Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Primorac: Naslijedili smo tvrtku opterećenu skandalima i spasili je od propastihttp://grude.com/clanak/?i=6367963679Grude.com - klik u svijetTue, 24 Apr 2018 13:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-primorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET, u skladu s pozitivnim rezultatima poslovanja na koncu 2017. godine, nastavlja sa zacrtanim planovima i u ovoj godini. <p>&nbsp;</p> <p>Pokazatelji za prva tri mjeseca ove godine potvrđuju uspje&scaron;an trend poslovanja, nastavak procesa transformacije i modernizacije, nove usluge i iskorak na trži&scaron;tu, korisnik je u fokusu, a visokorazvijena dru&scaron;tvena odgovornost jedan od osnovnih postulata ove tvrtke. O ovome, ali i uspje&scaron;nom nastupu na Sajmu gospodarstva u Mostaru, sporazumu i suradnji sa Sveučili&scaron;tem, suradnji sa start up-ovima, medijskim prozivkama posljednjih dana, planovima za 2018., u intervjuu za<a href="http://www.vecernji.ba" target="_blank"><strong> Večernji list BiH</strong></a> govori predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gosp. Primorac, prvo tromjesečje 2018. godine za HT ERONET, rekli bismo, bilo je jako uspje&scaron;no i u znaku brojnih novina, događaja, ali i najava za ostatak godine.</strong></p> <p>Točno. Naime, HT Eronet je u 2017. godini intenzivno radio na procesu transformacije i modernizacije svoje cjelokupne mreže i usluga s ciljem pretvaranja iz klasične telekom kompanije u modernu digitalnu kompaniju za digitalno doba. U 2018. nastavljamo u tome pravcu. Jedan od na&scaron;ih primarnih ciljeva jest: stalno podizanje kvalitete korisničkog iskustva kako bi korisnici dobili najbolju vrijednost za svoj novac, a to sasvim sigurno nije moguće bez stalnih investicija i inovacija u tehnologiji. Ono &scaron;to stalno ističemo jest da je HT Eronet cijelu pro&scaron;lu godinu radio i na cjelovitoj poslovnoj IT transformaciji čiji je cilj &ndash; implementacija novih naprednih IT i poslovnih sustava koji podržavaju na&scaron;u usmjerenost prema krajnjim korisnicima kojima želimo osigurati inovativne digitalne pakete usluga, prilagođene potrebama novoga digitalnog doba i željama na&scaron;ih korisnika. Osvrnuo bih se i na pozitivan rezultat poslovanja za 2017. godinu, koji je najbolji pokazatelj uspje&scaron;nog kontinuiteta stabilizacije i oporavka tvrtke. Prihodi su povećani u svakom ključnom segmentu, uz stalni rast korisničke baze. Rast baze ostvarujemo na osnovi potencijala koji postoji na trži&scaron;tu, novim inovativnim uslugama i proaktivnim prodajnim pristupom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na konferenciji pod nazivom Izazovi digitalnog doba-Jesmo li spremni, koju je organizirao HT ERONET u suradnji s Federalnim ministarstvom prometa i veza , a koja je održana prije desetak dana u sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, najavili ste i početak rada 4 G mreže.</strong></p> <p>Ove godine trebali bismo napokon realizirati komercijalno pu&scaron;tanje u rad 4G mreže. Želim istaknuti kako su svi tehnički i drugi preduvjeti od strane HT Eroneta u potpunosti ispunjeni. Čim dobijemo dozvolu za komercijalni rad, HT Eronet će, u vrlo kratkom razdoblju, svojim korisnicima ponuditi nove usluge bazirane na 4G mreži, a kako bi zadovoljili rastuće potrebe za kori&scaron;tenjem usluga prijenosa podataka u mobilnoj mreži. Bit ćemo predvodnik u smislu agilnosti i fleksibilnosti u prilagodbi očekivanjima korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Konferencija Izazovi digitalnog doba &ndash; jesmo li spremni, izazvala je veliko zanimanje javnosti, a u konferencijskoj dvorani tražilo se mjesto vi&scaron;e. Jeste li zadovoljni odaslanim porukama s konferencije?</strong></p> <p>Radimo u vremenu brzih i korjenitih promjena. Digitalna transformacija dru&scaron;tva, kako je moderno nazivamo, iza&scaron;la je iz područja laboratorija i specifičnih znanja u svaku poru dru&scaron;tva. Promjene radnih procesa, promjena očekivanja klijenata, te vanjski utjecaji, tjeraju nas na stalne promjene. Promatrajući dru&scaron;tveni utjecaj, ključni parametar u brzini i uspje&scaron;nosti digitalne transformacije su ljudski resursi, sa svojim specifičnim znanjima. Količina i razina STEM znanja, zapravo definira osnovicu za digitalnu dru&scaron;tvenu transformaciju, &scaron;to je preduvjet za uspje&scaron;an razvoj dru&scaron;tva u cjelini. S obzirom na specifičnost trenutačne situacije, HT Eronet odabrao je rje&scaron;avanje izazova ulaganjem u nove generacije. Konferencija je odaslala upravo takve poruke. Uz kolege iz Hrvatske po&scaron;te Mostar i BH Telecom te Infodoma, dva su zanimljiva predavanja imale i kolege sa Sveučili&scaron;ta u Mostaru &ndash; doc. dr. Tomislav Volarić, voditelj IT centra Sveučili&scaron;ta i dr. Boris Crnokić. Time smo, na zadovoljstvo sviju strana, na neki način, možemo to i tako kazati, uspje&scaron;no započeli implementaciju dan ranije potpisanog Sporazuma o suradnji sa Sveučili&scaron;tem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rekli bismo - logičan slijed događanja nakon &scaron;to je HT ERONET opremio računalnu učionicu i MS Skills centar na Sveučili&scaron;tu u Mostaru, točnije na Fakultetu zdravstvenih studija, a aktivno ste sudjelovali i na Prvome Sveučili&scaron;nom gospodarskom forumu.</strong></p> <p>Već sam kazao &ndash; izazove želimo rje&scaron;avati, između ostaloga, i ulaganjem u nove generacije. Ciljevi koje je iznjedrio Prvi Sveučili&scaron;ni gospodarski forum - trži&scaron;ni studijski programi, opremanje laboratorija, angažiranje gospodarstvenika u izvođenju nastave, zajednički znanstveno istraživački projekti, stipendiranje studenata, briga o ljudskim potencijalima, ono je &scaron;to i HT ERONET snažno podržava. Upravo Sporazum koji smo potpisali sa Sveučili&scaron;tem, između ostaloga, podrazumijeva suradnju na istraživačkim i znanstveno-obrazovnim projektima, unaprjeđenje razvoja znanja i vje&scaron;tina studenata kroz stručne posjete HT ERONET-u i stručne prakse studenata, suradnju na osuvremenjivanju nastavnih programa, a novo usmjerenje Sveučili&scaron;ta u Mostaru koje podrazumijeva otvaranje prema gospodarstvu, stvara osnove za unaprjeđivanje i pobolj&scaron;anje znanja i vje&scaron;tina &scaron;to otvara brojne mogućnosti. Čast nam je, a &scaron;to stalno ističe i rektor Tomić i doc. dr. Volarić, voditelj sveučili&scaron;nog IT centra jest da Sveučili&scaron;te vidi HT ERONET kao strate&scaron;kog partnera. I mi razmi&scaron;ljamo na isti način. Na&scaron;a suradnja, između ostaloga, potvrđena je i bit će potvrđena kroz konkretne projekte: besplatan bežični internet za sve studente Sveučili&scaron;ta u Mostaru, već spomenuti HT ERONET i Microsoft Skills centar, zajednički rad na neutralnoj točki za razmjenu internetskog prometa, istraživanje i kori&scaron;tenje HT Eronet Cloud rje&scaron;enja, podr&scaron;ka za e-učenje, vanjska suradnja i otvaranje zajedničkih stručnih studija, studentske prakse&hellip; Suradnja između akademske zajednice i gospodarskog ICT sektora trebala bi ubrzati digitalnu transformaciju i olak&scaron;ati poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sporazum sa Sveučili&scaron;tem potpisao je i Ericsson Nikola Tesla, tvrtka s kojom HT ERONET ima izniman partnerski odnos, a nedavno su u Zagrebu potpisani i vrlo vrijedni ugovori s tom kompanijom.</strong></p> <p>Poča&scaron;ćen sam &scaron;to upravo u Ericssonu Nikoli Tesli imamo čvrstog i pouzdanog partnera i vjerujemo kako će i Ericsson Nikola Tesla, kao na&scaron; iznimno značajan partner, dati svoj obol nastojanjima na&scaron;e tvrtke u borbi i pozicioniranju na zahtjevnom telekomunikacijskom trži&scaron;tu. Nedavno smo u Zagrebu, a o čemu smo izvijestili javnost, potpisali vrlo vrijedne ugovore koji se odnose na održavanje i pro&scaron;irenje radijskog dijela mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET opredijeljen je i za potporu mladima, njihovim projektima, start up-ovima. Upravo to ste promovirali i na mostarskom Sajmu gospodarstva i Microsoft NetWork konferenciji u Neumu. Točnije, HT ERONET podržao je mladi tim inovatora iz tvrtke Amplius Electronics. Čime je ovaj tim zaokupio pozornost HT ERONET-a?</strong></p> <p>Radi se o m timu mostarskih studenata okupljenih u tvrtki Amplius Electronics u kojemu su Luka Vučina, Marin Bevanda i Robert Rozić, a koji su osmislili pametni privjesak &ndash; Rubico. Naime, HT ERONET, srećom, na vrijeme je prepoznao ovu skupinu mladih talentiranih ljudi, koji su startali u sklopu poslovnog parka SPARK. Ovi dečki su uspjeli, od faze ideje, u veoma kratkom razdoblju, realizirati gotov proizvod spreman za trži&scaron;te, koji bi se, u prodajnoj mreži HT ERONET-a, trebao naći od lipnja 2018. godine. Inače, Rubico je vi&scaron;efunkcionalan proizvod koji objedinjuje pohranu memorije, služi za punjenje prijenosnih uređaja, a posjeduje RFID tag, &scaron;to omogućava primjenu ovog privjeska u brojne svrhe. Kao HT ERONET jako smo ponosni &scaron;to smo prepoznali ovaj projekt i naravno da nećemo stati samo na ovome. Ponavljam, ulaganje u mlade, podr&scaron;ka njihovim projektima, ulaganje u dru&scaron;tvo znanja i kompetencija, jedan je od na&scaron;ih glavnih ciljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iako svake godine plijeni pozornost i izgledom sajamskog &scaron;tanda, i prodajnom ponudom i sadržajima na samome izložbenom prostoru, HT ERONET ove je godine osvojio posebno priznanje Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru za najuspje&scaron;niji nastup. Čestitamo.</strong></p> <p>Hvala na čestitkama. Ja bih rekao, HT ERONET sa sajmom je od samih početaka. Posljednjih nekoliko godina na&scaron; sajamski nastup ide uzlaznom putanjom, tako da je ovo priznanje za nas kruna svega onoga dobroga i lijepoga &scaron;to ondje radimo sve ove godine. Svaka nagrada i priznanje godi, ali i stavlja pred nas nove zadatke i nove izazove. U godini u kojoj očekujemo komercijalno pu&scaron;tanje u rad 4 G mreže, u kojoj donosimo mno&scaron;tvo novina u skladu s na&scaron;om krilaticom &ndash; Digitalna kompanija za digitalno doba, želimo biti jo&scaron; bolji, inovativniji, bliži korisniku i lider na vrlo zahtjevnom i konkurentnom trži&scaron;tu. Tijekom sajma, ali i MS konferencije u Neumu, prezentirali smo, između ostaloga, i potpuno novu ICT marketplace platformu za upravljanje ICT uslugama, kao i potencijale platforme za razvoj partnerskih odnosa s Independent Software Vendor poduzećima iz BiH. U okviru prezentacija predstavljen je na&scaron; cjelokupni ICT portfolio, kao i novine u ponudi, a najavili smo i lansiranje usluge Upravljanje voznim parkom, koju će HT ERONET, u suradnji s tvrtkom Mobilisis, ponuditi korisnicima u BiH tijekom lipnja. To su sve konkretni projekti koje ćemo implementirati kroz godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poprilično je obogaćena i ponuda u sklopu televizijske HOME.TV platforme. Najavljeni su i promovirani i neki novi i zanimljivi sadržaji.</strong></p> <p>Jako smo zadovoljni u tome segmentu. Podsjetimo, pro&scaron;la je godina bila u znaku izazova i pregovora sa Sport Klubom i na zadovoljstvo i na&scaron;ih korisnika i nas, taj problem smo pozitivno rije&scaron;ili, vratili sportske kanale u HOME.TV ponudu, odnedavno imamo i SK7, SK8, SK9 i SK10. Suradnja s Arena Sportom, a time i HNL-om, &scaron;to je, bez sumnje, iznimno atraktivan sportski sadržaj, također je na najvi&scaron;oj razini. Ekskluzivno imamo i HNTV koji priprema pregr&scaron;t iznenađenja za predstojeće SP u Rusiji.</p> <p>Tu su i novi filmski kanali &ndash; M1 Film, M1 Gold i M1 Family, potom - jedan dokumentarni, rekao bih &ndash; prava poslastica za sve ljubitelje ovoga žanra &ndash; DOKU TV odabrao Đelo Hadžiselimović. Možemo se pohvaliti da HT Eronet jedini ima ovaj kanal na području cijele BiH u sklopu svoje HOME.TV ponude. Za ljubitelje glazbe tu je novi kanal &ndash; Klape i tambure TV, obogaćen je i sadržaj za djecu i mlade. Inače, stalno radimo na jačanju ponude za na&scaron;e HOME.TV korisnike i u tome vidimo novi poslovni izazov koji će, vjerujemo, rezultirati jo&scaron; boljim sadržajima u svim područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedavno je održana i strate&scaron;ka radionica HT ERONET-a, koja je također okupila značajan broj sudionika. O čemu se raspravljalo?</strong></p> <p>Na radionici su razmatrani strate&scaron;ki pravci djelovanja tvrtke u idućem razdoblju. U tom kontekstu, posebno su analizirani pravci djelovanja u pogledu transformacije ljudskih resursa, digitalne transformacije, novih prihoda te ponuda usluga i proizvoda korisnicima, kao i strate&scaron;kih ulaganja tvrtke. Fokusiran rad na ovim ključnim temama, tijekom ove dvodnevne strate&scaron;ke radionice, rezultirao je zaključcima iz predmetnih područja, koja imaju za cilj daljnje jačanje kapaciteta i nastavak proaktivnog trži&scaron;nog djelovanja HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posljednjih godina HT ERONET provodi i značajne strate&scaron;ke projekte. Hoće li se ta praksa nastaviti i u ovoj godini?</strong></p> <p>Već jest. Provedba strate&scaron;kih projekata koji pokrivaju različite sfere na&scaron;eg poslovanja tu je radi osiguranja daljnjih iskoraka u tehničko-tehnolo&scaron;kom smislu, napretku i, samim time, jačanju ukupnih kapaciteta tvrtke. Prodajno-marketin&scaron;ko djelovanje u ponudi &scaron;ireg i trži&scaron;no atraktivnog portfelja modificiranih i novih usluga i proizvoda, treba biti usmjereno na ostvarenje temeljnih strate&scaron;kih ciljeva pobolj&scaron;anja kvalitete na&scaron;ih usluga i proizvoda. Kao i dosad, uvažavamo trži&scaron;na kretanja i stalne promjene i nove zahtjeve korisnika, pri čemu uloženi poslovni napori trebaju dovesti do konkretnih rezultata u cilju ostvarenja profita. Dosada&scaron;nja praksa pokazala je da ispravno i dobro radimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko ste zadovoljni nastupom i učinkom HT ERONET-a na novim trži&scaron;tima? Možete li se ondje nositi s konkurencijom ili ondje prolaze samo nacionalno dominantni operateri?</strong></p> <p>Ono &scaron;to želim prvo istaknuti jest da je HT ERONET trži&scaron;no orijentirana tvrtka koja počiva na načelima trži&scaron;nog poslovanja. Podsjetio bih ovdje i na na&scaron;u vlasničku strukturu: Federacija BiH ima 50,10 % vlasni&scaron;tva, udio HT-a Zagreb je 39,10 %, Hrvatske po&scaron;te Zagreb &ndash; 5,23 %, a na male dioničare otpada &ndash; 5,57 posto. I ovdje bih samo dodao da su nam pro&scaron;le godine nova trži&scaron;ta donijela prihod od čak 30 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na koji način se usmjeravaju sredstva za medije u marketin&scaron;kim kampanjama?</strong></p> <p>Ulaganja u pojedine medije tijekom realizacije ugovora ovise o planiranim aktivnostima tijekom godine i trendovima na trži&scaron;tu. Tijekom planiranja kampanje izbor kanala komunikacije i medija ovisi o ponudama, ciljevima kampanje, trži&scaron;ta na kojemu se komunicira, ciljane skupine i sl. Po potrebi se dodaju i mediji koji nisu dio specifikacije, a bitni su u realizaciji kampanje ako ponude trži&scaron;no prihvatljivu cijenu. U realizaciju kampanja su također uključeni i mediji s kojima HT ERONET ima izravnu suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posljednjih dana čitamo kako postoji određeno nezadovoljstvo nekih medija (portala) oko raspodjele marketin&scaron;kog &bdquo;kolača&ldquo; HT ERONET-a.</strong></p> <p>Oni to gledaju kao raspodjelu marketin&scaron;kog kolača, a mi kao ulaganja koja nam osiguravaju nove prihode. Opće je poznato kako prihodi u telekom sektoru posljednjih godina drastično padaju, pa tako i nama. Mi smo prisiljeni ići na nova trži&scaron;ta i afirmirati nove proizvode i tarife kako bismo zadržali ovaj broj djelatnika, ovu razinu plaća i kako tehnolo&scaron;ki ne bismo zaostajali. To sve moraju pratiti marketin&scaron;ka ulaganja. Za neki veći iskorak na trži&scaron;tu, potrebna su i dodatna ulaganja. Kad govorite o određenom nezadovoljstvu, moram reći kako će uvijek biti nezadovoljnih. Samo je bitno jesu li ta nezadovoljstva opravdana ili ne. Moram priznati kako sam i ja djelomično nezadovoljan radom na&scaron;eg sektora koji se bavi marketingom i da sam od njihovog rukovoditelja tražio određene promjene, kako u kadrovskom smislu, tako i u načinu poslovanja. Budući da je kod nas korporativni način upravljanja kompanijom i sve odluke donosimo na sjednicama Uprave gdje je odnos 2 naspram 2, te&scaron;ko je ne&scaron;to radikalno napraviti, a da vas ne podrži i druga strana. Međutim, ovo je segment na kojemu ću inzistirati do kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ovi medijski napisi nisu pro&scaron;li nezapaženo, ponajprije mislim na neke političke opcije, političke stranke, koje su se odmah uključile u raspravu i prozivke.</strong></p> <p>Očito je da je sve posloženo kako bi se odmah krenulo u predizbornu kampanju. Koriste se sva raspoloživa sredstva kako bi se do&scaron;lo do glasova birača. To je doslovce - borba za svaki glas. A upravo su ove političke stranke, bolje reći &ndash; ostaci stranaka, tj. njihovi kadrovi, vodili na&scaron;u kompaniju u razdoblju prije ove Uprave i upravo smo od njih i naslijedili kompaniju opterećenu brojnim problemima i aferama (Gibraltar).</p> <p>Nakon skoro tri godine na&scaron;eg rukovođenja, s punom odgovorno&scaron;ću mogu reći da imamo stabilnu kompaniju, tehnolo&scaron;ki na puno većoj razini nego &scaron;to je bila prije tri godine i s većim udjelom na trži&scaron;tu. Zadržali smo 1.400 djelatnika s dobrim primanjima i raznim povlasticama i pratimo sve obveze prema dru&scaron;tvenoj zajednici.</p> <p>U ovom trenutku mislim da smo najtransparentnija kompanija u BiH i svaka isplaćena KM prethodno prođe četiri provjere.</p> <p>A ovim politikantima koji se javljaju posljednjih dana, jedino možemo poručiti da se nastave baviti pjevanjem jer im to, očito, bolje ide.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jasno je da su zahtjevi i očekivanja raznih udruga, institucija, lokalne i dru&scaron;tvene zajednice veliki kada se radi o traženju potpore za određene projekte ili sponzorstvo. Jeste li zadovoljni kako odgovarate na te potrebe, jer činjenica je da je HT ERONET prepoznat kao tvrtka s visokorazvijenom dru&scaron;tvenom odgovorno&scaron;ću?</strong></p> <p>Da, točno je da je dru&scaron;tvena odgovornost jedan od na&scaron;ih glavnih postulata i mislim da smo na te izazove vrlo dobro odgovorili. S tim u vezi možemo istaknuti kako smo podržali veliki dio značajnih kulturnih, sportskih, dru&scaron;tvenih događanja, ponajprije Hrvata u BiH; njegujemo dobre odnose s lokalnom zajednicom, ulažemo u dru&scaron;tvenu zajednicu (dajemo podr&scaron;ku mladima i njihovim projektima, &scaron;kolama, vrtićima, Sveučili&scaron;tu u Mostaru, udrugama koje se bave hum. radom). Nažalost, živimo u vremenu gdje su zahtjevi i potrebe mnogo veći od mogućnosti. No, nastojimo dati svoj doprinos svugdje gdje možemo. Jedino djelovanjem u zajednici kao dru&scaron;tveno odgovorna tvrtka, možemo postići svoj cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolaskom nove Uprave s vama na čelu, ako smijem primijetiti, vezano uz moje prethodno pitanje jest da su sredstva iz proračuna sponzorstava HT ERONET-a puno drukčije raspodijeljena no &scaron;to je to bio slučaj s prethodnom upravom. Osobito se velika pra&scaron;ina digla oko sponzoriranja, primjerice, Sarajevo film festivala, nau&scaron;trb svih velikih manifestacija s, uvjetno rečeno, hrvatskim predznakom.</strong></p> <p>Ja ću iznijeti konkretne podatke. Pro&scaron;le je godine, iz proračuna sponzorstava, ukupno realizirano 151 sponzorstvo, od toga u Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Srednjebosanskoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj županiji &ndash; 145; dok je u Sarajevskoj, Zeničko-dobojskoj, Tuzlanskoj županiji i Rep. Srpskoj bilo ukupno &scaron;est sponzorstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo i konkretnih primjera. Kao sponzor, podržali smo mnoge događaje. Nabrojat ću samo neke najveće i najznačajnije: Mostarsko proljeće 2017. &ndash; XIX. dani Matice hrvatske Mostar, Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2017., Mostar Summer Fest, Mediteran Film Festival dokumentarnog filma u &Scaron;irokom Brijegu, Mostar film festival, Dani hrvatskoga filma u Ora&scaron;ju, PR Days &ndash; PR konferencija koja je okupila stručnjake iz struke iz cijele regije u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru&hellip; Između ostaloga, podržali smo i podržavamo aktivnosti Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać, dali prinos donatorskoj večeri u Zagrebu za K&Scaron;C Sveti Franjo u Tuzli, dajemo potporu Danu narcisa (za žene oboljele od raka dojke), projektu Banka ko&scaron;tane srži za SKB Mostar&hellip; Priređena je i božićna bajka &ndash; besplatni program, predstave za djecu, radionice za djecu, podjela paketića i slikanje s Djedom Božićnjakom u Grudama, Čapljini i Mostaru. Osigurana je i donacija za Udrugu roditelja i djece s posebnim potrebama Vedri osmijeh iz Mostara&hellip;Ovo su samo neki događaji, projekti, koje smo podržali u pro&scaron;loj godini, i , naravno, na ovome ne mislimo stati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znamo da su Hrvati u BiH zakinuti za potporu s mnogih strana. Stoga mi trebamo biti korektiv i nastojati ublažiti tu nepravdu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-primorac.jpgIKEA NAKON ISTRAGE POVLAČI SVOJ PROIZVOD Utvrdili su da se dogodila pogreškahttp://grude.com/clanak/?i=6367363673Grude.com - klik u svijetTue, 24 Apr 2018 10:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-ikea-sign.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog mjera predostrožnosti IKEA povlači na popravak ELDSLÅGA plinska kuhališta kupljena prije 1. siječnja 2018. godine, nakon istrage nadležnih belgijskih tijela za nadzor tržišta. <p>Zbog ljudske pogre&scaron;ke kod dobavljača, u brzom plameniku je ugrađena pogre&scaron;na mlaznica za plin, &scaron;to je rezultiralo emisijskim razinama ugljičnog monoksida (CO) koje su iznad standarda EU trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraga je pokazala da nema povećanog rizika od požara ili eksplozije, a IKEA nije dosad primila izvje&scaron;ća o incidentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o verziji plinskog kuhali&scaron;ta prodavanoj samo u Europi. Da bi se rije&scaron;io problem, potreban je kućni posjet servisnog tehničara, a usluga je besplatna, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ikea-nakon-istrage-povlaci-svoj-proizvod-utvrdili-su-da-se-dogodila-pogreska-provjerite-jeste-li-ga-mozda-kupili/7279455/" target="_blank">Jutarnji.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-ikea-sign.jpgSlovačka traži radnike iz BiH, evo kolika je minimalna plaćahttp://grude.com/clanak/?i=6367063670Grude.com - klik u svijetTue, 24 Apr 2018 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-gradevinski-radnici-foto-thinkstock-1405806069-537765.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i obitelj Slovačke Republike dostavilo je nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine informaciju o mogućnosti zapošljavanja državljana BiH u Slovačkoj.<p>&nbsp;</p> <p>U informaciji na dvije stranice detaljno su obja&scaron;njene mogućnosti zapo&scaron;ljavanja u Slovačkoj po različitim osnovama, kao i prava koja radnici mogu ostvariti u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalog, u informaciji se navodi da od 1. svibnja 2018. godine u Slovačakoj stupa na snagu pravo zaposlene osobe iz BiH na osiguran smje&scaron;taj ukoliko će u ovoj zemlji izvr&scaron;avati rad na osnovu upućivanja poslodavaca iz BiH ili od poslodavaca u drugoj državi članici EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko radnici zaključe ugovor o radu na teritoriji Slovačke, prema tamo&scaron;njim propisima, minimalna zarada je 2,759 eura za sat, odnosno 480 eura mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavac je obavezan osigurati ishranu i naknadu za ishranu u iznosu od najmanje 55 posto od cijene jela, a najvi&scaron;e za svaki obrok do 55% iznosa dnevnice, prenosi Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz obja&scaron;njenje prava za radnike, u informaciji slovačkog Ministarstva upozorava se da je bitno da radnici imaju važeći ugovor o radu i da poslodavac uplaćuje za njih socijalno i zdravstveno osiguranje. Za nezakonit rad mogu biti kažnjeni i poslodavac i radnik, a slovački inspektorat rada kažnjava radnike za ovakav prekr&scaron;aj kaznom od 331 euro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada su u Slovačku bh. državljani odlazili na rad uglavnom preko privatnih agencija za posredovanje u zapo&scaron;ljvanju, pri čemu je bilo i prevara kroz zapo&scaron;ljvanje radnika "na crno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je na inicijativu Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH održan sastanak sa predstavnicima slovačkog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i obitelj, te Nacionalne inspekcije rada Slovačke i Centralnog ureda za rad, socijalna pitanja i obitelj na kojem je zaključeno da se radnici iz BiH informiraju da ubuduće ne odlaze na rad u Slovačku putem privatnih agencija koje nisu registrirane u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, savjetuje se bh. radnicima da se za sva pitanja koja imaju o mogućnosti zasnivanja radnog odnosa u Slovačkoj obrate Agenciji za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, tada je priopćeno da će Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH pokrenuti inicijativu prema Vijeću ministara BiH o zaključivanju protokola o razmjeni informacija o kretanjima radnika iz Bosne i Hercegovine na trži&scaron;tu rada Slovačke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-gradevinski-radnici-foto-thinkstock-1405806069-537765.jpgIz posla sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenjahttp://grude.com/clanak/?i=6365663656Grude.com - klik u svijetMon, 23 Apr 2018 12:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-smilje_urod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Visoke otkupne cijene privukle su mnoge, a Hercegovina je za dvije ili tri godine izrasla u najvećeg proizvođača i uzgajivača smilja.<p>&nbsp;</p> <p>Porast ponude uz jo&scaron; neke razloge oborio je cijene, a mnoge već otjerao iz ovog do jučer obećavajućeg posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara kaže nam kako su iz posla sa smiljem već otpali oni koji nažalost nisu imali strpljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ova godina je vrlo bitna za proizvođače i prerađivače smilja, a ključne su naredne dvije ili tri. Već su iz biznisa sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja i koji su mislili da se u poljoprivredi može postati bogat za nekoliko godina. Vjerujem i dalje u 'projekt smilje' i očekujem da će otkupna cijena ove godine ići navi&scaron;e", kaže profesor Džubur.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realno je da u konačnici ta cijena bude do dvije i po marke, &scaron;to je dosta manje od pet, koliko je bilo prije dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ipak, vi&scaron;e je od mizerne jedne marke iz pro&scaron;le godine. Bit će i bolje kada država počne raditi svoj posao u podr&scaron;ci proizvodnje i promociji izvoza ulja", zaključio je Ahmed Džubur.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-smilje_urod.jpgI Putovi Grude raditi će cestu do jedinog bh. grada na moru! Neum postaje pravo turističko središtehttp://grude.com/clanak/?i=6364763647Grude.com - klik u svijetMon, 23 Apr 2018 00:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-23-018_radovi_svitava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uska, jedva se dva automobila mimoilaze, brdovita, izrovana, nakaradna. Tako bi se ukratko mogla opisati krivudava, kamenjarska cesta preko Svitave, koja vodi do jedinog bh. izlaza na more.<p>&nbsp;</p> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p><span style="background-color: initial;">Maksimalnom brzinom od 40 kilometara na sat Svitavom se voze samo oni koji su primorani - koji nemaju putovnica ili oni koji iz nekog razloga izbjegavaju granične prijelaze.&nbsp;&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim tabli s velikim upozorenjima na &scaron;irinu ceste, koja iznosi svega tri metra, na usputnim znakovima nalaze se i nacionalistički grafiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste se uputili ovim pravcem, piće i sve drugo &scaron;to vam treba za put kupite negdje prije skretanja. Cijelom dionicom od oko 35 kilometara nema čak nijedne trgovine niti kioska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, sve ovo moglo bi već iduće godine biti pro&scaron;lost. Naime, u veljači su, nakon nekoliko desetljeća, ponovo pokrenuti radovi na cesti Stolac - Neum!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reporteri &ldquo;Avaza&rdquo; bili su na mjestu događaja, na gradili&scaron;tu dionice Stari Neum - O&scaron;trovac, gdje su zatekli veliki broj te&scaron;kih strojeva kako rade na ovom dijelu buduće ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz kompanije &bdquo;Integral inžinjering&rdquo;, koja izvodi radove na dionici Stari Neum - Babin Do, rečeno je da su oni nadležni za dio ceste u dužini od 5,3 kilometra, čija je ukupna vrijednost &scaron;est milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, radove će, prema pisanju "Avaza" izvoditi i Putovi Grude.</p> <br /> <p>Direktor &bdquo;Cesta Federacije BiH&ldquo; Ljubo Pravdić kazao je za &ldquo;Avaz&rdquo; da radovi teku planiranom dinamikom.</p> <p>- Dva ugovora smo napravili i radovi su krenuli. Otvorili smo i ponude za tunel &ldquo;Žaba&rdquo;, a očekujemo da će radovi trajati dvije godine. Dug je 930 metara s pristupnom cestom od dva kilometra. Radi se i od strane Stoca. Na ljeto, u &scaron;estom mjesecu, bismo tu jednu dionicu kompletirali. Nastavljamo s eksproprijacijom zemlji&scaron;ta za druge dionice - kazao je Pravdić.</p> <br /> <p>Cesta duga 48,8 kilometara olak&scaron;at će i skratiti putovanje do Neuma, a usput će to biti prvi put da je ovaj grad s ostatkom države povezan jednom magistralom. Pored toga, jasno je da će izgradnja ove ceste pobolj&scaron;ati položaj Neuma kao i turističku sezonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Avaz</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-23-018_radovi_svitava.jpgNajbogatiji Crnogorac na računu ima 63,3 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=6363863638Grude.com - klik u svijetSun, 22 Apr 2018 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-22-sveti-stefan-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Crnoj Gori 64 građana na svojim računima imaju depozite u iznosu od preko milijun eura, a najbogatiji među njima na svom bankovnom računu ima 63,3 milijuna eura, priopćilo je Ministarstvo financija Crne Gore.<p>&nbsp;</p> <p>Crnogorski mediji prenose da ova lica ne plaćaju ekstra profit, a iz resornog ministarstva navode da ne postoje razlozi za neko dodatno oporezivanje novčanih sredstava koja su ostvarena iz oporezivih prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zaključak je da se imovina ne oprezuje dva puta, ali se oduzima ako je nelegalno stečena&rdquo;, priopćili su iz crnogorskog Ministarstva financija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da bi se bogatstvo trebalo različito oporezivati ovisno od njegove svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ukoliko se ulaže u potro&scaron;nju za stvaranje osobnog bogatstva ekonomski to može biti kontraproduktivno. Zato bi kroz poreznii sistem takva ulaganja trebalo visoko oporezivati, a nisko ili stimulativno ona ulaganja koja stvaraju nova radna mjesta i koja potiču ekonomsku aktivnost&rdquo;, kaže analitičar Kostić, prenosi Fokus.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-22-sveti-stefan-696x456.jpgTOP 10: Grudska Violeta jedna od od najpoželjnijih poslodavaca u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6362263622Grude.com - klik u svijetFri, 20 Apr 2018 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema mišljenju bh javnosti, Najpoželjniji poslodavac u BiH za 2018. godinu je kompanija dm drogerie markt, kojoj je ova prestižna titula dodijeljena treću godinu zaredom na svečanoj ceremoniji održanoj u petak, u hotelu Holiday u Sarajevu.<p>Priznanje Najpoželjniji poslodavac u BiH dodjeljuje kompanija Kolektiv &ndash; Posao.ba, koja već 12 godina organizira opsežno istraživanje tijekom kojeg građani putem portala Posao.ba imaju priliku glasati za poslodavce koji po njihovom mi&scaron;ljenju zaslužuju titulu najpoželjnijih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progla&scaron;enju najpoželjnijih poslodavaca je prethodilo dvomjesečno istraživanje u kojem su sudjelovali ispitanici iz cijele Bosne i Hercegovine, na osnovu kojeg je određen poredak TOP 10 najpoželjnijih poslodavaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Među TOP 10 poslodavaca za 2018. godinu,</strong> poslije prvoplasirane dm drogerie markt, na&scaron;le su se kompanije HIFA Group, BH Telecom, Violeta, Coca-Cola HBC BH, Bosnalijek, AlJazeera Balkans, Elektroprivreda BiH, HOLDINA i Bingo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine, metodologija izbora Najpoželjnijeg poslodavca u BiH je dodatno unaprijeđena kako bi se osigurala autentičnost rezultata istraživanja, a jo&scaron; jedna novost u odnosu na prethodne izbore je da su sudionici istraživanja pored izbora za TOP 10 poslodavaca, mogli glasovati i za najpoželjnije poslodavce u čak 15 sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je u sektoru Marketinga i PR-a, za najpoželjnijeg poslodavca izabrana kompanija Altermedia, u sektoru Hotelijerstva i turizma kompanija Sol Azur &amp; Buena Vista, a u sektoru Računovodstva i revizije, kompanija Deloitte BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvoplasirana kompanija u sektoru Farmacije je kompanija Bosnalijek, u sektoru Medija, kompanija AlJazeera Balkans, dok je za najpoželjnijeg poslodavca u sektoru Proizvodnje izabrana kompanija Violeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za najpoželjnijeg poslodavca u sektoru Prehrane, progla&scaron;ena je kompanija BIMAL d.d., u sektoru Maloprodaje, kompanija dm drogerie markt, te HIFA Group u sektoru Nafte i plina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sektoru Fashion &amp; Retail, najpoželjniji poslodavac je kompanija Inditex. Kad je riječ o Javnom sektoru, najpoželjniji poslodavac je kompanija BH Telecom, dok je u ICT sektoru to kompanija Microsoft BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U FMCG sektoru najpoželjniji poslodavac je Coca-Cola HBC BH, u Finansijskom sektoru kompanija UniCredit Bank, a u Distributivnom sektoru, prvo mjesto je pripalo kompaniji ORBICO.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgHT Eronet: Nemamo veze s političkim SMS porukamahttp://grude.com/clanak/?i=6358263582Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 13:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-mobitel_ruka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT Eronet priopćio je kako ta tvrtka nema nikakve veze sa SMS porukama političkog sadržaja koje su ovih dana stizale korisnicima tog telekom operatera<p>. "U vezi SMS poruka koje su posljednjih dana stizale korisnicima HT Eroneta, a u cilju poja&scaron;njenja i za&scaron;tite istih, te, ujedno, odgovora na pritužbe na&scaron;ih korisnika koje su nam stizale ili izravno ili putem medija, želimo istaknuti kako HT Eronet nema nikakve veze sa sadržajem tih poruka niti s davanjem na&scaron;e baze pretplatnika trećoj strani", priopćeno je te tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HT Eroneta dalje navode kako su poruke stizale korisnicima čiji su podaci javno dostupni u imeniku HT Eroneta, na web stranici, &scaron;to znači kako je svatko te podatke mogao iskoristiti u svoje promidžbene ili druge svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz mostarske tvrtke podsjećaju kako su kao pružatelji javnih mobilnih telefonskih usluga dužni uspostaviti i stalno ažurirati elektronski imenik s podacima o onim aktivnim korisnicima koji su dali suglasnost za prikaz njihovih osobnih informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Također, želimo istaknuti da svatko na komercijalnoj osnovi može kupiti broj te s njega oda&scaron;iljati poruke, a zakonski podliježe sankcioniranju samo ukoliko su te poruke uvredljiva ili neprimjerena sadržaja", navode iz HT Eroneta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-mobitel_ruka.jpgDobre vijesti za online kupce: Od narednog tjedna nema carine za pošiljke do 300 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6358063580Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Odluku o ostvarivanju prava na oslobađanje uvoznih i izvoznih dažbina početkom veljače, a jučer je ova informacija objavljena u Službenom listu Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Ranije je najavljeno da će primjena ove Odluke početi osmog dana od dana objave u Službenom listu Bosne i Hercegovine, a Odluka je objavljena jučer, &scaron;to znači da će od sljedećeg tjedna građani Bosne i Hercegovine moći naručiti robu u vrijednosti do 300 KM bez plaćanja dažbina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, po ranijim propisima građani BiH su za paket iz inozemstva čija je vrijednost veća od 50 KM morali plaćati dažbine, pi&scaron;e Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Član 24. (Roba zanemarive vrijednosti)</strong></p> <p><br />1. Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se roba zanemarive vrijednosti sadržana u po&scaron;iljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini (član 207. točka a) alineja 11) Zakona).</p> <p>2. U svrhu primjene stava (1) ovog člana, "robom zanemarive vrijednosti" smatra se roba čija je ukupna vrijednost do 300,00 konvertibilnih maraka po po&scaron;iljci.