se proizvodi na tisućljetnom teritoriju, dobiva od najbolje vode i najkvalitetnijeg ječma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovačko pivo biti će pokrovitelj svih sportskih vijesti na portalu Grude.com u idućih mjesec dana trajanja najluđeg nogometnog razdoblja u godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz nadu da će Hrvatska otići do kraja na Svjetskom prvenstvu otvaramo prvu bocu i nazdravljamo svima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-15-018_hercegovacko.jpgGrude, Mostar, Ljubuški, Čitluk: Nevada traži djelatnice za rad u butiku http://grude.com/clanak/?i=6466764667Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jun 2018 12:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-15-nevada_logo_medium.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevada d.o.o Grude traži djelatnicu za rad u butiku<p><strong>Potrebno:</strong></p> <p>predhodno radno iskustvo na sličnim poslovima ( 2 godine)<br />osnove rada na računalu<br />komunikacijske i prodajne vje&scaron;tine<br />Kreativnost, prilagodljivost, zaiteresiranost za rad<br />odgovornost i samostalnost u radu</p> <p><br /><strong>Lokacija:</strong> Mostar, Ljubu&scaron;ki, Čitluk, Grude</p> <p>Prijave i cv sa fotografijom slati putem opcije PRIJAVI SE NA OGLAS, navodi Posao.ba.</p> <p><br /><strong>Broj pozicija:</strong> 4</p> <p><strong>Datum objave:</strong> 15.06.2018.</p> <p><strong>Trajanje oglasa:3</strong>0 dana (ističe 15.07.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-15-nevada_logo_medium.pngTurizam u ZHŽ-u: Predstavljen projekt koji će voditi do novih radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=6466564665Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jun 2018 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-15-redah.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu je, u organizaciji Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije održan radni sastanak na temu razvoja turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj. <p>Na sastanku je sudjelovalo deset predstavnika grada i općina u Županiji Zapadnohercegovačkoj te Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu REDAH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvom dijelu sastanka predstavljen je prijedlog projektne ideje na temu razvoja ruralnog i aktivnog turizma, koji se planira provesti u Županiji Zapadnohercegovačkoj na temelju zajedničke suradnje Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu REDAH te Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, prenosi Radio Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt će financijski podržati &Scaron;vicarska vlada u sklopu programa MarketMakers koji potiče rast privatnog trži&scaron;ta u odabranim sektorima, koji će voditi do kreiranja novih radnih mjesta za mlade žene i mu&scaron;karce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od odabranih sektora je turizam, koji je konstantno rastuća gospodarska grana u zemlji i regiji, s mnogim poslovnim prilikama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projektne aktivnosti su podijeljene u tri grupe:</p> <p>&nbsp;</p> <p>kreiranje platforme za razvoj turizma,<br />izgradnja kapaciteta na lokalnoj i županijskoj razini u području ruralnog i aktivnog turizma,<br />promocija Županije Zapadnohercegovačke kao atraktivne destinacije za ruralni i aktivni turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Drugi dio sastanka je bio predviđen za davanje komentara, prijedloga ili sugestija od strane sudionika na predložene projektne aktivnosti kao i rasprava o turizmu, koji je bez obzira na bogate turističke potencijale, nedovoljno razvijen u Županiji Zapadnohercegovačkoj, osim dijelom u Općini Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je da je s obzirom na trenutnu situaciju kada nemamo Zakona o turizmu u Županiji Zapadnohercegovačkoj, niti Turističku zajednicu &scaron;to već u početku dovodi do nerazvijenog turizma, trebamo uložiti zajedničke napore kako bi ovaj projekt bio pokretač pozitivnih sistemskih promjena i stvaranja pozitivnog i zavidnog turističkog okruženja u Županiji Zapadnohercegovačkoj s naglaskom na ruralni i aktivni turizam.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-15-redah.jpgNike predstavio Benassi 'Fanny Pack', gumene papuče koje su ujedno i torbicahttp://grude.com/clanak/?i=6463564635Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jun 2018 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-14-nike_papuce_torbica2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Modeli Benassi 'Fanny Pack' papuča dostupni su u nekoliko boja, a uskoro će biti pušteni u prodaju.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brend Nike uskoro će na trži&scaron;te plasirati model Benassi "Fanny Pack", gumene papuče koje su ujedno i torbica, jer s prednje strane imaju džep koji se zatvara patent zatvaračem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autentičnost fotografija novog modela nedavno je potvrdila glasnogovornica Nikea, no nije otkrila dodatne detalje. Navodno ovaj model prati trend "&scaron;to vi&scaron;e džepova to bolje" koji je popularan ovog ljeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papuče sa džepom senzacija su na dru&scaron;tvenim mrežama. Mnogi su odu&scaron;evljeni ovim papučama jer imaju svrhu, no u isto vrijeme su brojni korisnici dru&scaron;tvenih mreža ismijali novi Nikeov izum tvrdeći da je riječ o jo&scaron; jednom bizarnom modelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Modeli Benassi "Fanny Pack" papuča dostupni su u nekoliko boja, a uskoro će biti pu&scaron;teni u prodaju.</p> <p><br /><br />Grude.com/Klix.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-14-nike_papuce_torbica2.jpgPojedini portali 'pokapaju' smilje: Tvrde da otkupa neće bitihttp://grude.com/clanak/?i=6463064630Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jun 2018 22:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-smilje_urod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednjih nekoliko godina smilje je među najaktualnijim temama hercegovačkih gospodarstvenika.<p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana priča se o ulasku Kineza na trži&scaron;te smilja, &scaron;to bi otvorilo nove mogućnosti za proizvodnju, kao i za bolji život ljudi ovih krajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, ovih dana pojavljuju se i različite spekulacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako portal Rasno saznaje od pojedinih vlasnika destilerija, da će ovogodi&scaron;nja berba smilja proći bez otkupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znači da je vrlo moguće da otkupa smilja neće biti i da će priča o smilju ubrzo zavr&scaron;iti na &scaron;tetu i žalost onih koji su jo&scaron; uvijek vjerovali da će ne&scaron;to biti od toga. Razgovarali smo sa nekoliko vlasnika destilerija koji su nam kazali da neće otkupljivati smilje, a to znači totalni krah smiljomanije u Hercegovini", pi&scaron;e <a href="http://rasnoportal.net/cat-rasno/1342-ne%C4%87e-biti-otkupa-smilja-u-hercegovini.html" target="_blank">Rasnoportal</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, informaciju treba uzeti s rezervom jer navedeni portal nije objavio tko su vlasnici destilerija koji su rekli da će berba proći bez otkupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-smilje_urod.jpgPotpisan sporazum: Lakše do plasmana eteričnih ulja na kinesko tržištehttp://grude.com/clanak/?i=6462764627Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jun 2018 13:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-smilje_branje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vanjskotrgovinska komora BiH i Kineska asocijacija za trgovinu eteričnim uljima, aromama i začinima potpisale su Sporazum o suradnji kojim se predviđa lakša i brža razmjena relevantnih informacija, organiziranje posjeta, konferencija, seminara, te drugih događaja od zajedničkog interesa.<p><br />Cilj potpisanog sporazuma je podržati inicijativu gospodarskih subjekata obje strane za uspostavljanjem suradnje, te osigurati prvenstveno proizvođačima u BiH plasiranje proizvoda na veliko kinesko trži&scaron;te, priopćeno je iz VTK BiH, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kini se trenutno konzumira vrlo malo proizvoda od eteričnoga ulja smilja, te sudeći po pozitivnim reakcijama kineske delegacije, njihovoj velikoj zainteresiranosti&nbsp; i najavi većeg broja posjeta u budućnosti, mogu se očekivati dobri poslovni rezultati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjeta kineske delegacije organizirana je ubrzo nakon &scaron;to je izaslanstvo Bosne i Hercegovine u organizaciji VTK BiH uz podr&scaron;ku USAID/Sweden FARMA II projekta, sudjelovala na godi&scaron;njoj konferenciji CHINAEASA (Grupacija proizvođača ulja i začinskog bilja Narodne Republike Kine).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj posjete je upoznati kinesku stranu sa svim potencijalima i mogućnostima koje ovaj sektor nudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kinesko izaslanstvo je pozitivno iznenađeno kvalitetom i ponudom proizvoda od ljekovitog bilja u BiH, prvenstveno proizvoda od smilja, te je izražen velik interes za uspostavljanje nove i jačanje postojeće suradnje, navedeno je iz komore.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-smilje_branje.jpgZABRANA IZVOZA: Srpska i Federacija spašavaju drvohttp://grude.com/clanak/?i=6462164621Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jun 2018 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-06-drvo_industr.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove mjere trebale bi zaštititi domaće proizvođače.<p><br /><br /></p> <p>Vlade Republike Srspke i Federacije BiH predložit će Vijeću ministara BiH da u potpunosti zabrani izvoz &scaron;umskih drvnih sortimenata iz zemlje, kao i da na ogrijev i rezanu građu li&scaron;ćara uvede pristojbe za izvoz, objavile su Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je prijedlog drvoprerađivača iz BiH koji su, zajedno s predstavnicima resornih ministarstava usuglasili na sastanku koji je održan u Banja Luci, a kako bi se osigurala bolja opskrba sirovinom onim drvoprerađivačima koji imaju veći stupanj finalne obrade drveta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za zabranu izvoza &scaron;umskih drvnih sortimenata zalagali su se u Republici Srpskoj, a za uvođenje pristojbi su bili u Federaciji BiH, pa su oba prijedloga prihvaćena i bit će dio zajedničke inicijative.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U sljedećim danima bit će usugla&scaron;ena visina pristojbe na izvoz građe li&scaron;ćara i ogrijevnog drveta, jer ne postoji opravdanost da se on pod ovim okolnostima događa, kada se to moglo zavr&scaron;avati u vi&scaron;im fazama prerade", kaže za Nezavisne novine Lazo &Scaron;inik, tajnik Udruženja &scaron;umarstva i prerade drveta RS Privredne komore RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran Zubić, pomoćnik ministra poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede RS, kaže kako će u idućih petnaest dana biti izvr&scaron;ene dodatne konzultacije s relevantnim institucijama u entitetima kako bi se utvrdila visina pristojbe. "Prihodi od pristojbi koje bi se ubirale bi se vraćali u entitete u skladu s porijeklom rezane građe. Nismo dalje razrađivali gdje bi one bile utro&scaron;ene, ali bi logično bilo da se vraćaju sektoru &scaron;umarstva i preradi drveta", kazao je Zubić. On smatra da će ove mjere za&scaron;tititi domaće proizvođače. "Generalni stav Vlade RS je da se sav sječivi etat, odnosno sirovina, u potpunosti na raspolaganje stavi domaćim drvoprerađivačima", zaključio je Zubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultatima sastanka zadovoljni su i u Udruženju grupacije &scaron;umarstva i drvne industrije pri Gospodarskoj komori Federacije BiH. "Računamo na to da će dobiti vi&scaron;e sirovine uz kriterije koje će predložiti komore. Sirovine moramo usredotočiti na na&scaron;e proizvođače, a novac od pristojbi ćemo vraćati proizvođačima da ga oni imaju i ulažu u nove tehnologije i nova znanja", kazala je za Nezavisne &Scaron;emsa Alimanović, tajnica Udruženja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezavisne novine podsjećaju da su Vlada Federacije BiH i Vlada RS na zajedničkoj sjednici, održanoj u Sarajevu u rujnu pro&scaron;le godine, najavile podno&scaron;enje zajedničke inicijative Vijeću ministara BiH za dono&scaron;enje odluke o zabrani izvoza i prometa trupaca iz Bosne i Hercegovine. Kako bi spriječila malverzacije i trgovinu sirovinom, RS je donijela privremenu zabranu prometom trupaca izvan svoje teritorije, &scaron;to je kasnije učinila i Vlada Federacije BiH. Ove mjere su na snazi do travnja ove godine, kada bi, pod uvjetom da Vijeće ministara BiH uvaži prijedloge, na snagu stupile mjere usugla&scaron;ene na sastanku u Banja Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drvna industrija je jedna od najperspektivnijih grana industrije u Bosni i Hercegovini s prosječnim godi&scaron;njim izvozom većim od milijardu maraka i stalnom tendencijom rasta. Međutim, i dalje veći dio izvoza imaju proizvodi s nižim stupnjem obrade, poput građe i ogrijeva, dok izvoz namje&scaron;taja ima udio od oko 40 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-06-drvo_industr.jpge-stranac: Krenula s radom online prijava stranaca u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6460364603Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jun 2018 13:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-internet_shutterstock_03032015_1200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sustav za online prijavu boravka stranaca u Bosni i Hercegovini "e-stranac" svečano je danas pušten u rad, a trebao bi, rečeno je danas, unaprijediti kapacitete Službe za poslove sa strancima u domenu kontrole prijave stranaca koji koriste usluge smještaja. <p>Ovaj alat razvijen je u okviru projekta "Podr&scaron;ka efikasnom upravljanju migracijama i granicama u BiH" kojeg je podržala Vlada &Scaron;vicarske, a realiziran je u suradnji Ministarstva sigurnosti BiH, Službe za poslove sa strancima te Centrom za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćnik ministar sigurnosti BiH Mladen Mrkaja ovaj alat nazvao je važnim u smislu povećanja nivoa sigurnosti u BiH te je ocijenio da će biti od pomoći Službi za poslove sa strancima koja se bavi ovim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica za suradnju pri Veleposlanstvu &Scaron;vicarske Barbara Datwyler Scheuer napomenula je da je BiH suočena s migracijskim izazovima, a zabilježen je i povećan broj turista u posljednjih nekoliko godina &scaron;to ovaj projekt čini jo&scaron; relevantnijim. Podsjetila je da je prije godinu dana potpisan sporazum o realizaciji ovog projekta u vrijednosti 1,6 milijuna KM te je dodala da će ovaj sustav zamijeniti ručni unos podataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prema podacima Agencije za statistiku BiH je pro&scaron;le godine posjetilo 1.307.319 osoba, a veliki broj njih ostao je neprijavljen. Od danas će ovaj sustav biti dostupan svim strancima, domaćinima i turističkoj industriji'', pojasnila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izražena je nada da će jednostavna procedura prijave povećati broj prijavljenih stranih državljana, a očekuje se i značajno povećanje nivoa sigurnosti u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kazao je da ovaj projekt predstavlja značajan tehnički napredak za sve koji pružaju usluge strancima jer im je pružena olak&scaron;ica da prijave strane goste Službi za poslove sa strancima. Mi&scaron;ljenja je da će ovaj sustav biti u službi sigurnosti bh. građana i stranaca, a fokus će biti na za&scaron;titi osobnih podataka i sigurnosti prijenosa podataka o prijavama stranaca u BiH i omogućit će se lak&scaron;a kontrola svih stranca koji borave kod fizičkih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je da svake godine postoji povećanje broja turista u BiH između 25 do 30 posto &scaron;to je dobro za BiH, ali ovdje je u pitanju i naplata javnih prihoda te je izrazio nadu da će nakon uspostavljanja ovog sustava ove godine biti vi&scaron;e od milijun prijavljenih stranaca i gostiju. Voditelj projekta iz CPRC-a Eldan Mujanović naglasio je olak&scaron;anu prijavu te dodao da će sada prijava stranaca biti unificirana za sve porezne obveznike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-internet_shutterstock_03032015_1200.jpgDaimler će opozvati 774 tisuće vozila u Europihttp://grude.com/clanak/?i=6459764597Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jun 2018 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-12-daimler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka vlada je naložila proizvođaču automobila Daimleru da u Njemačkoj opozove 238 tisuća vozila nakon što je utvrđeno da su opremljena softverom koji lažira emisije štetnih plinova u dizelskim vozilima. <p>U cijeloj Europi ukupno je 774 tisuće dizelskih vozila koja sadrže sporne uređaje, a Daimler je poručio da će ih sve opozvati. U najvećoj su mjeri pogođeni modeli Mercedes C-klase, Vito i GLC, odnosno njihove dizelske verzije, priopćilo je ministarstvo, prenosi HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daimler je priopćio kako će ponovno ugraditi softver, no zanijekao je bilo kakve zloporabe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački ministar prometa Andreas Scheuer izjavio je kako su ministarstvo i Daimler u ponedjeljak "intenzivno pregovarali mnogo sati".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naposljetku, izvijestio je da je ministarstvo naložilo trenutni opoziv Daimlerovih modela u Njemačkoj jer su sadržavali "ilegalne naprave za isključivanje". Naime, ministarstvo ima ovlasti za opoziv vozila samo na području Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Daimler su kazali da će, uz maksimalnu brzinu i s kooperativnom transparentno&scaron;ću s vlastima, ukloniti aplikacije u kontrolnom sustavu motora na koje vlada ima prigovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daimler je odbio navesti gdje će preostala vozila biti opozvana. Također su poručili kako zakonitost softvera jo&scaron; uvijek treba razjasniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije, čelnik Daimlera Dieter Zetsche je rekao da je pronađeno tehničko rje&scaron;enje za probleme sa softverom te da ne očekuje da će tvrtka biti novčano kažnjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo nije prvi put da se Daimler suočio s problemima zbog softvera za emisije &scaron;tetnih plinova. Pro&scaron;le je godine izvr&scaron;io rekonstrukciju i naknadnu ugradnju u tri milijuna Mercedesovih diesel automobila proizvedenih od 2011. godine, no taj potez nije nazvao opozivom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Afera s lažiranjem emisija &scaron;tetnih plinova nadvila se nad njemačkom automobilskom industrijom u rujnu 2015. godine, kada je Volkswagen (VW) priznao uporabu softvera koji može prepoznati kada je dizelski automobil podvrgnut ispitivanju te privremeno smanjiti &scaron;tetne emisije, a kako bi udovoljio zahtjevima američkih regulatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Afera "Dieselgate" je stajala VW, u vidu novčanih kazni i drugih tro&scaron;kova, oko 30 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, utvrđeno je da i drugi proizvođači automobila imaju ugrađene slične uređaje. BMW je u veljači opozvao 12.000 dizel automobila, a Porsche u svibnju 60.000. Niti jedan nije priznao nezakonitosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-12-daimler.jpgKineski gospodarstvenici u Ljubuškom oživjeli vjeru u izvoz smiljahttp://grude.com/clanak/?i=6458764587Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jun 2018 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-11-kinezi-posjet-hercegovina-w2-38.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kinesko izaslanstvo obišlo je ljubuške tvrtke Roing, Malo sunce, Frost te tvrtku Ekobiogen Grude..<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo Kineske asocijacije za trgovinu eteričnim uljima, aromama i začinima u nedjelju je posjetilo Ljubu&scaron;ki kako bi doznalo vi&scaron;e o uzgoju smilja i razmotrilo mogućnost suradnje s hercegovačkim tvrtkama u proizvodima na bazi smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz brojne kineske gospodarstvenike, u izaslanstvu se nalazila Liu Fang, treća tajnica u Veleposlanstvu Narodne republike Kine u BiH, te Xie Yu, ekonomski i komercijalni savjetnik u kineskom veleposlanstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kinesko izaslanstvo obi&scaron;lo je ljubu&scaron;ke tvrtke Roing, Malo sunce, Frost te tvrtku Ekobiogen iz Gruda, a upriličen je i radni ručak s načelnikom Općine Ljubu&scaron;ki Nevenkom Barbarićem, ministrom financija ŽZH Tonijem Kraljevićem i predsjednikom Općinskoga vijeća Ljubu&scaron;ki Tihomirom Kvesićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjet kineskoga izaslanstva održan je u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, javlja <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://www.radioljubuski.ba/ljubuski/item/17286-kineski-gospodarstvenici-u-posjetu-ljubuskom-audio-i-foto.html" target="_blank">Radioljubuski.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirko Bo&scaron;ković, tajnik Grupacije ljekovitoga bilja i &scaron;umskih plodova Vanjskotrgovinske komore BiH rekao je kako je iznimno ponosan &scaron;to su uspjeli organizirati i realizirati ovaj posjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo prije par mjeseci stupili u kontakt s Grupacijom proizvođača ulja i začinskoga bilja NR Kine, koja djeluje u sklopu Gospodarske komore Kine. Do&scaron;lo je najprije do posjeta na&scaron;ih tvrtki Kini, koja je realizirana prije 15-ak dana i tamo su definirani detalji ovoga uzvratnoga posjeta. Koliko sam uspio vidjeti, oni su zaista fascinirani ponudom eteričnih ulja u Hercegovini. U Kini se konzumira vrlo malo proizvoda od eteričnoga ulja smilja, rekao je Bo&scaron;ković koji se nada kako bi se to moglo promijeniti i kako bi u tome mogao pomoći ovaj posjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I načelnik općine Ljubu&scaron;ki izrazio je nadu kako će se dio hercegovačkoga ulja izvesti u Kinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo u Ljubu&scaron;kom imamo zasađeno nekih 12 milijuna sadnica smilja, vjerujem da će se kroz ovaj posjet i kasnije dogovore bar dio toga plasirati prema kineskom trži&scaron;tu, rekao je Barbarić, koji je jučer iskoristio priliku kako bi goste iz Kine upoznao i s drugim mogućnostima suradnje koje Ljubu&scaron;ki nudi, prvenstveno u oblasti turizma.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-11-kinezi-posjet-hercegovina-w2-38.jpgI oni bi rušili VW? Radnici bježe iz Preventa zbog plaće od 390 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6456064560Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jun 2018 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-hastor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plaće neće biti niže od 500 eura, ispalio je 2011. godine za skupštinskom govornicom Bosanskopodrinjske županije tadašnji direktor „Preventa BiH“ Haris Rahman.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedam godina poslije, zaposleni u ovoj kompaniji jedva sastavljaju kraj s krajem, jer od 390 KM, koliko je osnovna plaća u goraždanskom dijelu ove kompanije, ne mogu dobaciti sljedeći mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Politička zaleđina</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dočekan kao heroj, kao spasitelj za tisuću obitelji, za tisuće nezaposlenih, menadžment ove kompanije odmah je od županijske vlasti dobio svu podr&scaron;ku, a od vladajuće SDA i političku zaleđinu. Danas, zaposleni u ovoj kompaniji tretirani su kao robovi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ono &scaron;to se događa u poduzeću i oko njega javna je tajna u Goraždu, ali nitko ne smije o tome javno pričati. Prvi koji je progovorio je Muamer Omanović, zastupnik SBB-a u Skup&scaron;tini BPŽ-a. U razgovoru za &bdquo;Dnevni avaz&ldquo; kazao je da je sve &scaron;to zna rekao u skup&scaron;tinskoj dvorani i da je od Vlade BPŽ tražio da se uključi u rje&scaron;avanje problema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tražimo samo da ispune obećanja koja su dali građanima Goražda i nama u Skup&scaron;tini. Nije moguće da nemamo uvid u izvoz iz Goražda. Dakle, ako radnici toliko rade prekovremeno, a rade, svi će to potvrditi, tko je onda ovdje lud?! Za&scaron;to je sada oko 100 radnika dobilo otkaz? Čim se ljudi pobune, otkaz &ndash; kaže Omanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On dodaje da svim investitorima i onima koji otvaraju radna mjesta treba biti zahvalan, ali se mora znati granica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je 2018. godina, nije ovo kolonizatorsko doba i nije Goražde ničija prćija! Kako je moguće da se federalnoj inspekciji za rad ne dozvoli ulazak u postrojenje? Gdje je tu pravna država? Gdje je sustav, kome će se ovi ljudi obratiti, od koga da traže za&scaron;titu &ndash; ističe Omanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jak lobi </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi da poslodavci &scaron;to su do&scaron;li u Goražde i otvorili tvornice moraju imati socijalnu i humanu odgovornost prema radnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tražio sam od županijskog pravobranitelja da Skup&scaron;tini dostavi informaciju jesu li ispunili sve obaveze koje su preuzeli kupoprodajnim ugovorom. Zbog lobija koji postoji u Goraždu nikad nisam dobio odgovor. Također, znam da se svaki onaj političar koji se u bilo kojem trenutku nađe i kaže bilo &scaron;ta pozitivno za poslodavce, između ostalog i &bdquo;Prevent&ldquo;, odmah nađe na platnom spisku te kompanije &ndash; otkriva Omanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On javno &scaron;alje i poruku za one koji najavljuju otvaranje 100.000 radnih mjesta:</p> <p>&nbsp;- Ako ćete ih otvarati da od ljudi pravite robove, mi kažemo: &bdquo;Ne, hvala!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od zaposlenika &bdquo;Preventa&ldquo; pristao je uz uvjet anonimnosti progovoriti o onome &scaron;to se događa u ovoj kompaniji i golgoti koju radnici proživljavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrio nam je da je 50 do 70 ljudi u posljednjih sedam dana napustilo &bdquo;Prevent&ldquo;, a da je jo&scaron; 40 pred otkazom.</p> <p>- Plaćanje prekovremenog rada misaona je imenica. Ljudi rade po 12 sati dnevno, nemaju pravo ni na pauzu. Ramazan je i veliki broj radnika posti. Ali, &scaron;ef nam je rekao da mi ne moramo postiti, jer će on to, da mi Bog oprosti, tako je rekao, &bdquo;rije&scaron;iti s Allahom&ldquo; &ndash; govori ovaj radnik.</p> <p>Otkrio nam je da je nekoliko žena koje su bile u drugom stanju dobilo otkaz &bdquo;jer nema fajde od njih&ldquo;.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>- U Goraždu smo u medijskom mraku. Nijedan novinar ne smije napisati istinu, a kao &scaron;to vidite, ni mi ne smijemo govoriti, jer nas nitko u ovom gradu vi&scaron;e ne bi zaposlio. Svi su uvezani. Zamislite dokle to ide, inspekcija rada FBiH nije mogla ući u postrojenje, jer su im na&scaron;i &scaron;efovi tražili nekakve naloge. Mi smo moderni robovi &ndash; kaže radnik &bdquo;Preventa&ldquo; u Goraždu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako su otkrivene prevare </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se otvaralo postrojenje &bdquo;Preventa&ldquo; u Goraždu, svi su to podržali. Goražde je imalo 7.000 nezaposlenih, pa je tvrtka koja će zaposliti 2.000 radnika dočekana &scaron;irom ra&scaron;irenih ruku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, radnici su ostali &scaron;okirani kada su im vraćene radne knjižice u kojima je za njih 90 posto nedostajao upisan radni staž od godinu i vi&scaron;e dana?!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pljačka države </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tisuću radnika dnevno radi dva sata prekovremeno i matematika kaže da se radi o 2.000 sati dnevno. Uzme li se u obzir mjesečna razina, odnosno prosjek od 25 radnih dana, to je već 50.000 sati prekovremenog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svaku kaznu koju im i napi&scaron;e federalna inspekcija, oni mogu platiti k'o s nokta &ndash; kaže radnik &bdquo;Preventa&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Avaz.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-hastor.jpegInspekcijske aktivnosti se nastavljaju: Izdali preko tisuću prekršajnih nalogahttp://grude.com/clanak/?i=6453564535Grude.com - klik u svijetFri, 08 Jun 2018 14:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-inspektori_federalni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna uprava za inspekcijske poslove priopćila je kako su u razdoblju od 25. travnja do 7. lipnja ove godine, federalni inspektori izvršili 1.839 inspekcijskih nadzora i izdali 1.122 prekršajna naloga u iznosu od 1.570.278 KM. <p>Također, u nastavku prvoga ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora na teritoriju Federacije BiH u 2018. godini, federalni inspektori su, u istom razdoblju, izvr&scaron;ili i 38 kontrolnih nadzora, sačinili 1.839 zapisnika, a naplaćen je i iznos od ukupno 249.956 KM na ime naknada za vode, &scaron;ume, ceste i zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrečeno je i 236 upravnih mjera, od kojih se 108 odnosi na mjere privremene zabrane rada, a od 517 kontroliranih gospodarskih subjekata, sukladno primjeni Zakona o fiskalnim sustavima, konstatirano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj. Tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je i da 33 subjekta nadzora nisu izdavala fiskalne račune za prodane robe i izvr&scaron;ene usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U suradnji sa županijskim upravama za inspekcijske poslove, a prema dostupnim informacijama, u svibnju 2018. godine zatečena su 332 radnika &bdquo;na crno&ldquo;, dok je ukupan broj osoba zatečenih na radu &bdquo;na crno&ldquo; u Federaciji BiH od početka 2018. godine 1.088.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasak pojačanih inspekcijskih aktivnosti je na borbi protiv &bdquo;sive&ldquo; ekonomije, a inspekcijski nadzori se vr&scaron;e u oblastima trgovine, turizma, rada, poljoprivrede, zdravstva, urbanizma, ekologije, prometa, &scaron;umarstva, voda, verterinarstva, rudarstva, te termo i elektroenergije. Aktivnosti se provode putem zajedničkih multidisciplinarnih timova, u suradnji sa županijskim inspektorima rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove pozvali su sve gospodarske subjekte nadzora u Federaciji BiH da preispitaju svoje poslovanje i blagovremeno ga uvedu u zakonske okvire, kako ne bi bili predmet represivnih inspekcijskih mjera, odnosno financijskog sankcioniranja. Također, napominju kako će pojačane inspekcijske aktivnosti biti nastavljene u kontinuitetu, priopćeno je iz Uprave.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-inspektori_federalni.jpgIKEA NAJAVILA PROMJENU Uskoro prodaja ovih artikala bit će obustavljena u svim njihovim trgovinamahttp://grude.com/clanak/?i=6452964529Grude.com - klik u svijetFri, 08 Jun 2018 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Švedski maloprodajni div Ikea najavio je da će do 2020. godine prestati prodavati plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, prenose britanski mediji. <p>Prodaja će biti obustavljena u svim Ikeinim trgovinama &scaron;irom svijeta, a iz &scaron;vedske kompanije dodaju da će ubuduće kreirati proizvode koji će se moći prepraviti, preprodati i reciklirati. Potez &scaron;vedske kompanije nadovezuje se na najavu Europske unije da će zabraniti plastične proizvode poput slamki, higijenskih i &scaron;tapića za mije&scaron;anje pića te držača balona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plastika za jednokratnu upotrebu može te&scaron;ko ugroziti život u morima, napominje BBC. Najava obustave prodaje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu sastavni je dio planova Ikee da ubuduće u proizvodnji koristi isključivo obnovljive materijale kao i one koji se mogu reciklirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također žele do 2025. potpuno eliminirati emisiju &scaron;tetnih plinova. U planu je i povećanje ponude bezmesnih jela i grickalica u Ikeinim restoranima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zbog na&scaron;e veličine i globalnog dosega imamo priliku inspirirati vi&scaron;e od milijardu ljudi i omogućiti im da žive bolje, u okviru granica koje na&scaron; planet može podnijeti", kazao je izvr&scaron;ni direktor Inter Ikea Groupa Torbjorn Loof. "Ustrajemo u namjeri da preuzmemo vodeću ulogu u suradnji sa svima - od dobavljača sirovina sve do na&scaron;ih klijenata i partnera", dodao je Loof, prenosi Hina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-ikea.jpgŠto se tiče prinosa, ali i cijena otkupa krumpira, godina bi mogla biti iznadprosječnahttp://grude.com/clanak/?i=6452464524Grude.com - klik u svijetFri, 08 Jun 2018 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-08-krompir_otkup_capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što su Hercegovci gotovo pola godine jeli skoro isključivo uvozne, uglavnom njemačke krumpire, ovdašnji povrtlari krenuli su s izvozom toga povrća.<p><br /><br /><em><strong>Večernji list</strong></em> razgovarao je s Kre&scaron;om Menalom, voditeljom nabave u jednoj privatnoj čapljinskoj tvrtki koja je ovih dana izuzetno aktivna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- S otkupom smo počeli 15. svibnja s pojavom veće količine mladog krumpira za domaće trži&scaron;te, a u izvoz smo krenuli 4. lipnja s prvim tegljačem. Trenutačno izvozimo za RH, prvenstveno za Konzum, a ako se pokaže interes i od drugih lanaca, voljni smo prihvatiti suradnju - kaže voditelj prodaje ove čapljinske tvrtke te obja&scaron;njava otkupnu proceduru: - Proizvođači dobiju na&scaron;u ambalažu, kartonsku, koju, dakle, mi osiguravamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj ambalaži dovoze robu u otkupni centar u Tasovčićima u Čapljini. Roba se paletizira u krugu tvrtki, nakon čega se stavlja u komore na temperaturu koja je određena za mladi krumpir, a to je nekih 10 do 12 stupnjeva. Kad se postigne ta temperatura tek je onda krumpir spreman za utovar i upućuje se prema destinacijama iz kojih je naručen. Otprilike proces hlađenja traje 24 sata, odnosno &scaron;to danas otkupimo sutra je spremno za otpremu - kaže. Prvi tjedan imaju ugovorenu isporuku pet tegljača, odnosno stotinjak tona, za spomenuti lanac u Hrvatskoj. Prema njihovim očekivanjima izvoz će se nastaviti i u idućem tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođač od kojeg se otkupljuje mora biti registriran u registru poljoprivrednih gospodarstava, da ima fito broj koji se traži za krumpir. &Scaron;to se isplate tiče, u zadnje dvije godine isplata ide četrdeset dana od dana kada se roba otkupi, kada se izda blok. - Nekima bude dan, dva prije, nekima dan, dva poslije, ali nastojimo ispo&scaron;tovati dogovoreno, kako prema dobavljačima tako i prema na&scaron;im kupcima. - Komentirao je i aktualnu sezonu. - S obzirom na to da je godina takva kakva je bila od početka sadnje od kraj siječnja pa veljače te uvjete koji su bili nepovoljni za sadnju, mislim da će godina biti zadovoljavajuća &scaron;to se tiče prinosa, a i otkupnih cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekordna sigurno neće biti, ali mogla bi biti vi&scaron;e nego solidna. U ukupnoj bilanci bh. agrara, stavka izvoza ranih krumpira iz Hercegovine neće biti posebno uočljiva, međutim, značajna je s vi&scaron;e aspekata. Prvo, ona predstavlja povratak južno-hercegovačkih povrtlara na tradicionalna trži&scaron;ta Hrvatske i Slovenije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo, proizvođači moraju ispuniti određene uvjete, u prvom redu sljedivost proizvodnje od kupovine sjemena i oranja, do za&scaron;tite i pakiranja, trebaju biti registrirani, &scaron;to zahtijeva novi pristup. Za sada te uvjete ispunjava veći broj proizvođača pa je za očekivati da bi iznadprosječna sezona mogla potaknuti i druge na rje&scaron;avanje problema koji jamče izvoz.