Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Hercegovački uštipci i cicvara na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7686576865Grude.com - klik u svijetTue, 16 Oct 2018 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-16-cicvara-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u povodu Svjetskoga dana hrane koji su utemeljile zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu – FAO. Na markama su prikazani motivi starih hercegovačkih jela – uštipaka i cicvare. <p>Siroma&scaron;no stanovni&scaron;tvo Hercegovine u pro&scaron;losti se hranilo jelima od povrća, žita i mliječnim proizvodima, a meso je bilo vrlo rijetko na trpezi, samo za velike blagdane. Hrana je bila jednolična, ali oskudni uvjeti i siroma&scaron;tvo nisu bili prepreka da se u posebnim prigodama ne pripreme i posebna jela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niti jedna svečanost u Hercegovini nije mogla proći bez cicvare i u&scaron;tipaka sa sirom iz mi&scaron;ine (mijeha). Bilo da se radilo o rođenju djeteta, svadbi, blagdanima&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cicvara je specijalitet brdskih krajeva i danas je samo rijetke žene znaju napraviti. U&scaron;tipci se jedu sa sirom i pr&scaron;utom ili se preliju kiselim mlijekom s dodatkom bijelog luka i rastopljenog masla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor maraka, koje se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 16. listopada ove godine je Marin Musa. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba, navode iz HP-a Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-16-cicvara-marka.jpgKoje zemlje najviše traže radnike iz BiH i iz koje strukehttp://grude.com/clanak/?i=7686476864Grude.com - klik u svijetTue, 16 Oct 2018 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-16-ilustracija-gradjevinski-radnici-640x432.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba kompanije Kolektiv, u prvoj polovici 2018. godine objavljeno je 4.742 oglasa za posao, što je za 24% više u odnosu na prvu polovicu 2017. godine, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34% više nego u prethodnoj godini.<p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, &scaron;to predstavlja pad u odnosu na isti period pro&scaron;le godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kategorije poslova u kojima je ogla&scaron;eno najvi&scaron;e radnih pozicija su Komercijala-prodaja, Ugostiteljstvo i Građevinarstvo.</p> <p><br />Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama Administrativne i slične usluge, Arhitektonske usluge, Pravo, Bankarstvo, Ekonomija i financije a najmanji interes za rad u kategorijama: Ugostiteljstvo, Proizvodnja , Građevinarstvo, Za&scaron;titarske usluge, Ljepota i zdravlje.</p> <p><br />Najtraženija zanimanja u prvoj polovici 2018. godine bila su: trgovac/prodavač, konobar, građevinski radnici, radnik u proizvodnji , call-agent (agent u pozivnom centru), komercijalista i unaprijeđivač prodaje, vozač, programer/software developer, kuhar i električar. prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj oglasa iz inozemstva iznosio je 9% od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38% u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.</p> <p><br />Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inozemstvu su: Hrvatska, Njemačka i Slovenija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko ljudi odlazi na rad u inozemstvo, pitanje je na koje nitko pouzdano ne može dati odgovor. Službeni podaci govore da je Slovenija pro&scaron;le godine izdala blizu 26 000 radnih dozvola za građane BiH a Njemačka 15 000. Službenih podataka za Hrvatsku nema ali može se reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovu toga može se procijeniti da su ove tri zemlje, povukle između 65.000 i 70.000 ljudi u pro&scaron;loj godini a taj trend samo raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi njemački zakon koji će dodatno liberalizirati trži&scaron;te rada sigurno će potaknuti mnoge poslodavce iz Njemačke da vi&scaron;e traže radnu snagu iz regije a pri tom i ljude iz regije da u većem broju odlaze na rad u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored zdravstvenih radnika i inženjera o kojima se najče&scaron;će govori kada je u pitanju Njemačka, na&scaron;i podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara, navode iz portala Posao.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-16-ilustracija-gradjevinski-radnici-640x432.jpg'FLASTER RJEŠENJE': Aluminij ostaje na elektroenergetskoj mreži sljedećih sedam danahttp://grude.com/clanak/?i=7684876848Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 14:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij d.d. Mostar uspio je, manje od sat vremena prije isteka roka za prijavu novoga ''voznog reda'' Neovisnomu operatoru sustava u BiH, dogovoriti opskrbu tvornice električnom energijom za razdoblje od sljedećih tjedan dana, kupivši tako bitno vrijeme za preživljavanje do onih ključnih koraka koje mora poduzeti Vlada Federacije BiH.<p>&nbsp;</p> <p>- Razgovori s na&scaron;im partnerima i dobavljačima ne prestaju, na&scaron;i timovi gotovo da i ne napu&scaron;taju Aluminij, jo&scaron; od petka. Sposobno&scaron;ću i snagom na&scaron;ega stručnog tima, u ovomu vremenu kriznoga upravljanja tvornicom, osigurali smo nam jo&scaron; tjedan dana života. Opskrbljivačem nam opstaje na&scaron;a supsidijarna tvrtka AL Trade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ovo je samo ''flaster'' rje&scaron;enje, dugoročno smo i dalje u iznimno kritičnomu stanju, nelikvidni i u nemogućnosti nastaviti podnositi financijske terete pod ovim burzovnim uvjetima, odnosno u okolnostima povijesnih rekorda cijene el. energije i glinice. Vlada FBiH na toj sjednici u petak, za koju smo se nadali da će biti održana i ranije, mora donijeti vitalne odluke ili je sunovrat Aluminija danas samo odgođen &ndash; komentirao je v.d. direktora Dru&scaron;tva Dražen Pandža, zahvaliv&scaron;i se domaćim poslovnim partnerima bez čije pomoći dogovoreni aranžman ne bi bilo moguće provesti u djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, NOS BiH jo&scaron; je sinoć trebao dati nalog Elektroprijenosu BiH za iskapčanje Aluminija s elektroenergetske mreže, u prvomu redu zbog nepostojanja opskrbljivača mostarske tvornice od 15. listopada. Aluminij je jučer uspio kupiti dodatnih 24 sata života, jednodnevnim ugovorom za nabavu električne energije, a danas je, u posljednji trenutak, dogovorena opskrba za jedan tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Grčevita borba se nastavlja i, kako pred na&scaron;ih uznemirenim djelatnicima, zabrinutim poslovnim partnerima, tako i pred cijelom javnosti, dužni smo nastaviti vr&scaron;iti snažan pritisak na entitetsku vlast, jer je ona dužna izvr&scaron;iti svoje obveze, sukladno Aneksu 8 na na&scaron; međusobni sporazum. To snaži subvencioniranje na&scaron;e nabave struje koje će nam omogućiti da nastaviti disati, preživimo i stabiliziramo tvornicu &ndash; proučio je Pandža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Službenoga odgovora iz Vlade FBiH Aluminij jo&scaron; uvijek nije dobio, priopćeno je iz Aluminija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgU Federaciji BiH došlo do novog poskupljenja goriva, evo za kolikohttp://grude.com/clanak/?i=7684776847Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-14-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Federaciji BiH od danas je došlo do novog poskupljenja goriva, potvrđeno je Feni u Fedralnom ministarstvu trgovine.<p><br />Gorivo je poskupilo za pet feninga po litru, a kao razlog je navedeno nedavno poskupljenje barela nafte na svjetskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Distributeri nafte i naftnih derivata u prethodnom periodu su Ministarstvu uputili zahtjev za korekciju cijena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-14-gorivo.jpgLjudi stariji od 40 trebali bi raditi tri dana tjedno http://grude.com/clanak/?i=7684676846Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 12:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnoge bi ovako nešto razveselilo, posebno ako se skraćivanje radnog vremena ne bi odrazilo na prihode.<p><br />Istraživanje je pokazalo kako bi ljudi stariji od 40 godina trebali raditi tri dana u tjednu jer bi tako davali najbolje od sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci za ekonomiju sa Sveučili&scaron;ta Melbourne u Australiji proučavali su radne navike 3.500 tamo&scaron;njih žena i 3000 mu&scaron;karaca kroz niz kognitivnih testova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih uključivali su čitanje riječi naglas, izgovaranje brojeva unazad, slaganje slova i brojeva u određenom vremenu, prenosi theheartysoul.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji imaju vi&scaron;e od 80 knjiga uspje&scaron;nije rje&scaron;avaju probleme</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon određivanja čimbenika kvalitete života, ekonomske dobrobiti, obiteljske strukture i zaposlenja, istraživači su otkrili da su ljudi koji su radili do 25 sati tjedno bili najbolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihove kognitivne sposobnosti rasle bi do tih 25 sati, a nakon toga bi padale zbog umora i stresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rad može biti dvosjekli mač. Može stimulirati rad mozga, ali istovremeno dugo radno vrijeme i određene vrste zadataka znaju rezultirati umorom i stresom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To pak &scaron;tetiti kognitivnim funkcijama - objasnio je Colin McKenzie, profesor ekonomije sa Sveučili&scaron;ta Keio koji je sudjelovao u istraživanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Sedam opasnih pokazatelja da previ&scaron;e radite:</strong></em></p> <p>- Okrenuli ste se alkoholu ili lijekovima kako bi se opustili.<br />- Radite puno vremena, a nema produktivnih rezultata za to.<br />- Nedostaje vam sna i osjećate se umorno cijeli dan.<br />- Osjećaj tuge i depresije počinje se uvlačiti u va&scaron; život.<br />- Osim dugih radnih sati, radite i prekovremeno.<br />- Oči su vam osjetljive, a tijelo bolno.<br />- Čini vam se kao da se veze s djecom, supružnikom ili prijateljima raspadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Četiri do pet sati rada dnevno je idealno</strong></p> <p>Psiholozi tvrde kako radnici mogu biti usredotočeni i produktivni četiri do pet sati dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga im se nivo energije srozava i osjećaju se lo&scaron;e tih par sati koje moraju "odguliti" na poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjak za psihologiju rada K. Anders Ericsson kaže kako se forsiranjem radnika da odrade punu satnicu samo, njih usmjerava u stvaranje lo&scaron;ih navika koje se vremenom pro&scaron;ire i na vrijeme kada su produktivni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ryan Carson, predsjednik uprave američke tvrtke Treehouse, uveo je radni tjedan od 32 sata jo&scaron; 2006. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako su od tada njegovi radnici sretniji, a time i produktivniji dok je njegova tvrtka povećala prihode za milijune dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga tvrtka - Reusser Design - uvela je 2013. godine rad od samo četiri dana u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik Nate Reusser kaže kako su od tada performanse njegovih zaposlenika puno veće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vi&scaron;e sata rada, vi&scaron;e &scaron;ansi za pogre&scaron;ku</strong></p> <p>Prema jednoj studiji provedenoj nad medicinskim sestrama koje su radile prekovremeno, otkriveno je da su če&scaron;će grije&scaron;ile kada su radile vi&scaron;e od 40 sati na tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A dobro je poznato da znaju raditi po 12 sati na dan. U nekim poslovima pogre&scaron;ke se mogu ispraviti, ali ako medicinsko osoblje napravi pogre&scaron;ku kod liječenja pacijenta, to ponekad može biti kobno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U staračkom domu u &Scaron;vedskoj odlučili su napraviti eksperiment s radnim vremenom svojeg medicinskog osoblja, kako bi vidjeli hoće li posao zbog toga trpjeti ili će njihova kvaliteta rada i učinkovitost porasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto osam sati, rade &scaron;est, a tih dva sata razlike unijelo je radikalne promjene u njihovim životima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraće radno vrijeme prebacili su ih u veljači, a plaća im je ostala ista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije sam cijelo vrijeme bila iscrpljena, do&scaron;la bi kući i legla na kauč. Ali, sad imam puno vi&scaron;e energije za rad i za obiteljski život, ispričala je Lise-Lotte Pettersson (43), jedna od 82 medicinske sestre u Svartedalen staračkom domu u u G&ouml;teborgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtijeva konstantnu budnost i kreativnost. Ne možemo dopustiti da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas - dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj eksperiment nadahnuo je i druge poslodavce u &Scaron;vedskoj da skrate radno vrijeme svojim radnicima, a da im plaća ostane ista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Toyotinom servisnom centru u G&ouml;teborgu radno vrijeme su skratili na &scaron;est sati prije 15 godina, plaća je ostala ista, i nikad nisu požalili zbog te odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije su, kažu, klijenti bili nezadovoljni jer su radnici radili pod stresom i često su grije&scaron;ili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenika porastao za čak 25 posto, prenosi <strong>24sata.hr</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngOmogućen nastavak rada Aluminija, kupili struju na 24 satahttp://grude.com/clanak/?i=7682976829Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-upravna_zgrada_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isključenje električne energije mostarskom Aluminiju odgođeno je jer je uprava u nedjelju uspjela osigurati opskrbu za sljedeća 24 sata, te je zajedno sa stotinjak radnika prosvjedovala kako bi upozorili vladu Federacije BiH da ispoštuje obveze o nižoj cijeni struje što bi im omogućilo normalno funkcioniranje. <p>Isključenje električne energije mostarskom Aluminiju odgođeno je jer je uprava u nedjelju uspjela osigurati opskrbu za sljedeća 24 sata, te je zajedno sa stotinjak radnika prosvjedovala ispred transformatorskog postrojenja kod Mostara kako bi upozorili vladu Federacije BiH da ispo&scaron;tuje obveze o nižoj cijeni struje &scaron;to bi im omogućilo normalno funkcioniranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Situacija je takva da smo uspjeli nekim vlastitim sredstvima rije&scaron;iti struju za ponedjeljak, &scaron;to se tiče utorka i nastavka tjedna to poku&scaron;avamo rije&scaron;iti tako da se kompanija sama snađe", rekao je glavni direktor Aluminija Dražen Pandža u mjestu Čule kod Mostara gdje se nalazi veliko rasklopno i transformatorsko postrojenje.</p> <p><br />Rekao je kako su nakon najave državne kompanije Nadzorni operater sustava (NOS) da će im isključiti električnu energiju predstavnici uprave stupili u kontakt s čelnicima vlade Federacije BiH kako bi se spriječio taj scenarij koji bi bio katastrofalan, prenosi HINA.</p> <p><br />"Imali smo kontakte s vladom FBiH. Situacija je i dalje kritična, nama stoji blokada i skidanje od strane NOS-a. Kupili smo jedan dan, ali bez izravnog uključenja nadležnih tijela situacija se neće rije&scaron;iti", rekao je Pandža.