</p> <p>3. Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ne odobrava se za:</p> <p>- alkoholne proizvode,</p> <p>- parfeme i toaletne vode,</p> <p>- duhan i duhanske proizvode.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-paketi_paket_posta_arhiv-696x465.jpgElektroprivreda HZ HB dobila spor koji s kamatama iznosi čak 61 milijun KMhttp://grude.com/clanak/?i=6354963549Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-ep_hzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elektroprijenos BiH izgubio je spor težak trideset milijuna maraka od Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne.<p>&nbsp;</p> <p>To znači da će s kamatama morati platiti oko 61 milijun, zbog ulaganja u prijenosnu mrežu koja nisu priznata prilikom osnivanja kompanije 2006. godine. Zato je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne podnijela tužbu, a kako se Sud BiH proglasio nenadležnim, predmet je preuzeo Okružni gospodarski sud u Banjaluci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivanjem Elektroprijenosa, tri elektroprivrede prenijele su vlasni&scaron;tvo nad prijenosnom mrežom na zajedničko poduzeće, kao i obaveze od preko 200 milijuna. Problem je &scaron;to u tu cifru nije u&scaron;lo i spornih trideset milijuna, pa je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne 2010. godine podnijela tužbu. Zanimljivo je da se na njenom čelu tada nalazio sada&scaron;nji direktor Elektroprijenosa Matan Žarić, koji prema ovoj presudi, mora isplatiti novac po tužbi koju je sam podnio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne poručuju kako nitko nema pravo osporavati odluke i nadležnosti suda u Banjaluci, prenosi ATV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svaka presuda pa i ova u Banjaluci za Elektroprivredu HZ Herceg Bosne je obavezujuća i sve dalje korake koja bude poduzimala na&scaron;a uprava temeljit će se na zakonu i u interesu su poduzeća. Vjerujemo u neovisnost suda i ne sporimo kako će presuda biti u interesu elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne&rdquo;, izjavila je Marija Buntić, glasnogovornica Elektroprivrede HZ Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žalba Elektroprijenosa već je proslijeđena Vi&scaron;em gospodarskom sudu u Banjaluci. Ako dođe do naplate, to će izazvati velike probleme u ovoj bh. kompaniji koja godinama dobro posluje. Morat će kažu podići cijenu naknade za kori&scaron;tenje prijenosne mreže, jer drugog izlaza nemaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To bi se jako negativno odrazilo na poslovanje Elektroprijenosa i učinili bi skoro nemogućim na&scaron;e poslovanje iz razloga &scaron;to Elektroprijenos ne raspolaže sredstvima za ovu namjenu&rdquo;, kaže Nedžad Numić, izvr&scaron;ni direktor za pravne poslove Elektroprijenosa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To bi se moglo negativno odraziti i na vlasnike Elektroprijenosa u kojem Republika Srpska ima 42, a Federacija BiH 58% udjela. Pro&scaron;le godine u tom omjeru podijelili su oko 7 milijuna maraka dobiti. Ako dođe do naplate, Elektroprijenos će ostati i bez novca koji planira ulagati u razvoj prijenosne mreže, zaključuje ATV.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-ep_hzhb.jpgKad bi svi nezaposleni u Njemačkoj dobili posao, ostalo bi još 400 tisuća slobodnih radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=6354863548Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-01-njegovatelji-680x388.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačke kompanije muku muče s pronalaženjem kvalificiranih radnika koji su im potrebni kako bi povećale proizvodnju, upozorio je ekonomski institut IW, procjenjujući da manjak radne snage stoji gospodarstvo nekih 0,9 postotnih bodova BDP-a godišnje.<p><br />Njemačko trži&scaron;te rada bilježi uzlet, iskazan u najvi&scaron;im stopama zaposlenosti otkada su nadležna tijela počela pratiti taj pokazatelj, ističe Reuters.</p> <p><br />Kompanijama ujedno ponestaje kvalificiranih radnika zbog neuobičajeno dugog razdoblja gospodarskog rasta, koji je u&scaron;ao u devetu godinu, i nesta&scaron;ice radno sposobnog stanovni&scaron;tva.</p> <p><br />Čak i kad bi njemački menadžeri zaposlili sve nezaposlene s odgovarajućim kvalifikacijama, nepopunjeno bi ostalo nekih 400 tisuća radnih mjesta, ističu u IW-u.</p> <p><br />To znači da bi njemački BDP bio 0,6 postotnih bodova vi&scaron;i kada bi kompanije angažirale sve radnike koji su im potrebni, dodaju u institutu.</p> <p><br />Budući da kompanije koje zapo&scaron;ljavaju nove radnike paralelno povećavaju i ulaganja u strojeve i opremu, ukupni bi BDP u srednjoročnoj perspektivi bio veći za 0,9 postotnih bodova, obja&scaron;njavaju njemački stručnjaci.</p> <p><br />U ožujku su komore za industriju i trgovinu DIHK upozorile da bi manjak radne snage mogao potkopati gospodarski rast. Pro&scaron;le je godine najveće europsko gospodarstvo poraslo 2,2 posto, najsnažnije u &scaron;est godina.</p> <p><br />Istraživanje DIHK u kojem su sudjelovale 24 tisuće kompanija pokazalo je da gotovo svaka druga kroz dulje vrijeme ne uspijeva pronaći kvalificirane radnike za slobodna radna mjesta. &Scaron;est od 10 anketiranih menadžera navodi također manjak kvalificiranih radnika kao prijetnju poslovanju, pi&scaron;e Hina.</p> <p><br />Najteže su pogođeni sektori industrija, građevina, za&scaron;titarske usluge, obrazovanje, te skrb za djecu i starije građane.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-01-njegovatelji-680x388.jpgOtok koji su obožavali Todorići uskoro će se moći zakupitihttp://grude.com/clanak/?i=6354463544Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-607196.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo državne imovine priprema natječaje za zakup otoka Smokvice, prodaju hotela Hrvatska i Iž te drugih nekretnina, koji će biti objavljeni do početka idućeg tjedna odnosno do kraja travnja, doznaje se u ponedjeljak iz tog ministarstva<p>&nbsp;</p> <p>"Javni natječaji za prikupljanje ponuda za davanje u zakup, odnosno prodaju nekretnina u vlasni&scaron;tvu RH pripremaju se u skladu s najavljenim aktivnostima Ministarstva državne imovine", kažu iz Ministarstva, otkrivajući da dovr&scaron;avaju pripreme za davanje u zakup otoka Smokvice, s cijenom zakupnine od oko 4 milijuna kuna godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj je otok u blizini Rogoznice u &Scaron;ibensko-kninskoj županiji vi&scaron;e od deset godina koristila obitelj Todorić, a nakon &scaron;to je pro&scaron;le jeseni vraćen državi, kao i svi objekti na njemu, u Ministarstvu su kazali da je taj otok i objekte obitelj Todorić koristila bespravno te su već tada najavljivali njegovo davanje u dugogodi&scaron;nji zakup.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Priprema se i prodaja hotela s dvije zvjezdice Hrvatska u Ba&scaron;koj Vodi na Makarskoj rivijeri, po cijeni od oko 54 milijuna kuna, kao i prodaja hotela Iž u Zadru putem javnoga natječaja, za &scaron;to se jo&scaron; očekuje procjena vrijednosti nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mnogo neuspje&scaron;nih poku&scaron;aja prodaje i/ili i davanja u zakup u zadnjih vi&scaron;e od 15 godina, Če&scaron;ka vila na otoku Visu ponovno će biti ponuđena putem javnoga natječaja u zakup, ovaj put, kako kažu iz Ministarstva, i s mogućno&scaron;ću prava građenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od vila u državnom vlasni&scaron;tvu na prodaju će i vila Lovorka u Lovranu, čija je procijenjena vrijednosti 6 milijuna kuna, a planira se i novi natječaj za prodaju vile u Gr&scaron;kovićevoj ulici u Zagrebu te za zemlji&scaron;te u Stankovcima, koji na prethodnom natječaju nisu na&scaron;le kupca.</p> <p>&nbsp;</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-607196.jpegDONOSIMO: Top lista najtraženijih zanimanja u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6354063540Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-bravar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, anketiranje je provedeno tijekom ožujka i travnja ove godine, uzorak je činilo 1.245 poslodavaca iz FBiH koji imaju najmanje pet zaposlenika, a dosadašnjom obradom podataka obuhvaćeno je 915 poslodavaca. <p>&Scaron;ivači, stolari, bravari, prodavači, konobari, zidari, obućari, zavarivači, tesari, tapetari... čine top-listu najtraženijih zanimanja, pokazuju analiza potreba trži&scaron;ta rada u FBiH u 2018. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje, anketiranje je provedeno tijekom ožujka i travnja&nbsp; ove godine, uzorak je činilo 1.245 poslodavaca iz FBiH koji imaju najmanje pet zaposlenika, a dosada&scaron;njom obradom podataka obuhvaćeno je 915 poslodavaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci su na osnovu vlastitih procjena iskazali potrebu za zapo&scaron;ljavanjem 5.924 nova radnika u 2018. Najvi&scaron;e potreba za novim zapo&scaron;ljavanjem se odnosi na radnike sa srednjom stručnom spremom IV stupnja (SSS) i to 43,14 posto, te radnika srednje stručne spreme III stupnja (KV), odnosno 33,15 posto. Povećana je i potreba za nekvalificiranim readnicima (NK) za 12,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci su u skladu sa svojim planovima uvođenja promjena u tehnologiji i organizaciji rada naveli potrebe za dodatnim osposobljavanjem zaposlenika. Na prvom mjestu su uža strukovna i tehnička znanja (48,4 posto), slijede dodatne vje&scaron;tine (33,65 posto), te socijalne i poslovne vje&scaron;tine (14,42 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uče&scaron;će u programima sufinansiranja zapo&scaron;ljavanja navedeno je kao najče&scaron;ći oblik suradnje ostvarene sa službama za zapo&scaron;ljavanje (36 posto), slijedi informiranje o ponudi radne snage (19,8 posto), kao i ogla&scaron;avanje slobodnih radnih mjesta (17,43 posto), pi&scaron;e Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-bravar.jpgPonovno rastu cijene goriva u dijelu BiH: Plin i benzin poskupljuju za sedam feningahttp://grude.com/clanak/?i=6352663526Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gorivo i plin na pojedinim benzinskim crpkama u Republici Srpskoj poskupjeli su za sedam feninga po litru, a i ostale će uskoro krenuti tim putem. <p>&nbsp;</p> <p>Iz Grupacije za promet nafte i naftnih derivata u Privrednoj komori RS poja&scaron;njavaju da su nove cijene rezultat poskupljenja barela sirove nafte na svjetskom trži&scaron;tu, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa&scaron;a Ćejić, iz spomenute grupacije, potvrdio je da je do&scaron;lo do skoka cijene sirovog barela nafte na svjetskoj burzi sa 67 na 72 dolora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na svjetskoj burzi sirova nafta je poskupjela, zbog čega će litar benzina ili dizela iznositi oko 2,15-2,16 KM", rekao je Ćejić i naglasio da će u sljedećih nekoliko dana doći do poskupljenja goriva na svim benzinskim crpkama za sedam feninga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rafinerije u okruženju su, prema njegovim riječima, digle cijenu benzina i dizela za sedam feninga, a uzrok poskupljenje je cijena na svjetskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tko nije imao zalihe goriva, već je digao cijene, jer je gorivo kupio po novoj cijeni. Onaj tko trenutno na raspolaganju ima zalihe goriva, cijenu jo&scaron; nije digao, ali će to uskoro učiniti", obja&scaron;njava Ćejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijest o novom poskupljenju goriva među vozačima pro&scaron;irila se munjevitom brzinom, zbog čega su se jučer prilikom dolaska na neke od benzinskih crpki prvo informirali je li i za koliko do&scaron;lo do poskupljenja određenih vrsta goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;an Srdić, predsjednik Udruge potro&scaron;ača "Reakcija" Banja Luka, kazao je da je RS u tijeku pro&scaron;le godine u regiji imala najjeftinije gorivo, kao i to da sada ima skuplje gorivo i od Austrije. "Po cijeni goriva sada smo u nivou sa Srbijom i Hrvatskom. Kada pogledate kolike su plaće kod njih u odnosu na na&scaron;e, onda je gorivo preskupo za na&scaron;e građane. Ovo će dovesti do toga da osnovne životne namirnice poskupe, jer je već do&scaron;lo do poskupljenja žitarica", ističe Srdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnje poskupljenje goriva bilo je 1. veljače ove godine, kada je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o tro&scaron;arinama BiH, te je cijena goriva skočila za oko 18 feninga po litru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-gorivo.jpgNitko neće u voćnjak, čak ni za dnevnicu od 80 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6352463524Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-branje-jabuka-02a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ljudi ne žele raditi sezonske poslove, ne radi se u kontinuitetu, ne odgovara im cijena rada, te mladi ljudi uglavnom odlaze u inozemstvo", rekao je Ritan.<p>I pored velike nezaposlenosti bh. stanovni&scaron;tva, oni koji nemaju radno mjesto odbijaju poslove u voćarstvu i povrtarstvu, koji su za na&scaron;e uvjete dobro plaćeni, te su na&scaron;i voćari primorani uvoziti radnu snagu iz Srbije, pa čak i iz Bugarske i Rumunije, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da imaju problema ne samo sa sezonskim radnicima, nego i radnicima za stalni radni odnos. "Svi bježe od tvrtki, a kamoli od voćnjaka i poljoprivredne proizvodnje, jer svi žele ići vani, to je preokupacija posebno na&scaron;ih mladih", rekao je Dojčinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da najvi&scaron;e problema imaju tijekom rezidbe u proljetnom razdoblju te da tad moraju uvoziti radnike iz Srbije, jer na&scaron;i radnici takav rad izbjegavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tijekom čitave godine imamo potrebu za sezonskim radnicima, ali najvi&scaron;e tijekom rezidbe. Obično to rade na&scaron;i stariji ljudi, umirovljenici, dok se mladi slabo odazivaju i neće da rade u poljoprivredi, bez obzira na dobre i solidne dnevnice, koje su tijekom berbe od 35 do 40 KM, a tijekom rezibe od 35 do 40 eura (70-80 KM)", kaže Dojčinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da to nisu te&scaron;ki poslovi kao nekada, jer sve te&scaron;ko radi mehanizacija, te da je nekada lak&scaron;e pronaći visokoobrazovanu osobu (s fakultetom) da radi poslove u voćnjacima, nego one s nižom stručnom spremom ili bez struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da postoji pogre&scaron;ka i od Ureda za zapo&scaron;ljavanje, &scaron;to se plaća nekim mladim ljudima koji imaju priliku da rade, a odbijaju ovakve poslove", rekao je Dojčinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da sezonski radnici rade tri mjeseca na proljeće i tri na jesen, te da se već nekoliko godina uvozi radna snaga iz Srbije za vrijeme rezidbe, a u ne&scaron;to manjem broju za vrijeme berbe, jer su dnevnice tijekom same berbe manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pojedini radnici u Semberiju dolaze iz Bugarske i Rumunije i dobro zarade. Vjerojatno ćemo narednih godina morati tražiti radnike i &scaron;ire, jer nećemo moći sami raditi, zbog toga &scaron;to je u voćarskoj proizvodnji potreban zaista veliki broj radnika", rekao je Dojčinović. Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, rekao je da će povrtarima jedan od najvećih problema ove godine biti radna snaga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi nemamo potrebe za radnicima u velikom broju kao voćari za vrijeme berbe, ali imamo u kontinuitetu tijekom cijele godine, gdje nam je potrebno po nekoliko radnika. Dnevnice budu 35 KM za fizički rad, od sedam ujutru do sedam navečer, a uključeni su doručak, ručak i kava", rekao je Mastalo. On je istaknuo da je do mlade radne snage te&scaron;ko doći i da oni masovno odlaze vani, te da su radnici u povrtarstvu obično stariji ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi povrtari se opredjeljujemo da nabavljamo strojeve koji bi mogli zamijeniti radnike, tražimo polovne strojeve u inozemstvu, jer nemamo mogućnosti nabaviti nove. Smatram da će doći do smanjenja proizvodnje jer nema tko raditi, proizvodit ćemo onoliko koliko ukućani budu mogli raditi", rekao je Mastalo za "Nezavisne".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored nedostatka sezonskih radnika u voćarstvu i povrtarstvu, njih nedostaje i u proizvodnji, rekao je za Nezavisne Dragan Ritan, referent za radne odnose u preduzeću "Vitaminka" iz Banja Luke, koje se bavi proizvodnjom i preradom voća i povrća. On kaže da očekuju tijekom ove godine krizu sa sezonskim radnicima u proizvodnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudi ne žele raditi sezonske poslove, ne radi se u kontinuitetu, ne odgovara im cijena rada, te mladi ljudi uglavnom odlaze u inozemstvo", rekao je Ritan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On smatra da njihovo poduzeće i pored nedostatka radnika neće uvoziti radnu snagu iz neke druge zemlje, jer se to jednostavno inozemnim radnicima ne bi isplatilo zbog tro&scaron;kova prevoza i smje&scaron;taja. Jedan tridesetogodi&scaron;nji Banjolučanin kaže kako nema posao, ali da iako je čuo da će posla biti u voćarstvu ne razmi&scaron;lja o tome, već traži način da ode u Njemačku na barem tri mjeseca i ne&scaron;to zaradi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ipak su u Njemačkoj veće dnevnice, a i možda ne&scaron;to pronađem za duže", rekao je on.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-branje-jabuka-02a.jpgDirect Booker: Agencija za izdavanje privatnog smještaja širi poslovanje na Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=6350463504Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 18:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-14-direct.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direct Booker, agencija za izdavanje privatnog smještaja koja povezuje rentijere i putnike, nastavlja širiti poslovanje – novi franšizni ugovori potpisani su za oblast Hercegovine i Makarske. <p>Za područje Makarske, primaoci Direct Booker fran&scaron;ize su Ana Franić i Darjan Tabori, a za BiH Dario Raič i Zvonimir Božo Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za fran&scaron;izu Raič i Kraljević su se odlučili jer su shvatili kako jedan sofisticiran sistem upravljanja privatnim smje&scaron;tajem, kao &scaron;to je to Direct Booker, može utjecati&nbsp; na pobolj&scaron;anje kvaliteta turističke usluge u čitavom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Turizam u BiH posljednjih godina bilježi stalni rast te sve vi&scaron;e privatnih iznajmljivača u tome prepoznaje priliku za dodatnu zaradu. Područje Hercegovine, na kojem ćemo raditi, izuzetno je zanimljivo zbog raznolikosti sadržaja. Hercegovina ima Neum sa sezonskim letnjim turizmom, a tu je vjerski turizam u Međugorju, zimski turizam u Parku prirode Blidinje i Kupresu, ali i cjelogodi&scaron;nji turizam u mnogim mjestima kao &scaron;to su Mostar, Počitelj i drugi &ndash; kaže Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Njegov kolega Dario se nadovezuje konstatacijom da vlasnici privatnog sme&scaron;taja uglavnom rade sa agencijama, posebno u Međugorju. S druge strane, u Neumu dobar dio vlasnika se ogla&scaron;ava samostalno, ali koristeći &ndash; samo jedan kanal.</p> <p><br />&ndash; Upravo u toj činjenici vidimo prostor za nas jer im možemo ponuditi bolji plasman smje&scaron;taja &ndash; na mnogo vi&scaron;e platformi. Sistem kakav je Direct Booker ima veliki potencijal za primjenu u Hercegovini &ndash; kaže Raič.</p> <p><br />Nikola Grubelić, idejni tvorac Direct Booker fran&scaron;ize, kaže da je 2018. godina počela dobro, kako u pogledu rezervacija, tako i u povećanju smje&scaron;tajnih kapaciteta koji se nalaze u njihovoj ponudi.</p> <p><br />&ndash; Rast je veliki u obje stavke i iznosi 60 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine &ndash; kaže Grubelić.</p> <p><br />Direct Booker je agencija za izdavanje privatnog smje&scaron;taja, osnovana i pokrenuta u Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povezuje rentijere i putnike, tako &scaron;to posreduje i nudi pomoć objema stranama &ndash; od akvizicije privatnog smje&scaron;taja, njegovog ogla&scaron;avanja na najvećim prodajnim platformama do umrežavanja s ostalim uslužnim biznisima na određenoj destinaciji (ugostiteljima ili prevoznicima), a sve kako bi se gostu ponudila &scaron;to kompletnija usluga, izvje&scaron;tava franchising.rs, prenosi Indikator.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-14-direct.jpgGrafotisak Grude raspisao dva natječaja za posaohttp://grude.com/clanak/?i=6349963499Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 12:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-14-grafotisak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grafotisak d.o.o. raspisao je natječaj za dva radna mjesta u Grudama na neodređeno vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Voditelj ključnih kupaca (m/ž)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grafotisak d.o.o. Grude</p> <p><br />Objavljuje javni natječaj za radno mjesto</p> <p><br />Voditelj ključnih kupaca (m/ž)</p> <p><br />s mjestom rada Grude</p> <p><br /><strong>Va&scaron;i radni zadaci:</strong></p> <p>Obilazak ključnih kupaca na području Bosne i Hercegovine<br />Prezentacija i prodaja prodajnog asortimana<br />Unapređenje prodaje i briga o zastupljenosti, asortimanu i poziciji proizvoda<br />Pregovaranje i unapređenje odnosa s kupcima<br /><br /><br /><strong>Od Vas očekujemo:</strong></p> <p>VSS &ndash; Ekonomskog smjera<br />Radno iskustvo u prodaji (barem 5 godina)<br />Vozačku dozvolu B kategorije<br />Odlično znanje engleskog jezika<br />Odlično znanje rada na računalu (MS Office)<br />Inicijativu, predanost poslu i proaktivnost<br />Dobre organizacijske, pregovaračke i komunikacijske vje&scaron;tine<br />Sposobnost samostalnog rje&scaron;avanja problema<br />Sposobnost za uspostavljanje pozitivnog poslovnog odnosa sa klijentima i radnim kolegama (timski rad)</p> <p><br />Ukoliko se želite priključiti na&scaron;emu timu, po&scaron;aljite životopis sa slikom na: posao@grafotisak.com</p> <p>Oglas ostaje otvoren do 1. 5. 2018. godine</p> <p>Samo potpune prijave će biti uzete u obzir.</p> <p>U procesu selekcije biti će kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži krug.</p> <p>Lokacija: Grude</p> <p>Broj pozicija: 1</p> <p>Datum objave: 13. 4 .2018.</p> <p><br /><br /><strong>Zamjenik direktora financija i računovodstva (m/ž)</strong><br />Grafotisak d.o.o. Grude</p> <p><br />Objavljuje javni natječaj za radno mjesto</p> <p><br />Zamjenik direktora financija i računovodstva (m/ž)</p> <p><br />s mjestom rada Grude</p> <p><br /><strong>Va&scaron;i radni zadaci:</strong></p> <p>Izrada i nadzor izrade svih izvje&scaron;taja iz oblasti računovodstva, financija, poreza, statistike, plaća, radnih odnosa, itd. Praćenje i primjena aktualnih računovodstvenih, poreznih, financijskih i drugih propisa i zakonskih promjena.<br />Analize, planiranje i kontroling rada cjelokupnog dru&scaron;tva i grupe, te stalno ispitivanje i unapređenje procesa zajedno s drugim voditeljima timova<br />Vođenje i kontroling tima u odjelima računovodstva i financija, te koordinacija s ostalim odjelima i sektorima, na nivou dru&scaron;tva i grupe.<br />Unapređenje procesa u odjelu računovodstva i financija<br />Pregovaranje i unapređenje odnosa s financijskim institucijama<br /><br /><br /><strong>Od Vas očekujemo:</strong></p> <p>VSS &ndash; Ekonomskog smjera<br />Posjedovanje potvrde da ste certificirani računovođa<br />Radno iskustvo u financijama i računovodstvu (barem 5 godina)<br />Odlično poznavanje zakonske regulative, poreznih i računovodstvenih propisa i njihovo kontinuirano praćenje<br />Vozačku dozvolu B kategorije<br />Odlično znanje engleskog jezika<br />Odlično znanje rada na računlu (MS Office)<br />Inicijativu, predanost poslu i proaktivnost<br />Dobre organizacijske, pregovaračke i komunikacijske vje&scaron;tine<br />Sposobnost samostalnog rje&scaron;avanja problema<br />Sposobnost za uspostavljanje pozitivnog poslovnog odnosa sa klijentima i radnim kolegama</p> <p><br />Ukoliko se želite priključiti na&scaron;emu timu, po&scaron;aljite životopis sa slikom na: posao@grafotisak.com</p> <p><br />Oglas ostaje otvoren do 1. 5. 2018. godine</p> <p><br />Samo potpune prijave će biti uzete u obzir.</p> <p><br />U procesu selekcije biti će kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži krug.</p> <p><br />Lokacija: Grude</p> <p><br />Broj pozicija: 1</p> <p><br />Datum objave: 13. 4. 2018.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-14-grafotisak.jpgPotpisan sporazum o novoj usluzi PostPak - razmjeni poštanskih pošiljaka između javnih poštanskih operatora BiH, Srbije i Crne Gorehttp://grude.com/clanak/?i=6348663486Grude.com - klik u svijetFri, 13 Apr 2018 14:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-13-postpak2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpisivanjem ovoga Sporazuma nastavlja se dobra regionalna suradnja, a planirano je da usluga PostPak komercijalno bude dostupna korisnicima u regiji već od srpnja 2018. godine. <p><br /><br /></p> <p>Na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru predstavnici javnih po&scaron;tanskih operatora Po&scaron;te Srbije, Po&scaron;te Crne Gore, BH Po&scaron;te, Po&scaron;ta Srpske i Hrvatske po&scaron;te Mostar potpisali su Sporazum o razmjeni otkupnih PostPak po&scaron;tanskih po&scaron;iljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Digitalizacija je bitan preduvjet za razvoj poslovanja, a elektronička trgovina bilježi kontinuirani rast. Uvođenjem nove PostPak usluge otvaraju se granice i mogućnost slanja prekograničnih otkupnih po&scaron;iljaka, &scaron;to će kupovinu proizvoda putem Interneta učiniti jo&scaron; bržom i povoljnijom. PostPak po&scaron;iljke mogu sadržavati robu i dokumente, a građanima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore omogućit će prekograničnu kupovinu roba i usluga preko Interneta bez plaćanja unaprijed. Plaćanje se obavlja prilikom dostave po&scaron;iljke na kućnu adresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisivanjem ovoga Sporazuma nastavlja se dobra regionalna suradnja, a planirano je da usluga PostPak komercijalno bude dostupna korisnicima u regiji već od srpnja 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uslugom PostPak javni po&scaron;tanski operatori u BiH, Po&scaron;ta Srbija i Po&scaron;ta Crne Gore stvaraju za svoje poduzetnike kvalitetnu infrastrukturu za prekogranična trgovinu, a za građane dostupnu i pouzdanu mrežu za kupovinu preko Interneta, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske po&scaron;te Mostar Mate Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-13-postpak2.jpgU Grudama najveća plaća u ZHŽ-u, najmanja u Posušju! Ali...http://grude.com/clanak/?i=6347463474Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 22:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-18-novac_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojedine općine imaju više nego dvostruko veće plaće od ostalih. Tako je najniža prosječna plaća u siječnju ove godine isplaćena u općini Doboj Istok i iznosila je 565 KM, dok najveću prosječnu plaću primaju zaposleni na području općine Centar Sarajevo – 1281 KM. <p>&nbsp;</p> <p>Federacija BiH ima 79 općina, a na području njih čak 57 zaposleni primaju plaću ispod prosječne u entitetu, koja iznosi 888 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku do kojih je do&scaron;ao portal Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedine općine imaju vi&scaron;e nego dvostruko veće plaće od ostalih. Tako je najniža prosječna plaća u siječnju ove godine isplaćena u općini Doboj Istok i iznosila je 565 KM, dok najveću prosječnu plaću primaju zaposleni na području općine Centar Sarajevo &ndash; 1281 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promatrano po županijama, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji najveća isplaćena neto plaća za siječanj 2018. godine bila je u općini Ravno &ndash; 1141 KM, a najmanja u općini Čitluk &ndash; 649 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zapadnohercegovačkoj županiji najveća isplaćena neto plaća za siječanj 2018. godine bila je u općini Grude &ndash; 945 KM, a najmanja u općini Posu&scaron;je &ndash; 673 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Srednjobosanskoj županiji najveća isplaćena plaća za siječanj 2018. godine zabilježena je u općini Dobretići &ndash; 1071 KM, a najmanja u općini Bugojno &ndash; 621 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hercegbosanskoj županiji najveća isplaćena neto plaća za siječanj 2018. godine bila je u općini Bosansko Grahovo &ndash; 1072 KM, a najmanja u općini Tomislavgrad &ndash; 779 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Posavskoj je županiji najveća isplaćena neto plaća u siječnju 2018. godine bila u općini Ora&scaron;je &ndash; 884 KM, a najmanja u općini Domaljevac-&Scaron;amac &ndash; 587 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevskoj županiji najveća isplaćena plaća za siječanj 2018. godine bila je u općini Centar Sarajevo i iznosila je 1281 KM, dok je najmanja bila u općini Ilija&scaron; &ndash; 680 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tuzlanskoj županiji najveća isplaćena neto plaća u siječnju 2018. godine bila je u Tuzli &ndash; 927, a najmanja u općini Doboj Istok &ndash; 565 KM. U Zeničko-dobojskoj županiji najveća plaća u siječnju 2018. isplaćena je u općini Kakanj &ndash; 1012 KM, a najmanja u Olovu &ndash; 601 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Unsko-sanskoj županiji je najveća prosječna plaća za siječanj 2018. isplaćena u Bihaću &ndash; 948 KM, dok je najmanja bila u općini Bužim &ndash; 701 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosanskopodrinjskoj županiji najveća isplaćena neto plaća za siječanj 2018. godine bila je u općini Foča &ndash; 840 KM, a najmanja u općini Pale &ndash; 717 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo osam općina u FBiH može se pohvaliti kako ima prosječnu plaću iznad 1000 KM, &scaron;to je tek blizu 10 posto. Najveće plaće su u općinama Centar Sarajevo (1281 KM) i Novo Sarajevo (1205 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njih najveću isplaćenu prosječnu neto plaću za siječanj 2018. godine imaju općina Ravno (1141 KM), Bosansko Grahovo (1072 KM), Mostar (1071 KM), općina Dobretići (1071 KM), općina Stari Grad Sarajevo (1056 KM) i Kakanj (1012 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, najmanje neto plaće za siječanj 2018. godine bilježe općine Doboj Istok (565 KM), Domaljevac-&Scaron;amac (587 KM), Olovo (601 KM), Te&scaron;anj (605 KM), Žepče (616 KM), Bugojno (621 KM), Visoko (634 KM), Čitluk (649 KM) i Gračanica (656 KM).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-18-novac_bih.jpgBh. šljiva će biti zaštićena u njemačkom uredu za patentehttp://grude.com/clanak/?i=6346963469Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 20:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-12-sljiva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brendirana bh. šljiva ove sezone će se prvi put pojaviti na tržištu zemalja Europske unije. Time će biti spriječen i lažni plasman šljiva iz drugih zemalja, koje su se do sada na ovom tržištu predstavljale kao bosanskohercegovački proizvod.<p><br />Inače, Bosna i Hercegovina je u 2017. godini na strana trži&scaron;ta plasirala svježu &scaron;ljivu u vrijednosti od 12 milijuna maraka.</p> <p><br />Gotovo 50 posto vi&scaron;e svježe &scaron;ljive iz Bosne i Hercegovine u Njemačku, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku i druge zemlje izvezeno je u protekloj godini u poređenju sa 2016. Od ukupnog izvoza vi&scaron;e od polovine pripada trži&scaron;tu Njemačke, u čijem uredu za patente će bh. &scaron;ljiva biti za&scaron;tićena kao jedinstven proizvod, čime će biti spriječeno njeno lažno predstavljanje tamo&scaron;njim kupcima.</p> <p><br />"Da bi mi za&scaron;titili svoje interese a da bi omogućili inspekcijskim službama u Njemačkoj da mogu reagirati na ovakve stvari, mi moramo uraditi za&scaron;titu svog brenda i definirati identitet bh. &scaron;ljive na tom trži&scaron;tu", kaže Suad Selimović, tajnik Poljoprivrednih udruženja pri županijskoj Privrednoj komori Tuzla, izvijestila je federalna.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>S tim u vezi dvanaest bh. kompanija potpisalo je Sporazum o suradnji na zajedničkom definiranju identiteta &scaron;ljive čime su se obavezali po&scaron;tovati određene uvjete a sve u cilju stvaranja prepoznatljivog brenda pod kojim će se &scaron;ljiva prodavati na trži&scaron;tu Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Postojat će jasna pravila po kojima će se odvijati cjelokupan proces. To će u konačnici značiti veću cijenu za tridesetak posto veću od trenutne, &scaron;to će na&scaron;im poljoprivrednim proizvođačima mnogo olak&scaron;ati i donijeti veću dobit i financijske rezultate", poja&scaron;njava Ibrahim Latifović, potpredsjednik Marketin&scaron;ke asocijacije bh. &scaron;ljive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se otvori mogućnost izvoza brendirane svježe bh. &scaron;ljive i postigne stabilnost i prepoznatljivost na trži&scaron;tu Europske unije, bit će poduzete aktivnosti na stvaranju za&scaron;tite i za suhu &scaron;ljivu i prerađevine od &scaron;ljive.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-12-sljiva.jpgAluminij pokrenuo novu liniju vina Glinikhttp://grude.com/clanak/?i=6346263462Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-12-aluminij_glink_vina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grožđana je bobica, zrijući pod zrakama hercegovačkoga sunca, brižno čuvala rajski nektar koji vrhunskom vinskom kapljicom postaje u Aluminijevu vinskom podrumu. <p>&nbsp;</p> <p>Dozrijevajući u pomno biranoj hrastovoj buradi, u bijeloj, crvenoj ili u ružičastoj boji, vrhunsko je Aluminijevo vino, skladom svojih arome i teksture, ugodom u stanju preplaviti i najzahtjevnije znalačko nepce, priopćeno je iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naslanjajući se na vi&scaron;estoljetnu vinarsku tradiciju hercegovačkoga podneblja, Aluminij je 2001. otvorio svoj vinski podrum, uz nasade od čak 65.000 trsa vinove loze s mostarskoga i broćanskoga vinogorja. Čokoti, brižno održavani kroz sezone rezidbe, pljevidbe, okopavanja, prehrane i same berbe, daruju zdravim rodom koji ima kapacitet iznjedriti vi&scaron;e tisuća litara vina i likera, iznimne kakvoće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pohraniv&scaron;i svoje uspje&scaron;ne prethodne vinske linije na izložbene police, mostarska se tvornica 2017. godine odlučila za istinski iskorak, pokrenuv&scaron;i novu liniju svojih alkoholnih proizvoda od grožđa i drugoga voća iz svojih voćnjaka, pod gotovo mističnim imenom Glinik, vje&scaron;to izvedenim u drevnomu staroslavenskom pismu glagoljici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadahnuće je crpljeno iz starohrvatskoga naziva za kemijski element aluminij. Logotip brenda čini samo ime brenda, ispisano na glagoljici, a kako je riječ o premium proizvodima, rađenim u skladu s najvi&scaron;im mjerilima struke, uz bogatstvo iskustva i predanost izvrsnosti, dizajn pakiranja elegantan je i profinjen, s pozorno odabranim bojama, prikladnim upravo za ovakove proizvode. Logotip se pojavljuje u vi&scaron;e boja, ovisno o vrsti proizvoda, a liniju Glinik čine:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vina:</strong><br />- Glinik Žilavka,<br />- Glinik Žilavka barrique,<br />- Glinik Blatina,<br />- Glinik Blatina barrique,<br />- Glinik Ros&eacute;,<br />- Glinik Cabernet Sauvignon</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Likeri:</strong><br />- Glinik Lozovača,<br />- Glinik Vi&scaron;njevača,<br />- Glinik Jabukovača,<br />- Glinik Drenovača</p> <p>kao i Glinik ekstra djevičansko maslinovo ulje iz mladih Aluminijevih maslinika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod stilski izvedenim ciglanim stropom, u stamenoj slavonskoj hrastovini, Glinik vina čekaju na ku&scaron;anje na stalnoj temperaturi od 8 do 10 stupnjeva Celzija, pod nježnom rasvjetom i izložbenim vitrinama podrumskoga prostora u Baćevićima, južno od Mostara, unutar Aluminijevih vrtova koji nikoga nisu ostavili ravnodu&scaron;nim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama priča o nazivu budi radoznalost i upotpunjuje doživljaj ku&scaron;anja vrhunskoga vina. Naime, ugledni hrvatski publicist, jezikoslovac, povjesničar i prirodoslovac slovačkoga podrijetla, akademik Bogoslav &Scaron;ulek (Suboti&scaron;te u Slovačkoj, 1816. ‒ Zagreb, 1895.), zaslužan je za obogaćenje hrvatskoga jezika mno&scaron;tvom tada novotvorenih riječi, fraza i znanstvenoga nazivlja. Osim &scaron;to, zahvaljujući njemu, danas imamo riječi poput kisik, vodik, ugljik, obujam, zračenje, ozračje, kovine, toplomjer, tlakomjer, dalekozor, sitnozor, narječje, glazba, sustav, tvrtka, zemljovid i jo&scaron; na desetke njih bez kojih bi život danas bio krajnje nepotpun, u 19. nam je stoljeću ponudio riječ glinik kao zamjensku riječ za aluminij. Ne zaživjev&scaron;i tada, dulje od stoljeća ostaje arhaizmom, da bi danas zasjala kao Aluminijev brend vrhunske vinarske djelatnosti i dobila svoje zasluženo mjesto, bilo u zlatnoj, bilo u bordo-crvenoj, bilo u nekoj od boja ljutih i slatkih likera koji izlaze iz Aluminijeva vinskog podruma, bez masovne proizvodnje, uz pomno biran plasman na trži&scaron;te, prema klijenteli naviknutoj samo na najbolje, priopćeno je iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-12-aluminij_glink_vina.jpgZagreb: Predstavljena kolekcija Teta Violeta omekšivača Touche de Parfumhttp://grude.com/clanak/?i=6345763457Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-12-elfs-revija-predstavljanje-violeta-omeksivaca.