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-08-krompir_otkup_capljina.jpgZbog opasnih kemikalija s bh. tržišta se povlače siperci za bebe i lutka Happy Angel!http://grude.com/clanak/?i=6451864518Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jun 2018 14:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-07-siperak1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Siperak za bebe uvoznika „Wandeng“ d.o.o. Brčko distrikt i plastična lutka Happy Angel GY 1802A proizvođača Dusen Trade Company, Hong Kong, Kina, povlače se s bh. tržišta zbog pronađenih opasnih kemijskih sastojaka, obavijestili su iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH. <p>Iz Agencije navode kako podaci o proizvodu (marka, model, tip, serija) navedenoga siperka nisu nisu dostupni, kao ni o njegovom proizvođaču. Tek se navodi da je zemlja podrijetla Turska, a uvoznik &bdquo;Wandeng&ldquo; d.o.o. Brčko distrikt, Dubrave bb, Brčko distrikt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvod predstavlja kemijski rizik jer sadrži 1,84 % (m/m) di &ndash; (2-etilheksil) ftalata (DEHP), &scaron;to nije u skladu s Odlukom o ograničenju stavljanja na trži&scaron;te igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftalate (&bdquo;Službeni glasnik BiH&ldquo;, broj 04/10).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjerodavne inspekcije su naložile mjere povlačenja s trži&scaron;ta i uni&scaron;tavanja nesigurne igračke, u ovome slučaju siperka za bebe, te se preporučuje potro&scaron;ačima koji su kupili ovaj proizvod da ga prestanu koristiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za plastičnu lutku iz Agencije su obavijestili kako je riječ o proizvodu (marka, model, tip, serija) Happy Angel GY 1802A, proizvođača Dusen Trade Company, Hong Kong, Kina, zemlja podrijetla Kina, uvoznika Z&amp;N d.o.o. Brčko distrikt BiH, Dubrave bb Brčko distrikt BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvod predstavlja kemijski rizik jer sadrži 6,22 % (m/m) di &ndash; (2-etilheksil) ftalata (DEHP), &scaron;to nije u skladu sa Odlukom o ograničenju stavljanja na trži&scaron;te igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftalate (&bdquo;Službeni glasnik BiH&ldquo;, broj 04/10).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Agencije obavje&scaron;tavaju kako su mjerodavne inspekcije naložile mjere povlačenja s trži&scaron;ta i uni&scaron;tavanja nesigurne igračke, u ovome slučaju plastične lutke, te obavje&scaron;tavanja potro&scaron;ača, uz preporuku potro&scaron;ačima koji su kupili ovaj proizvod da ga prestanu koristiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://poslovni-global.ba/naredeno-unistavanje-zbog-opasnih-kemikalija-s-bh-trzista-se-povlace-siperci-za-bebe-i-lutka-happy-angel/" target="_blank">poslovni-global.ba / Foto: Agencija za nadzor nad trži&scaron;tem BiH</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-07-siperak1.jpgPokrenuta proizvodnja: U Hercegovini se šiju kaputi za Parižankehttp://grude.com/clanak/?i=6451664516Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jun 2018 11:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-16-trebinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvodnju u poslovnom centru “Tini” pokrenuo je bivši rukometaš Nebojša Preković iz Aranđelovca, koji je najavio zapošljavanje još radnika. <p>U Trebinju je počela probna proizvodnja &ldquo;te&scaron;ke&rdquo; ženske konfekcije u novoformiranom poduzeću &ldquo;Trebinjka&rdquo;, u kome je već zaposleno 78 radnika koji će &scaron;iti za trži&scaron;te Pariza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodnju u poslovnom centru &ldquo;Tini&rdquo; pokrenuo je biv&scaron;i rukometa&scaron; Neboj&scaron;a Preković iz Aranđelovca, koji je najavio zapo&scaron;ljavanje jo&scaron; radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preković je rekao Srni da je prvobitno incijativu za pokretanje pogona uputio Gradskoj upravi Trebinja, koja je odmah ponudila svu logistiku i pružila mu podr&scaron;ku, te pomogla da se kroz skraćen postupak firma otvori u roku od mjesec dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Trenutno smo zaposlili 78 radnika, a planiramo zaposliti njih 100, koji će raditi na četiri proizvodne linije&rdquo;, rekao je Preković i dodao da jo&scaron; traje natječaj u Zavodu za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoformiranom poduzeću će se &scaron;iti ženska &ldquo;te&scaron;ka&rdquo; galanterija &ndash; odnosno kaputi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Planiramo do rujna sa&scaron;iti 20.000 kaputa, koje ćemo plasirati na trži&scaron;te Pariza, tako da će iz prizvodnog pogona 'Trebinjke' uskoro krenuti kaputi za veoma probirljivo trži&scaron;te&rdquo;, naglasio je Preković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-16-trebinje.jpgPao rekord: Prodano najskuplje parkirno mjesto na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=6449364493Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jun 2018 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-06-parkirno_mjesto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je oboren još jedan svjetski rekord u prodaji nekretnina. <p>Naime, nakon &scaron;to je jedan hongkon&scaron;ki par u 2017. godini kupio parkirno mjesto za 430,000 USD, za manje od 9 mjeseci ga je preprodao za &scaron;okantnih 760,000 USD (4.778.241 kuna), javlja Business Insider. Usporedbe radi, za taj iznos bi u Zagrebu mogli kupiti 6 novih stanova povr&scaron;ine 60 metara kvadratnih, prema trenutnim cijenama na trži&scaron;tu nekretnina, pi&scaron;e <a href="https://novac.jutarnji.hr/aktualno/najskuplje-parkirno-mjesto-na-svijetu-prodano-za-gotovo-pet-milijuna-kuna/7441461/" target="_blank">Novac.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Parkirno mjesto od 12,5 metara kvadratnih, nalazi se u luksuznom hongkon&scaron;kom kompleksu Ultima lociranog u četvrti Kowloon, u kojem je cijena po metru kvadratnom skoro tri puta veća od prosječne cijene nekretnina u Hong Kongu, i samom poznato po tome da je jedno od najskupljih mjesta za život na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Parkirno mjesto nalazi se u najprestižnijem dijelu luksuznog kvarta, stoga stanovnici koji tamo žive imaju dovoljno financijskog kapitala da ne mare za razliku u cijeni od nekoliko milijuna dolara, već gledaju jedino na svoju komociju i praktičnost.&rdquo; rekla je za Business Insider Sandia Lau, direktorica agencije za nekretnine Centaline Property.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luksuzni hongkon&scaron;ki kompleks Ultima trenutno se nalazi na samom vrhu liste najskupljih mjesta na svijetu za parking osobnog vozila. Vrtoglave cijene parkirnog mjesta pravdaju se disproporcionalnim omjerom stanova i parkirnih mjesta - na 527 stambenih jedinica kompleks nudi samo 370 parkirnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo nije prvi slučaj da se svjetski rekord u cijeni nekretnina obara upravo u tom kineskom gradu. Prije nekoliko mjeseci, upravo su u Hong Kongu prodana dva najskuplja stana u Aziji za zajedničku vrijednost od 149 milijuna USD jednom kupcu. Sudeći prema rezultatima statistike kineske vlade, cijena nekretnina u Hong Kongu je čak 94% veća danas, nego &scaron;to je bila u istom periodu 1997. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-06-parkirno_mjesto.jpgVila Vjetrenica na prigodnoj marki HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=6449264492Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jun 2018 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-06-hp_mostar_markica_vjetrenica_vivrijesak2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku „Mitovi i flora 2018.“ s motivom vile Vjetrenice i vrijeska. <p><br /><br /></p> <p>Vjetrenica je najveća i najpoznatija &scaron;pilja u BiH. Posjetitelje ostavlja bez daha ljepotom podzemnih vodenih tokova i vodopada, dvorana i hodnika. Mitolo&scaron;ka povijest Vjetrenice odigravala se na Vilinu guvnu, gdje su se skupljale vile kako bi pjevale i plesale vilinsko kolo, a glavna među njima bila je vila Vjetrenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zapisu stonskog kneza Sorkočevića iz 1582. stoji da: &bdquo;Žitelji tamo&scaron;njeg kraja kažu da u toj &scaron;pilji stanuju nimfe koje mi u na&scaron;em jeziku zovemo vile i da tu noću priređuju svoje plesove&hellip;&ldquo; Vile su djevojke neopisive ljepote i plemenitih osobina. Bratimile su se s mladim ljudima, &scaron;titile ih i liječile ljekovitim travama. Među njima sigurno je bio i vrijesak, cijenjena ljekovita biljka koja dominira na prostoru oko Popova polja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 22. svibnja 2018., je Magdalena Džinić Hrkać. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="hp mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-06-hp_mostar_markica_vjetrenica_vivrijesak2018.jpgPero Gudelj u novom poslovnom poduhvatuhttp://grude.com/clanak/?i=6448964489Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jun 2018 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-04-pero_gudelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pero Gudelj, suvlasnik kompanije FIS, otvorio je svoju novu firmu Mali FIS koja će graditi elitni kompleks na Vlašiću.<p><br />Sadržavat će tri hotela, dva velika i pomoćni stadion, novo skijali&scaron;te, sportske dvorane, dječije zabavi&scaron;te na 4.000 kvadratnih metara, mini aerodrom&hellip; Idejno rje&scaron;enje, najavljuje Gudelj, bit će zavr&scaron;eno do kraja godine, a u narednim godinama slijedi realizacija projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Gudelj se bavi i proizvodnjom namje&scaron;taja, koja je trenutno u velikoj ekspanziji. No, ljut je na političare &scaron;to ne rje&scaron;avaju problem s kojim se suočavaju proizvođači, a to je nedostatak sirovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Trenutno me zanima proizvodnja od masivnog drveta, ali imamo problem. Ne možemo biti konkurentni da bismo izvozili u EU, jer nemamo dovoljno sirovina. Tražimo 25.000 kubika godi&scaron;nje, odobri nam se 4.000, isporuči 2.000, a ostalo kupujemo na licitaciji. Bili smo kod premijera FBiH, tražili da se da prioritet i dovoljna količina proizvođačima, u ovisnosti tko koliko ima uposlenih. Međutim, do sada vlast nije imala sluha da donese takav zakon &ndash; kaže Gudelj za Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi da njegova firma broji 3.600 uposlenih i svi su prijavljeni. Usprkos tome, i oni se suočavaju s problemom odlaska ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Radnici koji se obuče na CNC strojevima, ali i trgovci, sve vi&scaron;e odlaze. Nažalost, mi im ne možemo dati veće plaće &ndash; navodi Gudelj, koji smatra da bi firme u BiH trebale biti vi&scaron;e za&scaron;tićene, makar kroz subvencije i olak&scaron;ice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-04-pero_gudelj.jpgPRILIKA ZA POSAO: Violeta raspisala natječaj, prijave do 15. lipnjahttp://grude.com/clanak/?i=6448864488Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jun 2018 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA d.o.o. Grude raspisala je natječaj za posao<p>Digitalna revolucija mijenja poslovni svijet vi&scaron;e nego ijedan drugi događaj u povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavna crta digitalnog marketina je u stalnom mijenjanju i razvijanju marketin&scaron;kih tehniha, tehnologija i ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U potrazi za kreativnom, entuzijastičnom i proaktivnom osobom, koja prati marketin&scaron;ke trendove, medije, tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>DIGITAL MARKETING MANAGER (M/Ž)</p> <p><br />Mjesto rada: Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealan Digital marketing manager ima VSS (nije uvjet), marketin&scaron;kog, grafičkog ili informatičkog smjera. Poželjno je i određeno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima, poznavanje Google AdWords alata za ogla&scaron;avanje, Google Analytics sustava, poznavanje alata grafičkog dizajna (Adobe Photoshop i Illustrator), aktivno poznavanje engleskog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako posjedujete istraživački duh, organizirani ste, inovativni, imate strasti prema dru&scaron;tvenim mrežama, pratite influencere, digitalni svijet i tražite priliku da se pokažete u uzbudljivoj industriji koja raste, onda iskoristite svoj potencijal za izgradnju poslovne karijere i pridružite se Violeta timu, jer nudimo:</p> <p><br />Mogućnost razvoja karijere u dinamičnom okruženju<br />Rad u timu vrhunskih stručnjaka koji u svakoj svojoj aktivnosti pomiču granice<br />Profesionalni razvoj u korak s najnovijim tehnologijama i trendovima u industriji<br />Mogućnost usavr&scaron;avanja i nadograđivanja znanja i vje&scaron;tina<br />Zapo&scaron;ljavamo velike ljude na temelju na&scaron;ih vrijednosti stvarajući zabavnu, timsku i poticajnu radnu okolinu</p> <p><br />Prijavu poslati putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS" s naznakom: &bdquo;Digital marketing manager&ldquo;, navodi <a href="https://www.posao.ba/#!searchjobs;page=1;lk=grude;job=229643">Posao.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 15.06.2018.godine.<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron;a Violeta!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgPogledajte kako će izgledati dionica Tarčin – Ivanhttp://grude.com/clanak/?i=6447664476Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jun 2018 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-05-tarcin_ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dionica autoceste na Koridoru Vc od Tarčina do prevoja Ivan, uključujući i tunel Ivan, trebala bi biti duga blizu sedam kilometara.<p>&nbsp;Ova dionica će se nastaviti na do sada izgrađeni dio autoceste od Zenice do Tarčina. Od spomenute dužine, blizu dva kilometra otpada na tunel Ivan, koliko bi trebao biti dug ovaj objekt, objavile su Autoceste FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj dionici, kao &scaron;to se može vidjeti i na videu, trebala bi biti izgrađena dva mosta, čije bi dužine trebale biti blizu 520 metara i 610 metara. Također, u mjestu Ra&scaron;telica trebalo biti izgrađeno odmori&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog konfiguracije terena odmori&scaron;ta za lijevu i desnu traku neće biti igrađena jedno naspram drugog, kako se u večini slučajeva radi, nego će biti međusobno udaljeni oko jednog kilometra. Na izlazu, odnosno na južnoj strani tunela Ivan bit će izgrađen priključak na postojeći magistralni put M-17.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sam tunel bit će izgrađen na istom mjestu kao i postojeći na magistralnom putu, ali će biti pedesetak metara ispod sada&scaron;njeg. Od izlaza iz tunela na autocestu do priključka na magistralnu cestu, &scaron;to je moguće vidjeti i na videu, put će biti skraćen s nekoliko kilometara, na nekoliko stotina metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgradnja ove dionice, uključujući i tunel Ivan, trebala bi iznositi 100 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ovog iznosa osigurano je 23,8 milijuna eura grant sredstava, na Investicijskoj konferenciji za Zapadni Balkan, koja je održana nedavno u Sofiji. Od ovog iznosa 12 milijuna eura će biti iskori&scaron;teno za izgradnju dionice, a preostalih 11,8 milijuna eura za izgradnju tunela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je već obećala da će osigurati dio potrebnog novca za izgradnju ove dionice i tunela, Europska investicijska banka (EIB) je najavila da će osigurati ostatak potrebnog novca. Uvjet za potpisivanje ugovora sa EIB-om je prethodno potpisivanje ugovora sa EBRD-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/e4W-MUVUh6s" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-05-tarcin_ivan.jpgIMA I TOGA U BIH: Radnicima pet posto od prošlogodišnje dobitihttp://grude.com/clanak/?i=6446364463Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jun 2018 09:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-05-banja_vrucica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj odluke Društva je stimulacija i motivacija radnika, radi vezivanja osobnih primanja s njihovim radnim učinkom i profitabilnosti ppduzeća. <p>Zbog doprinosa uspje&scaron;nom poslovanju poduzeća, radnicima Zdravstveno-turističkog centra (ZTC) "Banja Vrućica" bit će isplaćeno pet posto od dobiti koje je to gospodarsko dru&scaron;tvo ostvarilo u pro&scaron;loj godini, odlučeno je na redovnoj Skup&scaron;tini akcionara teslićkog ZTC-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj odluke Dru&scaron;tva je stimulacija i motivacija radnika, radi vezivanja osobnih primanja s njihovim radnim učinkom i profitabilnosti ppduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnici ZTC-a "Banja Vrućica" pozitivno su iznenađeni i ne kriju zadovoljstvo zbog ove odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Kao dugogodi&scaron;nji radnik Zdravstveno-turističkog centra 'Banja Vrućica', vi&scaron;e sam nego zadovoljna odlukom poduzeća. Nadam se da ćemo i iduće godine u ovo isto vrijeme postići jo&scaron; bolje poslovne rezultate, a svakako ćemo se kao radnici truditi da svakim danom &scaron;to vi&scaron;e napredujemo u svom poslu", kaže Biljana Gli&scaron;ić, ugostiteljski radnik.</p> <p><br />I njen radni kolega Rade Đukanović, zaposlen u tehničkom servisu, pozdravlja odluku ZTC-a "Banja Vrućica".</p> <p><br />"Radim kao pripravnik u ovom kompleksu i svakako da nam puno znači ova odluka, naročito &scaron;to dolazi u ovom periodu, kada imamo najveće izdatke. Na ovaj način znamo da je menadžment i uprava 'Banje Vrućice' prepoznala na&scaron; trud i rad i zbog toga ćemo se jo&scaron; vi&scaron;e zalagati za uspje&scaron;nije poslovanje na&scaron;eg poduzeća", naglasio je Đukanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Aleksandar Rado&scaron;ević, generalni direktor ZTC-a, precizirao je da će po ovom osnovu, svakom njihovom radniku biti isplaćeno po 250 KM.</p> <p><br />"Ovakav vid prakse nije bio na snazi ranije, ali su radnici Dru&scaron;tva u zadnjih nekoliko godina imali redovnu isplatu 13. plaće na zavr&scaron;etku poslovne godine. Svakako je bitno naglasiti da smo jedno od rijetkih poduzeća u RS koja radnicima isplaćuje 13. plaću kao poticaj za ostvarene odlične poslovne rezultate u godini", podsjetio je Rado&scaron;ević.</p> <p><br />Istakao je da, pored spomenute 13. plaće, njihovi radnici imaju i brojne druge benefite.</p> <p><br />"Radnici Dru&scaron;tva imaju mjesečnu stimulaciju na platu u određenim iznosima, odlične uvjete rada odnosno dobar radni prostor, dobru opremu, suvremene strojeve za rad i slično, ali im se i svake godine organiziraju&nbsp; stručne ekskurzije i edukacije, gdje usavr&scaron;avaju svoje znanje i vje&scaron;tine", rekao je Rado&scaron;ević, izvijestile su nezavisne.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-05-banja_vrucica.jpgOtvoren stečaj u čapljinskoj Lastihttp://grude.com/clanak/?i=6444464444Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jun 2018 07:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-04-tvornica-keksa-lasta-2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinski sud u Mostaru, odlučujući po prijedlogu koji je podnijela Privredna banka Sarajevo, donio je odluku o otvaranju stečajnog postupka u poduzeću "LASTA" tvornica keksa i vafla d.d. Čapljina 22. svibnja .<p><br />Za stečajnog upravitelja imenovan je Behrija Huseinbegović iz Bugojna.</p> <p><br />Roči&scaron;te za Skup&scaron;tinu povjeritelja na kojoj će se ispitati prijavljena potraživanja zakazano je za 12. srpnja 2018. u sudu u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U tvornici poznatoj po dugoj povijesti i &scaron;iroko prihvaćenim brandovima stečaj je otvoren tek sada, iako je tvornica obustavila proizvodnju početkom 2017. godine.</p> <p><br />Kompanija je posljednjih godina poslovala s gubitkom, a radnicima su ostala neizmirena milijunska dugovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"LASTA" je u većinskom 51,0-postotnom vlasni&scaron;tvu hrvatskog poduzeća ZVEČEVO d.d. Požega, koje se i samo na&scaron;lo u te&scaron;koćama zbog slučaja "Agrokor".</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U međuvremenu, Porezna uprava Federacije BiH prodavala je imovinu dru&scaron;tva, uključujući i upravnu zgradu koja je pod hipotekom, pi&scaron;e Indikator.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-04-tvornica-keksa-lasta-2016.jpgCIJENE NA TRŽNICI: Rekordna cijena kupusa, a evo koliko koštaju krumpir, rajčice, trešnje...http://grude.com/clanak/?i=6443864438Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jun 2018 19:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-10-kupus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupus je tako skuplji od primjerice krumpira, pa zelene salate, krastavaca, crvenog luka, manje kvalitetnih višanja i trešanja, a izjednačio se s cijenom rajčica. <p>Cijena kupusa na veletržnici u Tasovčićima, uzletjela je na za ovaj dio godine rekordnu razinu, trenutačno je od 1,2 do 1,4 marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupus je tako skuplji od primjerice krumpira, pa zelene salate, krastavaca, crvenog luka, manje kvalitetnih vi&scaron;anja i tre&scaron;anja, a izjednačio se s cijenom rajčica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaista jedinstven slučaj, koji je svakako posljedica obilnih padalina tijekom zime i ranog proljeća zbog čega povrtlari nisu uspjeli zasaditi planirane povr&scaron;ine, pa sada cijene lete u nebo, a s obzirom na ponudu mogu samo rasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Valja reći da je ponuda voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima, za ovaj dio godine, vi&scaron;e nego skromna, umjesto redova kamiona u petak oko podneva na kupce su čekala samo dva, tri vozila s manjom količinom krumpira i tre&scaron;anja, pi&scaron;e <a href="http://www.radio-capljina.com/gospodarstvo/item/790-cijena-kupusa-na-veletrznici-u-tasovcicima-uzletjela-je-na-za-ovaj-dio-godine-rekordnu-razinu-trenutacno-je-od-1-2-do-1-4-marke-kupus-je-tako-skuplji-od-primjerice-krumpira-pa-zelene-salate-krastavaca-crvenog-luka-manje-kvalitetnih-visanja-i-t.html" target="_blank">Radio Čapljina. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od barometra cijena koncem pro&scaron;log tjedna jeftiniji su &ndash; rani krumpiri 80 feniga do marku, uvozni njemački krumpiri su i dalje od 65 do 70 feniga. S povećanjem ponude pojeftinili su rajčice 1,2 do 1,5 marku, paprike 2 do 2,5 marke, krastavci 60 d0 80 feniga, tikvice 70 feniga do marku, cikla 90 feniga do marku, crveni luk 70 do 90 feniga. Neočekivano niska za ovaj dio godine je i cijena bijelog luka &ndash; samo 2,3 do 2,5 marke, a ne&scaron;to jeftinije su i mahune koje se uglavnom cijene od 3 do 4 marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz kupus od zadnjeg pregleda cijena skuplji je i karfiol 2,3 do 2,5 marke, zatim per&scaron;in 3,5 do 5 maraka, te celer 2,5 do 4 marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novina u ponudi su patlidžani koji se cijene od 2,3 do 2,5 marke, dok su stabilne ostale cijene ra&scaron;tike 2 do 3 marke, zatim kelja 1,2 do 1,5 marku, brokula 2,2 do 2,5 marke, zelene salate 1 do 1,5 marku, blitva i &scaron;pinat su po 2 do 3 marke, prasa je 1,2 do 1,5 marku, a gra&scaron;ak od 2 do 2,5 marke za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isključivo uvozne jabuke cijene se od 1,5 do 2,2 marke, jagode su skuplje 2,5 do 3 marke, dok su jeftinije vi&scaron;nje 1 do 2 marke, te breskve 1,7 do 2 marke za kilogram. Prve marelice &ndash; kajsije, su od 3 do 4 marke, bilo je i malina čija je cijena 7 maraka za kilogram, a stigao je i prvi domaći bostan cijena 2,5 do 2,7 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa tre&scaron;njama je i dalje specifična situacija, plodovi krupnih sorti tzv. hru&scaron;t, cijeni se do četiri marke, sitnih plodova ima već po marku, dok je prosječna cijena od 2 do 3 marke kilogram. Vi&scaron;nje su samo od 1 pa do 2 marke kilogram. Od uvoznog povrća i voća ističemo da su albanske rajčice 1,2 marke, turske lubenice 1,10, a bostan oko 2 marke, dok je limun iz Grčke od 2,5 do 2,6 marka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred veletržnice slika slična pro&scaron;lotjednoj, presadnica povrća s iznimkom paprika roga, nema, ali zato ima cvijeća koje je kako ističu prodavači, traženo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponuda ribe standardna, cijena 3 marke za kilogram babu&scaron;ke i keljavci, pet maraka cinkva, devet maraka je pastrva iz uzgoja, a 11 &scaron;aran, dok je jegulja bila standardnih 40 maraka za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mliječni proizvodi, nudili su se na četiri &scaron;tanda, cijena 4 do 6 maraka mladi sir, pa do 18 maraka suhi ovčji s Morina i kupre&scaron;ki sir u kolutovima. Maslo je bilo od 12 do 14, a kajmak od 14 do 16 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističemo da su se na prilazu veletržnici nudili perad, pilići su bili 4 marke, mlade koke nosilje 12,5 maraka, dok su domaća jaja samo 22 do 23 feniga komad. U ponudi su bili i kunići cijena zavisno od veličine 5 do 10 maraka. Navedeno je dio onoga &scaron;to se nudilo na prilazu gdje je sve manje drva, a sve vi&scaron;e druge robe, među kojima i odjevnih predmeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-10-kupus.jpgMotociklisti u BiH će od iduće godine moći registrirati motore na šest mjesecihttp://grude.com/clanak/?i=6442864428Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jun 2018 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-motor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo prometa i komunikacija BiH proteklih mjesec dana provodilo je proces javnih konsultacija na Nacrt pravilnika o registraciji vozila koji obuhvaća i nova pravila za rok važenja registracije motocikala. <p>Motociklisti u Bosni i Hercegovini će od iduće godine dobiti mogućnost registriranja&nbsp; motocikala na period kraći od godinu dana, &scaron;to je velika pogodnost za sve one koji svoje dvotočka&scaron;e mogu voziti samo u razdoblju kada je lijepo vrijeme.</p> <p><br />Ministarstvo prometa i komunikacija BiH proteklih mjesec dana provodilo je proces javnih konsultacija na Nacrt pravilnika o registraciji vozila koji obuhvaća i nova pravila za rok važenja registracije motocikala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Registracija vozila važi godinu, a za motocikle, tricikle, četverocikle, lake motocikle, vozila za stanovanje ili kampovanje, važenje registracije može biti i kraće od godinu dana, s tim da ovaj rok ne može biti kraći od &scaron;est mjeseci", navodi se u Nacrtu novog pravilnika, prenosi <a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/motociklisti-u-bih-ce-od-iduce-godine-moci-registrovati-motore-na-sest-mjeseci/180601016" target="_blank">Klix.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Motociklisti u BiH sada plaćaju registracije za cijelu godinu, iako voze motore samo nekoliko mjeseci godi&scaron;nje. Europske zemlje već godinama imaju praksu sezonske registracije dvotočka&scaron;a, a nedavno je i u Srbiji izmijenjen Zakon o sigurnosti prometa koji je vlasnicima motocikala omogućio registraciju motora od mjesec do godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovaj pravilnik, nakon provedenog postupka konsultacija i izrade jedinstvenog prijedloga, predviđen je da se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine", kazali su iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tro&scaron;kovi registracije, prema novom pravilniku, ovistit će od vrste registracije i tipa motocikla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svakom slučaju novi pravilnik u velikoj mjeri će olak&scaron;ati i pojednostaviti procedure svim ljubiteljima dvotočka&scaron;a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-motor.jpgOsnovana Asocijacija poduzetnika Hercegovine – pročitajte tko su članovi Upravnog odborahttp://grude.com/clanak/?i=6439764397Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jun 2018 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-01-asocijacija_poduzetnika.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Tehnološkom parku Intera u srijedu je održana izvještajno-izborna skupština članica Gospodarske komore Grada Mostara – udruga poduzetnika na kojoj je jednoglasno odlučeno da udruga promijeni ime te da se od toga dana zove Asocijacija poduzetnika Hercegovine (APH). <p>Promjenom imena utvrđene su i promjene Statuta koji je ranije geografski priječio ulazak u članstvo onih poduzeća koja nisu iz Grada Mostara ili nemaju podružnicu u tom gradu, priopćeno je iz te udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novim statutom utvrđeno je, između ostalog, da je to dragovoljna i neovisna udruga poduzetnika, koja &scaron;titi i promiče prava i interese poslodavaca i gospodarstva, osobito u području uređivanja uvjeta poslovanja, radnog zakonodavstva, odnosa s tijelima vlasti, te o drugim pitanjima važnim za gospodarski i socijalni položaj poduzetnika, pi&scaron;e <a href="http://hip.ba/2018/05/31/osnovana-asocijacija-poduzetnika-hercegovine-procitajte-tko-su-clanovi-upravnog-odbora/" target="_blank">HIP.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Član APH-a može biti poduzetnik organiziran sukladno Zakonu o gospodarskim dru&scaron;tvima te Zakonu o obrtu ili drugim propisima kojima se ostvaruje status poduzetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbor imenovat će radno tijelo koje će utvrditi kriterije za prijem u članstvo Udruge i koje će kontinuirano pratiti ispunjenost uvjeta za članstvo u Udruzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjene su uvedene i u redovima članova Upravnog i Nadzornog odbora APH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi članovi Upravnog odbora su: Damir Vidačak (HercegovinaVino d.o.o.), Vjenceslav Leko (AX-Soling d.o.o.), Vlado Jerkić (Alba d.o.o.), Anel Demić (Dema &amp; S d.o.o.), Sandro Zovko (Zagrebinspekt d.o.o.), Jakov Sopta (Namex d.o.o.) te Marko Laco (IT Odjel d.o.o.), dok su za članove Nadzornog odbora izabrani Dalibor Milo&scaron; (Unis telekom d.d.), Željko Božić (Alfa Therm d.o.o.), Zlatko Papac (Lasta Travel d.o.o.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planovi za naredni period su, kako je istaknuto, da se organizacija s članstvima pro&scaron;iri diljem Bosne i Hercegovine, promovirajući prave vrijednosti poduzetni&scaron;tva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-01-asocijacija_poduzetnika.jpegMIV d.o.o. Grude raspisao natječaj za posaohttp://grude.com/clanak/?i=6436164361Grude.com - klik u svijetTue, 29 May 2018 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-29-miv_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>MIV d.o.o Grude raspisao je natječaj za vozača teretnih motornih vozila i rukovatelj građevinskih strojeva - bager. <p><strong>Vozače teretnih motornih vozila (m/ž)</strong></p> <p>UVJETI:</p> <p>Vozač teretnih motornih vozila<br />obavezno položeno C i E kategorije<br />obavezno posjedovanje osnovne kvalifikacije vozača u međunarodnom cestovnom prijevozu<br />obavezno iskustvo u međunarodnom prijevozu<br />iskustvo u prijevozu vangabaritnih tereta<br />posjedovanje digitalne kartice za vozača<br />urednu dokumentaciju za sklapanje radnog odnosa<br />Posao podrazumjeva i internacionalni transport.</p> <p>Samo ozbiljne ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron;u prijavu možete izvr&scaron;iti putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS".<br />Lokacija:Grude<br />Broj pozicija:1<br />Datum objave:28.05.2018.<br />Trajanje oglasa:30 dana (ističe 27.06.2018.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rukovatelj građevinskih strojeva - bager (m/ž)</strong></p> <p><br />Opći uvjeti koje kandidat treba ispunjavati:&nbsp;</p> <p><br />da posjeduje opću zdravstvenu sposobnost<br />da nije osuđivan za kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora ili za kazneno djelo <br />da mu kod ranijeg poslodavca nije prestao radni odnos zbog disciplinske mjere</p> <p><br />Posebni uvjeti:&nbsp;</p> <p><br />OBAVEZNO iskustvo kao rukovatelja građevinskim strojevima -bager</p> <p><br />Pored navedenog, poželjno je da kandidat ispunjava i dodatne uvjete:</p> <p><br />samostalnost i odgovornost u radu<br />komunikativnost, proaktivnost, spremnost na timski rad<br />odgovorno postupanje sa opremom<br />spremnost rada na terenu<br />Va&scaron;u prijavu možete izvr&scaron;iti putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS". <br />Lokacija:Grude<br />Broj pozicija:1<br />Datum objave:28.05.2018.<br />Trajanje oglasa:30 dana (ističe 27.06.2018.), navodi se na stranici <a href="https://www.posao.ba/#!employer/profile;id=300018" target="_blank">Posao.ba.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-29-miv_grude.jpgRast prodaje novih stanova u BiH, evo kolika je prosječna cijena po kvadratuhttp://grude.com/clanak/?i=6435664356Grude.com - klik u svijetTue, 29 May 2018 12:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni i Hercegovini je u prvom kvartalu ove godine prоdаno 615 nоvih stаnоvа što je u оdnоsu nа prvi kvartal prošle godine više za 27,9 posto, dok je u оdnоsu nа prоsјеčаn brој prоdаnih nоvih stаnоvа u 2017. manje zа 1,8 posto.<p><br />Po podacima Agencije za statistiku BiH, u porastu je i povr&scaron;ina prоdаnih nоvih stаnоvа koja je u prvom kvartalu ove u оdnоsu nа prvi kvartal pro&scaron;le gоdinе veća zа 33,1 posto, a u оdnоsu nа prоsјеčnu pоvr&scaron;inu prоdаnih nоvih stаnоvа lani veća je zа 3,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, prоsјеčnа ciјеnа prоdаnih nоvih stаnоvа u prvom kvartalu ove godine iznosila je 1.613 KM &scaron;to je u poređenju sа prоsјеčnom ciјеnom u 2017. godini vi&scaron;e za 1,8 posto, a u оdnоsu nа prvi kvartal lani manje za 6,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prva tri mjeseca ove godine zavr&scaron;eno je 814 stanova, &scaron;to predstavlja nominalni rast za 180,7 posto u odnosu na isti period 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj nezavr&scaron;enih stanova na kraju prvog kvartala 2018. je 3.651 &scaron;to predstavlja rast za 15,9 posto u odnosu na isti period lani, navodi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpgRoman Abramovič postao najbogatiji Izraelachttp://grude.com/clanak/?i=6435564355Grude.com - klik u svijetTue, 29 May 2018 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-29-roman_abramovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roman Abramovič nije dočekao produženje vize za ostanak u Londonu, gdje se nalazi većina njegovih poslova..<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogati ruski milijarder Roman Abramovič, nakon isteka britanske vize, preselio se u Tel Aviv. Abramovič je tako odlučio iskoristiti mogućnost svog židovskog porijekla i doseliti se po zakonu o povratku, koji omogućuje državljanstvo svakom Židovu koji se poželi doseliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sumnje da mu je ukinuta viza za boravak u Velikoj Britaniji pokrenute su nakon &scaron;to ga nitko nije vidio na proslavi Chelsea nakon osvajanja britanskog nogometnog kupa. Iako britanske vlasti nisu javno komentirale pitanje Abramovičeve vize, njihov stav prema Rusima u Velikoj Britaniji postao je o&scaron;tar nakon trovanja Sergeja &Scaron;kripala i njegove kćeri Julije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijerka Theresa May optužila je Rusiju, posebno predsjednika Vladimira Putina, za njihov poku&scaron;aj ubojstva. I dok oni i dalje te optužbe negiraju premijerka je najavila kako će se poduzeti niz mjera protiv bogatih ruskih biznismena koji su povezani s ruskim predsjednikom Putinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Abramovič, 'težak' vi&scaron;e od 10 milijardi dolara, odmah je postao i najbogatiji Izraelac. Kritičari kontroverznog zakona iz 2008. godine koji mu je omogućio državljanstvo, kažu kako će potaknuti oligarhe i ostale da se iz različitih ciljeva i bez ikakvih pitanja dosele u Izrael, pi&scaron;e The New York Times.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornik Ureda za vezu, koji upravlja imigracijom u Izrael za zemlje s ruskog govornog područja, rekao je kako je Abramovič zahtjev za državljanstvo poslao pro&scaron;log tjedna. "Do&scaron;ao je u izraelsku ambasadu u Moskvi poput bilo kojeg drugog građanina. Ispunio je zahtjev kako bi mogao dobiti imigracijsku dozvolu, i nakon provjere njegovih dokumentna zaključeno je kako ispunjava uvjete", rekao je glasnogovornik. No daleko je Abramovič od običnog građanina, &scaron;to je bilo vidljivo i u trenutku njegovog dolaska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na aerodrom Ben Gurion stigao je sa svojim privatnim zrakoplovom, kako pi&scaron;u izraelski mediji. Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova potvrdilo je kako je u&scaron;ao u zemlju, a dodali su kako je njegov zahtjev privatna stvar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;u izraelski mediji Abramovič je stigao u ponedjeljak i u gradu kupio nekretninu. Često je dolazio u Izrael i donirao milijune u razvoj nekih projekata no isto tako pomagao je i razvoj izraelskih kompanija. Ono &scaron;to je siguran razlog njegovog preseljena u Izrael je i izuzetak od plaćanja poreza sljedećih deset godina i činjenica kako neće morati obja&scaron;njavati kako je stekao svoje bogatstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Abramovič je već ranije uložio u nekretnine u Tel Avivu, pa je tako 2015. godine sa 28 milijuna dolara kupio nekada&scaron;nji hotel u bogatom dijelu grada. Hotel su mu prodala dvojica braće, jedan od kojih je suprug poznate glumice Gal Gadot, zvijezde filma Wonder Woman. U Britaniji mu je boravak omogućila poduzetnička viza, koja vrijedi tri godine i četiri mjeseca i uobičajeno se produžuje svake dvije godine. No nakon &scaron;to mu je istekla tijekom travnja ove godine, zasada jo&scaron; nije produžena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova nemogućnost produžavanja vize Tier 1, koja omogućava bilo kome tko je uložio vi&scaron;e od dva milijuna funti u britansku ekonomiju, ostanak u zemlji 40 mjeseci. Boris Johnson, britanski ministar vanjskih poslova, pro&scaron;log tjedna izjavio je kako bi britanske vlasti mogle pokrenuti niz ostalih postupaka "kako bi mogli obuhvatiti ljude bliske Putinu koji mogu imati nedopu&scaron;teno ili bogatstvo stečeno na neki lo&scaron; način".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Johnson dodaje kako se ovaj o&scaron;tar pristup kojeg su na sličan način usvojile i američke vlasti pokazao uspje&scaron;an. "Mislim kako je efekt tih sankcija, posebno na nekim pojedincima, primjetan, no mi imamo na&scaron; sistem i pristup i to moramo učiniti u skladu sa zakonom i dokazima", naglasio je Johnson, pi&scaron;e The Guardian.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rusko ministarstvo vanjskih poslova kritizirao je britansko odugovlačenje s vizom. "Očigledno je kako su za britanske vlasti vize i regulacija medijskog prostora instrumenti političkog djelovanja". Javno ispitivanje o porijeklo ruskog novca čini se nije tako jednostavno rje&scaron;enje, smatra Roman Borisovich. "Posljednja stvar koju oni žele je imati javno saslu&scaron;anje u Velikoj Britaniji i odgovarati na pitanja poput kako ste stekli svoje bogatstvo ili jeste li dio ruskog režima ili instrument za mije&scaron;anje u odnose u drugim državama?", nagla&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zao&scaron;treni odnosi između Velike Britanije i Rusije doveli su i do protjerivanja stotinu ruskih diplomata iz vi&scaron;e od 20 zemalja diljem svijeta. Rusija je vratila istom mjerom i protjerala niz britanskih diplomata. Abramovič je poznat po svojim prijateljskim odnosima s Putinom &scaron;to ga je i najvjerojatnije za&scaron;titilo od njegovih odmazda ruskih oligarha, pa je njegovog bogatstvo, stečeno u poslovima s naftom i plinom, ostalo netaknuto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nogometnom svijetu doživljavaju ga herojem, zbog velikog ulaganja u nogometni klub Chelsea, koji je zahvaljujući tome postao jako uspje&scaron;an klub.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-29-roman_abramovic.jpgFOTO: Pogledajte što je Široki Brijeg kupio za 285 tisuća KM! Tog nema u BiH!http://grude.com/clanak/?i=6434364343Grude.com - klik u svijetMon, 28 May 2018 22:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-28-018_muvo_sb_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širokobriješko komunalno poduzeće Čistoća d.o.o. bogatije je za još jedno komunalno vozilo. Naime, danas je predstavljeno 'malo univerzalno vozilo 'Muvo' koje može obavljati dvadeset raznih funkcija kad su u pitanju komunalne vrste poslova.<p>&nbsp;</p> <p>Vozilo je nabavljeno nakon &scaron;to je poduzeće apliciralo prema županijskom ministarstvu za&scaron;tite okoli&scaron;a gdje su im odobrena sredstva u iznosu od 75 000 KM. Grad &Scaron;iroki Brijeg i JP Čistoća su zajednički uložili dodatnih 210 000 KM &scaron;to znači da je vozilo ko&scaron;talo 285 000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz vozilo i tu cijenu nabavljena su za sada četiri priključka a poduzeće ima u planu nabaviti jo&scaron; dodatne opreme koja bi pomogla raznolikoj uporabi ovog komunalnog vozila.</p> <p><br />U izjavi za <a href="https://abcportal.info/novosti/vijesti/siroki-brijeg-nabavio-visenamjensko-komunalno-vozilo-jedino-takvo-u-bih" target="_blank">ABCportal.info</a> direktor Čistoće Zoran Sli&scaron;ković je napomenuo kako tvrtka nastavlja sa daljnjim razvojem u smislu &scaron;to boljeg djelovanja na terenu u poslovima za koje su i predviđeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Najvažnije da nemamo dugova koji bi nas kočili u nekim budućim apliciranjima za nabavku dodatne opreme i vozila- rekao je direktor Sli&scaron;ković, kojemu je uspjelo sanirati dugogodi&scaron;nje dugove ovog komunalnog poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozilo ima vi&scaron;enamjenske funkcije. Priključci koje posjeduje odnose se na: trostrani kiper sanduk, vakuumska čistilica sa opremom (rezervoar za otpad 1,6m&sup3;, rezervoar vode od 300 litara, prednje četke, dodatna visokotlačna pumpa i posebno usisno crijevo), prednja kranska kosilica dohvata do 4 metra i snježni plug.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://abcportal.info/novosti/vijesti/siroki-brijeg-nabavio-visenamjensko-komunalno-vozilo-jedino-takvo-u-bih" target="_blank">ABCportal.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-28-018_muvo_sb_0.jpgPosudio novac novopridošlim radnicima da vrate dugove bankama, i dao prosječnu plaću 1200 eura!http://grude.com/clanak/?i=6434064340Grude.com - klik u svijetMon, 28 May 2018 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-28-018_djuro_horvat.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Đuro Horvat, direktor međimurske tvrtke Tehnix, radnicima je posudio 250.000 kuna da izađu iz blokada. Kaže kako je platio 30 posto poreza na dobit da bi mogao taj novac dati radnicima, a oni će mu ih od 2019. godine vraćati u ratama, ali bez kamata.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o 25 novozaposlenih radnika čiji su računi bili blokirani. Iako su na&scaron;e plaće relativno visoke i prosjek iznosi oko 1200 eura, novozaposleni radnici su nam stigli iz tvrtki koje su oti&scaron;le u stečaj te su im se na bankovnim računima gomilali dugovi. &Scaron;ef financija mi je rekao da im, nakon &scaron;to im isplatimo plaću, ne ostaje ni&scaron;ta za život. Zato sam odlučio uzeti svoju dobit i pomoći im u otplati njihovih dugova, obja&scaron;njava Đuro Horvat, direktor tvrtke Tehnix.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako je platio 30 posto poreza na dobit da bi mogao taj novac dati radnicima, a oni će mu ih od 2019. godine, kroz sljedećih desetak godina, u ratama vraćati, ali bez kamata.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'Radnici su na&scaron; najveći kapital'</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- Reagirao sam kao čovjek koji poku&scaron;ava razviti moralni kapitalizam jer sam svjestan da tvrtka počiva na ljudima koji su zadovoljni. Jedino takav radnik može proizvesti proizvod u koji je ugrađena ljubav i to bi nam svima trebala biti nova vrijednost - nastavlja Horvat dodajući kako se nada da će njegov čin potaknuti i druge poslodavce da pomognu svojim radnicima, ali i državu koja bi trebala smanjiti poreze i doprinose.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iznosi plaćenih dugova su različiti, od 5000 pa do 25.000 kuna. Svi su s odu&scaron;evljenjem prihvatili pomoć. Dodatno, imamo djelatnika čiji dug iznosi vrtoglavih 200.000 kuna, ali s njim jo&scaron; razgovaramo kako bismo prona&scaron;li rje&scaron;enje da i njemu pomognemo. Radnici koji su dobili ovu posudbu nisu zainteresirani za istupe u medijima jer dolaze iz malih sredina i ne žele osudu susjeda, no sretan sam da mogu pružiti i na ovaj način primjer kako raditi u najboljem interesu čovjeka jer, kako sam rekao, radnici su na&scaron; najveći kapital - objasnio je Đuro Horvat iz Donjeg Kraljevca kraj Preloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegovoj tvrtki koja se bavi otpadom, proizvodnjom, projektiranjem i servisiranjem strojeva u eko industriji radi i Kristijan Pečarko, programer CNC strojeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čuo sam za ovu posudbu mojim kolegama. Ja sam u poduzeću zaposlen 15 godina i nisam u takvoj situaciji, no mogu vam reći kako je ta gesta jako razveselila sve kojih se tiče. Mnogi od mojih kolega imaju malu djecu, a banke su im bile za vratom. Ovdje sam jako zadovoljan i mogu reći da je riječ o jako dobroj tvrtki - rekao je Kristijan Pečarko.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Prosječna plaća 1200 eura</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Radnicima je ovdje obitelj, dodaje Horvat, tu su im prijatelji, igraju nogomet nedjeljom i sigurno im je ljep&scaron;e nego u inozemstvu, rekao je Horvat za emedimurje. U Tehnixu radi i dvadesetak povratnika iz inozemstva koji su radili u Njemačkoj i drugim zemljama pa su se odlučili vratiti kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Horvat dodaje kako to nije jedina mjera kojom potiče bolji život svojih zaposlenika, pa su tako povi&scaron;ice vrlo česte, a novozaposleni su dobili i po pet posto vi&scaron;e iznose plaće nego &scaron;to su ih imali u biv&scaron;im tvrtkama. Svi zaposlenici imaju trinaestu plaću. Trenutačno zapo&scaron;ljava 400 radnika, a nada se da će dogodine taj broj biti 600 djelatnika. Planira im i povećati prosjek plaće s 1200 na 1500 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pro&scaron;lo je vrijeme tajkuna. Sad je konačno do&scaron;lo vrijeme partnera i prijatelja koje vidimo u svojim zaposlenicima - zaključio je Đuro Horvat.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-28-018_djuro_horvat.jpegDonosimo listu 28 gradova gdje se najbolje zarađujehttp://grude.com/clanak/?i=6432464324Grude.com - klik u svijetMon, 28 May 2018 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-10-zurich.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakoga svibnja Deutsche Bank objavljuje godišnje izvješće "Mapiranje svjetskih cijena", u kojem kategorizira troškove roba i usluga u najvećim i najmoćnijim gradovima svijeta. <p>Ta poznata europska banka analizira sve, od cijene jedne kutije cigareta do prosječne cijene najamnine u dvosobnom stanu, kako bi utvrdila koliko iznosi tro&scaron;ak života &scaron;irom svijeta, prenosi Business Insider.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od čimbenika također istražuje jest i prosječna mjesečna neto plaća, koji je prikladan pokazatelj bogatstva pojedinog grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općenito govoreći, gradovi koji najbolje kotiraju nalaze se u području sjeverne hemisfere i odnose se na razvijene zapadne zemlje, a na listi su se na&scaron;li i glavni gospodarski pokretači južne hemisfere poput Australije i Novog Zelanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne iznenađuje da ljudi koji žive u gradovima gdje su životni tro&scaron;kovi visoki imaju i veće plaće, poput financijskih centara kao &scaron;to su London, New York i Frankfurt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plaće u Frankfurtu porasle su za vi&scaron;e od 200 dolara mjesečno u protekloj godini, budući da banke nakon Brexita premje&scaron;taju upravo tamo svoju londonsku radnu snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Top gradovi zadržali su, uspoređujući s pro&scaron;logodi&scaron;njom listom, i dalje svoje visoko mjesto, iako u malo drugačijem redoslijedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte gradove u kojima ljudi najvi&scaron;e zarađuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lista se odnosi na 28 gradova u kojem je prosječna mjesečna neto plaća veća od 2.000 dolara i pogodit ćete, na njemu nema niti jednog hrvatskog grada, navodi <a href="https://novac.jutarnji.hr/karijere/donosimo-listu-28-gradova-gdje-se-najbolje-zaraduje-placa-u-zrichu-iznosi-cak-5764/7401360/">Novac.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Z&uuml;rich, &Scaron;vicarska - 5.764 dolara (36.458 kuna)<br />2. San Francisco, SAD - 4.974 dolara</p> <p>3. New York, SAD - 4.115 dolara<br />4. Sydney, Australija - 3.914 dolara<br />5. Boston, SAD - 3.740 dolara<br />6. Oslo, Norve&scaron;ka - 3.664 dolara<br />7. Chicago, SAD - 3.650 dolara<br />8. Kopenhagen, Danska - 3.462 dolara<br />9. Dubai, UAE - 3.447 dolara<br />10. Frankfurt, Njemačka - 3.389 dolara<br />11. London, Ujedinjeno Kraljevstvo - 3.381 dolara<br />12. Melbourne, Australija - 3.263 dolara<br />13. Singapur - 3.099 dolara<br />14. Amsterdam, Nizozemska - 3.058 dolara<br />15. Tokio, Japan - 3.004 dolara<br />16. Stockholm, &Scaron;vedska - 2.999 dolara<br />17. Helsinki, Finska - 2.988 dolara<br />18. Wellington, Novi Zeland - 2.946 dolara<br />19. Pariz, Francuska - 2.886 dolara<br />20. Dublin, Irska - 2.762 dolara<br />21. Auckland, Novi Zeland - 2.723 dolara</p> <p>22. Edinburgh, Ujedinjeno Kraljevstvo - 2.565 dolara<br />23. Hong Kong, Hong Kong - 2.550 dolara<br />24. Toronto, Kanada - 2.519 dolara<br />25. Berlin, Njemačka - 2.482 dolara<br />26. Bruxelles, Belgija - 2.480 dolara<br />27. Vancouver, Kanada - 2.458 dolara<br />28. Beč, Austrija - 2.425 dolara</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-10-zurich.jpgNESVAKIDAŠNJI POTEZ HRVATSKOG DIREKTORA 'Posudio sam svojim radnicima novac da vrate dugove i riješe se blokada. Ljepše im je tu nego u Njemačkoj'http://grude.com/clanak/?i=6432264322Grude.com - klik u svijetMon, 28 May 2018 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-novac-kune.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tvornici trenutačno radi tridesetak ljudi, a do kraja godine bit će ih stotinjak. Jedan od načina kako radnici mogu zaraditi više je rad dulje od osam sati dnevno. <p>Direktor međimurske tvrtke Tehnix odlučio je svojim radnicima posuditi novac kako bi vratili dugove bankama i rije&scaron;ili se blokada računa, uvjeren da će tako spriječiti neke da krenu za poslom u inozemstvo kako bi vratili dugove, pi&scaron;e <a href="http://emedjimurje.rtl.hr/gospodarstvo/pozajmicama-radnike-rijesili-dugova-u-bankama" target="_blank">eMedjimurje.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cijela je investicija predviđena na 100 milijuna kuna, no s opremom i drugim tro&scaron;kovima iznosit će oko 150 milijuna &ndash; ističe Đuro Horvat, direktor tvrtke Tehnix, koja je u Donjem Kraljevcu u Međimurskoj županiji sagradila novu tvornicu, povr&scaron;ine 10.000 četvornih metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tvornici trenutačno radi tridesetak ljudi, a do kraja godine bit će ih stotinjak. Jedan od načina kako radnici mogu zaraditi vi&scaron;e je rad dulje od osam sati dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radnicima smo pozajmicama pomogli da vrate dugove bankama i rije&scaron;e se blokada računa. To nas je stajalo oko 250.000 kuna. U Njemačkoj nečega takvog nema. Osim toga, radnicima je ovdje obitelj, tu su im prijatelji, igraju nogomet nedjeljom i sigurno im je ljep&scaron;e nego u inozemstvu &ndash; ističe Horvat i navodi kako sami nedostatak radnika u Hrvatskoj vide kao izazov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prosjek plaće u Tehnixu je 1200 eura, a najmanja plaća u toj novoj ekotvornici bit će tisuću eura. Imamo dvadesetak povratnika iz inozemstva koji su radili u Njemačkoj i drugim zemljama pa su se vratili kući &ndash; kazao je za eMedjimurje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-novac-kune.jpgNedostaje radnika: 'Dragi gosti, nema vas tko poslužiti'http://grude.com/clanak/?i=6431164311Grude.com - klik u svijetSun, 27 May 2018 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Dragi naši, kako još nismo uspjeli pronaći konobarice ili konobare privremeno vas ne možemo uslužiti za stolom pa vas ljubazno molimo da odete do prodajnog pulta i obratite se prodavačicama."<p>&nbsp;</p> <p>Sadržaj je to natpisa koji već dulje vrijeme dočekuje goste u jednoj popularnoj pulskoj slastičarnici u kojoj nakon zimske stanke jo&scaron; uvijek traje bezuspje&scaron;na potraga za personalom neophodnim da bi se organiziralo poslovanje i zakoračilo u novu ljetnu sezonu, pi&scaron;e <a href="http://www.glasistre.hr/0c118ecf-1648-4555-9c17-638953ad24b6" target="_blank">Glas Istre.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, nije u pitanju samo spomenuta slastičarnica, jer se problem nedostatka radne snage u ugostiteljstvu, trgovini i ostalim uslužnim djelatnostima, koji se nazirao jo&scaron; lanjske sezone, uoči &scaron;pice sezone razbuktao doslovce poput &scaron;umskog požara i ozbiljno pogodio značajan dio sektora u najvećem istarskom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Puli i okolici u ovom trenutku na sve strane nedostaje kuhara, konobara i pratećeg ugostiteljskog personala, a problem, u najvećem broju slučajeva, vi&scaron;e ne predstavljaju čak ni visina plaće ili pregovori o uvjetima rada, već to &scaron;to se na natječaje ili ogla&scaron;ena slobodna radna mjesta često ne javlja nitko zainteresiran za te poslove.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-konobar.jpgEuropska unija postigla dogovor o novim pravilima za bankehttp://grude.com/clanak/?i=6430164301Grude.com - klik u svijetSat, 26 May 2018 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-banka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema sporazumu agencija eurozone za nadzor nad ugroženim bankama će sada imati jasan mandat da postavlja limite i spriječi potpuno propadanje banaka. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministri financija Europske unije postigli su sporazum o reformi pravila o kapitalu banaka, &scaron;to se smatra velikim korakom ka jačanju financijske stabilnosti Unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogovor je kamen temeljac za realiziranje ideje o zajedničkom kriznom ili monetarnom fondu. Sporazum je postignut nakon 18 mjeseci žestoke debate između 28 vlada Europske unije o tome kako primjeniti nove propise koji će naslijediti hitne uredbe koje su donesene između 2007. i 2009. godine u vrijeme globalne financijske krize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački ministar financija Olaf Scholz je ocijenio da je dogovor dobar početak koji će omogućiti nastavak napretka u toj oblasti. Europske banke će, u skladu s ugovorom koji mora potvriti i Europski parlament, morati po&scaron;tovati novi set pravila koji omogućava da plasman novca bude pod kontrolom i da imaju dovoljno pokriće, javlja agencija <em><strong>Reuters</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka i Francuska su snažno podržali dogovor, a drugi su ga prihvatili uz neke rezerve. Italija i Grčka su bile suzdržane, jer traže da se taj ugovor donese zajedno sa sporazumom o podjeli rizika među bankama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema sporazumu agencija eurozone za nadzor nad ugroženim bankama će sada imati jasan mandat da postavlja limite i spriječi potpuno propadanje banaka. ''Dogovor će omogućiti bankama da bolje financiraju domaćinstva i kompanije u Francuskoj i u Europi'', rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-banka.jpgRadnici i dalje odlaze! Gospodarstvenici im daju mrvice unatoč višemilijunskom profituhttp://grude.com/clanak/?i=6426364263Grude.com - klik u svijetThu, 24 May 2018 13:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-24-mobing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plan povećanja plaća u BiH koji je Večernji list najavio još krajem prošle godine događa se, ali ne u smislu u kakvom su mnogi očekivali. Privatne tvrtke tako su uglavnom povećavale plaću za 100 KM, što nije ni približno dovoljno da radnici osjete bolji život na svojoj koži.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Najava odlazaka</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Proizvodne tvrtke, koje imaju vi&scaron;emilijunski profit, radnicima mogu dati barem 1000 KM mjesečno, ali trude se držati to na nekoj razini tek da radnici mogu preživjeti mjesec i onda opet iznova. Zato smo u pro&scaron;loj godini doživjeli egzodus kvalitetnih radnika i imamo najavu novih odlazaka. Problem je &scaron;to imamo sve vi&scaron;e nerealnih gospodarstvenika koji se ne sjećaju svojih početaka ili ako imaju djecu koja su preuzela posao, a ako im osjećaj za druge nije usađen u najranijim danima. A onda imamo politiku koja zbog svojih interesa &scaron;titi takve gospodarstvenike. To je zakon spojenih posuda, ali će te posude sve vi&scaron;e pucati i to odlaskom onih koji znaju raditi - govori za Večernji list sugovornik blizak Savezu samostalnih sindikata BiH. Ipak, poslodavci su stava da država mora promijeniti odnos prema njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Smanjiti doprinose na plaće</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se na neto plaću u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od 72,6%. Tako za radnika koji ima 1000 KM plaću treba platiti doprinose za MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose u zdravstvu od 257,73 KM pa doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Na sve to plati se i porez na dohodak od 77,78 KM, &scaron;to iznosi oko 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću. Poslodavci traže da se smanje doprinosi na plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za nas poslodavce takve promjene značile bi mnogo, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle barem tri dobre stvari. Omogućilo bi se povećanje plaća pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potro&scaron;nje i, samim time, ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Sve to &scaron;irilo bi se cikličnim krugovima i bitno bi povećalo standard i kvalitetu života građana u BiH - objasnio je ravnatelj Udruge poslodavaca FBiH Mladen Pandurević. A dok vrijeme prolazi u razgovorima bez dogovora o tome hoće li radnicima biti bolje, oni u stranim zemljama pronalaze svoju budućnost.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-24-mobing.jpgVapaj Hrvatske udruge fasadera: 'Obnavljaju se zgrade, a nedostaju nam stotine radnika. Kvalitetne radne snage nema više ni u BiH!'http://grude.com/clanak/?i=6424964249Grude.com - klik u svijetWed, 23 May 2018 20:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-23-fasaderi-inoposlovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom iduće dvije godine u Hrvatskoj je u planu energetski obnoviti oko 600 višestambenih zgrada u vrijednosti milijardu kuna pa gotovo svi fasaderski obrti ili tvrtke trebaju dvostruko veći broj fasadera, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Hrvatske udruge fasadera. <p>Predsjednik udruge Juro Tunanović rekao je da svi nastoje posao obaviti &scaron;to je moguće jeftinije, dok istodobno nema dovoljno radnika, pa je nastao nesrazmjer između cijena obnove zgrada i plaća radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je da će se od ukupno 600 zgrada u Hrvatskoj oko 130 obnavljati u Rijeci. Obnavljaju se i zgrade koje nisu u&scaron;le u program energetske obnove, pa će se do kraja 2019. u Rijeci obnoviti ukupno oko 250 zgrada. No, radilo se neplanski, pa nedostaje stručnih radnika i obnova će se te&scaron;ko provesti u zadanim rokovima, kazao je Tunanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjeća da se jo&scaron; 2013. znalo da će započeti energetska obnova zgrada te istaknuo kako radnika nedostaje u cijeloj Europi, ali da se u Hrvatskoj ne postižu cijene kakve su u Austriji ili Njemačkoj, pa je kvalitetne majstore te&scaron;ko zadržati.</p> <p><br />Tunanović smatra da su poslodavci prinuđeni povećati satnice radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Preostale radnike moramo držati kao kap vode na dlanu, kako bismo poslove odradili na vrijeme", dodao je i naglasio kako je izgledno da će obnova ili drugi građevinski radovi postati izuzetno skupi, gotovo nedostižni za građane s prosječnim primanjima, jer će cijena rada biti visoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovoj procjeni, u Rijeci sada nedostaje oko 500 građevinskih radnika, najvi&scaron;e fasadera. Fasaderi imaju ugovorene poslove za godinu dana i stalno dobivaju nove upite. Rekao je kako se događa da se za obnovu nitko ne javlja, jer su obrtnici i tvrtke unaprijed ugovorili brojne poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajnik udruge Dževad Osojkić dodao je da su najbolji radnici oti&scaron;li u inozemstvo, a da poslodavci preko zavoda za zapo&scaron;ljavanje ne mogu dobiti kvalitetnog radnika. Ustvrdio je da je plan energetske obnove rađen bez sudjelovanja izvođača radova kao i bez proizvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nije trebalo u kratkom vremenu obnavljati toliko zgrada, kada se znalo da mi to nećemo moći odraditi", istaknuo je, dodav&scaron;i da istodobno imamo puno nezaposlenih te upozorio da je moguć dolazak inozemnih izvođača radova, s većim cijenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje o uvozu radne snage, Tunanović je odgovorio da se događalo da veće tvrtke odjednom zaposle i po sto stranih radnika, pa ih manji izvođači ne dospiju angažirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je za 2018. povećana uvozna kvota građevinskih radnika, ali da je među njima malo fasadera te da bi kvote trebalo određivati po sektorima, a ne struci, jer se događa da dođe previ&scaron;e soboslikara, a premalo fasadera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kvalitetne radne snage nema vi&scaron;e ni u BiH, budući da i ti radnici odlaze u zapadne zemlje, pa treba razmi&scaron;ljati iz kojih ih zemalja uvesti", rekao je, dodav&scaron;i da će se kvalitetnim radnicima iz inozemstva ubuduće morati osigurati socijalizacija i stanovanje, pi&scaron;e HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-23-fasaderi-inoposlovi.jpgUgrožen urod krastavaca u Austriji, a sve zbog - Hrvata u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=6421264212Grude.com - klik u svijetTue, 22 May 2018 10:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-22-krastavci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dosad su za uspješnu berbu krastavaca u Austriji naročito bili važni sezonski radnici iz Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, no oni se sada zbog bolje nadnice odlučuju radije otići u Njemačku<p><br />U Austriji je ugrožen ovogodi&scaron;nji urod krastavaca koje uzgajaju njihovi poljoprivrednici, i to iz pomalo neočekivanog razloga. Nije riječ o ekolo&scaron;koj katastrofi ili najezdi &scaron;tetočina, nego o nedostatku radnika koji bi krastavce ubrali. Naročito se osjeća izostanak radne snage iz Hrvatske, koja je većinom oti&scaron;la za Njemačku, pi&scaron;e austrijski Die Presse.</p> <p><br />"Lo&scaron;e se pi&scaron;e poznatim kiselim krastavcima iz Austrije. I dalje rastu, ali ostaju na poljima jer izostaju radnici koji bi ih ubrali", pi&scaron;e Die Presse i konstatira kako austrijskoj poljoprivredi očajnički nedostaju radnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U članku citiraju Klausa Hrabyja iz poljoprivredne tvrtke Efko, koji kaže da njegovoj firmi samo u Gornjoj Austriji nedostaje najmanje 250 berača krastavaca, &scaron;to znači da će ove godine proizvesti 15 posto manje krastavaca nego pro&scaron;le.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Dosad su za uspje&scaron;nu berbu krastavaca u Austriji naročito bili važni sezonski radnici iz Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, no oni se sada zbog bolje nadnice odlučuju radije otići u Njemačku. U Austriji se sezonski rad u berbi plaća oko 6,5 eura po satu, a u Njemačkoj 9 i vi&scaron;e eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />No, treba podsjetiti kako je vlada u Beču odlučila produžiti ograničenja za radnike iz Hrvatske do 2020. godine, &scaron;to je maksimum po pravilima EU-a u kontekstu slobodnog kretanja radnika. Stoga će biti zanimljivo kako će se vlada Sebastiana Kurza postaviti prema problemima austrijskih poljoprivrednika, čiji urod itekako ovisi o radnoj snazi iz Hrvatske, prenose <a href="https://vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/3198877/ovogodisnji-urod-krastavaca-u-austriji-ugrozen-a-sve-zbog-hrvata-koji-odlaze-u-njemacku/" target="_blank">Vijesti.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-22-krastavci.jpgHrvatska: Banke od petka neće moći znati koliko kredita građani imaju, crne liste bit će uklonjenehttp://grude.com/clanak/?i=6419464194Grude.com - klik u svijetMon, 21 May 2018 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-banke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sustav razmjene informacija (SRI), koji se često u javnosti naziva i "crna lista", organiziran je pri Hrvatskoj udruzi banaka, a njime se razmjenjuje lista neurednih klijenata, odnosno financijski podatci koji se odnose na neurednu otplatu kredita.<p>Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) će 25. svibnja, odnosno s početkom primjene Opće uredbe o za&scaron;titi podataka (GDPR), privremeno zastati s razmjenom podataka i izdavanjem kreditnih izvje&scaron;ća za građane te kreditnih izvje&scaron;ća za obrtnike i slobodna zanimanja, a s radom prestaje i Sustav razmjene informacija, izvijestili su iz Hrvatske udruge banaka, prenosi HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U povodu početka primjene Opće uredbe o za&scaron;titi podataka (GDPR) u Europskoj uniji, Vijeće korisnika Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) donijelo je odluku prema kojoj će HROK 25. svibnja 2018. godine privremeno zastati s razmjenom podataka i izdavanjem kreditnih izvje&scaron;ća za građane. HROK će, kao i do sada, razmjenjivati podatke i izdavati izvje&scaron;ća za pravne osobe, dok se za fizičke osobe koje obavljaju poslovnu djelatnost (obrti, OPG, slobodna zanimanja), također neće izrađivati kreditna izvje&scaron;ća", navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HROK-a ističu da u tehničkoj i regulatornoj prilagodbi svog poslovanja žele "otkloniti svaku potencijalnu nejasnoću u budućoj primjeni GDPR-a te će nastaviti s poslovanjem u punom opsegu svoje registrirane djelatnosti odmah nakon zadovoljavajuće prilagodbe novom propisu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom napominju kako se GDPR počinje istovremeno primjenjivati u čitavom EU-u te su tako, u izostanku pravne i poslovne prakse nužne zbog kompleksnosti procesa usklađivanja s GDPR-om, jednako kao i visine zapriječenih kazni, Austrija i Francuska odlučile u prvim mjesecima primjene GDPR-a odgoditi kažnjavanje i usmjeriti se na dodatne provjere i edukacije.<br /><br /></p> <p>"Također, prije početka primjene GDPR-a s radom prestaje Sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku, koji je organiziran pri Hrvatskoj udruzi banaka, kako bi nakon zavr&scaron;etka procesa prilagodbe novom europskim pravu HROK nastavio s radom u punom opsegu razmjene podataka potrebnih za za&scaron;titu od kreditnog rizika i za građane, te će o tome pravodobno obavijestiti javnost", zaključuje se u priopćenju HUB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opća uredba o za&scaron;titi osobnih podataka (GDPR) donesena je 2016. godine i u svim zemljama EU-a počet će se primjenjivati od 25. svibnja ove godine. Ta uredba donosi promjene u načinu poslovanja i u zakonodavnom sektoru, ponajvi&scaron;e u odnosu na prava građana koji imaju osobne podatke na čuvanju ili obradi kod nekih organizacija. Uredba se odnosi na svaku organizaciju koja prikuplja i obrađuje podatke ispitanika, građana EU-a, tako da praktično svaka organizacija, primjerice tijelo javne vlasti, tvrtka, udruga, &scaron;kola, bolnica - mora biti usklađena s Uredbom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) je tvrtka koju je 2004. osnovalo 20 hrvatskih banaka radi ustroja i vođenja kreditnog registra u Hrvatskoj. Riječ je o sustavu za prikupljanje, obradu i razmjenu informacija o svim kreditnim obvezama klijenata financijskih institucija korisnica HROK-a i urednosti njihovog podmirivanja. U registru se objedinjuju i obrađuju podaci o svim kreditnim zaduženjima bez obzira na urednost njihovog podmirivanja. Korisnici registra su banke i stambene &scaron;tedionice, leasing dru&scaron;tva, kartične kuće i dru&scaron;tva za potro&scaron;ačko kreditiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav razmjene informacija (SRI), koji se često u javnosti naziva i "crna lista", organiziran je pri Hrvatskoj udruzi banaka, a njime se razmjenjuje lista neurednih klijenata, odnosno financijski podatci koji se odnose na neurednu otplatu kredita.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-banke.jpgTop 10 tvrtki u BiH s najvećim prihodom i dobiti u 2017. godini http://grude.com/clanak/?i=6418664186Grude.com - klik u svijetMon, 21 May 2018 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-racunanje_olovka_naocale_kalkulator.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se uzmu u obzir pokazatelji deset vodećih tvrtki u BiH u kategoriji "TOP prihod u 2016", njih devet je iz Federacije BiH, dok je jedna iz Republike Srpske.<p><br /><br />Poslovni portal Akta.ba i ove godine donosi analizu poslovanja bh. kompanija po ukupnom prihodu i dobiti, a prema financijskim pokazateljima za 2017. godinu dobivenim od strane nadležnih entitetskih agencija, Financijsko-informatička agencija FIA i Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge APIF.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan prihod kompanija u Federaciji iznosi 47.795.676.003,00 KM, dok su kompanije u Republici Srpskoj prihodovale 21.990.185.630 KM čime je ukupno ostvareni prihod u BiH dostigao rekordnu brojku od oko 70 milijardi KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se uzmu u obzir pokazatelji deset vodećih tvrtki u BiH u kategoriji "TOP prihod u 2016", njih devet je iz Federacije BiH, dok je jedna iz Republike Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i 2016. godine, najveći prihod u 2017. godini ostvarila je kompanija u državnom vlasni&scaron;tvu &ndash; Elektroprivreda BiH u iznosu od milijardu i 143 milijuna KM, navodi Akta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah na drugom mjestu je tuzlanska kompanija Bingo s prihodom koji je u 2017. za 39,8 milijun prema&scaron;io milijardu maraka, čime je Bosna i Hercegovina dobila prvu privatnu kompaniju s milijarderskim prihodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treće mjesto je zauzela jedina kompanija iz RS Optima Grupa d.o.o. Banja Luka sa prihodom od 855 milijuna KM, slijede Holdina sa 854 milijuna KM, Premier World Sport d.o.o. Čitluk sa 640 milijuna KM prihoda, ArcelorMittal d.o.o. Zenica 614 milijuna KM, Konzum d.o.o. Sarajevo 526 milijuna, BH Telecom d.d. Sarajevo sa prihodom od 517 milijuna KM, te Aluminij d.d. Mostar 489 milijuna KM i BOREAS d.o.o. Kre&scaron;evo 459 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rangirajući kompanije po kategoriji "TOP dobit 2017", na prvom mjestu nalazi se sada već defitinitivno najjači trgovački lanac u BiH &ndash; Bingo sa dobiti od 72,4 milijuna KM, koji je tron zauzeo s pro&scaron;logodi&scaron;njeg trećeg mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugom mjestu su JP Autoceste FBiH sa 65,3 milijun KM, dok je na trećem ove godine značajan rast zabilježila Fabrika duhana Sarajevo sa 64,1 milijun KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BH Telecom je izgubio poziciju najprofitabilnije kompanije u Bosni i Hercegovini koju je imao pro&scaron;le godine pa je sada s dobiti od 60,7 milijuna KM na četvrtom mjestu, a slijede ga Telekomunikacije RS &ndash; m:tel s oko 60 milijun KM koje su također zabilježile pad dobiti u 2017. godini, pi&scaron;e Akta.