</p> <p><br />Mostarski Aluminij je zbog visoke cijene električne energije, sirovina i ranije stvorenih gubitaka koji se procjenjuju na iznad 150 milijuna eura, te razmjerno niske cijene metala doveden u gotovo bezizlaznu situaciju.</p> <p><br />Predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Dalibor Milo&scaron; rekao je kako od vlade traže ispunjenje obveza iz sporazuma kojim je postala 44 postotni vlasnik ove kompanije.<br />"Moramo imati formalno-pravni okvir kakve imaju ostale slične tvrtke u Europi da bi poslovali trži&scaron;no, točno se mora znati kolike su cijene elektroprijenosa i ostalih tarifa", rekao je i pojasnio kako zbog ranijih dugovanja nisu u stanju dobiti bankarska jamstva te sada plaćaju cijenu električne energije 83 eura umjesto 42 od Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne.</p> <p><br />"Ne može ni uprava ni nadzorni odbor rije&scaron;iti pitanje duga između dvije javne tvrtke kojima je nadležna vlada FBiH, ovo je bilo samo pitanje kad će se dogoditi ovaj rasplet", istaknuo je Milo&scaron;.</p> <p><br />Uz Federaciju BiH, 44-postotni udjel imaju radnici te 12 posto je suvlasnik vlada Republike Hrvatske.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-upravna_zgrada_11.jpgHrvati obranili naslov najboljih berača maslina na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=7682776827Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-drvo-masline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pobjedom hrvatskog tima i obranom naslova svjetskih prvaka te svečanom dodjelom nagrada u subotu je navečer završeno 2. Svjetsko prvenstvo u branju maslina, koje se od 11. do 14. listopada održalo u mjestu Postira na otoku Braču, izvijestili su u nedjelju organizatori.<p>&nbsp;Događaj kojem su glavni ciljevi &scaron;irenje maslinarske kulture, razmjenjivanje iskustava, druženje između predstavnika maslinarskih, ali i zemalja koje nemaju toliko razvijenu maslinarsku tradiciju, drugu su godinu zaredom organizirali Turistička zajednica Postira i Poljoprivredna zadruga iz toga bračkog mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prezadovoljni smo odazivom zemalja, ove godine ih je bilo čak jedanaest&ldquo;, rekla je direktorica Turističke zajednice Postira Ivana Jelinčić. Oni se, dodala je, međusobno jako dobro druže i slažu, bez obzira &scaron;to su na natjecanju jedni drugima velika konkurencija. Na 2. Svjetskom prvenstvu, uz hrvatski nastupili su i timovi iz Crne Gore, Francuske, Slovenije, Nizozemske, Mađarske, Velike Britanije, &Scaron;vedske, &Scaron;panjolske, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država. Hrvatski tim, sastavljen od četvero berača iz Postira i Dola, u stoljetnom je Maslinskom vrtu sv. Josipa iznad Postira u zadanom vremenu od 45 minuta uspio ubrati 67 kg maslina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to gotovo 11 kg vi&scaron;e od drugoplasiranih Crnogoraca, čija je ka&scaron;eta na vaganju težila 56,6 kg. Treće mjesto na postolju osvojio je slovenski tim s 51,6 kg ubranih maslina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I četvrto je mjesto pripalo hrvatskim susjedima, timu iz BiH, a iznenađujuće visoko 5. mjesto pripalo je američkom timu, točnije obitelji Zink, koja se u Postirama zatekla na jednogodi&scaron;njem obiteljskom putu oko svijeta, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Bilo je nevjerojatno, definitivno vrhunac na&scaron;eg putovanja. Putujemo već tri mjeseca i bilo je fantastično u masliniku upoznati ljude iz cijele Europe, naučiti pone&scaron;to o njihovom maslinarskom nasljeđu, kulturi i povijesti. Domaćini su vrlo gostoljubivi i sve su nas divno povezali na ovoj jedinstvenoj manifestaciji&ldquo;, zaključila je Anne Zink, ponosna na ostvareni rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveće iznenađenje pro&scaron;le godine bile su reprezentacije nemaslinarskih zemalja Nizozemske i Mađarske, koje su tada osvojile izvanredno drugo i treće mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine rezultat im je ne&scaron;to lo&scaron;iji. Nizozemci su zavr&scaron;ili na &scaron;estom, a Mađari na osmom mjestu. Posljednje mjesto, s tek 36,8 kg ubranih maslina, pripalo je vjerojatno najveselijem timu Prvenstva, predstavnicima Velike Britanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori ističu da je i drugo izdanje Svjetskog prvenstva u branju maslina donijelo mnogo smijeha, druženja, izmjenjivanja (i stjecanja) iskustva, a sve u duhu slavljenja masline i maslinova ulja s kojim stanovni&scaron;tvo Postira i Brača, najmaslinarskijeg dalmatinskog otoka, žive već tisućljećima.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-drvo-masline.jpgPoruka Mije Brajkovića 'nesposobnoj upravi': Politika nije donosila poslovne odlukehttp://grude.com/clanak/?i=7682276822Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-mijo-brajkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jednome od najdramatičnijih tjedana događa se kulminacija političke krize nakon protuhrvatskog izbornog inženjeringa nametanjem člana bh. Predsjedništva, a nastavlja se posrtanjem poslovnog giganta Aluminija. <p>&nbsp;</p> <p>Mijo Brajković, koji je skoro 40 godina proveo na čelu ove kompanije, pro&scaron;loga tjedna je do&scaron;ao u Mostar kako bi glasovao na izborima. U intervjuu za Večernji list Brajković govori stanju u Aluminiju...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako se danas osjećate kada su u javnost iza&scaron;le informacije da bi se Aluminij mogao ugasiti?</strong></p> <p>- Ne može se čovjek ugodno osjećati, pogotovo kada ste skoro 40 godina proveli gradeći tu kompaniju. Međutim, mislim kako do toga neće i ne smije doći. To je suvi&scaron;e velika kompanija, a bila bi tragična pogre&scaron;ka to napraviti. Izravno ili neizravno, od toga živi vi&scaron;e desetaka tisuća ljudi. Ne može se s druge strane grozničavo ni braniti &scaron;to trenutačno ne može funkcionirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako to mislite?</strong></p> <p>- Mora se napraviti jedna ozbiljna analiza i odgovorni ljudi moraju dati odgovor &scaron;to je najbolje sada učiniti. Slu&scaron;am u medijima &scaron;to se događa, ali mi je te&scaron;ko govoriti o cijelom stanju jer ne znam ulazne parametre niti se bilo tko sa mnom konzultirao glede Aluminija u posljednjih deset godina otkako sam oti&scaron;ao u mirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko je politika odgovorna za ovakvo stanje?</strong></p> <p>- Moram iznijeti ne&scaron;to drukčije mi&scaron;ljenje od onog koje ovdje prevladava. Da, čujem i kako se ističe: &ldquo;Ne pomaže nam politika&rdquo;, a ja sam svojedobno bio sretan &scaron;to mi politika &ldquo;ne pomaže&rdquo;. Posve sam uvjeren u to da politika nije donosila poslovne odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iz Aluminija se, osobito posljednjih mjeseci, tvrdi da je visoka cijena struje, da je nepovoljno stanje s trži&scaron;tem metala na londonskoj burzi. Plus, imamo ovu situaciju s najavom isključenja električne energije. &Scaron;to je rje&scaron;enje, osim traženja pomoći od politike?</strong></p> <p>- Cijena metala je, rekao bih, sasvim prihvatljiva jer je dobar i odnos eura i dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ali navodno je cijena električne energije 81 euro po megavatsatu?!</strong></p> <p>- To je jako skupo. Jedno smo vrijeme imali takvu cijenu, ali smo imali i dugoročne ugovore pa je stvari bilo jednostavnije podnijeti. Mislim kako je u ovakvim velikim kompanijama najveća pogre&scaron;ka &scaron;to se ne prave dugoročni, strate&scaron;ki ugovori koji se moraju po&scaron;tivati. U ovim kompanijama stalno imamo sinusoidu i stvari se mijenjaju poput burze, lo&scaron;e i dobro stanje. Kada vam je dobro, morate stvarati pričuve za one dane kada će doći lo&scaron;e stanje.</p> <p>Ako je politika bilo &scaron;to trebala raditi, ovdje je morala davno reagirati kada se krenulo gomilati gubitke. Ne može se prebacivati odgovornost na aktualnu upravu i vodstvo. Prije pet &scaron;est godina morao se napraviti &ldquo;carski rez&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stalno ste o tome govorili. Žalite li danas za tim da nije realizirana va&scaron;a inicijativa o aluminijskoj dolini, otvaranju novih tvrtki s većom fazom prerade aluminija umjesto da izvozimo trupce?</strong></p> <p>- To bi bio normalan razvoj. Pa ipak, stvoreno je nekoliko tvornica i opskrbljivali smo ih, kao &scaron;to je Alloy Jajce, Feal u Mostaru koji prerađuje vi&scaron;e od 25.000 tona metala. Na tome se itekako počelo raditi. No, nažalost, onda su se neki ljudi počeli baviti sami sobom. Do&scaron;la je garnitura koja nije iskoristila trenutak. I bilo je jako dobrih godina kada se to moglo napraviti. Danas je danas posve druga priča, ovo je borba za preživljavanje. A &scaron;to se tiče va&scaron;ega pitanja, aluminijska dolina mora stalno biti aktualna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U političkim i gospodarskim kuloarima se često govori, a ovo vam se vjerojatno neće svidjeti: &ldquo;Lako je bilo Mi&scaron;i Brajkoviću. On je imao potporu Zagreba&rdquo;, ali s druge strane odlaskom u mirovinu ipak je stanje na računu kompanije bilo plus 94 milijuna maraka. Kako to komentirate?</strong></p> <p>- U životu vam nikada uspjeh neće oprostiti. Osobno to smatram najgorom osobinom, a u biti se radi o primitivizmu. Vi ste, kao novinar, jako dugo pratili zbivanja oko Aluminija i vrlo dobro znate odgovor. Posjetit ću, međutim, kako sam i ja nekada bio sretan da uopće dobijem električnu energiju. Nisam je mogao dobiti jer ju je moja država izvozila, a nama davala na kapaljku. Tijekom 2008. godine imali smo uvoznih 140 Mwh, a 80 je stizalo iz Federacije BiH. Ako već otvaramo ovo pitanje, onda valja reći da je opstruirana privatizacija Aluminija, da nisu ispo&scaron;tovane odredbe sporazuma s Federacijom BiH. Postoji li bilo tko tko se smatra odgovornim za to? A &scaron;to se tiče dijela pitanja je li mi bilo jednostavno, samo ću odgovoriti da je tada cijena metala bila 1300 dolara, a cijena struje 81 euro. Trebalo je prije toga podignuti Aluminij iz pepela i anulirati brojna dugovanja, modernizirati ga. Ostao je osedlani konj, a to &scaron;to ga netko nije znao jahati, ja za to ne mogu biti kriv.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Do&scaron;li ste pro&scaron;loga tjedna u Mostar kako biste glasovali...</strong></p> <p>- Ja to smatram dužno&scaron;ću. Ne mogu pobjeći od sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ocjenjujete rezultate ovih izbora?</strong></p> <p>- Mene, bit ću ironičan, zanima kako se osjeća čovjek koji je izabran uime nekoga naroda, ne od toga naroda. Nisam siguran da postoji moralni aspekt toga čovjeka. Ali, ipak, to je političar i to je moj komentar. Znači, može sve. S druge strane, ne smatram da su stvari tragične niti ih se smije tako shvaćati. Rekao bih da nikada narod nije bio ujedinjeniji upravo zbog toga &scaron;to su osjećali jednu nepravdu jer nije promijenjen Izborni zakon. U psihologiji ima jedna izreka: &ldquo;Ako vam daju limun u ruke, onda napravite limunadu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Smatrate li da sada hrvatska politika ima mogućnost inicijative?</strong></p> <p>- Hrvati su zapravo jako dobro pro&scaron;li jer su se ujedinili. Dali su jedan, i vi&scaron;e nego jasan, poticaj politici za&scaron;tite naroda. Bilo bi logično da su Hrvati za&scaron;tićeni kao konstitutivan narod i smatram kako bi svi trebali imati jednaka prava. A ova poslovica o limunu zapravo govori i potiče da se napravi ne&scaron;to &scaron;to je korisno narodu i cijeloj BiH. Sada imate dovoljno poluga kako biste to napravili. Samo treba pokazati odlučnost i sposobnost to i napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U kojem bi se smjeru, po vama, sada trebala pozicionirati hrvatska politika u BiH?</strong></p> <p>- U BiH je jedina budućnost vezana uz europsku orijentaciju i takvu politiku treba voditi. Bez ulaska u Europsku uniju mislim da ćemo ovdje imati vječite nesporazume i trzavice. I za to onda neće trebati kriviti nekoga posebno jer su u statusu quo svi gubitnici. Jedino je rje&scaron;enje, ponavljam, ulazak u Europsku uniju. Tu najvi&scaron;e mora pomoći Hrvatska koja je jamac ove države. Stoga smatram kako bi sve opcije, i narodne i političke, trebale puno vi&scaron;e surađivati s Hrvatskom kojoj je itekako interes da ova zemlja &scaron;to prije postane članica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako u tome smislu vidite odnos Zagreba prema BiH i ovda&scaron;njim Hrvatima?</strong></p> <p>- Nisam političar i te&scaron;ko mi je dati jednoznačan odgovor. Međutim, osjećam da je Hrvatskoj itekako stalo da BiH uđe u Europsku uniju. Da je samo u pitanju interes Hrvatske, to bi tako bilo. Ali ovdje živi i jedan konstitutivan narod koji u Bosni i Hercegovini ima domovinu. Tu je i granica od 1000 kilometara koja povezuje Hrvatsku i 
BiH te brojne zajedničke veze i odnosi. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-mijo-brajkovic.jpgFederalni porezni inspektori za jedan dan zapečatili 46 objekata, izrekli kazne od 400.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=7681576815Grude.com - klik u svijetSat, 13 Oct 2018 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-inspektori_federalni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH jučer je izvršila 306 kontrola.<p>&nbsp;U ovim kontrolama inspektori su otkrili 69 neprijavljenih radnika, 88 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 24 objekta u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i 22 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.</p> <p><br />Zbog utvrđenih nepravilnosti, zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 46 objekata, a u 152 slučaja izdani su prekr&scaron;ajni nalozi sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 399.000 KM, prenosi Klix.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, aktivnosti se nastavljaju i za vrijeme vikenda a konačni rezultati bit će priopćeni u ponedeljak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-inspektori_federalni.jpgKUPUJMO HRVATSKO: Poduzetnicima 7,5 milijuna kuna za brendiranje Znakovima kvalitete HGKhttp://grude.com/clanak/?i=7680076800Grude.com - klik u svijetSat, 13 Oct 2018 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-13-kupujmo-hrvatsko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znakovi kvalitete HGK 'Hrvatska kvaliteta' i 'Izvorno hrvatsko' daju posebnu prepoznatljivost i kupcima garantiraju da su pri proizvodnji poštivani najviši standardi.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom gospodarstva poduzetni&scaron;tva i obrta osigurala je 7,5 milijuna kuna mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP) za brendiranje njihovih proizvoda i usluga Znakovima kvalitete HGK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim projektom HGK je osigurala poduzetnicima mogućnost financiranja cijelog postupka dodjele te prve tri godine prava uporabe Znakova kvalitete HGK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maksimalan iznos bespovratne potpore je 75.000 kuna, a sredstva će se dodjeljivati putem trajno otvorenog poziva do 29. lipnja 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znakovi kvalitete HGK 'Hrvatska kvaliteta' i 'Izvorno hrvatsko' daju posebnu prepoznatljivost i kupcima garantiraju da su pri proizvodnji po&scaron;tivani najvi&scaron;i standardi. Hrvatski proizvodi kvalitetom mogu bez problema parirati svjetskoj konkurenciji, a oni koji nose Znakove kvalitete mogu se tako snažnije brendirati i pozicionirati i na međunarodnom trži&scaron;tu&ldquo;, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upute kako steći pravo uporabe Znakova kvalitete dostupne su na <a title="Hrvatska gospodarska komora" href="http://znakovi.hgk.hr" target="_blank">znakovi.hgk.hr</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-13-kupujmo-hrvatsko.jpgMostarski NSoft i ove godine među 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europehttp://grude.com/clanak/?i=7679776797Grude.com - klik u svijetSat, 13 Oct 2018 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-13-21493.