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jedinstvenom ambijentu Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu predstavljena kolekcija Teta Violeta omekšivača Touche de Parfum <p>Na 3. po redu samostalnoj reviji hrvatskog modnog dvojca Elfs, predstavili smo nove Special Edition omek&scaron;ivače iz kolekcije Touche de Parfum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji su u ugodnoj i privlačnoj atmosferi Botaničkog vrata u Zagrebu imali priliku isprobati mirise Rose Gold &amp; Sea Pearls omek&scaron;ivača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje novih kreacija odjeće ovog poznatog brenda je privuklo brojne poznate osobe koje su u rasko&scaron;nom proljetnom ambijentu na poklon dobile i na&scaron;e omek&scaron;ivače za luksuzan tretman omiljenih komada odjeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među poznatim ljepoticama u malim ženskim razgovorima o novim modnim trendovima i parfemskim notama Touche de Parfum omek&scaron;ivača uživale su Bojana Gregorić Vejzović, Tihana Harapin Zalepugin, Tatjana Jurić, Renata Sopek, Sandra Bagarić, Mirjana Mikulec, Antonija &Scaron;ola te brojni drugi, priopćeno je iz Violete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-12-elfs-revija-predstavljanje-violeta-omeksivaca.pngNa sajmu gospodarstva u Mostaru predstavljena VE Mesihovinahttp://grude.com/clanak/?i=6345163451Grude.com - klik u svijetWed, 11 Apr 2018 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-11-5e4eb813018cbe2b8d42.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavljena je novoizgrađena VE Mesihovina, ali i ostali razvojni projekti. <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dan 21. Međunarodnoga sajma gospodarstva izložbeni prostor JP &bdquo;Elektroprivreda HZ HB&ldquo; d.d. Mostar posjetilo je visoko izaslanstvo najuglednijih gostiju mostarskoga Sajma čiji je zemlja-partner ove godine Republika Srbija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S generalnim direktorom mr.sc. Marinkom Giljom i ostalim članovima Uprave uz člana Predsjedni&scaron;tva BiH iz reda hrvatskoga naroda dr. Dragana Čović pozdravili su se predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Borjana Kri&scaron;to te brojni drugi posjetitelji izložbenoga prostora EPHZHB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teme razgovora odnosile su se na buduće poslovanje poduzeća s posebnim osvrtom na izgradnju objekata iz obnovljivih izvora energije. Predstavljena je novoizgrađena VE Mesihovina, ali i ostali razvojni projekti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvoreno trži&scaron;te električne energije i njegov utjecaj na poslovanje EPHZHB-a, također je bila tema razgovora s međunarodnim i domaćim dužnosnicima, priopćeno je iz Elektroprivrede HZ HB.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-11-5e4eb813018cbe2b8d42.jpgVioleta na Sajmu gospodarstva u Mostaru predstavlja nove proizvodehttp://grude.com/clanak/?i=6344363443Grude.com - klik u svijetWed, 11 Apr 2018 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-11-medunarodni-sajam-gospodarstva-mostar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove godine, Violeta je jedan od izlagača na Međunarodnom sajmu gospodarstva koji se održava u Mostaru<p>"U sklopu ovog sajma pripremili smo sve na&scaron;e proizvode Premium klasa higijenskih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od danas pa kroz sljedećih pet dana imate priliku upoznati Violeta proizvode i njene distribucijske brandove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine izdvajamo novi Premium proizvod - deterdžent za posuđe s pumpicom kao i premijerno predstavljanje redizajniranog proizvoda deterdženta za posuđe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; novi HORECA asortiman će zauzimati poseban dio ovogodi&scaron;njeg sajma koji želimo predstaviti na&scaron;im kupcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Violeta se pro&scaron;irila u segmentima hotelijerstva i usluge, stoga imate priliku upoznati i na&scaron;e gastronomske ponude. Ako želite o nama znati vi&scaron;e - radosno Vas i&scaron;čekujemo!", priopćeno je iz Violete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-11-medunarodni-sajam-gospodarstva-mostar.pngKvadrati idu u Dubrovniku do čak 3000 eura http://grude.com/clanak/?i=6343863438Grude.com - klik u svijetWed, 11 Apr 2018 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-dubrovnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rast cijena nekretnina ubrzao se posljednjih mjeseci i one su 2,54 posto više u odnosu na 2017., i to prema istraživanju aktivnih oglasa za prodaju na oglasniku njuskalo.hr. <p>Ipak, stanovi i kuće i dalje su općenito za 2,6 posto jeftiniji nego 2011., a i kamate su trenutačno na povijesno niskim razinama te se kreću oko 3,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agenti za nekretnine potvrdili su nam kako su cijene počele osjetno rasti, u nekim gradovima i do 25 posto, ali ne ravnomjerno nego jedne nekretnine poskupljuju, druge ne, počev&scaron;i čak od ulice do ulice u istom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A one u Dubrovniku obaraju rekorde, ne samo po cijeni nego i po poskupljenju. U godini dana u prosjeku su porasle za čak 15 posto. Prosječni kvadrat sad je 3438 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni Split, koji je drugo najveće trži&scaron;te nekretnina nakon Zagreba, nije zaobi&scaron;lo poskupljenje. I ondje su cijene porasle za deset posto, kao i na Krku. Prosječan splitski kvadrat je 2593 eura, a na Krku 2378 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trži&scaron;te nekretnina gotovo se raslojilo na dvije regije - Zagreb i priobalje te kontinentalna Hrvatska, gdje je trži&scaron;te poprilično mrtvo. Tu cijene stagniraju ili padaju. Najvi&scaron;e su pojeftinili kvadrati u Bjelovaru, gdje je prosječan kvadrat niskih 820 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene padaju i u Karlovcu, Đakovu, stagniraju u Osijeku i Vukovaru. Agenti kažu da je ondje trži&scaron;te gotovo mrtvo. U Zagrebu je trži&scaron;te najveće i prosječan kvadrat je 1813 eura, ali tu vrijedi pravilo da su se cijene uvelike raslojile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekretnine na Kaptolu i Tu&scaron;kancu su 2700 eura po kvadratu, dok su u rubnim dijelovima grada i 1000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U analizi Nju&scaron;kala istaknuto je kako se primjećuje snažan trend potražnje za garažama, koja je skočila za čak 29 posto u odnosu na 2015. Svoje istraživanje na njuskalo.hr proveli su na temelju analize 150.000 aktivnih oglasa iz cijele Hrvatske, pi&scaron;e<a href="https://www.24sata.hr/news/raslojeno-trziste-kvadrati-idu-u-dubrovniku-do-cak-3000-eura-568293" target="_blank"> 24sata.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-dubrovnik.jpgPostPak usluga spaja Pošte u regijihttp://grude.com/clanak/?i=6343063430Grude.com - klik u svijetTue, 10 Apr 2018 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-10-postpak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanost potpisivanja sporazuma bit će održana na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Mostaru će, 12. travnja 2018. godine, biti održano svečano potpisivanje sporazuma o razmjeni otkupnih PostPak po&scaron;tanskih po&scaron;iljaka između javnih po&scaron;tanskih operatora: Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar, JP BH Po&scaron;ta d.o.o. Sarajevo, Po&scaron;te Srpske a.d. Banja Luka, JP Po&scaron;ta Srbije Beograd i Po&scaron;ta Crne Gore a.d. Podgorica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Digitalizacija dru&scaron;tva mijenja načine poslovanja, a elektronička trgovina omogućava najbržu i najpovoljniju kupovinu proizvoda putem Interneta. PostPak je nova usluga u regiji koja otvara granice i daje mogućnost slanja prekograničnih otkupnih po&scaron;iljaka. PostPak po&scaron;iljke mogu sadržavati robu i dokumente, a uručuju se primatelju uz naplatu otkupnog iznosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanost potpisivanja sporazuma bit će održana u svečanoj dvorani (paviljon br. 1) na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru u 10.30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-10-postpak.jpg Hoće li doći do udruživanja Mercatora i Konzuma? http://grude.com/clanak/?i=6342663426Grude.com - klik u svijetTue, 10 Apr 2018 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-10-prodavaonica_djelatnice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šta će se dogoditi s Mercatorom još nije poznato..<p>&nbsp;</p> <p>Prema prvim obrisima sporazuma o plaćanju povjerilaca, ruske banke - Sberbank i VTB Bank - imat će gotovo polovinu vlasni&scaron;tva u novom Agrokoru. &Scaron;ta će se dogoditi s Mercatorom jo&scaron; nije poznato, ali se nagađa da bi se trebao spojiti s Konzumom prije prodaje, pi&scaron;e ljubljanski Dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sberbank i VTB banka bi imale između 30 i 46 posto udjela u Agrokoru, potvrdili su u ponedjeljak neki od čelnika hrvatskih stranaka vladajuće većine nakon sastanka u Banskim dvorima na kojem im je vanredna uprava Agrokora predstavila nacrt prijedloga nagodbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Narodne stranke &ndash; Reformista Radimir Čačić izjavio je kako je nagodba u okvirima onoga o čemu se razgovaralo u proteklih dvadesetak dana.<br />&ldquo;Većinski vlasnici, relativno većinski, će biti Rusi, obje njihove banke u jednom okviru koji će se kretati između 30 i 46 posto&rdquo;, kazao je Čačić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čačić napominje i kako ni&scaron;ta jo&scaron; nije do kraja gotovo, jer sve &ldquo;treba pretvoriti u papire, u pravne forme, u obavezujuće dokumente&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije mogao reći koliki će biti otpis duga odnosno o kojem se postotku otpisa govorilo, napominjući kako to &ldquo;ne može to reći dok cijela priča ne dobije ukupnu dimenziju&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je najvažnije da biv&scaron;i vlasnici ne zadržavaju ni&scaron;ta, jer je dug znatno veći od imovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Hrvatske narodne stranke &ndash; liberalni demokrati (HNS) Ivan Vrdoljak iznio je informaciju da su dobavljači na sastanku potvrdili nacrt prijedloga nagodbe odnosno da su &ldquo;od sedam prisutnih svi potvrdili&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug će biti restrukturiran na nivou milijardu-1,5 milijardi eura, otkrio je Vrdoljak, koji ocjenjuje da je to sigurno održivo i daje za vjerovati da će ne samo sistem Agrokor nego i sve vezane tvrtke i dobavljači zadržati industrijsku proizvodnju i radna mjesta u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-10-prodavaonica_djelatnice.jpgOd cestarina prikupljeno 64,5 milijuna KM!http://grude.com/clanak/?i=6341563415Grude.com - klik u svijetMon, 09 Apr 2018 19:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-31-018_konvertibilna_marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. veljače ove godine, od kada se primjenjuju izmjene i dopune Zakona o trošarinama, kojima je uvedena posebna cestarina u iznosu od 0,25 KM po litri derivata koji se proda na tržištu BiH, ukupno je prikupljeno 64,5 milijuna KM..<p><br /><br />Na podračunu Jedinstvenog računa Uprave za neizravno oprezivanje (UNO) BiH ukupno je prikupljeno 64,5 milijuna KM posebne cestarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prikupljena sredstva bit će raspoređena kada Upravni odbor UNO donese odluku o koeficijentima za raspodjelu ovih sredstava entitetima i Brčko Distriktu &ndash; napominju iz UNO BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1. veljače ove godine, od kada se primjenjuju izmjene i dopune Zakona o tro&scaron;arinama, kojima je uvedena posebna cestarina u iznosu od 0,25 KM po litri derivata koji se proda na trži&scaron;tu BiH, ukupno je prikupljeno 64,5 milijuna KM (11 milijuna KM cestarine prikupljene, dok je iznosila 0,10 KM i 53,5 milijuna KM cestarine koja se naplaćuje 0,25 KM po litri).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su usvajane izmjene i dopune Zakona o tro&scaron;arinama u istom setu su usvojene i dopune Zakona i sustavu neizravnog oporezivanja i dopune Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Na ovaj način je otvoren poseban podračun Jedinstvenog računa UNO kod Centralne bake BiH gdje se prikupljaju sredstva od cestarine namijenjene izgradnji autoputeva i izgradnji i rekostrukciji ostalih puteva u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radi se namjenskim sredstvima koja su i odvojena na poseban podračun Jedinstvenog računa &ndash; napominju iz UNO. Spomenuta sredstva UNO će moći rasporediti entitetima i Brčko Distriktu onog trenutka kada Upravni odbor UNO donese posebnu odluku o koeficijentima raspodjele prema korisnicima. Dok se oduka ne usvoji sredstva se ne mogu rasporediti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-31-018_konvertibilna_marka.jpgHastor daje otkaze! Volkswagen mu se osvećuje jer im je obustavio proizvodnjuhttp://grude.com/clanak/?i=6338263382Grude.com - klik u svijetSat, 07 Apr 2018 19:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-hastor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaustavljanje proizvodnje Volkswagenu iz ljeta 2016. godine moglo bi se Preventu obiti kao bumerang, s obzirom na to da je automobilski div odlučio osvetiti se tvrtki kojoj je na čelu bosanskohercegovački poduzetnik Nijaz Hastor, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Premda su Hastorovu poslovnu tvrdoću i snagu hvalili čak i njemački mediji onog, po mnogočemu vrućeg kolovoza, sada je situacija bitno drukčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prekid isporuke dijelova</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak se i najtiražniji njemački list Bild raspisao o prekidu suradnje Volkswagena i Preventa, vraćajući se unatrag, u godinu kada je sve počelo. - Volskwagenu Preventova tvrtka ES Automobilguss nije isporučila dijelove za mjenjače, a Car Trim istog vlasnika nije isporučio presvlake za sjedala. Već onda je direktor Volkswagena M&uuml;ller najavio kako će taj koncern &ldquo;razmisliti&rdquo; o politici prema svojim dobavljačima - podsjeća Bild.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I onda, prema pisanju najutjecajnijih njemačkih tiskovina poput Bilda i Focusa, Volkswagen je krajem pro&scaron;log tjedna donio odluku koju je najavljivao. Suradnja s Preventom je prekinuta. Od početka krize između partnera Volkswagen se trudio pronaći alternativne dijelove umjesto onih koji su stizali iz Preventa, a onda se prona&scaron;la takva tvrtka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački mediji pi&scaron;u kako Volkswagen nije zaboravio to da je morao prekinuti proizvodnju jer im je Prevent obustavio isporuku, i to u vremenu kada se VW i dalje borio s krizom, kada je otkriveno da je proizvođač u 11 milijuna dizelskih vozila diljem svijeta ugradio uređaj koji je omogućio lažiranje podataka o emisijama &scaron;tetnih plinova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toliko se strahovalo od situacije da su i dužnosnici Njemačke davali izjave i poku&scaron;avali smiriti situaciju kako automobilski brend ne bi pokleknuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povratak Volkswagena</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>A da je kriza iza njega, pokazala je 2017., kada je ponovno krenuo procvat Volkswagenova carstva, a sama ta situacija omogućila im je suočavanje s onima koji su im opstruirali rad. List Focus spekulira i kako bi ova odmazda Preventu mogla značiti propast imperija koji je stvorio Nijaz Hastor. Osim čitavog niza tvrtki u BiH, Prevent je u Hrvatskoj vlasnik tvrtke AD Brodovi iz Splita i prije dvije godine je pokrenuta strate&scaron;ka suradnja sa zagrebačkom Elkom, u Brazilu su preuzeti pogoni njemačke tvrtke Keiper, a jo&scaron; ovog siječnja je preuzela i njemačku tvrtku Halberg Guss. Nakon &scaron;to im se osvetio Volkswagen, nije isključeno da im se na jednak način osveti i Daimler, proizvođač Mercedesa s kojim je Prevent također na sudu, a s kojim također surađuje. Dobra vijest je kako je dogovorena suradnja s BMW-om za dvije serije automobila, ali to bi mogla biti slaba utjeha. Kao rezultat VW-ove odluke, 90 radnika već je otpu&scaron;teno, a za 700 radnika skraćeno je radno vrijeme...&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Vecernji.ba</strong></em></p> <div class="article__body_banner_article_bottom">&nbsp;</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-hastor.jpegSjedišta iz BiH u avionima širom svijetahttp://grude.com/clanak/?i=6337263372Grude.com - klik u svijetSat, 07 Apr 2018 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-sjedista-avioni-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznato je da se u BiH proizvode sjedišta za skoro sve najveće svjetske marke automobila, ali je manje poznato da se u našoj zemlji rade sjedišta i za vodeće svjetske avio-kompanije, piše BiznisInfo. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, kompanija Greiner Aerospace od pro&scaron;le godine uspje&scaron;no posluje u BiH. Kompanija je, naime, lani kupila tvrtku Cartrim aircraft čime je do&scaron;la u posjed i tvornice&nbsp; u Žepču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Greiner Aerospace, čije je sjedi&scaron;te u Austriji, pravi jastuke i presvlake za avione i u tome su jedan od globalnih lidera. Među desetinama njihovih klijenata nalaze se British Airways, Austrian Airlines, Turkish Airlines, US Airways i mnogi drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Greiner Aerospace je jedna od kompanija koje pripadaju velikom holdingu Greiner Group koji je osnovan prije 150 godina u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj holding se bavi i prozvodnjom ambalaže, namje&scaron;taja, dijelova za autoindustriju, medicinskom tehnologijom itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Holding ima vi&scaron;e od 10.000 uposlenih u 34 države, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/sjedista-iz-bih-u-avionima-sirom-svijeta/" target="_blank">Biznisinfo.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-sjedista-avioni-2.jpgNovo izdanje maraka HP Mostar 'Međunarodni dan sporta za razvoj i mir'http://grude.com/clanak/?i=6336563365Grude.com - klik u svijetFri, 06 Apr 2018 17:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-06-hp_mostar_dansporta2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tema izdanja je stolni tenis, vrlo kompleksan sport koji uključuje aktivnost cijelog tijela..<p><br /><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar izdala je dvije prigodne po&scaron;tanske marke, žig i omotnicu prvoga dana u povodu Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir koji je 2013. proglasila Generalna skup&scaron;tina UN-a s ciljem buđenja svijesti o utjecaju sporta u preno&scaron;enju važnih poruka o razvoju dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema izdanja je stolni tenis, vrlo kompleksan sport koji uključuje aktivnost cijelog tijela za &scaron;to je potrebna okretnost i usredotočenost, odnosno dobra koordinacija uma i pokreta. Stolni tenis se pojavljuje u Engleskoj krajem 19. st. i u početku je bio samo razonoda viktorijanske klase koja se zabavljala opona&scaron;ajući igranje tenisa u kući. Stolnoteniska udruga (TTA) osnovana je 1921., a Svjetska stolnoteniska federacija (ITTF) 1926. godine. Godinu dana kasnije u Londonu je održano prvo službeno stolnotenisko prvenstvo. Olimpijskim sportom postaje 1988. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor izdanja je Marin Musa, a prvi dan izdanja je 6. 4. 2018. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-06-hp_mostar_dansporta2018.jpgEGG STOLICA: Ima 60 godina i poželjnija je nego ikad http://grude.com/clanak/?i=6336363363Grude.com - klik u svijetFri, 06 Apr 2018 17:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-06-egg-60-godina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je točno šest desetljeća otkako je čuveni dizajner Arne Jacobsen dizajnirao stolicu koja danas nosi status kultne – Egg chair (Jaje stolica.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, Egg stolica je jedan od najprepoznatljivijih dizajnerskih komada namje&scaron;taja svih vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Genijalni Jacobsen osmislio je stolicu koja i danas izgleda bezvremenski elegantano, s prepoznatljivim zavojima koji nose onaj pravi da&scaron;ak modernizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao kipar, Jacobsen je prvo oblikovao jaje od gline u svojoj garaži kako bi dobio savr&scaron;en oblik, a rezultat koji je dobio je u potpunosti jedinstven oblik, koji pruža privatnost u javnim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Jacobsen je Egg osmislio za SAS Royal Hotel, danas poznat pod nazivom Radisson Blu Hotel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U čast 60. rođendana, proizvođač Fritz Hansen predstavio je Egg stolicu u ograničenoj seriji u u ekskluzivnim materijalima.</p> <p><br /><br />Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-06-egg-60-godina.jpgDOKAD ĆE NJEMAČKA IZDRŽATI: Srbi, Hrvati i građani BiH masovno koriste pomoć za dugotrajno nezaposlenehttp://grude.com/clanak/?i=6336463364Grude.com - klik u svijetFri, 06 Apr 2018 16:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-radnici-gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Teško je pronaći sustav kojeg dosjetljivi Balkanci neće pokušati iskoristiti maksimalno, a to se događa u posljednje vrijeme i u Njemačkoj.<div id="content-body-6263871-7213284"> <p>&nbsp;</p> <div id="related-news-box" class="rel_art_ib ">Krajem 2017. godine 16.924 hrvatska državljana u Njemačkoj je primalo financijsku pomoć za dugotrajno nezaposlene, &scaron;to je za 1,8 posto vi&scaron;e nego godinu dana prije, priopćila je u petak Savezna agencija za zapo&scaron;ljavanje.</div> <div class="rel_art_ib ">&nbsp;</div> <p>Dugotrajno nezaposleni s hrvatskom putovnicom čine 0,3 posto u ukupnom broju od gotovo &scaron;est milijuna primatelja pomoći, priopćila je Agencija za rad na upit Hine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoć za dugotrajno nezaposlene, koja se popularno naziva Hartz IV, primaju svi nezaposleni, ali radno sposobni građani - njih ukupno 5.933.000, od čega je 2.033.000 (35 posto) građana sa stranom putovnicom. Također, ova se pomoć razlikuje od socijalne pomoći koja je namijenjena radno nesposobnom stanovni&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Najveći broj (oko jedan milijun) otpada na osobe koje su posljednjih godina u Njemačku do&scaron;le kao izbjeglice. Među njima prednjače građani Sirije s 588.000, a iza njih slijede građani Iraka i Afganistana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoć za dugotrajno nezaposlene iznosi 416 eura, a uz to jo&scaron; treba dodati i financijsku pomoć za stanovanje te dječji doplatak. Među primateljima koji dolaze iz novih članica Europske unije prednjače građani Bugarske (86.000) i Rumunjske (66.000), čiji broj svake godine raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po broju dugotrajno nezaposlenih iz zemalja zapadnog Balkana prednjače državljani Srbije s 54.000 primatelja, iza kojih slijede građani Kosova (27.000) te Bosne i Hercegovine (15.636).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka je nedavno za građane Europske unije promijenila zakon o primanju potpore za nezaposlene na koju sada pojedinac stječe pravo tek nakon pet godina boravka u Njemačkoj.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-radnici-gradjevina.jpgNove marke HP Mostar 'EUROPA 2018. - Mostovi'http://grude.com/clanak/?i=6334563345Grude.com - klik u svijetThu, 05 Apr 2018 13:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-05-markica_hp_mostar_mostovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke, žig i omotnicu prvoga dana s EUROPA logom.<p>&nbsp;</p> <p>Ove marke sa zajedničkom temom izdaju sve članice PostEuropa, a tema u 2018. godini su mostovi. HP Mostar predstavlja dva mosta koja spadaju u skupinu najljep&scaron;ih i najstarijih u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimski most u Plandi&scaron;tu jedini je sačuvani primjerak kamenog mosta sagrađenog na rijeci Bosni i nacionalni je spomenik BiH. Ostatci neolitskih, ilirskih i rimskih naselja svjedoče da je područje sliva rijeke Bosne bilo naseljeno od davnine. Most se nalazio na sjeci&scaron;tu značajnih putnih pravaca, a zidan je u klesanom kamenu krečnjaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimski most na rijeci &Scaron;ujici nalazi se na križanju strate&scaron;kih puteva, a iznad izvora rijeke nalaze se ostatci rimske utvrde Stržanj. &Scaron;ujicu, čiji je vodotok dug oko 40 km, nazivaju i najkrivudavijom rijekom na svijetu. Ova ponornica protječe kroz &Scaron;ujičko polje i kanjonom se probija do Duvanjskog polja te ponire u Kovačima. Područje je bilo naseljeno od davnine, a najstariji stanovnici bili su ilirsko pleme Delmati. Za ovaj most pokrenuta je inicijativa za progla&scaron;enje nacionalnim spomenikom BiH.<br /><br /><br /><br />Autor likovnog rje&scaron;enja je Vijeko Lučić, a prvi dan izdanja je 5. 4. 2018. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-05-markica_hp_mostar_mostovi.jpgU Hercegovini cvjeta preprodaja njemačkih proizvoda najtraženija Nutella i deterdžentihttp://grude.com/clanak/?i=6333863338Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 17:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-31-nutela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Internetski oglasnici i društvene mreže sve više obiluju oglasima u kojima se nude različiti njemački higijenski, ali i prehrambeni proizvodi..<p>&nbsp;</p> <p>Analiza kvalitete 26 istih proizvoda koji se nalaze na hrvatskom i njemačkom trži&scaron;tu pokazala je da je vi&scaron;e od polovine proizvoda na hrvatskom trži&scaron;tu lo&scaron;ije kvalitete, ali i značajno skuplje nego na njemačkom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kakvo je stanje s kvalitetom u BiH, može se samo nagađati jer analize nitko nije ni provodio. Jedan broj bh. građana upravo je u tome vidio dobru priliku i način kako zaraditi na toliko cijenjenim njemačkim proizvodima, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;arolika ponuda</strong></p> <p>Internetski oglasnici i dru&scaron;tvene mreže sve vi&scaron;e obiluju oglasima u kojima se nude različiti higijenski, ali i prehrambeni proizvodi podrijetlom iz Njemačke, a u posljednje vrijeme sve je vi&scaron;e odjeće i obuće, kako brendova koji se prodaju na bh. trži&scaron;tu tako i onih koji jo&scaron; nisu stigli u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaja tih proizvoda cvjeta unatoč činjenici da su, primjerice, deterdženti znatno skuplji od onih istoga brenda na policama domaćih trgovina. Mi&scaron;ljenja građana su podijeljena pa, dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda nerealno visoke, drugi pak tvrde kako za nekoliko maraka vi&scaron;e dobiju kvalitetniji proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od internetskih prodavača njemačkih proizvoda deterdžent prodaju i po kilogramu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo jednu ženu koja donosi deterdžent iz Njemačke, jednom u 15 dana, pa odemo do nje i kupujemo po tri kilograma, izvaže nam iz velike kutije. Taj deterdžent je puno bolji, odnosno bolje se rublje opere nego ovim kod nas. Navikli smo na njega, govori gospođa koja je među stalnim kupcima takvih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz deterdžent za rublje, među najprodavanijim proizvodima je i Nutella, a cijena njemačke kreće se od 8 do 10 KM za 750 grama, odnosno od 10 do 12 KM za 1 kg Nutelle, ovisno o gradu, odnosno samom prodavaču. Uz to, velika je ponuda različitih slatki&scaron;a, od gumenih bombona do Nutelle i keksa, a u ponudi su i razne higijenske potrep&scaron;tine koje su ponekad čak i jeftinije nego u domaćim trgovinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastojim &scaron;to vi&scaron;e proizvoda koje koristim nabaviti od prodavača njemačke robe jer se osjeti razlika u cijeni. Osim deterdženta za rublje, koji je skuplji nego u trgovinama, za ostale proizvode mi se čini da su jeftiniji, a uz to je moguće nabaviti nove proizvode koji jo&scaron; nisu stigli na na&scaron;e trži&scaron;te, kaže jedna Mostarka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pusto&scaron;e njemačke trgovine</strong></p> <p>Koliko je ovaj oblik preprodaje uzeo maha, govori i informacija kako su u njemačkim trgovinama počeli ograničavati broj kupljenih pakiranja, primjerice Nutelle, na akcijama kad je cijena niža i za vi&scaron;e od eura po komadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko na&scaron;i ljudi u trgovinama kupuju proizvode za preprodaju postalo je zaista nevjerojatno, doslovno pune velike torbe jednoga artikla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi njihovi građani mogli kupiti neke od proizvoda za higijenu ili prehranu, Nijemci su počeli uvoditi ograničenje na broj kupljenih artikala na akciji pa oni koji se bave preprodajom mole sve svoje poznanike tamo da u njihovo ime izvr&scaron;e kupnju kako bi pribavili &scaron;to veće količine, ispričao je za Večernji list Mostarac na privremenom radu u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-31-nutela.jpgAkademija za nove poduzetnike u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=6333063330Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-business-academy.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga "PRAV PUT" Ledinac Grude, organizira Akademiju za Poduzetnike po svjetski poznatoj B.E.S.T. metodi načina predavanja.<p><br /><br />Predavanje će voditi nekoliko mentora i edukatora Udruge, zajedno sa dr. Reinhold W.G.Harms MyStart koji ima vi&scaron;e od dvadeset godina iskustva u MSP načinu poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BEST metoda je alat za vježbu simulacije poslovanja koji uči sudionike o poduzetni&scaron;tvu i poslovanju.<br />​​</p> <p>Ovaj obrazovni alat pruža praktično iskustvo vođenja poslovanja unutar četiri zida učionice. Namijenjen je pružanju ljudima priliku da donose odluke - i rje&scaron;avaju posljedice tih odluka - da će se suočiti u stvarnom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko može sudjelovati:</strong></p> <p>BEST metoda dizajnirana je za kori&scaron;tenje poslovne i poduzetničke obuke za podučavanje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bull; Ljudi koji žele započeti posao<br />&bull; Ljudi koji žele pobolj&scaron;ati svoje poslovanje<br />&bull; Ljudi koji žele saznati vi&scaron;e o poslovnim konceptima<br />&bull; Sve se dobi mogu pridružiti<br />&bull; Zaposlenici tvrtke o timskom radu<br />&bull; Tečajevi vezani uz poslovanje na tercijarnoj razini<br />&bull; &Scaron;kolski programi<br />i ostali,</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da li neke od sljedećih izjava odgovaraju va&scaron;oj situaciji?</strong></p> <p>1. Biznis je za mene misterij, koji želim demistificirati.<br /><br />2. Biznis me istovremeno fascinira i zastra&scaron;uje.<br /><br />3. Nedostaju mi teorijske osnove vođenja poduzeća i želim steći praktično iskustvo, da bih bolje procijenio, da li je to ne&scaron;to za mene.<br /><br />4. Želim saznati, da li je moguće pored zanimanja pretvoriti hobi u posao.<br /><br />5. Želim u ugodnoj atmosferi kroz metodu učiti o jednostavnim osnovama biznisa.<br /><br />6. Već imam svoje mali biznis, ali sam trenutno stagnirao/la, i trebam novi impuls da bih prevazi&scaron;ao/la sljedeću prepreku.<br /><br />7. Želim savladati ekonomsku beznađe i koristiti svoje kreativne sposobnosti za promjenu vlastitog života.<br /><br />8. Želim učiti o konkretnim i praktičnim stvarima o vodstvu malog poduzeća.<br /><br />9. Imam ideju, ali nisam siguran kako nastaviti i njome zaraditi novac.</p> <p>10. Imam mnogo negativnih predrasuda u pogledu na biznis i želim saznati da li biznis može biti i pozitivan.</p> <p>11. Imam mnogo ideja, ali mi njihova prodaja ne uspijeva, jer je prodaja moja slaba točka.</p> <p>12. Nemam novac za pokretanje biznisa. Da li to znači da ne mogu početi?</p> <p>13. Rado bih naučio ne&scaron;to o biznisu, iako nisam siguran, da li ću to moći koristiti. Ne želim prisustvovati dosadnom predavanju sa mnogo definicija, nego želim učiti praktično i odmah isprobati stečeno znanje.</p> <p>14. Želim učiti o timskom radu i biznisu.</p> <p>15. Želim otkriti svoje vrline i slabosti u pogledu na biznis.</p> <p>16. Želim naučiti kako se ophoditi sa novcem u biznisu.</p> <p><br /><strong>BEST metoda je jednostavna za kori&scaron;tenje jer je:</strong></p> <p>&bull; Svestrana - možete ga sami koristiti ili ga ugraditi u postojeći tečaj.<br />&bull; Fleksibilno - koristiti s ljudima svih različitih sposobnosti.<br />&bull; Prilagodljiv - istaknite točke učenja koje želite podučavati.<br />&bull; Metodička - točke metode gdje se gradiraju jedan prema drugom, tako da vi<br />premjestiti s uvodnih na napredne poslovne koncepte s lakoćom.<br />&bull; Jedinstven - rezultati i učenje bodova su različiti svaki put.<br />&bull; Sve u svemu - sve &scaron;to vam je potrebno za ovu metodu ​​je sadržano u ovom setu.<br />&bull; Ugodno vrijeme - koristite ga u vremenskim terminima od jedan i pol sati, ili cijeli dan.</p> <p><br /><strong>Načini obuke:</strong></p> <p>Trening je metoda simulacije poslovanja koja se odvija u 4 sesije. Svaka sesija je jedan modul koji se sastoji od oko 3 sata.<br />Između modula 2 i 3 imamo praktično vrijeme u kojem polaznici stječu pravi posao koji počnu i održavaju.</p> <p><br />Minimalni broj ljudi za jednu grupu treninga je 9, a maksimum je 15.</p> <p><br /><strong>Certifikat o sudjelovanju:</strong></p> <p>Oni sudionici koji budu na svim sesijama će dobiti potvrdu da su pohađali ovu Edukaciju sa listom i svim točkama učenja.<br />Certifikate će se izdati samo za one koji su zavr&scaron;ili trening i praktično vrijeme.</p> <p><br />Upis za &Scaron;kolu za Poduzetnike traje do 20.04.2018. O datumu,mjestu lokacije, te ostalim informacijama svi prijavljeni sudionici će elektronskim putem dobiti pravovremenu obavijest.</p> <p><br />Za sva pitanja stojimo na raspolaganju i to na kontakt:</p> <p><br />E// pravi.put.udruzenje@gmail.com<br />W: www.udrugapraviput.com<br />W:www.facebook.com/udruga.pravi.put</p> <p><br />​Prijaviti se možete na linku: <a title="Link" href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdG4dpA3D-a3MFuWiEXGE1AOk0FMmFUXyfTXD_yBzkyzk2hRQ/viewform?c=0&amp;w=1" target="_blank">https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdG4dpA3D-a3MFuWiEXGE1AOk0FMmFUXyfTXD_yBzkyzk2hRQ/viewform?c=0&amp;w=1</a><br /><br /><br />Grude.com<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-business-academy.jpgTvrtka Nobel nominirana za nagradu Šampioni zaštite prirode http://grude.com/clanak/?i=6331363313Grude.com - klik u svijetTue, 03 Apr 2018 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-03-bh-green-fb-banner2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj ove kampanje je promovirati korisne, inovativne i kreativne pristupe očuvanju prirode i životne sredine u našoj zemlji. <p>&nbsp;</p> <p>Centar za razvoj i podr&scaron;ku iz Tuzle (CRP) uz podr&scaron;ku Ambasade Republike Če&scaron;ke, UNDP, GIZ, Federalnog ministarstva okoli&scaron;a i turizma, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Fonda za za&scaron;titu okoli&scaron;a Federacije Bosne i Hercegovine i Fonda za za&scaron;titu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, po drugi put u Bosni i Hercegovini organizira dodjelu nagrade &ldquo;&Scaron;AMPIONI ZA&Scaron;TITE PRIRODE, BIH GREEN AWARDS&ldquo; 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj ove kampanje je promovirati korisne, inovativne i kreativne pristupe očuvanju prirode i životne sredine u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su pristigle sve nominacije, evaluacijska komisija je u svakoj od kategorija predložila kandidate, te je otvoreno javno glasanje. Glasanje se obavlja putem glasačke forme koja je postavljena na web stranici CRP-a www.crp.org.ba, FB profilu www.facebook.com/crptuzla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nominirana u kategoriji POSLOVNI SUBJEKTI - PODUZEĆA je i tvrtka<strong> Nobel Corporation d.o.o. iz Mostara.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasanje je otvoreno do srijede 11. travnja 2018. godine do ponoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojam Nobel ne označava samo ime firme, Nobel predstavlja svojevrsnu misiju zdravog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve aktivnosti koje Nobel od osnivanja kompanije 1999. poduzima su orijentirane na ekologiju i za&scaron;titu čovjekove okoline. Sve tehnologije koje Nobel primjenjuje na trži&scaron;tu BiH služe za u&scaron;tedu resursa, očuvanje zdravlja, kvalitete vode i za&scaron;tite okoli&scaron;a. Cjelokupni marketing je ekolo&scaron;kog karaktera i podijeljen na edukativni dio i dio koji opisuje direktne benefite za korisnike. Nobelovi inostrani partneri su vodeće svjetske kompanije u oblasti tretiranja vode. Nobel je partner Xylema, američkog diva koji je vlasnik dvadesetak svjetskih proizvođača za tretiranje, transport i za&scaron;titu vode. Xylemov brend WEDECO je Unicef-ov partner za krizna područja u kojima je kvalitet vode upitan ili uopće nije za piće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi proizvodi koje Nobel ima u ponudi su sa ekolo&scaron;kim predznakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Električni radijatori Atlantic, prvi radijatori u Europi sa ekolo&scaron;kim paso&scaron;om. Atlantic konvektori i radijatori svojom izvedbom i tehničkim karakteristikama postižu da je potro&scaron;nja električne energije manja za 25-40%. Ne isu&scaron;uju zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bojleri Atlantic Steatite, prvi bojleri u Europi na kojima se ne može stvoriti kamenac na grijaču. Stvaranje naslaga kamenca uzrokuje povećanu potro&scaron;nju energije, 1mm/10% veća potro&scaron;nja. Atlantic bojleri pored ove tehnologije imaju puno gu&scaron;će izolacije i vrhunske ugradbene elemente bez CFC koji doprinose manjoj potro&scaron;nji energije i očuvanju okoline.