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peto mjesto pripalo je Prevent BH sa 46, 8 milijun KM, zatim NLB razvojna banka a.d. Banja Luka sa 46,7 milijun KM, te HETA sa 45,8 milijun KM dobiti. Premijer World Sport sa 45,5 milijuna KM zauzele su pretposljednje mjesto, iako su u 2017. godini ostvarile veću dobit nego u 2016. godini i na posljednjem EFT RiTE Stanari sa 36 milijun KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-racunanje_olovka_naocale_kalkulator.jpgCijene nafte blizu 80 dolarahttp://grude.com/clanak/?i=6415164151Grude.com - klik u svijetFri, 18 May 2018 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-nafta_gas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima nadomak 80 dolara, potaknute snažnom potražnjom, prijetećim sankcijama Iranu, smanjenom proizvodnjom u Venezueli i prekidima u opskrbi iz Nigerije. <p>Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela porasla 51 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 79,81 dolar. Na američkom trži&scaron;tu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 71,61 dolar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naftna trži&scaron;ta podupiru prijetnja američkih sankcija Iranu i smanjena proizvodnja u Venezueli te snažna potražnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga u britanskoj banci Barclays sada očekuju da će prosječna cijena barela u Londonu ove godine iznositi 70 dolara a u sljedećoj 65 dolara. To je sedam odnosno pet dolara vi&scaron;e no &scaron;to su procjenjivali do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izmjenu prognoze u odnosu na pro&scaron;li mjesec zahtijevaju nagli pad proizvodnje u Venezueli, odluka (američkog predsjednika) Trumpa da ponovo uvede sankcije Iranu, novi poremećaji u opskrbi iz Nigerije i sporadične potvrde novog ciklusa zarada proizvođača", tumače u banci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Barclaysu procjenjuju da je proizvodnja u Venezueli vjerojatno smanjena ispod milijun barela dnevno. Ta članica OPEC-a u travnju je proizvodila oko 1,5 milijuna barela dnevno, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U američkoj investicijskoj banci ujedno procjenjuju da će američke sankcije Iranu smanjiti ponudu za vi&scaron;e od milijun barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Nigeriji je Shell u četvrtak proglasio stanje &bdquo;vi&scaron;e sile&ldquo;, najavljujući prekid u isporuci brenda sirove nafte Bonny Light. Očekivalo se da će izvoz te zemlje u lipnju iznositi gotovo 200.000 barela dnevno. Zbog curenja kasne i isporuke putem nigerijskog naftovoda Forcados.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OPEC je jutros objavio da se cijena barela referentne ko&scaron;arice njegove nafte u četvrtak iznosila 76,75 dolara, &scaron;to znači da je porasla 1,57 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-nafta_gas.jpgNjemačka hitno treba strane informatičarehttp://grude.com/clanak/?i=6413264132Grude.com - klik u svijetFri, 18 May 2018 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-18-racunalo_radnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do kraja travnja 2018. u Njemačkoj je bilo nepopunjeno 486.000 radnih mjesta za takozvana MINT-zanimanja, navodi se u izvještaju.<p><br /><br />Nedostatak radne snage na području prirodnih znanosti, matematike, informatike i tehnologije (MINT) dramatičniji je nego ikada &ndash; glasi zaključak Proljetnog izvje&scaron;taja za 2018. godinu u kojem Institut njemačkog gospodarstva iz K&ouml;lna, u suradnji s Udrugom njemačke industrije, Savezom njemačkih poslodavaca i Udruženjem poslodavaca u metalskoj i elektroindustriji, detaljno analizira nedostatak radne snage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja travnja 2018. u Njemačkoj je bilo nepopunjeno 486.000 radnih mjesta za takozvana MINT-zanimanja, navodi se u izvje&scaron;taju. To je rast od 13,1 posto u odnosu na travanj 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je veliki nedostatak radne snage na području informatike &ndash; potražnja se vi&scaron;e nego udvostručila tijekom protekle četiri godine, prenosi Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razloga za nedostatak stručnjaka ima mnogo: s jedne strane, mnogi stariji radnici odlaze u mirovinu, a novih, mlađih, nema dovoljno. S druge strane, potražnja za tom vrstom stručnjaka znatno je porasla jer se otvara sve vi&scaron;e tvrtki koje djeluju na tom području. Unatoč sve većem broju studenata na MINT-fakultetima, oni ne mogu nadoknaditi potražnju za kvalificiranom radnom snagom. Međutim, jaz bi bio jo&scaron; i veći bez migracije. Naročito je naglo porastao broj Indijaca koji studiraju na takvim fakultetima u Njemačkoj i kasnije se eventualno mogu zaposliti kao inženjeri ili informatičari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema studiji, i plaće za ta zanimanja su porasle. Ipak, jaz između ponude i potražnje za tu vrstu radne snage i dalje raste.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-18-racunalo_radnici.jpgPrilika za posao: Traže se radnici za područje Gruda, Ljubuškog, Širokog... http://grude.com/clanak/?i=6412664126Grude.com - klik u svijetFri, 18 May 2018 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-18-i-novine-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>iNovine BH društvo sa ograničenom odgovornošću za unutrašnju i vanjsku trgovinu raspisalo je natječaj za radno mjesto "Prodavač u kiosku (m/ž) " <p><a href="https://www.posao.ba/#!searchjobs;page=1;lk=grude;job=223343" target="_blank">Prodavač u kiosku (cijela BiH)</a><br />Obavezno naznačiti preferirano mjesto/općinu rada</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to očekujemo od kandidata:</strong></p> <p><br />SSS i minimum dvije godine radnog iskustva<br />Komunikativnost, fleksibilnost i organiziranost<br />Smisao za rad s kupcima i za rad u timu<br />Osjećaj za odgovornost i zainteresiranost<br />Poznavanje rada na fiskalnoj kasi</p> <p><br /><strong>&Scaron;to nudimo?</strong></p> <p><br />Rad u izazovnom poslovnom okruženju.<br />Zanimljiv, dinamičan i raznolik posao<br />Radni odnos na određeno vrijeme (zamjena za godi&scaron;nje odmore)</p> <p><br />Pozivamo Vas da po&scaron;aljete svoju biografiju.<br />Na oglas se mogu prijaviti sve osobe koje ispunjavaju navedene uvjete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbor kandidata će se izvr&scaron;iti nakon obavljenog intervjua.<br />* Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.<br />* Priložena dokumentacija se ne vraća.<br />* Rok za podno&scaron;enje prijava je 21 (dvadestet i jedan) dan od dana objavljivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjenju navedenih uvjeta dostavljati putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS&bdquo;</p> <p><br />Lokacija: Posu&scaron;je, Slatina, Kozarac, Topola, Gradačac, Ljubu&scaron;ki, Kakanj , &Scaron;iroki Brijeg, Živinice, Srbac, Sanski Most, Kiseljak, Te&scaron;anj, Fojnica, Čapljina, Jajce, Prnjavor, Livno, Srebrenik, Lakta&scaron;i, Bugojno, Sarajevo, Vitez, Bužim, Tomislavgrad, Velika Kladu&scaron;a, Čitluk, Maglaj, Banja Luka, Novi Grad, Kre&scaron;evo, Zenica, Travnik, Tuzla, Mostar, Grude, Doboj, Gradi&scaron;ka, Gornji Vakuf, Prozor , Krupa</p> <p><br />Broj pozicija:15</p> <p><br />Datum objave:16.05.2018.<br />Trajanje oglasa:21 dana (ističe 06.06.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-18-i-novine-4.jpgOsječani po kafićima skupljaju talog od kave na kojem raste biznishttp://grude.com/clanak/?i=6412264122Grude.com - klik u svijetThu, 17 May 2018 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-13-franck_kava.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakog dana nakon šalice omiljenog vrućeg napitka njegovi ostaci najčešće završavaju u WC školjci. <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, govorimo o talogu kave, odnosno socu, odnosno fundaću. No, ovo je poprilično koristan talog, a kako ga nitko ne reciklira, Udruga Ospera (Osječki permakulturni aktivisti) oko toga je pokrenula cijeli projekt Use &amp; Reuse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dogovoru s vlasnicima kafića aktivisti udruge biciklima svakodnevno skupljaju soc koji potom mije&scaron;aju s ekolo&scaron;kom slamom i na tome uzgajaju gljive. Kada gljiva obavi primarnu razgradnju, ostatke daju glistama koje sekundarno razgrade soc, koji tada bude potpuno iskori&scaron;ten i ponovno stavljen u uporabu putem glistinca &ndash; humusa, prenosi <em><strong>Manager.ba</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponudi trenutno imaju svježe i su&scaron;ene gljive, a uskoro će biti i ukiseljene, prah od gljiva te paket za kućni uzgoj gljiva &ldquo;Shrooms2go&ldquo;. Tu je i glistinac &ndash; visokokvalitetni humus, paket za kućno pravljenje glistinca te gliste. Od otpada kave, pčelinjeg voska i eteričnih ulja rade svijeće koje odbijaju komarce. Pripremaju i online edukaciju za uzgoj gljiva na otpadu kave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ospera je svoj projekt utemeljila na principu kružne lokalne ekonomije u kojoj je od otpada dobila vi&scaron;e vrijednih proizvoda i zajednicu suradnika koji zajedno rade na stvaranju održive ekonomije. Osim &scaron;to stvaraju proizvode iz otpada, članovi Udruge žele potaknuti ljude na drugačije razmi&scaron;ljanje, pa i zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, cilj im je demonstrirati održivi model recikliranja i zapo&scaron;ljavanja na lokalnoj razini, odnosno potaknuti ljude da ostanu i rade u svojoj zajednici, prvenstveno Slavoniji. Dokazuju i da je moguće recikliranjem stvoriti proizvode koji imaju svoje trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresiranima diljem Hrvatske edukacijama bi omogućili kopiranje modela ili osmi&scaron;ljavanje vlastite inačice projekta te pružili priliku da se tako zaposle. Osim toga, žele promovirati zdrav životni stil kao sastavni dio zelene ekonomije koja potiče ekolo&scaron;ku proizvodnju, smanjuje ekolo&scaron;ki otisak te potiče fizičku aktivnost (stoga soc prikupljaju biciklima).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-13-franck_kava.jpegTražite posao? Violeta raspisala natječaj, prijave do 24. svibnjahttp://grude.com/clanak/?i=6406464064Grude.com - klik u svijetMon, 14 May 2018 18:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Violeta, Grude raspisala je natječaj<p>U potrazi smo za vrijednom i pozitivnom osobom koja je odgovorna i spremna na timski rad:</p> <p>&nbsp;</p> <p>SKLADI&Scaron;TAR (M/Ž)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealan kandidat ima SSS, posjeduje važeću vozačku dozvolu za B, C1, C kategoriju. Poželjno je određeno radno i vozačko iskustvo, posebice rad na viličaru - ali nije uvjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od Vas očekuju na ovom radnom mjestu su: skladi&scaron;tenje, prijem i otprema robe te svi ostali poslovi vezani za uredno skladi&scaron;no poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo Vam zanimljiv i dinamičan posao, rad u opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi,</p> <p>adekvatna primanja i bonuse kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:</p> <p>posao@violeta.com</p> <p>s naznakom: &bdquo;Skladi&scaron;tar - Grude&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 24.05.2018. godine</p> <p>Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron;a Violeta!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgHT ERONET i ove godine partner Večernjakova pečatahttp://grude.com/clanak/?i=6405364053Grude.com - klik u svijetMon, 14 May 2018 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-14-hteronet_vecernjakov_pecat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT Eronet i ove je godine partner Večernjakova pečata koji se, nema dvojbe, pokazao i dokazao kao društveni događaj godine u BiH. Večernjakov pečat počinje večeras, od 21 sat, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače.<p><br /><br />Suradnja s ustanovama, institucijama, kulturnim i sportskim manifestacijama i projektima, potpora projektima za djecu i mlade, projektima usmjerenim na razvitak lokalne zajednice, manifestacijama od &scaron;ireg dru&scaron;tvenog značaja, za HT Eronet potvrda su dru&scaron;tvene odgovornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat, na pravi način, promovira pozitivne vrijednosti - postignuća, događaje, uspjehe, osobe koje su obilježile prethodnu godinu, i podsjeća na sve ono &scaron;to je iza nas.<br />Predsjednik Uprave Vilim Primorac ističe:<br />"Večernjakov pečat, slobodno možemo kazati, dovodi i ove godine Europu u Mostar. Moram istaknuti visoku organizacijsku uigranost tima Večernjakova pečata, koja nama, kao dru&scaron;tveno odgovornoj tvrtki, predstavlja dodatni motiv za sudjelovanje u ovoj manifestaciji, a na taj način, zajedničkim angažmanom, podižemo kvalitetu dru&scaron;tvenog života zajednice u cjelini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat također je prigoda za promociju na&scaron;ih poslovnih potencijala, a na obostrano zadovoljstvo i nas i na&scaron;ih korisnika. Jedan od razloga &scaron;to smo odlučili podržati upravo ovaj projekt jest &scaron;to on promiče onu ljep&scaron;u, pozitivnu, svijetlu stranu života, a jedan je od rijetkih koji se održao gotovo dva desetljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernji list, kao jedan od najutjecajnijih medija u regiji, uspio je ono &scaron;to malo komu uspijeva - u jednoj večeri, na jednome mjestu, okupiti predsjednike, veleposlanike, crkvene velikodostojnike, kulturnjake, sporta&scaron;e, zapravo - osobe iz svih sfera dru&scaron;tvenog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popis osoba dobitnika laureata za Osobu godine u prethodnim razdobljima, kao i zasluge i dru&scaron;tveno djelovanje nominiranih kandidata za ovu godinu, najbolje potkrepljuju tezu o značaju događaja za cijelu na&scaron;u zajednicu. Inače, najbolji dokaz prisutnosti HT Eroneta u zajednici jest sudjelovanje ili potpora u projektima koji promoviraju istinske vrijednosti, uspjehe, potiču kreativnost, humanost, edukaciju, sportsku i svaku drugu izvrsnost."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpora dru&scaron;tvenim događajima i manifestacijama, sportskim zbivanjima i klubovima, uspje&scaron;nim pojedincima u svim sferama života, onima koji se ističu po svojoj izvrsnosti, potpora humanitarnim projektima i akcijama, uspjesima mladih ljudi i kreativaca, općenito &ndash; uspjesi i postignuća u dru&scaron;tvenoj zajednici, osnovni su postulati dru&scaron;tveno odgovornog djelovanja HT Eroneta u zajednici.<br />Upravo u ovo doba godine, u Mostaru se odvija i Mostarsko proljeće, manifestacija kojoj HT Eronet pruža potporu od prvog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenimo i Mostar film festival, Dane hrvatskoga filma u Ora&scaron;ju, Mostar Summer Fest, Mediteran Film Festival, Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru koji donosi bezbroj novih mogućnosti i za jednu i drugu stranu, pozicionira HT Eronet kao strate&scaron;kog partnera Sveučili&scaron;ta i apostrofira važnost suradnje gospodarskog sektora i akademske zajednice. Dru&scaron;tvo znanja, vje&scaron;tina, izvrsnosti i vrhunskih kompetencija, ono je čemu svi zajedno trebamo težiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-14-hteronet_vecernjakov_pecat.jpgNova marka HP Mostar 'Roškopoljsko zvono'http://grude.com/clanak/?i=6405264052Grude.com - klik u svijetMon, 14 May 2018 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-14-hp_mostar_markica_roskopoljsko_zvono.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je redovitu poštansku marku s motivom zvona iz Roškog polja. Prvu, slamom pokrivenu crkvicu u Roškom polju podigao je 1858. župnik fra Petar Kordić. <p><br /><br /></p> <p>Na crkvi je iste godine postavio malo zvono koje se i danas nalazi u župnom uredu istoimene župe. Bilo je to jedino zvono u cijeloj tada&scaron;njoj biskupiji i prvo koje je pozvonilo nakon 325 godina turske okupacije. Fra Petar je zvono, da mu ga Turci ne bi odnijeli, uvijek nosio sa sobom na &bdquo;živinčetu&ldquo; po cijeloj župi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 12. svibnja 2018., je Magdalena Džinić Hrkać. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="www.epostshop.ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-14-hp_mostar_markica_roskopoljsko_zvono.jpgLet od Zagreba do Mostara kratko traje, cijena karte pristupačnahttp://grude.com/clanak/?i=6405064050Grude.com - klik u svijetMon, 14 May 2018 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-14-croatia_air_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glavni grad Hrvatske Zagreb i najveći grad Hercegovine Mostar, nakon punih 12 godina, ponovo su povezani zrakoplovnom linijom. <p><br /><br />Zahvaljujući suradnji mostarske Zračne luke i kompanije &bdquo;Croatia Airlines" te subvenciji Federalne vlade, uspostavljena je redovita zrakoplovna linija, a cijena povratne karte je 89 eura, pi&scaron;e <strong>Dnevni avaz</strong>. Tako će iz Zagreba za Mostar avion &bdquo;Dash 8 Q400", koji može primiti 76 putnika, letjeti četvrtkom i nedjeljom u 22.10 sati, a iz Mostara za Zagreb ponedjeljkom i petkom ujutro u 6.05 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon promotivnog slavljeničkog leta iz Zagreba u mostarskoj Zračnoj luci stigli su putnici jednog od prvih letova. U Mostar ih je stiglo ukupno 22, a neki su u razgovoru za Avaz izrazili zadovoljstvo &scaron;to je ova linija ponovno uvedena. Među njima je bila i Ivana Balić iz Rijeke, koja je stigla u Hercegovinu kako bi nazočila svadbi prijateljice. - &Scaron;to se mene tiče, zadovoljna sam i dobro je da je ova linija ponovno krenula. Let traje kratko, sve je super, a i udobnost je tu. Zahvaljujući ovoj liniji, lak&scaron;e sam stigla prijateljici na vjenčanje - rekla je Balić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o opravdanosti i perspektivnosti ove linije, jedan od čelnih ljudi mostarske Zračne luke Marko Đuzel istaknuo je da se uz dobar marketing i promociju ona može pokazati odličnom za sve strane. Zagreb je, naveo je, povezan s velikim brojem destinacija te mu kotira tri do pet milijuna putnika u vrlo kratkom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iskreno, u početku ne očekujemo nikakva čudesa jer svakoj liniji treba barem godinu dana da se &bdquo;uhoda". Mi ćemo to iskoristiti za promociju, tako da se u drugoj godini ona već može pokazati dobrom. Definitivno, linija ima potencijal, a uz to je i subvencionirana, tako da minimalno dvije do tri godine neće doći do situacije da se otkazuje ako ne bude popunjavanja - kazao je Đuzel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je naveo da ona ima i svoju isplativost za putnike jer je prilagođena i cijenom. - Cijena je uredu, definitivno se isplati, pogotovo za poslovne ljude - naglasio je Đuzel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Zagreba, za nekoliko dana Mostar će biti povezan i s njemačkim gradovima Dusseldorf i Stuttgart. Nove zrakoplovne linije dva puta tjedno od 16. svibnja uvodi njemački &bdquo;Eurowings". - Interesiranje je veliko, već sada je punjenje dosta dobro. Riječ je o zrakoplovu s nekih 77 mjesta, a destinacije su itekako atraktivne - navodi Đuzel.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-14-croatia_air_mostar.jpgMladi krumpir iz Ljubuškog uskoro na tržištu zemalja EU-a i Rusijehttp://grude.com/clanak/?i=6402964029Grude.com - klik u svijetSun, 13 May 2018 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-13-rani-ljubuski-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladi krumpir iz Ljubuškog razlikovat će se na tržištu od mase uvoznog krumpira, osim po kvaliteti, i po unikatnoj kartonskoj ambalaži, rekao je Vukojević, istaknuvši kako su uz oko 10 000 komada kartonske ambalaže, osigurali i biorazgradive vrećice s logom. <p>Direktor Poljoprivredne zadruge ''Plodovi zemlje'' Dubravko Vukojević kazao je u izjavi za Fenu kako su osigurani svi uvjeti i dozvole za izvoz mladog krumpira iz Ljubu&scaron;kog u zemlje Europske unije te da su za njihov krumpir zainteresirani i kupci iz Rusije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;anse za izvoz krumpira u zemlje EU-a su jako dobre, a već sljedeći tjedan ljubu&scaron;ki mladi krumpir trebao bi se početi izvoziti u Rusiju, kazao je Vukojević uoči održavanja manifestacije ''Dani mladog krumpira &ndash; Ljubu&scaron;ki rani'', koja će se održati 17. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na ljubu&scaron;kim plantažama proizvode se sedam do osam tisuća tona mladog krumpira, ovisno o godini &ndash; ustvrdio je Vukojević, naglasiv&scaron;i pritom kako se u Hrvatsku, koja je trenutno najveći uvoznik mladog ljubu&scaron;kog krumpira, godi&scaron;nje izveze oko tri tisuće tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz mnogobrojne projekte, ljubu&scaron;ki poljoprivrednici planiraju izgraditi i sabirno-distributivni centar na Bijači, &scaron;to bi značilo bržu i bolju prodaju proizvedenog povrća, odnosno prodaju bez prekupaca, naglasio je direktor navedene poljoprivredne zadruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi krumpir iz Ljubu&scaron;kog razlikovat će se na trži&scaron;tu od mase uvoznog krumpira, osim po kvaliteti, i po unikatnoj kartonskoj ambalaži, rekao je Vukojević, istaknuv&scaron;i kako su uz oko 10 000 komada kartonske ambalaže, osigurali i biorazgradive vrećice s logom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako su im pri samom dizajnu ambalaže puno pomogli Europska unija i Vlade Njemačke preko programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj EU ProLocal, a kojeg implementira Njemačka razvojna agencija GIZ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o samoj manifestaciji ''Dani mladog krumpira &ndash; Ljubu&scaron;ki rani'', Vukojević je kazao kako je njezin cilj predstaviti javnosti jedan visoko kvalitetan i autohton proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, Poljoprivredna zadruga ''Plodovi zemlje'' već desetu godinu zaredom organizira spomenutu manifestaciju koja, po mi&scaron;ljenju sudionika, puno pomaže pri plasmanu mladog krumpira na trži&scaron;te Bosne i Hercegovine i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, službeni dio programa ''Dana mladog krumpira &ndash; Ljubu&scaron;ki rani", započet će u Gradskoj vijećnici u 11 sati, nakon čega će na Gradskom trgu uslijediti otvaranje manifestacije gdje će se moći degustirati specijaliteti napravljeni od mladog krumpira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među gostima spomenute manifestacije bit će i općinski načelnik Nevenko Barbarić i direktorica GIZ-a za BiH i Crnu Goru Brigitte Heuel-Rolf.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-13-rani-ljubuski-1.jpgKada se uveo euro tiskano je dovoljno novčanica da pokrije površinu 15.000 nogometnih igrališta http://grude.com/clanak/?i=6400964009Grude.com - klik u svijetFri, 11 May 2018 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-11-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novčanice tiska otprilike 16 strogo nadziranih tiskara u Europi..<p>&nbsp;</p> <p>Početna količina eura koja je na trži&scaron;tu bila dostupna od 2001. godine, dakle gotovo 15 milijardi komada novčanica, bila je dovoljna da pokrije povr&scaron;inu čak 15 tisuća nogometnih igrali&scaron;ta, istaknula je u Ernele Kljajić povodom 10. godi&scaron;njice uvođenja te valute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euro je, osim zbog takvih detalja, zanimljiv i zbog svog dizajna, kao i brojnih inovacija integriranih s ciljem sprječavanja krivotvorenja. Europska sredi&scaron;nja banka (ESB) čelna je financijska ustanova odgovorna za tu zajedničku europsku valutu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>K tome je posao ESB-a i izdavanje odobrenja za izradu euronovčanica državama članicama europodručja, a jednako tako i održavanje stabilnosti cijena, čime se pozitivno utječe na gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Kako stoji na službenim stranicama Europske komisije (EK), ESB i nacionalne sredi&scaron;nje banke države europodručja imaju pravo izdavati euronovčanice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, u praksi euronovčanice fizički izdaju i povlače samo nacionalne sredi&scaron;nje banke, dok su kada govorimo o eurokovanicama jedini zakonski izdavatelji države europodručja. Ukratko, ESB raspoređuje proizvodnju na određeni broj nacionalnih sredi&scaron;njih banaka, pri čemu svaka banka snosi tro&scaron;kove proizvodnje dijela novčanica koji joj je dodijeljen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U konačnici, danas novčanice tiska otprilike 16 strogo nadziranih tiskara u Europi, a potom se taj novac distribuira nacionalnim sredi&scaron;njim bankama. Euronovčanice su uvedene 2002. i od tada su, kaže ESB, postale jedno od najpouzdanijih sredstava plaćanja na svijetu. Kako bi se očuvalo povjerenje pri izradi novčanica iz nove serije nazvane Europa upotrijebljena je najsuvremenija tehnika proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-11-euro.jpgMladi Crnogorci odlaze na rad na plantaže marihuane u Kaliforniji: Satnice i do 900 dolarahttp://grude.com/clanak/?i=6400264002Grude.com - klik u svijetFri, 11 May 2018 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-11-plantaza_kanabisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otkako je 1. siječnja Kalifornija legalizirala marihuanu i za tzv. rekreativne svrhe, u toj američkoj saveznoj državi rapidno su porasli proizvodnja spomenutog opijata i potrebe za radnom snagom. <p>&nbsp;</p> <p>Dio nedostajućih radnika, prema istraživanju nezavisne istraživačke novinarske mreže BIRN, vlasnici plantaža marihuane u Kaliforniji podmiruju i iz Crne Gore nudeći satnice i od 900 dolara &scaron;to je ravno mjesečnoj prosječnoj plaći u susjednoj nam državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odlazak na rad na plantaže uzeo je već tolikog maha da možemo govoriti o specifičnoj grupi imigranata iz Crne Gore u Kaliforniji, 'trimigrantima'. Njihov rad svodi se, naime, na 'triming' odnosno na &scaron;i&scaron;anje marihuane &ndash; kažu u BIRN-u, gdje ne raspolažu niti približnim podacima o kolikom broju Crnogoraca na radu u Kaliforniji se radi, budući da se, obja&scaron;njavaju, dio ljudi na plantažama nalazi ilegalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sam dolazak u SAD, otkrili su u BIRN-u, ide redovitom procedurom uz vize, ali se dio ljudi zapo&scaron;ljava na crno. Do svojih saznanja BIRN je do&scaron;ao u razgovorima s Crnogorcima koji su već bili na kalifornijskim plantažama 'trave' ili se tamo spremaju poći pa su prikupili sve potrebne informacije. Prema istim izvorima, sam dolazak radnika u Kaliforniji organiziraju crnogorski posrednici, a u SAD-u radnike prihvaćaju vlasnici plantaža, prenosi <a href="https://novac.jutarnji.hr/aktualno/mladi-crnogorci-odlaze-na-rad-na-plantaze-marihuane-u-kaliforniji-satnice-i-do-900-dolara/7345374/" target="_blank">Novac.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilegalan rad, kažu sugovornici BIRN-a, te&scaron;ko se otkriva jer se plantaže nalaze u izoliranim dijelovima Kalifornije. Iskustva sa smje&scaron;tajem i visinom nadnice u Kaliforniji među 'trimigrantima' koje je kontaktirala spomenuta istraživačka novinarska mreža, različita su. No, 250 dolara dnevnice najmanji je iznos koji spominju, dok nekih većih prigovora na smje&scaron;taj nemaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci 'Business Insidera' govore da je trži&scaron;te marihuane u Kaliforniji doseglo vrijednost od tri milijarde i 700 milijuna dolara otkako je pro&scaron;irena legalnost uporabe tog opijata. Naime, Kalifornija je jo&scaron; 1996. legalizirala marihuanu u medicinske svrhe, a od ove godine dopu&scaron;teno je njezino uživanje I za opu&scaron;tanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema saznanjima BIRN-a, najvi&scaron;e plantaža nalazi se u kalifornijskom okrugu Humboldt, gdje od 150 tisuća stanovnika desetina njih radi na plantažama 'trave'. Na dru&scaron;tvenim mrežama dio stanovnika okruga Humboldt navodi kako na plantažama rade migranti, osim iz Crne Gore, i iz Albanije i Bugarske. Za Bugare se tvrdi kako su dijelom i vlasnici plantaža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američko veleposlanstvo u Podgorici, kako su izvijestili BIRN, ne raspolaže podacima o povećanom broju izdanih viza crnogorskim državljanima. Godi&scaron;nje, prema tim podacima, oko 3000 crnogorskih državljana dobije vizu za ulazak u SAD.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-11-plantaza_kanabisa.jpgCijene rastu: Gram zlata u BiH iznosi od 36 do 60 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6399063990Grude.com - klik u svijetFri, 11 May 2018 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-11-zlato.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijena malog zlatnog dukata kod otkupljivača se kreće oko 200 KM, ako nije oštećen.<p>Cijena zlata do kraja godine na svjetskom trži&scaron;tu mogla bi biti veća za čak 15 posto, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo poskupljenje odrazit će se i na maloprodajne cijene u BiH. Rast cijena, prema tvrdnjama Franka Holmesa, direktora US Global Investora, očekuje se do kraja ove godine. Zbog najavljenog poskupljenja za očekivati je u BiH pojavu većeg broja otkupljivača zlatnih predmeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno je cijena 1330 dolara po unci, a ona bi za nekoliko mjeseci mogla doseći čak 1500 dolara. Kada je riječ o otkupu zlata u Bosni i Hercegovini, na internetskim ogla&scaron;ivačima ih se može naći na desetine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene otkupa se kreću ovisno o kvaliteti zlata. Tako jedan gram 14-karatnog (585) zlata otkupljivači plaćaju oko 36 KM. Za gram 18 Kt (750) zlata otkupljivači će izdvojiti od 45 do 50 KM dok je gram 24 Kt (999) kod otkupljivača trenutno oko 60 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena malog zlatnog dukata kod otkupljivača se kreće oko 200 KM, ako nije o&scaron;tećen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-11-zlato.pngEvo koliko vrijedi carstvo Gruđanina Anđelka Lekehttp://grude.com/clanak/?i=6398363983Grude.com - klik u svijetThu, 10 May 2018 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-10-andjelko-leko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hanfa je na današnjoj sjednici odobrila Adrisu objavljivanje ponude za preuzimanje hotelske tvrtke HUP Zagreb, po cijeni od 3.969,16 kuna po dionici<p><br />Računica pokazuje da uz tu cijenu trži&scaron;na vrijednost HUP Zagreb iznosi 1,69 milijarde kuna, pi&scaron;e <a href="http://www.poslovni.hr/hrvatska/konacno-znamo-koliko-vrijedi-lekino-carstvo-340706" target="_blank">Poslovni.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je poznato, početkom veljače predsjednici uprava Adris grupe, Ante Vlahović i HUP-a Zagreb, Anđelko Leko, potpisali su u Zagrebu ugovor o kupoprodaji udjela i strate&scaron;kom partnerstvu. Kao &scaron;to se navodi u ugovoru, Adris grupa postaje vlasnikom 77,78 posto udjela u Expertusu, koji je većinski dioničar HUP-a (58,6 posto). Anđelko Leko ostaje vlasnik 22,22 posto Expertusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastupila je za Adris 3. veljače, nakon čega je bilo potrebno ishoditi odobrenje Agencije za za&scaron;titu trži&scaron;nog natjecanja, te podnijeti zahtjev HANFA-i za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje. U roku od 7 dana od dana primitka ovog rje&scaron;enja, Ponuditelj je obvezan javno objaviti ponudu za preuzimanje. Nakon toga počinje teći razdoblje od 28 kalendarskih dana tijekom kojeg dioničari Ciljnog dru&scaron;tva mogu prihvatiti ponudu za preuzimanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hanfinu rje&scaron;enju se navodi da su u veljači Vlahović i Leko sklopili Opcijski sporazum kojim je ugovorena opcijska kupnja preostalih 22,22 % udjela u dru&scaron;tvu Expertus d.o.o. Slijedom navedenog, Ponuditelj je posredno stekao svih 252.993 dionica Ciljnog dru&scaron;tva koje neposredno drži dru&scaron;tvo Expertus d.o.o., &scaron;to predstavlja 58,56 % dionica s pravom glasa Ciljnog dru&scaron;tva i daje pravo na 59,28 % glasova od ukupnog broja glasova na glavnoj skup&scaron;tini Ciljnog dru&scaron;tva, a čime Ponuditelj prelazi prag propisan člankom 9. stavkom 1. ZPDD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz rje&scaron;enja je vidljivo kako je Hanfa naložila Adrisu da osigura novac za plaća nje preostalih 178.999 redovnih dionica HUP Zagreb, za &scaron;to račinica pokazuje da mu treba 710 mil. kuna, a za &scaron;to je Adris već osigurao bankarske garancije. Ako se po toj cijeni računa, ispada da je trži&scaron;na vrijednost HUP-a Zagreb 1,69 milijarde kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače,&nbsp;<span>Anđelko Leko rođen je 1933. u selu Donji Mamići, Grude.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-10-andjelko-leko.jpgHercegovac odlučio pokopati 'Gazdu' Todorića! Istražiteljima dostavlja svehttp://grude.com/clanak/?i=6397363973Grude.com - klik u svijetThu, 10 May 2018 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-10-ivan_crnjac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od zanimljivijih detalja koje je javnost doznala iz e-mailova koje je Martina Dalić razmijenjivala s raznim odvjetnicima i ulagačima oko Lex Agrokora jest onaj da je tijekom veljače 2017. <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Crnjac, financijski direktor Agrokora, ali i bliski prijatelj obitelji Todorić i vjenčani kum Anti Todoriću, članovima neformalne radne skupine koji su radili na lex Agrokoru slao službene i povjerljive podatke o financijskoj i pravnoj situaciji u Agrokoru.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Express je u listopadu 2017. godine objavio kako se po poslovnim krugovima u Zagrebu tada govorilo da bi Crnjac mogao postati svjedok pokajnik u slučaju Agrokor. "Ivan Crnjac mogao bi biti ključna osoba koja će Todorića odvesti u zatvor, a koncern Agrokor možda u propast", pričalo se u to vrijeme.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Ova se tvrdnja pronijela zagrebačkim kuloarima u trenutku kad je Todorić objavio jedan od svojih postova na blogu, u kojem je Crnjca izrijekom povezao s ekipom iz austrijske investicijske kuće CAIB koja je, po njemu, radila "za ru&scaron;enje Agrokora". Crnjac je, naime, bio zaposlenik te austrijske kuće, ba&scaron; kao i njegov kadar Vlado Bo&scaron;njak, kojeg je 2016. doveo u Agrokor. Zato se i sada opet pojavljuje priča je li Crnjac zviždač iz Agrokora, obzirom da se čini da je bio slobodniji u razgovoru s institucijama pravnog progona.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Ivan Crnjac je, dakle, ključni čovjek kojeg Todorić smatra odgovornim za početak svoje katastrofe. Ili kako on to naziva, nasilnog preuzimanja Agrokora od interesne skupine povezane s Martinom Dalić i Ante Ramljakom. Kao glavni financija&scaron;, Crnjac je trebao u studenom 2016. godine ugovoriti sindicirani kredit kod zapadnih banaka od čak 300 milijuna eura. Plan je bio da taj novac Agrokor iskoristi za daljnje preživljavanje i kupovinu vremena do IPO-a (inicijalne javne ponude) u ljeto ove godine. IPO je bio slamka spasa, jer bi onda prodjelom udjela u prehrambenim, zdravim kompanijama Todorić osigurao novce za vraćanje daljnjih obveza 2018. godine, među kojima je čuveni kredit od 530 milijuna eura koji je dignuo za preuzimanje Mercatora. Kredit, kao &scaron;to znamo, nije dobiven, a to je bio okidač za sve ono &scaron;to je uslijedilo. Todorić smatra da mu je Crnjac u tom trenutku okrenuo leđa i bojkotirao kredit. Dakle, ne smatra sebe krivim, nego Crnjca kojeg optužuje da se uvezao s ljudima iz biv&scaron;eg CAIB-a (Creditanstal Investment Bank), u kojem je nekad radio i Ramljak. Upravo "dečke iz CAIB-a" Todorić vidi kao glavne urotnike koji su ga detronizirali (zajedno s Vladom) kako bi osigurali sve poluge moći u Agrokoru.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Crnjac je bio dio ekipe, nedvojbeno zagrebačke zlatne mladeži, koja je s Todorićevom djecom bila izuzetno bliska, gotovo nerazdvojna. I njegova sestra Daniela Gajski je najbolja prijateljica Ive Balent, a otac im je Božo Crnjac, zagrebački ugostitelj, koji je u privatizaciji devedesetih uzeo tvrtku Splendid, tvrtku koja je u svojem vlasni&scaron;tvu imala čak 38 zagrebačkih lokala, pa i dva kultna - možda i najpoznatija zagrebačka restorana - Dubravkin put i Okrugljak. Božo Crnjac je 1998. odlučio Dubravkin put iznajmiti slavnom kuharu i dubrovačkom ugostitelju Zdravku Perčinu za golemih 20.000 maraka mjesečno (kasnije je smanjio najamninu na 15.000), ali je sve neslavno propalo kad su kamatari, kod kojih se Perčin zadužio, počeli iznositi stolce iz restorana. Navodno se radilo o dugu od 500.000 eura, a Perčin se kasnije žalio da se morao zaduživati jer je s Crnjcem imao lihvarski ugovor. Perčinova kći i glumica Jelena, unatoč svemu, ostala je dio kruga u kojem su, uz mladog Crnjca, bili i njezina najbolja prijateljica, pokojna Ivana Hodak, Čermakova kći Andrea, Iva Balaban, Karla Kaić, Severina...