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>NSoft je kompanija iz Mostara osnovana 2010. koja se bavi izradom softverskih rješenja namijenjenih priređivačima igara na sreću i sportskim kladionicama, te su postali jedan od najboljih svjetskih proizvođača specijaliziranih rješenja za industriju igara na sreću. <p>Rast prihoda srednjoeuropskih tehnolo&scaron;kih kompanija i dalje se ubrzava, pri čemu je, prema Deloitteovom izvje&scaron;taju 50 najbrže rastućih tehnolo&scaron;kih kompanija u 2018. godini prosječna stopa rasta u periodu koje obuhvaća 2014. do uključivo 2017. godinu dostigla novi rekord od 1.290 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je već treća godina zaredom u kojoj je zabilježen rast iznad rekordnih 1.000 posto, čime je ne samo otklonjena svaka sumnja u izvanredne rezultate prethodnih godina nego se u prvi plan ističe održivost trenutnog procvata tehnolo&scaron;kog sektora u Srednjoj Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji poredak je malo drugačiji od prethodnih godina (2016. i 2017.) u kojima su se u prvih pet na listi u pravilu plasirale nove kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine su dvije kompanije iz prethodne godine zadržale plasman u prvih pet drugu godinu zaredom. To su dvije če&scaron;ke kompanije, gdje je na prvom mjestu kompanija specijalizovana za 3D printanje, Prusa Research (pro&scaron;le godine treća) i na drugom mjestu kompanija za on-line rezervacije letova Kiwi.com, pro&scaron;logodi&scaron;nji pobjednik natječaja, javlja Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zanimljive činjenice za ove dvije kompanije je njihova stopa rasta u prethodnom periodu, Kiwi.com je od pro&scaron;logodi&scaron;njeg natječaja rastao sa 7.165 posto na nevjerojatnih 14.337 posto, a Prusa sa 6.910 posto do izvanrednih 17.118 posto", kazala je Sabina Softić, partnerica za usluge revizije za Adriatic regiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto vrijedi i za treće mjesto na koje se plasirala hrvatska kompanija Q Software sa rastom od 3.894 posto te za četvrto mjesto koje je postigla kompanija Slido iz Slovačke, interaktivna platforma za sastanke i događanja (2.971 posto), kao i peto mjesto Pilulke, maloprodajna apoteka iz Če&scaron;ke sa rastom od 1.681 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Softverska kompanija NSoft je po treći put jedina kompanija iz Bosne i Hercegovine koja se plasirala na listu 50 najbrže rastućih, ove godine na 22. mjestu sa stopom rasta od 562%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>NSoft je kompanija iz Mostara osnovana 2010. koja se bavi izradom softverskih rje&scaron;enja namijenjenih priređivačima igara na sreću i sportskim kladionicama, te su postali jedan od najboljih svjetskih proizvođača specijaliziranih rje&scaron;enja za industriju igara na sreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izuzetna nam je čast &scaron;to je po treći put uzastopno na ovoj prestižnoj listi 50 najbrže rastućih kompanija zastupljena i BiH. Nadamo se da ćemo narednih godina imati i vi&scaron;e na&scaron;ih predstavnika na ovoj listi obzirom da posljednjih godina ICT sektor u BiH bilježi značajan rast", izjavio je Muhamed Semić, vi&scaron;i menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloitteovog ureda u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovogodi&scaron;njoj se ljestvici pedeset najbrže rastućih kompanija nalaze kompanije iz deset zemalja Srednje Europe: 18 iz Poljske, 8 iz Litve, 7 iz Hrvatske i Če&scaron;ke, 3 iz Slovačke, po dvije iz Mađarske i Latvije te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Rumunjske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja Zvijezda u usponu je hrvatski Include, proizvođač pametnog namje&scaron;taja, tj. solarnih klupa koja je u promatranom razdoblju ostvarila stopu rasta od 1.950%. Pobjednik skupine Pet najvećih je, drugu godinu zaredom, če&scaron;ki ZOOT, kompanija za maloprodaju modne odjeće i obuće putem interneta i fizičkih trgovina, koja kroz promatrano razdoblje bilježi rast prihoda od 513 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći dobitnik godi&scaron;nje Nagrade za najdisruptivniju inovaciju (eng. MDI - Most Disruptive Innovation) je litvanski Brolis Semiconductors visoko inovativna kompanija koja koristi naprednu infracrvenu fotonsku tehnologiju za razvijanje nove vrste senzora koji mogu obraditi kritična očitanja krvi bez probijanja kože.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove je godine pokrenuta Nagrada za dru&scaron;tvenu inovaciju, a prvi dobitnik je poljska kompanija Saule Technologies, koja je razvila novu generaciju solarnih ploča, izrađenih od tanke, savitljive folije koju je moguće omotati oko zgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prvih 25 na listi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo Zemlja Sektor Rast (%)<br />1 Prusa Research s.r.o. Če&scaron;ka Hardware 17.118<br />2 Kiwi.com Če&scaron;ka Software 14.377<br />3 Q Software Hrvatska Software 3.894<br />4 sli.do s.r.o. Slovačka Software 2.971<br />5 Pilulka Distribuce s.r.o. Če&scaron;ka Mediji i zabava 1.681<br />6 Brolis Semiconductors, UAB Litva Hardware 1.534<br />7 TenderHut S.A. Poljska Software 1.496<br />8 Proficio Marketing s.r.o. Če&scaron;ka Mediji i zabava 1.228<br />9 Salelifter Sp. z o.o. Poljska Mediji i zabava 1.074<br />10 Ars Futura d.o.o. Hrvatska Software 914<br />11 Zelen&aacute; po&scaron;ta s.r.o. Slovačka Software 867<br />12 Supercharge Kft. Mađarska Software 740<br />13 TRENCADIS CORP SRL Romania Software 730<br />14 Microblink d.o.o. Hrvatska Software 702<br />15 Qpony.pl Sp. z o.o. Poljska Mediji i zabava 621<br />16 Yieldbird Sp. z o.o. Poljska Mediji i zabava 616<br />17 Codedose Sp. z o.o. Poljska Software 607<br />18 StartupJobs.com s.r.o. Če&scaron;ka Software 605<br />19 Sponge, UAB Litva Hardware 600<br />20 Piwik PRO Sp. z o.o. Poljska Software 593<br />21 Deeper, UAB Litva Hardware 580<br />22 NSoft d.o.o.Mostar BiH Software 562<br />23 INVENTI SOLUTION, s.r.o. Če&scaron;ka Software 534<br />24 Exacaster, UAB Litva Software 529<br />25 ZOOT a.s. Če&scaron;ka Software 513</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-13-21493.jpgNagradni fotonatječaj !hej Obojimo jesenhttp://grude.com/clanak/?i=7678976789Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 18:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-12-foto4.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svrhu dodatne promocije našeg prepaid branda !hej, krenuli smo s nagradnim natječajem „!hej Obojimo jesen“. <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o fotonatječaju u kojemu pozivamo korisnike da objavljuju fotografije svoje jesenske svakodnevnice u dru&scaron;tvu, &scaron;koli, fakultetu, poslu, na ulici, u kući itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>One najkreativnije objavit ćemo javno te nagraditi bonovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Finalni dio planiran je od 5. do 7. 11., kada nagradni natječaj, s 10 najkreativnijih fotografija, &bdquo;selimo&ldquo; na na&scaron; Instagram profil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ondje će korisnici odlučivati o fotografiji koja će osvojiti glavnu nagradu &ndash; mobilni uređaj Meizu M6 Note DS 3/32GB. Naravno, pobjednik će biti fotografija s najvi&scaron;e oznaka &bdquo;sviđa mi se&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e pojedinosti o natječaju, kao i pravila, možete naći na linku: <a title="hej obojimo jesen " href="http://bit.ly/hej_obojimo_jesen%20" target="_blank">http://bit.ly/hej_obojimo_jesen </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-12-foto4.pngAluminij se zauvijek gasi u nedjelju? Na ulicu ide 900 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=7678576785Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 14:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-12-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neovisni operater sustava (NOS BiH) obavijestio je Aluminij da će biti isključen s naponske mreže u nedjelju, 14. listopada. Aluminij je objavio kako još uvijek čeka ključne informacije od Vlade FBiH. <p>&nbsp;</p> <p>Uprava je objavila kako bez žurnih mjera Aluminij ide u ga&scaron;enje, &scaron;to se ovom obavijesti NOS-a i potvrđuje. Teret dugova ''Teret nagomilanih dugovanja, nelikvidnost, nemogućnost dobivanja bankarskih jamstava za sklapanje dugoročnih ugovora za nabavu električne energije, u konačnici i potpuni poremećaj s cijenama struje i glinice, doveli su nas do točke s koje sami ne možemo dalje'', poručili su prvi ljudi Aluminija te naveli kako su ''uradili sve &scaron;to smo mogli kako do ovoga ne bi do&scaron;lo''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Apel pomoći uputio je Nezavisni sindikat zaposlenika Aluminij d.d. Mostar. ''900 radnika Aluminija zajedno sa svojim obiteljima po tko zna koji put u posljednjih nekoliko godina dovedeni su u situaciju da strepe za svoja radna mjesta i opstojnost na ovim prostorima zbog ne dovoljne brige vlasnika dru&scaron;tva i lo&scaron;eg upravljanja biv&scaron;ih uprava'', navodi se u priopćenju u kojem stoji kako su radnici, koji su uz dosta odricanja, mukotrpnog i te&scaron;kog rada od samog podizanja tvornice 1997.god ni krivi ni dužni dovedeni u ovu situaciju u kojoj se nalaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga malih dioničara priopćila je pak kako ''od kraja lipnja 2018. godine, Aluminij ne posluje sukladno Statutu, i Zakonu o gospodarskim dru&scaron;tvima, te ostalim pozitivnim zakonskim aktima Dru&scaron;tva i F BiH''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Optužbe dioničara ''Dru&scaron;tvom ne upravlja Direktor, niti Uprava, već predsjednik N.O., Dalibor Milo&scaron;, vuče sve konce i donosi odluke, a potpise na takve odluke stavlja njegov kum. Planovi Dalibora Milo&scaron;a su da iz sjene vlada Aluminijem i ostvaruje svoje osobne, kao i interese određenih skupina okupljenih oko njega'', navode dioničari koji tvrde da je biv&scaron;i direktor Mario Gadžić ''nasilno svrgnut i smijenjen bez ikakva razloga'' te da je ''za direktora instaliran Dražen Pandža - inače kum Dalibora Milo&scaron;a''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dioničari tvrde kako je ovom smjenom zaustavljen ''kredit za obrtni kapital austrijske investicijske kuće od 10 milijuna rura, dokapitalizacija Al-trade u visini 1 milijun KM i ulazak strate&scaron;kog partnera u poslove oko snabdijevanja Aluminija električnom energijom po uvjetima povoljnijim od trži&scaron;ta (HUPX), jamstvo Vlade F BiH od 15 milijuna, kredit od Razvojne banke na iznos 4 milijuna KM&hellip;''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava pak navodi kako, uzimajući u obzir djelatnike Aluminijevih kooperanata u BiH i u RH, čak 40 tisuća ljudi ovisi o postojanju tvornice. &Scaron;utnja ''Svjesni smo nemjerljivosti Aluminijeva utjecaja na ukupna gospodarska kretanja u BiH, na vanjskotrgovinsku razmjenu, pa i na ukupnu gospodarsko-socijalnu stabilnost zemlje i uradili smo sve &scaron;to smo mogli kako do ovoga ne bi do&scaron;lo, ali teret nagomilanih dugovanja, nelikvidnost, nemogućnost dobivanja bankarskih jamstava za sklapanje dugoročnih ugovora za nabavu električne energije, u konačnici i potpuni poremećaj s cijenama struje i glinice, doveli su nas do točke s koje sami ne možemo dalje'', poručili su prvi ljudi Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij je objavio kako su o trenutnoj situaciji upoznate ''sve razine vlasti u državi, od Vijeća ministara, preko entitetske i županijske, do gradske vlasti, kao i čelnici Vanjskotrgovinske komore BiH i Gospodarske komore FBiH, te cjelokupna državna vlast u Republici Hrvatskoj i međunarodni čimbenici u BiH, i to visoki predstavnik međunarodne zajednice i voditelj Izaslanstva Misije Europske unije''.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-12-aluminij.jpgOd danas nove oznake goriva na benzinskim postajama u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=7677776777Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 10:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od danas počinje novo označavanje goriva na benzinskim postajama širom Hrvatske.<p><br />Na svakom pi&scaron;tolju za gorivo i mjernom uređaju stajat će posebne oznake o vrsti goriva i o udjelu biogoriva u njima. Tako će benzinska goriva biti označena krugom, dizelska kvadratom, a plinovita alternativna goriva rombom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz svaki motorni benzin stajat će oznake poput E5, E10 ili E85 (standardizirana kružnica i slovno-brojčana oznaka). One će potro&scaron;ačima govoriti koliki je maksimalni postotak etanola u gorivu (E5 do 5 posto, E10 do deset posto itd.), odnosno biogoriva u gorivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Preporučuje se da vlasnici svih starijih vozila pitaju distributere koju količinu biogoriva podnosi njihov automobil jer mnogi motori automobila ne reagiraju najbolje na vi&scaron;e vrijednosti etanola, koji može nagrizati određene materijale poput plastike, gume ili aluminija", objavila je Hrvatska gospodarska komora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema svim izvorima, najče&scaron;ća oznaka goriva na hrvatskom trži&scaron;tu će biti E5, &scaron;to znači za motor najmanje agresivnih do 5 posto etanola u gorivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Procjenjuje se da u Njemačkoj 80 posto svih automobila može koristiti E10 goriva bez većih problema", istaknuo je Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku i za&scaron;titu okoli&scaron;a Hrvatske gospodarske komore, dodav&scaron;i kako se isti princip odnosi i na dizelska goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u svih 28 zemalja Europske unije, ove oznake će se koristiti u Islandu, Lihten&scaron;tajnu i Norve&scaron;koj, kao i u Makedoniji, Srbiji, &Scaron;vicarskoj i Turskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-gorivo.jpgStranci u Dubaiju zarađuju u prosjeku 9.390 eura mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=7675976759Grude.com - klik u svijetThu, 11 Oct 2018 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-11-new-jobs-in-dubai.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema rezultatima ankete HSBC banke, stranci u Dubaiju zarađuju u prosjeku 138.177 dolara godišnje, ili 112.633 eura, što iznosi oko 9.390 eura mjesečno. <p>Osim toga, 72 posto stranaca je reklo da sada ima vi&scaron;e novca nego &scaron;to su ga imali u svojoj domovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima iste ankete, najveće plaće stranacima se isplaćuju u Mumbaiju u Indiji, gdje zarađuju u prosjeku 217.165 dolara godi&scaron;nje ili 177.019 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je takođe pokazalo da je Dubai jedno od najboljih mjesta na svijetu u smislu mogućnosti zapo&scaron;ljavanja i bogatog dru&scaron;tvenog života, pi&scaron;e Indikator.