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nobel sistemi za filtriranje vode. Ne postoji nijedna oblast u kojoj se ne primjenjuje neka od tehnologija za za&scaron;titu vode, zdravlja instalacija ili okoli&scaron;a.<br />Zahvaljujući Nobelu, filter za vodu danas predstavlja standardni uređaj u desetinama tisuća domova u regiji. S druge strane, kroz &scaron;iroku paletu proizvoda za filtriranje vode, u mogućnosti smo ispuniti gotovo svaki zahtjev trži&scaron;ta, osobito kada je riječ o stambenim i poslovnim objektima različitih namjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Top proizvodi su uređaji s reverznom osmozom, koji daju vrhunski čistu i zdravu vodu bez obzira na njezinu ulaznu kvalitetu. Osim toga pružaju veliku financijsku u&scaron;tedu.<br />Pored njih iz ponude izdvajamo UV lampe i omek&scaron;ivače svih profila, mehaničke i prenosne filtere, kao i filtere za perilice, tu&scaron;, kade&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U suradnji s inozemnim partnerima, Nobel je u mogućnosti ponuditi opremu za punionice vode, piva, sokova, bolnice, pa sve do postrojenja za obradu morske vode u pitku vodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro do&scaron;li u lak&scaron;i i zdraviji način života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ecofriend proizvodi direktno omogućuju u&scaron;tedu vode, energije i C02 pri svakodnevnom kori&scaron;tenju za higijensku upotrebu. U&scaron;tede su u pravilu od minimum 50%, a svaki korisnik sa vi&scaron;e jedinica uz proizvoda dobije i investicijski izračun u&scaron;tede vode, energije, CO2, novca i povrata investicije. Eco friend je na&scaron; vlastiti brend, jedinstven u regiji. Trenutno ih na ovaj način nudi jedino na&scaron;a kompanija. Primjer investicijskog izračuna i reference u prilogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnologije koje Nobel primjenjuje na trži&scaron;tu, koje direktno utiču na kvalitetu vode i za&scaron;tite okoli&scaron;a:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mehanička filtracija &ndash; otklanjanje mehaničkih nečistoća i zamućenja &ndash; kućanstva, industrija, proizvodnja<br />Reverzna osmoza &ndash; vrhunski čista voda- kućanstva, ugostiteljstvo, veliki broj grana industrije, laboratorije, bolnice<br />Jonska izmjena &ndash; otklanjanje kamenca u instalacijama - pekarstvo, razne grane industrije, kućanstva<br />UV dezinfekcija &ndash; uklanjanje bakterija i virusa u vodi na ekolo&scaron;ki način &ndash; kućanstva, industrija, proizvodnja, bolnice<br />Ozonska tehnologija &ndash; 3.000 puta jači od klora i služi za dezinfekciju vode i hrane &ndash;industrija, tvornice vode i hrane<br />Deferizacija &ndash; otklanjanje željeza iz vode &ndash; industrija, proizvodnja<br />Demanganizacija &ndash; otklanjanje mangana u vodi &ndash; kućanstva, industrija, proizvodnja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo su tehnologije koje se najče&scaron;će primjenjuju, i pored njih postoji i čitav niz ostalih koje se povremeno ili sporadično primjenjuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obaveza prikupljanja elektronskog i ambalažnog otpada:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2012/2103 Nobel se uključio u sistem prikupljanja otpadnog elektronskog i ambalažnog otpada preko ovla&scaron;tenih operatera Zeos i Ekopak. Obzirom da je Nobel s programom Atlantic trži&scaron;ni lider u električnom grijanju, godi&scaron;nje izdvaja značajna financijska sredstva za ovu namjenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvena odgovornost:<br />Kroz godine rada Nobel je ugradio vrhunske sisteme za filtriranje bez naknade na vi&scaron;e od stotinu adresa privatnih i pravnih lica koja su imala potrebu za čistom vodom. Pored same ugradnje, za većinu njih preuzeta je i doživotna skrb o održavanju i servisu uređaja bez naknade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marketing:<br />U Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna kompanija koja kontinuirano ulaže u marketing ove vrste u digitalnom i printanom obliku, od 1999 &ndash; 2018. "Ne možemo prikazati ni jednu desetinu materijala koje smo raznim kanalima uložili u edukaciju i promociju za&scaron;tite okoli&scaron;a, za&scaron;tite zdravlja i čovjekove okoline. Za skoro 20 godina putem stručnih i direktnih prezentacija, seminara, okruglih stolova, edukativnih akcija, suradnjom sa zavodima za zdravstvo, &scaron;kolama, bolnicama i medijima doprinijeli smo podizanju opće ekolo&scaron;ke svijesti na jedan zavidan nivo. Neki od na&scaron;ih slogana koje smo koristili su: Čista voda Va&scaron; i na&scaron; izbor; Ugradite filter, ne budite filter, Zakoračite u zdraviji način života; Rje&scaron;enja za ugodan život."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt &bdquo;Nagradite sebe&ldquo; 2008-2011. U okviru ovog projekta Nobel je na trži&scaron;tu ugradio značajan broj kućnih sistema za filtriranje vode, a cilj akcije je bio omasovljenje trži&scaron;ta i podizanje ekolo&scaron;ke svijesti. Projekat je bio jedinstven u Europi jer su se sistemi ugrađivali bez plaćanja, a cijena jednog sistema je bila 796,00 KM. Za ovaj projekat Nobel je 2008. progla&scaron;en "Najboljom kompanijom BiH u malom biznisu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nobel je bio glavni sponzor izdavanja sveučili&scaron;nog udžbenika/knjige &bdquo;Uvod u okoli&scaron;no održivi razvoj&ldquo; koji je izdalo mostarsko sveučili&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već 15 godina ova tvrtka je prisutna na svim važnijim sajmovima u BiH, i redovito su teme prezentacija na temu oneči&scaron;ćenja voda i okoli&scaron;a, kao i rje&scaron;enja za te probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nekoliko navrata sa zavodima za javno zdravstvo su organizirani projekti povodom Svjetskog dana voda. Projekti su bili orijentirani na vrtiće i &scaron;kole kako bi se kod najmlađih počela njegovati kultura za&scaron;tite okoli&scaron;a. Likovni radovi, literarni radovi na temu vode, planete, za&scaron;tite okoli&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Smatramo da se iz navedenog vidi koji su razlozi za na&scaron;u nominaciju, i ističemo da je sve postignuto bez ijednog poticaja ili pomoći od bilo koje institucije&ldquo;, poručuju iz Nobela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Nobel možete glasati na linku: <a title="Nobel Corporation mostar" href="https://www.surveymonkey.com/r/GHX2D2T" target="_blank">https://www.surveymonkey.com/r/GHX2D2T</a> u kategoriji broj 2. Poslovni subjekt - Preduzeće. Ostale kategorije možete popuniti po želji. Ovom prilikom iz Nobela se unaprijed zahvaljuju svima koji će na ovaj način podržati njihov rad.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-03-bh-green-fb-banner2.jpgVeleposlanica Kine: Kinezi dolaze po hercegovačko smiljehttp://grude.com/clanak/?i=6331163311Grude.com - klik u svijetTue, 03 Apr 2018 12:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-smilje2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kinezi su zainteresirani za hercegovačko smilje, a postoji mogućnost i suradnje s lokalnim uzgajivačima. <p>&nbsp;</p> <p>Kinezi stižu u Hercegovinu kako bi doznali vi&scaron;e informacija o smilju, a postoji mogućnost i suradnje, potvrdila je veleposlanica Kine u BiH Chen Bo. ''Izaslanstvo Kineske asocijacije za trgovinu eteričnim uljima, aromama i začinima će uskoro posjetiti hercegovačku regiju kako bi doznalo vi&scaron;e o uzgoju smilja i razmotrilo mogućnost suradnje u proizvodima na bazi smilja. Također se razgovara o poljoprivrednoj suradnji u uzgoju ostaloga bilja'', izjavila je veleposlanica Bo u op&scaron;irnom razgovoru za <strong>Večernji list. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostaloga, dotaknula se i ovogodi&scaron;njeg Sajma gospodarstva u Mostaru na kojem će biti najvi&scaron;e kineskih tvrtki u posljednje tri godine s ukupnim izložbenim prostorom od 1.000 metara četvornih. Kineski izlagači uglavnom dolaze iz sektora kao &scaron;to su poljoprivredni strojevi, prehrambena industrija, automobili, kućanski elektronički uređaji i telekomunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na marginama će se organizirati Sajam poljoprivredne opreme i investicija ''16+1'' i prateći poslovni forum. To će biti drugi put da se ''16+1'' održava zajedno s mostarskim sajmom. ''Nadamo se kako će kompanije moći prepoznati mogućnosti suradnje kroz izravne interakcije, a nadamo se i kako će veliko sudjelovanje kineskih tvrtki i organizacija događaja '16+1' pomoći da se utjecaj mostarskoga sajma pro&scaron;iri u regiji'', izjavila je veleposlanica Bo.<br /><br /><br /></p> <p><img src="/Datoteke/novosti/18-04-03-18-04-03-chen-bo.jpg" alt="" width="640px" /><br /><em>Veleposlanica Kine u BiH Chen Bo</em><br /><br /></p> <p>Mostar i cijela regija Hercegovine obiluju izvanrednim prirodnim uvjetima i slikovitim pejzažima te uživaju &scaron;iroke izglede za suradnju s Kinom, ističe kineska veleposlanica te dodaje da sve vi&scaron;e kineskih turista posjećuje Mostar. ''Kada sporazum između dviju zemalja o uzajamnom ukidanju viza za nositelje običnih putovnica stupi na snagu, očekujemo mnogo vi&scaron;e kineskih turista u regiji'', kazala je veleposlanica Kine u BiH Chen Bo u razgovoru za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-smilje2.jpgPoziv za iskazivanje interesa za suradnju vlasnicima privatnih smještajnih kapaciteta u Blidinjuhttp://grude.com/clanak/?i=6330963309Grude.com - klik u svijetTue, 03 Apr 2018 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sastanak će se održati u petak 06.04.2018. godine u restoranu Staza.<p><br />Udruga &ldquo;Visit Blidinje&rdquo; u suradnji s njemačkom razvojnom agencijom GIZ u sklopu projekta EUProLocal koji se već određeno vrijeme provodi na području Parka prirode Blidinje, organizira sastanak za iskazivanje interesa za suradnju Udruge &ldquo;Visit Blidinje&rdquo; i vlasnika privatnih smje&scaron;tajnih kapaciteta na ovom području prema predviđenom poslovnom modelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dnevni red sastanka je sljedeći:</strong><br />UVOD 14:30 &ndash; 15:00 &ndash; Pozadina, ciljevi i generalni okvir poslovne suradnje<br />Predstavljanje i očekivanje učesnika<br />DISKUSIJA 15:00 &ndash; 15:45 &ndash; Razgovor i poja&scaron;njenja u vezi svih detalja potencijalne suradnje i trži&scaron;nog nastupa<br />- Financijski aspekti suradnje<br />- Predstavljanje obrasca za iskazivanje interesa<br />NAREDNI KORACI 15:45 &ndash; 16:00 &ndash; Dogovor o aktivnostima i odgovornostima u narednom periodu</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanak će se održati u petak 06.04.2018. godine u restoranu Staza na Blidinju s početkom u 14.30 h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Blidinje" href="http://blidinje.net/poziv-za-iskazivanje-interesa-za-suradnju-za-vlasnike-privatnih-smjestajnih-kapaciteta-na-podrucju-pp-blidinje/" target="_blank">Blidinje.NET</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpgNova pravila: Svako novo vozilo u EU mora imati ugrađen sustav eCallhttp://grude.com/clanak/?i=6328963289Grude.com - klik u svijetSun, 01 Apr 2018 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-01-ecall_ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zakoni EU-a o tom pitanju, doneseni 2015. godine, počinju se primjenjivati u subotu, 31. ožujka 2018. <p>Od 31. ožujka svi tipovi novih putničkih i lakih teretnih vozila koji će se stavljati na trži&scaron;te EU-a morat će imati ugrađen elektronički sigurnosni sustav 112 E-poziv (112eCall) koji automatski alarmira hitne službe i javlja im lokaciju ozbiljnih prometnih nesreća na cestama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakoni EU-a o tom pitanju, doneseni 2015. godine, počinju se primjenjivati u subotu, 31. ožujka 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav E-poziv automatski naziva jedinstveni europski broj za hitne slučajeve 112 u slučaju teže prometne nesreće i putem europskog satelitskog sustava Galileo javlja lokaciju vozila službi hitne pomoći. Taj sustav, koji se može akvirati i ručno, javlja samo bitne informacije te ne bilježi i ne sprema podatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav će hitnim službama dojaviti točnu lokaciju vozila, vrijeme nesreće i pravac u kom se vozilo kretalo, &scaron;to je naročito važno na autocestama, čak i ako je vozač bez svijesti ili nije u stanju sam uputiti poziv. Time se rje&scaron;ava problem u slučajevima kada se vozač nalazi u njemu nepoznatom području i ne zna reći hitnoj službi lokaciju gdje se nalazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se da će taj sustav skratiti vrijeme dolaska hitne pomoći za 50 posto u ruralnim podrjučjima i za 60 posto u urbanim područjima, čime bi se spasili brojni životi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-01-ecall_ilustracija.jpgCijena kuka u Čapljini 1 KM, a 2,50 u Metkovićuhttp://grude.com/clanak/?i=6328463284Grude.com - klik u svijetSun, 01 Apr 2018 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-01-kuke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ono što su u Bosni gljive, u Hercegovini su kuke. Riječ je o samonikloj biljci iz porodice bljuštovki, čiji su izdanci jestivi, a plodovi vrlo otrovni.<p>&nbsp;Kuke se beru u razdoblju od polovine drugog pa do početka petog mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijenjene su zbog svojih jestivih, mekanih i sočnih izdanaka, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz kuke, beru se i ne&scaron;to rjeđe &scaron;paroge. Ljubitelji tih diuretika jedva su dočekali prestanak oborina da krenu s branjem. Omiljeno mjesto berača u čapljinskoj općini je Park prirode Hutovo blato, gdje se nerijetko mogu sresti i berači s Neretve, Metkovića i okolnih mjesta. Ovoga puta &ldquo;u poslu&rdquo; smo zatekli Zdravka Dodiga iz Vi&scaron;ića, koji ne gubi vrijeme nego bere i kuke i &scaron;paroge:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisu ba&scaron; najbolje, malo su tanje nego inače, vrijeme nije dopu&scaron;talo da budu onakve kakve bi trebale biti. Berem i &scaron;paroge, one su cjenjenije - obja&scaron;njava Zdravko koji na upit kako se spremaju &scaron;paroge, koje Hercegovci ipak rjeđe beru, kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvi&scaron;e se spremaju na salatu, mije&scaron;aju s jajima, mogu se prokuhati, a tko voli, jede ih i same. Poznato je da su zdrave, a zbog toga su i tražene. Kada prođu kroz grlo, odmah se osjeti njihov žar - nagla&scaron;ava Zdravko, pa na opasku da divlje &scaron;paroge imaju bodlje, nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To se ljudima samo čini, najbolji je dio gdje se nalazi iglica. Uostalom, da ne bi bile bodljikave, beru se mlade. Dobro ih se prokuha, a mogu se propržiti na tavi s jajima ili pak na salatu. Spremaju se na vi&scaron;e načina, a mogu se ubaciti u svako jelo. Djeca ba&scaron; i ne vole kada ih žari, a nama, koji znamo zbog čega je to tako, to je sasvim normalno - kaže Zdravko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče kuka i njihova spremanja, Zdravko je i u to dobro upućen:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvi&scaron;e se spremaju na salatu. Najprije se dobro prokuhaju. Neki ih ne kuhaju nego odmah bace na tavu, ali preporučio bih svakome da ih prvo prokuha, i kuke i &scaron;paroge, nakon toga lak&scaron;e ih je spremiti. Opere ih se svakako i prije uporabe, ali prokuhane su pogodnije, a i čistije za spremanje - kaže Zdravko, a onda, vraćajući se na sezonu, obja&scaron;njava: - One niču kad je toplo vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su trajali ova ki&scaron;a i led, a budući da je snježilo i 1. ožujka, kuka i &scaron;paroga nije bilo. Mogu se brati jo&scaron; 10 do 15 dana i to je kraj. Kuke su tanke, slaba je sezona - zaključuje Zdravko koji ih povremeno bere i za prodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačna cijena na veletržnici u Tasovčićima je marku za vezicu, težine 200 do 250 gr, dok je u Metkoviću vezica 10 kuna odnosno 2 i pol KM. Zdravko smatra da je cijena u Metkoviću, oko deset KM za kilogram, prihvatljiva, dok se za cijenu u Čapljini kuke ne isplati brati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-01-kuke.jpgUprava HP-a Mostar prvi put u povijesti obradovala radnike uskrsnicomhttp://grude.com/clanak/?i=6327363273Grude.com - klik u svijetSat, 31 Mar 2018 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-31-018_konvertibilna_marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok se djeca vesele šarenim jajima i onome što će im uskrsni zec donijeti u gnijezdo, neki odrasli sretni su zbog uskrsnica koje su ove godine dijelila pojedina javna i privatna poduzeća u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Jedni od sretnika svako su zaposleni u Javnom poduzeću Hrvatska po&scaron;ta Mostar koje je uprava ove godine, prvi put do sada, obradovala novčanom naknadom za ovaj najveći katolički blagdan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenici HP Mostar nisu jedini koji će tro&scaron;kove uskrsne trpeze lak&scaron;e podnijeti zbog novčane naknade ili bona koji su za njih osigurali poslodavci. Ovu praksu uvele su i pojedine privatne tvrtke. Istina, to je jo&scaron; uvijek u puno manjoj mjeri nego za Božić, za koji je podjela božićnica postala pravilo, a ne pojedinačan slučaj. U ovo blagdansko vrijeme postavlja se pitanje tko ima pravo i na koliko novčane naknade za vjerske blagdane poput Uskrsa. Odgovor je jednostavan, svi zaposleni radnici imaju pravo na prigodne nagrade - regres, uskrsnicu, božićnicu i sl., naravno, samo ako poslodavac ima mogućnosti, ali i volju iste isplatiti. Poslodavci koji se odluče isplatiti naknadu za vjerske blagdane, na istu, do visine jedne trećine prosječne plaće u FBiH, ne moraju platiti porez jer spada u neoporezive naknade. Stoga, bilo bi lijepo kad bi i ostali poslodavci, ako to već nisu učinili ove godine, već za sljedeći Uskrs obradovali svoje radnike barem simboličnim darom i time im bar malo olak&scaron;ali pripreme za blagdane, za koje svake godine treba izdvojiti vi&scaron;e novca. Budući da se uskrsne potro&scaron;ačke ko&scaron;arice kreću u prosjeku između 250 i 300 KM, zaposlenima u HP Mostar uskrsnica će zasigurno obogatiti blagdanski stol.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-31-018_konvertibilna_marka.jpgGrudska Violeta vodeća na tržištu higijene, povećala prednost nad Procter & Gamblehttp://grude.com/clanak/?i=6325463254Grude.com - klik u svijetFri, 30 Mar 2018 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-30-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Violeta je mjerilo za mjerenje uspješnosti igrača u većini kategorija finih tkiva i higijenskih kategorija.<p>Violeta d.o.o. Grude lider je na trži&scaron;tu finih tkiva (papirne maramice, toaletni papir, salvete...) i higijenskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, pokazuje analiza analitičke kuće Eromonitor, izvje&scaron;tava Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Violeta je mjerilo za mjerenje uspje&scaron;nosti igrača u većini kategorija finih tkiva i higijenskih kategorija. Violeta je počela s toaletnim papirom, ali je pro&scaron;irila proizvodnju na većinu higijenskih kategorija u proizvodnom i marketin&scaron;kom portfelju, navodi Euromonitor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog ekstremne korporativne nestabilnosti u Konzumu, glavnom igraču u suvremenoj prodaji prehrambenih proizvoda, snažna ekspanzija supermarketa, hipermarketa i maloprodajnih prodavanica poni&scaron;tena je u drugom dijelu razdoblja. To je otvorilo malo mjesta za oporavak nezavisnih malih trgovaca, ali prave zvijezde koje se dižu iz distribucijskog krajolika u higijeni su drogerije/parafarmacije, gdje dominiraju dva lanca: dm i Cm, konstatira Euromonitor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaći i regionalni lanci dominiraju u prodaji finih tkiva u BiH.</p> <p><br />-Violeta je sve vi&scaron;e izložena konkurentskim napadima, posebno kompanija Drenik ND d.o.o. i Paloma d.d., koji se sve vi&scaron;e oslanjaju na cijenu kako bi povećali privlačnost svojih proizvoda nasuprot Violetinim, navodi se u analizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je potražnja za privatnim etiketima u maloprodaji finih tkiva u porastu, vodeći privatni lider u maloprodaji - Konzum d.o.o. - gubi udio.</p> <p><br />- Konzumov gubitak udjela ima veze s ukupnom slabom izvedbom u maloprodaji, a ne s problemima potro&scaron;ača s privatnim etiketama, ocjenjuje Euromonitor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta je povećala svoju prednost nad Procter &amp; Gambleom u sanitarnoj za&scaron;titi 2017. godine.</p> <p><br />- Žene vi&scaron;e preferiraju standardnu kvalitetu i pristupačne proizvode nego skuplje međunarodne marke dodatne vrijednosti, zaključuje Euromonitor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju brisači (baby maramice za brisanje i ostalo), Violeta je zabilježila pad vrijednosti udjela u 2017. godini, ali je i dalje daleko ispred svojih konkurenata.</p> <p><br />Violeta brisači dominiraju na policama u većini maloprodajnih formata u Bosni i Hercegovini, a tvrtka je mjerilo za sve druge igrače u ovoj kategoriji, navodi Euromonitor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutni nivo potro&scaron;nje po stanovniku u finim tkivima i higijeni u Bosni i Hercegovini znatno je niži od nivoa u ekonomski razvijenijim trži&scaron;tima, &scaron;to je prema, Euromonitoru, jasan pokazatelj da ovo trži&scaron;te ima značajan potencijal rasta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-30-violeta.jpgTRAŽITE POSAO? Otvorena radna mjesta za područje Gruda, Posušja, Širokog, Kupresa, Rame, Ljubuškog...http://grude.com/clanak/?i=6322263222Grude.com - klik u svijetWed, 28 Mar 2018 19:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-28-2017-9-28_komercijalist-mz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Boreas d.o.o. Kreševo, članica Stanić Grupe raspisala je natječaj za posao<p>"Boreas d.o.o. Kre&scaron;evo je članica Stanić Grupe, vodeće grupacije u proizvodnji sokova, distribuciji pića, duhanskih proizvoda i tehničke robe. Boreas je distributer i zastupnik svjetski poznatih brandova iz asortimana pića, Heineken, Karlovačko, Zaječarsko, Kru&scaron;ovice, La&scaron;ko, Union, Afflingem, Edelweiss kao i proizvoda iz asortimana kompanije Diageo te duhanskih proizvoda kompanije Philip Morris.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; uspje&scaron;ni tim čine djelatnici koji imaju znanje, vje&scaron;tine, teže timskom radu te svojim rezultatima postavljaju visoke standarde u kompaniji", navedeno je u oglasu koji je osvanuo na <a href="https://www.posao.ba/#!employer/profile;id=6386" target="_blank">Posao.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog &scaron;irenja poslovanja, raspisuju natječaj za radno mjesto:&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>MERCHANDISER - IZLAGAČ ROBE (m/ž)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Regije:</strong><br />Grad Mostar - 1 izvr&scaron;itelj<br />Mostar, Stolac, Neum &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />Trebinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Ljubinje &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />Čitluk, Čapljina, Međugorje, Ljubu&scaron;ki &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />&Scaron;iroki Brijeg, Posu&scaron;je, TomislavGrad, Grude &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />Livno, Kupres, Rama &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p><br /><strong>Opis poslova:</strong><br />Obilazak prodajnih objekata kupaca po utvrđenom planu posjeta<br />Izlaganje i pozicioniranje robe u prodajnim objektima u skladu sa zadanim standardima<br />Praćenje rokova ispravnosti robe</p> <p><br /><strong>Potrebne kvalifikacije:</strong><br />Obavezno posjedovanje vozačke dozvole B kategorije i vlastitog vozila;<br />Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima;<br />Spremnost za rad na terenu;<br />Odgovornost i komunikativnost;<br />Sposobnost samostalnog rada po unaprijed utvrđenim standardima;</p> <p><br />Ukoliko želite postati dio na&scaron;eg uspje&scaron;nog tima, svoju prijavu (CV i motivacijsko pismo) možete poslati putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rok za prijavu: do 13.04.2018. godine.</strong><br /><strong>Lokacija</strong>:Grad Mostar, Livno, Kupres, Rama, Mostar, Stolac, Neum, Trebinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Ljubinje, Čitluk, Čapljina, Međugorje, Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg, Posu&scaron;je, TomislavGrad, Grude<br /><strong>Broj pozicija</strong>:6<br /><strong>Datum objave:</strong>27.03.2018.<br /><strong>Trajanje oglasa</strong>:17 dana (ističe 13.04.2018.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, raspisuju natječaj za radno mjesto:&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>KOMERCIJALIST (m/ž)</strong></p> <p><strong>Regije:&nbsp;</strong></p> <p>Grad Mostar - 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>Mostar, Stolac, Neum &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>Trebinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Ljubinje &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>Čitluk, Čapljina, Međugorje, Ljubu&scaron;ki &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&Scaron;iroki Brijeg, Posu&scaron;je, Tomislavgrad, Grude &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>Livno, Kupres, Rama &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Opis poslova:&nbsp;&nbsp;</strong></p> <p>Identifikacija i privlačenje novih kupaca;</p> <p>Praćenje aktivnosti konkurencije na trži&scaron;tu;</p> <p>Praćenje i rad na unapređenju izloženosti proizvoda;</p> <p>Davanje prijedloga za razvoj poslovanja s kupcima;</p> <p>Odgovornost za realizaciju plana prodaje;</p> <p>Odgovornost za naplatu potraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potrebne kvalifikacije:&nbsp;&nbsp;</strong></p> <p>Radno iskustvo u prodaji;</p> <p>Poznavanje regionalnog trži&scaron;ta;&nbsp;</p> <p>Komunikativnost i izražene pregovaračke vje&scaron;tine;</p> <p>Proaktivan pristup i samostalnost u izvr&scaron;avanju poslova;</p> <p>Poznavanje rada na računaru (MS Office);</p> <p>Vozačka dozvola B kategorije;</p> <p>SSS/V&Scaron;S/VSS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko želite postati dio na&scaron;eg uspje&scaron;nog tima, svoju prijavu (CV i motivacijsko pismo) možete poslati putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS".&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rok za prijavu:</strong> do 14.04.2018. godine&nbsp;</p> <p><strong>Lokacija:</strong>Grad Mostar, Livno, Kupres, Rama, Mostar, Stolac, Neum, Trebinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Ljubinje, Čitluk, Čapljina, Međugorje, Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg, Posu&scaron;je, Tomislavgrad, Grude</p> <p><strong>Broj pozicija:</strong>6</p> <p><strong>Datum objave:</strong>27.03.2018.</p> <p><strong>Trajanje oglasa</strong>:18 dana (ističe 14.04.2018.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Posao.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="E6O2RVD-U-f" style="font-family: Arial; padding-top: 24px; margin-top: 24px; border-top: 1px solid #dbdbdb; font-size: small; background-color: #f8f8f8;"> <div>Zbog &scaron;irenja poslovanja, raspisujemo natječaj za radno mjesto&nbsp;</div> <div><strong>&nbsp;</strong></div> <div style="text-align: center;"><strong>KOMERCIJALIST (m/ž)</strong></div> <div><strong>&nbsp;</strong></div> <div><strong>Regije:&nbsp;</strong></div> <div> <ul> <li>Grad Mostar - 1 izvr&scaron;ilac</li> <li>Mostar, Stolac, Neum &ndash; 1 izvr&scaron;ilac</li> <li>Trebinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Ljubinje &ndash; 1 izvr&scaron;ilac</li> <li>Čitluk, Čapljina, Međugorje, Ljubu&scaron;ki &ndash; 1 izvr&scaron;ilac</li> <li>&Scaron;iroki Brijeg, Posu&scaron;je, Tomislav Grad, Grude &ndash; 1 izvr&scaron;ilac</li> <li>Livno, Kupres, Rama &ndash; 1 izvr&scaron;ilac</li> </ul> </div> <div><strong>Opis poslova:&nbsp;&nbsp;</strong></div> <div> <ul> <li>Identifikacija i privlačenje novih kupaca;</li> <li>Praćenje aktivnosti konkurencije na trži&scaron;tu;</li> <li>Praćenje i rad na unapređenju izloženosti proizvoda;</li> <li>Davanje prijedloga za razvoj poslovanja s kupcima;</li> <li>Odgovornost za realizaciju plana prodaje;</li> <li>Odgovornost za naplatu potraživanja.</li> </ul> </div> <div><strong>Potrebne kvalifikacije:&nbsp;&nbsp;</strong></div> <div> <ul> <li>Radno iskustvo u prodaji;</li> <li>Poznavanje regionalnog trži&scaron;ta;&nbsp;</li> <li>Komunikativnost i izražene pregovaračke vje&scaron;tine;</li> <li>Proaktivan pristup i samostalnost u izvr&scaron;avanju poslova;</li> <li>Poznavanje rada na računaru (MS Office);</li> <li>Vozačka dozvola B kategorije;</li> <li>SSS/V&Scaron;S/VSS.</li> </ul> </div> <div>Ukoliko želite postati dio na&scaron;eg uspje&scaron;nog tima, svoju prijavu (CV i motivacijsko pismo) možete poslati putem opcije&nbsp;<strong>"PRIJAVI SE NA OGLAS".&nbsp;</strong></div> <div>Rok za prijavu: do 14.04.2018. godine&nbsp;</div> </div> <div class="E6O2RVD-U-k" style="font-family: Arial; padding-top: 13px; color: #3b3b3b; font-size: 12px; background-color: #f8f8f8;">Lokacija:Grad Mostar, Livno, Kupres, Rama, Mostar, Stolac, Neum, Trebinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Ljubinje, Čitluk, Čapljina, Međugorje, Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg, Posu&scaron;je, Tomislav Grad, Grude</div> <div class="E6O2RVD-U-k" style="font-family: Arial; padding-top: 13px; color: #3b3b3b; font-size: 12px; background-color: #f8f8f8;">Broj pozicija:6</div> <div class="E6O2RVD-U-k" style="font-family: Arial; padding-top: 13px; color: #3b3b3b; font-size: 12px; background-color: #f8f8f8;">Datum objave:27.03.2018.</div> <div class="E6O2RVD-U-k" style="font-family: Arial; padding-top: 13px; color: #3b3b3b; font-size: 12px; background-color: #f8f8f8;">Trajanje oglasa:18 dana (ističe 14.04.2018.)</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-28-2017-9-28_komercijalist-mz.jpgVjenceslav Leko progovorio o problemima s radnom snagom. Nedostaje stručnog kadrahttp://grude.com/clanak/?i=6320963209Grude.com - klik u svijetTue, 27 Mar 2018 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-vjenceslav_leko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospodarska komora Grada Mostara i Ministarstvo obrazovanja HNŽ-a organizirali su u Mostaru sastanak Vijeća za stručno obrazovanje i obuku. On je prema riječima resornog ministra Rašida Hadžovića bio posvećen srednjem stručnom obrazovanju s ciljem prepoznavanja mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja preko VET škola, odnosno srednjih stručnih škola, od strane djece i roditelja.<p>&nbsp;</p> <p>- Govorimo o ideji da &scaron;kolujemo djecu za gospodarstvo, a ne za zavode za zapo&scaron;ljavanje, kazao je Hadžović, uz podsjećanje da je istraživanje napravljeno s Gospodarskom komorom Mostara pokazalo da nedostaje veliki broj &scaron;kolovanog kadra iz područja građevinskih i ma&scaron;inskih zanimanja, odnosno ugostiteljstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trenutno na području HNŽ-a nedostaje 120 kuhara i 180 konobara, 300 CNC operatera, te veliki broj galvanizera, zavarivača, građevinskih radnika, stolara, tesara i zidara. Smatram da imamo mogućnost da se djeca kvalitetno obrazuju, jer početak stručnog obrazovanja ne znači da je to kraj. Svako dijete može kasnije nastaviti studirati i ići na fakultet, naravno ukoliko to želi, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Gospodarske komora Mostara Vjenceslav Leko kazao je da sastanak VET vijeća predstavlja mali korak u povezivanju &scaron;kolstva i gospodarstva, podcrtav&scaron;i pritom veliki nesrazmjer između traženih zanimanja i vje&scaron;tina kojima raspolažu oni koji traže posao na zavodima za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svi iz godine u godinu imamo sve veći problem s radnom snagom, koji je slojevit, ali se također uz dobru suradnju zainteresiranih može rije&scaron;iti - kazao je Leko.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-vjenceslav_leko.jpgZa građevinsku dozvolu u BiH potrebno 16 postupaka i 193 danahttp://grude.com/clanak/?i=6319863198Grude.com - klik u svijetMon, 26 Mar 2018 20:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-26-jqvg24br_graevinska_dozvola_475_316_85_s_c1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U globalnom smislu, Bosna i Hercegovina je rangirana na 166. mjestu od 190 ekonomija po lakoći dobivanja građevinske dozvole. Primjerice, Srbija je na desetom mjestu, a Hrvatska na 126. <p>Prema podacima dokumenta &ldquo;Lakoća poslovanja&rdquo;, koji je uradila Svjetska banka, proces pribavljanja građevinske dozvole u BiH zahtijeva 16 postupaka koji se mogu zavr&scaron;iti za tri mjeseca, točnije - najkraće 193 dana, dok će tro&scaron;kovi za dozvolu stajati 73.073 KM, odnosno 17,5% od vrijednosti objekta, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, radi moguće usporedbe, procijenjena vrijednost izgradnje objekta je 418.327,06 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se dobilo građevinsku dozvolu, potrebno je pribaviti potvrdu katastarskog plana o statusu zemlji&scaron;ta (1 dan, 10 KM), potvrdu iz zemlji&scaron;ne knjige o dokazu vlasni&scaron;tva (1 dan, 5 KM), izvr&scaron;iti ispitivanje zemlji&scaron;ta i topografski pregled (14 dana, 3600 KM), dobiti urbanističke dozvole iz općinskog odjela za urbanizam (30 dana, 30 KM), dobiti preliminarne potvrde o dijelu projekta vezanom uz komunalije iz vodovoda i kanalizacije (28 dana, 117 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je dobiti i preliminarne potvrde elaborata za&scaron;tite od požara i eksplozija (4 dana, 150 KM), potvrde o tehničkom pregledu i ispravnosti glavnog projekta (5 dana, 28.180 KM), naknadu i proviziju za izgradnju objekta (1 dan, 32.536 KM), zahtjev za građevinsku dozvolu u općinskom odjelu za urbanizam (30 dana, nema naknade), zahtjev za obilježavanje zemlji&scaron;ne parcele (7 dana, 15 KM), obavijestiti općinu o početku radova (1 dan, nema naknade), dobiti zahtjev za priključenje komunalija na mrežu (30 dana, 500 KM), primiti tehničku inspekciju iz općinskog odjela za urbanizam (1 dan, nema naknade), dobiti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole iz općinskog odijela za urbanizam (30 dana, 7804 KM), registrirati objekt u katastru (15 dana, 180 KM) i registrirati objekt u zemlji&scaron;ne knjige sa ZK izvatkom (1 dan, 30 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U globalnom smislu, Bosna i Hercegovina je rangirana na 166. mjestu od 190 ekonomija po lakoći dobivanja građevinske dozvole. Primjerice, Srbija je na desetom mjestu, a Hrvatska na 126.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lista ekonomija s kojima se uspoređuje u okruženju i prosjek ranga regije daju iznimno značajne informacije o tome koliko je lako za poduzetnika legalno izgraditi objekt u Bosni i Hercegovini. Danas u Bosni i Hercegovini najče&scaron;će se registriraju dva oblika tvrtke &ndash; d.o.o i obrt. Ne postoje vi&scaron;e str, szr i slično. No za svaku od njih treba osigurati prostor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako to i propisi tvrde, najprije treba dobiti građevinsku dozvolu, a potom stupiti u izgradnju objekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se to radi u BiH, a kako u svijetu? Za početak, BiH je olak&scaron;ala dobivanje građevinskih dozvola potpunom digitalizacijom i rekonstrukcijom zemlji&scaron;no-knjižnog ureda i katastra.<br />Zakonska regulativa gradnje je od iznimno bitnog značaja za poslovanje tvrtki. Mora biti učinkovita kako bi se izbjegla pretjerana ograničenja, &scaron;to je opet značajno u svakoj ekonomiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se u kombinaciji s krutim građevinskim propisima tro&scaron;i mnogo vremena i novca, mnogi investitori bi se mogli povući. Tamo gdje postoji lak&scaron;i postupak dobivanja građevinskih dozvola, jednostavnost i niži tro&scaron;kovi, postoje i veći interesi za investicijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokument Svjetske banke &ldquo;Lakoća poslovanja&rdquo; prati procedure, vrijeme i tro&scaron;kove nužne kako bi poduzeće dobilo sve potrebne dozvole za izgradnju jednostavnog objekta i izvr&scaron;ilo uknjižbu imovine kako bi se ona mogla koristiti ili prenositi na druge osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rang lakoće dobivanja građevinske dozvole je prosjek svih komponenti ovog pokazatelja: procedura, vremena i tro&scaron;kova. Ukupan rezultat i rang lakoće dobivanja građevinske dozvole obuhvatio je i pokazatelj kontrole kvalitete izgradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazatelji prikazani za Bosnu i Hercegovinu predstavljaju skup specifičnih procedura i postupaka koji se moraju zavr&scaron;iti kako bi se legalno izgradilo poslovni objekt. Oni su napravljeni u suradnji s licenciranim građevinskim stručnjacima, uključujući arhitekte, s pravnicima specijaliziranim za građevinsku regulativu, građevinskim tvrtkama, komunalnim poduzećima i drugim stručnjacima koji se bave izgradnjom objekata.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-26-jqvg24br_graevinska_dozvola_475_316_85_s_c1.jpgŽELITE OSTVARITI CILJEVE? Postavite sebi ovih 7 pitanja! http://grude.com/clanak/?i=6319563195Grude.com - klik u svijetMon, 26 Mar 2018 17:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-26-01_etika_postavljanja_pitanja_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi imamo ciljeve, ali ih samo neki od nas ostvare. Razlika može biti u samoj organizaciji.