</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>To je dru&scaron;tvo voljelo cajke, putovanje privatnim Todorićevim avionom (kažu da je Iva tražila da se tro&scaron;kovi goriva ipak podijele), odmor na Baliju ili Maldivima, a znali su se svi naći i na Todorićevoj jahti. Ni Ivan Crnjac nije u menadžerskim krugovima u Agrokoru doživljavan kao ozbiljan i stručan menadžer, ali se znalo da je silno poslu&scaron;an, dobar s Gazdinom djecom i da sve njegove odluke, zapravo, dolaze od vrha. Ante Todorić i Crnjac s obiteljima, suprugama i djecom bili su gotovo nerazdvojni. I samo mjesec dana prije izbijanja afere proveli su na Havajima, navodno poku&scaron;avajući dogovoriti golemi sindicirani kredit za spas. Znalo se tad, dakako, da ih sti&scaron;ću grozni dugovi, ali su - kažu njihovi prijatelji - svejedno unajmili kuću za 5000 eura tjedno. Osim na Havajima, ljetovali su i u Hrvatskoj, o njihovu ludovanju na jahti postoje i videozapisi, a priča se i o ljetovanju u Primo&scaron;tenu, gdje obitelj Crnjac ima spektakularnu Vilu Fortunata (iznajmljuju je za 8400 eura tjedno). Crnjac je, logično, u svim kontaktima s istražiteljima dosad govorio da je sve radio po nalozima Todorićevih, a priča se da raspolaže detaljnom dokumentacijom o spornim poslovima. Uostalom, on je bio član Agrokorove uprave i izvr&scaron;ni potpredsjednik za financije, strategiju i trži&scaron;ta kapitala. Imao je ovlasti da angažira najjače konzultantske tvrtke.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><a href="https://www.express.hr/top-news/dalickin-mejl-otkrio-da-je-gazdu-cinkao-kum-i-prijatelj-15627" target="_blank"><em><strong>Express.hr</strong></em></a></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-10-ivan_crnjac.jpeg Nova TV dobiva novog vlasnika http://grude.com/clanak/?i=6396363963Grude.com - klik u svijetWed, 09 May 2018 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-09-novatv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moćna američka investicijska kompanija, koja se navodi i kao vlasnik N1 televizije, pokušava završiti preuzimanje medijskih operacija od dosadašnjeg vlasnika Nove TV..<p><br /><br />Agencija za za&scaron;titu trži&scaron;nog natjecanja (AZTN) donijela je odluku o dopu&scaron;tenosti koncentracije poduzetnika koja bi nastala stjecanjem izravne kontrole Slovenia Broadband S.a r.l., tvrtke u sklopu američke investicijske kompanije KKR, nad Novom TV d.d., najgledanijom komercijalnom televizijom u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se navodi u obavijesti na stranicama AZTN-a, preuzimanje Nove TV ne bi moglo imati značajni učinak na trži&scaron;no natjecanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzimajući u obzir strukture mjerodavnih trži&scaron;ta usluga televizijskih kanala na malo i na veliko, na trži&scaron;tu stjecanja (iskori&scaron;tavanja) audio-vizualnoga televizijskog sadržaja i na trži&scaron;tu televizijskog ogla&scaron;avanja te trži&scaron;nu snagu i udjele sudionika koncentracije na mjerodavnim trži&scaron;tima, AZTN je ocijenio da konkretna koncentracija ne bi mogla imati značajan učinak na trži&scaron;no natjecanje, naročito ne na način da se njome stvara novi ili jača postojeći vladajući položaj sudionika koncentracije na trži&scaron;tu, navodi se u obavijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>AZTN je donio odluku nakon &scaron;to je Agencija za elektroničke medije (AEM) krajem ožujka odlučila da provedbom namjere koncentracije koja uključuje Slovenia Broadband S.a r.l. i Nova TV d.d., ne nastaje nedopu&scaron;tena koncentracija u smislu odredbi Zakona o elektroničkim medijima (ZEM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>AEM je temeljem odredbi navedenog zakona bila nadležna za provedbu zakonskih odredbi koje se odnose na za&scaron;titu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te osiguravanja nadzora nad provedbom odredbi ZEM-a o programskim načelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga AEM, kojim upravlja Vijeće za elektroničke medije (VEM), nadležan je i za davanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije, kao i suglasnosti za promjenu, odnosno dopunu programske osnove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon tih odluka hrvatskih regulatornih tijela vi&scaron;e nema zapreka za najavljeno preuzimanje Nove TV, kojim moćna američka investicijska kompanija, koja se navodi i kao vlasnik N1 televizije, poku&scaron;ava zavr&scaron;iti konačno preuzimanje medijskih operacija u Hrvatskoj i Sloveniji od dosada&scaron;njeg vlasnika Nove TV &ndash; korporacije CME, vrijednih oko 230 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-09-novatv.jpgDobila posao njegovateljice u Njemačkoj, ubrzo je zaključali i počeli tući! Spasio je nepoznati vozačhttp://grude.com/clanak/?i=6395363953Grude.com - klik u svijetTue, 08 May 2018 23:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-08-018_aleksandra_njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog visoke i redovite plaće mnogi medicinski djelatnici i njegovatelji iz BiH, Hrvatske i Srbije odlučuju se otići raditi u Njemačku, trbuhom za kruhom.<p>&nbsp;</p> <p>Jedna od njih bila je i Aleksandra Mina Vagner, medicinska sestra iz Srbije, koja je, prema vlastitom svjedočenju, iz obećane zemlje poslije samo nekoliko dana morala spa&scaron;avati glavu.</p> <p><br />Ona tvrdi da su joj u obitelji u koju su je poslali da njeguje bolesnika prvo zabranili da izlazi, potom ograničili kretanje i u stanu te naposljetku psihički i fizički maltretirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vagner navodi da je sve počelo od oglasa na Facebooku, u kojem je pisalo da je hitno potrebna medicinska sestra za rad u Njemačkoj, s dobrim poznavanjem njemačkog jezika, za njegovanje pacijenta koji je nepokretan i u komi. Oglas je bio postavljen na stranici &bdquo;Altenpfleger Lena&ldquo;, koja je u međuvremenu promijenila naziv u Alena&ldquo;, sa identičnim logom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vagner se javila na oglas, da bi je potom kontaktirala osoba koja se predstavila kao Lena, za koju će se kasnije ispostaviti da je osoba po imenu Jelena Eustakio. Obavijestila ju je da će njen kontakt proslijediti agenciji u Njemačkoj. Nekoliko dana kasnije, putem Vibera javio joj se Nijemac koji se predstavio kao Jurgen Ott, rekav&scaron;i da stoji iza agencije &bdquo;Vision vita&ldquo;, za koju smo naknadno utvrdili da postoji i da joj je sjedi&scaron;te u Augsburgu. Tražio je da mu po&scaron;alje kopiju svoje diplome, CV i jednu fotografiju, &scaron;to je Vagner i učinila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije nekog vremena, &bdquo;Lena&ldquo; ju je obavijestila da je sve u redu i da je u Njemačkoj čeka ugovor o zasnivanju radnog odnosa na osnovu kojeg će dobiti boravi&scaron;nu vizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Zahvalila sam se i pitala koje su moje financijske obaveze prema njoj. &bdquo;Lena&ldquo; je kazala da joj dugujem sto eura, ali da ni&scaron;ta nije hitno i da me može sačekati do prve plaće. Sve je djelovalo suvi&scaron;e dobro. Kazala mi je da putujem u četvrtak i da je prijevoz organiziran. Sve mi je počelo biti sumnjivo kada sam &bdquo;Lenu&ldquo; upitala za veličinu plaće i adresu na koju idem, na &scaron;to je ona odgovorila da nema te informacije. Ipak, zbog financijske situacije, odlučila sam krenuti &ndash; priča Vagner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedan od alarma na koji nije reagirala oglasio se kada je pri polasku vozača pitala na koju adresu je vozi, na &scaron;to je on odgovorio da joj to ne smije reći. Tada se za Aleksandru Minu Vagner, kako prenosi portal Grude.com, počinju događati čudne stvari, s elementima američkog horora B produkcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Negdje u Njemačkoj, a kako smo kasnije utvrdili na tromeđi Frankfurta, Dusseldorfa i Dortmunda, vozač je skrenuo s autoputa i vozio oko 45 minuta kroz &scaron;umu, po noći. Stigav&scaron;i na adresu, Vagner je ugledala objekt koji opisuje kao &bdquo;zablindirani stacionar&ldquo;, koji je po njenoj ocjeni sličio na sve osim na nečiji dom i oko koga kilometrima okolo nije bilo ničega. Nakon dvadesetak minuta zvonjave na vratima, vrata joj je otvorila osoba koja se predstavila kao Brigita, kazav&scaron;i da u tom objektu radi kao kuharica. Uvela ju je i smjestila u sobu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ustala sam rano u želji da se &scaron;to bolje pokažem i obukla svoju uniformu. Zamolila sam majku bolesnika da ga upoznam, na &scaron;to mi je ona žustro naredila da skinem uniformu. Rečeno mi je da ne smijem govoriti, da prilazim pacijentu i da se &scaron;to manje krećem po kući. Ni&scaron;ta mi nije bilo jasno. Crveni alarm za mene se aktivirao kada sam upitala postoji li u blizini trgovina, na &scaron;to mi je otac u toj obitelji odgovorio &bdquo;odakle ti ideja da može&scaron; izlaziti napolje&ldquo; &ndash; priča Vagner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uslijedilo je oduzimanje telefona, stalne prijetnje kao i uvrede da je nesposobna, iako joj nije bilo ni dozvoljeno da radi svoj posao. Psihičko je ubrzo preraslo u fizičko nasilje. Kolegica iz Poljske ju je udarila kada joj je poku&scaron;ala pomoći da prenese pacijenta. Vagner je oti&scaron;la kod majke bolesnika da joj se požali i dobije za&scaron;titu, ali je ponovo ostala zaprepa&scaron;ćena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Unijela mi se u lice i rekla da ću ako ponovno progovorim letjeti kroz zatvoreni prozor. Naredila mi je da se ispričam kolegici koja me je udarila i upozorila da ću u suprotnom imati problem s njom. U suzama sam oti&scaron;la u svoju sobu, pozvala &bdquo;Lenu&ldquo; i pitala je &scaron;to je ovo, gdje sam ja i &scaron;to se uopće događa. Odgovorila mi je: nemoj Mina. &Scaron;uti i trpi &ndash; prisjeća se Vagner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija je dodatno eskalirala kada je dobila zadatak da spremi pacijenta za spavanje. Po njenom svjedočenju, na krevetu je bilo trideset jastuka od kojih je svaki imao svoje mjesto, a Vagner je to radila prvi put. Tada ju je fizički napala i majka pacijenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kako god da sam ih namjestila, bilo je pogre&scaron;no. U jednom trenutku, uhvatila me je za ramena i bacila u stranu. Govorila mi je da sam govno, glupa i nesposobna, da moja diploma ne vrijedi ni&scaron;ta i da ću se u njenoj kući pona&scaron;ati onako kako mi ona naredi. Gu&scaron;ila sam se u suzama, a onda je ono rekla da mogu ići u svoju sobu, jer me je &bdquo;naučila lekciju&ldquo; &ndash; kaže Vagner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oti&scaron;la je u sobu i razmi&scaron;ljala koga zvati. U džepu je imala trideset eura. U međuvremenu joj je gazdarica naredila da &scaron;to prije pokupi svoje stvari i da ide. Vagner ju je zamolila da je netko odveze do prvog grada jer nije znala gdje je, te da joj do prve civilizacije treba 45 minuta automobilom, ali joj je gazdarica hladno odgovorila da to nije njen problem. Vagner je tada odlučila pozvati vozača koji ju je vozio za Njemačku a čiji broj joj je ostao u telefonu. Objasnila mu je situaciju i zamolila ga da netko dođe po nju. On joj je obećao da će alarmirati sve koje poznaje. Međutim, ubrzo je dobila poziv od &bdquo;Lene&ldquo;, to jest Jelene Eustakio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pitala me je kojegg sam vozača zvala i jesam li normalna, i rekla da će ona organizirati prijevoz i da ne zovem nikoga. Nakon nekoliko sati stigao je kombi. Istrčala sam iz kuće i u&scaron;la. Pitala sam vozača je li ga poslala Lena, na &scaron;to je on odgovorio pitanjem &bdquo;koja Lena&ldquo;. Objasnio mi je da je njegov kolega kojeg sam molila za pomoć adresu na kojoj se nalazim postavio na burzu vozača, te da je on bio u blizini i do&scaron;ao po mene. Zahvalna sam tom čovjeku jer me je spasio &ndash; zavr&scaron;ava Vagner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovom slučaju obavije&scaron;tena je policija, antitracking organizacija ASTRA kao i njemačko veleposlanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je ova priča isplivala na povr&scaron;inu Lena Eustakio je istaknula da je ona Vagner spojila s njemačkom agencijom, te da joj ova duguje 300 eura. - Nitko joj nije uzeo ni euro niti ju tukao - naglasila je Eustakio. Ipak, da Lenina priča ne drži vodu govori i činjenica da je njena agencija izbrisana iz udruge poduzetnika jo&scaron; 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Danas.rs</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-08-018_aleksandra_njemacka.jpgHrvatska pošta Mostar proširuje svoje usluge s MoneyGramom http://grude.com/clanak/?i=6393863938Grude.com - klik u svijetTue, 08 May 2018 13:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-08-hpmostar_moneygram.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cilju proširenja svojih usluga na području elektroničkog prijenosa novca širom svijeta, HP Mostar je sklopila partnerstvo s MoneyGramom. <p>&nbsp;</p> <p>Od sada u 45 po&scaron;tanska ureda Hrvatske po&scaron;te Mostar moguće je izvr&scaron;iti prijenos novca bez otvaranja bankovnog računa. Ukoliko se nađete u situaciji u kojoj hitno želite nekome poslati novac, ova usluga omogućava slanje i primanje novca u samo 10 minuta, pouzdano i povoljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Novo partnerstvo s Hrvatskom po&scaron;tom Mostar omogućava na&scaron;im klijentima da &scaron;alju i primaju novac u gotovini na pogodnim lokacijama koje su u blizini njihovih domova&rdquo;, rekao je Radu Pojoga, čelnik ključnih operacija u MoneyGramu za Jugoistočnu Europu. &rdquo;Mogućnost ulaganja gotovine putem transakcije transfera novca gradi snagu ponude proizvoda koji dolaze iz MoneyGrama. Gotovina stvara mogućnosti za biznise, radnike koji migriraju i obitelji. Ona omogućava da potrebe budu zadovoljene i snovi ostvareni&rdquo;, dodao je Pojoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klijenti sada mogu slati novac s bilo koje od 350 000 lokacija &scaron;irom svijeta gdje je dostupna usluga MoneyGrama direktno na lokacije Hrvatske po&scaron;te Mostar gdje će sredstva biti raspoloživa za preuzimanje u roku od nekoliko minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska po&scaron;ta Mostar već dugi niz godina na svojim &scaron;alterima uspje&scaron;no pruža usluge slanja i primanja novca, te smo s pro&scaron;irenjem asortimana usluga s MoneyGramom na trži&scaron;tu Bosne i Hercegovine željeli opravdati očekivanja na&scaron;ih krajnjih korisnika da mogu obavljati i ovu uslugu. Vjerujemo kako s ulaskom u MoneyGram partnerstvo svojim korisnicima osiguravamo kvalitetan, siguran i brz prijenos novca." - rekao je predsjednik Uprave HP Mostar Mate Rupčić.<br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar uvijek nastoji pobolj&scaron;ati i podići razinu kvalitete pružanja usluga te smatramo da će ova nova usluga pridonijeti tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-08-hpmostar_moneygram.jpgTedeschi: Da nije bilo lex Agrokor, štete bi bile nemjerljivehttp://grude.com/clanak/?i=6393263932Grude.com - klik u svijetTue, 08 May 2018 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-08-tedeschi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bila bi serija nekontroliranih stečaja..<p>&nbsp;</p> <p>Emil Tedeschi, osnivač i vlasnik Atlantic Grupe gostujući u <em><strong>HRT</strong></em>ovoj emisiji Romana Bolkovića 1 n 1 rekao je kako vjeruje da će do nagodbe Agrokorovih vjerovnika doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislim da je to moguće ostvariti u zakonskom roku do 10. srpnja. Istaknuo je da je dono&scaron;enje Zakona o izvanrednoj upravi bilo nužno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj nagodbi će sigurno biti vi&scaron;e i manje zadovoljnih, ali uvijek se moramo vratiti na početak i &scaron;to bi bilo da taj zakon nije donesen. Bila bi serija nekontroliranih stečaja, utjecaj i važnost Agrokora za hrvatsko gospodarstvo je nemjerljiva i jednim odnosom jedne kompanije na jednu nacionalnu kompaniju u Europi, rekao je Tedeschi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-08-tedeschi.jpgŠOK NA TRŽIŠTU: Kilogram za 600 dolara! Cijene vanilije snažno porasle, sada je skuplja i od srebrahttp://grude.com/clanak/?i=6392763927Grude.com - klik u svijetTue, 08 May 2018 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-08-vanilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene vanilije u protekle su dvije godine snažno skočile, pa taj slatki sastojak niza proizvoda, uključujući sladoled, trenutno stoji više od srebra, objavio je BBC. <p>Za kilogram vanilije sada treba izdvojiti oko 600 američkih dolara (3722 kuna), &scaron;to je vi&scaron;e nego za kilogram srebra, primjećuje BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika većina vanilije - vi&scaron;e od 75 posto - uzgaja se na tropskom otoku Madagaskaru uz jugoistočnu obalu Afrike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Glavni razlog visoke cijene je ciklon koji je u pro&scaron;logodi&scaron;njem ožujku poharao Madagaskar i uni&scaron;tio mnoge plantaže. A unatoč nadama da će se rast cijena dosad već sti&scaron;ati, one se i dalje drže na visokim razinama zato &scaron;to je potražnja tako snažna", kazao je Julian Gale, analitičar trži&scaron;ta sirovina u tvrtki IEG Vu, prenosi HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o začinu koji se te&scaron;ko uzgaja; vanilija je plod orhideje penjačice, u mahunama. Zbog toga je vanilija drugi najskuplji začin u svijetu, iza &scaron;afrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Drugi veliki proizvođači su Papua Nova Gvineja, Indija i Uganda. Izvozi se diljem svijeta, a velik dio odlazi u Sjedinjene Države s obzir na tamo&scaron;nju veliku industriju sladoleda", dodao je analitičar Gale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u sladoledu, vanilija je popularna u raznim slasticama, alkoholnim pićima, kao i u kozmetici i parfemima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prirodni ekstrakt vanilije je jaki liker smeđe boje, intenzivnog mirisa. Proizvođači hrane također kupuju prah od vanilije koji se dobiva mljevenjem mahuna prethodno upotrijebljenih za dobivanje ekstrakta. Njegova cijena se također utrostručila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sintetska aroma nazvana vanilin dobiva se iz drveta a ponekad i iz nafte, a očekuje se da bi sada mogla biti kori&scaron;tena u mnogim industrijama koje će poku&scaron;ati izbjeći snažno rastuće tro&scaron;kove, pi&scaron;e BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Barem jedan britanski proizvođač sladoleda zbog visoke cijene prestao je nuditi vaniliju. Julie Fisher, koja je prije sedam godina pokrenula slastičarski obrt Ruby Violet, za BBC je kazala kako će vaniliju u dogledno vrijeme izbaciti s menija u svojim londonskim slastičarnicama jer si ne može priu&scaron;titi tisuće britanskih funta koliko bi ih vanilija stajala.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-08-vanilija.jpgFBiH sprema prvi zakon o rakijihttp://grude.com/clanak/?i=6391063910Grude.com - klik u svijetMon, 07 May 2018 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-09-rakija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvodnja raznih rakija u FBiH bi uskoro mogla biti zakonski uređena. Šljivovica, jabukovača, kruškovača i loza su najrasprostranjenije rakije u BiH i ljubiteljima dobre kapljice najdraže. <p>Ipak, ono &scaron;to se malo zna je to da proizvodnja rakije, promet, kontrola kvalitete i njezino deklariranje u FBiH nisu zakonski regulirani, &scaron;to stvara problem proizvođačima koji žele legalno raditi i praviti &ldquo;pravu&rdquo; rakiju, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačno se u FBiH primjenjuje jedino pravilnik o minimalnim tehničko-tehnolo&scaron;kim i kadrovskim uvjetima za proizvodnju rakija i voćnih vina iz 2014., donesen kao privremeno rje&scaron;enje do dono&scaron;enja zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na državnoj razini od 2008. postoji Zakon o vinu, rakiji i drugim alkoholnim proizvodima od grožđa, ali se u njemu rakija spominje samo u naslovu, na &scaron;to su ukazali iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova situacija bi mogla biti promijenjena iduće godine, kada se očekuje da Federacija dobije prvi zakon o proizvodnji rakije. Kako je objasnila Muzafera Kalabu&scaron;ić, stručna savjetnica u Odsjeku za prehrambenu industriju Ministarstva poljoprivrede, ove godine će biti izrađen prednacrt zakona, a njegovo dono&scaron;enje planirano je do kraja 2019. godine.</p> <p>- Prikupljamo materijale, podatke &scaron;to su uradile zemlje iz okruženja. Republika Srpska ima takav zakon - dodala je Kalabu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da će se budućim zakonom definirati &scaron;to je rakija, propisati uvjeti koje moraju ispuniti oni koji je žele proizvoditi, propisati način proizvodnje i prometa rakije i drugih alkoholnih pića, kontrola kvalitete, način označavanja i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je tro&scaron;arinska roba i bitno je da se zna &scaron;to tko plasira, tko proizvodi, koje količine... Zakon je važan i da se za&scaron;tite potro&scaron;ači, da se suzbije proizvodnja na crno i onima koji žele raditi prema propisima da se to omogući - napomenula je Kalabu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>RS je donio 2009. Zakon o vinu i rakiji kojim se uređuje njihova proizvodnja, higijenski i tehnolo&scaron;ki minimumi i uvodi registar. Propisano je čak i kada se prerađuje voće. Zanimljivo je da se zabranjuje na boce i ambalažu stavljati etikete s likovima svetaca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-09-rakija.jpg Cijene nafte dosegle najvišu razinu od studenoga 2014. godinehttp://grude.com/clanak/?i=6390463904Grude.com - klik u svijetMon, 07 May 2018 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-16-naftanafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rast cijena posljedica je napetosti na tržištu dok se čeka odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o obnovi sankcija Iranu zbog nuklearnog programa.<p><br /><br />Na Svjetskim su trži&scaron;tima cijene nafte pro&scaron;loga tjedna porasle, dosegnuv&scaron;i nove najvi&scaron;e razine od studenoga 2014. godine, jer Washington prijeti ponovnim uvođenjem sankcija Iranu, no veći rast cijena spriječilo je jačanja dolara i povećanje proizvodnje u SAD-u, prenosi<em><strong> Index.hr</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;loga tjedna porasla 0,3 posto, na 74,85 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel poskupio 2,3 posto, na 69,70 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rast cijene posljedica je napetosti na trži&scaron;tu</strong></p> <p>Rast cijena posljedica je napetosti na trži&scaron;tu dok se čeka odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o obnovi sankcija Iranu zbog nuklearnog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teheran je nakon ukidanja sankcija početkom 2016. godine ponovo preuzeo poziciju velikog izvoznika zahvaljujući sporazumu sa skupinom utjecajnih zemalja koji je predviđao ograničenje spornog nuklearnog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američki predsjednik poručio je da neće produljiti suspenziju sankcija ako europski saveznici do 12. svibnja ne isprave "stra&scaron;ne gre&scaron;ke" u međunarodnom sporazumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očekivanja da će se SAD povući iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu i da neće produljiti suspenziju sankcija drže cijene nafte na oba trži&scaron;ta blizu najvi&scaron;e razine u tri godine", tumači Stephen Brennock iz londonske brokerske kuće PVM Oil Associates.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europski saveznici trebali bi ovoga tjedna Trumpu dostaviti plan za spas sporazuma, ali paralelno pripremaju mjere za&scaron;tite europsko-iranskih poslovnih odnosa u slučaju da se Washington povuče iz sporazuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trgovci strahuju da bi se zbog sankcija ponuda nafte iz Irana mogla smanjiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijena bi do kraja godine mogla dosegnuti 80 dolara?</strong></p> <p>Analitičari ANZ-a Daniel Hynes i Soni Kumari procjenjuju da bi do kraja godine cijene na londonskom trži&scaron;tu mogle dosegnuti 80 dolara, pripisujući njihov rast u posljednjim danima pojačanim geopolitičkim rizicima i smanjenoj globalnoj ponudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očekujemo da će se razlika između ponude i potražnje na trži&scaron;tu jo&scaron; vi&scaron;e smanjiti u drugoj polovini 2018. godine", napisali su u bilje&scaron;ci klijentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle znatno brže jer je Saudijska Arabija poručivala da želi vi&scaron;e cijene 'crnoga zlata' i da bi OPEC i njegovi partneri mogli produljiti sporazum o smanjenoj proizvodnji i na iduću godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodi&scaron;nji prosjek i time poduprli cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, rast cijena nafte prigu&scaron;ilo je jačanje američkog dolara jer zbog toga nafta, čija se cijena izražava u američkoj valuti, postaje skuplja za vlasnike drugih valuta, pa slabi potražnja za 'crnim zlatom'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Raste broj bu&scaron;otina u SAD-u</strong></p> <p>Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na &scaron;est najvažnijih svjetskih valuta, pro&scaron;loga je tjedna skočio 1 posto, na 92,56 bodova, najvi&scaron;u razinu od kraja prosinca pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako, rast cijena nafte ograničen je zbog rasta proizvodnje u SAD-u, &scaron;to povećava ponudu na svjetskim trži&scaron;tima i tako otežava napore OPEC-a koji smanjenom proizvodnjom nastoji podržati cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je pro&scaron;loga tjedna broj bu&scaron;otinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 9, na ukupno 834, najvi&scaron;u razinu od ožujka 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 620 bu&scaron;otinskih postrojenja, &scaron;to pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-16-naftanafta.jpgBDP će na godišnjoj razini rasti više od 5, a zaposlenost 2,5 postohttp://grude.com/clanak/?i=6390363903Grude.com - klik u svijetMon, 07 May 2018 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-07-proizvodnja_tvornica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada su u pitanju poslovna klima i konkurentnost, planirano je skraćenje rokova i pojednostavljenje procedure za registraciju poduzeća..<p><br /><br />Programom rada Vlade FBiH za mandatno razdoblje 2015. &ndash; 2018. godine utvrđeni su strate&scaron;ki ciljevi, a to su makroekonomska stabilnost, konkurentnost, održivi razvoj, zapo&scaron;ljavanje, socijalna uključenost i EU integracije, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni predstavljaju dio strate&scaron;kog okvira koji opredjeljuje rad Vlade Federacije BiH u predstojećem razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brojne reforme</strong><br />Jačanje gospodarstva i konkurentnosti ključ je održivog i stabilnog rasta u cijeloj BiH kako bi se osigurao bolji životni standard građana i prosperitet. S druge strane, model stabilnog rasta gospodarstva i jačanja konkurentnosti mora osigurati socijalnu jednakost i solidarnost svih slojeva stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi se ostvarili navedeni strate&scaron;ki ciljevi Vlade FBiH, u programu ekonomskih reformi Federacije BiH za razdoblje 2018. &ndash; 2020. posebno se nagla&scaron;avaju obveze iz Reformske agende. Strukturne reforme koje se navode u dokumentu &ldquo;Ekonomska politika 2018. - 2020.&rdquo;, a koje je nužno provesti, uključuju javne financije, oporezivanje i fiskalnu održivost, &scaron;to će se postići kroz smanjenje javne potro&scaron;nje, smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, ograničenje izdvajanja za plaće i naknade te tekuće rashode na svim razinama vlasti, pobolj&scaron;anje naplate poreznih prihoda, bolju financijsku kontrolu na svim razinama vlasti i u izvanproračunskim fondovima, kao i reformu zdravstvenog sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju poslovna klima i konkurentnost, planirano je skraćenje rokova i pojednostavljenje procedure za registraciju poduzeća, ubrzanje procedura za dobivanje građevinskih dozvola i priključaka električne energije, smanjenje parafiskalnih davanja, bolja za&scaron;tita manjinskih dioničara, kraći i učinkovitiji stečajni postupak te uvođenje gospodarskih sudova. U oblasti trži&scaron;ta rada u &ldquo;Ekonomskoj politici FBiH&rdquo; do 2020. godine nagla&scaron;ava se smanjenje oporezivanja rada uz kompenzaciju izvanproračunskim fondovima iz drugih izvora koji ne opterećuju gospodarstvo, bolja povezanost obrazovanja s trži&scaron;tem rada, podr&scaron;ka tražiteljima prvog zaposlenja i fleksibilniji uvjeti rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezaobilazna je i reforma socijalne skrbi i mirovina, a uključuje pobolj&scaron;ano ciljanje socijalne skrbi i uspostavu centralizirane baze podataka svih korisnika socijalnih davanja, zamrzavanje tro&scaron;kova privilegiranih mirovina i smanjenje opcija prijevremenog umirovljenja te reformu mirovinskog sustava i pobolj&scaron;anje i unapređenje postupka revizije korisnika socijalnih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vladavina prava i dobro upravljanje također su navedeni u Reformskoj agendi pa ne čudi &scaron;to su svoje mjesto na&scaron;li i među prioritetima &ldquo;Ekonomske politike FBiH&rdquo; do 2020. godine. Mjere u ovim oblastima uključuju učinkovitiju borbu protiv korupcije, prevencije sukoba interesa u pravosuđu, jačanje profesionalizma i disciplinske odgovornosti nositelja pravosudnih dužnosti, unapređenje integriteta policijskih agencija i suradnje policija na svim razinama vlasti, kao i dono&scaron;enje strategije za borbu protiv korupcije i terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uspje&scaron;nost i rast</strong><br />Veća fleksibilnost radnih angažmana, ograničenje zapo&scaron;ljavanja i zamrzavanje fonda plaća u javnom sektoru neke su od najavljenih aktivnosti u reformi javne uprave. Tu su i osiguranje transparentnosti u procedurama javnih nabava i odlučivanja o žalbama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako uspje&scaron;no budu provedene sve ove mjere, za očekivati je realni rast ekonomskih aktivnosti, a time i rast bruto domaćeg proizvoda u 2018. godini 3,2%, u 2019. 5,1%, a u 2020. godini 5,3%. Također, očekuje se kako bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji mogao dostići stopu rasta od 2,5% u 2018. godini i stopu rasta od 2,5% u 2019. odnosno 2,3% u 2020. godini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-07-proizvodnja_tvornica.jpgMeđugorje: Očekuje se bolja sezona od prošlehttp://grude.com/clanak/?i=6388463884Grude.com - klik u svijetSat, 05 May 2018 15:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-25-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj Poljaka koji dolaze u Međugorje je u konstantnom porastu i oni su u broju dolazaka dosegli nekad nedodirljive Talijane.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon turbulentnih par godina u kojima se Međugorje najvi&scaron;e spominjalo u kontekstu polemičkih tonova iz Vatikana i posebnog papinskog izaslanika te smanjenja broja hodočasnika, ova sezona mogla bi donijeti pozitivnije trendove za turističke djelatnike u ovom malom hercegovačkom mjestu.<br />Željko Vasilj, voditelj ureda Turističke zajednice HNŽ u Međugorju kaže kako su prvosvibanjski praznici pozitivan indikator za uspje&scaron;nost ove turističke sezone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;log vikenda smo imali između petnaest i dvadeset tisuća hodočasnika u Međugorju, a dobar dio njih je jo&scaron; uvijek tu. Ovo je nama prva &scaron;pica u sezoni i s njom smo jako zadovoljni, a nagovje&scaron;tavaju uspje&scaron;nu godinu, koja bi mogla biti bolja od prethodnih. Prednjačili su i ovom prilikom Talijani i Poljaci, na&scaron;a dva glavna trži&scaron;ta, s time da je talijansko trži&scaron;te i dalje u stagnaciji", kaže Vasilj za <a title="Klix" href="https://www.klix.ba/biznis/privreda/pocetak-sezone-ohrabrujuci-za-turisticke-radnike-u-medjugorju-ocekuje-se-bolja-sezona-od-prosle/180505027" target="_blank">Klix.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj Poljaka koji dolaze u Međugorje je u konstantnom porastu i oni su u broju dolazaka dosegli nekad nedodirljive Talijane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Brojevi dolazaka za Uskrs su bili očekivani, nisu to rekordne brojke, otprilike kao pro&scaron;le godine, &scaron;to znači da i nismo prezadovoljni. Zato su nas ovi prvosvibanjski dolasci ohrabrili. Moramo računati s problemima u Italiji, ljudi koji dođu govore o ekonomskoj krizi i dalje, mnogi ostali bez posla ili smanjenih plaća. Morat ćemo prihvatiti tu realnost s talijanskog trži&scaron;ta, ali trži&scaron;ta istočne Europe i dalje rastu. Predvodi ih Poljska, a tu su Ukrajnina, Slovačka i Mađarka, oni će sigurno i ove godine imati znatan rast", poja&scaron;njava Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da su negativni komentari o karakteru međugorskih ukazanja, koju su zadnjih godina znala dolaziti iz Vatikana, mogli utjecati na smanjenje dolazaka, ali da se sada očekuje pozitivan službeni stav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a su očekivanja da nam slijedi pozitivna izjava iz Vatikana. Kada će ona doći to niko ne zna, a ima onih koji su je već očekivali. Pisanja poljskog nadbiskupa Hosera, posebnog papinskog izaslanika u nekim katoličkim medijima nagovje&scaron;tavala su da je službena izjava iz Vatikana o ukazanjima trebala doći u prosincu pro&scaron;le godine. Takva izjava bi mogla biti dodatni motiv dolaska hodočasnika, posebno iz Italije, koja je nama ključno trži&scaron;te. Italija određuje uspjeh sezone, ako ona podbaci, nismo zadovoljni", kaže sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorje je svih ovih godina uspjelo izgraditi smje&scaron;tajne kapacitete s kojima se nitko u zemlji i regiji ne može usporediti, a izgradnja i dalje ne posustaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vi&scaron;e od dvadeset tisuća kreveta sada imamo i oni su sasvim dostatni da pokriju sve potrebe i u onim &scaron;pic danima. Nekad smo goste morali smje&scaron;tati u okolnim mjestima, čak u Čapljini, &Scaron;irokom Brijegu ili Mostaru", kaže nam Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasti svih nivoa rade dosta na izgradnji infrastrukture. Za mjesec dana trebao bi svečano biti otvoren kružni tok na ulazu u Međugorje, a najveća očekivanja su od izgradnje prometnice koja bi Međugorje povezala s autoputom i GP Bijača. Za izgradnju spomenute ceste od sedam kilometara osigurana su sredstva iz proračuna Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-25-medjugorje.jpgLIDL prodaje Marihuanu: Vrećica od tri grama stoji oko 120 kunahttp://grude.com/clanak/?i=6387263872Grude.com - klik u svijetFri, 04 May 2018 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-04-marihuana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>‘Proizvođač se oslanja isključivo na održivu proizvodnju i ne dodaje kemikalije, sintetički ili genetski modificirane supstancije’.<p><br /><br /></p> <p>Borba za kupce je bespo&scaron;tedna, no Lidl je jednom novinom potukao konkurenciju. Naime, u &scaron;vicarskom Lidlu moguće je kupiti marihuanu iz domaćeg uzgoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paketić s 1,5 grama kanabisa iz unutarnjeg uzgoja stoji 17,99 &scaron;vicarskih franaka, &scaron;to je otprilike 110 kuna. Vrećica s tri grama kanabisa iz staklenika stoji oko 120 kuna, javlja Guardian.