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-11-new-jobs-in-dubai.jpgUkoliko izostane reakcija Vlade FBiH, Aluminij neće preživjetihttp://grude.com/clanak/?i=7674376743Grude.com - klik u svijetWed, 10 Oct 2018 13:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarska tvornica ima 900 zaposlenika, a uzevši u obzir djelatnike Aluminijevih kooperanata u BiH i u RH, čak 40 tisuća ljudi ovisi o njezinu postojanju. <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno informacijama koje su objavljene u medijima, Uprava Aluminija potvrđuje činjenicu kako je stanje u tvornici iznimno složeno i krajnje zabrinjavajuće, s čim su jučer upoznate sve razine vlasti u državi, od Vijeća ministara, preko entitetske i županijske, do gradske vlasti, kao i čelnici Vanjskotrgovinske komore BiH i Gospodarske komore FBiH, te cjelokupna državna vlast u Republici Hrvatskoj i međunarodni čimbenici u BiH, i to visoki predstavnik međunarodne zajednice i voditelj Izaslanstva Misije Europske unije, priopćeno je iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je razlika u odnosu na jučera&scaron;nji dopis jest činjenica da ugovor s Elektroprivredom HZHB za opskrbu električnom energijom imamo do ponedjeljka, 15. listopada, a mi dotad nastavljamo s upornim traženjem konkretne reakcije iz Vlade FBiH, odnosno od svih koje smo s ovim upoznali. Napominjemo kako Vlada nikada nije realizirala obveze iz Aneksa br. 8 na Sporazum između Vlade FBiH i Aluminija, a čijom se realizacijom Aluminij ne bi ni na&scaron;ao u ovoj situaciji. Stanje moram nazvati krajnje alarmantnim, jer ako bi konkretna reakcija izostala, scenarij iz jučera&scaron;njih dopisa postaje neminovnim. Uslijed nastalih poremećaja na globalnomu trži&scaron;tu, poglavito zbog enormnih cijena električne energije i glinice, Aluminij je nelikvidan i vi&scaron;e ne može ispunjavati tekuće financijske obveze &ndash; komentirali su članovi v.d. Uprave Dražen Pandža i Boris Vican koji su s cjelokupnom situacijom upoznali i članove Nadzornoga odbora Dru&scaron;tva, kao i članove Predsjedni&scaron;tva i Skup&scaron;tine Nezavisnoga sindikata zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Vlada FBiH vlasnicom je 44 posto dioničkoga kapitala u Aluminiju, mali dioničari također 44 posto, a Vlada Republike Hrvatske preostalih 12 posto. Mostarska tvornica ima 900 zaposlenika, a uzev&scaron;i u obzir djelatnike Aluminijevih kooperanata u BiH i u RH, čak 40 tisuća ljudi ovisi o njezinu postojanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svjesni smo nemjerljivosti Aluminijeva utjecaja na ukupna gospodarska kretanja u BiH, na vanjskotrgovinsku razmjenu, pa i na ukupnu gospodarsko-socijalnu stabilnost zemlje i uradili smo sve &scaron;to smo mogli kako do ovoga ne bi do&scaron;lo, ali teret nagomilanih dugovanja, nelikvidnost, nemogućnost dobivanja bankarskih jamstava za sklapanje dugoročnih ugovora za nabavu električne energije, u konačnici i potpuni poremećaj s cijenama struje i glinice, doveli su nas do točke s koje sami ne možemo dalje &ndash; poručili su prvi ljudi Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgNjemačka: Više od polovice novih zaposlenih stranci!http://grude.com/clanak/?i=7670576705Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-njemacka-trgovina-29.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka može zahvaliti strancima za procvat svog tržišta rada.<p>&nbsp;Vi&scaron;e od polovice novih zaposlenika u protekloj godini su stranci, pi&scaron;u njemački mediji, prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/njemacka-vise-od-polovine-novih-zaposlenih-stranci/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Trenutno je u Njemačkoj zaposleno 33 milijuna ljudi, koji plaćaju poreze i doprinose. To je vi&scaron;e nego ikada ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, zanimljiv podatak je da su od ukupno 750.000 ljudi, koji su novi zaposleni u Njemačkoj u razdoblju od svibnja 2017. do svibnja 2018., čak 52 posto stranci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, broj novozaposlenih stranaca veći je od broja novozaposlenih Nijemaca.</p> <p><br />Otprilike svaki peti novi zaposlenik u Njemačoj dolazi iz jedne od zemalja istočne Europe koja je članica EU, kao &scaron;to su Poljska, Rumunija ili Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedam posto dolazi iz zemalja koje nisu u EU, kao &scaron;to su zemlje Zapadnog Balkana (uključujući BiH), Rusija ili Ukrajina. Jo&scaron; pet posto su Grci, &Scaron;panci, Portugalci, Talijani&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skoro 13 posto novih radnika dolazi iz ne-europskih država, naprimjer Sirije, Eritreje itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična je situacija i kada je riječ o pripravničkom stažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između travnja 2017. i travnja&nbsp; 2018. broj aplikacija za pripravnike koje su podnijeli stranci porastao je za deset posto, dok je broj takvih aplikacija njemačkih državljana smanjen za četiri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su, ukupno gledajući, najvećih broj zaposlenih i dalje Nijemci (oko 90 posto), trend je vi&scaron;e nego jasan: Strani radnici postaju sve važniji za njemačku ekonomiju, pi&scaron;e vodeći njemački poslovni dnevnik Handelsblatt, prenosi BiznisInfo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-njemacka-trgovina-29.jpgNova marka HP Mostar 'Etnološko blago – Tkalački stan'http://grude.com/clanak/?i=7670176701Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-fdcetno2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tradicionalno, uz Svjetski dan pošte koji se obilježava 9. listopada, izdaje redovitu poštansku marku posvećenu etnološkom blagu. <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji motiv je tkalački stan, jedan od najstarijih strojeva koje je čovjek koristio za zadovoljavanje osnovnih potreba za odjećom u seoskim domaćinstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna sirovina za tkanje bila je vuna koja se dobivala od ovaca i od koje se izrađivalo sukno koje se koristilo u izradi odjeće, torbi, prekrivača, prostirača&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tkanjem su se mogle izraditi razne tkanine, a tkalje su svoju umjetnost pokazivale kombinacijom boja i uzoraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ručni radovi poput tkane odjeće su dragocjeno nasljeđe pro&scaron;losti, a tkalački stanovi danas su dijelom etnolo&scaron;kih zbirki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 9. listopada 2018., je Vijeko Lučić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-fdcetno2018.jpgNeugodno iznenađenje: Sutra u Hrvatskoj drastično poskupljuje gorivohttp://grude.com/clanak/?i=7669976699Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tako bi spremnik od 50 litara benzina mogao poskupjeti 14,5 kuna..<p>&nbsp;</p> <p>Na Facebook stranici Cijene goriva najavljeno je da bi sutra moglo doći do poskupljenja goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema objavljenim informacijama poskupljenje je značajno. Tako bi spremnik od 50 litara benzina mogao poskupjeti 14,5 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, prosječni spremnik dizela mogao bi biti skuplji za 14 kuna, dok bi prosječni spremnik autoplina LPG-a od 50 litara mogao poskupjeti pet kuna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgMODERNI ROBIN HOOD: Bankar premještao novac s računa bogatih klijenata na račune onih siromašnihhttp://grude.com/clanak/?i=7662176621Grude.com - klik u svijetSat, 06 Oct 2018 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-bankar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgleda da danas još uvijek ima malo dobrih ljudi – bankar Gilberto Baschiera sa sjeveroistoka Italije odlučio je djelovati kao suvremeni Robin Hood te je “premjestio” milijardu dolara s računa svojih bogatih klijenata na račune onih siromašnih, piše The Guardian. <p>Ideju je dobio jo&scaron; 2009. u vrijeme financijske krize kada mu je lokalac do&scaron;ao u poslovnicu tražeći kredit za koji nije zadovoljavao uvjete, pi&scaron;e <a href="https://novac.jutarnji.hr/aktualno/talijanski-bankar-premjestao-novac-s-racuna-bogatih-klijenata-na-racune-onih-siromasnih/7910514/" target="_blank">Novac.hr. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, Baschiera se nad njime sažalio te je na njegov račun premjestio novac jednog od svojih bogatih klijenata, čime je lokalac postao kreditno sposoban.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da se dobre vijesti daleko čuju, ubrzo su ga i drugi ljudi iz talijanskog gradića Forni di Sopra (u blizini Udina) počeli tražiti pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bankar je računao da će mu njegovi klijenti vratiti novac, no kako neki to nisu učinili, njegovi su zaposlenici otkrili &scaron;to radi i prijavili ga vlastima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Baschiera je optužen za pronevjeru i prijevaru te je osuđen na dvije godine u zatvoru. Ipak, budući da mu je to prvi prijestup, neće morati odslužiti to vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, priča Gilberta Baschiere nije dobila sretan kraj. Osim &scaron;to je ostao bez posla, bankar je postao i beskućnikom jer mu je policija zaplijenila kuću.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="content-body-7158021-7910514"> <p>- Samo sam htio pomoći ljudima koji nisu mogli dobiti kredit. Ni&scaron;ta nisam uzeo sebi i bio bih vratio sav taj novac. Uvijek sam vjerovao da na&scaron; posao nije samo &scaron;tititi &scaron;tedi&scaron;e, već i pomoći onima kojima je pomoć potrebna &ndash; objasnio je svoje akcije sada nezaposleni bankar.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div id="dfp-inarticle-3" class="ia_3 dfp-space">&nbsp;</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-bankar.jpgNa sajmu u Stocu više od 120 izlagača iz BiH, RH, Crne Gore, Srbije i Slovenijehttp://grude.com/clanak/?i=7661776617Grude.com - klik u svijetFri, 05 Oct 2018 19:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-05-2018-10-05_133825.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Stocu je u petak svečano otvoren 11. sajam 'Hercegovački plodovi Mediterana' koji je okupio više od 120 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Slovenije. <p>&nbsp;</p> <p>Sajam je poljoprivredno turističkog karaktera i fokus su mediteranske kulture - &scaron;ipak, smokva, maslina, med i ljekovito bilje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik općine Stolac Stjepan Bo&scaron;ković zahvalio je svim izlagačima koji sa svojim proizvodima godinama dolaze u Stolac početkom listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjetio se samih početaka i zahvalio svima koji podupiru sajam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je istaknuo organizatore koji, kako kaže, nisu iste nacije ni vjere, a zajednički rade na dobrobit svih ljudi iz Stoca i regije i time predstavljaju jedan od svijetlih primjera u ovim turbulentnim vremenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam je svečano otvorio Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije godinu dana osigurali smo i prve poticaje za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačku industriju u iznosu od oko 900 000 maraka da potaknemo podizanje nasada masline i drugih nasada kako bi doprinijeli ostanku na&scaron;ega naroda u ruralnim područjima i pobolj&scaron;ali razvitak poljoprivrede, koji je od značaja i za druge segmente na&scaron;eg gospodarstva i za turizam i za&scaron;titu okoli&scaron;a - kazao je Herceg te dodao kako potpora i za&scaron;tita Vlade neće izostati ni u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustvrdio je kako Vlada želi stvoriti okvir u kojem će trud, svih onih koji se bave poljoprivredom, rezultirati boljim uvjetima za život kako njih samih tako i svih građana HNŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za ostvarivanje tog cilja svi moramo uložiti dodatne napore i razvijati i njegovati kulturu po&scaron;tivanja prirodnog izvora. Potrebno nam je, dakle, zajedni&scaron;tvo i zajednički rad &ndash; naglasio je premijer Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanog dijela uslijedio je obilazak sajma i razgovor s izlagačima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam je prilika da se vidi sva rasko&scaron; i bogatstvo Hercegovine, da se nabave neki od mnogobrojnih kvalitetnih prerađevina i plodova, ali i da se vikend provede u gradu muzeju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sajmu je također zastupljen i nastavno edukacijski segment pa su tako i ove godine planirane stručne radionice vrhunskih predavača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na temu "Tehnologija podizanja plantažnih nasada maslina" izlagati će profesor Ahmed Džubur s Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Profesorica Adrijana Filipović s Agronomskog i prehrambeno-tehnolo&scaron;kog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru, govorit će na temu ''Primjena makro i mikro gnojiva kod uzgoja maslina", dok će o temi "Maslinina muha - sve veći problem u hercegovačkim maslinicima" govoriti profesor Ivan Ostojić s Agronomskog i prehrambeno-tehnolo&scaron;kog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Likovnu koloniju po prvi put ove godine održat će mladi akademski slikar Srećko Babić iz Stoca, dok će večer zavr&scaron;iti koncertom Slavonskih Lola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme sajma po Stocu će prometovati i turistički vlakić pa će se svi posjetitelji moći provozati i upoznati Stolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam će svečano biti zatvoren u subotu dodjelom nagrada najuspje&scaron;nijim izlagačima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-05-2018-10-05_133825.jpgČESTITAMO: Grudski poduzetnik nakon 15 godina kalvarije dobio bitku protiv reketarahttp://grude.com/clanak/?i=7659676596Grude.com - klik u svijetThu, 04 Oct 2018 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-kruno_zulj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baška Voda posljednjih 15 godina bila je poprište sukoba poznatog poduzetnika podrijetlom iz Gruda Krune Žulja i načelnika Baške Voda Joska Roščića koji mu je želio udariti reket kada je ovaj sve pripremio za izgradnju hotela i centra za društvene namjene.<p>&nbsp;</p> <p>Konačno, ovih dana Žulj je pravomoćno porazio načelnika Ro&scaron;čića te mu ovaj vi&scaron;e ne može stopirati izgradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Ba&scaron;ke Vode tražio je čak dva milijuna eura da bi dozvolio nastavak radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Gruđanin Žulj izgradio je prvi aparthotel na Jadranu &bdquo;Milenij&ldquo; sa 120 ležajeva, Žulj je imao viziju &scaron;iriti posao. Sve je krenulo 2003. kada je kupio 4.400 četvornih metara atraktivnog građevinskog zemlji&scaron;ta odmah uz more s namjerom izgradnje hotela sa četiri zvjezdice za &scaron;to je bio spreman utro&scaron;iti 30 milijuna eura. Kako u Ba&scaron;koj Vodi nedostaje smje&scaron;tajnih kapaciteta, izgradnja hotela sa 270 ležajeva na tri etaže sa luksuznim bazenom u kojem bi radilo 80 ljudi, učinila mu se kao logičan poslovni pothvat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-kruno_zulj.jpgNa 100 radnih mjesta u tvornici u BiH više od 4.000 prijavahttp://grude.com/clanak/?i=7658276582Grude.com - klik u svijetThu, 04 Oct 2018 08:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-04-21381.