<p>&nbsp;</p> <p>Ovih sedam savjeta pomoći će vam da ostvarite svoje ciljeve, naročito ako ste dio većeg tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postavite sebi ovih sedam pitanja:</strong></p> <p><strong>Kada je pravo vrijeme da odredim ciljeve?</strong> Ne postoji pravo vrijeme. Počnite odmah!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da li da zapi&scaron;em svoje ciljeve ili da ih pamtim?</strong> Zapisivanjem ciljeva &scaron;anse za njihovo ispunjenje povećat će se za 80 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Moraju li moji ciljevi biti jasni svima, ili je dovoljno da ih ja razumijem?</strong> Lider mora imati jasnu sliku ciljeva koje će razumjeti svi u njegovom timu, kako bi zajedno radili na njihovoj realizaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da li su moji ciljevi SMART?</strong> Ovo je engleska skraćenica za: specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski određeni. Jer, takvi ciljevi trebaju biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da li su svi moji ciljevi usklađeni?</strong> Da biste povećali uspje&scaron;nost, va&scaron;i ciljevi, ako ih imate vi&scaron;e, trebaju biti usklađeni. Takvi trebaju biti i ciljevi organizacije i pojedinca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da li sam napustio svoju zonu komfora?</strong> Ako su va&scaron;i ciljevi dovoljno izazovni, veće su &scaron;anse da ćete ih ostvariti jer ćete biti vi&scaron;e motivisani. Za male ciljeve često nedostaje volje. Ne dozvolite da zbog straha ili nedostatka samopouzdanja va&scaron;i ciljevi budu nisko postavljeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Moram li znati unaprijed sve &scaron;to me čeka?</strong> Ne morate sve znati unaprijed niti sve uraditi odjednom. Podijelite va&scaron; cilj na vi&scaron;e malih ciljeva i svaki dan ostvarujte napredak od po nekoliko koraka.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-26-01_etika_postavljanja_pitanja_2.jpg'Kramarov' ljepotan apsolutni hit splitskog Auto sajmahttp://grude.com/clanak/?i=6313963139Grude.com - klik u svijetFri, 23 Mar 2018 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-23-img_9093.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zvijezda sajma u režiji AS Kramar je Mercedesov ljepotan GT-S sa 585 konjskih snaga..<p>&nbsp;</p> <p>Možda jo&scaron; niste čuli za <a title="Auto salon Kramar" href="http://www.askramar.com" target="_blank">Auto salon Kramar</a>, ali nakon ovogodi&scaron;njeg auto sajma u City Centru u Splitu, svi će znati za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvijezda sajma u režiji AS Kramar je Mercedesov ljepotan GT-S sa 585 konjskih snaga, koji na prvi pogled nikoga neće ostaviti ravnodu&scaron;nim. Naime, Auto salon Kramar je lider u regiji koji se već 15 godina bavi uvozom i prodajom rabljenih vozila s jamstvom, posluje u četiri države i godi&scaron;nje proda nekoliko tisuća vozila, od malih gradskih automobila do ekskluzivnih kao &scaron;to je ovaj Mercedes GT-S izložen u splitskom City Centru u Splitu do 25. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, možete dovesti svog rabljenog limenog ljubimca k nama na procjenu, a mi ćemo vam pomoći da pomladite svoj vozni park.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj je AS Kramar prisutan na dvije lokacije, u Splitu, Cesta Ivana Pavla II 234, magistrala Ka&scaron;tel Luk&scaron;ić, te u Zagrebu na Jankomiru, Kovinska 9a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetite nas s povjerenjem, isplati se, poručuju iz Kramara.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-23-img_9093.jpgBio radnik, taksist, harmonikaš, sad zapošljava 3.250 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=6312563125Grude.com - klik u svijetThu, 22 Mar 2018 16:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-gudelj-fis-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pero Gudelj, suvlasnik je trgovačkog lanca Fis Vitez, jedne od najvećih kompanija u BiH koja zapošljava 3.250 radnika. Kompanija se stalno širi i svake godine otvara 100 do 200 novih randih mjesta. <p>U emisiji Tada&amp;Sada sa Goranom Milićem na Al Jazeeri Balkans, Gudelj se prisjetio svojih početaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Odrastao sam na selu, budžet mojih roditelja bio je 100, 200 maraka. Ja sam zavr&scaron;io kemijsku &scaron;kolu. Počeo sam raditi u Vitezitu i prva plaća mi je bila 300 maraka u tada&scaron;njim dinarima. Ja sam toliko sretan bio sa tih 300 maraka i rekao sam &bdquo;ostajem ovdje do groba da radim, jer imam 300 maraka u džepu&ldquo; &ndash; priča Gudelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, puno je svirao i pjevao, imao je svoj orkestar. Nekada je svirao do 1 ili 2 ujutro a radio već od 6, pa je spavao samo po nekoliko sati, &scaron;to je bilo veoma iscrpljujuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shvatio je da može vi&scaron;e zaraditi baveći se privatnim poslom pa je nakon 4-5 godina napustio Vitezit. Da ne bi živio samo od harmonike, počeo je taksirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tako da sam četiri godine bio taksista da bi mi staž i&scaron;ao a paralelno bih svirao vikendom. Onda sam otvorio prvi kafić, pa videoteku, jednu od najvećih u Bosni i Hercegovini glede filmova, i prva privatna televizija je bila kod mene &ndash; priča Gudelj, prenosi Biznisinfo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kako je razvio ovako veliki biznis on kaže da je sve i&scaron;lo spontano, jedno za drugim, te da nije mogao ni sanjati da će do ovoga doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada se uđe u to onda biznis nalaže da se &scaron;irite jer konkurencija ne čeka &ndash; ističe Gudelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje mora li se biznis stalno &scaron;iriti ili se može stati, on kaže da &bdquo;nije bitan bogat pojedinac već da &scaron;to vi&scaron;e ljudi ima posao&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Meni je sada najlak&scaron;e stati. Mene su neki nagovarali da sve prodam i novac da stavim u banke. To bi bilo žalosno zbog djelatnika koji već 30 godina rade skupa sa mnom i to je njihov dio kolača. Ja sam sretan da se &scaron;irimo, i svake godine imamo po 100, 200 zaposlenja. Čim imamo dobit neku mi investiramo u proizvodnju &ndash; kaže Gudelj, prenosi<a href="http://www.biznisinfo.ba/bio-radnik-taksista-harmonikas-sad-zaposljava-3-250-ljudi/" target="_blank"> BiznisInfo</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-gudelj-fis-1.jpgAgrokor se dogovorio sa Sberbankomhttp://grude.com/clanak/?i=6310263102Grude.com - klik u svijetWed, 21 Mar 2018 18:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-21-sberbank.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fabris je objasnio kako dogovor znači da izvanredna uprava priznaje tražbine Sberbanka..<p>&nbsp;</p> <p>Agrokor i Sberbank postigli su sporazum koji omogućuje povratak Sberbanka u pregovore o nagodbi, a koji predviđa da izvanredna uprava priznaje tražbine Sberbanka, dok će ta ruska banka povući svoje tužbe, objavili su u srijedu izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peru&scaron;ko i predstavnik Sberbanka Sergej Volk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izjavi novinarima Volk je izjavio da su Sberbank i Agrokor dogovorili određene korake u rje&scaron;avanju problema te da se ta banka vraća za stol kako bi se postigla nagodba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fabris je objasnio kako dogovor znači da izvanredna uprava priznaje tražbine Sberbanka, dok će s druge strane Sberbank povući svoje tužbe u dogovorenom vremenskom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa strane Agrokora ovaj dogovor sa Sberbankom omogućava da postignemo nagodbu koja će imati &scaron;iroku potporu vjerovnika, rekao je Fabris izražavajući zadovoljstvo dogovorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvanredni povjerenik izvijestio je i da su danas zavr&scaron;eni razgovori koji su u Splitu vođeni s članovima Privremenog vjerovničkog vijeća u pro&scaron;irenom sastavu, a uvjeren i da će do 10. travnja imati okvir nagodbe gotov.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-21-sberbank.jpgFranck svojim vrhunski espressom “Stretto” oduševio Sarajlije FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6309863098Grude.com - klik u svijetWed, 21 Mar 2018 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-21-img_20180321_125558.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domaći proizvođač kave Franck organizirao je degustaciju svoje premium kave spremljenu od zrna vrhunskih sorta porijeklom iz Srednje i Južne Amerike i Azije.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako itko zna &scaron;to je to dobra kava i istinski uživa u ritualnu njenog ispijanja, onda su to Bosanci i Hercegovci. Tu činjenicu potvrdio je veliki interes Sarajlija za Franckovu prezentaciju svoje premium espresso kafe na 4. Sarajevo Coffee Festu.</p> <p><br />I zaista, Franckova prezentacija pod palicom moderatorice Alise Čajić Drmač, kao i degustacija kave bila je potpuno uživanje za sve prave, istinske ljubitelje kave koji znaju &scaron;to je to ultimativan doživljaj ispijanja vrhunskog espressa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o premium &ldquo;Stretto&rdquo; espresso iz njihove ponude za ugostiteljske objekte, koji se nalazi u ponudi samo u probranim ugostiteljskim objektima, onim koji svojim gostima žele ponuditi vrhunsku kavu, te se dodatno istaknuti od konkurencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Stretto&rdquo; je pripremljen od probranih zrna vrhunskih sorta kave porijeklom iz Srednje i Južne Amerike i Azije, a rezultat je znanja i velikog iskustva vrhunskih stručnjaka za razvoj kave. Karakterističan je po tome &scaron;to ima intenzivniju aromu tamne čokolade uz note crnoga ribiza i crvenog grejpa. Upravo za istinske poznavatelje i ljubitelje izražajnog, bogatog okusa kave.<br />Stretto predstavlja Franckovu premium espresso ponudu, a rezultat je bogatog iskustva i znanja domaćih majstora za razvoj i pripremu kave čime se Franck posebno ponosi.</p> <p><br />U zanimljivoj prezentaciji koju je vodio profesionalni barist i voditelj razvoja HoReCa usluga Nikola Drakulić, govorilo se i o umjetnosti i vje&scaron;tinama pripremanja espresso napitaka te edukacije i unapređenja znanja i stručnosti profesionalnih barista koje postaje sve popularnije i kod nas.<br />Naime, Franck već godinama stavlja veliki naglasak na edukaciju ugostiteljskog osoblja u HoReCa kanalu jer je, uz vrhunsku sirovinu i kvalitetnu aparaturu, umjetnost pripreme jedan od ključnih preduvjeta za odličan espresso. To se ostvaruje u sklopu Franck barističke Akademije koju vode Franckovi profesionalni baristi i voditelji razvoja HoReCa.</p> <p><br />"Espresso ili bilo koji drugi napitak na bazi kave prepu&scaron;ten je onome ko ga priprema. Dakle, i uz najbolju sirovinu na svijetu, ali bez zadnje karike u cijelom lancu, a to je barista koji će znati pripremiti savr&scaron;enu &scaron;oljicu espressa, zapravo ste vrlo daleko od onoga kako bi to zaista trebalo izgledati. Upravo zato stavljamo fokus na Franck barističku akademiju kojom želimo dodatno podići standarde izvrsnosti u profesionalnoj pripremi espressa i ostalih napitaka, kako bi na&scaron;im partnerima u ugostiteljstvu pružili dodatnu podr&scaron;ku u razvoju poslovanja&ldquo;, kazao je Drakulić i dodao da edukacijom barista Franck želi postići vrhunsku kvalitetu napitka u svakoj &scaron;oljici u kojoj se priprema Franck espresso.</p> <p><br />Ovom prilikom doznali smo i kako se pravi vrhunski espresso, &scaron;to zbilja predstavlja svojevrsnu umjetnost, za koju su bitni brojni postupci i predradnje, inovativnosti i kreativnost barmena.</p> <p><br /><strong>Franck proizvodnja u BiH</strong></p> <p>Početkom 2008. godine, Franck je pokrenuo proizvodni pogon za preradu i proizvodnju kave u Grudama. Navedena investicija spada u &bdquo;greenfield&ldquo; projekte i do sada je uloženo preko 6 milijuna KM u proizvodne kapacitete. Proizvodni pogon opremljen je prema najvi&scaron;im standardima struke gdje se svakodnevno vr&scaron;i kontrola kvalitete svakog pojedinačnog pakovanja, a proizvodi se mljevena kava, espresso kava i ugostiteljski &scaron;ećer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franck je posebno usmjeren na inovacije i razvoj novih proizvoda kojim se ističe na trži&scaron;tu, a kao domaći proizvođač posebno nagla&scaron;ava važnost kontinuiranog unapređenja proizvodnih procesa.</p> <p><br /><strong><em>PR</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-21-img_20180321_125558.jpgNova marka HP Mostar 'Svjetski dan Downova sindroma'http://grude.com/clanak/?i=6309463094Grude.com - klik u svijetWed, 21 Mar 2018 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-21-fdcdownsindrom2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u povodu Svjetskoga dana Downova sindroma koji se obilježava 21. ožujka. <p><br /><br />Ovaj datum izabran je simbolično (21/3) i predstavlja 3 kopije kromosoma 21 koji je jedinstven za osobe s Downovim sindromom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Simbol dana su &scaron;arene čarape jer ih osobe s ovim poremećajem ne mogu složiti u par. Sindrom je nazvan prema engleskom liječniku Johnu Langdonu Downu koji ga je 1866. godine prvi opisao. Skoro stotinu godina kasnije (1959.) francuski genetičar J&eacute;r&ocirc;me Lejeune otkrio je uzrok sindroma. Naime, u svakoj ljudskoj stanici se nalaze 23 para kromosoma koji prenose sve nasljedne karakteristike. U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Lejeune je na 21. paru kromosoma otkrio jedan kromosom vi&scaron;ka, tako da je u cijeloj stanici bilo ukupno 47 umjesto 46 kromosoma. Na svakom kromosomu su tisuće gena u kojima su zapisane nasljedne osobine u obliku DNA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke je Tihomir Bazina, a prvi dan izdanja je 21. ožujak 2018. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-21-fdcdownsindrom2018.jpgHercegovina je ponosna! MATE RIMAC je poduzetnik godine u RH i bori se za svjetskog poduzetnika godine!http://grude.com/clanak/?i=6308863088Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 22:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-018_mate_rimac_ey.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najprestižnija svjetska nagrada za poduzetnike dodijeljena je večeras u Hrvatskoj, a novi EY Poduzetnik godine je Mate Rimac.<p>&nbsp;</p> <p>"Svaki put se iznenadi&scaron;. Nema većeg gu&scaron;ta nego ići u tvornice i vidjeti kako drugi rade. Kapa dolje svima. Ja uvijek kažem, mi smo uvijek na početku, prije osam godina sam bio u garaži. Danas sam s 350 ljudi u firmi. Pro&scaron;li smo puno te&scaron;kih trenutaka", ispričao je Mate Rimac na dodjeli nagrade. Otkrio je kako jedno vrijeme nisu mogli platiti struju i plin te su okolo, kako je rekao, žicali pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dajemo svoj doprinos, ono &scaron;to možemo, od početka mi je bio cilj pokazati da se može. Rekli su mi na fakultetu da je nemoguće u Hrvatskoj proizvesti auto, mi smo dokazali da se može", rekao je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ponosan sam &scaron;to u godinu dana u nas u firmi ljudi mogu raditi gdje hoće, mogu raditi na Formuli jedan. Kod nas dolaze iz Formule 1, Ferrarija... Cilj nam je ove godine stvoriti novih sto radnih mjesta", rekao je Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je EY Poduzetnik godine?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>EY Poduzetnik godine je program koji promovira postignuća najboljih svjetskih poduzetnika te je ujedno prvi i jedini program ovog tipa koji se provodi na globalnoj razini. Priznanje namijenjeno najuspje&scaron;nijim poduzetnicima prvi put je dodijeljeno prije 31 godinu, a danas se dodjeljuje u vi&scaron;e od 60 zemalja koje čine preko 90% svjetske ekonomije. Zavr&scaron;nica se tradicionalno održava u Monacu, gdje se svi nacionalni pobjednici okupljaju na izboru EY Svjetskog poduzetnika godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o dodjeli nagrade EY Poduzetnik godine donosi nezavisan i stručan žiri. Od prvog dana hrvatskog programa članovi žirija su poduzetnici i investitori Nenad Bakić i Sa&scaron;a Cvetojević, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku Vedrana Jelu&scaron;ić Ka&scaron;ić, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajo&scaron; Žager te predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, ujedno i predsjednik žirija. U radu žirija sudjeluju i dosada&scaron;nji nositelji titule hrvatskog EY poduzetnika godine &ndash; Marko Pipunić iz tvrtke Žito (2016.), Đuro Horvat iz tvrtke Tehnix (2015.) te Alan Sumina iz tvrtke Nanobit (2014.).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-018_mate_rimac_ey.jpgVeliko zanimanje Hercegovaca: Challenge fond financira inovativne poslovne idejehttp://grude.com/clanak/?i=6307363073Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-thumb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prepunoj konferencijskoj dvorani Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije u Širokom Brijegu održan je Info dan, na kojem je predstavljen drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Challenge fonda za inovativne poslovne ideje, koji je objavljen 28. veljače 2018. godine.<p>Ovom prilikom su svi prisutni potencijalni korisnici, odnosno predstavnici privatnih poduzeća, mogli dobiti odgovore od predstavnika Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA-e o načinu apliciranja na poziv i svim dodatnim informacijama koje ih interesiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaj je otvorio ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije Ivan Jurilj, koji je pozdravio sve prisutne, izrazio veliko zadovoljstvo odazivom velikog broja potencijalnih korisnika te pozvao sve kojima je potrebna bilo kakva vrsta stručne podr&scaron;ke da se slobodno obrate osoblju Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.</p> <p><br />Naime, Challenge fond uspostavljen je u okviru projekta Challenge to change - C2C koji financijski podržava &Scaron;vedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju - Sida, a provode ga četiri godine Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i Republička agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća. Partner u navedenom projektu je i Region Ostergotland iz Istočne &Scaron;vedske.</p> <p><br />Sredstva u ukupnom iznosu od oko 3 milijuna eura namijenjena su mikro, malim i srednjim poduzećima s područja Bosne i Hercegovine i &Scaron;vedske, kao i startup-ima sa inovativnim idejama, proizvodima ili uslugama koje mogu dovesti od smanjenja nezaposlenosti, povećanja konkurentnosti i održivog dru&scaron;tveno-ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za potencijalne korisnike iz kategorije startup-a koji su registrirani najmanje 6 mjeseci, predviđen je maksimalni iznos granta od 10.000 eura, dok korisnici iz kategorije mikro, malih i srednjih poduzeća do 250 zaposlenih, koji obavljaju djelatnost duže od dvije godine, mogu računati na podr&scaron;ku u maksimalnom iznosu do 30.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je istaknuti da potencijalni korisnici moraju osigurati minimalno 50% vlastitih sredstava od ukupne vrijednosti predloženog projekta te da implementacija projekta ne može trajati duže od 12 mjeseci.</p> <p><br />Suorganizator ovog događaja u &Scaron;irokom Brijegu je Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, a kako je istaknuto na info danu, predložene aplikacije bit će ocijenjene u skladu s tri osnovna kriterija: inovativnost poslovne ideje, izvodljivost i održivost poslovne ideje i dru&scaron;tvena korist.</p> <p><br />Aplikacije na ovaj poziv moraju biti podnesene u elektronskoj formi u skladu s uputama koje možete pronaći na web stranici www.c2c.ba. Rok za podno&scaron;enje aplikacija je 10. travnja 2018. godine do 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;avajući značaj projekta kao novog instrumenta podr&scaron;ke sektoru malih i srednjih poduzeća, organizatori smatraju da će ovaj program doprinijeti povećanom broju zaposlenih, sudjelovanju žena u ekonomskom razvoju, kao i sveukupnom ekonomskom rastu na&scaron;e zemlje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-thumb.jpgPrilika za posao: Traži se tajni kupac za područje Posušja, Ljubuškog, Širokog, Livna, Kupresa... http://grude.com/clanak/?i=6306163061Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-mvmmistery2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za zapošljavanje DEKRA raspisala natječaj za posao <p>Tražimo odgovorne i angažirane osobe za rad na poziciji:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajni kupac (m/ž)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada:<br />Livno, &Scaron;uica, Kupres, Posu&scaron;je, Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg, Počitelj, Čapljina, Neum</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajni kupac je osoba koja posjećuje i prema unaprijed definiranim kriterijima opaža &scaron;to se događa na prodajnim mjestima (supermarketi, banke, auto saloni, benzinske pumpe itd.). Nakon obavljene kupovine tajni kupac ispunjava upitnik i na objektivan način ocjenjuje situaciju koja se dogodila tokom kupovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti:<br />Poznavanje rada na računalu (svakodnevni pristup mailu)<br />Minimalno SSS<br />Organiziranost, odgovornost i točnost<br />Dobre opažačke vje&scaron;tine<br />Posjedovanje automobila i mobilnost, nije nužno za sve projekte<br />Prednost je iskustvo na sličnim poslovima<br />Posebne pogodnosti:<br />Mogućnost učestalog angažiranja na projektima<br />Fleksibilno vrijeme posla<br />Doprinos kvaliteti usluga</p> <p><br />Javite se s povjerenjem na link:<br />https://www.dekra-zapo.ba/otvoreni-konkursi/tajni-kupac-mz-59<br />E-mail: posao.ba@dekra.com<br />Adresu: DEKRA zapo&scaron;ljavanje d.o.o. Fra Anđela Zvizdovića 1A, 71000 Sarajevo</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rok za prijavu je 23.3.2018.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve dodatne informacije možete dobiti na tel +387 33 29 52 61<br />Vi&scaron;e informacija o kompaniji potražite na www.dekra-zapo.ba</p> <p>Molimo da naznačite gradove koje možete posjećivati kao Tajni kupac.</p> <p>Napomena: Samo Kandidati užeg izbora bit će kontaktirani, ostale prijave pohranjujemo u DEKRA bazu kandidata. Zahvaljujemo na razumijevanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lokacija:</strong> Neum, Posu&scaron;je, Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg, Čapljina, Livno, Kupres, Počitelj, &Scaron;uica<br /><strong>Broj pozicija: </strong>9<br /><strong><br /></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>DEKRA zapo&scaron;ljavanje d.o.o. je kompanija specijalizirana za pružanje usluga posredovanja u zapo&scaron;ljavanju. Osnovana je od strane dru&scaron;tva DEKRA Arbeit GmbH iz Stuttgarta, a kao dio internacionalne korporacije DEKRA SE koja broji 39.000 zaposlenih i ima urede u vi&scaron;e od 50 država svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-mvmmistery2.jpgOcjenjivana vina koja će biti izložena na Mostarskom sajmu, u konkurenciji i jedno za kraljevsko vjenčanjehttp://grude.com/clanak/?i=6305863058Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 18:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-vino.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovačka vina su sve bolja i bolja, jedan je od zaključaka današnjeg ocjenjivanja vinskih uzoraka pristiglih na 21. Međunarodni gospodarski sajam u Mostaru.<p>&nbsp;Ocjenjivanje je vr&scaron;ila međunarodna komisija sastavljena od vrsnih enologa iz cijele regije.<br />Profesor Bernard Kozina je predsjedavao komisijom koja je birala najbolje između blizu sto pristiglih uzoraka crnih i bijelih vina iz Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ocjenjivanje vinskih uzoraka u okviru Mostarskog sajma jo&scaron; jednom je pokazalo da Hercegovina doista proizvodi vina respektabilne kvalitete. Ponovit ću svoj stav, hercegovačka vina sve su bolja i bolja i taj trend je nezaustavljiv, odnosno nema nikakvih negativnih pokazatelja i tendencija u proizvodnji vina", kazao je za Klix.ba profesor Kozina, nakon &scaron;to je probao vina iz berbi 2016. i 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kvalitet hercegovačkih vina ima mjesto na svjetskom trži&scaron;tu, posebno kada se pogleda potencijal ovog područja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Onog na &scaron;to sam ranije bez ikakvog suzdržavanja javno ukazivao - problem nedovoljnog znanja i skromna opremljenosti tehnikom i tehnologijom u podrumima, danas zasigurno nema. Nekoliko manjih proizvođača definitivno se etabliralo i postiglo takav nivo kvalitete da zaista mogu biti na ponos ovom području koji je bogomdano za vinogradarsku proizvodnju. Njihovi proizvodi, osim na domaćem, mogu naći mjesto i na zahtjevnom međunarodnom trži&scaron;tu", kazao je Kozina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vina su ocjenjivana po ustaljenoj metodi 100 pozitivnih bodova Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV) koja je prihvaćena u cijelom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema pravilniku ocjenjivanja Mostarskog sajma, vinski uzorci čija prosječna ocjena bude iznad 90 bodova, od 100 mogućih, dobijaju veliku zlatnu medalju. Zanimljivo je da se među uzorcima na&scaron;lo i vino koje će biti posluženo na vjenčanju princa Harryja i Meghan Markle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iločki podrumi cijelo stoljeće imaju veze s britanskim dvorom. Analize su zabilježile da su iločka vina doista posluživana na vjenčanjima članova kraljevske obitelji i kako se ta tradicija ne bi prekinula, i za ovo prinčevsko vjenčanje prije dvadesetak dana opremljene su određene količine vina koje će se tamo posluživati", potvrdio je profesor Kozina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imena pobjednika bit će poznata i uskoro objavljena na web stranici Mostarskog sajma, dok će priznanja vinarima biti uručena u okviru Sajma gospodarstva u Mostaru, 11. travnja 2018. Mostarski sajam održat će se od 10. do 14. travnja 2018., a zemlja partner je Republika Srbija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-vino.jpgU Hrvatskoj živi 120 supermilijunašahttp://grude.com/clanak/?i=6304163041Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-novac-kune.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska ima oko 120 supermilijunaša, među kojima njih 11 ima neto imovinu veću od 100 milijuna dolara, prema posljednjoj procjeni Knight Franka.<p>Pro&scaron;la je godina bila vrlo uspje&scaron;na - gospodarstvo u svijetu se oporavilo, a broj ultramilijuna&scaron;a, čija neto imovina prelazi 50 milijuna dolara, u svijetu se povećao na njih 129,7 tisuća, &scaron;to je 10 posto vi&scaron;e nego prethodne godine, prema najnovijem izvje&scaron;ću londonske konzultantske kuće Knight Frank, prenosi <a href="http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/FRISKI-PODACI-U-Hrvatskoj-trenutno-zivi-120-supermilijunasa-teskih-vise-od-30-milijuna-dolara" target="_blank">Novi list.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se da njihova neto imovina vrijedi 26.400 milijardi dolara &scaron;to je jednako trećini bruto domaćeg proizvoda (BDP) u cijelom svijetu, koji je lani iznosio gotovo 80.000 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći dio ultramilijuna&scaron;a, njih oko 35 posto, smjestio se u Sjevernoj Americi, a Europu je lani pretekla Azija koja sada ima 35.880 ultrabogata&scaron;a, njih 700 vi&scaron;e nego Europa.</p> <p><br />Prema podacima iz izvje&scaron;ća Knight Franka za 2017. godinu, broj supermilijuna&scaron;a &ndash; s imovinom većom od 30 milijuna dolara &ndash; u Hrvatskoj je u pro&scaron;lom desetljeću porastao za 33 posto. To je dvostruko brže od njihovog rasta u Europi (17 posto), a osjetno sporije od svjetskog prosjeka (42 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska ima oko 120 supermilijuna&scaron;a, među kojima njih 11 ima neto imovinu veću od 100 milijuna dolara, prema posljednjoj procjeni Knight Franka. Hrvatska ima i 11.900 milijuna&scaron;a 'lak&scaron;e kategorije', a to su oni čija je imovina veća od milijun dolara, odnosno &scaron;est milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti se podaci ne odnose na ukupan broj hrvatskih bogata&scaron;a, već na one koji su prijavljeni u domovini. Bogata elita u svijetu nerijetko mijenja svoje boravi&scaron;te. Najpopularnija njezina odredi&scaron;ta su New York i Los Angeles u Americi, a London u Europi, dok najveću koncentraciju bogata&scaron;a ima Monako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Silno bogatstvo donosi ne samo radosti, već i brige. Najbogatiji ljudi nerijetko imaju &raquo;besane noći&laquo; zbog strahova koje im zadaju terorizam, populizam, kibernetički kriminal, Sjeverna Koreja, Brexit, zahtjevi za transparentno&scaron;ću, ali i američki predsjednik Donald Trump, prema istraživanju koje je Knight Frank proveo među ljudima koji upravljaju imovinom najbogatijih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo iz Francuske, Italije, Grčke i &Scaron;panjolske odselila je 21 tisuća milijuna&scaron;a, najče&scaron;će u Australiju, koja je postala najpopularnije utoči&scaron;te prebjega, prema podacima Knight Franka za 2016. godinu. Pariz je napustilo 7.000 milijuna&scaron;a, a iz Rima je oti&scaron;lo njih 5.000. S druge strane, u australski Sidney, Melbourne i Perth istodobno je doselilo 8.000 milijuna&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema američkim medijima, neki bogati Amerikanci počeli su kupovati velike posjede na Novom Zelandu, kako bi imali utoči&scaron;te u slučaju iznenadne nevolje, prenosi Novi list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-novac-kune.jpgUSPJEH MLADIH INOVATORA: Hercegovački privjesak spreman za tržište SAD-ahttp://grude.com/clanak/?i=6302263022Grude.com - klik u svijetSun, 18 Mar 2018 10:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-18-amplius-electronics-54.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarska tvrtka „Amplius electronics“ koju su osnovala tri mlada inovatora, osigurala je plasman svog proizvoda – pametnog privjeska – na tržište SAD. <p>Osnivači Luka, Marin i Robert imaju po dvadeset godina i cilj im je plasirati svoj proizvod Rubico &scaron;irom svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubico, pametni privjesak koji služi kao &lsquo;power bank&rsquo;, odnosno punjač za mobitele, ima memoriju kao USB, te NFC tag koji se može upotrijebiti za vi&scaron;e funkcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz sami proizvod dolazi i mobilna aplikacija, koja korisniku omogućava prijenos podataka s mobilnog uređaja na pametni privjesak, praćenje stanja o količini slobodne memorije na privjesku, kao i mogućnost snimanja video uradaka i fotografija direktnom pohranom na privjesak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Restart.ba, poslovna ambasada za bh. dijasporu i strane investitore, promovirala je projekt svojoj mreži u dijaspori i uvezala ih sa poduzetnicom iz SAD bh. podrijetla , koja im je pomogla u distribuciji na trži&scaron;te SAD, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/imaju-po-20-godina-a-vec-osigurali-plasman-proizvoda-u-sad/" target="_blank">Biznisinfo.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mnogi su govorili kako nećemo uspjeti, ali su upornost, trud i znanje učinili na&scaron; put ostvarivim. Proizvod Rubico je već naručen u ne&scaron;to vi&scaron;e od 700 primjeraka, osigurali smo novac za pokretanje masovne proizvodnje, kazali su osnivači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada planiraju zaposliti i određeni broj novih radnika kako bi počeli s razvojem novog proizvoda. Počeli su pregovarati s investitorom iz &Scaron;vicarske koji je spreman uložiti veći novac u njihovu tvrtku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je samo početak i prvi, mali korak ka pozicioniranju globalno. Amplius stoga poziva i druge članove dijaspore da ih kontaktiraju i omogući im pristup i drugim trži&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Restart.ba poziva sve pojedince i kompanije koji imaju zanimljive projekte da se registriraju na stranici <a href="http://diasporainvest.ba/blog-content/3482/spreman-za-trziste-sad-a-zahvaljujuci-dijaspori" target="_blank">DiasporaInvest.ba</a> i prezentiraju ih korisnicima portala među kojima je vi&scaron;e od 30 investitora iz dijaspore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Restart.ba pokrenut je zahvaljujući inicijativi poduzetnika i investitora iz dijaspore i profesionalaca iz BiH, a sve s ciljem da se olak&scaron;a dijaspori i stranim investitorima ulaganje u BiH, kao i da se malim poduzećima iz BH omogući pristup internacionalnom trži&scaron;tu kroz mrežu kontakata bh. dijaspore.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-18-amplius-electronics-54.jpgStrojevi izašli na cestu Neum - Stolac, radovi počinju uskorohttp://grude.com/clanak/?i=6301163011Grude.com - klik u svijetSat, 17 Mar 2018 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-17-neum.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripreme za nastavak radova na izgradnji prometnice Neum - Stolac u punom su jeku. <p><span data-mce-mark="1">Kako bi odmah po zavr&scaron;etku zakonske procedure krenuli s radovima, izvođači ovih dana već polako dovoze strojeve, koji će nakon vi&scaron;e od 34 godine povezati unutra&scaron;njost BiH s izlazom na more, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/strojevi-izasli-na-cestu-neum-stolac-radovi-pocinju-uskoro-1233146" target="_blank">Večernji list BiH.&nbsp;</a></span></p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/strojevi-izasli-na-cestu-neum-stolac-radovi-pocinju-uskoro-1233146" target="_blank">&nbsp;</a></p> <p><span data-mce-mark="1">Prema riječima ministra prometa i veza Federacije BiH Denisa Lasića, sve potrebne procedure su privedene kraju te se početak radova na prvoj dionici ove prometnice očekuje uskoro. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">- Uz to, eksproprijacija na području općine Stolac se privodi kraju, tako da se do jeseni očekuje raspisivanje LOT-a za taj dio, kao i tunel &ldquo;Žaba&rdquo; - naglasio je Lasić, dodav&scaron;i kako je rok zavr&scaron;etka radova 4 godine.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1"> Inače, projekt izgradnje prometnice Neum - Stolac uvr&scaron;ten je u program modernizacije magistralnih cesta FBiH koji je prihvaćen te je odobreno kreditno zaduženje kojim je predviđeno da se projekt izgradnje spomenute prometnice financira kreditom Europske investicijske banke i Svjetske banke. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">U pitanju su tri dionice, od kojih u prvu spada dovr&scaron;etak radova na dionici Stari Neum - Ki&scaron;evo - Broćanac, i za to su predviđena sredstva u iznosu od 12,9 milijuna KM. Zatim, tu je i izgradnja dionice Broćanac - Cerovica, za &scaron;to su predviđena sredstva u iznosu od 41,9 milijuna KM. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">Za dionicu Cerovica - Drenovac predviđena sredstva su u iznosu od 25 mil. KM. Postupak odobravanja kredita je spor, pa je tako program modernizacije kandidiran 2014., kredit odobren 2016. a efektivan je postao 7. listopada 2017., dok bi sredstva za eksproprijaciju osigurala Vlada FBiH. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">Kako su ranije naveli iz Cesta FBiH, u proteklom razdoblju je pripremljena projektna dokumentacija na razini glavnog projekta, pripremljen je elaborat eksproprijacije za cijeli projekt, proveden postupak eksproprijacije i pribavljena građevinska dozvola za dionicu Stari Neum - Ki&scaron;evo - Broćanac. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">Radovi su izvedeni na razini BNS-a na dionici Stari Neum - Ki&scaron;evo - Babin Do. Sve ove aktivnosti su financirane iz vlastitih sredstava Javnog poduzeća Ceste FBiH i sredstava koje je osigurala Vlada FBiH. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">Krajem siječnja u JP Ceste FBiH potpisani su ugovori za izvođenje radova na magistralnoj cesti M17.3 Neum &ndash; Stolac, dionica Stari Neum &ndash; Broćanac. Ta dionica za koju se potpisuje ugovor podijeljena je na dva LOT-a/ugovora i to: LOT 1: asfaltiranje dionice Stari Neum &ndash; Babin Do (L = 5,3 km), izgradnja ceste Babin Do &ndash; O&scaron;trovac (L = 1,7 km), izgradnja tunela O&scaron;trovac (L = 190 m) i potputnjaka Oskoru&scaron;nica (L = 10m) te LOT 2: izgradnja ceste na dionici O&scaron;trovac &ndash; Broćanac (L = 5 km). </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">Ugovori su dodijeljeni tvrtkama Integral inženjering, HP Investing i Putovi iz Gruda. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Podsjetimo, od 1984., kada je počela izgradnja ceste Stolac &ndash; Neum u dužini od 48,8 km, do sada je s neumske strane zavr&scaron;eno 9 km. Sa stolačke strane strojevi su utihnuli prije vi&scaron;e od 33 godine, kada je izgrađena dionica do Drenovca.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-17-neum.jpegMate Rimac: Želim u Hrvatsku dovesti druge proizvođače automobila, teško se sam boritihttp://grude.com/clanak/?i=6300263002Grude.com - klik u svijetSat, 17 Mar 2018 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-17-thumb.ashx.