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popularni trgovački lanac iskoristio je izmjene zakona iz 2011., prema kojemu punoljetni &Scaron;vicarci mogu kupiti kanabis s manje od jedan posto THC-a. Lidlovi proizvodi dizajnirani su tako da imaju opu&scaron;tajući i antiupalni efekt, no ne i opojni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Distributer kanabisa je tvrtka The Botanicals smje&scaron;tena na sjeveroistoku &Scaron;vicarske. Uzgajaju kanabis u zatvorenom prostoru uz pomoć poluatomatiziranih staklenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Proizvođač se oslanja isključivo na održivu proizvodnju i ne dodaje kemikalije, sintetički ili genetski modificirane supstancije&rsquo;, navodi se u izjavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvod koji se sada može naći na policama &scaron;vicarskog Lidla u sebi ima visoku razinu CBD-a (kanabidiol). Legalno uzgajan kanabis u sebi sadrži tek malene količine THC-a i velike količine CBD-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-04-marihuana.jpgZa poticaje poljoprivredi 58.200.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6386663866Grude.com - klik u svijetFri, 04 May 2018 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije BiH je na današnjoj 140. sjednici u Sarajevu usvojila 58.200.000 KM vrijedan Program utroška s kriterijima raspodjele sredstava poticaja za poljoprivredu, utvrđenih ovogodišnjim proračunom FBiH Federalnom ministarstvu poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva. <p>Od ukupnog iznosa, za poticaje biljnoj proizvodnji namijenjeno je 9.040.000 KM, a animalnoj 43.435.000 KM, dok će kamate na kredite za investicije u poljoprivredi biti regresirane sa 500.000 KM, koliko je planirano i za komasaciju zemlji&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ruralni razvoj predviđeno je 3.580.000 KM, od čega za investicije u poljoprivredna gazdinstva 3.500.000 KM, a 80.000 KM za organsku proizvodnju. Sredstva od 295.000 KM planirana su za model ostalih podr&scaron;ki, a unutar ovog iznosa je i 80.000 KM za sufinanciranje premije osiguranja od mogućih &scaron;teta u poljoprivrednoj proizvodnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za izvr&scaron;enje pravosnažnih sudskih presuda u oblasti novčane podr&scaron;ke iz prethodnih godina i rje&scaron;enja u drugostupanjskom postupku predviđeno je 850.000 KM. Korisnici su dužni sredstva koristiti u skladu sa Zakonom o izvr&scaron;avanju proračuna FBiH za 2018., Zakonom o novčanim podr&scaron;kama u poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakonom o poljoprivredi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kontrola potencijalnih korisnika u fazi proizvodnje na terenu, kao i tijekom prikupljanja i obrade dokumentacije, a prije dostavljanja zahtjeva Federalnom ministarstvu, nadležnost je poljoprivrednih županijskih inspektora i ovla&scaron;tenih službenika županijskih ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatna kontrola i nadzor, u fazi proizvodnje i realizacije mjera utvrđenih Programom, uključujući i kontrolu izdate dokumentacije koju dostavlja korisnik, nadležnost je Federalne poljoprivredne inspekcije i ovla&scaron;tenih službenika Federalnog ministarstva, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javno&scaron;ću.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpgBolovanja najviše zloupotrebljavaju zaposlenici javnih službihttp://grude.com/clanak/?i=6385963859Grude.com - klik u svijetFri, 04 May 2018 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-04-doktor_pacijent_bolovanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Deseci milijuna eura godišnje se izdvoje za radnike koji su na bolovanju. <p><br /><br />Iako je velik broj tih bolovanja opravdan, nerijetko se događa da se bolovanje koristi umjesto godi&scaron;njeg odmora. Te tako umjesto obilazaka liječnika obavljaju kućne poslove, sade povrće, izvode građevinske radove ili čak idu raditi kod drugog poslodavca na crno, &scaron;to su u vi&scaron;e navrata potvrdili iz sindikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevskoj županiji zbog toga se redovito angažiraju liječnici koji provjeravaju zloupotrebu bolovanja te navode kako je ta praksa če&scaron;ća kod zaposlenika u javnom nego u privatnom sektoru. Točnu svotu koja se godi&scaron;nje izdvaja za bolovanje te&scaron;ko je odrediti, jer ona varira, ali samo u jednoj godini u RS-u tro&scaron;ak bolovanja iznosio je 5,7 milijuna eura. U tom bh. entitetu tro&scaron;kove bolovanja do 30 dana snose poslodavci, a preko toga Zavod zdravstvenog osiguranja. U Federaciji BiH je to 42 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako bi zakoni za sve trebali biti jednaki, u praksi se prava na bolovanja razlikuju od radnika do radnika, odnosno radnog mjesta. Tako se nekima i odlazak na lažno bolovanje isplati jer dobivaju cijelu plaću, dok drugi u slučaju stvarnog oboljenja nerijetko dobiju otkaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti FBiH propisano je da državni službenik i namje&scaron;tenik ima pravo na naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) do 42 kalendarska dana u visini njegove neto plaće isplaćene za prethodni mjesec. Naknada plaće za bolovanje iznad 42 dana ostvaruje se po propisu županija kojim se uređuje naknada za ovo bolovanje, s tim da razliku do pune plaće isplaćuje tijelo državne službe Federacije, županije, grada i općine u kojem se državni službenik ili namje&scaron;tenik nalazi u radnom odnosu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rukovoditelj tijela državne službe dužan je donijeti pravilnik o plaćama i naknadama koji je u skladu s ovim odredbama '', izjavio je za <em><strong>Faktor</strong></em> Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH. Obja&scaron;njava kako je kolektivnim ugovorom propisano da državni službenik i namje&scaron;tenik ima, između ostalog, pravo na naknadu za bolovanje. Dževad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja FBiH, kaže da se u njihovoj profesiji ne isplati biti na bolovanju. ''Od županije do županije različiti su propisi kada je riječ o odbijanju od plaće zbog bolovanja u prosvjeti. Uglavnom, umanjuje se plaća radnicima u vrijeme bolovanja. Kada je na bolovanju, zaposleni ima pravo na 80 posto od plaće. Postoje odluke Vlade po kojima se isplaćuje bolovanje, preračunava se koliko je satnica umanjena. Tu se ne može iz rukava reći je li to deset, 15 KM ili vi&scaron;e, ovisno o broju dana na bolovanju. Su&scaron;tina je da se umanjuju plaće. Do 42 dana bolovanja je jedno obračunavanje, a poslije 42 dana je drugo, ide na zdravstveni zavod i značajnije je umanjenje plaće'', govori Hadžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja navode kako se na bolovanje najče&scaron;će ide zbog bolesti osteomi&scaron;ićnog sustava, hipertenzije, dijabetesa, neurolo&scaron;kih oboljenja i psihijatrijskih bolesti. Drugi razlozi bolovanja su po osnovi njege bolesnog djeteta i člana uže obitelji, a značajan udio imaju i ozljede na radu. Simptomatično je i da privatni sektor u većini županija uopće nije dostavio podatke o bolovanju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-04-doktor_pacijent_bolovanje.jpgVIDEO: Violeta predstavila razvojno istraživački odjelhttp://grude.com/clanak/?i=6385263852Grude.com - klik u svijetThu, 03 May 2018 19:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-03-brdar11.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grudska tvrtka Violeta na svojim stranicama objavila video o svom razvojno-istraživačkom odjelu<p>Inspirirani potro&scaron;ačem stvaramo visokokvalitetne proizvode i usluge čineći svakodnevni život boljim i jednostavnijim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bismo to učinili radimo detaljno istraživanje trži&scaron;ta kroz na&scaron; razvojno istraživački odjel, priopćeno je iz Violete.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/VjG3IIoEH2c" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-03-brdar11.pngInnovation Hack se vraća! http://grude.com/clanak/?i=6384863848Grude.com - klik u svijetThu, 03 May 2018 18:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-03-innovation_hack_spark.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SPARKov i Sportradarov Innovation Hack je spreman i za 2018. godinu, ovoga puta u nešto drugačijem formatu.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira sudjelujete li drugu godinu za redom, ili ste novi kolačić, trebate znati samo jedno: to je najbolje mjesto na kojem možete pokazati svoje tehnolo&scaron;ke i poslovne vje&scaron;tine te istovremeno osvojiti vrijedne nagrade. Innovation Hack hackathon se održava 16. i 17.6.2018. u SPARKu (Mostar).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se promijenilo? Ove godine će to biti 24-satno natjecanje, ne samo za IT profesionalce, nego i za studente zavr&scaron;nih godina ili bilo koga zainteresiranog za startupe ili sportske podatke. Tražimo programere i gamere, ali isto tako i ljude s poslovnim &scaron;tihom, marketinga&scaron;e, projekt menadžere koji bi mogli doprinijeti poslovnoj strani rje&scaron;enja. Isto tako, s obzirom na kraći vremenski period samoga natjecanja, ne morate razvijati prototip, već samo koncept i mockupe, s naglaskom na tehnolo&scaron;ke i poslovne strane rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je ostalo isto kao pro&scaron;le godine? Nagrade su i dalje fantastične:</p> <p>1. mjesto - 4500 BAM<br />2. mjesto - 3000 BAM<br />3. mjesto - 1400 BAM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz nagrade, teme za va&scaron; mobilne, web ili desktop aplikacije bazirane na sportskim podacima su ostale iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Sportsko klađenje (in-play betting, mini igre, virtualne igre, e-sportovi)</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Gamificiranje sportskih podataka (second-screen, predviđanja, dru&scaron;tveni mediji, coach fan, dnevna fantazija, natjecanja fanova, skill igre, aktivacija sponzora, smart TV, multi-kanali)</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Sportski podaci budućnosti (umjetna inteligencija, strojno učenje, praćenje podataka, prediktivne analitike, chatbot, virtualni asistenti, artikli, virtualna realnost, pro&scaron;irena realnost)</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Sportsko novinarstvo (automatsko stvaranje sadržaja, automatsko stvaranje videa, vizualizacija budućih generacija, novinarski alati, aktivacija sponzora, smart editorials).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemojte propustiti vikend prepun sportskih podataka, natjecanja, zabavnih aktivnosti, <a title="spark" href="https://innovation-hack.spark.ba/hr/naslovnica/" target="_blank">prijavite se ovdje</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-03-innovation_hack_spark.pngHrvatska očajno traži radnike: Moguće zaraditi i 10.000 KM mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=6382263822Grude.com - klik u svijetWed, 02 May 2018 11:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-01-beaches-makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turistička sezona samo što nije počela.<p>&nbsp;Brojni ugostitelji na Jadranu jo&scaron; nisu prona&scaron;li radnike, dok su se neki na vrijeme sna&scaron;li, a u razgovoru za Index.hr. otkrili su kako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, masovan bijeg stanovnika iz Hrvatske doveo je do toga da je te&scaron;ko pronaći radnika, a pogotovo kvalitetan stručni kadar. Istovremeno je to dovelo i do povećanja plaća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e mogu zaraditi glavni kuhari, a cijene njihovih plaća u neto iznosu, kreću se i do 40.000 kuna (vi&scaron;e od 10.000 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan (podaci poznati redakciji) za nekoliko tjedana otvara restoran na Hvaru, a jo&scaron; uvijek nema potreban broj kuhara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne možemo pronaći ljude, pogotovo one koji znaju raditi. Osim mene s tim se problemom suočavaju i moji kolege iz bran&scaron;e", rekao je Ivan, koji razmi&scaron;lja i o zapo&scaron;ljavanju radnika iz susjednih zemalja, no i tu dolazi do problema zbog komplicirane hrvatske birokracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, da bi zaposlili radnike iz drugih zemalja, moraju ih prijaviti na minimalno &scaron;est mjeseci, &scaron;to predstavlja problem za restorane koji rade svega četiri do pet mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostatak teksta pročitajte na ovom<a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/ugostitelji-na-mukama-nema-radnika-a-place-narasle-i-do-40000-kuna/1041403.aspx" target="_blank"> linku.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-01-beaches-makarska.jpgHVIDRA MOSTAR: HT ERONET i predsjednik Primorac imaju našu punu potporuhttp://grude.com/clanak/?i=6374863748Grude.com - klik u svijetFri, 27 Apr 2018 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-27-hvidra_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac primio je izaslanstvo Hvidre Mostar predvođeno predsjednikom Mirom Šunjićem.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;unjić je zahvalio HT ERONET-u na potpori svim aktivnostima udruge, a posebno predsjedniku Uprave Vilimu Primorcu te istaknuo:<br />&bdquo;Zahvaljujemo gosp. Primorcu koji otpočetka ima razumijevanja za sve na&scaron;e aktivnosti i potrebe. U ovim te&scaron;kim vremenima iznimno smo sretni i zahvalni &scaron;to jo&scaron; postoje takvi ljudi i institucije koji razumiju i podržavaju na&scaron;u populaciju koja se suočava s brojnim izazovima i pote&scaron;koćama.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hvidra se, prema &Scaron;unjićevim riječima, između ostaloga priprema za obilježavanje dana udruge te Lipanjskih zora, a HT ERONET i ove će godine podržati tradicionalni Hvidrin Malonogometni božićni turnir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Primorac posebno je naglasio kako će HT ERONET nastaviti podržavati aktivnosti udruge te zaželio im sve najbolje u daljnjem djelovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-27-hvidra_mostar.jpgJednostavniji i povoljniji način naručivanja robe na Internetu putem poštehttp://grude.com/clanak/?i=6374663746Grude.com - klik u svijetFri, 27 Apr 2018 16:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-27-paketi_za_carinu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije donošenja ovih izmjena građani BiH su za sve pakete (pošiljke) dobivene iz inozemstva, čija je vrijednost veća od 50 KM, bili obavezni platiti određenu naknadu.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih pristojbi (&bdquo;Službeni list BiH&ldquo;, broj 24/18) u primjeni je od 25. travnja 2018. godine, a donosi niz pogodnosti za građane i pravne subjekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Carinske pristojbe za po&scaron;tanske po&scaron;iljke koje građani naručuju putem Interneta iz inozemstva oslobođene su plaćanja carinskih dadžbina do vrijednosti 300 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavna značajka odnosno izmjena u ovoj Odluci je visina iznosa vrijednosti određene robe za koje je predviđeno oslobađanje od plaćanja uvoznih carinskih pristojbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije dono&scaron;enja ovih izmjena građani BiH su za sve pakete (po&scaron;iljke) dobivene iz inozemstva, čija je vrijednost veća od 50 KM, bili obavezni platiti određenu naknadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, oslobađanje od plaćanja uvoznih pristojbi se ne odobrava za: alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duhan i duhanske proizvode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, od plaćanja uvoznih pristojbi oslobađa se roba nekomercijalnog karaktera, u vrijednosti do 90 KM, sadržana u po&scaron;iljci koju besplatno &scaron;alje fizička osoba iz druge države fizičkoj osobi u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Po&scaron;iljke nekomercijalnog karaktera" smatraju se povremene po&scaron;iljke koje sadrže isključivo robu namijenjenu osobnoj uporabi ili uporabi članova kućanstva korisnika oslobađanja, koja po svojoj vrsti i količini ukazuje da se ne radi o komercijalnom karakteru (da nisu za daljnju prodaju).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve dodatne informacije možete kontaktirati Kontakt centar <a title="HP Mostar" href="https://www.post.ba" target="_blank">HP Mostar</a> na besplatan broj 080 088 088.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-27-paketi_za_carinu.jpgPRIJAVITE SE: Elektroprivreda HZ-HB traži više djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=6373463734Grude.com - klik u svijetFri, 27 Apr 2018 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na temelju članka 7. Pravilnika o radu Javnoga poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar broj: I-10400/16 od 24. studenoga 2016. godine i Odluke Uprave Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar, broj: I-2804/18 od 25. travnja 2018. godine raspisuje se Oglas;<p><br /><br />za prijam radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme, kako slijedi:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&ndash; Organizacijska jedinica Pravni poslovi;</strong></em></p> <p>1) Samostalni referent za pravne poslove, samostalni referent 2 &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada u Mostaru, Sektor za imovinsko-pravne poslove, Služba za pravne poslove,</p> <p>2) Samostalni referent za zastupanje, samostalni referent 2 &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada u Mostaru, Sektor za imovinsko-pravne poslove, Služba za zastupanje,</p> <p>3) Samostalni referent za kadrovske poslove, Samostalni referent 2 &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada u Mostaru, Sektor za kadrovske i opće poslove, Služba za kadrovske poslove,</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&ndash; Organizacijska jedinica Proizvodnja električne energije;</strong></em></p> <p>4) Samostalni inženjer 3 &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada na HE Sliv Neretva, Pogon HE Peć Mlini,</p> <p>5) Tehničar 2 &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada na HE Sliv Neretva Mostar,</p> <p>6) Samostalni inženjer 3 u pogonu &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada na HE Sliva Vrbas, Pogon HE Jajce 2,</p> <p>7) Samostalni inženjer 1 &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada na HE Sliva Vrbas,</p> <p>8) Dežurni monter 2 &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, s mjestom rada na HE Sliva Vrbas, Pogon HE Jajce 1.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&ndash; Organizacijska jedinica Distribucija električne energije;</strong></em></p> <p>9) Samostalni referent 1 (za osnovna sredstva) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj, DP JUG &ndash; Sektor za financijske i računovodstvene poslove &ndash; Služba za računovodstvo.<br /><br /><br />[GoogleOglas]</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Opći uvjeti:</strong></em></p> <p>Da je državljanin BiH<br />Da ima navr&scaron;enih 18 godina života</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Posebni uvjeti:</strong></em></p> <p>&ndash; za radna mjesta pod rednim brojem 1), 2) i 3): VSS/drugi ciklus visokoga obrazovanja, pravni fakultet, 1 godina radnoga iskustva na istim ili sličnim poslovima, rad na računalu,</p> <p>&ndash; za radno mjesto pod rednim brojem 4): VSS/drugi ciklus visokog obrazovanja, građevinski fakultet, 1 godina radnoga iskustva na istim ili sličnim poslovima,</p> <p>&ndash; za radno mjesto pod rednim brojem 5): SSS strojarska &scaron;kola, 1 godina radnoga iskustva na istim ili sličnim poslovima,</p> <p>&ndash; za radno mjesto pod rednim brojem 6): VSS/drugi ciklus visokoga obrazovanja, elektrotehnički fakultet smjer: energetika, 1 godina radnoga iskustva na istim ili sličnim poslovima</p> <p>&ndash; za radno mjesto pod rednim brojem 7): VSS/drugi ciklus visokoga obrazovanja, strojarski fakultet, 1 godina radnoga iskustva na istim ili sličnim poslovima,</p> <p>&ndash; za radno mjesto pod rednim brojem 8): KV (III stupanj), strojarska &scaron;kola, smjer: tokar, 6 mjeseci radnoga iskustva na istim ili sličnim poslovima</p> <p>&ndash; za radno mjesto pod rednim brojem 9): VSS/drugi ciklus visokoga obrazovanja, ekonomski fakultet, 1 godina radnoga iskustva na istim ili sličnim poslovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz potpisanu prijavu na Oglas s obveznom naznakom rednoga broja, naziva radnoga mjesta i mjesta rada, kandidati su dužni dostaviti:</p> <p>životopis &ndash; s adresom i telefonskim brojem;<br />diplomu/svjedodžbu<br />uvjerenje/potvrdu prethodnog poslodavca o radnom iskustvu u traženom stupnju stručne spreme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta dostavit će kandidat, koji bude izabran, prije zaključivanja ugovora o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi dokumenti koji služe kao dokaz o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se kao original ili ovjerena preslika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeće dokumente ne treba dostavljati je ne mogu poslužiti kao valjan dokaz:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&ndash; Kao dokaz radnoga iskustva ne dostavljati:</strong></em></p> <p>radnu knjižicu koja dokazuje samo radni staž, te ne može biti dokaz za radno iskustvo;<br />ugovor o radu, ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o djelu i dr. ugovore, rje&scaron;enje ili odluku o zasnivanju radnoga odnosa jer dokazuju samo početak rada i naziv radnog mjesta, ne i trajanje istog;<br />sporazum, rje&scaron;enje ili odluku o prestanku radnoga odnosa jer dokazuju samo trenutak prestanka radnoga odnosa i ne mogu biti valjan dokaz o radnome iskustvu,</p> <p>dokumente koja ne sadrže elemente potvrde ili uvjerenja, odnosno dokumente u kojima nije točno navedeno sljedeće: osnovni podaci o prethodnom poslodavcu, stupanj &scaron;kolske spreme u okviru radnoga mjesta, tj. stručna sprema predviđena za konkretno radno mjesto, naziv radnoga mjesta, precizirano razdoblje trajanja radnoga odnosa, te ostali relevantni podaci za dokazivanje tražene vrste radnoga iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji se prijavljuju na vi&scaron;e radnih mjesta podnose prijavu na svako radno mjesto pojedinačno i uz svaku prijavu dostavljaju traženu dokumentaciju. U tom slučaju, dovoljno je uz jednu prijavu dostaviti originalne ili ovjerene preslike dokumenata, dok u drugim prijavama mogu dostaviti obične preslike dokumenata s naznakom prijave u kojoj se nalaze originali ili ovjerene preslike zahtijevanih dokumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Rok je za dostavljanje prijava 8 (osam) dana od dana objavljivanja.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nepotpune, nepravodobne i neuredne prijave neće se uzeti u razmatranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni oglas će se objaviti u dnevnom listu &bdquo;Večernji list&ldquo; Mostar i na mrežnoj stranici Javnoga poduzeća &bdquo;Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne&ldquo; dioničko dru&scaron;tvo Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave s potrebnom dokumentacijom u zatvorenoj omotnici dostaviti po&scaron;tom ili osobno na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, Ulica Mile Budaka 106 A, 88 000 Mostar, s naznakom: Prijava na oglas &ndash; za radno mjesto pod rednim brojem ____</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbor iz reda prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uvjete oglasa izvr&scaron;it će se sukladno Zakonu o radu F BiH (&bdquo;Službene novine F BiH&ldquo; br. 26/16) i aktima Dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-ephzhb.jpgIzabrano najljepše pismo BiH 2018. Pročitajte gahttp://grude.com/clanak/?i=6372563725Grude.com - klik u svijetThu, 26 Apr 2018 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-26-izbor_najpismo2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završen je izbor za najljepše pismo na 47. Međunarodnom natjecanju u pisanju pisama za mlade 2018. koje u BiH zajednički organiziraju Hrvatska pošta Mostar, Pošte Srpske i BH Pošta. <p>&nbsp;</p> <p>Najbolji rad u BiH na temu: &bdquo;Zamisli na trenutak da si pismo koje putuje kroz vrijeme. Koju poruku želi&scaron; prenijeti svojim čitateljima?&ldquo; napisala je Sara Knežević, učenica Osnovne &scaron;kole Branko Radičević iz Banja Luke. Njen rad ocijenjen je najboljim između 773 pisma koja su pristigla na adrese tri bh. po&scaron;tanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska po&scaron;tanska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obrazloženju nagrade član žirija Dragan Marijanović za rad Sare Knežević je kazao:<br />&bdquo;Dojmljivo, domi&scaron;ljato, spretno.. Literarno uvjerljiva komparacija književne uspje&scaron;nice iz 19. stoljeća s aktualnim vremenom u kojem jedno pismo u svojem putovanju kroz par stoljeća povezuje najbitnije humanističke vrijednosti čovječanstva, samo &scaron;to ono toga nije svjesno. Ovo pismo prelazi tankom crtom između autoričinog gnjeva i razočaranosti, ali i nade da će čovjek uvidjeti zao put kojim hodi i na njemu nema mjesta za životinje!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj stranici HP Mostar, na linku <a title="Najljep&scaron;e pismo" href="http://bit.ly/PrvonagradenoPismo2018" target="_blank"><strong>bit.ly/PrvonagradenoPismo2018</strong></a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto osvojila je Adna Međić, učenica Prve osnovne &scaron;kole iz Maglaja, a treće mjesto pripalo je Sari Huseinbegović, učenici Osnovne &scaron;kole fra Miroslava Džaje Kupres</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicama materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni prigodnim poklon paketima:<br />Lucija Bo&scaron;njak, Osnovna &scaron;kola Petra Bakule, Mostar<br />Nina Čerkić, Četvrta osnovna &scaron;kola, Mostar<br />Nikola Kutlija, Osnovna &scaron;kola Sveti Sava, Novi Grad<br />Nikola Milinković, Osnovna &scaron;kola Vladimira Pavlovića, Čapljina<br />Marija Todorović, Osnovna &scaron;kola Srbija, Pale<br />Martina Živković, Srednja &scaron;kola Čapljina<br />Merima Žu&scaron;kić, Osnovna &scaron;kola Drežnica, Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi autori odabranih radova dobit će zbirke maraka sva tri po&scaron;tanska operatora u BiH. Tu su i nagrade iznenađenja, kao i posebna nagrada za najkreativniji rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada za najkreativniji rad ide u ruke Lejle Umihana Mičijević, učenice Osnovne &scaron;kole Musa Ćazim Ćatić iz Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradit će prigodnim darom &scaron;kolu sa svoga područja iz koje je po mi&scaron;ljenju vanjskog člana žirija (Dragan Marijanović) stiglo najljep&scaron;e pismo, a to je &scaron;kola učenika Nikole Milinkovića: Osnovna &scaron;kola Vladimira Pavlovića, Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada će se održati početkom listopada 2018. godine, povodom obilježavanja Svjetskog dana po&scaron;te, a u organizaciji Po&scaron;ta Srpske. Točan termin bit će određen naknadno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-26-izbor_najpismo2018.jpgISPLAĆIVAT ĆE LJUDIMA 560 EURA SAMO ZATO ŠTO SU ŽIVI Jedna od najbogatijih država ipak nastavlja s projektomhttp://grude.com/clanak/?i=6371863718Grude.com - klik u svijetThu, 26 Apr 2018 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-finska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Finci opovrgavaju tvrdnje da je njihov projekt temeljnog dohotka propao, prenosi Yahoo.<p>Naime, cijeli je niz medija u zadnjih nekoliko dana prenio vijest kako se finska vlada povlači iz pilot-projekta temeljnog dohotka, no službena je objava Finaca da projekt ide dalje, pi&scaron;e <a href="https://novac.jutarnji.hr/novi-svijet/finci-opovrgavaju-tvrdnje-o-prekidu-projekta-temeljnog-dohotka-sve-ide-po-planu/7288372/" target="_blank">Novac.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sve ide po planu&rdquo;, potvrdio je Miska Simanainen, istraživač na Institutu za socijalno osiguranje u Keli. Isto tako, kao pogre&scaron;ne je odbacio i tvrdnje da je njegov Institut, inače uključen u projekt, zatražio dodatnih 70 milijuna eura za financiranje projekta ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oči su svijeta uprte u finski projekt temeljnog dohotka vrijedan 20 milijuna eura u kojem 2000 nezaposlenih Finaca prima neoporezivih 560 eura mjesečno. Cilj je tog projekta, kojeg je finska vlada započela prva u Europi početkom 2017. godine, reformirati finski socijalni sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izazov je u tome da se pronađe tro&scaron;kovno efikasni sustav koji bi ljude stimulirao da pronađu posao, ali ne bi povećavao nejednakost", nagla&scaron;avala je Tuulia Hakola-Uusitalo, iz finskog Ministarstva financija na početku projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, pesimistične je prognoze oko finskog projekta u svojem istraživanju ponudila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) početkom veljače u kojem je uspoređen univerzalni kreditni sistem Ujedinjenog Kraljevstva s projektom temeljnog dohotka u Finskoj. Izračun OECD-a pokazuje, ako bi se uveo temeljnog dohotka na nivou cijele Finske, to bi značilo povećanje poreza na osobni dohodak za 30 posto, a povećala bi se nejednakost i stopa siroma&scaron;tva sa 11,4 na 14,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačne će rezultate tog projekta krajem ove godine procijeniti finski premijer Juha Sipila i njegova vlada desnog centra, dok će rezultati za javnost biti objavljeni kraj 2019. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-finska.jpgNEOBIČAN OGLAS: Nesigurni ste i nemate samopouzdanja? Ova tvrtka traži baš takve radnikehttp://grude.com/clanak/?i=6371463714Grude.com - klik u svijetThu, 26 Apr 2018 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-25-laptop.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>On kaže kako u zadnje vrijeme na razgovore za posao često dolaze osobe koje su 'jako pune sebe<p>Viktor Marohnić, osnivač poznate zagrebačke agencije Five, na svom je Facebook profilu objavio neobičan oglas za posao u kojem traži 'nesigurne' osobe, pi&scaron;e<a href="https://www.vecernji.hr/techsci/nesigurni-ste-i-nemate-samopouzdanja-ova-tvrtka-trazi-bas-takve-radnike-1241523?utm_source=Facebook&amp;utm_medium=Status&amp;utm_content=1241523&amp;utm_campaign=FB+page+statusi" target="_blank"> vecernji.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže kako u zadnje vrijeme na razgovore za posao često dolaze osobe koje su 'jako pune sebe i vrlo sigurne u odluke koje donose na svom poslu da im je to manje vi&scaron;e svima postao &ldquo;red flag&rdquo; i uglavnom se brzo ohlade od takvog kandidata'. Zbog toga su počeli tražiti osobe koje su 'nesigurne i nemaju samopouzdanja', a njegov oglas prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zapo&scaron;ljavamo nesigurne! Nije &scaron;ala, nego oglas za posao. Naime, u zadnje vrijeme intervjuiramo jako puno ljudi za neke bitne pozicije u firmi tipa Senior UX Designera ili Product Managera i primijetili smo da kad nam dođe osoba koja je jako puna sebe i vrlo sigurna u odluke koje donosi na svom poslu da nam je to manje vi&scaron;e svima postao &ldquo;red flag&rdquo; i uglavnom se brzo ohladimo od takvog kandidata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to to onda znači pitamo se? Da li tražimo ljude koji su &ldquo;nesigurni&rdquo;, ne znaju &scaron;to rade, nemaju samopouzdanja itd? Shvatili smo da je zapravo to ba&scaron; tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tražimo ljude koji nisu sigurni u svoje odluke, preispituju stalno svoje znanje, ne misle da znaju ba&scaron; sve. To je kultura FIVE-a po kojoj već godinama odgajamo na&scaron;e zaposlenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želimo da budu skromni, nikad bahati, da budu svjesni da na&scaron;i klijenti znaju puno, puno vi&scaron;e o svom poslu i svojoj domeni nego mi, te da uvijek moramo jako puno učiti ako želimo razumjeti njihove probleme i motivacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako da ako bi tvoji odgovori na recimo ovakva i slična pitanja dolje bila na tom tragu, možda si pravi čovjek za FIVE.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koje je trenutno najbolje craft pivo? -&gt; Zar stvarno mora ba&scaron; jedno biti najbolje, svi rade fora stvari, ne usuđujem se tako ne&scaron;to izgovoriti</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li je XYZ najperspektivniji hrvatski startup? -&gt; Vrlo je te&scaron;ko, zapravo nemoguće, iz medija shvatiti koji je njihov poslovni model i koja im je strategija tako da zapravo kad se sve skupa zbroji znam jako malo o njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shvaćate poantu. Ispeci pa reci&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutna pozicija Product designera u FIVEu čeka ljude koji su ekstremno motivirani učiti, ići u dubinu i proučiti detaljno posao svakog na&scaron;eg klijenta. Klijenti FIVE-a su redom veliki brandovi koji nas traže da im rije&scaron;imo poslovne probleme i stvorimo poslovne modele koji generiraju milijune dolara prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi u FIVEu tim problemima pristupamo kao totalni početnici, znajući da znamo jako malo i da je pred nama puno učenja. To je uvijek bio na&scaron; pristup i jedna od ključnih karakteristika zbog koje smo izgradili FIVE u jednu od vodećih agencija. Za neke ljude možda malo kontraintuitivno, ali taj pristup za nas radi, kao sto se i vidi iz na&scaron;ih financijskih reporta i prosječnih plaća koje plaćamo na&scaron;im ljudima. Javite se. Čekamo vas. Potražite oglas na na&scaron;em sajtu ili se slobodno javite ovdje na DM."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-25-laptop.jpgNedostatak radne snage: Restoran tražio 60 radnika, javilo ih se - dvoje!http://grude.com/clanak/?i=6370763707Grude.com - klik u svijetWed, 25 Apr 2018 18:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najave s tržišta i rezultati prodaje obećavaju dobru turističku godinu, no problem nedostatka radnika muči mnoge, a najviše manje tvrtke i ugostitelje, upozorilo je Turističko poslovno vijeće Hrvatske gospodarske komore (HGK).<p><br />Nedostatak radne snage u turizmu na sjednici tog Vijeća u utorak nametnuo se jednom od glavnih tema, nakon &scaron;to su predstavnici HGK-ovih udruženja ugostitelja i restorateraIvan Bogović i Abi Shalabi istaknuli da se, primjerice, na oglase za konobare mjesecima nitko ne javlja, pogotovo za restorane u kontinentalnom dijelu zemlje, pa i u Zagrebu.</p> <p><br />"Mogli bismo naći ljude kada bi nam se to zakonski omogućilo, primjerice razgovorima u državama u okolici Hrvatske, no to ne smijemo. Čak i kada nudimo oglase s relativno vi&scaron;im plaćama opet se nitko ne javlja. U Splitu je restoran nedavno tražio 60 radnika, a na&scaron;ao samo dva. Ni&scaron;ta se ne čini, samo se i dalje priča. Poručujemo Ministarstvu turizma da nam je voda do grla", kazao je Shalabi.</p> <p><br />Bogović je ukazao na vrlo slab plasman domaćih proizvoda u restoranima i hotelima za &scaron;to bi, po njemu, država trebala dati potpore.</p> <p><br />S tim se nije složio Kre&scaron;imir Tomić iz Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji je kazao da je "previ&scaron;e novca dano za poljoprivredu, a to nije ni državi, ni turizmu, ni poljoprivredi donijelo &scaron;to treba".</p> <p><br />Radnika nedostaje i u hotelima, &scaron;to je uz nedostatak kapaciteta istaknula direktorica nacionalne udruge hotelijera UPUHH Iva Bahunek, dodajući kako problem radnika ima cijeli turistički svijet te da će Hrvatska, kao i druge zemlje, morati povećati uvoz radne snage.<br />Upozorila je na porast ponude restorana, odnosno hrane i pića u domovima preko internetske platforme AirBnB, &scaron;to je već uzelo maha, primjerice u Francuskoj, te da o tome treba voditi računa i regulativa u Hrvatskoj, kao i o direktivi GDPR-a, koja stupa na snagu 25. svibnja, o čemu će za koji mjesec unificirani pravilnik donijeti europsko udruženje hotelijera HOTREC.