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tvornici talijanske Ferreto grupe u općini Usora, koja je izgrađena na više od 20 tisuća kvadrata, što otprilike odgovara površini koju zauzimaju četiri nogometna igrališta, zaposleno je 110 radnika. <p>&nbsp;</p> <p><br />Broj pritistiglih molbi za posao je 40 puta veći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Trenutno imamo oko 4000 - 4500 prijava. Imamo radnike koji dolaze s područja općina Usora i Te&scaron;anj, jer su to ljudi koji žive u okruženju, do ljudi koji su iz Doboj Juga, Doboja, Maglaja; Žepča, pa i Teslića, Kotor-Varo&scaron;a i Dervente. Imamo čak i kolege koje su se preselile dobijanjem posla kod nas iz Zenice, Sarajeva i drugih gradova, kazao je za Radio Slobodna Europa generalni direktor Ferreto Group Central Europe Džemal Klepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zbog posla u Usori mladi inženjer strojarstva Adis Durmi&scaron; odeslio je iz Zenice sa suprugom, profesoricom matematike i informatike koja kao freelancerka radi za američko trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Priliku koja mi se ponudila ovdje da kao mlad inženjer stječem nova znanja i iskustva objeručke sam prihvatio i odlučio da promijenim mjesto življenja i zajedno s obitelji doselim ovdje na područje Usore, odnosno Te&scaron;nja, kazao je Durmi&scaron;, koji je i &scaron;ef proizvodnje u tvornici.</p> <p><br />U tvorničkoj hali domaći radnici i radnici iz Italije postavljaju nove strojeve. Radi se transfer tehnologije iz firme iz Italije u Bosnu i Hercegovinu, a osim prijenosa strojeva vr&scaron;i se i prijenos know-how.</p> <p><br />- Na&scaron;i inženjeri, na&scaron;i stručnjaci su pokazali izuzetnu spremnost da ta znanja razvijena u periodu od 60 godina u Italiji uspje&scaron;no primijenimo u BiH, kaže direktor Klepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Esmir Sinanović, CNC operater, ističe da je bio na obuci četiri mjeseca u Italiji u firmi Ferrreto Itlija u Vicenzi, te u Veneciji u sjedi&scaron;tu firme koja je proizvela CNC stroj.<br />U Ferreto pogonu u Usori se proizvode svi konstruktivni elementi za visokoregalna i automatska skladi&scaron;ta. Tvornica&nbsp; je izvozno orijentirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Dosad je uloženo oko 11,5 milijuna KM - u prvoj fazi oko 9,5 milijuna i u drugoj fazi oko 2 milijuna KM. U opremu i strojeve dosad je uloženo oko 4-4,5 milijuna KM. Plan je da, kada zaokružimo kompletan proces proizvodnje, imamo oko 20 milijuna KM ukupne investicije u objekte i strojeve, ističe direktor Klepić.</p> <p><br />Radno vrijeme u tvornici je fiksno, a prekovremeni rad plaća se sa 30 posto.</p> <p><br />- Plaće su u skladu sa okruženjem. Pratimo kolike su plaće u firmama koje se bave sličnom djelatno&scaron;ću i uglavnom smo 15-20 posto iznad onoga &scaron;to daju slične kompanije, kaže Klepić, te dodaje da se u kompaniji gradi atmosfera u kojoj je ljudima lijepo doći na posao. Prosjek radnika uposlenih u firmi je 27-28 godina. Tvornička hala Ferreto Group u Usori trenutno je popunjena s polovinom ma&scaron;inskog parka. Instaliranjem svih predviđenih ma&scaron;ina u narednih 12 mjeseci, stvorit će se uvjeti za zapo&scaron;ljavanje jo&scaron; stotinjak radnika, izvijestio je u video-prilogu Radio Slobodna Europe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-04-21381.jpgPremijer HNŽ-a dobitnik međunarodne turističke nagrade Interstashttp://grude.com/clanak/?i=7655876558Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-vlada_hnz_6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, dobitnik je ovogodišnje međunarodne turističke nagrade ''Posebno priznanje Interstas 2018.", dok je Hercegovačko-neretvanska županija dobila nagradu "Zlatni Interstas 2018''. <p>Premijeru HNŽ-a nagrada je dodijeljena temeljem iznimna doprinosa potpori i razvitku turizma na lokalnoj i državnoj razini, priopćeno je u utorak iz županijske vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u obrazloženju je istaknuto njegovo neumorno zauzimanje za očuvanje okoli&scaron;a, stalno komuniciranje sa Svjetskom turističkom organizacijom i izniman kreativni doprinos projektima u funkciji razvitka turizma, kao jednog od nositelja gospodarskog razvitka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;en je i doprinos Vlade Hercegovačko-neretvanske županije koja, s ciljem razvitka turizma, kvalitetno prezentira izuzetan geolokacijski položaj, krajobraznu ljepotu, autohtonost, bogatstvo povijesnog, vjerskog, kulturnog, tradicijskog naslijeđa, gastronomiju, običaje i druge vrijednosne potencijale HNŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Budući da sam značajan dio života i rada posvetio području turizma i za&scaron;tite okoli&scaron;a, dobivena nagrada obradovala me je na poseban način. Ona je, ne samo priznanje za moj rad, nego i potvrda da je put kojim idemo - kada je turizam u pitanju - prepoznat i u &scaron;irim okvirima. Nagradu doživljavam i kao priznanje mojim suradnicima bez kojih bi te&scaron;ko bilo učiniti ovakve pomake. Također, nagrada je i obveza da i dalje nastavim raditi na promoviranju prirodne i kulturne ba&scaron;tine koju trebamo staviti u funkciju jo&scaron; snažnijeg razvitka turizma - rekao je Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, nagrade Interstas su prestižne međunarodne turističke nagrade koje već dugi niz godina dodjeljuju FIJET -Međunarodna udruga turističkih novinara i pisaca o turizmu i F.E.S.T. - Europska federacija turističkih novinara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-vlada_hnz_6.jpgObjavljen oglas za rad na kruzeru, evo što je potrebnohttp://grude.com/clanak/?i=7655176551Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-vasko10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raspisan je oglas za rad na kruzeru Vasco Da Gama, a aplicirati mogu i građani BiH.<p><br />Oglas je rasipisan na na&scaron;im portalima za traženje posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tražimo kandidate za rad na kruzeru &ndash; navodi se u oglasu na engleskom i njemačkom jeziku, prenosi <a href="https://www.biznisinfo.ba/objavljen-oglas-za-rad-na-kruzeru-evo-sta-je-potrebno/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o kruzeru koji prima 1.300 ljudi, a koji se naredne godine u travnju&nbsp; uvodi na njemačko trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je prethodno iskustvo i poznavanje enegleskog i njemačkog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas provodi Global Shipping &amp; Services d.o.o., a intervjui s kandidatima će biti održani u studenom u Sarajevu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-vasko10.jpgPrigodno izdanje maraka HP Mostar 'Međunarodni dan kave'http://grude.com/clanak/?i=7654276542Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 19:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-01-fdckava2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u povodu „Međunarodnog dana kave“ koji je prvi put obilježen je 1. listopada 2015. godine u Milanu. <p><br />Organizirala ga je Međunarodna organizacija kave (International Coffee Organization - ICO) s naglaskom na put koji kava prijeđe od proizvođača do ljubitelja kave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kava potječe iz Etiopije, iz pokrajine Kaffa po kojoj je dobila ime. Legenda govori da je napitak otkrio pastir Kaldi koji je primijetio da su njegove koze živahnije nakon &scaron;to su pojele crvene bobice. Nakon &scaron;to je i sam probao plodove kave zaključio je da mu vraćaju snagu pa je svoje otkriće podijelio s koptskim svećenicima u obližnjem samostanu. Preko njih kava se pro&scaron;irila na arapski poluotok gdje se razvila ceremonija pripreme, serviranja i ispijanja kave. U Europi se pojavljuje 1570. godine kada je mletački trgovci dovoze u Veneciju zajedno s duhanom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor maraka, koje se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 1. listopada 2018., je Ivica Madžar. <br /><br /><br />Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-01-fdckava2018.jpg6 podmuklih ubojica iz uredahttp://grude.com/clanak/?i=7654076540Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 17:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-01-uredi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suradnici koji vam zabijaju nož u leđa mogu naškoditi vašoj karijeri, ali pravi neprijatelji su još bolje skriveni i ugrožavaju i vaše zdravlje..<p><br />Premda vjerojatno mislite da ste sigurni i da je najgore &scaron;to vam se može dogoditi to da se porežete na papir ili da vam netko zgnječi ego, skrivene prijetnje va&scaron;emu zdravlju vrebaju kraj kopirke, vise sa stropa i puze kraj automata s grickalicama...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ured bez zidova</strong><br />Svi ste čuli za prednosti rada u istom, velikom prostoru sa svim ostalim kolegama: to potiče suradnju! Bit ćete produktivniji! Međutim, takav ured ujedno je i petrijevka. U danskom su istraživanju zaposlenici iz takvih ureda imali 62 posto vi&scaron;e dana bolovanja u odnosu na one koji rade u zasebnim uredima. Jasno, kad nema zidova, klice lak&scaron;e kolaju zrakom od kolege koji ka&scaron;lje i ki&scaron;e do svih ostalih, no usto ste izloženi i stalnoj buci. Buka, uz gubitak autonomije na poslu, možda je razlog za&scaron;to se ljudi iz otvorenih ureda če&scaron;će razbole, kažu autori istraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>STI&Scaron;AJTE KOLEGE &Scaron;vedski znanstvenici otkrili su da se ljudi bolje oporave od stresa ako slu&scaron;aju zvuke prirode nego kad slu&scaron;aju zvukove iz ambijenta u kojem borave. Pu&scaron;tate li potiho cvrkut ptica, kažu oni, možda je učinkovitije jer su ti zvukovi vama prirodno poznati. Zvukovi koje ne znate prepoznati, s druge strane, teže je zanemariti te mogu uzrokovati dodatni stres.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uredski stolac</strong><br />Upozorenje: tu sjedi mrtvac. Svaki sat koji provedete zalijepljeni za stolac na poslu povećava vam za 10 posto rizik od razvoja duboke venske tromboze, kažu znanstvenici s Novog Zelanda. I taj rizik eksponencijalno raste ako se ne gibate u podne: ljudi koji dugo sjede i uporno vrijeme pauze za užinu provode zgrčeni nad radnim stolom dvostruko če&scaron;će u svojim venama imaju ugru&scaron;ke u usporedbi s onima koji obrok pojedu negdje drugdje, izračunali su znanstvenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PODIGNITE USTANAK Lako je ignorirati alarm na računalu koji vam savjetuje da svakih pola sata ustanete, stoga trebate problemu pristupiti kreativno. Užinu koju ste ponijeli držite u ormariću u čajnoj kuhinji (ne u hladnjaku: čitajte dalje). Kad ogladnite, morat ćete ustati da biste ulovili klopu. A kad sjedite, da biste potaknuli cirkulaciju, vježbajte listove, savjetuje doc. dr. sc. M. Hassan Murad, epidemiolog na Klinici Mayo. Nekoliko puta tijekom sata naizmjenično podižite pete i prste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fluorescentna rasvjeta</strong><br />Neke uredske opasnosti doslovno svijetle, poput fluorescentnih cijevi iznad va&scaron;e glave. Nedavno je pregledno istraživanje u Australiji pokazalo da ljudi koji rade pod fluorescentnom rasvjetom imaju veći rizik od razvoja problema s vidom, kao &scaron;to su mrene i senilne makularne degeneracije. To se događa zato &scaron;to te cijevi zrače UVA, UVB i UVC zrake, zračenje koje može biti opasno ako stalno bombardira va&scaron;e oči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OSTAVITE ŽARULJU ZA RULJU Ugasite cijevi i podignite rolete. Indirektno prirodno svjetlo, za razliku od sunca koje udara u lice, blago djeluje na va&scaron; vid, a ima i dodatne prednosti: doze prirodnog svjetla mogu vam pomoći da se osjećate zdravije i da noću vi&scaron;e spavate, dokazali su znanstvenici sa Sveučili&scaron;ta Northwestern. Nemate prozor? Upotrebljavajte svjetiljke s LED žaruljama koje sjaje toplu bijelu svjetlost: istraživanje sa Sveučili&scaron;ta Stony Brook kaže da zrače gotovo nimalo UV zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Klima</strong><br />Većina modernih poslovnih prostora stvorena je kako bi zrak izvana ostao vani, a zrak unutra ostao unutra. I premda to va&scaron;oj tvrtki donosi u&scaron;tedu na računu za struju, vama bi moglo stvoriti pregr&scaron;t te&scaron;koća. Beskrajno reciklirani zrak če&scaron;će je zagađen aromatskim ugljikovodicima, toksičnim česticama iz printera, fotokopirki, sredstava za či&scaron;ćenje pa i iz kolonjske va&scaron;ega kolege, kaže mr. sc. Peter Dooley, specijaliziran za industrijsku higijenu. I kako su te čestice obično supersitne, lak&scaron;e zaglave u va&scaron;im plućima pa vam mogu uzrokovati glavobolje, vrtoglavice, di&scaron;ne bolesti, pa čak i anginu pectoris.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PONESITE TRAVU NA POSAO Možda se ne usudite &scaron;efu kazati da smanji doživljaj s količinom aftershavea, ali možete očistiti zrak u svojoj blizini. Ponesite nekoliko lončanica i stavite ih na svoj radni stol te oko pisača i kopirki. Prema istraživanju sa Sveučili&scaron;ta Penn, zeleni ljiljan (kloforit) i sanseverija učinkovito smanjuju koncentracije ozona u interijerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stalan posao</strong><br />Pobogu, pogledajte samo &scaron;to vam je učinio kapitalizam: prije ste hodali uspravno kao ljudsko biće, a sad, nakon &scaron;to ste godinama prikovani za radni stol, zgrbljeni ste poput kakvog posjednutog neandertalca. Kad vam se ramena poviju, smanji vam se i samopo&scaron;tovanje: istraživanje objavljeno 2014. u časopisu Health Psychology pokazalo je da lo&scaron;e držanje podsvjesno ubija samopouzdanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>DLANOVIMA PROTIV GRBE Dok stojite ili sjedite, stavite dlanove na bokove sa strane. Taj naizgled maleni pomak otvara vam prsa i tjera ramena prema natrag, &scaron;to je ispravno držanje, kaže mr. sc. Susy Russel, fizioterapeutkinja iz Virginije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uredska kuhinja</strong><br />Osim va&scaron;eg obroka, na jelovniku je i porcija klica. Tri najprljavija mjesta u svakom uredu su mikrovalne pećnice, hladnjaci i ručke na slavinama u čajnoj kuhinji, kaže izvje&scaron;taj koji je objavio Kimberly- Clark Professional.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BUDITE OPSESIVNI Vjerojatno nećete dezinficirati hladnjak i pećnicu nakon svake upotrebe, stoga barem operite svoje ruke prije i nakon kori&scaron;tenja te tehnike. Ili jednostavno nemojte u njih stavljati svoju hranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>M</strong><em><strong>enshealth.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-01-uredi.jpgVioleta zapošljava inženjere građevine i arhitekturehttp://grude.com/clanak/?i=7653676536Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-31-violeta_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom otvaranja novih investicija i projekata u Bosni i Hercgovini i Hrvatskoj Violeta je u potrazi za više novih radnika.