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Među rijetkim poduzetnicima koji, unatoč nepovoljnom okružju – uspijevaju stvarati novu vrijednost – i to u visokoj tehnologiji – jesu Rimac automobili. <p>&nbsp;</p> <p>Osnivač i većinski vlasnik tvrtke Mate Rimac na nedavnom sajmu u Ženevi odu&scaron;evio je sve novim vozilom Conceptom Twoo kojeg pogoni 1914KS do do max. brzine od 412 km/h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;C-Two je nama važan kao zaseban biznis, a glavni proizvod na&scaron;e tvrtke je baterijski sustav za druge proizvođače i tu mi pokazujemo &scaron;to sve možemo. Ovaj automobil želimo proizvesti u 150 komada i to je značajan posao, obzirom da je proizvedeno osam C_One automobila. Prvi primjerci C-Two bit će isporučeni kupcima 2020.&rdquo;, kazao je Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući najavljeno ulaganje od 5 milijuna eura u tvornicu baterija u Kini, kazao je kako u taj posao idu s najvećim proizvođačem baterija u Kini, tvrtkom Camel. Dio novca osigurava i kineska vlada &ndash; Kina je najveće trži&scaron;te električnih automobila i autobusa, jer se tamo&scaron;nja vlada opredijelila za taj put. &ldquo;Prije sedam godina bio sam sam u garaži, a danas nas je 350 u dvije tvrtke. Imamo ljude iz 25 zemalja, na &scaron;to sam posebno ponosan. Od početka nam je bio cilj da se to može postići ovdje &ndash; da se otvaraju vrhunska radna mjesta. Želimo se &scaron;iriti, imamo urede u Osijeku i Splitu i tražimo lokacije za novi pogon&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donedavno Rimac je bio kritičan u smislu potpore hrvatske države u poticanju investicija. Na pitanje &scaron;to očekuje odgovorio je: &ldquo;Želim pomoći Hrvatskoj da dovedemo druge proizvođače atomobila tu &ndash; da skupa guramo fakultete, da guramo državu u pravom smjeru. Kad si sam te&scaron;ko se boriti. Pitam se &scaron;to bi bilo da sam oti&scaron;ao van &ndash; možda bi bio deset puta veći, a možda me ne bi bilo&rdquo;, rekao je. Najveći problem smatra visoke porezne razrede za plaće radnika na kvalitetnim radnim mjestima, priču donosi <a title="Mate Rimac HRT" href="http://vijesti.hrt.hr/434846/video-mate-rimac-ekskluzivno-u-dnevniku-htv-a" target="_blank">HRT</a>.<br /><br /></p> <p><br />Vezano&gt;&gt; <a title="Grude com Rimac" href="https://www.grude.com/clanak/?i=62904&amp;reportaza-sa-auto-show-zeneva-2018-na-kojem-je-bio-nas-grudjanin" target="_blank">Fotoreportaža sa Auto Show Ženeva 2018 na kojem je bio na&scaron; Gruđanin</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-17-thumb.ashx.jpgUdruga gospodarstvenika Posušje: Trpimo nepotrebne troškove!http://grude.com/clanak/?i=6297662976Grude.com - klik u svijetFri, 16 Mar 2018 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-tehnicki-pregled.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je prošlo više od godinu dana, navedena tijela još uvijek nisu uskladila sve propise kako im nalaže zakon, pa tako ni Pravilnik o tehničkim pregledima vozila, Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima vozila i Pravilnik o registriranju vozila.<p>"<a href="https://www.dropbox.com/s/vv74n0c0cknscsk/Zakon%20o%20izmjenama%20Zakona%208%2017.pdf?dl=0" target="_blank">Izmjenama i dopunama Zakona</a> o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (ZoOSP), koje su objavljene u Službenom glasniku BiH, broj 8/17 i koje su stupile na snagu 15. veljače 2017. godine, do&scaron;lo je do značajnih izmjena, koje pamtimo, prije svega, po znatno povećanim kaznama za određene prekr&scaron;aje iz navedenog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjerodavni za primjenu <a href="https://www.dropbox.com/s/r4elf2hf6idufuj/Kazne%20po%20novom%20zakonu%202017.jpeg?dl=0" target="_blank">novih strožih kazni </a>&nbsp;su ODMAH počeli s primjenom istih u praksi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se, npr., vožnja i 21 km/sat iznad dopu&scaron;tene brzine sankcionira novčanom kaznom od 100 KM i oduzimanjem vozačke dozvole na 30 dana, &scaron;to je jako stroga mjera za relativno mali prekr&scaron;aj. O problemu koje imaju gospodarstvenici i njihovi zaposlenici zbog toga, ispred Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je, javno smo iznijeli svoje mi&scaron;ljenje jo&scaron; u travnju 2017., navodi Udruga gospodarstvenika Posu&scaron;je u svom <a href="http://udrugagospodarstvenika.com/?p=4706" target="_blank">priopćenju</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temeljem članka 255. ZoOSP, mjerodavna tijela moraju uskladiti sve propise iz oblasti cestovnog prometa iz svoje mjerodavnosti s novim izmjenama i dopunama ZoOSP u roku od &scaron;est mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je pro&scaron;lo vi&scaron;e od godinu dana, navedena tijela jo&scaron; uvijek nisu uskladila sve propise kako im nalaže zakon, pa tako ni Pravilnik o tehničkim pregledima vozila, Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima vozila i Pravilnik o registriranju vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedeni pravilnici su u suprotnosti s važećim ZoOSP, članak 218. i 219. Zbog njihove primjene vlasnici vozila imaju dodatne financijske tro&scaron;kove koje temeljem ZoOSP ne bi trebali imati. Pored direktnih finacijskih tro&scaron;kova oni trpe i tro&scaron;kove zbog izgubljenog vremena za obavljanje nepotrebnih tehničkih pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Npr., kod registracije novoproizvedenih vozila traži se i dokaz o tehničkoj ispravnosti (tehnički pregled) iako to u članku 218., stav 1. ZoOSP nije propisano (potrebno je samo identificirati vozilo). Prema navedenom članku, redoviti tehnički pregled radi se tijekom mjeseca u kojem istječe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije vozila, te tijekom mjeseca u kojem istječe rok od 48 mjeseci od dana prve registracije vozila, a tek vozila stara četiri i vi&scaron;e godina vlasnici su dužni podvrgnuti redovitom tehničkom pregledu tijekom svakog 12. mjeseca od posljednjeg redovitog tehničkog pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isti slučaj je i sa preventivnim pregledima. Vlasnici vozila jo&scaron; uvijek moraju raditi preventivne tehničke preglede svakih &scaron;est mjeseci i za teretna vozila čija najveća dopu&scaron;tena masa ne prelazi 7,5 t, iako to člankom 219., stavak 3. ZoOSP nije propisano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je i sa redovitim &scaron;estomjesečnim tehničkim pregledima za vozila starija od pet godina koji vi&scaron;e nisu obvezni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog svega navednoga, ispred Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je (UGP), upućen je <a href="https://www.dropbox.com/s/6xqocm011kfnrko/Zahtjev%20TP%20Ministri.pdf?dl=0" target="_blank">Zahtjev </a>ministru komunkacija i prometa BiH Jusku i federalnom ministru prometa Lasiću da žurno, a sukladno članku 255. ZoOSP, usklade sve propise iz područja cestovnog prometa sa Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH sukladno njihovoj nadležnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjev ispred UGP-a da se Pravilnik o ispu&scaron;nim plinovima, temeljem kojeg se, također, suprotno ZoOSP, kod vr&scaron;enja tehničkog pregleda naplaćuje neprimjereno visoka naknada za eko test, stavi van snage, poslan je ministru Lasiću jo&scaron; u ožujku pro&scaron;le godine. Kako je pravilnik jo&scaron; uvijek na snazi, u UGP-u se ispituje način pokretanja postupka stavljanja van snage tog pravilnika kod Ustavnog suda", navedeno je u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-tehnicki-pregled.jpgFOTOREPORTAŽA: Donosimo detalje o prvom energetskom objektu u oblasti vjetroenergijehttp://grude.com/clanak/?i=6295862958Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 22:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-018_ve_mesihovina_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elektroprivreda HZ HB danas se upisala u povijest Bosne i Hercegovine jer je prvo poduzeće koje je u njoj otvorilo vjetropark. Vjetroelektrana Mesihovina prvi je takav objekt u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Projekt je vrijedan 82 milijuna eura, a podržala ga je i Njemačka državna banka za razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedan od najvećih energetskih projekata u BiH je zavr&scaron;ila, unatoč činjenici da su svojevremeno drugi odlučivali u ime hrvatskog naroda, u ovih 13 godina od kada je najavljen i od kada su počeli radovi. (Željko Kom&scaron;ić, nelegalni i nelegitimni predstavnik hrvatskog naroda koji nikad nije odgovarao zbog toga, te 'Platforma' - eksperiment poku&scaron;aja brisanja hrvatskog naroda u BiH, koji je svojom politikom i besramnom pljačkom od 2010. do kraja 2014. godine iselio brojne hrvatske prostore, a posljedice se i danas osjete)</p> <p>&nbsp;</p> <p>VE Mesihovina smje&scaron;tena je u sredi&scaron;njem dijelu Općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godi&scaron;nje proizvodnje blizu 165,17 GWh. Uz prosječnu potro&scaron;nju domaćinstva od 6.000 kilovat sati godi&scaron;nje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom blizu 27.500 domaćinstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marinko Gilja, generalni direktor EP HZ HB najavio je nove projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među nazočnima bili su predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH, prvi čovjek Hrvata Dragan Čović, predsjedateljica Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Borjana Kri&scaron;to kojoj je pripala čast da prije sedam godina položi kamen temeljac, a ovog puta i otvori projekt zajedno s direktorom Giljom. Nazočili su i premijer FBiH Fadil Novalić, te predsjednik FBiH Marinko Čavara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaju je nazočio i grudski načelnik, član Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH Ljubo Grizelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte fotogaleriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-018_ve_mesihovina_(1).jpgVIDEO U rad puštena VE Mesihovina, prva vjetroelektrana u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6294962949Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 14:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-e90907b422d48557772d.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini, VE Mesihovina, puštena je u pogon danas u 12.00 na platou VE Mesihovina kod Tomislavgrada. <p>Svečano je u pogon prvu vjetroelektranu pustila predsjednica Zastupničkoga doma Parlamenta BiH, Borjana Kri&scaron;to, a u svečanom dijelu otvaranja nazočnima se obratio i generalni direktor JP &bdquo;Elektroprivreda HZ HB&ldquo; d.d. Mostar, mr.sc. Marinko Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Elektroprivreda HZHB prva je u BiH pre&scaron;la s riječi u djelo i izgradila ovakav objekat na bazi kori&scaron;tenja obnovljivih izvora energije. Veseli me da je ovakav objekat izgrađen na prostoru HBŽ-a, koji uistinu ima ogroman prirodni potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Krajem rujna 2010. godine stajala sam ovdje s mnogima od vas i položila kamen temeljac. Mnogi su tada govorilo da se radi o predizbornim potezima HDZ-a, kao &scaron;to to i danas govore za prekategorizaciju graničnih prijelaza i neke zakone &scaron;to predlažemo, a to su na&scaron;i programski ciljevi", kazala je Kri&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Kako bismo povećali svoju proizvodnju Elektroprivreda HZHB od postanka radi i gradi. U zadnjih par desetljeća to su HE Peć-Mlini i HE Mostarsko blato, a sve kako bi pobolj&scaron;ali kvalitet vlastite usluge. Vjetrolekrana Mesihovina je prvi ovakav objekat u Bosni i Hercegovini, a njenu izgradnju podržali su svi novoi vlasti", kazao je direktor Gilja, prenosi Klix.ba.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoizgrađena vjetroelektrana proizvodni je objekt kojim će se povećati proizvodnja električne energije za 165,17 GWh godi&scaron;nje &scaron;to je 10 % od ukupne proizvodnje u energetskome sustavu toga poduzeća. Ima 22 vjetroagregata instalirane snage od 50,6 MW. Vrijednost je investicije oko 82 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uz prosječnu potro&scaron;nju kućanstva od 6000 kilovat sati godi&scaron;nje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava", kazao je nedavno u intervjuu za Večernji list generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/DN7KMVZQMfg" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-e90907b422d48557772d.jpegU Sloveniji i Njemačkoj zaposleno 10.774 građana BiH, plaće od 800 do 2.400 eurahttp://grude.com/clanak/?i=6294662946Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 13:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-bravar-varioc-co2-slika-77640505.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić izjavio je da su u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine bile registrirane 475.084 nezaposlene osobe, što je najmanji broj od kada Agencija vodi tu statistiku. <p>U Sloveniji i Njemačkoj pro&scaron;le godine posredstvom Agencije zaposleno je 10.774 građanina BiH, &scaron;to je za 79 posto vi&scaron;e nego 2016, a izdato je 23.387 radnih dozvola za državljane BiH</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konferenciji za novinare u Sarajevu Bandić je naveo da je tokom pro&scaron;le godine nastavljen pozitivan trend na trži&scaron;tu rada, te da se broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH smanjio za 34.938 ili 6,8 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Registrirana nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 22.508 osoba i iznosi 349.699, a u Republici Srpskoj se smanjila za 11.542 osobe i iznosi 114.364 osobe, dok se u Brčko Distriktu smanjila za 880 osoba i iznosi 11.021 osoba", naveo je Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, u 2017. godini ukupno su zaposlene 140.043 osobe sa evidencija nezaposlenih, &scaron;to je za 7.852 osobe ili 5,9 posto vi&scaron;e u odnosu na prethodnu godinu, &scaron;to predstavlja najveći broj zaposlenih osoba sa evidenacija zavoda dosad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci su zavodima i službama zapo&scaron;ljavanja u pro&scaron;loj godini prijavili ukupno 61.296 potreba za zapo&scaron;ljavanjem novih radnika, &scaron;to predstavlja smanjenje za dva posto u odnosu na predhodnu godinu. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti odnosni se na osobe sa trećim stupnjem obrazovanja - KV radnici 32,66 posto, te radnici sa SSS 28,02 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bandić je naveo i podatak da su krajem 2017. godine u BiH bile registrirane 753.202 zaposlene osobe, te da se broj zaposlenih osoba povećao za 15.248 osoba ili 2,8 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Anketna stopa nezaposlenosti je značajno manja od registrirane i na nivou BiH za 2017. godinu iznosila je 20,5 posto. U odnosu na 2016. godinu manja je za 4,9 postotnih poena. To smanjenje predstavlja najveće smanjenje od kada se provodi anketa i trenutna anketna stopa nezaposlenosti je najniža ikada zabilježena u BiH od kada se anketna stopa računa, a to je od 2006. godine", naveo je Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Bandićevim riječima, u Sloveniji je zaposleno 9.923 osoba iz BiH, koliko je izdano i radnih dozvola u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od početka provođenja Sporazuma između Vijeća ministara i Vlade Slovenije o zapo&scaron;ljavanju državljana BiH u Sloveniji, od ožujka 2013. godine do kraja 2017. ukupno je izdano 19.909 radnih dozvola na&scaron;im građanima", rekao je Bandić novinarima u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo da je najvi&scaron;e zaposleno varioca 23 posto, vozača 22,8 posto, zidara 6,5 posto, bravara četiri posto, te dodao da se sva ta zanimnja odnose na srednju stručnu spremu ili na kvalificirane radnike, dok se svega tri posto potražnje odnosi na visoko obrazovanu radnu snagu, i to strojarske i građevinske inžrnjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Bandićevim riječima, plaće se kreću u bruto iznosu od 800 do 2.400 eura, a uglavnom ja zapo&scaron;ljavana radna snaga između 25 i 40 godina starosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o zapo&scaron;ljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom u Njemačkoj, on je naveo da je pro&scaron;le godine za državljane BiH izdana 851 radna dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od početka provođenja dogovora u 2013. godini do kraja 2017. godine u Njemačkoj je po ovom osnovu izdano 3.478 radnih dozvola na&scaron;im građanima", istakao je Bandić i dodao da se plaće radnika kreću u minimalnom iznosu od 1.800 eura bruto u prvoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fena/Srna</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-bravar-varioc-co2-slika-77640505.jpgZAHVALJUJUĆI I ZAPADNOJ HERCEGOVINI: BiH osvojila treće mjesto kao regija budućnosti za strana ulaganjahttp://grude.com/clanak/?i=6293862938Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-5791314_7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Foreign Direct Investment (FDI) magazin rangirao je Bosnu i Hercegovinu na 3. mjesto kao regiju budućnosti za privlačenje stranih investicija po osnovu troškova poslovanja za 2018, na osnovu suradnje i informacija koje je Agencija za unaprijeđenje stranih investicija u BiH (FIPA) o ekonomskim i investicijskim potencijalima naše zemlje. <p>&nbsp;</p> <p>Kao predstavniku Bosne i Hercegovine, direktor FIPA-e Gordan Milinić primio je u utorak nagradu spomenutog magazina koji je Bosnu i Hercegovinu rangirao na treće mjesto u kategoriji srednje-velikih europskih regija za strana ulaganja . Također su mu, kao predstavniku BiH, uručena i priznanja za Zapadno-hercegovačku županiju i Bijeljinu i Zvornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo značajno priznanje je jo&scaron; jedan dokaz kako je Bosna i Hercegovina profitabilna lokacija za strana ulaganja, te kako bi uz rje&scaron;avanje ključnih nedostataka, koje ne mogu nadoknaditi promotivne aktivnosti, mogla realizirati veći priljev direktnih stranih ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također u konkurenciji od 481 lokacije među top 10 investicijskih destinacija u čak 7 različitih kategorija u pogledu cjenovne konkurentnosti, FDI strategije i ekonomskog potencijala, na&scaron;la se kako Bosna i Hercegovina, tako i Republika Srpska kao jedan od entiteta BiH, Zapadno-hercegovačka županija te Bijeljina, Prijedor i Zvornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dono&scaron;enje odluke o progla&scaron;enju najboljih europskih gradova i regija, stručni ocjenjivački tim uzeo je u obzir kriterije kao &scaron;to su ekonomski potencijal, isplativost ulaganja, ljudski potencijali, kvaliteta života, poslovno okruženje, kao i postojanje strategije za privlačenje investicija. Pozicioniranje na prestižnoj top listi europskih gradova i regija budućnosti predstavlja direktnu preporuku potencijalnim investitorima o regijama u koje treba ulagati, priopćeno je iz FIPA-e.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-5791314_7.jpgSunce, kamen i crvena zemlja: Pogledajte kako izgleda brendirani 'Ljubuški Rani'http://grude.com/clanak/?i=6293562935Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-28378151_115908929240168_5021658968044965726_n.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški poljoprivrednici predstavili su novi vizualni identitet u procesu brendiranja ljubuškog ranog krumpira.<p>&nbsp;</p> <p>"Do sada ste ga nebrojeno puta viđali nabacanog u hrpama ili u malo boljem slučaju u drvenim gajbicama va&scaron;ih marketa ili piljara i konzumirali, pitajući se čiji je i otkuda je stigao tako rano, da li je stvarno iz Hercegovine ili ne. A sada, nema gre&scaron;ke! Stiže stvarni Ljubu&scaron;ki rani!", objavljeno je na Facebook stranici posvećenoj brendiranju ovog ljubu&scaron;kog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljubu&scaron;ki Rani" tako će se pakirati u kartonsku ambalažu s prepoznatljivim dizajnom koji će ga razlikovati od ostalih krumpira koji se trenutačno nalaze na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Cilj brendiranja 'Ljubu&scaron;kog Ranog' je zajednički nastup na trži&scaron;tu kako bi se postigla trži&scaron;na prepoznatljivost i ostvarili bolji uvjeti prodaje, pi&scaron;e <a href="http://www.radioljubuski.ba/ljubuski/item/11710-pogledajte-kako-ce-izgledati-brendirani-ljubuski-krumpir.html" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvaranju vizualnog identiteta prethodile su temeljite pripreme, a u svemu su pomogli &scaron;ira zajednica i međunarodne razvojne agencije aktivne u BiH,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući njima, po prvi put, pod svojim stvarnim identitetom; predstavljen je u novom ruhu, brendiran - Ljubu&scaron;ki rani!</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kupnjom ovog jedinstvenog domaćeg superkvalitetnog proizvoda podržimo 187 malih i udruženih proizvođača i gazdinstava i neka nam je sa srećom", poručili su iz Poljoprivredne zadruge &ldquo;Plodovi zemlje&rdquo; iz Ljubu&scaron;kog, koja je osnovana 2011. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pored krumpira čiji je plod prvi na trpezama &scaron;irom Bosne i Hercegovine, proizvodimo jo&scaron; i paradajz, mladi luk, bijeli luk, kupus i lubenicu. Jedinstveni geografski položaj i klimatski uvjeti daju specifičan okus svim na&scaron;im proizvodima pa smo za na&scaron; Ljubu&scaron;ki Rani osigurali i certifikat o za&scaron;titi oznake geografskog porijekla. Da bi sve svoje proizvode mogli plasirati na lokalno, regionalno i svjetsko trži&scaron;te, svi su članovi, preko zadruge, uredno zavedeni u fitosanitarni registar", navode iz Poljoprivredne zadruge &ldquo;Plodovi zemlje&rdquo; iz Ljubu&scaron;kog.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-28378151_115908929240168_5021658968044965726_n.pngMcDonald's planira širenje u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6291962919Grude.com - klik u svijetTue, 13 Mar 2018 12:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-19369.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Popularni restoran brze hrane McDonald's u sklopu širenja svoje svjetske mreže razmatra i otvaranje novih poslovnica u Bosni i Hercegovini. <p>Potvrđeno je to Nezavisnim iz McDonald'sa BiH, koji je svoje prijedloge za &scaron;irenje u BiH poslao upravi, koja će u narednom razdoblju donijeti konačnu odluku, pi&scaron;u Nezavisne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo u planu &scaron;irenje mreže, ali o lokacijama jo&scaron; ne možemo govoriti. Poslali smo svoje prijedloge i ti planovi su na razmatranju - kazao je Adi Hadžiarapović, direktor marketinga McDonald'sa u BiH.</p> <p><br />On je rekao da iz budućih planova nije isključena ni Banja Luka, u kojoj je ovaj lanac restorana već imao svoju poslovnicu, a koja je zatvorena prije tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Trenutno u BiH posluju tri restorana, i to dva u Sarajevu i jedan u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-19369.jpgTražite posao? Violeta raspisala natječaj, prijave do 22. ožujkahttp://grude.com/clanak/?i=6290062900Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 14:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Violeta, Grude, raspisala je natječaj za dva radna mjesta - Digital Manager i Grafički dizajner<p>"Digitalna revolucija mijenja poslovni svijet vi&scaron;e nego ijedan drugi događaj u povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko vremena provodite na internetu svakog dana?</p> <p>Da li ste vremenom počeli doživljavati internet i dru&scaron;tvene mreže kao sastavni dio svog životnog prostora u kojemu se osjećate sigurno i ugodno?</p> <p>Ako je Va&scaron; odgovor na prethodna pitanja DA, onda iskoristite svoj potencijal u izgradnju poslovne karijere i pridružite se Violeta timu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U potrazi smo za vrijednom i odgovornom osobom, koja je spremna na timski rad:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DIGITAL MANAGER (M/Ž)</strong><br /><strong>Mjesto rada: Grude</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealan Digital manager ima VSS (nije uvjet), grafičkog ili informatičkog smjera.<br />Poželjno je i određeno radno iskustvo, posebice rad na aplikacijama za grafičko izražavanje.<br />Digital manager je organiziran, osoba koja zna planirati, te ujedno ima izražen smisao za kreativnost i inovativne ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti rad u pozitivnoj radnoj atmosferi,kao i adekvatna primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za prijavu na natječaj potrebno je poslati:<br />Životopis<br />Odaberite bilo koji Violeta proizvod i za njega osmislite kratku promotivnu kampanju za dru&scaron;tvene medije.<br />Prijavu poslati putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS" s naznakom: &bdquo;Digital manager&ldquo;.</p> <p><br />Natječaj ostaje otvoren do 22.03.2018. godine</p> <p><br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, raspisan je natječaj i za:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>GRAFIČKI DIZAJNER (M/Ž)</strong><br /><strong>Mjesto rada: Grude</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealni kandidat ima VSS (nije uvjet) grafičkog, informatičkog ili drugog smjera, kreativnost te izražen smisao za dizajn i estetiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je i određeno radno iskustvo, posebice rad na aplikacijama za grafičko izražavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznavanje alata Adobe Photoshop, Adobe Illustartor, Adobe InDesdign, Adobe Acrobat Profesional.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, edukacije, kvalifikacije, kao i adekvatna primanja.</p> <p>Ako te motivira izazov i rad u kreativnoj okolini, prijavi se i pridruži dizajn timu Violeta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis, motivacijsko pismo i portfolio radove na e-mail:</p> <p>putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS"</p> <p>&nbsp;</p> <p>s naznakom: &bdquo;Dizajner- Grude&ldquo;.</p> <p><br />Natječaj ostaje otvoren do 22.03.2018. godine</p> <p><br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-violeta.jpgPOČETNA PLAĆA 25.000 KUNA Prilika za one rođene 1990. i mlađe: Postani kontrolor leta!http://grude.com/clanak/?i=6289362893Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-slider1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska kontrola zračne plovidbe objavila je ovih dana natječaj kojim se nadaju popuniti svoje redove, a kandidate koji zadovolje stroge uvjete sami će školovati i dodatno educirati. <p>Zanimanje kontrolora leta, odnosno kontrolora zračnog prometa, opravdano spada među najstresnije i najodgovornije poslove na svijetu. No, zato su i odlično plaćeni, &scaron;to donekle kompenzira stres s kojim se moraju suočavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska kontrola zračne plovidbe objavila je ovih dana natječaj kojim se nadaju popuniti svoje redove, a kandidate koji zadovolje stroge uvjete sami će &scaron;kolovati i dodatno educirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se traži oblasni radarski kontrolor - 14 polaznika osposobljavanja. Traže se i toranjski kontrolori i to četiri u Zagrebu, po 2 u Splitu (Brač) i Zadru te po jedan u Dubrovniku i Lo&scaron;inju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti su četverogodi&scaron;nja srednja stručna sprema, aktivno znanje hrvatskog i engleskog jezika, državljanstvo Republike Hrvatske ili druge članice EU-a, godina rođenja od 1990. i mlađi (poradi specifičnosti zanimanja) tezdravstvena sposobnost (&bdquo;kategorija 3&ldquo; zrakoplovnog osoblja).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prednost će imati oni s gimnazijom ili srednjom &scaron;kolom tehničke struke, ali i oni sa zavr&scaron;enim preddiplomskim studijem iz područja zračnog prometa ili tehničke struke, pi&scaron;e <a href="https://100posto.hr/news/prilika-zivota-za-one-rodene-1990-i-mlade-postani-kontrolor-leta" target="_blank">100posto.hr.</a></p> <p><br />Nije naodmet spomenuti da se početne plaće kreću od 15 do 25 tisuća kuna, a najveća neto plaća isplaćena prije nekoliko godina u kontroli leta iznosila je, prema medijskim napisima, oko 50 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S odabranim kandidatima sklopit će se ugovor o radu na određeno vrijeme do stjecanja dozvole kontrolora zračnog prometa-studenta, uz suspenzivni uvjet uspje&scaron;no zavr&scaron;enog osposobljavanja i stjecanja dozvole kontrolora zračnog prometa-studenta s propisanim ovla&scaron;tenjem/posebnom ovlasti. Prije sklapanja navedenih ugovora HKZP će za odabrane kandidate zatražiti provjeru za kretanje u &scaron;tićenoj zoni. Odabrani kandidati uputit će se na Inicijalno osposobljavanje (Initial Training), planirani početak Inicijalnog osposobljavanja je kraj travnja 2018. Tro&scaron;kove osposobljavanja snosit će HKZP. Oglas je otvoren do 20.3.2018., a kandidati će se testirati po primitku određenog broja prijava", izvijestili su iz Crocontrola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave na oglas podnose se popunjavanjem e-prijave s priloženim skeniranim dokumentima putem web stranice HKZP-a www.crocontrol.hr/prijavise</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju pote&scaron;koća s on-line prijavom, životopis i traženu dokumentaciju po&scaron;aljite putem e-po&scaron;te na adresu kontrolor.letenja@crocontrol.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-slider1.jpgPrva vjetroelektrana u BiH u srijedu će biti puštena u rad, proizvodit će struju za 27.500 kućanstavahttp://grude.com/clanak/?i=6289162891Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 09:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-ve_mesihovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu, 14. ožujka u rad će biti puštena vjetroelektrana Mesihovina, prva vjetroleketrana u Bosni i Hercegovini i jedna od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Europe. <p>- Smje&scaron;tena je u centralnom dijelu Općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godi&scaron;nje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potro&scaron;nju kućanstva od 6000 kilovat sati godi&scaron;nje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava - kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula projekt "Analiza mogućnosti kori&scaron;tenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH" u okviru kojega su vr&scaron;ena mjerenja jačine vjetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dan vjetroelektrani Mesihovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna vrijednost investicije je oko 82 milijuna eura od čega se najveći dio, 72 milijuna eura, odnosi na kredit Njemačke državne banke za razvoj (KfW), dodao je Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gilja je najavio početak izgradnje hidroelektrane Vrilo, koja se, također, nalazi u Općini Tomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 milijuna eura, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-ve_mesihovina.jpgPetar Ćorluka: Država mora smanjiti davanja na plaćehttp://grude.com/clanak/?i=6288662886Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-petar_corluka_violeta_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanija Violeta iz Gruda, jedan je od vodećih bh. proizvođača, ali i izvoznika. Njeni proizvodi već duže od desetljeće u regiji su poznati kao brend "made in BiH". <p>"Violeta" je osnovana 2001. godine, a nakon vi&scaron;e od 16 godina ova kompanija zapo&scaron;ljava vi&scaron;e od 900 radnika u 13 poslovnica u BiH i Hrvatskoj, te raspolaže asortimanom većim od 200 različitih proizvoda u 15 higijenskih kategorija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik "Violete" i predsjednik Uprave ove kompanije Petar Ćorluka u razgovoru za <a href="https://www.radiosarajevo.ba/biznis/kompanije/corluka-drzava-mora-smanjiti-davanja-na-place/293577" target="_blank">Radiosarajevo.ba </a>kaže da se u posljednje vrijeme najvi&scaron;e bave izvozom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trži&scaron;te u BiH se, nažalost, smanjuje. Ljudi se sve vi&scaron;e iseljavaju. Rađa se i manji broj djece. Nama promet mora rasti da bi mogli zapo&scaron;ljavati nove ljude i da bi mogli investirati u nove projkte, tehnologije, linije", kaže Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U ovoj godini planiraju investirati vi&scaron;e od 20 milijuna KM u nove strojeve i sale. Ćorluka ističe da su nedavno u Bihaću pretrpjeli određenu &scaron;tetu kada im je snijeg uni&scaron;tio skladi&scaron;te, zbog čega je u pripremi investicija radi obnove ovog objekta. Otkrio nam je u koje su zemlje nedavno oti&scaron;li "Violetini" proizvodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odlične rezultate imamo u Kataru. Nedavno je oti&scaron;lo i nekoliko po&scaron;iljki u Kirgistan, imamo pregovore u Litvaniji. U Sloveniji i u Hrvatskoj smo zabilježili rast, jednako i u Srbiji. Njemačka, Rusija, Francuska, tu na&scaron;e uče&scaron;će nije veliko, jer za te zemlje morate imati ogromne kapacitete. Mi se stoga i dalje orijentiramo prema manjim zemljama i tu smo dobro konkurentni i raste nam izvoz", ističe Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitali smo ga u kojoj mjeri raste svijest prema domaćim proizvodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da je domaće trži&scaron;te stabilno. Mi imamo dobru poziciju i nastojimo bh. potro&scaron;ačima prezentirati neke nove vrijednosti i proizvode. Ali ne vidim da poslodavci imaju neke velike pomake u dijalogu s vlastima. Moraju se svi potruditi da bi se pobolj&scaron;ao ambijent u BiH", govori Ćorluka.</p> <p><br />Potcrtao je da je spas u novim zapo&scaron;ljavanjima, no ne mogu se svi gospodarstvenici jednako baviti razvojem i konkurentno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sigurno je da su problem i ogromna opterećanja na plaće, koja bi trebalo smanjiti. Davanja na plaće su veća nego bilo gdje na svijetu i tu je odmah konkurentnost ugrožena, jednako kao i investicije. Država bi vi&scaron;e naplatila kada bi u BiH bio veći broj zaposlenih, a ne veća davanja po zaposlenom", zaključio je vlasnik kompanije Violeta u razgovoru za Radiosarajevo.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-petar_corluka_violeta_1.jpgDomaći građevinarci se nadaju da će graditi autocestu u Hercegovini http://grude.com/clanak/?i=6285362853Grude.com - klik u svijetSat, 10 Mar 2018 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-10-thumb_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domaće građevinske kompanije također očekuju i nove natječaje za gradnju autocesta i cesta. <p>U posljednjem kvartalu pro&scaron;le godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izdano je za 11,4 posto vi&scaron;e оdоbrеnjа zа grаđеnjе u odnosu na njihov prosječan broj u 2016. godini, te za 13,4 posto vi&scaron;e nego u istom kvartalu 2016. godine, &scaron;to nagovje&scaron;tava pojačanu građevinsku aktivnost u ovoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajnik za građevinarstvo u Gospodarskoj komori FBiH Dženana Hodžić izjavila je da poslovanje građevinskog sektora BiH, prema službenoj statistici i informacijama sa terena, bilježi rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'' S obzirom na vremensku uvjetovanost izvođenja radova u građevinarstvu, možemo reći da je ova zima uglavnom bila blaga i općenito doprinosila kontinuitetu radova u građevinarstvu. Nakon perioda stagnacije, visokogradnja u posljednje tri godine bilježi blagi, ali kontinuiran rast i taj trend se nastavlja. Većina se odnosi na stambenu gradnju koja je, dobrim dijelom, rezultat privatnih investicija domaćih građevinskih kompanija'', izjavila je Hodžić za Fenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaće građevinske kompanije također očekuju i nove natječaje za gradnju autocesta i cesta. Očekuje se nastavak izgradnje autoceste u Hercegovini i dijelu Klopče - Zenica. Započinju i aktivnosti na HE Vranduk. Najavljena su sredstva od 750 milijuna KM za gradnju Koridora Vc, u omjeru 500 milijuna za FBiH i 250 milijuna za RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaće građevinske kompanije, kako kaže Hodžić, očekuju da će ova sredstva biti i operativna već u ovoj godini, te pokrenuti značajniji rast aktivnosti niskogradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Domaći građevinari imaju osposobljene kapacitete i vjeruju da ukupan ambijent i de&scaron;avanja u predizbornoj godini neće napraviti blokadu investicija i operativnost sredstava, &scaron;to bi bilo pogubno za poslovanje građevinskog sektora. Vjerujemo da će se pozitivne prilike adekvatno iskoristiti i unaprijediti ukupan poslovni ambijent u zemlji'', kazala je Hodžić za Fenu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-10-thumb_(1).jpgPrimamljiv oglas: Zajamčena plaća 12 tisuća kuna, primjeren stan i mogućnost dodatne zaradehttp://grude.com/clanak/?i=6284562845Grude.com - klik u svijetFri, 09 Mar 2018 13:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-09-fixedw_large_4x.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U novom broju Dubrovačkog vjesnika objavljen je javni natječaj Dom zdravlja Dubrovnik u kojem traže pedijatra za rad na neodređeno vrijeme, a uvjeti su jedinstveni. <p>Dom zdravlja jamči najmanje 12 tisuća kuna osobnog dohotka, trajno osiguran primjeren stan za cijelo vrijeme radnog odnosa i 'slobodne ruke' da radi u drugim zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije radi dodatne zarade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini uvjet je diploma medicinskog fakulteta, uz položen specijalistički ispit iz pedijatrije i odobrenje za samostalan rad u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Doma zdravlja već mjesecima najavljuju raspisivanje natječaja za pedijatra u dubrovačkom naselju Moko&scaron;ica, i već ima zainteresiranih, pi&scaron;e <a href="https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/535103/zajamcena-placa-12-tisuca-kuna-primjeren-stan-i-mogucnost-dodatne-zarade" target="_blank">Dubrovački vjesnik.