</p> <p><br />I Ivana Maltar iz nacionalne udruge putničkih agencija UHPA dotaknula se GDPR-a, &scaron;to će agencijama, kako je kazala, uz primjenu novog Zakona o pružanju usluga u turizmu od početka ove godine te primjenu direktive EU-a o paket-aranžmanima od 1. srpnja, dodatno otežati poslovanje, prenosi Slobodna Dalmacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpgKramar - lider na tržištu automobila u BiH! Razgovorali smo s direktorom tvrtke Andrijom Zovkomhttp://grude.com/clanak/?i=6370463704Grude.com - klik u svijetWed, 25 Apr 2018 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-25-018_kramar_automobili_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 15. godinu rada zakoračio je autosalon Kramar, jedna od najjačih tvrtki koja se bavi automobilima u BiH, ali i Hrvatskoj. Godinama već automobili Kramara jamče kvalitetu, stoga ne čudi što imaju na tisuće zadovoljnih kupaca, ali i stotine zadovoljnih radnika. <p>&nbsp;</p> <p>U njihovim salonima diljem BiH, Hrvatske, ali i Crne Gore, te svjetskog automobilskog lidera Njemačke uvijek vlada gužva, a tako je bilo i tijekom ovog intervjua u Ljubu&scaron;kom gdje smo susreli brojne, zadovoljne kupce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku, direktor autosalona Kramar Andrija Zovko prisjetio se početaka rada ove tvrtke i odluke na ulazak u posao uvoza i prodaje mlađih rabljenih vozila u Bosnu i Hercegovinu. - Na spomenuti potez smo se odlučili isključivo iz razloga &scaron;to smo prepoznali da na&scaron;em trži&scaron;tu nedostaje vozila regularnog podrijetla,originalne kilometraže i kvalitete na čemu se temelji na&scaron;a poslovna politika. Kupci su to prepoznali, te smo zbog spomenutih vrijednosti zauzeli vodeću poziciju na trži&scaron;tu i danas smo tu gdje jesmo &ndash; ističe u uvodu razgovora Andrija Zovko,direktor autosalona Kramar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O trži&scaron;tima na kojima Kramar djeluje, ali i planovima u budućnosti, čitajte u nastavku razgovora:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja trži&scaron;ta Kramar danas zastupa?</strong></p> <p>Godine 2004. krenuli smo sa nekih 20-tak vozila na Teskeri pored Ljubu&scaron;kog. Već nakon 3 godine poslovanja morali smo tražiti veći izložbeni prostor, te smo preselili u poslovnu zonu na Mostarskim Vratima u Ljubu&scaron;kom. Napravili smo poslovni objekt na 7000m2 i pro&scaron;irili ponudu na 100-injak rabljenih vozila. Već 2009. Godine otvorili smo poslovnice u Crnoj Gori (Nik&scaron;ić), a 2011. godine i u Njemačkoj (N&uuml;rnberg). 2013. godine otvorili smo jo&scaron; jednu poslovnicu u BiH, na atraktivnoj lokaciji u Banja Luci, a potom 2014. i u Sarajevu.</p> <p>2015. Godine ukazala nam se prilika da krenemo sa poslom u Hrvatskoj čije trži&scaron;te nam je već od prije poznato i zanimljivo. Salon smo otvorili u Splitu, a u 2017. godini pokrenuli smo posao i u Zagrebu. Trenutno u BiH salonima u ponudi imamo oko 500 vozila i oko 500 vozila u Hrvatskoj, Njemačkoj i Crnoj Gori. Sa na&scaron;im poslovnim partnerima sudjelujemo i na trži&scaron;tima rabljenih automobila u Rusiji, Srbiji i Če&scaron;koj. Glavno sjedi&scaron;te tvrtke pozicionirali smo u Ljubu&scaron;kom, odakle vr&scaron;imo administrativne poslove nabave i upravljamo na&scaron;im poslovnicama u BiH i inozemstvu. Imamo ukupno preko stotinu zaposlenih, od čega 60 samo u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S obzirom da impresivne brojke, planirate li &scaron;irenje u regiji i gdje?</strong></p> <p>Naravno da u budućnosti planiramo &scaron;irenje, cilj su nam i zemlje istočne europe, ali prije toga bitno nam je učvrstiti pozicije na trži&scaron;tu u svim zemljama u kojima sada vodimo poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za sada Vam ne možemo vi&scaron;e reći po ovom pitanju.</strong></p> <p>Po&scaron;to prodajete rabljena vozila s podrijetlom, sigurni smo da morate imati pouzdanog dobavljača? &Scaron;to nam možete reći o njemu? Iz kojih zemalja dobavljate vozila?</p> <p>Od početka surađujemo s dobavljačem koji svoje glavno sjedi&scaron;te ima u Njemačkoj. Garancija na podrijetlo vozila, garancija na točnost kilometraže i velika ponuda kvalitetnih vozila glavni su razlozi na&scaron;e dugogodi&scaron;nje i uspje&scaron;ne suradnje. Vozila u Bosnu i Hercegovinu uvozimo iz Njemačke, a ista su održavana u zemljama članicama Europske Unije, pretežno u Njemačkoj i Belgiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zadovoljan klijent je najbolja reklama, a vi ih imate na tisuće. &Scaron;to je ključ uspjeha?</strong></p> <p>Na&scaron; primarni cilj uvijek je bio zadovoljan kupac koji će nam se iznova vraćati,a do toga dolazimo na način da stalno ulažemo u edukaciju i usavr&scaron;avanje na&scaron;eg osoblja i biramo kvalitetna vozila. Odnos na&scaron;ih zaposlenika, predanost, te želja i volja za radom i stalnim napretkom ključ su na&scaron;eg uspjeha. Odnos prema kupcu prije kupovine i podr&scaron;ka nakon glavni su razlozi za&scaron;to se glas o Auto salonu Kramar kao najboljem salonu rabljenih automobila u Bosni i Hercegovini tako brzo pro&scaron;irio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to podrazumijeva Va&scaron;a garancija na vozila, možete li nam detaljnije objasniti sve pojedinosti vezane za nju?</strong></p> <p>Garancija se odnosi na vitalne dijelova motora i mjenjača. Trajanje garancije je pola godine od kupovine vozila i besplatna je. Pored spomenute, također dajemo i trajnu garanciju na podrijetlo vozila (da vozilo nije pod teretom banke, leasing kuće ili ukradeno) i trajnu garanciju na točnost kilometraže . U siječnju ove godine bili smo primorani reagirati na optužbe koje su se pojavile u javnosti, te smo tom prilikom javno izjavili da ćemo svakom kupcu koji nam je ukazao povjerenje i kupio vozilo u na&scaron;om salonu, ako ima dokaze da je kilometraža vraćena, vratiti novac, a vozilo može zadržati. Također, u suradnji s EUROHERC osiguranjem svim na&scaron;im kupcima nudimo mogućnost garancije na vozilo u trajanju od 24 mjeseca. Cijena dodatne garancije iznosi 495 KM i ona se odnosi na sljedeće dijelove : Motor, mjenjač, osovinski diferencijal, vratila za prijenos snage, upravljačka jedinica, kočioni sustav, sustav napajanja gorivom, električne uređaje, sustav za hlađenje, ispu&scaron;ni sustav, sigurnosni za&scaron;titni sustav i klima uređaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da li ste imali reklamacija na svoje proizvode i kako rje&scaron;avate probleme koje niste očekivali?</strong></p> <p>Naravno da se povremeno događaju i reklamacije, trgujemo sa rabljenim vozilima tako da se uvijek može dogoditi neki iznenadni problem. Na&scaron; tim tehničke službe zadužen je za pregled vozila prije pu&scaron;tanja u prodaju. Trudimo se da svako vozilo bude 100% ispravno. U skorom vremenu nakon kupovine, ako se kupac javi sa problemom koji je nastao na&scaron;im propustom trudimo se uvijek izaći u susret i otkloniti problem, bez obzira &scaron;to isti ne podliježe garanciji. Nažalost imamo i poku&scaron;aja reklamacije godinu i vi&scaron;e dana nakon kupovine na koje ne možemo odgovoriti pozitivno. Takvi problemi nastaju uglavnom zbog neodržavanja vozila po uputama proizvođača, odnosno uputama na&scaron;ih prodavača koje uvijek dajemo prilikom isporuke vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to mislite o stanju trži&scaron;ta automobila u BiH? Znamo da je standard jako nizak u usporedbi s ostalim državama iz EU, ali ne zaostajemo kada su u pitanju sportski i premium automobili?</strong></p> <p>Na bosansko-hercegovačkom trži&scaron;tu zastupljenost rabljenih automobila u odnosu na nove iznosi visokih 84%, razlog tomu je ekonomska situacija u državi i slaba kupovna moć građana. Po broju prodanih primjeraka u pro&scaron;loj godini na prvom mjestu bio je jedan francuski monovolumen, a najtraženija su kao i uvijek vozila srednje klase. Auto salon Kramar u ponudi ima sve segmente putničkih vozila europskih proizvođača do 5 godina starosti i mlađih, cjenovnog ranga od 10 000 KM na vi&scaron;e, ali i vozila vrijednosti do 300 000 KM. Nastojimo u ponudi imati vi&scaron;e primjeraka istog modela, kako bi kupci usporedbom na licu mjesta lak&scaron;e odlučili koji je pravi automobil za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoćete li u budućnosti postati zastupnik neke premium marke automobila ili ćete i dalje ostati dosljedni rabljenim primjercima?</strong></p> <p>Već smo na stolu imali ponude za zastupni&scaron;tvo jednog njemačkog premium proizvođača, nažalost očekivanja i uvjeti nam nisu odgovarali, te se nismo odlučili na suradnju. Ako u budućnosti budu dolazile ponude, svakako ćemo ih razmotriti i donijeti pravu odluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mogu li se kod Vas mogu naručivati vozila prema vlastitim željama?</strong></p> <p>Narudžba rabljenog automobila po želji nije jednostavan posao. Međutim, uvijek saslu&scaron;amo kupca, te poku&scaron;amo pronaći vozilo koje bi moglo odgovarati njegovim željama.</p> <p>Uvijek smo otvoreni za upite potencijalnih kupaca, na koje se trudimo odgovoriti u najkraćem roku. Ponudu u Bosni i Hercegovini svakodnevno ažuriramo na na&scaron;oj web stranici www.askramar.com i olx.ba profilu (https://askramar.olx.ba/), a možete nas pratiti i na dru&scaron;tvenim mrežama Facebooku (https://www.facebook.com/Kramarautobosnaihercegovina/), te Instagramu (https://www.instagram.com/auto_salon_kramar/) .</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-25-018_kramar_automobili_glavna.jpgFederalni inspektori otkrili 756 radnika 'na crno'http://grude.com/clanak/?i=6369863698Grude.com - klik u svijetWed, 25 Apr 2018 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-inspektori_federalni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 26. ožujka do 24. travnja federalni inspektori su izvršili 1.223 inspekcijska nadzora i izdali 857 prekršajnih naloga u iznosu od 1.299.622 KM, priopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove. <p>U okviru prvog ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora na teritoriji Federacije BiH u 2018. godini, federalni inspektori su, u navedenom periodu izvr&scaron;ili i 21 kontrolni nadzor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sačinjena su 1.223 zapisnika, izdano je 857 prekr&scaron;ajnih naloga u ukupnom iznosu od 1.299.622 KM, naplaćen je iznos od ukupno 61.938 KM na ime naknada za vode, &scaron;ume, ceste i zrak, izrečena je 251 upravna mjera, od kojih se 58 odnosi na mjere privremene zabrane rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 353 kontrolirana gospodarska subjekta u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sustavima, konstatirano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj, a 26 subjekata nadzora nisu izdavali fiskalne račune za prodate robe i izvr&scaron;ene usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U suradnji s županijskim upravama za inspekcijske poslove, a prema dostupnim informacijama, u prvom kvartalu 2018. godine zatečeno je 756 radnika nacrno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-inspektori_federalni.jpgPrimorac: Naslijedili smo tvrtku opterećenu skandalima i spasili je od propastihttp://grude.com/clanak/?i=6367963679Grude.com - klik u svijetTue, 24 Apr 2018 13:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-primorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET, u skladu s pozitivnim rezultatima poslovanja na koncu 2017. godine, nastavlja sa zacrtanim planovima i u ovoj godini. <p>&nbsp;</p> <p>Pokazatelji za prva tri mjeseca ove godine potvrđuju uspje&scaron;an trend poslovanja, nastavak procesa transformacije i modernizacije, nove usluge i iskorak na trži&scaron;tu, korisnik je u fokusu, a visokorazvijena dru&scaron;tvena odgovornost jedan od osnovnih postulata ove tvrtke. O ovome, ali i uspje&scaron;nom nastupu na Sajmu gospodarstva u Mostaru, sporazumu i suradnji sa Sveučili&scaron;tem, suradnji sa start up-ovima, medijskim prozivkama posljednjih dana, planovima za 2018., u intervjuu za<a href="http://www.vecernji.ba" target="_blank"><strong> Večernji list BiH</strong></a> govori predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gosp. Primorac, prvo tromjesečje 2018. godine za HT ERONET, rekli bismo, bilo je jako uspje&scaron;no i u znaku brojnih novina, događaja, ali i najava za ostatak godine.</strong></p> <p>Točno. Naime, HT Eronet je u 2017. godini intenzivno radio na procesu transformacije i modernizacije svoje cjelokupne mreže i usluga s ciljem pretvaranja iz klasične telekom kompanije u modernu digitalnu kompaniju za digitalno doba. U 2018. nastavljamo u tome pravcu. Jedan od na&scaron;ih primarnih ciljeva jest: stalno podizanje kvalitete korisničkog iskustva kako bi korisnici dobili najbolju vrijednost za svoj novac, a to sasvim sigurno nije moguće bez stalnih investicija i inovacija u tehnologiji. Ono &scaron;to stalno ističemo jest da je HT Eronet cijelu pro&scaron;lu godinu radio i na cjelovitoj poslovnoj IT transformaciji čiji je cilj &ndash; implementacija novih naprednih IT i poslovnih sustava koji podržavaju na&scaron;u usmjerenost prema krajnjim korisnicima kojima želimo osigurati inovativne digitalne pakete usluga, prilagođene potrebama novoga digitalnog doba i željama na&scaron;ih korisnika. Osvrnuo bih se i na pozitivan rezultat poslovanja za 2017. godinu, koji je najbolji pokazatelj uspje&scaron;nog kontinuiteta stabilizacije i oporavka tvrtke. Prihodi su povećani u svakom ključnom segmentu, uz stalni rast korisničke baze. Rast baze ostvarujemo na osnovi potencijala koji postoji na trži&scaron;tu, novim inovativnim uslugama i proaktivnim prodajnim pristupom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na konferenciji pod nazivom Izazovi digitalnog doba-Jesmo li spremni, koju je organizirao HT ERONET u suradnji s Federalnim ministarstvom prometa i veza , a koja je održana prije desetak dana u sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, najavili ste i početak rada 4 G mreže.</strong></p> <p>Ove godine trebali bismo napokon realizirati komercijalno pu&scaron;tanje u rad 4G mreže. Želim istaknuti kako su svi tehnički i drugi preduvjeti od strane HT Eroneta u potpunosti ispunjeni. Čim dobijemo dozvolu za komercijalni rad, HT Eronet će, u vrlo kratkom razdoblju, svojim korisnicima ponuditi nove usluge bazirane na 4G mreži, a kako bi zadovoljili rastuće potrebe za kori&scaron;tenjem usluga prijenosa podataka u mobilnoj mreži. Bit ćemo predvodnik u smislu agilnosti i fleksibilnosti u prilagodbi očekivanjima korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Konferencija Izazovi digitalnog doba &ndash; jesmo li spremni, izazvala je veliko zanimanje javnosti, a u konferencijskoj dvorani tražilo se mjesto vi&scaron;e. Jeste li zadovoljni odaslanim porukama s konferencije?</strong></p> <p>Radimo u vremenu brzih i korjenitih promjena. Digitalna transformacija dru&scaron;tva, kako je moderno nazivamo, iza&scaron;la je iz područja laboratorija i specifičnih znanja u svaku poru dru&scaron;tva. Promjene radnih procesa, promjena očekivanja klijenata, te vanjski utjecaji, tjeraju nas na stalne promjene. Promatrajući dru&scaron;tveni utjecaj, ključni parametar u brzini i uspje&scaron;nosti digitalne transformacije su ljudski resursi, sa svojim specifičnim znanjima. Količina i razina STEM znanja, zapravo definira osnovicu za digitalnu dru&scaron;tvenu transformaciju, &scaron;to je preduvjet za uspje&scaron;an razvoj dru&scaron;tva u cjelini. S obzirom na specifičnost trenutačne situacije, HT Eronet odabrao je rje&scaron;avanje izazova ulaganjem u nove generacije. Konferencija je odaslala upravo takve poruke. Uz kolege iz Hrvatske po&scaron;te Mostar i BH Telecom te Infodoma, dva su zanimljiva predavanja imale i kolege sa Sveučili&scaron;ta u Mostaru &ndash; doc. dr. Tomislav Volarić, voditelj IT centra Sveučili&scaron;ta i dr. Boris Crnokić. Time smo, na zadovoljstvo sviju strana, na neki način, možemo to i tako kazati, uspje&scaron;no započeli implementaciju dan ranije potpisanog Sporazuma o suradnji sa Sveučili&scaron;tem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rekli bismo - logičan slijed događanja nakon &scaron;to je HT ERONET opremio računalnu učionicu i MS Skills centar na Sveučili&scaron;tu u Mostaru, točnije na Fakultetu zdravstvenih studija, a aktivno ste sudjelovali i na Prvome Sveučili&scaron;nom gospodarskom forumu.</strong></p> <p>Već sam kazao &ndash; izazove želimo rje&scaron;avati, između ostaloga, i ulaganjem u nove generacije. Ciljevi koje je iznjedrio Prvi Sveučili&scaron;ni gospodarski forum - trži&scaron;ni studijski programi, opremanje laboratorija, angažiranje gospodarstvenika u izvođenju nastave, zajednički znanstveno istraživački projekti, stipendiranje studenata, briga o ljudskim potencijalima, ono je &scaron;to i HT ERONET snažno podržava. Upravo Sporazum koji smo potpisali sa Sveučili&scaron;tem, između ostaloga, podrazumijeva suradnju na istraživačkim i znanstveno-obrazovnim projektima, unaprjeđenje razvoja znanja i vje&scaron;tina studenata kroz stručne posjete HT ERONET-u i stručne prakse studenata, suradnju na osuvremenjivanju nastavnih programa, a novo usmjerenje Sveučili&scaron;ta u Mostaru koje podrazumijeva otvaranje prema gospodarstvu, stvara osnove za unaprjeđivanje i pobolj&scaron;anje znanja i vje&scaron;tina &scaron;to otvara brojne mogućnosti. Čast nam je, a &scaron;to stalno ističe i rektor Tomić i doc. dr. Volarić, voditelj sveučili&scaron;nog IT centra jest da Sveučili&scaron;te vidi HT ERONET kao strate&scaron;kog partnera. I mi razmi&scaron;ljamo na isti način. Na&scaron;a suradnja, između ostaloga, potvrđena je i bit će potvrđena kroz konkretne projekte: besplatan bežični internet za sve studente Sveučili&scaron;ta u Mostaru, već spomenuti HT ERONET i Microsoft Skills centar, zajednički rad na neutralnoj točki za razmjenu internetskog prometa, istraživanje i kori&scaron;tenje HT Eronet Cloud rje&scaron;enja, podr&scaron;ka za e-učenje, vanjska suradnja i otvaranje zajedničkih stručnih studija, studentske prakse&hellip; Suradnja između akademske zajednice i gospodarskog ICT sektora trebala bi ubrzati digitalnu transformaciju i olak&scaron;ati poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sporazum sa Sveučili&scaron;tem potpisao je i Ericsson Nikola Tesla, tvrtka s kojom HT ERONET ima izniman partnerski odnos, a nedavno su u Zagrebu potpisani i vrlo vrijedni ugovori s tom kompanijom.</strong></p> <p>Poča&scaron;ćen sam &scaron;to upravo u Ericssonu Nikoli Tesli imamo čvrstog i pouzdanog partnera i vjerujemo kako će i Ericsson Nikola Tesla, kao na&scaron; iznimno značajan partner, dati svoj obol nastojanjima na&scaron;e tvrtke u borbi i pozicioniranju na zahtjevnom telekomunikacijskom trži&scaron;tu. Nedavno smo u Zagrebu, a o čemu smo izvijestili javnost, potpisali vrlo vrijedne ugovore koji se odnose na održavanje i pro&scaron;irenje radijskog dijela mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET opredijeljen je i za potporu mladima, njihovim projektima, start up-ovima. Upravo to ste promovirali i na mostarskom Sajmu gospodarstva i Microsoft NetWork konferenciji u Neumu. Točnije, HT ERONET podržao je mladi tim inovatora iz tvrtke Amplius Electronics. Čime je ovaj tim zaokupio pozornost HT ERONET-a?</strong></p> <p>Radi se o m timu mostarskih studenata okupljenih u tvrtki Amplius Electronics u kojemu su Luka Vučina, Marin Bevanda i Robert Rozić, a koji su osmislili pametni privjesak &ndash; Rubico. Naime, HT ERONET, srećom, na vrijeme je prepoznao ovu skupinu mladih talentiranih ljudi, koji su startali u sklopu poslovnog parka SPARK. Ovi dečki su uspjeli, od faze ideje, u veoma kratkom razdoblju, realizirati gotov proizvod spreman za trži&scaron;te, koji bi se, u prodajnoj mreži HT ERONET-a, trebao naći od lipnja 2018. godine. Inače, Rubico je vi&scaron;efunkcionalan proizvod koji objedinjuje pohranu memorije, služi za punjenje prijenosnih uređaja, a posjeduje RFID tag, &scaron;to omogućava primjenu ovog privjeska u brojne svrhe. Kao HT ERONET jako smo ponosni &scaron;to smo prepoznali ovaj projekt i naravno da nećemo stati samo na ovome. Ponavljam, ulaganje u mlade, podr&scaron;ka njihovim projektima, ulaganje u dru&scaron;tvo znanja i kompetencija, jedan je od na&scaron;ih glavnih ciljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iako svake godine plijeni pozornost i izgledom sajamskog &scaron;tanda, i prodajnom ponudom i sadržajima na samome izložbenom prostoru, HT ERONET ove je godine osvojio posebno priznanje Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru za najuspje&scaron;niji nastup. Čestitamo.</strong></p> <p>Hvala na čestitkama. Ja bih rekao, HT ERONET sa sajmom je od samih početaka. Posljednjih nekoliko godina na&scaron; sajamski nastup ide uzlaznom putanjom, tako da je ovo priznanje za nas kruna svega onoga dobroga i lijepoga &scaron;to ondje radimo sve ove godine. Svaka nagrada i priznanje godi, ali i stavlja pred nas nove zadatke i nove izazove. U godini u kojoj očekujemo komercijalno pu&scaron;tanje u rad 4 G mreže, u kojoj donosimo mno&scaron;tvo novina u skladu s na&scaron;om krilaticom &ndash; Digitalna kompanija za digitalno doba, želimo biti jo&scaron; bolji, inovativniji, bliži korisniku i lider na vrlo zahtjevnom i konkurentnom trži&scaron;tu. Tijekom sajma, ali i MS konferencije u Neumu, prezentirali smo, između ostaloga, i potpuno novu ICT marketplace platformu za upravljanje ICT uslugama, kao i potencijale platforme za razvoj partnerskih odnosa s Independent Software Vendor poduzećima iz BiH. U okviru prezentacija predstavljen je na&scaron; cjelokupni ICT portfolio, kao i novine u ponudi, a najavili smo i lansiranje usluge Upravljanje voznim parkom, koju će HT ERONET, u suradnji s tvrtkom Mobilisis, ponuditi korisnicima u BiH tijekom lipnja. To su sve konkretni projekti koje ćemo implementirati kroz godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poprilično je obogaćena i ponuda u sklopu televizijske HOME.TV platforme. Najavljeni su i promovirani i neki novi i zanimljivi sadržaji.</strong></p> <p>Jako smo zadovoljni u tome segmentu. Podsjetimo, pro&scaron;la je godina bila u znaku izazova i pregovora sa Sport Klubom i na zadovoljstvo i na&scaron;ih korisnika i nas, taj problem smo pozitivno rije&scaron;ili, vratili sportske kanale u HOME.TV ponudu, odnedavno imamo i SK7, SK8, SK9 i SK10. Suradnja s Arena Sportom, a time i HNL-om, &scaron;to je, bez sumnje, iznimno atraktivan sportski sadržaj, također je na najvi&scaron;oj razini. Ekskluzivno imamo i HNTV koji priprema pregr&scaron;t iznenađenja za predstojeće SP u Rusiji.</p> <p>Tu su i novi filmski kanali &ndash; M1 Film, M1 Gold i M1 Family, potom - jedan dokumentarni, rekao bih &ndash; prava poslastica za sve ljubitelje ovoga žanra &ndash; DOKU TV odabrao Đelo Hadžiselimović. Možemo se pohvaliti da HT Eronet jedini ima ovaj kanal na području cijele BiH u sklopu svoje HOME.TV ponude. Za ljubitelje glazbe tu je novi kanal &ndash; Klape i tambure TV, obogaćen je i sadržaj za djecu i mlade. Inače, stalno radimo na jačanju ponude za na&scaron;e HOME.TV korisnike i u tome vidimo novi poslovni izazov koji će, vjerujemo, rezultirati jo&scaron; boljim sadržajima u svim područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedavno je održana i strate&scaron;ka radionica HT ERONET-a, koja je također okupila značajan broj sudionika. O čemu se raspravljalo?</strong></p> <p>Na radionici su razmatrani strate&scaron;ki pravci djelovanja tvrtke u idućem razdoblju. U tom kontekstu, posebno su analizirani pravci djelovanja u pogledu transformacije ljudskih resursa, digitalne transformacije, novih prihoda te ponuda usluga i proizvoda korisnicima, kao i strate&scaron;kih ulaganja tvrtke. Fokusiran rad na ovim ključnim temama, tijekom ove dvodnevne strate&scaron;ke radionice, rezultirao je zaključcima iz predmetnih područja, koja imaju za cilj daljnje jačanje kapaciteta i nastavak proaktivnog trži&scaron;nog djelovanja HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posljednjih godina HT ERONET provodi i značajne strate&scaron;ke projekte. Hoće li se ta praksa nastaviti i u ovoj godini?</strong></p> <p>Već jest. Provedba strate&scaron;kih projekata koji pokrivaju različite sfere na&scaron;eg poslovanja tu je radi osiguranja daljnjih iskoraka u tehničko-tehnolo&scaron;kom smislu, napretku i, samim time, jačanju ukupnih kapaciteta tvrtke. Prodajno-marketin&scaron;ko djelovanje u ponudi &scaron;ireg i trži&scaron;no atraktivnog portfelja modificiranih i novih usluga i proizvoda, treba biti usmjereno na ostvarenje temeljnih strate&scaron;kih ciljeva pobolj&scaron;anja kvalitete na&scaron;ih usluga i proizvoda. Kao i dosad, uvažavamo trži&scaron;na kretanja i stalne promjene i nove zahtjeve korisnika, pri čemu uloženi poslovni napori trebaju dovesti do konkretnih rezultata u cilju ostvarenja profita. Dosada&scaron;nja praksa pokazala je da ispravno i dobro radimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko ste zadovoljni nastupom i učinkom HT ERONET-a na novim trži&scaron;tima? Možete li se ondje nositi s konkurencijom ili ondje prolaze samo nacionalno dominantni operateri?</strong></p> <p>Ono &scaron;to želim prvo istaknuti jest da je HT ERONET trži&scaron;no orijentirana tvrtka koja počiva na načelima trži&scaron;nog poslovanja. Podsjetio bih ovdje i na na&scaron;u vlasničku strukturu: Federacija BiH ima 50,10 % vlasni&scaron;tva, udio HT-a Zagreb je 39,10 %, Hrvatske po&scaron;te Zagreb &ndash; 5,23 %, a na male dioničare otpada &ndash; 5,57 posto. I ovdje bih samo dodao da su nam pro&scaron;le godine nova trži&scaron;ta donijela prihod od čak 30 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na koji način se usmjeravaju sredstva za medije u marketin&scaron;kim kampanjama?</strong></p> <p>Ulaganja u pojedine medije tijekom realizacije ugovora ovise o planiranim aktivnostima tijekom godine i trendovima na trži&scaron;tu. Tijekom planiranja kampanje izbor kanala komunikacije i medija ovisi o ponudama, ciljevima kampanje, trži&scaron;ta na kojemu se komunicira, ciljane skupine i sl. Po potrebi se dodaju i mediji koji nisu dio specifikacije, a bitni su u realizaciji kampanje ako ponude trži&scaron;no prihvatljivu cijenu. U realizaciju kampanja su također uključeni i mediji s kojima HT ERONET ima izravnu suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posljednjih dana čitamo kako postoji određeno nezadovoljstvo nekih medija (portala) oko raspodjele marketin&scaron;kog &bdquo;kolača&ldquo; HT ERONET-a.</strong></p> <p>Oni to gledaju kao raspodjelu marketin&scaron;kog kolača, a mi kao ulaganja koja nam osiguravaju nove prihode. Opće je poznato kako prihodi u telekom sektoru posljednjih godina drastično padaju, pa tako i nama. Mi smo prisiljeni ići na nova trži&scaron;ta i afirmirati nove proizvode i tarife kako bismo zadržali ovaj broj djelatnika, ovu razinu plaća i kako tehnolo&scaron;ki ne bismo zaostajali. To sve moraju pratiti marketin&scaron;ka ulaganja. Za neki veći iskorak na trži&scaron;tu, potrebna su i dodatna ulaganja. Kad govorite o određenom nezadovoljstvu, moram reći kako će uvijek biti nezadovoljnih. Samo je bitno jesu li ta nezadovoljstva opravdana ili ne. Moram priznati kako sam i ja djelomično nezadovoljan radom na&scaron;eg sektora koji se bavi marketingom i da sam od njihovog rukovoditelja tražio određene promjene, kako u kadrovskom smislu, tako i u načinu poslovanja. Budući da je kod nas korporativni način upravljanja kompanijom i sve odluke donosimo na sjednicama Uprave gdje je odnos 2 naspram 2, te&scaron;ko je ne&scaron;to radikalno napraviti, a da vas ne podrži i druga strana. Međutim, ovo je segment na kojemu ću inzistirati do kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ovi medijski napisi nisu pro&scaron;li nezapaženo, ponajprije mislim na neke političke opcije, političke stranke, koje su se odmah uključile u raspravu i prozivke.</strong></p> <p>Očito je da je sve posloženo kako bi se odmah krenulo u predizbornu kampanju. Koriste se sva raspoloživa sredstva kako bi se do&scaron;lo do glasova birača. To je doslovce - borba za svaki glas. A upravo su ove političke stranke, bolje reći &ndash; ostaci stranaka, tj. njihovi kadrovi, vodili na&scaron;u kompaniju u razdoblju prije ove Uprave i upravo smo od njih i naslijedili kompaniju opterećenu brojnim problemima i aferama (Gibraltar).</p> <p>Nakon skoro tri godine na&scaron;eg rukovođenja, s punom odgovorno&scaron;ću mogu reći da imamo stabilnu kompaniju, tehnolo&scaron;ki na puno većoj razini nego &scaron;to je bila prije tri godine i s većim udjelom na trži&scaron;tu. Zadržali smo 1.400 djelatnika s dobrim primanjima i raznim povlasticama i pratimo sve obveze prema dru&scaron;tvenoj zajednici.</p> <p>U ovom trenutku mislim da smo najtransparentnija kompanija u BiH i svaka isplaćena KM prethodno prođe četiri provjere.</p> <p>A ovim politikantima koji se javljaju posljednjih dana, jedino možemo poručiti da se nastave baviti pjevanjem jer im to, očito, bolje ide.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jasno je da su zahtjevi i očekivanja raznih udruga, institucija, lokalne i dru&scaron;tvene zajednice veliki kada se radi o traženju potpore za određene projekte ili sponzorstvo. Jeste li zadovoljni kako odgovarate na te potrebe, jer činjenica je da je HT ERONET prepoznat kao tvrtka s visokorazvijenom dru&scaron;tvenom odgovorno&scaron;ću?</strong></p> <p>Da, točno je da je dru&scaron;tvena odgovornost jedan od na&scaron;ih glavnih postulata i mislim da smo na te izazove vrlo dobro odgovorili. S tim u vezi možemo istaknuti kako smo podržali veliki dio značajnih kulturnih, sportskih, dru&scaron;tvenih događanja, ponajprije Hrvata u BiH; njegujemo dobre odnose s lokalnom zajednicom, ulažemo u dru&scaron;tvenu zajednicu (dajemo podr&scaron;ku mladima i njihovim projektima, &scaron;kolama, vrtićima, Sveučili&scaron;tu u Mostaru, udrugama koje se bave hum. radom). Nažalost, živimo u vremenu gdje su zahtjevi i potrebe mnogo veći od mogućnosti. No, nastojimo dati svoj doprinos svugdje gdje možemo. Jedino djelovanjem u zajednici kao dru&scaron;tveno odgovorna tvrtka, možemo postići svoj cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolaskom nove Uprave s vama na čelu, ako smijem primijetiti, vezano uz moje prethodno pitanje jest da su sredstva iz proračuna sponzorstava HT ERONET-a puno drukčije raspodijeljena no &scaron;to je to bio slučaj s prethodnom upravom. Osobito se velika pra&scaron;ina digla oko sponzoriranja, primjerice, Sarajevo film festivala, nau&scaron;trb svih velikih manifestacija s, uvjetno rečeno, hrvatskim predznakom.</strong></p> <p>Ja ću iznijeti konkretne podatke. Pro&scaron;le je godine, iz proračuna sponzorstava, ukupno realizirano 151 sponzorstvo, od toga u Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Srednjebosanskoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji &ndash; 145; dok je u Sarajevskoj, Zeničko-dobojskoj, Tuzlanskoj županiji i Rep. Srpskoj bilo ukupno &scaron;est sponzorstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo i konkretnih primjera. Kao sponzor, podržali smo mnoge događaje. Nabrojat ću samo neke najveće i najznačajnije: Mostarsko proljeće 2017. &ndash; XIX. dani Matice hrvatske Mostar, Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2017., Mostar Summer Fest, Mediteran Film Festival dokumentarnog filma u &Scaron;irokom Brijegu, Mostar film festival, Dani hrvatskoga filma u Ora&scaron;ju, PR Days &ndash; PR konferencija koja je okupila stručnjake iz struke iz cijele regije u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru&hellip; Između ostaloga, podržali smo i podržavamo aktivnosti Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać, dali prinos donatorskoj večeri u Zagrebu za K&Scaron;C Sveti Franjo u Tuzli, dajemo potporu Danu narcisa (za žene oboljele od raka dojke), projektu Banka ko&scaron;tane srži za SKB Mostar&hellip; Priređena je i božićna bajka &ndash; besplatni program, predstave za djecu, radionice za djecu, podjela paketića i slikanje s Djedom Božićnjakom u Grudama, Čapljini i Mostaru. Osigurana je i donacija za Udrugu roditelja i djece s posebnim potrebama Vedri osmijeh iz Mostara&hellip;Ovo su samo neki događaji, projekti, koje smo podržali u pro&scaron;loj godini, i , naravno, na ovome ne mislimo stati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znamo da su Hrvati u BiH zakinuti za potporu s mnogih strana. Stoga mi trebamo biti korektiv i nastojati ublažiti tu nepravdu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-primorac.jpgIKEA NAKON ISTRAGE POVLAČI SVOJ PROIZVOD Utvrdili su da se dogodila pogreškahttp://grude.com/clanak/?i=6367363673Grude.com - klik u svijetTue, 24 Apr 2018 10:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-ikea-sign.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog mjera predostrožnosti IKEA povlači na popravak ELDSLÅGA plinska kuhališta kupljena prije 1. siječnja 2018. godine, nakon istrage nadležnih belgijskih tijela za nadzor tržišta. <p>Zbog ljudske pogre&scaron;ke kod dobavljača, u brzom plameniku je ugrađena pogre&scaron;na mlaznica za plin, &scaron;to je rezultiralo emisijskim razinama ugljičnog monoksida (CO) koje su iznad standarda EU trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraga je pokazala da nema povećanog rizika od požara ili eksplozije, a IKEA nije dosad primila izvje&scaron;ća o incidentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o verziji plinskog kuhali&scaron;ta prodavanoj samo u Europi. Da bi se rije&scaron;io problem, potreban je kućni posjet servisnog tehničara, a usluga je besplatna, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ikea-nakon-istrage-povlaci-svoj-proizvod-utvrdili-su-da-se-dogodila-pogreska-provjerite-jeste-li-ga-mozda-kupili/7279455/" target="_blank">Jutarnji.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-ikea-sign.jpgSlovačka traži radnike iz BiH, evo kolika je minimalna plaćahttp://grude.com/clanak/?i=6367063670Grude.com - klik u svijetTue, 24 Apr 2018 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-gradevinski-radnici-foto-thinkstock-1405806069-537765.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i obitelj Slovačke Republike dostavilo je nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine informaciju o mogućnosti zapošljavanja državljana BiH u Slovačkoj.<p>&nbsp;</p> <p>U informaciji na dvije stranice detaljno su obja&scaron;njene mogućnosti zapo&scaron;ljavanja u Slovačkoj po različitim osnovama, kao i prava koja radnici mogu ostvariti u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalog, u informaciji se navodi da od 1. svibnja 2018. godine u Slovačakoj stupa na snagu pravo zaposlene osobe iz BiH na osiguran smje&scaron;taj ukoliko će u ovoj zemlji izvr&scaron;avati rad na osnovu upućivanja poslodavaca iz BiH ili od poslodavaca u drugoj državi članici EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko radnici zaključe ugovor o radu na teritoriji Slovačke, prema tamo&scaron;njim propisima, minimalna zarada je 2,759 eura za sat, odnosno 480 eura mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavac je obavezan osigurati ishranu i naknadu za ishranu u iznosu od najmanje 55 posto od cijene jela, a najvi&scaron;e za svaki obrok do 55% iznosa dnevnice, prenosi Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz obja&scaron;njenje prava za radnike, u informaciji slovačkog Ministarstva upozorava se da je bitno da radnici imaju važeći ugovor o radu i da poslodavac uplaćuje za njih socijalno i zdravstveno osiguranje. Za nezakonit rad mogu biti kažnjeni i poslodavac i radnik, a slovački inspektorat rada kažnjava radnike za ovakav prekr&scaron;aj kaznom od 331 euro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada su u Slovačku bh. državljani odlazili na rad uglavnom preko privatnih agencija za posredovanje u zapo&scaron;ljvanju, pri čemu je bilo i prevara kroz zapo&scaron;ljvanje radnika "na crno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je na inicijativu Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH održan sastanak sa predstavnicima slovačkog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i obitelj, te Nacionalne inspekcije rada Slovačke i Centralnog ureda za rad, socijalna pitanja i obitelj na kojem je zaključeno da se radnici iz BiH informiraju da ubuduće ne odlaze na rad u Slovačku putem privatnih agencija koje nisu registrirane u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, savjetuje se bh. radnicima da se za sva pitanja koja imaju o mogućnosti zasnivanja radnog odnosa u Slovačkoj obrate Agenciji za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, tada je priopćeno da će Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH pokrenuti inicijativu prema Vijeću ministara BiH o zaključivanju protokola o razmjeni informacija o kretanjima radnika iz Bosne i Hercegovine na trži&scaron;tu rada Slovačke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-gradevinski-radnici-foto-thinkstock-1405806069-537765.jpgIz posla sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenjahttp://grude.com/clanak/?i=6365663656Grude.com - klik u svijetMon, 23 Apr 2018 12:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-smilje_urod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Visoke otkupne cijene privukle su mnoge, a Hercegovina je za dvije ili tri godine izrasla u najvećeg proizvođača i uzgajivača smilja.