<p>&nbsp;</p> <p>Traže se radnici iz sljedećih bran&scaron;i:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dipl.inženjer/Inženjer građevine sa iskustvom 1 izvr&scaron;itelj<br />Dipl.inženjer/Inženjer građevine bez iskustva 1 izvr&scaron;itelj<br />Dipl.inženjer/Inženjer arhitekture sa iskustvom 1 izvr&scaron;itelj<br />Dipl.inženjer/Inženjer arhitekture bez iskustva 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: terenski rad ovisno o projektu za koji novi zaposlenik bude zadužen. Dio radnog vremena zaposlenik će provoditi u sjedi&scaron;tu Uprave u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je da kandidat ima SSS, V&Scaron;S ili VSS tehničke struke (smjera Građevina ili Arhitektura), odlično poznaje rad u Microsoft Office alatima i AutoCadu, a dobrodo&scaron;lo je i poznavanje alata Tower i ArmCad, kao i tehničkog engleskog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od Vas očekuju na ovom radnom mjestu su: vođenje građevinskih projekata od ideje do realizacije: sudjelovanje u izradi projekta, izrada tro&scaron;kovnika, suradnja s izvođačima te vođenje i nadzor gradili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo priliku za profesionalnim razvojem, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako Vas motiviraju dinamični poslovi i spreman si za nove izazove,<br />prijavi se i pridruži na&scaron;em timu!<br />Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom: &bdquo;Građevina&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 12.10.2018.<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-31-violeta_grude.jpgSVE JE KRENULO IZ DRINOVACA: Kako je obiteljska tvrtka od malih svjećara postala lider svjećarstvahttp://grude.com/clanak/?i=7651476514Grude.com - klik u svijetSun, 30 Sep 2018 13:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-30-tvornica_svijeca_eljuga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obiteljska tvrtka Eljuga iz Makarske nastala je na tradiciji proizvodnje svijeća koju je ova obitelj iz hercegovačkog sela Drinovci smještenog uza samu granicu s Hrvatskom razvijala kroz dvije generacije. Renato Eljuga, vlasnik tvrtke, nastavio je posao koji je davno utemeljio njegov otac. <p>&nbsp;</p> <p>Renatov otac Mihovil i majka Drina su jo&scaron; pedesetih godina pro&scaron;log stoljeća napustili poljoprivrednu djelatnost, kojom se tada većina stanovnika tog sela bavila. Poku&scaron;ao je najprije s uzgojem svinja. Taj posao je dobro i&scaron;ao sve do trenutka kada mu je farmu pogodila bolest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom mu se otac bavio izradom medenjaka i licitarskih srca. Prodavao ih je po raznim proslavama i okupljanjima. Dijelom ih je sam izrađivao, a dijelom ih je nabavljao od jednog imotskog obrtnika koji se bavio i izradom svijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se u to vrijeme razvila industrija poput Kandita i Kra&scaron;a, obrtnik je napustio izradu licitarskih srca i medenjaka jer je gubio trži&scaron;nu utakmicu. Takvoj situaciji se prilagođavao i Mihovil, koji je već tada prepoznao da bi svjećarstvo moglo biti posao kojim će se ubuduće baviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprije je ručno izrađivao svijeće u obiteljskoj kući, a onda je krenuo jače. Tajne proizvodnje svijeća naučio je od tog starog imotskog majstora. Potom je izgradio kuću u Imotskom kamo se 1964. godine preselio. U prizemlju je uredio proizvodno prodajni prostor. Te godine se rodio i Renato Eljuga, dana&scaron;nji vlasnik.</p> <p><br />Ubrzo je Mihovil nabavio i prve strojeve za ručnu proizvodnju svijeća, a kako je to bio sezonski posao, dodatno je proizvodio i prodavao galanteriju. Svijeće su bile glavni proizvodni artikl, a kako je kuća bila u samoj blizini tržnice, njihova prodaja i&scaron;la je solidno. Posao je rastao, no prostor je bio limitiran, pa je pro&scaron;irio proizvodnju i u Makarskoj, gdje je također radio u vlastitoj kući koju je u međuvremenu izgradio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njoj je također imao proizvodni pogon. Dakle, do osamdesetih godina to je bila kućna radinost, potom obrt, a početkom devedesetih osnovana je tvrtka Eljuga. U poslu su sudjelovala i djeca, a posao je potpuno preuzeo Renato kada je napunio 27 godina. Tvrtka je osnovana 1993. godine, a bila je u mirovanju do 1997. godine, kada je investirano u izgradnju novog pogona na makarskom predjelu Kuk. Do tada je proizvodnja bila pod obrtom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svjećarstvo je devedesetih godina bilo atraktivna i isplativa djelatnost, &scaron;to je samo po sebi tražilo pro&scaron;irenje. Kako je skladi&scaron;te bilo na vi&scaron;e mjesta, a proizvodni pogon skučen, morali smo naći neko rje&scaron;enje. S obzirom na to da smo na turističkom području, nije ba&scaron; bilo lako pronaći zemlji&scaron;te prikladno za proizvodnju&rdquo;, kaže Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eljuge su kupile zemlji&scaron;te, i to dosta povoljno. Izgrađen je objekt povr&scaron;ine 2000 četvornih metara 1997. godine, u kojem je bio skladi&scaron;no-proizvodni pogon. Podignut je i kat, tako da je za to vrijeme bilo dostatno za proizvodnju i Eljugine ambicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve se to događalo usporedo sa &scaron;irenjem trži&scaron;ta i prodaje. U Dalmaciji je tada bilo niz lokalnih trgovaca koji su bili na&scaron;i partneri. Jadrantekstil, Simag, Kerum, Tommy, Studenac... Sve je bilo odlično i rasli smo sve do trenutka kada su tvrtke iz unutra&scaron;njosti počele kupovati male i srednje dalmatinske trgovačke kuće. Danas za bilo koji komercijalni ugovor, osim sa Tommyjem i Studencem, morate u Zagreb, a konkurencija je tu golema. Nama je i&scaron;lo i na ruku to &scaron;to smo u to vrijeme bili jedini u Dalmaciji. U ostatku Hrvatske ima dosta proizvodnih pogona. Sada ih u Dalmaciji uz nas ima nekoliko. Uglavnom su to obrtnici koji kvalitetno rade. Koliko trži&scaron;te dopu&scaron;ta, toliko ih se i pojavi&rdquo;, obja&scaron;njava Renato Eljuga.</p> <p><br /> <br />Agrokor je jedno vrijeme bio partner tvrtke Eljuga i razlog je, kako nam otkriva Renato, njegovih problema koji su nastali nakon izgradnje pogona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imali smo suradnju s Konzumom jer je Konzum preuzeo sinjski Simag, tvrtku s kojom smo mi odlično surađivali. Mi smo, ustvari, surađivali s tvrtkom Konkurent iz Sinja koja je bila Simagova akvizicija. Simag je, dakle, kupio Konkurenta. Tako smo i mi postali Konzumov dobavljač za regiju jug. Imali smo suradnju tako da smo svoje proizvode kompenzirali za parafin koji se proizvodio u Rijeci. Konzum ga je mogao nabavljati preko Ine. Prvih pet-&scaron;est godina to je dobro funkcioniralo. Međutim, kada je MOL zatvorio taj pogon zbog toga &scaron;to je imao pogon u Mađarskoj, vi&scaron;e nije bilo mogućnosti kompenzacije. Konzum je preko drugih artikala poku&scaron;ao kompenzirati na&scaron;e proizvode. Sve do unatrag sedam godina to je donekle funkcioniralo, a nakon toga su rokovi plaćanja bili preko 300 dana&rdquo;, kaže Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga Eljuga je poku&scaron;ao doći do svojih potraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U slučaju kada bismo dobili željezo, onda bismo ga nekako uspjeli prodati jer je graditeljstvo bilo u zamahu. Međutim, kad bismo ga prodali, nismo mogli opet dobiti željezo, nego bi nam iz Konzuma nudili druge artikle. Mijenjanje artikala koje su nudili za kompenzaciju očito je u to vrijeme bila politika Konzumova menadžmenta. Tako su kupovali vrijeme. Na&scaron;e potraživanje bilo je naraslo na milijun i pol kuna, a u zlatno doba na&scaron; je godi&scaron;nji promet iznosio oko četiri i pol milijuna kuna. To je bio ozbiljan udar na na&scaron;e poslovanje. Zato sam povukao ključni potez i otvorio maloprodajni objekt ispod autobusnog kolodvora u Makarskoj. Uspjeli smo unajmiti prostor i radili smo kao mala trgovina do dva sata iza ponoći. Morali smo uložiti svu u&scaron;teđevinu i zadužiti se. Na taj način sam potraživanje prema Konzumu skoro bio doveo na nulu, jer sam od njih povukao niz maloprodajnih artikala. Prvu godinu bilo je sve u redu i uspio sam naplatiti potraživanja. Nakon izravnavanja računa s Konzumom dogodilo se čudna situacija. Prvi Dan mrtvih nakon toga, kada se svijeće najvi&scaron;e prodaju, realizacija s Konzumom pala je dvostruko, da bi već kroz iduću godinu svijeće i artikli iz tvrtke Eljuga bili izbačeni s Konzumovih polica&rdquo;, priča nam Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eljuga je, kaže, poku&scaron;ao s ljudima s kojima je do tada kontaktirao rije&scaron;iti tu situaciju, ali je tek kasnije, kako kaže, doznao da je trebao kreditirati Konzum s milijun i pol kuna. Ovaj poduzetnik koji je proizvodnju svijeća podigao na vi&scaron;u razinu ne ustručava se priznati da je i on u takvim situacijama donosio pogre&scaron;ne poslovne odluke: &ldquo;U tom trenutku zapo&scaron;ljavali smo 19 radnika koji su morali primiti plaću, i tu sam napravio ključnu pogre&scaron;ku. Umjesto da otpustim dio radnika, ja sam tražio rje&scaron;enja. Umjesto da režem tro&scaron;kove i smanjim kapacitet, ja sam se nadao da ću naći trži&scaron;te. Zaposlio sam komercijaliste, ali nije bilo rezultata jer je kriza napunila skladi&scaron;ta trgovina. Sve trgovine imale su zalihe. To mi je bila ključna pogre&scaron;ka. Ne znam mogu li to pripisati neiskustvu ili neznanju, ali kao menadžer nisam povlačio dobre poteze. Rezultat toga je bio da je nestao obrtni kapital i da su nastali veliki problemi. Rje&scaron;enje sam poku&scaron;ao naći tako &scaron;to sam dio objekta iznajmio jednoj autokući, ali to nije bilo dovoljno. Smanjio sam kasnije i broj radnika na devet, a spasilo nas je to &scaron;to mi je supruga u svojoj obiteljskoj kući u Ba&scaron;koj Vodi otvorila fast food. To nas je na kraju izvuklo i održalo. Vjerovnicima kojima smo dugovali vratili smo dug zahvaljujući fast foodu. Istina, moram reći da su na&scaron;i partneri imali veliko razumijevanje za na&scaron;e probleme i da su nam podr&scaron;kom olak&scaron;ali situaciju. Znali su da problem nije nastao zbog na&scaron;e bahatosti, nemara ili nečeg sličnog. Pro&scaron;li smo period blokada i svih problema koje donosi situacija kada niste likvidni. Pomogla mi je, naravno, i &scaron;ira obitelj&rdquo;, otkriva Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada, kaže, da pomalo raste i da se oporavlja. Oprezan je, a kaže da od svjećarstva godi&scaron;nje uprihodi oko milijun kuna. &ldquo;U kriznoj situaciji, kakva je za moju tvrtku, proizvodimo planski i za poznate kupce. Ne možemo sebi dopustiti da proizvodimo nasumice. Najprije ugovaramo za poznate kupce i s njima definiramo količine. Sa Studencem imamo odličnu suradnju od samog početka i nikada nismo imali problema. Vrlo su kvalitetan i pouzdan partner&rdquo;, kaže Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eljuga proizvodi vi&scaron;e od 100 različitih artikala. Fast food je, kaže, sada najprofitabilniji segment njegove tvrtke. Ukupno tvrtka radi promet od oko dva milijuna kuna.</p> <p><br /> <br />Renato Eljuga kaže da bi u ovom trenutku s postojećim kapacitetom i radnicima, kada bi na&scaron;ao dodatni prodajni kanal, mogao proizvesti tri-četiri milijuna lampiona u dvije smjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada bi uveo tri smjene, mogao bi proizvesti jo&scaron; vi&scaron;e. Imali smo planove preseliti proizvodni pogon u poslovnu zonu u Zadvarje, ali smo ih odgodili za bolje dane. Zemlji&scaron;te smo kupili, napravili projekt, dobili dozvole, ali su se okolnosti značajno promijenile. Sve smo to zbog otežanog plasmana zaustavili. Problem je &scaron;to je nabava centralizirana za dosta lanaca i obavlja se u Zagrebu. Zato bih izdvojio Studenac koji nam je vrlo važan kupac. Ono &scaron;to mi nikako ne može biti jasno da u trenutku kada neki lanac otvara prodajni centar u Makarskoj ili negdje u blizini nitko od onih koji s njima pregovaraju ne traži veću zastupljenost lokalnih proizvođača. Ako nemate lokalpatriotizam, onda ne možete ni napredovati. Ni u jednom segmentu. Srećom, proizvodnja kojom se bavi nije zagađivač, tako da mogu proizvoditi u Dalmaciji i Makarskoj&rdquo;, kaže Renato Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Konzuma, Eljuga se, unatoč svemu, želi barem u Dalmaciji vratiti na njegove police. Nada se da će nova Konzumova Uprava prepoznati važnost lokalnih proizvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam bi, prema mi&scaron;ljenju Renata Eljuge, trebao biti kanal kroz koji bi i on i drugi proizvođači plasirali svoje proizvode. Dodaje da je i on mislio da će vlasnici turističkih objekata i ugostitelji vi&scaron;e koristiti njegove proizvode. &ldquo;Ugostitelji bi mogli dati malo ugođaja gostim kada bi palili svijeće i imali svijećnjake, ali se njihova djelatnost, nažalost, temelji na brzini i jednostavnosti. Te&scaron;ko je nekima čistiti svijećnjake i održavati atmosferu s upaljenim svijećama. Vi&scaron;e vole led-rasvjetu. Možda je to i odgovor na pitanje koje često čujemo u Makarskoj: za&scaron;to nema kvalitetnog gosta&rdquo;, kaže Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvoj je situaciji blagdan Dan mrtvih i dalje vrijeme kada najvi&scaron;e prodaje svoje proizvode. Tada plasira 70 posto proizvodnje. &ldquo;Naravno da za taj događaj morate biti spremni. U stvari, većinu godine proizvodite za te dane, a naravno da proizvode morate skladi&scaron;titi. Zato se i objekti gdje su skladi&scaron;ta i pogon moraju raditi u velikim dimenzijama&rdquo;, obja&scaron;njava Eljuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><a href="https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/kako-je-obiteljska-tvrtka-iz-makarske-od-malih-svjecara-postala-lider-svjecarstva/7880376/" target="_blank">Novac.hr/Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa</a>/Foto:&nbsp;Ivo Ravlić / CROPIX</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-30-tvornica_svijeca_eljuga.jpgRimac šokirao! Tvrtku preuzimaju novi ljudihttp://grude.com/clanak/?i=7650476504Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 21:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-16-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac, čiji električni hiperautomobil C_Two se ovih dana može vidjeti u Zagrebu, otkrio je kako uskoro više neće biti većinski vlasnik Rimac Automobila te je mnoge šokirao tom informacijom.<p>&nbsp;</p> <p>"Kroz par mjeseci vjerojatno vi&scaron;e neću biti većinski vlasnik firme", kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarsko pitanje o poslovanju u Hrvatskoj, odgovorio je kako se "u Hrvatskoj previ&scaron;e kuka".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo se uzdali u se i u svoje kljuse. Imamo investitore iz cijelog svijeta, evo sad je nedavno i Porsche u&scaron;ao u vlasni&scaron;tvo, imamo i nove investitore koji dolaze u firmu. Financiranje smo od prvog dana rje&scaron;avali sa stranim investitorima, a to znači da ja, koji sam sada 55-postotni vlasnik firme, kroz nekoliko mjeseci vjerojatno vi&scaron;e neću biti većinski vlasnik. Naime, da bi financirali rast i razvoj firme i ovih kompleksnih proizvoda, koji traje dugo, potrebne su nam investicije, a to znači prodaju udjela u firmi. Mi imamo klijente vani, poslujemo vani, puno zaposlenika nam dolazi izvana i mi želimo pokazati da je moguće raditi u Hrvatskoj", rekao je Rimac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-16-mate_rimac.jpgZnačajan interes Imoćana na tribini udruge KUM Proložachttp://grude.com/clanak/?i=7649676496Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-udruga-kum-prolozac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U uvodu tribine predsjednik KUM-a Hrvoje Garac naglasio je važnost organizacije tribine za poljoprivrednike kojima informacije o mjerama i natječajima trebaju biti što dostupnije.