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-09-fixedw_large_4x.jpgAminess hoteli Novigrad traže sezonske radnike, prezentacija u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=6283862838Grude.com - klik u svijetFri, 09 Mar 2018 09:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-09-amines.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aminess hoteli Novigrad traže sezonske radnike<p>Fokus je na kuharskom i restoranskom osoblju, te osoblju unutar odjela domaćinstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obzir dolaze i kandidati koji nemaju hrvatsko državljanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacija će se održati u prostorijama Službe za zapo&scaron;ljavanje- podružnica Ljubu&scaron;ki u utorak,13.03.2018. godine u 13 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve zainteresirane osobe za sezonski rad na moru da dođu na prezentaciju, priopćeno je.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-09-amines.jpgIzvoz eteričnih ulja vrtoglavo raste, proizvodi odlaze čak u 30 zemaljahttp://grude.com/clanak/?i=6278862788Grude.com - klik u svijetTue, 06 Mar 2018 13:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina na jednu marku uvezenog bilja, šumskih plodova i meda izveze 3,38 KM ovih proizvoda, što govori kako je pokrivenost u tom sektoru čak 338 posto, pokazuju podaci Vanjskootrgovinske komore BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna vrijednost izvoza u pro&scaron;loj godini iznosila je 36 milijuna maraka, a uvoza 11 milijuna, čime ova oblast spada među rijetke s pozitivnim bilansom u vanjskootrgovinskoj razmjeni, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirko Bo&scaron;ković, tajnik ovog odjela u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, istaknuo je da je rast izvoza u 2017. godini u odnosu na prethodnu godinu bio 3,7 milijuna KM, ili 11 posto, dok je uvoz bilježio pad od četiri posto. Gljive su dominirale izvozom u vrijednost od 17,4 milijuna KM (48 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e su izvožene suhe, zatim svježe pa smrznute i na kraju mali postotak konzerviranih. Nakon gljiva najvi&scaron;e je izvezeno eteričnih ulja u vrijednosti od 9,7 milijuna KM. Ostatak popunjavaju začini, &scaron;umsko voće, ljekovito bilje i med. Na strani uvoza dominira ljekovito bilje u vrijednosti od 4,4 milijuna KM, ili 41 posto uvoza. Ipak, proizvođači smilja, od kojeg je napravljena većina izvezenog ulja, poručuju kako ne osjećaju boljitak iako izvoz iz godine u godinu sve vi&scaron;e raste, jer je cijena otkupa iz godine u godinu manja, a jamstvo za otkup gotovo da nitko i ne daje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako dolazi do svojevrsnog paradoksa, gdje izvoz ulja konstantno raste, dok su proizvođači sirovine u neizvjesnosti po pitanju otkupa. "Pojedinci se trude na sve načine spriječiti nas da se sretnemo s pravim kupcima, koji bi dobili povoljniju cijenu, a gdje bi i proizvođači bili zadovoljni. Pro&scaron;le godine cijena za kilogram je bila 80 feninga, a prije samo nekoliko godina ona je i&scaron;la i do sedam maraka po kilogramu. Kilogram eteričnog ulja od smilja na svjetskom trži&scaron;tu se prodaje od 1.800 do 2.200 eura, a za proizvodnju jednog litra potrebno je 450 kilograma smilja. To pokazuje da se netko dobro ugrađuje", kaže Slavko Andačić, predsjednik Klastera malih proizvođača smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema analizama USAID-a, određene količine ulja iz 2017. godine zbog pada cijena jo&scaron; traže kupce. Feđa Begović, predstavnik projekta USAID-a "Farma", istaknuo je da je izvoz eteričnih ulja u proteklih pet godina porastao za vrtoglavih 320 posto, a začina za 241 posto. "U svim kategorijama bilježimo suficit, osim u izvozu meda", rekao je Begović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledajući generalno na sektor ljekovitog bilja, &scaron;umskih plodova i meda, bh. proizvodi izvoženi su u 41 zemlju, &scaron;to je rekord u posljednjih pet godina. Najveći partner je Italija, u koju je otpremljeno proizvoda vrijednih ne&scaron;to vi&scaron;e od &scaron;est milijuna maraka. Odmah iza nje po vrijednosti izvoza je Njemačka, dok je na trećem mjestu Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Bo&scaron;kovićevim riječima, od prvih sedam zemalja u koje je najvi&scaron;e izvezeno, &scaron;est je iz EU. Bo&scaron;ković je naveo da je u pro&scaron;loj godini najvi&scaron;e izvezeno gljiva u 22 zemlje i eteričnih ulja u 30 zemalja. Međutim, najveći pad izvoza u odnosu na 2016. godinu zabilježen je prema Sloveniji, koja je za 1,6 milijuna KM manje uvezla proizvoda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sektor ljekovitog bilja, &scaron;umskih plodova i meda nastavlja s odličnim rezultatima. Izvoz je realiziran na 41 trži&scaron;te &scaron;irom svijeta, uz dominaciju EU trži&scaron;ta. Ovaj mali sektor fascinira izvozom i u SAD, Kanadu, Čile, Australiju, Kinu, Hong Kong, UAE, Kuvajt, pa čak i zemlje poput Francuske Polinezije", zaključak je sa predstavljanja rezultata u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-2.jpgNIKAD VIŠE PRAZNIH RADNIH MJESTA U NJEMAČKOJ Nedostaje im 1,2 milijuna radnikahttp://grude.com/clanak/?i=6278562785Grude.com - klik u svijetTue, 06 Mar 2018 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-21455727(2).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj nepopunjenih radnih mjesta u Njemačkoj dosegao je rekordnu vrijednost s gotovo 1,2 milijuna u posljednjem kvartalu prošle godine, priopćio je u utorak Institut za istraživanje tržište rada (IAB) u Nürnbergu. <p>&lsquo;Krajem pro&scaron;le godine u Njemačkoj je 1.183.000 radnih mjesta bilo nepopunjeno, &scaron;to je za 128.000 vi&scaron;e nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine i 83.000 vi&scaron;e nego u prethodnom kvartalu&rsquo;, priopćio IAB stručnjak Alexander Kubis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je nadalje priopćio IAB, koji djeluje u suradnji sa Saveznom agencijom za zapo&scaron;ljavanje, najveća potražnja za radnicima vlada u prerađivačkom i građevinskom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka građevinska poduzeća trenutno traže oko 100.000 radnika različitih profila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No manjak stručnjaka se bilježi u gotovo svim sektorima, posebice onima s tehničkim predznakom, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je nedavno objavio tjednik Wirtschafts Woche, među najtraženija zanimanja spadaju mehatroničari, elektrotehničari, medicinski tehničari, programeri, inženjeri svih profila kao i klasični zanati poput limara, vodoinstalatera. Tradicionalno jaka potražnja je i za medicinskim osobljem, a u posljednje vrijeme vlada i velika nesta&scaron;ica instruktora vožnje &scaron;to je povezano s nesta&scaron;icom vozača autobusa i kamiona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IAB četiri puta godi&scaron;nje vr&scaron;i ispitivanje o nepopunjenim radnim mjestima pri čemu se u obzir uzimaju i ona radna mjesta koja poduzeća nisu prijavila saveznom uredu za zapo&scaron;ljavanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-21455727(2).jpgAustrija želi Hrvatima ograničiti pristup tržištu rada: 'Već sad bilježimo natprosječno velik broj Hrvata u Austriji koji su bez posla'http://grude.com/clanak/?i=6277962779Grude.com - klik u svijetTue, 06 Mar 2018 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-radnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Austrijska vlada namjerava kod Europske komisije zatražiti produljenje prijelaznog razdoblje tijekom kojeg građani Hrvatske nemaju potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu rada do 2020., javljaju austrijski mediji u ponedjeljak. <p>&bdquo;Produljenje ograničenja pristupa austrijskm trži&scaron;tu rada za državljane Hrrvatske je po mi&scaron;ljenju austrijske vlade iz vi&scaron;e razloga smisleno&ldquo;, rekao je glasnogovornik austrijskog kancelara Sebastiana Kurza za austrijsku novinsku agenciju APA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao jedan od razloga se navodi velik broj nezaposlenih hrvatskih državljana koji žive u Austriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Već sad bilježimo natprosječno velik broj Hrvata u Austriji koji su bez posla. I zato se može polaziti od toga da prijevremeno otvaranje trži&scaron;ta rada za državljane ove zemlje ne bi rezultiralo povećanju broja stručnjaka i visokokvalificiranih nego povećanjem broja nezaposlenih&ldquo;, stoji u obrazloženju vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje se obja&scaron;njava da je i sada, kada je trži&scaron;te rada za radnike iz Hrvatske djelomično zatvoreno, poslodavcima iz Austrije moguće zaposlenje hrvatskih radnika u preko 60 zanimanja koja su u Austriji deficitarna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada trenuto ispituje i dodatne izuzetke za sezonske radnike u turizmu kao i za pro&scaron;irenje liste zanimanja koja su izuzeta od ograničenja. Ovu odluku narodnjačko-slobodarske vlade je podržala i socijaldemokratska oporba, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protiv produljenja ograničenja pristupa trži&scaron;tu rada za državljane Hrvatske je austrijska ministrica gospodarstva Margarete Schramboeck.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Potreba u poduzećima za radnicima je tu a iz istočne Europe u Austriju gotovo da vi&scaron;e i ne dolaze radnici&ldquo;, rekla je Schramboeck za dnevnik &bdquo;Presse am Sonntag&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zemlje Europske unije imaju pravo ograničiti pristup državljanima novih članica unije do pet godina. Nakon toga je moguće ograničenje jedino u slučaju ako se ustvrdi da bi potpuno otvaranje granica negativno utjecalo na domaće trži&scaron;te rada. Ukoliko Bruxelles odobri austrijski zahtjev, ograničenje pristupa trži&scaron;tu rada za hrvatske državljane bi trajalo do 1. srpnja 2020.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-radnici.jpgDOĐITE NA MORE Nudimo početnu plaću od tisuću eura!http://grude.com/clanak/?i=6276962769Grude.com - klik u svijetMon, 05 Mar 2018 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-05-konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotelijeri i ugostitelji iz Dubrovnika još uvijek su u potrazi za radnom snagom premda je do početka turističke sezone ostalo manje od mjesec dana.<p>&nbsp;Tako će ovoga tjedna poznata hotelska kuća Sheraton Dubrovnik Riviera Hotels iz Srebrenog u Sarajevu na njihovu trži&scaron;tu rada ponuditi radna mjesta kuhara, voditelja restorana, &scaron;efa dvorane, konobara, pomoćnih radnika u kuhinji, sobarica, pomoćnih radnika, spasilaca&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prenose mediji u BiH, brojni portali i dru&scaron;tvene mreže pr&scaron;te posljednjih dana od ponuda za zapo&scaron;ljavanje u restoranima, kafićima i hotelima na hrvatskoj obali, a kao najniža plaća spominje se tisuću eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima predsjednika Ceha ugostitelja Dubrovnik Ante Vla&scaron;ića, dobro je da je država pro&scaron;irila kvote i da se djelatnici mogu dovoditi iz drugih država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ove je godine za turističko ugostiteljske djelatnosti za razliku od prethodnih predviđeno oko 4600 dozvola na razini cijele države, a samo za ugostiteljske djelatnosti predviđena je mogućnost zapo&scaron;ljavanja 1400 radnika. U tu kvotu ne bi trebao upadati plan suradnje između Ministarstava rada Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji bi trebali potpisati sporazum o slobodnoj razmjeni radne snage između ove dvije države. Ideja je tu, načelni dogovor je postignut, ali jo&scaron; nije potpisan sporazum. To bi se trebalo dogoditi tijekom ovoga mjeseca, a to bi bitno olak&scaron;alo dovođenje radnika iz te zemlje. Stoga apeliram na na&scaron;u Vladu da se to &scaron;to prije rije&scaron;i - kaže Vla&scaron;ić za <a href="DOĐITE%20NA%20MORE%20Nudimo%20početnu%20plaću%20od%20tisuću%20eura" target="_blank">Dubrovački Vjesnik.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu dubrovački ugostitelji snalaze se kako znaju i umiju, djelatnike traže na sve stane, a u maloj su prednosti jer je na ovom području najduža sezona, a za dobrog radnika je i velika &scaron;ansa da dobije stalni posao.</p> <p><br />- Stanovanje je i dalje najveći problem jer nema dovoljno kvalitetnih smje&scaron;tajnih kapaciteta kakvih želimo za svoje radnike. Poprilično je to te&scaron;ko jer se stanovi iznajmljuju turistima i onda su samim tim cijene izuzetno visoke koje mi sebi ne možemo priu&scaron;titi. U startu moramo djelatnicima plaćati 30 do 40 posto veću plaću. Ipak se ne&scaron;to kreće jer je Vlada ove godine dobro reagirala i konačno su nakon dugi niz godina prihvatili da se tro&scaron;ak smje&scaron;taja sezonskih zaposlenika stavlja u tro&scaron;ak poslovanja. Dosad je to bilo obrnuto, obračunavalo se kao plaća u naravi na &scaron;to smo mi morali plaćati doprinose. Tako ako bi plaćali radniku smje&scaron;taj tisuću kuna, nas bi to do&scaron;lo puno vi&scaron;e - dodaje Vla&scaron;ić.</p> <p><br />I dalje u ugostiteljskim objektima najvi&scaron;e nedostaje kuhara i pomoćnih kuhara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kuhar je sigurno najtraženije zanimanje u Hrvatskoj. Ne postoji dobar kuhar u Hrvatskoj koji traži posao nego će njega naći. Educiranih i sposobnih kuhara nam najvi&scaron;e nedostaje. Fali i konobara, a potrebni su i ljudi koji vode poslove, menadžeri - ističe predsjednik Ceha.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-05-konobar.jpgLalić otkrio: Stiže li IKEA uskoro u BiH?http://grude.com/clanak/?i=6276562765Grude.com - klik u svijetMon, 05 Mar 2018 13:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-05-shutterstock_415011028.0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Mi kada ulazimo na jedno tržište radimo dosta kompleksnu demografsku, ekonomsku, makroekonomsku analizu, uzimamo dosta parametara u obzir i na bazi toga donosimo odluku. <p>Za sada ne postoji plan da robna kuća IKEA bude otvorena u Bosni i Hercegovini, ali to ne znači da nismo zainteresirani za tu zemlju, kao i druge susjedske zemlje poput Makedonije i Crne Gore, izjavio je za Anadoliju direktor &scaron;vedske kompanije IKEA za nekretnine i razvoj u jugoistočnoj Europi Vladislav Lalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je objasnio da je regionalni ured u Beogradu, koja je zadužen za Srbiju, Sloveniju, Rumunjsku i Hrvatsku radio analize za Bosnu i Hercegovinu i da im je sada fokus na ove četiri zemlje, a u nekoj bližoj budućnosti će moći ne&scaron;to vi&scaron;e reći na temu otvaranja robne kuće u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi kada ulazimo na jedno trži&scaron;te radimo dosta kompleksnu demografsku, ekonomsku, makroekonomsku analizu, uzimamo dosta parametara u obzir i na bazi toga donosimo odluku. Obzirom da i organizacijski imamo puno posla u vezi s otvaranjem kuća u ovom dijelu Europe, moramo to raditi na dobar način. To ne znači da mi nismo zainteresirani za Bosnu i Hercegovinu, kao i druge susjdske zemlje poput Makedonije, Crne Gore i tako dalje, ali jo&scaron; uvijek nisu ispunjeni uvjeti da bismo mogli ne&scaron;to konkretnije da kažemo - naveo je za Anadoliju.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, u zemljama jugoistočne Europe prisutnost kompanije IKEA je jako bitna, jer kada jedna robna kuća dođe u regiju, pobolj&scaron;avaju se &scaron;anse da ona dođe i u susjedne zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lalić je ukazao i na činjenicu da se mijenjaju navike potro&scaron;ača i da sve veći broj potro&scaron;ača kupuje preko interneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan znači li to da bi proizvodi kompanije IKEA mogli biti dostupni putem interneta i u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama u kojima jo&scaron; nema robne kuće, Lalić je odgovorio da se ta opcija razmatra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IKEA ima robnu kuću u Zagrebu i Bukure&scaron;tu, u Beogradu je otvorena pro&scaron;le godine, dok se očekuje otvaranje u Ljubljani.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-05-shutterstock_415011028.0.jpgGrudska tvrtka 'Grafotisak' lani isporučila čak 25 milijuna knjigahttp://grude.com/clanak/?i=6276062760Grude.com - klik u svijetMon, 05 Mar 2018 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-05-grafotisak-20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanija Grafotisak iz Gruda prošle godine je isporučila čak 25 milijuna knjiga, a ove godine se očekuje novi rast od 10 posto. <p>Na izvoz se odnosi 80 posto. Kompanija isporučuju knjige na trži&scaron;ta 15 europskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;terije su poznati svjetski izdavači, kao &scaron;to su Taschen, Burda, Egmont, Disney, Harper Collins i Gyldendal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni rast grupe pro&scaron;le godine je iznosio 12 posto a cilj za 2018. je 7 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija je osnovana 1983. a trenutno zapo&scaron;ljava 600 radnika u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, pi&scaron;e<a href="http://www.biznisinfo.ba/grafotisak-lani-isporucio-25-miliona-knjiga/" target="_blank"> Biznisinfo.ba.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-05-grafotisak-20.jpgKilogram banana u BiH 2,5 KM: Zašto cijene divljaju?http://grude.com/clanak/?i=6274562745Grude.com - klik u svijetSun, 04 Mar 2018 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-04-banane.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene banana u trgovinama na području Bosne i Hercegovine premašile su 2,50 KM po kilogramu. Razlog tome su veće cijene u nabavi. <p>Dok je, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prva dva mjeseca pro&scaron;le godine nabavna cijena kilograma banana uvezenih iz Ekvadora iznosila 1,05 konvertibilnih maraka, ove godine ona iznosi 1,49 KM. Ista je situacija i s bananama iz ostalih zemalja, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samim time veće su cijene i u maloprodaji, a navodno bi jo&scaron; trebale rasti. Visoke cijene uvjetovane su nizom elementarnih nepogoda koje su prije mjesec dana poharale područje Srednje Amerike.</p> <p><br />Honduras, Gvatemalu, Meksiko, Kostariku i Ekvador pogodile su ogromne količine oborina, poplave, niske temperature&hellip;, &scaron;to za posljedicu ima manju proizvodnju na plantažama, ali i ka&scaron;njenje na terenu i probleme s logistikom u lukama te na cestama. S time su se, kako prenose svjetski mediji, poklopila i politička previranja u nekim zemljama, u Hondurasu i &scaron;trajkovi radnika Chiquite, a čelnici dviju velikih multinacionalki, i Chiquite i Del Montea, priznali su kako imaju problema s proizvodnjom banana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, pro&scaron;le godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je ukupno 51,460.509,36 kilograma banana u vrijednosti od 55,716.125,23 KM. Od spomenute količine najvi&scaron;e banana uvezeno je iz Komorija, čak 18,030.056,93 kilograma. Slijede Kostarika, Ekvador, Republika Gvatemala...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prva dva mjeseca ove godine u BiH je uvezeno 9,278.115,58 kilograma banana, a njihova vrijednost iznosi 12,991.780,82 konvertibilne marke.</p> <p><br />Ako usporedimo podatke pro&scaron;le godine, vidimo kako, bez obzira na veću cijenu, stanovni&scaron;tvo na&scaron;e zemlje ove godine jede vi&scaron;e banana. Naime, tokom prva dva mjeseca pro&scaron;le godine, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, uvezeno je 8,657.467 kilograma banana u vrijednosti od 8,904.344,31 KM.</p> <p><br />Inače, u strukturi uvoza voća i povrća u BiH, koji je pro&scaron;le godine iznosio 346 miliona KM, 15 posto odnosi se na banane.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-04-banane.jpgDOBRA VIJEST Turci napustili Široki! LOŠA VIJEST Radnicima ostali dužnihttp://grude.com/clanak/?i=6272162721Grude.com - klik u svijetFri, 02 Mar 2018 23:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-02-017_turci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećate li se proslave kurbana u propaloj mesnoj industriji, u glavnom središtu ŽZH? Isti ti direktori koji su bili ponosni jer su dio te „humanitarne priče“ nisu zatvorili dugovanja prema radnicima u Širokom Brijegu.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je propisano pravnim aktom, svaki zaposlenik ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i svojoj obitelji slobodan i dostojanstven život. Stvarnost je nažalost drugačija. Živimo u zemlji u kojoj je rad bez plaće ili ka&scaron;njenje s isplatom, svakodnevnica. Ovakva svakodnevnica se ponovo odigrava u prostorijama nekada&scaron;nje mesne industrije &bdquo;Lijanovići d.o.o.&ldquo; na Visokoj Glavici gdje je u zadnje vrijeme poslovala kompanija &bdquo; Bosna Et Holding&ldquo; . Kako nam je od ranije poznato, ova tvrtka je slavila Bajram u &Scaron;irokom Brijegu i već tada je bilo jasno da je riječ o čistim političkim provokacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovnicu su zatvorili, zbog navodnog smanjenja obima poslovanja, i ne postoji vi&scaron;e nikakav način da radnici stupe s njima u kontakt. Vlasnici ove kompanije su Asmir Durić, poduzetnik iz Cazina koji se već od prije veže za kojekakve sumnjive radnje u firmi &bdquo;City park&ldquo; d.o.o. i Sadik Sezer, turski poduzetnik, u čijem je vlasni&scaron;tvu bila tvrtka &bdquo;Asja&ldquo; d.o.o. koja je poslovala u istim prostorijama. Direktor ovog &bdquo;holdinga&ldquo; je Rifet Be&scaron;irević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna Et Holding d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg, bila je jedna od podružnica ove kompanije čije je sjedi&scaron;te u Cazinu, a u &Scaron;irokom Brijegu je zapo&scaron;ljavala je preko 80 radnika. Naime Bosna Et Holding farme,tvornice i postrojenja za proizvodnju nalaze se u četiri grada u BiH; u Cazinu, Prijedoru, Bosanskom Novom i &Scaron;irokom Brijegu.<br />Projekt ove kompanije bio je vezan za izvoz mesa turskoj instituciji za meso i ribu ET VE SUT KURUM, a financirao se kreditom iz Ziraat Bank. Riječ je o vi&scaron;emilijunskim kreditima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom projektu svoje &bdquo;prste&ldquo; je imao i generalni direktor Ziraat banke, Ali Riza Akbas. Prema na&scaron;im saznanjima Asmir Durić je nastavio svoje poslovanje u Cazinskoj &bdquo;Žitopreradi&ldquo;, a Sadik Sezer je napustio BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode na svojoj službenoj stranica, ova kompanija je poku&scaron;aj, zajedničkim tursko-bosanskim ulagačima, pomoći narodu Bosne i Hercegovine ali sve ovo je opet zavr&scaron;ilo kao sredstvo za izigravanje već dovoljno napaćenog naroda i sa kojim milijunom vi&scaron;e u džepu spomenutog poduzetnika iz Cazina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su za portal SirokiBrijeg.info kazali radnici iz &Scaron;irokog Brijega, oni se spremaju na kolektivnu tužbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://sirokibrijeg.info/razotkrivanje-proslavili-ponosno-kurban-bajram-sirokm-brijegu-a-nisu-zatvorili-dugovanja-prema-radnicima/" target="_blank"><em><strong>SirokiBrijeg.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-02-017_turci.jpgOSNIVAČ ETHERUMA: Tek su mu 24 godine a na računu ima pola milijarde dolarahttp://grude.com/clanak/?i=6270362703Grude.com - klik u svijetFri, 02 Mar 2018 11:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-02-1_76a2tvll0vkxz1_5eh6imq.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Forbes je nedavno objavio popis najvećih kriptobogataša, a najmlađi na listi 24-godišnji je Vitalik Buterin, koji je sa samo 19 godina osnovao alternativu bitcoinu - ethereum, čija se neto vrijednost danas procjenjuje na 400-500 milijuna dolara.<p>&nbsp;</p> <p>Buterin je postao velika zvijezda u svijetu kriptovaluta i prije nego &scaron;to se o njemu raspisao Forbes, a na Twitteru ga prati vi&scaron;e od 680 tisuća ljudi. Na listu 40 Under 40 jo&scaron; lani uvrstio ga je Fortune.com, koji ga je nazvao "mladim genijem koji stoji iza druge najpopularnije kriptovalute na svijetu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je u Moskvi 1994. godine, a kad je imao samo &scaron;est godina preselio se s obitelji u Kanadu, gdje je pohađao &scaron;kolu. Od 2007. do 2010. godine igrao je World of Warcraft, no tad mu je, kaže, Blizzard promijenio omiljenu čaroliju pa je "zaspao plačući i uskoro odlučio odustati od igre".</p> <p>&nbsp;</p> <p>2011. godine, u potrazi za smislom života, kako je to duhovito opisao na svojoj web stranici, otkrio je bitcoin, koji ga je odmah zaintrigirao. 2012. godine osvojio je brončanu medalju na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike, a i matematika mu je oduvijek dobro i&scaron;la. O kriptovalutama je prvo učio od oca, a zatim upijao sve &scaron;to je na&scaron;ao o temi za koju je vrlo brzo postao stručnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2012. godine upisao je i fakultet, no shvatio je da mu kriptovalute oduzimaju previ&scaron;e vremena pa se ispisao te je ostatak godine proveo putujući svijetom, pri čemu je koristio svaku priliku da razgovara sa stručnjacima o kriptovalutama. Nakon &scaron;to se vratio u Toronto, počeo je razvijati ethereum, a ostalo je, kako se kaže, povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trži&scaron;na kapitalizacija Buterinova ethereuma danas je 100 milijardi američkih dolara, a surađuje s Microsoftom, BP-jem i JPMorganom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-02-1_76a2tvll0vkxz1_5eh6imq.jpegPoslovni ambijent puca: U BiH postoji 561 naknada i taksahttp://grude.com/clanak/?i=6269962699Grude.com - klik u svijetFri, 02 Mar 2018 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-02-papiri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok su gospodarstvenici preopterećeni, s druge strane, dodaje on, javna poduzeća besplatno dobijaju prirodne resurse koje eksploatiraju, a opet posluju sa gubitkom. <p>U BiH službeno na različitim razinama postoji 561 naknada i taksa, &scaron;to je ogroman teret za gospodarstvenike i pokazatelj da dobar poslovni ambijent ne postoji pa ekonomisti, ali i gospodarstvenici i poslodavci, smatraju kako se ne&scaron;to pod hitno mora mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako sa svakim novim zakonom država i entitet nameću nove parafiskalne namete, te kao primjer navodi novi Zakon o ugostiteljstvu u FBiH, kojim se od svih hotela sa četiri i vi&scaron;e zvjezdica traži certifikat za konobara, koji mora dobiti u Ministarstvu financija FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su gospodarstvenici preopterećeni, s druge strane, dodaje on, javna poduzeća besplatno dobijaju prirodne resurse koje eksploatiraju, a opet posluju sa gubitkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragutin &Scaron;krebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da bi se odmah moglo ukinuti barem 100 neporeznih nameta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo godinama tražili da se napravi taj registar. Činjenica je da je veliki broj tih nameta nepotreban, to samo dodatno ugrožava gospodarstvenike. Nije dobro da trgovina cvjeta, a gospodarstvo stoji, posebno ako se u trgovini prodaje strana roba. Potrebno je da se smanji i oporezivanje dohotka. Tužno je to &scaron;to mi plaćamo porez na vodu, &scaron;umu, pijesak, a neki sve to koriste bez naknade. Dodatno nas opterećuje i golemi administrativni aparat, brdo knjiga", kazao je &Scaron;krebić za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Poslovni-ambijent-u-BiH-puca-pod-pritiskom-561-nameta/466913" target="_blank">Nezavisne.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Registar neporeznih prihoda koje naplaćuju institucije BiH usvojen je jo&scaron; 2016. godine i objavljen na internet stranici Ministarstva financija i trezora, a sadrži ukupno 203 neporezna prihoda koje pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama BiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Federaciji BiH u prosjeku egzistira 198 različitih naknada i taksi, od čega se najmanje njih 95 naplaćuje na federalnom nivou, 77 u prosjeku na nivou županija, a 26 različitih taksi i naknada u prosjeku naplaćuju općine. U Republici Srpskoj okvirni broj naknada koje se naplaćuju po raznim osnovama iznosi 286, a u Brčko distriktu BiH navedeno je 177 neporeznih davanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo se navodi u Informaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave o smanjenju poreza i doprinosa, te parafiskalnih nameta i njihovoj harmonizaciji na prostoru BiH, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo i uputit će Zastupničkom domu Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, u skladu sa zaključkom s ranije sjednice ovog doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;eno je da je zavr&scaron;en prvi korak u mapiranju neporeznih davanja, te da slijedi provođenje aktivnosti za njihovo smanjivanje i harmonizaciju u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dženan Đonlagić, financijski stručnjak i sveučiliđni profesor, ističe da registar koji je objavljen ukazuje na činjenicu da BiH nije ispunila dva osnovna uvjeta u ekonomskoj reformskoj agendi, a to je da stvori dobar gospodarski i poslovni ambijent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da gospodarstvenici plaćaju i duple parafiskalne namete, te da je veliki problem i to &scaron;to plaćaju takse za vodu, &scaron;umu, turizam, a usput su i zatrpani ogromnom administracijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potrebno je uraditi sve da se rastereti poslovni ambijent u BiH, jer bez toga neće biti ni investicija", kazao je Đonlagić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-02-papiri.jpgPutujete u Sloveniju? Pogledajte koliko ćete plaćati cestarinu od 1. travnjahttp://grude.com/clanak/?i=6269262692Grude.com - klik u svijetThu, 01 Mar 2018 19:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-01-promet_ljubljana_0_0_468x10000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slovenska vlada u četvrtak je donijela odluku o visini cestarina na slovenskim autocestama, s obzirom na početak primjene novog sistema elektroničke naplate koji kreće 1. travnja. <p>Kako je priopćeno nakon redovne sjednice vlade, osnovna cijena cestarine povećat će se za oko tri posto, &scaron;to će omogućiti srednjeročno održivo financiranje tvrtke DARS koja upravlja sustavom autocesta i redovito servisiranje njezinih financijskih obveza iz kreditnog zaduženja za gradnju cesta jer će se godi&scaron;nji prihodi DARS-a povećati za 6,8 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1. travnja cestarina za vozila prvog cestovnog razreda, u koju spadaju teretna vozila s najvećom masom od 3,5 tone iznosit će 0,205940 eura po kilometru, a za drugu cestovnu klasu, za vozila iznad 3,5 tone, 0,428356 eura po prijeđenom kilometru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozila koja prolaze kroz tunel Karavanke svrstana su po visini cestarine u tri razreda, a plaćat će tunelarinu od 5,90 eura, 4,69 eura i 9,38 eura, prema masi vozila i broju osovina, pi&scaron;e HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-01-promet_ljubljana_0_0_468x10000.jpgSvi žele ove poslove: Javilo se 9000 kandidata!http://grude.com/clanak/?i=6268762687Grude.com - klik u svijetThu, 01 Mar 2018 13:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-01-split_iz_zraka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Online sajam poslova u turizmu posjetilo je više od 155 tisuća nezaposlenih koji traže posao, a u sklopu tog sajma MojPosao je proveo i istraživanje s 300 ispitanika o zapošljavanju u turizmu. <p>Na drugom online Sajmu poslova u turizmu portala MojPosao predstavilo se 48 poslodavaca s vi&scaron;e od 250 oglasa za posao, a pristiglo je vi&scaron;e od 9000 prijava za posao ili 17 posto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine, izvijestili su u četvrtak s tog portala, napominjući da se sajam održavao od 21. do 28. veljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Online sajam poslova u turizmu posjetilo je vi&scaron;e od 155 tisuća nezaposlenih koji traže posao, a u sklopu tog sajma MojPosao je proveo i istraživanje s 300 ispitanika o zapo&scaron;ljavanju u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Istraživanje je pokazalo da je najpoželjniji posao u turizmu onaj za stalno u hotelu na području Splitsko-dalmatinske županije, kao i da oni ispitanici koji imaju iskustvo rada u turizmu sezonske poslove obavljaju ponajprije jer im je to struka, njih 36 posto, ili pak u pauzi između stalnih poslova, njih 35 posto", ističu s portala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtina ispitanika ili 28 posto u turizmu je radila već za vrijeme &scaron;kolovanja kako bi popunili budžet, dok ih je 24 posto radilo u turizmu nakon zavr&scaron;etka &scaron;kolovanja odnosno prije pronalaska stalnog posla, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e ispitanika radili su kao konobari, 31 posto, a potom kao sobarice, 28 posto, te recepcionisti 19 posto i &scaron;ankeri 17 posto, dok ih je najmanje radilo kao promotori i maseri.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-01-split_iz_zraka.jpgStariji njemački dizelaši jeftiniji i do 30 postohttp://grude.com/clanak/?i=6266762667Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 20:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-19250.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Savezni upravni sud u Leipzigu je presudio da gradovi u Njemačkoj mogu zabraniti vožnju dizelašima zbog toga što prekomjerno zagađuju zrak. Znači li to da će pojeftiniti dizelaši, i koliko?<p><br />Broj registracija novih vozila s dizel-motorima kontinuirano opada, izvijestio je Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Prvog siječnja&nbsp; 2017. u Njemačkoj je bilo registrirano oko 45 milijuna automobila. Dvije trećine od toga su bili benzinci, a jedna trećina dizela&scaron;i.</p> <p><br />Broj vozila s alternativnim pogonima poput hibrida ili e-auta je gotovo zanemariv.</p> <p><br />Skandal s prljavim dizel-motorima i manipulacijama testova ima već i prve, ozbiljne posljedice, povjerenje u automobile "Made in Germany" opada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to vi&scaron;e od pola građana (57%) ga je već izgubilo, a 2/3 ispitanika (67%) je mi&scaron;ljenja da politika previ&scaron;e popu&scaron;ta ključnoj automobilskoj industriji.</p> <p><br />Milijune vozila se sad mora tehnički popraviti, a vozačima dizela prijeti i zabrana vožnje u brojnim njemačkim gradovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se sve to odražava na cijenu automobila?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već se govori o mogućnosti ukidanja poreznih olak&scaron;ica za dizela&scaron;e, zbog čega bi onda porasla cijena goriva.</p> <p><br />-Potro&scaron;ači su zbunjeni. Pogotovo kod starijih dizela&scaron;a, Euro 4 ili Euro 5, vidimo da su cijene znatno opale, a radi se o popustima između 20 i 30 posto. Kod novijih dizela&scaron;a, motora tipa Euro 6, jo&scaron; uvijek ne uočavamo pad cijena, ali i tu su sniženja moguća, na primjer u trenutku kada se vi&scaron;e gradova u Njemačkoj odluči zabraniti dizela&scaron;e, kaže Roman Suthold iz Aurto-moto kluba DAC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dizel motori su prljavi, zagađuju okoli&scaron;, ali jo&scaron; uvijek ih se ne smije otpisati. jer, automobilski lobi je jak u Njemačkoj. Po nekim procjenama, čak svako sedmo radno mjesto ovisi o auto-bran&scaron;i. Zato i ne čudi nedavna izjava kancelarke Angele Merkel da dizela&scaron;i imaju budućnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-19250.jpgHOME TV donosi nove filmske, glazbene, dokumentarne sadržaje! Stižu premijerni programihttp://grude.com/clanak/?i=6266262662Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-018_hometv_kanali_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET nastavlja s atraktivnim ponudama koje će korisnicima HOME.TV usluge osigurati najveći i najbolji izbor programskih sadržaja na tržištu – filmskih, dokumentarnih, glazbenih i zabavnih, uz najbolju sliku i ostale pogodnosti koje jamče jedinstven televizijski doživljaj.<p>&nbsp;</p> <p>Tako su od 1. ožujka korisnicima HOME.TV usluge na raspolaganju novi sadržaji u okviru Osnovnog i Pink paketa kanala, točnije &ndash; ovi paketi bit će obogaćeni sa sedam novih kanala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni paket od 1. ožujka donosi tri nova filmska kanala &ndash; M1 Film, M1 Gold i M1 Family, jedan dokumentarni &ndash; DOKU TV odabrao Đelo Hadžiselimović te jedan glazbeni &ndash; Klape i tambure TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>M1 Film produkcijski je i sadržajno visokokvalitetan cjelodnevni program, u potpunosti titlovan na hrvatski jezik, s kvalitetnim filmovima za &scaron;iroku publiku, filmovima iz europske i azijske kinematografije, animiranim i igranim filmovima za djecu te nagrađivanim dokumentarcima. M1 Gold produkcijski je i sadržajno visokokvalitetan program također titlovan na hrvatski, koji nam otkriva svijet premium naslova, nagrađivanih i filmova novije produkcije. M1 Family produkcijski je i sadržajno visokokvalitetan program, također titlovan na hrvatski jezik, a donosi popularne i nagrađivane igrane i animirane serijale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>DOKU TV odabrao Đelo Hadžiselimović &ndash; prvi je hrvatski dokumentarni kanal, pod palicom poznatog televizijskog urednika Đele Hadžiselimovića. Kanal donosi najkvalitetnije filmove dokumentarnog žanra: brojne putopise, teme iz kulture, ekologije, znanosti, povijesti, glazbe, a bavi se i avanturama, lifestyleom, slavnim i poznatim osobama, najaktualnijim događajima i mnogobrojnim ostalim temama. Klape i tambure TV &ndash; novi je televizijski program na kojemu svakoga dana možete uživati u najvećim klapskim i tambura&scaron;kim hitovima iz dalmatinske i slavonske glazbene &scaron;krinjice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Pink paketa kanala, korisnici HOME.TV-a moći će se nasmijati i zabaviti uz HA HA (verbalne komedije, domaće i strane stand up zvijezde, kratke zabavne forme, skečevi i sitcomi) i LOL program (neverbalni humor, pantomima, gegovi, mimika i smije&scaron;ne situacije, prilagođen svim uzrastima pa i najmlađim članovima obitelji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lansiranjem novih programa s ciljem osvježavanja sadržajnog dijela novim i ekskluzivnim sadržajima u HOME.TV ponudi, prestajemo s reemitiranjem kanala: TV 1000, Diva i Sci Fi unutar Osnovnog paketa HOME.TV usluge i HOME.TV TO GO usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eventualno propu&scaron;tene TV sadržaje na kanalima M1 Film, M1 Gold, M1 Family i DOKU TV odabrao Đelo Hadžiselimović možete gledati unatrag ili ih snimiti, a ovi se kanali nalaze i unutar HOME.TV TO GO usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-018_hometv_kanali_glavna.jpgSVE VIŠE ŠVICARACA ODRIČE SE NASLJEDSTVA Evo zbog čegahttp://grude.com/clanak/?i=6265362653Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-brienz-svicarska-lake.