<p>&nbsp;</p> <p>Porast ponude uz jo&scaron; neke razloge oborio je cijene, a mnoge već otjerao iz ovog do jučer obećavajućeg posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara kaže nam kako su iz posla sa smiljem već otpali oni koji nažalost nisu imali strpljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ova godina je vrlo bitna za proizvođače i prerađivače smilja, a ključne su naredne dvije ili tri. Već su iz biznisa sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja i koji su mislili da se u poljoprivredi može postati bogat za nekoliko godina. Vjerujem i dalje u 'projekt smilje' i očekujem da će otkupna cijena ove godine ići navi&scaron;e", kaže profesor Džubur.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realno je da u konačnici ta cijena bude do dvije i po marke, &scaron;to je dosta manje od pet, koliko je bilo prije dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ipak, vi&scaron;e je od mizerne jedne marke iz pro&scaron;le godine. Bit će i bolje kada država počne raditi svoj posao u podr&scaron;ci proizvodnje i promociji izvoza ulja", zaključio je Ahmed Džubur.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-smilje_urod.jpgI Putovi Grude raditi će cestu do jedinog bh. grada na moru! Neum postaje pravo turističko središtehttp://grude.com/clanak/?i=6364763647Grude.com - klik u svijetMon, 23 Apr 2018 00:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-23-018_radovi_svitava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uska, jedva se dva automobila mimoilaze, brdovita, izrovana, nakaradna. Tako bi se ukratko mogla opisati krivudava, kamenjarska cesta preko Svitave, koja vodi do jedinog bh. izlaza na more.<p>&nbsp;</p> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p><span style="background-color: initial;">Maksimalnom brzinom od 40 kilometara na sat Svitavom se voze samo oni koji su primorani - koji nemaju putovnica ili oni koji iz nekog razloga izbjegavaju granične prijelaze.&nbsp;&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim tabli s velikim upozorenjima na &scaron;irinu ceste, koja iznosi svega tri metra, na usputnim znakovima nalaze se i nacionalistički grafiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste se uputili ovim pravcem, piće i sve drugo &scaron;to vam treba za put kupite negdje prije skretanja. Cijelom dionicom od oko 35 kilometara nema čak nijedne trgovine niti kioska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, sve ovo moglo bi već iduće godine biti pro&scaron;lost. Naime, u veljači su, nakon nekoliko desetljeća, ponovo pokrenuti radovi na cesti Stolac - Neum!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reporteri &ldquo;Avaza&rdquo; bili su na mjestu događaja, na gradili&scaron;tu dionice Stari Neum - O&scaron;trovac, gdje su zatekli veliki broj te&scaron;kih strojeva kako rade na ovom dijelu buduće ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz kompanije &bdquo;Integral inžinjering&rdquo;, koja izvodi radove na dionici Stari Neum - Babin Do, rečeno je da su oni nadležni za dio ceste u dužini od 5,3 kilometra, čija je ukupna vrijednost &scaron;est milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, radove će, prema pisanju "Avaza" izvoditi i Putovi Grude.</p> <br /> <p>Direktor &bdquo;Cesta Federacije BiH&ldquo; Ljubo Pravdić kazao je za &ldquo;Avaz&rdquo; da radovi teku planiranom dinamikom.</p> <p>- Dva ugovora smo napravili i radovi su krenuli. Otvorili smo i ponude za tunel &ldquo;Žaba&rdquo;, a očekujemo da će radovi trajati dvije godine. Dug je 930 metara s pristupnom cestom od dva kilometra. Radi se i od strane Stoca. Na ljeto, u &scaron;estom mjesecu, bismo tu jednu dionicu kompletirali. Nastavljamo s eksproprijacijom zemlji&scaron;ta za druge dionice - kazao je Pravdić.</p> <br /> <p>Cesta duga 48,8 kilometara olak&scaron;at će i skratiti putovanje do Neuma, a usput će to biti prvi put da je ovaj grad s ostatkom države povezan jednom magistralom. Pored toga, jasno je da će izgradnja ove ceste pobolj&scaron;ati položaj Neuma kao i turističku sezonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Avaz</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-23-018_radovi_svitava.jpgNajbogatiji Crnogorac na računu ima 63,3 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=6363863638Grude.com - klik u svijetSun, 22 Apr 2018 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-22-sveti-stefan-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Crnoj Gori 64 građana na svojim računima imaju depozite u iznosu od preko milijun eura, a najbogatiji među njima na svom bankovnom računu ima 63,3 milijuna eura, priopćilo je Ministarstvo financija Crne Gore.<p>&nbsp;</p> <p>Crnogorski mediji prenose da ova lica ne plaćaju ekstra profit, a iz resornog ministarstva navode da ne postoje razlozi za neko dodatno oporezivanje novčanih sredstava koja su ostvarena iz oporezivih prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zaključak je da se imovina ne oprezuje dva puta, ali se oduzima ako je nelegalno stečena&rdquo;, priopćili su iz crnogorskog Ministarstva financija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da bi se bogatstvo trebalo različito oporezivati ovisno od njegove svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ukoliko se ulaže u potro&scaron;nju za stvaranje osobnog bogatstva ekonomski to može biti kontraproduktivno. Zato bi kroz poreznii sistem takva ulaganja trebalo visoko oporezivati, a nisko ili stimulativno ona ulaganja koja stvaraju nova radna mjesta i koja potiču ekonomsku aktivnost&rdquo;, kaže analitičar Kostić, prenosi Fokus.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-22-sveti-stefan-696x456.jpgTOP 10: Grudska Violeta jedna od od najpoželjnijih poslodavaca u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6362263622Grude.com - klik u svijetFri, 20 Apr 2018 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema mišljenju bh javnosti, Najpoželjniji poslodavac u BiH za 2018. godinu je kompanija dm drogerie markt, kojoj je ova prestižna titula dodijeljena treću godinu zaredom na svečanoj ceremoniji održanoj u petak, u hotelu Holiday u Sarajevu.<p>Priznanje Najpoželjniji poslodavac u BiH dodjeljuje kompanija Kolektiv &ndash; Posao.ba, koja već 12 godina organizira opsežno istraživanje tijekom kojeg građani putem portala Posao.ba imaju priliku glasati za poslodavce koji po njihovom mi&scaron;ljenju zaslužuju titulu najpoželjnijih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progla&scaron;enju najpoželjnijih poslodavaca je prethodilo dvomjesečno istraživanje u kojem su sudjelovali ispitanici iz cijele Bosne i Hercegovine, na osnovu kojeg je određen poredak TOP 10 najpoželjnijih poslodavaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Među TOP 10 poslodavaca za 2018. godinu,</strong> poslije prvoplasirane dm drogerie markt, na&scaron;le su se kompanije HIFA Group, BH Telecom, Violeta, Coca-Cola HBC BH, Bosnalijek, AlJazeera Balkans, Elektroprivreda BiH, HOLDINA i Bingo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine, metodologija izbora Najpoželjnijeg poslodavca u BiH je dodatno unaprijeđena kako bi se osigurala autentičnost rezultata istraživanja, a jo&scaron; jedna novost u odnosu na prethodne izbore je da su sudionici istraživanja pored izbora za TOP 10 poslodavaca, mogli glasovati i za najpoželjnije poslodavce u čak 15 sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je u sektoru Marketinga i PR-a, za najpoželjnijeg poslodavca izabrana kompanija Altermedia, u sektoru Hotelijerstva i turizma kompanija Sol Azur &amp; Buena Vista, a u sektoru Računovodstva i revizije, kompanija Deloitte BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvoplasirana kompanija u sektoru Farmacije je kompanija Bosnalijek, u sektoru Medija, kompanija AlJazeera Balkans, dok je za najpoželjnijeg poslodavca u sektoru Proizvodnje izabrana kompanija Violeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za najpoželjnijeg poslodavca u sektoru Prehrane, progla&scaron;ena je kompanija BIMAL d.d., u sektoru Maloprodaje, kompanija dm drogerie markt, te HIFA Group u sektoru Nafte i plina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sektoru Fashion &amp; Retail, najpoželjniji poslodavac je kompanija Inditex. Kad je riječ o Javnom sektoru, najpoželjniji poslodavac je kompanija BH Telecom, dok je u ICT sektoru to kompanija Microsoft BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U FMCG sektoru najpoželjniji poslodavac je Coca-Cola HBC BH, u Finansijskom sektoru kompanija UniCredit Bank, a u Distributivnom sektoru, prvo mjesto je pripalo kompaniji ORBICO.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgHT Eronet: Nemamo veze s političkim SMS porukamahttp://grude.com/clanak/?i=6358263582Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 13:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-mobitel_ruka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT Eronet priopćio je kako ta tvrtka nema nikakve veze sa SMS porukama političkog sadržaja koje su ovih dana stizale korisnicima tog telekom operatera<p>. "U vezi SMS poruka koje su posljednjih dana stizale korisnicima HT Eroneta, a u cilju poja&scaron;njenja i za&scaron;tite istih, te, ujedno, odgovora na pritužbe na&scaron;ih korisnika koje su nam stizale ili izravno ili putem medija, želimo istaknuti kako HT Eronet nema nikakve veze sa sadržajem tih poruka niti s davanjem na&scaron;e baze pretplatnika trećoj strani", priopćeno je te tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HT Eroneta dalje navode kako su poruke stizale korisnicima čiji su podaci javno dostupni u imeniku HT Eroneta, na web stranici, &scaron;to znači kako je svatko te podatke mogao iskoristiti u svoje promidžbene ili druge svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz mostarske tvrtke podsjećaju kako su kao pružatelji javnih mobilnih telefonskih usluga dužni uspostaviti i stalno ažurirati elektronski imenik s podacima o onim aktivnim korisnicima koji su dali suglasnost za prikaz njihovih osobnih informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Također, želimo istaknuti da svatko na komercijalnoj osnovi može kupiti broj te s njega oda&scaron;iljati poruke, a zakonski podliježe sankcioniranju samo ukoliko su te poruke uvredljiva ili neprimjerena sadržaja", navode iz HT Eroneta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-mobitel_ruka.jpgDobre vijesti za online kupce: Od narednog tjedna nema carine za pošiljke do 300 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6358063580Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Odluku o ostvarivanju prava na oslobađanje uvoznih i izvoznih dažbina početkom veljače, a jučer je ova informacija objavljena u Službenom listu Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Ranije je najavljeno da će primjena ove Odluke početi osmog dana od dana objave u Službenom listu Bosne i Hercegovine, a Odluka je objavljena jučer, &scaron;to znači da će od sljedećeg tjedna građani Bosne i Hercegovine moći naručiti robu u vrijednosti do 300 KM bez plaćanja dažbina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, po ranijim propisima građani BiH su za paket iz inozemstva čija je vrijednost veća od 50 KM morali plaćati dažbine, pi&scaron;e Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Član 24. (Roba zanemarive vrijednosti)</strong></p> <p><br />1. Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se roba zanemarive vrijednosti sadržana u po&scaron;iljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini (član 207. točka a) alineja 11) Zakona).</p> <p>2. U svrhu primjene stava (1) ovog člana, "robom zanemarive vrijednosti" smatra se roba čija je ukupna vrijednost do 300,00 konvertibilnih maraka po po&scaron;iljci.</p> <p>3. Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ne odobrava se za:</p> <p>- alkoholne proizvode,</p> <p>- parfeme i toaletne vode,</p> <p>- duhan i duhanske proizvode.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpgElektroprivreda HZ HB dobila spor koji s kamatama iznosi čak 61 milijun KMhttp://grude.com/clanak/?i=6354963549Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-ep_hzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elektroprijenos BiH izgubio je spor težak trideset milijuna maraka od Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne.<p>&nbsp;</p> <p>To znači da će s kamatama morati platiti oko 61 milijun, zbog ulaganja u prijenosnu mrežu koja nisu priznata prilikom osnivanja kompanije 2006. godine. Zato je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne podnijela tužbu, a kako se Sud BiH proglasio nenadležnim, predmet je preuzeo Okružni gospodarski sud u Banjaluci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivanjem Elektroprijenosa, tri elektroprivrede prenijele su vlasni&scaron;tvo nad prijenosnom mrežom na zajedničko poduzeće, kao i obaveze od preko 200 milijuna. Problem je &scaron;to u tu cifru nije u&scaron;lo i spornih trideset milijuna, pa je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne 2010. godine podnijela tužbu. Zanimljivo je da se na njenom čelu tada nalazio sada&scaron;nji direktor Elektroprijenosa Matan Žarić, koji prema ovoj presudi, mora isplatiti novac po tužbi koju je sam podnio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne poručuju kako nitko nema pravo osporavati odluke i nadležnosti suda u Banjaluci, prenosi ATV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svaka presuda pa i ova u Banjaluci za Elektroprivredu HZ Herceg Bosne je obavezujuća i sve dalje korake koja bude poduzimala na&scaron;a uprava temeljit će se na zakonu i u interesu su poduzeća. Vjerujemo u neovisnost suda i ne sporimo kako će presuda biti u interesu elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne&rdquo;, izjavila je Marija Buntić, glasnogovornica Elektroprivrede HZ Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žalba Elektroprijenosa već je proslijeđena Vi&scaron;em gospodarskom sudu u Banjaluci. Ako dođe do naplate, to će izazvati velike probleme u ovoj bh. kompaniji koja godinama dobro posluje. Morat će kažu podići cijenu naknade za kori&scaron;tenje prijenosne mreže, jer drugog izlaza nemaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To bi se jako negativno odrazilo na poslovanje Elektroprijenosa i učinili bi skoro nemogućim na&scaron;e poslovanje iz razloga &scaron;to Elektroprijenos ne raspolaže sredstvima za ovu namjenu&rdquo;, kaže Nedžad Numić, izvr&scaron;ni direktor za pravne poslove Elektroprijenosa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To bi se moglo negativno odraziti i na vlasnike Elektroprijenosa u kojem Republika Srpska ima 42, a Federacija BiH 58% udjela. Pro&scaron;le godine u tom omjeru podijelili su oko 7 milijuna maraka dobiti. Ako dođe do naplate, Elektroprijenos će ostati i bez novca koji planira ulagati u razvoj prijenosne mreže, zaključuje ATV.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-ep_hzhb.jpgKad bi svi nezaposleni u Njemačkoj dobili posao, ostalo bi još 400 tisuća slobodnih radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=6354863548Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-01-njegovatelji-680x388.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačke kompanije muku muče s pronalaženjem kvalificiranih radnika koji su im potrebni kako bi povećale proizvodnju, upozorio je ekonomski institut IW, procjenjujući da manjak radne snage stoji gospodarstvo nekih 0,9 postotnih bodova BDP-a godišnje.<p><br />Njemačko trži&scaron;te rada bilježi uzlet, iskazan u najvi&scaron;im stopama zaposlenosti otkada su nadležna tijela počela pratiti taj pokazatelj, ističe Reuters.</p> <p><br />Kompanijama ujedno ponestaje kvalificiranih radnika zbog neuobičajeno dugog razdoblja gospodarskog rasta, koji je u&scaron;ao u devetu godinu, i nesta&scaron;ice radno sposobnog stanovni&scaron;tva.</p> <p><br />Čak i kad bi njemački menadžeri zaposlili sve nezaposlene s odgovarajućim kvalifikacijama, nepopunjeno bi ostalo nekih 400 tisuća radnih mjesta, ističu u IW-u.</p> <p><br />To znači da bi njemački BDP bio 0,6 postotnih bodova vi&scaron;i kada bi kompanije angažirale sve radnike koji su im potrebni, dodaju u institutu.</p> <p><br />Budući da kompanije koje zapo&scaron;ljavaju nove radnike paralelno povećavaju i ulaganja u strojeve i opremu, ukupni bi BDP u srednjoročnoj perspektivi bio veći za 0,9 postotnih bodova, obja&scaron;njavaju njemački stručnjaci.</p> <p><br />U ožujku su komore za industriju i trgovinu DIHK upozorile da bi manjak radne snage mogao potkopati gospodarski rast. Pro&scaron;le je godine najveće europsko gospodarstvo poraslo 2,2 posto, najsnažnije u &scaron;est godina.</p> <p><br />Istraživanje DIHK u kojem su sudjelovale 24 tisuće kompanija pokazalo je da gotovo svaka druga kroz dulje vrijeme ne uspijeva pronaći kvalificirane radnike za slobodna radna mjesta. &Scaron;est od 10 anketiranih menadžera navodi također manjak kvalificiranih radnika kao prijetnju poslovanju, pi&scaron;e Hina.</p> <p><br />Najteže su pogođeni sektori industrija, građevina, za&scaron;titarske usluge, obrazovanje, te skrb za djecu i starije građane.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-01-njegovatelji-680x388.jpgOtok koji su obožavali Todorići uskoro će se moći zakupitihttp://grude.com/clanak/?i=6354463544Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-607196.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo državne imovine priprema natječaje za zakup otoka Smokvice, prodaju hotela Hrvatska i Iž te drugih nekretnina, koji će biti objavljeni do početka idućeg tjedna odnosno do kraja travnja, doznaje se u ponedjeljak iz tog ministarstva<p>&nbsp;</p> <p>"Javni natječaji za prikupljanje ponuda za davanje u zakup, odnosno prodaju nekretnina u vlasni&scaron;tvu RH pripremaju se u skladu s najavljenim aktivnostima Ministarstva državne imovine", kažu iz Ministarstva, otkrivajući da dovr&scaron;avaju pripreme za davanje u zakup otoka Smokvice, s cijenom zakupnine od oko 4 milijuna kuna godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj je otok u blizini Rogoznice u &Scaron;ibensko-kninskoj županiji vi&scaron;e od deset godina koristila obitelj Todorić, a nakon &scaron;to je pro&scaron;le jeseni vraćen državi, kao i svi objekti na njemu, u Ministarstvu su kazali da je taj otok i objekte obitelj Todorić koristila bespravno te su već tada najavljivali njegovo davanje u dugogodi&scaron;nji zakup.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Priprema se i prodaja hotela s dvije zvjezdice Hrvatska u Ba&scaron;koj Vodi na Makarskoj rivijeri, po cijeni od oko 54 milijuna kuna, kao i prodaja hotela Iž u Zadru putem javnoga natječaja, za &scaron;to se jo&scaron; očekuje procjena vrijednosti nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mnogo neuspje&scaron;nih poku&scaron;aja prodaje i/ili i davanja u zakup u zadnjih vi&scaron;e od 15 godina, Če&scaron;ka vila na otoku Visu ponovno će biti ponuđena putem javnoga natječaja u zakup, ovaj put, kako kažu iz Ministarstva, i s mogućno&scaron;ću prava građenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od vila u državnom vlasni&scaron;tvu na prodaju će i vila Lovorka u Lovranu, čija je procijenjena vrijednosti 6 milijuna kuna, a planira se i novi natječaj za prodaju vile u Gr&scaron;kovićevoj ulici u Zagrebu te za zemlji&scaron;te u Stankovcima, koji na prethodnom natječaju nisu na&scaron;le kupca.</p> <p>&nbsp;</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-607196.jpegDONOSIMO: Top lista najtraženijih zanimanja u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6354063540Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-bravar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, anketiranje je provedeno tijekom ožujka i travnja ove godine, uzorak je činilo 1.245 poslodavaca iz FBiH koji imaju najmanje pet zaposlenika, a dosadašnjom obradom podataka obuhvaćeno je 915 poslodavaca. <p>&Scaron;ivači, stolari, bravari, prodavači, konobari, zidari, obućari, zavarivači, tesari, tapetari... čine top-listu najtraženijih zanimanja, pokazuju analiza potreba trži&scaron;ta rada u FBiH u 2018. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje, anketiranje je provedeno tijekom ožujka i travnja&nbsp; ove godine, uzorak je činilo 1.245 poslodavaca iz FBiH koji imaju najmanje pet zaposlenika, a dosada&scaron;njom obradom podataka obuhvaćeno je 915 poslodavaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci su na osnovu vlastitih procjena iskazali potrebu za zapo&scaron;ljavanjem 5.924 nova radnika u 2018. Najvi&scaron;e potreba za novim zapo&scaron;ljavanjem se odnosi na radnike sa srednjom stručnom spremom IV stupnja (SSS) i to 43,14 posto, te radnika srednje stručne spreme III stupnja (KV), odnosno 33,15 posto. Povećana je i potreba za nekvalificiranim readnicima (NK) za 12,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci su u skladu sa svojim planovima uvođenja promjena u tehnologiji i organizaciji rada naveli potrebe za dodatnim osposobljavanjem zaposlenika. Na prvom mjestu su uža strukovna i tehnička znanja (48,4 posto), slijede dodatne vje&scaron;tine (33,65 posto), te socijalne i poslovne vje&scaron;tine (14,42 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uče&scaron;će u programima sufinansiranja zapo&scaron;ljavanja navedeno je kao najče&scaron;ći oblik suradnje ostvarene sa službama za zapo&scaron;ljavanje (36 posto), slijedi informiranje o ponudi radne snage (19,8 posto), kao i ogla&scaron;avanje slobodnih radnih mjesta (17,43 posto), pi&scaron;e Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-bravar.jpgPonovno rastu cijene goriva u dijelu BiH: Plin i benzin poskupljuju za sedam feningahttp://grude.com/clanak/?i=6352663526Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gorivo i plin na pojedinim benzinskim crpkama u Republici Srpskoj poskupjeli su za sedam feninga po litru, a i ostale će uskoro krenuti tim putem. <p>&nbsp;</p> <p>Iz Grupacije za promet nafte i naftnih derivata u Privrednoj komori RS poja&scaron;njavaju da su nove cijene rezultat poskupljenja barela sirove nafte na svjetskom trži&scaron;tu, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa&scaron;a Ćejić, iz spomenute grupacije, potvrdio je da je do&scaron;lo do skoka cijene sirovog barela nafte na svjetskoj burzi sa 67 na 72 dolora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na svjetskoj burzi sirova nafta je poskupjela, zbog čega će litar benzina ili dizela iznositi oko 2,15-2,16 KM", rekao je Ćejić i naglasio da će u sljedećih nekoliko dana doći do poskupljenja goriva na svim benzinskim crpkama za sedam feninga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rafinerije u okruženju su, prema njegovim riječima, digle cijenu benzina i dizela za sedam feninga, a uzrok poskupljenje je cijena na svjetskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tko nije imao zalihe goriva, već je digao cijene, jer je gorivo kupio po novoj cijeni. Onaj tko trenutno na raspolaganju ima zalihe goriva, cijenu jo&scaron; nije digao, ali će to uskoro učiniti", obja&scaron;njava Ćejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijest o novom poskupljenju goriva među vozačima pro&scaron;irila se munjevitom brzinom, zbog čega su se jučer prilikom dolaska na neke od benzinskih crpki prvo informirali je li i za koliko do&scaron;lo do poskupljenja određenih vrsta goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;an Srdić, predsjednik Udruge potro&scaron;ača "Reakcija" Banja Luka, kazao je da je RS u tijeku pro&scaron;le godine u regiji imala najjeftinije gorivo, kao i to da sada ima skuplje gorivo i od Austrije. "Po cijeni goriva sada smo u nivou sa Srbijom i Hrvatskom. Kada pogledate kolike su plaće kod njih u odnosu na na&scaron;e, onda je gorivo preskupo za na&scaron;e građane. Ovo će dovesti do toga da osnovne životne namirnice poskupe, jer je već do&scaron;lo do poskupljenja žitarica", ističe Srdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnje poskupljenje goriva bilo je 1. veljače ove godine, kada je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o tro&scaron;arinama BiH, te je cijena goriva skočila za oko 18 feninga po litru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-gorivo.jpgNitko neće u voćnjak, čak ni za dnevnicu od 80 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6352463524Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-branje-jabuka-02a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ljudi ne žele raditi sezonske poslove, ne radi se u kontinuitetu, ne odgovara im cijena rada, te mladi ljudi uglavnom odlaze u inozemstvo", rekao je Ritan.<p>I pored velike nezaposlenosti bh. stanovni&scaron;tva, oni koji nemaju radno mjesto odbijaju poslove u voćarstvu i povrtarstvu, koji su za na&scaron;e uvjete dobro plaćeni, te su na&scaron;i voćari primorani uvoziti radnu snagu iz Srbije, pa čak i iz Bugarske i Rumunije, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da imaju problema ne samo sa sezonskim radnicima, nego i radnicima za stalni radni odnos. "Svi bježe od tvrtki, a kamoli od voćnjaka i poljoprivredne proizvodnje, jer svi žele ići vani, to je preokupacija posebno na&scaron;ih mladih", rekao je Dojčinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da najvi&scaron;e problema imaju tijekom rezidbe u proljetnom razdoblju te da tad moraju uvoziti radnike iz Srbije, jer na&scaron;i radnici takav rad izbjegavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tijekom čitave godine imamo potrebu za sezonskim radnicima, ali najvi&scaron;e tijekom rezidbe. Obično to rade na&scaron;i stariji ljudi, umirovljenici, dok se mladi slabo odazivaju i neće da rade u poljoprivredi, bez obzira na dobre i solidne dnevnice, koje su tijekom berbe od 35 do 40 KM, a tijekom rezibe od 35 do 40 eura (70-80 KM)", kaže Dojčinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da to nisu te&scaron;ki poslovi kao nekada, jer sve te&scaron;ko radi mehanizacija, te da je nekada lak&scaron;e pronaći visokoobrazovanu osobu (s fakultetom) da radi poslove u voćnjacima, nego one s nižom stručnom spremom ili bez struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da postoji pogre&scaron;ka i od Ureda za zapo&scaron;ljavanje, &scaron;to se plaća nekim mladim ljudima koji imaju priliku da rade, a odbijaju ovakve poslove", rekao je Dojčinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da sezonski radnici rade tri mjeseca na proljeće i tri na jesen, te da se već nekoliko godina uvozi radna snaga iz Srbije za vrijeme rezidbe, a u ne&scaron;to manjem broju za vrijeme berbe, jer su dnevnice tijekom same berbe manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pojedini radnici u Semberiju dolaze iz Bugarske i Rumunije i dobro zarade. Vjerojatno ćemo narednih godina morati tražiti radnike i &scaron;ire, jer nećemo moći sami raditi, zbog toga &scaron;to je u voćarskoj proizvodnji potreban zaista veliki broj radnika", rekao je Dojčinović. Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, rekao je da će povrtarima jedan od najvećih problema ove godine biti radna snaga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi nemamo potrebe za radnicima u velikom broju kao voćari za vrijeme berbe, ali imamo u kontinuitetu tijekom cijele godine, gdje nam je potrebno po nekoliko radnika. Dnevnice budu 35 KM za fizički rad, od sedam ujutru do sedam navečer, a uključeni su doručak, ručak i kava", rekao je Mastalo. On je istaknuo da je do mlade radne snage te&scaron;ko doći i da oni masovno odlaze vani, te da su radnici u povrtarstvu obično stariji ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi povrtari se opredjeljujemo da nabavljamo strojeve koji bi mogli zamijeniti radnike, tražimo polovne strojeve u inozemstvu, jer nemamo mogućnosti nabaviti nove. Smatram da će doći do smanjenja proizvodnje jer nema tko raditi, proizvodit ćemo onoliko koliko ukućani budu mogli raditi", rekao je Mastalo za "Nezavisne".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored nedostatka sezonskih radnika u voćarstvu i povrtarstvu, njih nedostaje i u proizvodnji, rekao je za Nezavisne Dragan Ritan, referent za radne odnose u preduzeću "Vitaminka" iz Banja Luke, koje se bavi proizvodnjom i preradom voća i povrća. On kaže da očekuju tijekom ove godine krizu sa sezonskim radnicima u proizvodnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudi ne žele raditi sezonske poslove, ne radi se u kontinuitetu, ne odgovara im cijena rada, te mladi ljudi uglavnom odlaze u inozemstvo", rekao je Ritan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On smatra da njihovo poduzeće i pored nedostatka radnika neće uvoziti radnu snagu iz neke druge zemlje, jer se to jednostavno inozemnim radnicima ne bi isplatilo zbog tro&scaron;kova prevoza i smje&scaron;taja. Jedan tridesetogodi&scaron;nji Banjolučanin kaže kako nema posao, ali da iako je čuo da će posla biti u voćarstvu ne razmi&scaron;lja o tome, već traži način da ode u Njemačku na barem tri mjeseca i ne&scaron;to zaradi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ipak su u Njemačkoj veće dnevnice, a i možda ne&scaron;to pronađem za duže", rekao je on.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-branje-jabuka-02a.jpgDirect Booker: Agencija za izdavanje privatnog smještaja širi poslovanje na Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=6350463504Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 18:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-14-direct.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direct Booker, agencija za izdavanje privatnog smještaja koja povezuje rentijere i putnike, nastavlja širiti poslovanje – novi franšizni ugovori potpisani su za oblast Hercegovine i Makarske. <p>Za područje Makarske, primaoci Direct Booker fran&scaron;ize su Ana Franić i Darjan Tabori, a za BiH Dario Raič i Zvonimir Božo Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za fran&scaron;izu Raič i Kraljević su se odlučili jer su shvatili kako jedan sofisticiran sistem upravljanja privatnim smje&scaron;tajem, kao &scaron;to je to Direct Booker, može utjecati&nbsp; na pobolj&scaron;anje kvaliteta turističke usluge u čitavom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Turizam u BiH posljednjih godina bilježi stalni rast te sve vi&scaron;e privatnih iznajmljivača u tome prepoznaje priliku za dodatnu zaradu. Područje Hercegovine, na kojem ćemo raditi, izuzetno je zanimljivo zbog raznolikosti sadržaja. Hercegovina ima Neum sa sezonskim letnjim turizmom, a tu je vjerski turizam u Međugorju, zimski turizam u Parku prirode Blidinje i Kupresu, ali i cjelogodi&scaron;nji turizam u mnogim mjestima kao &scaron;to su Mostar, Počitelj i drugi &ndash; kaže Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Njegov kolega Dario se nadovezuje konstatacijom da vlasnici privatnog sme&scaron;taja uglavnom rade sa agencijama, posebno u Međugorju. S druge strane, u Neumu dobar dio vlasnika se ogla&scaron;ava samostalno, ali koristeći &ndash; samo jedan kanal.</p> <p><br />&ndash; Upravo u toj činjenici vidimo prostor za nas jer im možemo ponuditi bolji plasman smje&scaron;taja &ndash; na mnogo vi&scaron;e platformi. Sistem kakav je Direct Booker ima veliki potencijal za primjenu u Hercegovini &ndash; kaže Raič.</p> <p><br />Nikola Grubelić, idejni tvorac Direct Booker fran&scaron;ize, kaže da je 2018. godina počela dobro, kako u pogledu rezervacija, tako i u povećanju smje&scaron;tajnih kapaciteta koji se nalaze u njihovoj ponudi.</p> <p><br />&ndash; Rast je veliki u obje stavke i iznosi 60 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine &ndash; kaže Grubelić.</p> <p><br />Direct Booker je agencija za izdavanje privatnog smje&scaron;taja, osnovana i pokrenuta u Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povezuje rentijere i putnike, tako &scaron;to posreduje i nudi pomoć objema stranama &ndash; od akvizicije privatnog smje&scaron;taja, njegovog ogla&scaron;avanja na najvećim prodajnim platformama do umrežavanja s ostalim uslužnim biznisima na određenoj destinaciji (ugostiteljima ili prevoznicima), a sve kako bi se gostu ponudila &scaron;to kompletnija usluga, izvje&scaron;tava franchising.rs, prenosi Indikator.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-14-direct.jpgGrafotisak Grude raspisao dva natječaja za posaohttp://grude.com/clanak/?i=6349963499Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 12:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-14-grafotisak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grafotisak d.o.o. raspisao je natječaj za dva radna mjesta u Grudama na neodređeno vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Voditelj ključnih kupaca (m/ž)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grafotisak d.o.o. Grude</p> <p><br />Objavljuje javni natječaj za radno mjesto</p> <p><br />Voditelj ključnih kupaca (m/ž)</p> <p><br />s mjestom rada Grude</p> <p><br /><strong>Va&scaron;i radni zadaci:</strong></p> <p>Obilazak ključnih kupaca na području Bosne i Hercegovine<br />Prezentacija i prodaja prodajnog asortimana<br />Unapređenje prodaje i briga o zastupljenosti, asortimanu i poziciji proizvoda<br />Pregovaranje i unapređenje odnosa s kupcima<br /><br /><br /><strong>Od Vas očekujemo:</strong></p> <p>VSS &ndash; Ekonomskog smjera<br />Radno iskustvo u prodaji (barem 5 godina)<br />Vozačku dozvolu B kategorije<br />Odlično znanje engleskog jezika<br />Odlično znanje rada na računalu (MS Office)<br />Inicijativu, predanost poslu i proaktivnost<br />Dobre organizacijske, pregovaračke i komunikacijske vje&scaron;tine<br />Sposobnost samostalnog rje&scaron;avanja problema<br />Sposobnost za uspostavljanje pozitivnog poslovnog odnosa sa klijentima i radnim kolegama (timski rad)</p> <p><br />Ukoliko se želite priključiti na&scaron;emu timu, po&scaron;aljite životopis sa slikom na: posao@grafotisak.com</p> <p>Oglas ostaje otvoren do 1. 5. 2018. godine</p> <p>Samo potpune prijave će biti uzete u obzir.</p> <p>U procesu selekcije biti će kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži krug.</p> <p>Lokacija: Grude</p> <p>Broj pozicija: 1</p> <p>Datum objave: 13. 4 .2018.</p> <p><br /><br /><strong>Zamjenik direktora financija i računovodstva (m/ž)</strong><br />Grafotisak d.o.o. Grude</p> <p><br />Objavljuje javni natječaj za radno mjesto</p> <p><br />Zamjenik direktora financija i računovodstva (m/ž)</p> <p><br />s mjestom rada Grude</p> <p><br /><strong>Va&scaron;i radni zadaci:</strong></p> <p>Izrada i nadzor izrade svih izvje&scaron;taja iz oblasti računovodstva, financija, poreza, statistike, plaća, radnih odnosa, itd. Praćenje i primjena aktualnih računovodstvenih, poreznih, financijskih i drugih propisa i zakonskih promjena.<br />Analize, planiranje i kontroling rada cjelokupnog dru&scaron;tva i grupe, te stalno ispitivanje i unapređenje procesa zajedno s drugim voditeljima timova<br />Vođenje i kontroling tima u odjelima računovodstva i financija, te koordinacija s ostalim odjelima i sektorima, na nivou dru&scaron;tva i grupe.<br />Unapređenje procesa u odjelu računovodstva i financija<br />Pregovaranje i unapređenje odnosa s financijskim institucijama<br /><br /><br /><strong>Od Vas očekujemo:</strong></p> <p>VSS &ndash; Ekonomskog smjera<br />Posjedovanje potvrde da ste certificirani računovođa<br />Radno iskustvo u financijama i računovodstvu (barem 5 godina)<br />Odlično poznavanje zakonske regulative, poreznih i računovodstvenih propisa i njihovo kontinuirano praćenje<br />Vozačku dozvolu B kategorije<br />Odlično znanje engleskog jezika<br />Odlično znanje rada na računlu (MS Office)<br />Inicijativu, predanost poslu i proaktivnost<br />Dobre organizacijske, pregovaračke i komunikacijske vje&scaron;tine<br />Sposobnost samostalnog rje&scaron;avanja problema<br />Sposobnost za uspostavljanje pozitivnog poslovnog odnosa sa klijentima i radnim kolegama</p> <p><br />Ukoliko se želite priključiti na&scaron;emu timu, po&scaron;aljite životopis sa slikom na: posao@grafotisak.com</p> <p><br />Oglas ostaje otvoren do 1. 5. 2018. godine</p> <p><br />Samo potpune prijave će biti uzete u obzir.</p> <p><br />U procesu selekcije biti će kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži krug.</p> <p><br />Lokacija: Grude</p> <p><br />Broj pozicija: 1</p> <p><br />Datum objave: 13. 4. 2018.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-14-grafotisak.jpg