<p>&nbsp;</p> <p>Javnom tribinom &bdquo;Mogućnosti razvoja kroz mjere ruralnog razvoja&ldquo; koju je sinoć u hotelu Zdilar organizirala udruga KUM Proložac predstavljene su mjere i natječaji zanimljivi poljoprivrednicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U uvodu tribine predsjednik KUM-a Hrvoje Garac naglasio je važnost organizacije tribine za poljoprivrednike kojima informacije o mjerama i natječajima trebaju biti &scaron;to dostupnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni suradnici iz tvrtke Zovnica Imota predstavili su nekoliko najzanimljivijih mjera za male poljoprivrednike putem kojih mogu obnoviti svoju mehanizaciju, uložiti u izgradnju i opremanje prostorija ii povećati proizvodnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predstavljenih mjera otvorila se rasprava u kojoj je bilo pitanja vezanih za konkretne natječajne postupke. Mnogi od sudionika tribine najavili su i prijavu na natječaj, pa se nadamo da će ostvariti dovoljan broj bodova i dobiti bespovratna sredstva za svoja poljoprivredna gospodarstva, javlja <a title="Radio Imotski" href="https://radioimotski.hr/2018/09/28/znacajan-interes-imocana-na-sinocnjoj-javnoj-tribini-udruge-kum-prolozac/" target="_blank">Radio Imotski</a>.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-udruga-kum-prolozac.jpgZa “stan na dan” mjesečno i do 1500 KM, kontrola u FBiH nemahttp://grude.com/clanak/?i=7648676486Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-stanovi-041117.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posao iznajmljivanja soba, apartmana, stanova i kuća “na dan” popularno je u cijeloj regiji, a taj trend nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Cijena najma po danu ovisi o veličini stana, mjestu gdje se nalazi, opremljenosti, ali i sezoni. Kada je riječ o Mostaru, uglavnom se kreće od 30 do 50 KM po danu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliki iznosi</strong></p> <p>U Sarajevu, pak, te cijene znaju dosegnuti i 100 KM ili vi&scaron;e. Određen broj stanodavaca čak ne želi vi&scaron;e svoje stanove iznajmljivati na dulje razdoblje jer ovako, kažu, zarade mnogo vi&scaron;e novca. Tako se za iznajmljivanje stana od nekih 50 četvornih metara na dan po 50 KM mjesečno dobije iznos od 1500 KM, odnosno gotovo dvije prosječne plaće u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, ako se isti stan iznajmljuje dugoročno, primjerice studentima, mjesečni najam je oko 400 KM. No, većina takvih stanova iznajmljuje se &ldquo;na crno&rdquo;, ne postoje evidencije iznajmljivača niti se državi plaća bilo kakav porez. U cilju suzbijanja obavljanja neregistrirane djelatnosti pružanja usluga smje&scaron;taja, u Republici Srpskoj se već neko vrijeme provode kontrole. - U pojačanom nadzoru i kontroli iznajmljivanja apartmana i soba po načelu &ldquo;stan na dan&rdquo; tijekom proteklih mjeseci Republička uprava za inspekcijske poslove zabranila je obavljanje te djelatnosti za osam osoba jer u ostavljenom roku nisu regulirale svoj status. Rekla je to Du&scaron;anka Makivić, glasnogovornica Inspektorata RS-a, koja je istaknula kako je, u cilju suzbijanja neregistrirane djelatnosti pružanja usluga smje&scaron;taja, Republička trži&scaron;na inspekcija na osnovi reklama i oglasa o iznajmljivanju apartmana i soba vr&scaron;ila pojačan nadzor u RS-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kontrole u RS-u</strong></p> <p>- Inspekcija kontrole obavlja tako &scaron;to službenim putem kontaktira fizičke osobe koje se ogla&scaron;avaju kao pružatelji usluga. Do sada je izvr&scaron;eno oko 210 kontrola, a 138 kontroliranih subjekata reguliralo je svoj status u skladu sa zakonom - rekla je Makivić i naglasila kako je broj registriranih subjekata značajno veći s obzirom na to da vlasnici nisu čekali dolazak inspektora, već su samostalno pokrenuli proceduru legalizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama iz nadležnih turističkih organizacija, javlja se sve vi&scaron;e građana koji žele legalizirati svoj rad. Makivić je rekla kako su se u 12 slučajeva kontaktirane osobe odbile odazvati na službeni poziv inspektora te su informacije o njima proslijeđene MUP-u Republike Srpske, dok u nekim slučajevima telefonski broj naveden u oglasu nije bio aktivan i nije bila moguća rezervacija ili su osobe odustale od obavljanja te djelatnosti i uklonile svoje oglase.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakonom o ugostiteljstvu propisana kazna za fizičke osobe je od 500 do 2000 KM, ali, kako kaže Makivić, cilj inspekcije nije kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihova poslovanja u zakonske okvire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od RS-a, u Federaciji BiH nema informacija o takvom obliku kontrole. Iako se novim nacrtom Zakona o turizmu u Federaciji BiH propisuje formiranje jedinstvenog registra turističkih smje&scaron;tajnih kapaciteta, u Federalnoj turističkoj zajednici vjeruju kako se time neće stati na kraj neprijavljenom boravku turista, ali i nelegalnim objektima tog tipa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eduard Kapetanović, izaslanik Skup&scaron;tine Federalne turističke zajednice, smatra kako se novim zakonom predviđenim rje&scaron;enjima neće uspjeti učiniti veći pomak u registraciji nelegalnog smje&scaron;taja. Inače, popularni smje&scaron;taj &ldquo;stan da dan&rdquo; trenutačno najvi&scaron;e koriste turisti kojima je to mnogo jeftinija opcija nego plaćanje smje&scaron;taja u hotelima i motelima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-stanovi-041117.jpgPOSAO U GRUDAMA: Franck raspisao natječaj, evo što traže od kandidatahttp://grude.com/clanak/?i=7647776477Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 13:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-franck_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>FRANCK TRGOVINA d.o.o. GRUDE objavljuje <p>O G L A S</p> <p>&nbsp;</p> <p>za zasnivanja radnog odnosa za obavljanje poslova i radnih zadataka</p> <p>&nbsp;</p> <p>STRUČNI SURADNIK ZA RAČUNOVODSTVENE I ADMINISTRATIVNE POSLOVE<br />sa mjestom rada u sjedi&scaron;tu firme u Grudama</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati za obavljanje ovih poslova trebaju imati:</p> <p><br />Najmanje vi&scaron;u stručnu spremu ekonomskog smjera,<br />Najmanje jednu godinu radnog iskustva na ovim iii sličnim poslovima,<br />Poznavanje rada na računalu,<br />Vozačku dozvolu B kategorije,</p> <p><br />Za obavljanje ovih poslova radni odnos se zasniva na neodredeno vrijeme, sa probnim radom od tri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave slati:</p> <p><br />Redovnom po&scaron;tom na adresu FRANCK TRGOVINA d.o.o. , Ružići bb ,88 347 RUŽIĆI<br />Putem opcije <a href="https://www.posao.ba/#!searchjobs;page=1;lk=grude;job=259763" target="_blank">"PRIJAVI SE NA OGLAS"</a></p> <p><br />Osobno u sjedi&scaron;te firme</p> <p><br />Uz prijavu obvezno dostaviti životopis i dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljan je navedenih poslova i radnih zadataka.</p> <p><br />Natječaj je otvoren do 15.10.2018.godine</p> <p><br />Lokacija:Grude<br />Broj pozicija:1<br />Datum objave:28.09.2018.<br />Trajanje oglasa:17 dana (ističe 15.10.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-franck_1.jpgHrvatska IKEA upozorava: Ako ste kupili ovu lampu, vratite jehttp://grude.com/clanak/?i=7643976439Grude.com - klik u svijetWed, 26 Sep 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-26-lampaikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IKEA poziva sve kupce koji su kupili CALYPSO stropne lampe nakon 1. kolovoza 2016. da provjere oznaku datuma na proizvodu. IKEA povlači sve CALYPSO stropne lampe proizvedene između i uključujući ove oznake datuma proizvodnje: 1625 do 1744.<p>&nbsp;</p> <p>"IKEA je primila izvje&scaron;ća o padu staklenih sjenila te kako bismo smanjili rizik za na&scaron;e kupce, IKEA povlači iz prodaje sve CALYPSO stropne lampe proizvedene između i uključujući ove oznake datuma proizvodnje: 1625 do 1744.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IKEA poziva sve kupce koji posjeduju CALYPSO stropnu svjetiljku proizvedenu tijekom spornih datumskih oznaka da je vrate u robnu kuću, gdje će im biti zamijenjena novom CALYPSO lampom ili punim povratom plaćenog iznosa. IKEA ne zahtijeva nikakve dokaze o kupnji", kažu u priopćenju, prenose hrvatske mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Rizik je vi&scaron;e nego dovoljan razlog da povučemo lampu"</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sigurnost proizvoda za tvrtku IKEA vrlo je ozbiljno pitanje. Svi na&scaron;i proizvodi su testirani i usklađeni s važećim standardima i zakonima. Unatoč tome, primili smo izvje&scaron;ća da su CALYPSO staklena sjenila padala. Kako bismo za&scaron;titili kupce i izbjegli daljnje incidente, odlučili smo povući sporne proizvode, a kupcima nudimo potpuni povrat novca ili zamjenski proizvod".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iako je iznimno niska vjerojatnost da će se daljnji padovi opet dogoditi, rizik je vi&scaron;e nego dovoljan razlog da IKEA povuče sporne lampe", kaže Emilie Knoester, menadžerica odjela za rasvjetu i pametne domove u IKEA of Sweden, te nastavlja: "Sigurnost kupaca je glavni prioritet za tvrtku IKEA, zbog čega smo se &ndash; zbog mjera predostrožnosti &ndash; odlučili na povlačenje zahvaćene serije.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-26-lampaikea.jpgLinnovate poziva mlade tvrtke da prijave poslovne ideje http://grude.com/clanak/?i=7643776437Grude.com - klik u svijetWed, 26 Sep 2018 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-26-linnovate_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tehnološki park Linnovate iz Livna uputio je poziv svim inovativnim i poduzetnički orijentiranim osobama, kao i postojećim mladim tvrtkama da prijave svoje poslovne ideje za mjesto u poslovnom inkubatoru. <p>&nbsp;</p> <p>Glavni fokus za inkubator su inovativne ideje bazirane na znanju i stvaranju nove vrijednosti, te želja da se u sklopu inkubatora izraste u ozbiljnu tvrtku koja svoje poslovanje zasniva na primjeni novih tehnologija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u inkubator se mogu prijaviti i postojeće firme, obrti i obiteljska gospodarstva, ne starija od tri godine, koji žele unaprijediti svoje poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Linnovate" href="https://linnovate.org/" target="_blank">Tehnolo&scaron;ki park Linnovate</a> osnovan je u svrhu poticanja unaprjeđenja ekonomije Hercegbosanske županije, koje će dalje pridonijeti gospodarskom razvoju kroz tehnolo&scaron;ki napredna poslovanja, visokokvalitetnu i motiviranu radnu snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svrha poslovnog inkubatora je pružanje profesionalne poslovne usluge tvrtkama s naglaskom na razvoju i primjeni znanja i tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budućim svojim partnerima u poslovnom inkubatoru također će pomagati u razvijanju poslovnih ideja i stvaranju novih poslova kroz omogućavanje okruženja za razvijanje posla, pristupima mentorstvu i investitorima, kao i pružanje podr&scaron;ke u marketin&scaron;kim aktivnostima i unaprjeđenu prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kandidate i poduzeća koja su već razvila svoje ideje, ali ih žele unaprijediti, inkubator nudi uređen uredski prostor, poslovno savjetovanje, određenu financijsku podr&scaron;ku, usluge treninga i sale za sastanke u razdoblju do 36 mjeseci pod subvencioniranim uvjetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Tehnolo&scaron;ki park Linnovate otvoren je prije mjesec dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivači su uspje&scaron;ne poslovne osobe porijeklom iz Livna, među kojima vlasnik kompanije <a title="rimac automobili" href="http://www.rimac-automobili.com/en/" target="_blank">Rimac Automobili</a> Mate Rimac i Marin Jozić, osnivač softverske tvrtke <a title="Cox 4" href="http://www.cox4.eu/" target="_blank">Cox 4</a>.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-26-linnovate_0.jpgMichael Kors kupio Versace za 2,1 milijardu dolarahttp://grude.com/clanak/?i=7642976429Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-versace.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki modni gigant Michael Kors zvanično je potvrdio kupovinu modne kuće Versace, objavio je BBC.<p><br />Michael Kors je kupio Versace za 2,1 milijardu dolara, a ovaj potez je razbjesnio neke fanove italijanske modne kuće. Direktorica Donatella Versace je na čelu od 1997. godine kada je ubijen njen brat Gianni. Govoreći o prodaji je istakla da se radi o "uzbudljivom trenutku" koji će "omogućiti Versaceu da dostigne svoj puni potencijal".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donatella će nastaviti voditi Versacejevu "kreativnu viziju". Privatna kompanija Blackstone Group, koja je kupila udio od 20 posto u firmi prije četiri godine, također će ga prodati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi vlasnik planira povećati broj prodavnica s 200 na 300.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Versace je brend koji nose neke od najpoznatijih ličnosti svijeta. Ključni moment se dogodio 1994. godine kada je Elizabeth Hurley u dru&scaron;tvu Hugha Granta do&scaron;la odjevena u Versace haljinu na premijeru filma "Four Weddings and a Funeral" i tako proslavila ovaj brend.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-versace.jpgNa Hercegovačkoj večeri u Stuttgartu Humanitarna tombola za Dom 'Fra Mladen Hrkać' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7642376423Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-humh6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Udruge Ivan Soldo zahvalio je svim sponzorima i pokroviteljima i naglasio kako je udruga dosad pomogla više od 6.000 potrebitih.<p><br />I ove je godine u Gerlingenu pokraj Stuttgarta, već tradicionalno, održana 19. po redu Hercegovačka večer na kojoj se, kao i prethodnih godina, svojom djelatno&scaron;ću i projektima, predstavila Humanitarna udruga &bdquo;Fra Mladen Hrkać&ldquo;. Udruga je organizirala humanitarnu tombolu na kojoj je i HT ERONET darivao najsretnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sav prihod od tombole namijenjen je gradnji Doma &bdquo;Fra Mladen Hrkać&ldquo;, za smje&scaron;taj osoba koje se nalaze na liječenju u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruge Ivan Soldo zahvalio je svim sponzorima i pokroviteljima i naglasio kako je udruga dosad pomogla vi&scaron;e od 6.000 potrebitih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rukovoditeljica Korporativnih komunikacija HT ERONET-a Misijana Brkić Milinković kazala je kako HT ERONET rado podržava sve projekte humanitarnog predznaka, a s ovom udrugom surađuju već dulje vrijeme na gotovo svim njihovim projektima:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo &scaron;to radi Udruga fra Mladen Hrkać vrijedno je najdubljeg po&scaron;tovanja i divljenja. Hvala im za sve &scaron;to čine kako bi olak&scaron;ali te&scaron;ke sudbine onih koje je bolest nagnala biti daleko od svoga doma i obitelji&ldquo;.<br />Inače, Hercegovačku večer u Gerlingenu organizira Hrvatska zajednica Hercegovina Stuttgart.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-humh6.jpgAnte Pašalić, mladi poljoprivrednik iz Duvanjskog kraja, ima 350 sadnica lješnjaka na 6 duluma i samo 20 godinahttp://grude.com/clanak/?i=7641876418Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 12:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-ante-pasalic-880x495.