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U proteklih pet godina, broj ljudi koji se odrekao nasljedstva porastao je za 30%.<p>Sve veći broj &Scaron;vicaraca odriče se nasljedstva zbog toga &scaron;to im roditelji, osim njega, u naslijeđe ostavljaju i svoje dugove, javlja Swissinfo.ch.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U proteklih pet godina, broj ljudi koji se odrekao nasljedstva porastao je za 30%. Jedna od onih koja ga se odrekla je Nicole Praplan. Počela je razmi&scaron;ljati o tome kad je morala platiti dva neplaćena računa od po 7500 &scaron;vicarskih franaka domovima u kojima su joj bili zbrinuti roditelji prije nego su preminuli. Raspitivala se nasljedstvu, no nije imala dovoljno informacija. Nije joj pomogla ni odvjetnica. S obzirom na to, odrekla se nasljedstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odricanje od nasljedstva ko&scaron;ta oko 150 &scaron;vicarskih franaka. Odreknutim nasljedstvom tad se bavi isto tijelo koje se bavi bankrotima. Primjerice, u slučaju proizvođača satova čiji su se nasljednici odrekli nasljedstva, ovo tijelo preuzelo je njegove satove iz trgovine spremilo ih u svoje prostorije dok ne pronađe kupca. Sve satove zajedno prodaju za 3000 franaka, a ako ne nađu kupca, satovi će na aukciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U velikoj manjini slučajeva dogodi se da se dug uspije podmiriti na način da ostane i vi&scaron;ka novca. Primjerice, kod jednog su čovjeka, koji je preminuo, a njegovi se nasljednici odrekli nasljedstva, prona&scaron;li 100.000 franaka na računu. Otplaćeni su njegovi dugovi, a ostatak novca, unatoč tome &scaron;to su se odrekli nasljedstva, ide njegovim potomcima. Ista se stvar dogodila Nicole s početka priče &ndash; ona je dobila 4070 franaka nakon &scaron;to su dugovi preminulog podmireni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasljedstva se ljudi mogu odreći i u Hrvatskoj. Naime, nasljednik i u Hrvatskoj odgovara za ostaviteljeve dugove (do visine vrijednosti naslijeđene imovine), osim u slučaju da se odrekao nasljedstva, pi&scaron;e <a href="http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=14429" target="_blank">CroExpress</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-brienz-svicarska-lake.jpgNatječaj za sufinanciranje samozapošljavanja u FBiH bio otvoren samo minutuhttp://grude.com/clanak/?i=6265062650Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-600_15198057591472592874nezaposleni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javni poziv za Program sufinanciranje samozapošljavanja 2018. godine koji je raspisao Federalni zavod za zapošljavanje otvoren je u 8:00, a zatvoren u 8:01 sati. Osobe koje su se željele prijaviti nakon toga, dobile su poruku da to nije moguće jer nema raspoloživih sredstava.<p><br />Isti slučaj bio je i pro&scaron;le godine, kada je trajao osam minuta. Mnoge nezaposlene osobe i poslodavci koje su se željele prijaviti za Start up program izrazili su nezadovoljstvo jer u pozivu koji je najavljen 16. veljače nije rečeno da će biti otvoren ovako kratko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje kazali su kako je Javni poziv morao biti zatvoren tako brzo zbog velikog interesa i ograničenosti sredstava, pi&scaron;e <a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/konkurs-za-sufinansiranje-samozaposljavanja-u-fbih-bio-otvoren-samo-minutu/180228018" target="_blank">Klix.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tokom ove godine Javni poziv će biti objavljen jo&scaron; dva puta tako da sve osobe koje nisu danas mogle aplicirati imat će tokom godine u dva navrata priliku da to učine. Proces apliciranja i realizacija Programa je apsolutno transparentna, te će danas na stranici Zavoda biti dostupni spiskovi aplikanata", kazali su iz ove institucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FZZZ objavio je tri poziva, od kojih su dva objavljena jučer. Također su kratko trajali, a na web stranici je objavljeno kako je zbog dovoljnog broja pristiglih prijava i ograničenosti sredstava Javni poziv zatvoren za Tuzlansku, Zeničko-dobojsku, Srednjobosansku, Unsko-sansku, Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku, Županiju Sarajevo i HBŽ. Na oba programa objavljena je lista aplikanata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ova tri programa ove godine je izdvojeno 40 milijuna KM. Prema izjavama direktorice FZZZ-a Helene Lončar, cilj je zapo&scaron;ljavanje najmanje 11.000 osoba sa evidencije nezaposlenih u FBiH. Zavod će sufinancirati prvo radno iskustvo, zapo&scaron;ljavanje žena i mogućnost produženog sufinanciranja i zapo&scaron;ljavanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-600_15198057591472592874nezaposleni.jpgOBJAVLJEN JAVNI POZIV: Pokrenite svoj biznis i dobivat ćete 390 KM mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=6264662646Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-posao-laptop-29.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni zavod za zapošljavanje objavio je jutros prvi Javni poziv za učešće u Programu sufinanciranja samozapošljavanja Start up 2018.<p>Pozivaju se nezaposlene osobe da se upoznaju sa sadržajem programa radi eventualnog uče&scaron;ća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za realizaciju programa predviđena su sredstva u iznosu od 6.000.000 KM u skladu sa Financijskim planom za 2018. i procjenom za 2019. i 2020. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni zavod za zapo&scaron;ljavanje realizira program u suradnji sa županijskim službama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj programa je poticanje najmanje 1.200 osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH na samozapo&scaron;ljavanje, pokretanjem djelatnosti, kao i na zapo&scaron;ljavanje drugih osoba sa evidencije nezaposlenih u tim djelatnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ciljna grupa su osobe prijavljene na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prije dana podno&scaron;enja prijave na Javni poziv, bez obzira na stupanj obrazovanja i starosnu dob, a koje će po prijavi na Javni poziv registrirati i održati djelatnost u trajanju od najmanje 12 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poduzetni&scaron;tvo za mlade</strong><br />Sufinanciranje samozapo&scaron;ljavanja mladih, dobi do 30 godina, bez obzira na spol, radno iskustvo i stupanj obrazovanja, prijavljenih na evidenciju nezaposlenih prije dana podno&scaron;enja prijave na Javni poziv radi pokretanja i registracije obrta/gospodarskog dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavod će mladim, tj. korisnicima sredstava, sa kojima se zaključi ugovor o sufinanciranju samozapo&scaron;ljavanja u svim djelatnostima, u narednih 12 mjeseci isplaćivati poticajna sredstva, i to u iznosu od 390 KM (mjesečno).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poduzetni&scaron;tvo za žene</strong><br />Sufinanciranje samozapo&scaron;ljavanja žena, bez obzira na dob, radno iskustvo i stupanj obrazovanja, prijavljenih na evidenciju nezaposlenih prije dana podno&scaron;enja prijave na Javni poziv radi pokretanja i registracije obrta/gospoarskog dru&scaron;tva.</p> <p>Zavod će korisnicama sredstava, s kojima se zaključi ugovor o sufinansiranju samozapo&scaron;ljavanja u svim djelatnostima, u narednih 12 mjeseci isplaćivati poticajna sredstva, i to u iznosu od 390 KM (mjesečno).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poduzetni&scaron;tvo za sve</strong><br />Sufinanciranje samozapo&scaron;ljavanja osoba, bez obzira na spol, dob, radno iskustvo i stupanj obrazovanja, prijavljenih na evidenciju nezaposlenih prije dana podno&scaron;enja prijave na Javni poziv radi pokretanja i registracije obrta/gospodarskog dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavod će nezaposlenim osobama, tj. korisnicima sredstava, sa kojima se zaključi ugovor o sufinansiranju samozapo&scaron;ljavanja u svim djelatnostima, u narednih 12 mjeseci isplaćivati poticajna sredstva, i to u iznosu od 360 KM (mjesečno).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, na ime tro&scaron;kova pokretanja djelatnosti (registracija, ljekarsko uvjerenje, taksa, materijal, oprema/sredstva za rad i sl.) Zavod će isplatiti/refundirati sredstva u iznosu od 200 KM, pod uvjetom da korisnik dostavi pravdanje u tu svrhu, uz isplatu prvog dijela mjesečne refundacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko korisnik u okviru registrirane djelatnosti zaposli drugu osobu, prijavljenu na evidenciju nezaposlenih prije dana podno&scaron;enja prijave na Javni poziv, mjesečno će mu se isplaćivati/refundirati sredstva u iznosu od po 330 KM po novozaposlenoj osobi, bez obzira na dob, radno iskustvo i stepen obrazovanja u trajanju od &scaron;est (6) mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Javni poziv pronađite na ovom&nbsp;</span><a href="http://www.fzzz.ba/vijesti/program-sufinansiranja-samozapoljavanja-start-up-2018" rel="noopener" target="_blank">LINKU</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-posao-laptop-29.jpgVIDEO Kineski radnici izgradili željezničku postaju u samo 9 satihttp://grude.com/clanak/?i=6264562645Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-kina-zeljeznica-radnici-yt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Željezničku postaju u kineskoj provinciji Fuijan izgradilo je 1500 radnika u samo devet sati. <p>Krajem pro&scaron;log mjeseca izgrađena je željeznička postaja Nanlong u gradu Longyan. Radnici su bili raspoređeni u sedam grupa koje su radile od 18:30 do oko 3 sata ujutro sljedećeg dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brza željeznička linija trebala bi biti otvorena krajem ove godine. Bit će duga 246 kilometara i povezivati gradove Longyan i Nanping, čime će postati glavna transportna veza između jugoistoka i sredi&scaron;nje Kine. Linija će podržavati vlakove brzine do 200 kilometara na sat.<br /><br /></p> <p>Ovaj projekt samo je jedan u nizu impresivnih projekata koje je Kina dovr&scaron;ila posljednjih godina. Prije dvije godine najveći teleskop na svijetu počeo je tražiti signale iz svemira u jugozapadnoj kineskoj provinciji Guizhou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Država je također dovr&scaron;ila hidroelektranu Tianhuangping, koja je najveća u Aziji i ima ključnu ulogu u opskrbi istočne Kine energijom, pi&scaron;e Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/D42pweYvkUY" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-kina-zeljeznica-radnici-yt.jpgFERK: Cijena struje za domaćinstva ostaje istahttp://grude.com/clanak/?i=6263262632Grude.com - klik u svijetTue, 27 Feb 2018 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-27-struja-dalekovod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kategoriji Ostala potrošnja na naponskoj razini 0,4 kV (kilovolt), za kupce I tarifne grupe s priključnom snagom većom od 23 kW (kilovat) doći će do povećanja ukupne prosječne cijene 3,6 posto, priopćili su iz FERK-a. <p>Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) na da&scaron;anjoj sjednici dala je suglasnost na prijedloge cijela usluga Javnog poduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine prema kojoj je cijena električne energije za kućanstva ostala nepromijenjena u odnosu na važeću, prenosi Anadolu Agency (AA).</p> <p>&nbsp;</p> <p>FERK je na dana&scaron;njoj redovitoj sjednici dao suglasnost na prijedloge cijena usluga javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge Javno poduzeće&nbsp;(JP) Elektroprivreda BiH d.d. &ndash; Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene električne energije za kategoriju kućanstva ostaju iste, odnosno neće se mijenjati u odnosu na važeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji Ostala potro&scaron;nja na naponskoj razini 0,4 kV (kilovolt), za kupce I tarifne grupe s priključnom snagom većom od 23 kW (kilovat) doći će do povećanja ukupne prosječne cijene 3,6 posto, priopćili su iz FERK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, za kupce s priključnom snagom manjom od 23 kW, odnosno, za kupce iz II i V tarifne grupe koji posjeduju dvotarifno brojilo predloženo je smanjenje ukupne prosječne cijene za 0,71 posto, odnosno 0,56 posto za kupce koji posjeduju jednotarifno brojilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene usluge ovog javnog opskrbljivača će se primjenjivati od 1. travnja ove godine, navode iz FERK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijenu usluge javnog opskrbljivača nije uračunata naknada&nbsp;za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i iznos poreza na dodanu vrijednost koji se evidentiraju na svakom pojedinačnom računu kupca, napominje FERK i dodaje kako će Odluka o davanju suglasnosti JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo na prijedlog cijene usluge javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge će biti objavljena na internetskoj stranici i oglasnoj ploči FERK-a, te u "Službenim novinama Federacije BiH".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-27-struja-dalekovod.jpg'Večer s gospodarstvenicima' u Širokom, evo što je bila središnja temahttp://grude.com/clanak/?i=6262262622Grude.com - klik u svijetTue, 27 Feb 2018 09:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-27-vezge.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak navečer u hotelu ”Park” u organizaciji Gradske uprave Široki Brijeg na čelu s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem, održana je ”Večer s gospodarstvenicima”. <p>Jedan od načina uspostavljanja dobre suradnje je upravo &bdquo;Večer s gospodarstvenicima&ldquo;, sad već tradicionalni susret gospodarstvenika sa gradonačelnikom &Scaron;irokog Brijega, poslovno druženje na kojem gospodarstvenici imaju priliku izložiti svoje probleme i ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav skup je prilika za predstavljanje analize odnosno cjelovite slike gospodarstva, rada gradske uprave, aktivnosti i projekata, novih mogućnosti financiranja, novih ideja i prije svega, prilika za konkretan razgovor o problemima, zahtjevima i idejama gospodarstvenika prema svom gradonačelniku. Ovo je odličan primjer na koji način se može jednostavno i efikasno uspostaviti kvalitetan odnos gospodarstvenika i gradonačelnika, odnosno javne uprave i gospodarstvenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nja tema ovogodi&scaron;njeg Susreta bila je Gospodarstvenici i prostorno planiranje s posebnim osvrtom na Projekt brze ceste Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Grude &ndash; Granica RH i aktualne prostorno-urbanističke planove. Ujedno je to bila i prigoda za upoznavanje gospodarstvenika s najnovijim Izvje&scaron;ćem o stanju gospodarstva u &Scaron;irokom Brijegu i Županiji, o aktualnim projektima, EU fondovima i mogućnostima za apliciranje projekata od strane poduzetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodarstvenicima se na početku obratio gradonačelnik Miro Kraljević nakon čega su prezentacije održali Ivan Jurilj iz Ureda Vlade ŽZH za europske integracije te dr. sc. Borislav Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dostupnim podacima, stanje u gospodarstvu u &Scaron;irokom Brijegu i ZHŽ-u ukazuje na pozitivne trendove, a ključni pokazatelji su povećanje ukupnog prihoda i broja zaposlenih, odnosno smanjenje broja nezaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljen je novi prostorni plan Grada &Scaron;irokog Brijega za razdoblje od 2012. do 2032. godine, a to je bila prilika da se gospodarstvenici informiraju o njegovim glavnim odrednicama, posebice kada su u pitanju gospodarske zone i mogućnosti gradnje novih poslovnih objekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O značaju projekta brze ceste Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Grude &ndash; granica s Republikom Hrvatskom i o utjecaju buduće trase te ceste na lokalno gospodarstvo govorio je dr. sc. Borislav Puljić, profesor i stručnjak za prostorno planiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt &bdquo;Adriatic canyoning&ldquo; kojim su partneri iz 3 zemlje aplicirali u okviru prekogranične suradnje predstavio je Ivan Jurilj iz Ureda Vlade ŽZH za europske integracije. Glavni cilj ovog projekta je pobolj&scaron;anje turističke ponude Grada &Scaron;irokog Brijega, kao i stvaranje kvalitetnijeg ambijenta za život samih građana. Tok rijeke od centra do samih izvori&scaron;ta je upravo kostur ovog projekta koji u svojim dijelovima od juga prema sjeveru stvara različite ambijente praćene različitim sadržajima (od ugodne &scaron;etnje i vožnje biciklom do adrenalinskih sportova i planinarenja, te razgledavanje prirodne i kulturno-graditeljske ba&scaron;tine ovog kraja).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e fotografija možete pogledati <a href="http://www.sirokibrijeg.ba/index.php/vijesti/1722-odrzana-vecer-s-gospodarstvenicima" target="_blank">OVDJE</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-27-vezge.pngDrastična kazna zbog jeftine Nutellehttp://grude.com/clanak/?i=6261362613Grude.com - klik u svijetMon, 26 Feb 2018 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-26-nutella198.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Francuski trgovački lanac Intermarché mogao bi biti kažnjen s nekoliko stotina tisuća eura nakon što je velikim sniženjem Nutelle prošlog mjeseca izazvao tučnjave kupaca u svojim trgovinama. <p>Kako navode agencije, francuski regulator trži&scaron;nog natjecanja DGCCRF utvrdio je da je Intermarch&eacute; prekr&scaron;io zakon koji zabranjuje trgovcima prodaju proizvoda ispod nabavne cijene, izjavila je Delphine G&eacute;ny-Stephann, zamjenica u ministarstvu gospodarstva. Tamo&scaron;njim trgovcima dopu&scaron;tena je prodaja robe ispod nabavne cijene samo u vrijeme rasprodaja, a i tada samo robe koju na zalihama imaju duže od mjesec dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom slučaju Intermarch&eacute; riskira kaznu, dodala je G&eacute;ny-Stephann za radio postaju RTL. Zbog prodaje s gubitkom kazna može dosegnuti i 375.000 eura. Podsjetimo, krajem siječnja Intermarch&eacute; je uveo akcijsko sniženje od čak 70 posto na određene prehrambene proizvode, a među njima i na popularni namaz od lje&scaron;njaka koji proizvodi talijanski Ferrero.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scene kupaca koji se doslovno tuku za staklenke Nutelle od jednog kilograma poput munje su se pro&scaron;irile internetom i postale viralni hit. Međutim, slučaj u Intermarch&eacute;u izazvao je bijes vlade u Parizu koja upravo priprema nacrt zakona koji će omogućiti bolje cijene za poljoprivredne proizvođače, ograničiv&scaron;i agresivna sniženja trgovačkih lanaca, pi&scaron;e<a href="http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/drasticna-kazna-zbog-jeftine-nutelle-338047" target="_blank"> Poslovni.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-26-nutella198.jpgMalta ukida ograničenja za Hrvatehttp://grude.com/clanak/?i=6259762597Grude.com - klik u svijetMon, 26 Feb 2018 13:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-26-malta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Malta je obavijestila Europsku komisiju da ukida ograničenje pristupa tržištu rada za hrvatske državljane. Iako je rok do kojeg je to trebala učiniti kraj lipnja, Malta je to učinila mjesecima ranije. <p>Tu su informaciju danas iznijele predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te njezina malte&scaron;ka kolegica Marie Louise Coleiro Preca nakon sastanka na Pantovčaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon pristupanja Hrvatske EU-u 2013. godine, ograničenja za hrvatske radnike, &scaron;to u principu znači da im trebaju radne dozvole, zadržalo je 13 zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaka članica EU nakon pristupanja nove članice ima pravo uvesti prijelazno razdoblje ograničavanja zapo&scaron;ljavanja po principu 2+3+2 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U praksi to znači da odluku moraju revidirati nakon isteka svakog od tih perioda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prve dvije godine hrvatskog članstva, 2015.,, osam država je u potpunosti otvorilo trži&scaron;te rada za radnike iz Hrvatske, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/malta-ukida-ogranicenja-za-hrvate-1228898" target="_blank">Vecernji.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ograničenje su tada zadržale Austrija, Slovenija, Nizozemska, Velika Britanija i Malta. Malta je odlučila, a ostale države svoje mi&scaron;ljenje moraju dostaviti do kraja lipnja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-26-malta.jpgCijene nafte porasle više od tri posto drugi tjedan zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=6259262592Grude.com - klik u svijetMon, 26 Feb 2018 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-26-nafta-gorivo-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na kraju 2017. proizvodnja u SAD-u dostigla je najviši nivo od 1970.-ih godina.<p><br />Na svjetskim trži&scaron;tima cijene nafte pro&scaron;li tjedan su porasle vi&scaron;e od tri posto, drugi tjedan zaredom, &scaron;to je posljedica poremećaja proizvodnje u Libiji i naznaka smanjenja zaliha u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na londonskom trži&scaron;tu cijena barela je pro&scaron;li tjedan porasla 3,6 posto, na 67,20 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel poskupio 3,1 posto, na 63,60 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast cijena je potaknulo nekoliko vijesti, između ostalog, o zatvaranju naftnog polja El Feel u Libiji, na kojem se proizvodi 70.000 barela dnevno. Ta zemlja, inače, proizvodi milijun barela dnevno, ali uz velike oscilacije zbog nemira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ku cijenama pružila je i izjava saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da očekuje dalji pad globalnih zaliha, čime je poručio da sporazum vodećih proizvođača o ograničenju opskrbe radi spu&scaron;tanja globalnih zaliha donosi željene rezultate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neki drugi proizvođači, uključujući Rusiju, smanjili su proizvodnju od siječnja 2017. godine za 1,8 milijuna barela dnevno ili gotovo 2 posto globalne proizvodnje kako bi se uravnotežile prevelika ponuda i nedovoljno snažna potražnja. Tako je, između ostalog, pro&scaron;li tjedan objavljeno da su zalihe u SAD-u pale za 1,6 milijuna barela, javlja SEEbiz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema sumnje da se trži&scaron;te nafte vraća u ravnotežu. Mnoge agencije zabilježile su pad zaliha, pa i u SAD-u, i mislim da će se taj trend nastaviti i u cijeloj 2018. godini, kazao je saudijski ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, nastojanja OPEC-a remeti rast proizvodnje i izvoza SAD-a. Na kraju 2017. proizvodnja u SAD-u dostigla je najvi&scaron;i nivo od 1970.-ih godina, a procjenjuje se da će do kraja ove godine dosegnuti rekordnih 11 milijuna barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedno s proizvodnjom, raste i izvoz SAD-a, pa je pro&scaron;li tjedan dosegnuo 2 milijuna barela dnevno, nadomak rekordnom nivou.</p> <p><br />Grude.com/<strong>FENA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-26-nafta-gorivo-.jpgCijene banana najviše su u posljednjem desetljeću, evo zaštohttp://grude.com/clanak/?i=6256962569Grude.com - klik u svijetSun, 25 Feb 2018 08:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-25-banane.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene banana na europskom, pa i hrvatskom tržištu najviše su u posljednjem desetljeću.<p>&nbsp;Prema informacijama Trži&scaron;nog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) Ministarstva poljoprivrede, veleprodajne su cijene banana u Hrvatskoj zadnjih nekoliko tjedana rasle i 46% u odnosu na isto razdoblje lanjske godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proteklog tjedna veleprodajna je cijena žutih banana iz Ekvadora na godi&scaron;njem nivou bila 26,86% vi&scaron;a, iz Kolumbije 9,61%, pa nije čudno &scaron;to se kilogram banana u nas u nekim trgovinama prodaje već u prosjeku za 12 do 14 kuna, dok stručnjaci najavljuju da bi im cijene i dalje mogle rasti &ndash; sve do 1. svibnja, kada se u pravilu vi&scaron;e okrećemo sezonskom voću, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/banane-cijena-poskupljenje-voce-1228479" target="_blank">Večernji list.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Stipe Vrcan, voditelj prodaje Dodira prirode, drugog na&scaron;eg najvećeg uvoznika banana po količini nakon Konzuma, kaže kako su visoke cijene uvjetovane nizom elementarnih nepogoda koje su prije mjesec dana poharale područje Srednje Amerike. Honduras, Gvatemalu, Meksiko, Kostariku, Ekvador pogodile su ogromne količine oborina, poplave, niske temperature&hellip;, &scaron;to za posljedicu ima manju proizvodnju na plantažama, ali i ka&scaron;njenja na terenu i probleme s logistikom u lukama i na cestama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S time su se, kako prenose svjetski mediji, poklopila i politička previranja u nekim zemljama, u Hondurasu i &scaron;trajkovi radnika Chiquite, da bi čelnici dviju velikih multinacionalki &ndash; i Chiquite i Del Montea priznali kako imaju problema s proizvodnjom banana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Ekvador se drži kako je u tom sveopćem &scaron;oku za europsko trži&scaron;te dobro i pro&scaron;ao jer je pretrpio najmanje &scaron;tete od vremenskih nepogoda u regiji. No sada je jo&scaron; veći pritisak dobavljača banana na Ekvador, dok su raspoložive količine razočaravajuće u usporedbi s ranijim godinama, izjavio je za Fresh Fruit Portal Robert Greeve iz nizozemskog Anaco&amp;Greevea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stabilnija ponuda očekuje se sredinom ožujka. Iako se na hrvatskom trži&scaron;tu sporadično mogu naći i skupocjene crvene te neke druge egzotične sorte banana, Hrvatska kao i većina zemalja &lsquo;robuje&rsquo; zapravo samo jednoj sorti &ndash; cavendish za koju se tvrdi da je klon jedne jedine biljke iz Jugoistočne Azije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polovica globalne proizvodnje banana i 99% količine koja se konzumira u razvijenim zemljama sorta je cavendish pa farmeri opravdano strahuju od elementarnih nepogoda i klimatskih promjena koje pogoduju nizu patogena koji bi ih mogli istrijebiti. Vrcan kaže kako je cavendish najbolja, najukusnija i najizdržljivija sorta banana koje oni godi&scaron;nje u Hrvatsku uvezu u prosjeku 450.000 kartona, &scaron;to je oko 8,2 milijuna kilograma, dok u ovoj godini uvoz planiraju povećati i na 500 tisuća kartona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok Konzumove idu kroz marku Derby, banane Dodira prirode na na&scaron;em se trži&scaron;tu prodaju s oznakom Favorita. Direktno ih uvoze iz Ekvadora, gdje imaju godi&scaron;nje ugovore s proizvođačima pa Vrcan drži da će se cijene njihove robe u maloprodaji zadržati na najvi&scaron;e 14 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nje po stanovniku pojedemo 12,5 kilograma banana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima HGK, lani smo u prvih 10 mjeseci uvezli banana u vrijednosti 38,7 milijuna eura, &scaron;to je gotovo petina ukupne vrijednosti uvezenog voća u Hrvatsku od 152,6 milijuna eura te 8% vi&scaron;e u odnosu na isto razdoblje godinu prije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U asortimanu voća i povrća na hrvatskom trži&scaron;tu banana ima udjel od čak 10 do 12% &ndash; ističe Vrcan. Neki tvrde kako potražnju za bananama u nas svake godine diktiraju jabuke. Ako su skuplje ili ih nema, uvozimo vi&scaron;e banana, no Vrcan tvrdi da to nije točno. Zimi, kad nemamo puno izbora, naravno da se bolje prodaju banane, dok ljeti, kad prispije puno drugog sezonskog voća, njihova prodaja pada, obja&scaron;njava on. Američki dobavljač banana Emil Serafino iz Exp Groupa za Fresh Fruit je izjavio kako su cijene banana predugo bile niske tako da će neizvjesnost oko proizvodnje, klimatske promjene i cjenovni &scaron;ok mnoge prodrmati da shvate njihovu pravu vrijednost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-25-banane.jpgNikako ne možete uštedjeti novce? Japanci imaju rješenje za vashttp://grude.com/clanak/?i=6254962549Grude.com - klik u svijetSat, 24 Feb 2018 07:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-24-stednja-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjela je plaća, ali već za par dana jedva krpate kraj s krajem i nikako da uštedite bar malo novaca? Bez brige, svi smo u istom košu, posebice kada uzmemo u obzir sve izdatke koje donose plaćanje stanarine, režija, dodatnih računa, a volimo se povremeno i počastiti. O tome kolike su plaće nećemo ni početi, ali postoji rješenje. <p>Radi se o japanskoj metodi ''Kakeibo'' kojoj je primarna funkcija rasporediti novac &scaron;to ekonomičnije i učinkovitije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, metoda je iznimno jednostavna, a bazira se na &ndash; zapisivanju i vođenju rasporeda tro&scaron;kova. Najjednostavniji način je da si zapi&scaron;ete kategorije svojih tro&scaron;kova, a prema ''Kakeibu'' postoje četiri kategorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Preživljavanje<br />Ovdje spadaju ranije spomenute režije, stanarina, računi i hrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Neobavezno<br />Druga kategorija obuhvaća tro&scaron;enje na odjeću, obuću, odlaske u restorane i kafiće i tro&scaron;enje na gadgete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Kultura<br />Kategorija kultura obuhvaća, logično, odlazak u kazali&scaron;te, kino, na koncerte i razna sportska događanja i utakmice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Dodatno<br />Posljednja kategorija su hitni slučajevi, neplanirani tro&scaron;kovi popravaka (pokvarena perilica, bojler, znate već) i &ndash; pokloni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zaista, samo popisivanje svih kategorija i tro&scaron;kova iz svake skupine će vam dati puno bolji uvid u va&scaron;e tro&scaron;enje koje možda nekada ni ne percipirate (pa &scaron;to je jedna kava na dan?). A na kraju, kada sve pobrojite, shvatite koliko tro&scaron;ite na možda nepotrebne stvari i usredotočite na &scaron;tednju. Uz pomoć ove metode možete ''u&scaron;parati'' i do 30 posto svog budžeta, pi&scaron;e <a href="https://100posto.hr/bubble/nikako-ne-mozete-ustedjeti-novce-japanci-imaju-rjesenje-za-vas" target="_blank">100posto.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-24-stednja-1.jpgZALIHE DOMAĆEG PRI KRAJU: Skočile cijene krumpira, kupusa, suhe smokve...http://grude.com/clanak/?i=6254862548Grude.com - klik u svijetSat, 24 Feb 2018 07:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-24-a05c597f0fd5beafc6fa40acefae0330_l.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgleda da ćemo narednih mjeseci svi i oni koji su otišli raditi i domicilno stanovništvo, jesti njemačke krumpire. <p>Skok cijene krumpira od 10 feniga po kilogramu, znakovita je novina u redovitom barometru s Veletržnice u Tasovčićima, pi&scaron;e<a href="http://www.radio-capljina.com/gospodarstvo/item/619-skok-cijene-krumpira-od-10-feniga-po-kilogramu-znakovita-je-novina-u-redovitom-barometru-s-veletrznice-u-tasovcicima-znakovita-iz-razloga-sto-upuceniji-prodavaci-navode-da-su-zalihe-domacih-krumpira-pri-kraju-pa-ce-ako-se-te-tvrdnje-pokazi-tocnom.html" target="_blank"> Radio Čapljina. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Znakovita iz razloga, &scaron;to upućeniji prodavači navode da su zalihe domaćih krumpira pri kraju, pa će ako se te tvrdnje pokaži točnom, građani BiH u naredna dva mjeseca, do pojave ranog domaćeg, jesti njemački krumpir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored bijelih počeo je i uvoz crvenih krumpira iz Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgleda da ćemo narednih mjeseci svi i oni koji su oti&scaron;li raditi i domicilno stanovni&scaron;tvo, jesti njemačke krumpire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, s 50 do 60 feniga cijena krumpira, uvoznih i domaćih, popela se na 60 do 70 feniga za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planinski ispred veletržnice, odlično se prodaju kaže proizvođač, i to 90 feniga kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skuplji je i kupus čija je ponuda zahvaljujući zimskom iz Neretve, sve bolja, a cijeni se od 40 do 60 feniga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskupljenje krumpira i kupusa ujedno su i jedine promjene cijena povrtlarskih kultura, &scaron;to znači da pojeftinjenja nije bilo, ostalo povrće zadržalo je cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kelj je i dalje od 60 do 80 feniga, cikla 70 do 80 feniga, mrkva od 70 feniga do marku, blitva 85 feniga do marku, &scaron;pinat od 80 feniga s otvorenog, pa do 1,8 maraka plastenički, a prasa od 90 feniga debele pa do 2 marke tanke stabljike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom veljače cijena zelene salate održala se na 90 feniga do 1,3 marke, kupus pupčar je od 1 do 1,5, crveni luk od 1 do 1,2 marke, karfiol i dalje 1,5 do 2 marke, a ra&scaron;tika od 1,5 do 3 marke za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Per&scaron;in i celer su od 3 do 4 marke kilogram, bijeli luk od 5 do 7 maraka, jari ljubinjski ispred veletržnice 10 maraka. Grah je od 1 kineski, 1,9 američki, 2,6 do 3,8 maraka je kanadski i argentinski, a 5 do 6 maraka domaći. Ljubitelji juhe od tikava imaju na izboru različite vrste po cijeni od 80 feniga do marku, a istu cijenu 80 feniga do marku, ima i repa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko informacija za ljubitelje izvansezonskog povrća, cijene rajčica i paprika su u padu, pa se tako kilogram rajčica cijeni 1,9, a paprike 2,8 maraka, tikvice su 1,9, a patlidžani 2,5 marke itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voće, ponuda jabuka obilna cijena i dalje od 1 do 1,8 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve rjeđe domaće suhe smokve su poskupile, nova cijena je 5 do 7 maraka, jezgra domaćih oraha je 18, dok se uvozni mogu naći već od 16 maraka za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao zanimljivost ističemo da se na veletržnici pojavila i manja količina domaćih divljih &scaron;ipaka po cijeni od 1,5 za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodavač, odnosno berač, ističe da nisu jesenos obrani, a kako do sada nije bilo jakih mrazeva, jo&scaron; su jestivi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isključivo uvozni kivi je 2,2 do 2,4 marke, ponuda naranči je obilna, a cijena se kreće od 0,9 do 1,5 marku. Sve navedene cijene su na veliko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred veletržnice unatoč ki&scaron;i rosulji u petak u prijepodnevu, bila je obilna ponuda &ndash; presadnica povrća, ribe, mliječnih proizvoda, peradi, drva, stajskog gnojiva, kao i raznih drugih roba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Presadnice povrća bile su - 10 feniga zelena salata, blitva i per&scaron;in, 20 feniga ra&scaron;tika, a po 25 feniga bile su različite vrste kupusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riba se prodavala na sedam &scaron;tandova, ponuda obila, cijene 3 marke babu&scaron;ke i keljavci, po &scaron;est maraka bili su somići i plava morska riba &ndash; srdela, pastrva iz uzgoja bila je 9, a &scaron;aran 11 maraka za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riblje pljeskavice bile su 10 maraka, a manje količine jegulja cjenile su se standardnih 40 maraka za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mliječni proizvodni nudili su se na četiri &scaron;tanda &ndash; najjeftiniji bio je mladi sir 4 do 6 maraka za kilogram, a najskuplji suhi ovčji s Morina, te livanjski sir u kolutovima &ndash; 18 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kajmak je bio 14 do 16, maslo 12 do 14 maraka za kilogram, a kao zanimljivost ističemo da se po cijeni od 6 maraka nudio i loj, bra&scaron;no raži bilo je 1,5, a heljdino 6 maraka kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je i suhomesnatih proizvoda, pa je tako jedan prodavač iz Ljubinja nudio suhi pr&scaron;ut po cijeni od 8 maraka kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaća jaja bila su po 26 feniga komad, koke nesilice bile su 12, pijetlovi zavisno od veličine, od 15 do 20 maraka komad itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FOTO: Radio Čapljina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-24-a05c597f0fd5beafc6fa40acefae0330_l.jpg