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S uzgojem lješnjaka usklađujem i fakultetske obaveze, a kada ne stignem, pomaže mi obitelj. Najviše posla bilo je na početku, kada sam ih posadio, pojašnjava Ante koji je jedan od rijetkih koji na području općine Tomislavgrad ima nasade lješnjaka. <p>Lje&scaron;njak je, čini se, sve popularnija voćarska kultura na na&scaron;im područjima. Voćari tvrde kako uzgoj nije kompliciran i da ne traži previ&scaron;e vremena. I berba je mehanizirana, no, jedino &scaron;to jo&scaron; treba urediti je trži&scaron;te, odnosno siguran otkup kako se ne bi dogodila ista situacija kao s malinama ili jo&scaron; ranije, korni&scaron;onima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Pa&scaron;alić, mladi poljoprivrednik iz Duvanjskog kraja dolazi iz obitelji poljoprivrednika. Ovaj 20-godi&scaron;nji student agronomije na Sveučili&scaron;tu u Mostaru, vlasnik je jednu godinu starog nasada lje&scaron;njaka. Usudio se, kaže Ante za magazin U mom dvori&scaron;tu, iz ljubavi prema poljoprivredi i rodnom kraju. Posadio je 350 sadnica lje&scaron;njaka &scaron;to, kako tvrdi, nije puno, ali za početak sasvim dovoljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Poljoprivredu sam zahvaljujući svojoj obitelji zavolio od malih nogu. No, zanimanje za lje&scaron;njake pojavilo se prije tek nekoliko godina. U jednoj televizijskoj emisiji pogledao sam pozitivnu priču o čovjeku koji uzgaja lje&scaron;njake i u meni se probudilo zanimanje", prisjeća se Ante koji se informirao kroz razgovore sa svojim profesorima, čitanjem i slu&scaron;anjem ljudi koji imaju iskustva s uzgojem lje&scaron;njaka. Danas je sretan kada vidi kako mu se trud svakim danom sve vi&scaron;e isplati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; kraj je bogomdan za ovakve ili slične nasade. No, ljudi se ovim ne žele baviti jer se na prvi urod čeka dvije do tri godine dok je za povratak uloženih sredstava potrebno i do sedam godina", komentira Ante situaciju oko lje&scaron;njaka u kojima on, sa svojih tek 20, ipak vidi isplativost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz pomoć obitelji, uložio je nekoliko tisuća maraka i lje&scaron;njake posadio na 6 duluma, odnosno 0,6 hektara zemlje. Prvi urod očekuje za dvije godine i to od 10 do 50 kilograma, a svake godine, naravno, sve vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Kada se ostvari puni urod, za oko 6 godina, jedno stablo može uroditi s 3 do 12 kilograma lje&scaron;njaka, a tada bi urod po sezoni bio najmanje tonu lje&scaron;njaka", Antina je računica koji svoj urod planira otpremati u Otkupni centar u Livnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S vremenom, ovisno o situaciji, odlučit će hoće li &scaron;iriti svoje nasade u kojima sada provodi većinu svog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S uzgojem lje&scaron;njaka usklađujem i fakultetske obaveze, a kada ne stignem, pomaže mi obitelj. Najvi&scaron;e posla bilo je na početku, kada sam ih posadio. &Scaron;tucirao sam sadnice i pripremio za uzgojni oblik stabla. Sadnice &scaron;titim i od bolesti, po potrebi zalijevam i jako često frezam te kosim okolno raslinje", poja&scaron;njava Ante koji je jedan od rijetkih koji na području općine Tomislavgrad ima nasade lje&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se kako će Ante uspjeti u svom naumu, kako će se za njim povesti i drugi mladi ljudi, ali i da će do prvog uroda Antinog lje&scaron;njaka trži&scaron;te biti dobro uređeno kako nam se nikada ne bi dogodile situacije kao s malinom ili korni&scaron;onima, prenosi <a href="https://www.agroklub.ba/vocarstvo/ante-pasalic-ima-350-sadnica-ljesnjaka-na-6-duluma-i-samo-20-godina/45400/" target="_blank">Agroklub.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-ante-pasalic-880x495.jpgDirektor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja: Električna energija kućanstvima neće poskupljivatihttp://grude.com/clanak/?i=7639576395Grude.com - klik u svijetMon, 24 Sep 2018 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-24-gilja_marinko_2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 2017. godine, koja je bila jedna od najlošijih u poslovanju Elektroprivrede HZ HB d. d. Mostar, u 2018. godinu, zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama, to poduzeće bilježi iznimno dobre poslovne rezultate, kazao je u razgovoru za Večernji list generalni direktor Elektroprivreda HZ HB Marinko Gilja. <p>- U prvoj polovici tekuće godine JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar ostvarila je bruto dobit u iznosu od 38,628.466 KM. Ukupan prihod Dru&scaron;tva u prvih &scaron;est mjeseci tekuće godine je 217,294.366 KM, &scaron;to je 36,9 posto vi&scaron;e od planiranoga, a u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine, prihod je povećan za 47,5 posto. Ostvarena proizvodnja u na&scaron;im pogonima u prvom polugodi&scaron;tu tekuće godine je 1283,75 GWh, &scaron;to je vi&scaron;e od planiranoga za 56,94 posto - kazao je Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako s obzirom da ostvarene poslovne rezultate cijena električne energije za kućanstva ne bi se trebala mijenjati sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Meni, kao prvom čovjeku poduzeća i Dru&scaron;tvu, u cijelosti potro&scaron;ači su u sredi&scaron;tu poslovnog interesa. Kao &scaron;to sam vi&scaron;e puta nagla&scaron;avao, otkako sam do&scaron;ao na poziciju generalnog direktora EP HZ HB, radimo i radit ćemo sve da ne dolazi do povećanja cijene električne energije kupcima u okviru univerzalne usluge opskrbe, tj. kućanstvima, te, ponavljam, električna energija kućanstvima neće poskupljivati - poručio je generalni direktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o budućim planovima, Gilja je istaknuo kako je Elektroprivreda HZ HB jedino elektroprivredno poduzeće u BiH koje električnu energiju proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora energije (hirdoelektrane i vjetroelektrane).</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Očekuje se kako će u kratkoročnom razdoblju obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije. Svojim primjerom pripreme izgradnje novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije Elektroprivreda HZ HB potvrđuje i dokazuje strate&scaron;ku opredijeljenost na osiguranje nedostajućih kapaciteta iz obnovljivih izvora te po&scaron;tivanje međunarodnih dogovora kada je riječ o za&scaron;titi okoli&scaron;a - ustvrdio je Gilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je Elektroprivreda HZ HB, sukladno odluci Vlade FBiH o progla&scaron;enju javnog interesa, nositelj aktivnosti pripreme za izgradnju prioritetnih elektroenergetskih objekata RiTE Kongora, CHE Vrilo, CHE Kabilić, VE Mesihovina, VE Borova glava, VE Velika vlajna, VE Poklečani, HE Ugar u&scaron;će, HE Ivik, HE Vrletna kosa i HE Han skela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-24-gilja_marinko_2017.jpgIndexova priča: Kako su Gruđani oživjeli legendarni brend!http://grude.com/clanak/?i=7637876378Grude.com - klik u svijetSun, 23 Sep 2018 21:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-23-luka-diel-zadro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni brend Pipi koji stariji pamte po atraktivnoj reklami iz 80-ih godina u kojoj je glavnu ulogu imala Ana Sasso, ovog ljeta dobio je “novi život”. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Dalmacijavino prije dvije godine iza&scaron;lo iz problema, krenulo se i u redizajn Pipija, za koji sada postoje ambiciozni planovi. Osim &scaron;to se prodaje u Hrvatskoj i na susjednim trži&scaron;tima, prvi kamioni Pipija krenuli su i prema Njemačkoj, Austriji i &Scaron;vicarskoj.</p> <p><br /> <br /> <strong>Boli me Pipi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Luka Diel-Zadro, direktor Dalmacijavina, za Index je ispričao kako je tekao proces "oživljavanja" Pipija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Redizajniranje Pipi bočice nije bio nimalo lagan zadatak. Pipi je kultna dalmatinska narančada za koju su mnoge generacije emotivne povezane i stoga je bilo potrebno posvetiti veliku pažnju svakom detalju koji krasi novu ambalažu. Novi dizajn na suvremeni način odražava &scaron;arm dalmatinske bezbrižnosti, ali je i dalje zadržao prepoznatljivi retro &scaron;tih. Osim prepoznatljivim izgledom, sloganom #bolimepipi također se prenosi dalmatinski &scaron;arm i opu&scaron;tenost te slavi opu&scaron;teni pogled na svijet. Ovaj kreativni koncept iznimno je dobro primljen među mlađom, ali i starijom generacijom. Redizajn Pipi bočice, ali i cjelokupno repozicioniranje Dalmacijavina Split rađeni su u suradnji s kreativnom agencijom Imago Ogilvy. U suradnji s njima, ovo ljeto pokrenuta je i Pipi ljetna kampanja pod nazivom 'Bezbrižni pozdrav s Jadrana' kojoj je bio cilj vratiti u modu slanje razglednica, ali i 'boli me Pipi' duh koji bi trebao biti u sredi&scaron;te svakog ljetnog odmora. Pipi razglednice prikazivale su ljude na ljetovanju onakve kakve zaista jesu. Bez uljep&scaron;avanja, idealiziranja i s dozom humora na vlastiti račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> <br /> <strong>"Govorili su nam da će Pipi uvijek biti samo splitski brend - nismo vjerovali u to"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije rebrandinga svi su nam govorili kako je Pipi uvijek bio i uvijek će biti samo splitski brend i da ako mislimo ne&scaron;to ozbiljno napraviti, da jedino možemo uspjeti ako vratimo popularnu Anu Sasso i na&scaron;u poznatu reklamu na televiziju. Nismo vjerovali u to i zato smo se upustili u rebranding Pipija i nakon 9 mjeseci vrlo zahtjevnog rada na&scaron;e agencije i nas iz Dalmacijavina, iza&scaron;ao je novi Pipi koji nikog nije ostavio ravnodu&scaron;nim. Nakon novog vizuala i nove etikete preko cijele staklene boce, vrlo brzo izlaze i sve tri nove boce u PET ambalaži, a onda i na&scaron; posljednji, ali ne zadnji ponos, Pipi limenka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, nakon malo vi&scaron;e od godinu dana od nastanka novog vizuala, Pipi se može naći od Savudrije do Cavtata na obali i na dosta mjesta na kontinentu, najvi&scaron;e u Zagrebu, na &scaron;to smo posebno ponosni jer grad živi punim plućima svih dvanaest mjeseci i to će nam jako puno pomoći u prodaji. Neki dan netko nas je nazvao iz jednog renomiranog restorana usred Kopačkog rita u Baranji jer je bio jako sretan &scaron;to je mogao piti Pipi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nas sve jako veseli i trudimo se jo&scaron; vi&scaron;e unaprijediti distribuciju do Pipijeva jubilarnog 50. rođendana kojim ćemo proslaviti prvo punjenje, 2021. godine, a sve to bez kultne reklame. Ali tko zna, možda i za to bude vremena&rdquo;, kaže Diel-Zadro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> <br /> <strong>Prvi kamioni krenuli prema Njemačkoj, Austriji i &Scaron;vicarskoj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pipi se ne želi zadržati samo na hrvatskom i okolnim trži&scaron;tima, već su krenuli u proboj prema zapadnoj Europi, a u kasnijoj fazi krenut će i na prekomorska trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na&scaron; cilj je prije svega izvoz na regionalna trži&scaron;ta i trži&scaron;ta Europske unije. Pipi se trenutno jako dobro prodaje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a prvi kamioni krenuli su i prema Njemačkoj, Austriji i &Scaron;vicarskoj. Opipavamo trži&scaron;te Srbije i drugih susjednih država. Pipi svojim vizualnim izgledom i specifičnim okusom ima velikog potencijala da postane ne samo nacionalni brend, već i vrlo jakinternacionalni brend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a travarica je najprodavanija u Sloveniji, dok na&scaron;e autohtone dalmatinske sorte vina mogu se popiti skoro u svakom dijelu Crne Gore. Trenutno razvijamo jo&scaron; jaču distribucijsku mrežu za Njemačku, Austriju i &Scaron;vicarsku, a dugoročni cilj je pro&scaron;iriti se na trži&scaron;ta Kanade, SAD-a i Azije&rdquo;, kaže Diel-Zadro.</p> <p><br /> <br /> <strong>Prije dvije godine iza&scaron;li iz stečaja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalmacijavino je prije dvije godine bilo u vrlo te&scaron;koj situaciji. Pro&scaron;lo je kroz stečaj. Trebalo je ponovno oživjeti kompaniju i njene brendove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prvi korak je bio uvođenje novog vizualnog identiteta tvrtke. No prije toga bilo je potrebno provesti analizu, izraditi strategiju, a potom definirati vizualni identitet. Dalmacijavino je tvrtka s dugogodi&scaron;njom tradicijom i stoga, prilikom rebrandinga, vodila se briga o tome da novi identitet poveže dugu povijest i čvrstu vezu Dalmacije s novim trendovima na trži&scaron;tu. Kako je opu&scaron;tenost, nepretencioznost, vrhunska kvaliteta i tradicija ono &scaron;to povezuje asortiman Dalmacijavina Split i Dalmaciju, upravo je taj bezbrižni dalmatinski duh odabran kao smjernica za razvoj novog identiteta. U skladu s tim, glavna filozofija Dalmacijavina Split sažeta je u sloganu 'Pomalo', a jednostavnost i opu&scaron;tenost vidi se na svakoj etiketi koje se stilski razlikuju ovisno o kategoriji pića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proces rebrandinga tu nije stao. Potrebno je nekoliko godina kako bi se proces u potpunosti sproveo i doveo do pozitivnih financijskih rezultata. U skladu s tim, intenzivno se radi na povećanju kvalitete postojećih proizvoda te razvoju novih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalmacijavino Split zapo&scaron;ljava 64 radnika na neodređeno i sezonaca u na&scaron;em vinogradu koji u nekim mjesecima dosegnu brojku i preko 100, ali želja nam je u skladu s mogućnostima i potrebama povećavati razinu proizvodnje, a time i broj zaposlenih&rdquo;, kaže Diel-Zadro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-23-luka-diel-zadro.jpgU Mostaru se gradi još jedan trgovački centarhttp://grude.com/clanak/?i=7636176361Grude.com - klik u svijetSat, 22 Sep 2018 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-22-11f5e2de91eec1c895f5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ulici Kneza Domagoja u Mostaru u jutarnjim satima izašli su teški građevinski strojevi koji su krenuli s uklanjanjem nekolicine objekata<p>. Kako smo saznali iz Gradske uprave Mostar grad Mostar je dao odobrenje za ru&scaron;enje objekata i kazali kako se ne radi o bespravno sagrađenim objektima nego su dali dozvolu o ru&scaron;enju radi izgradnje mini trgovačkog centra u kojem će se nalaziti desetak manjih poslovnih prostora, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-mostaru-se-gradi-jos-jedan-trgovacki-centar-1271587" target="_blank">Večernji list BiH. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekivati je da će Mostar u dogledno vrijeme dobiti jo&scaron; jedan trgovački centar i biti jedan u nizu od mnogih koje se nalaze u gradu na Neretvi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-22-11f5e2de91eec1c895f5.jpegNAJAVA: Treći po redu ‘BLAŽ ENOLOGY 2018’http://grude.com/clanak/?i=7632876328Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-blaz_2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BLAŽ ENOLOGY 2018 održava se po treći put u Međugorju i okuplja ponajbolje proizvođači Blatine i Žilavke iz broćanske ali i šire regije<p><br /><br />Iako je cilj festivala BLAŽ ENOLOGY prvenstveno pružiti pregled vinske proizvodnje Brotnja, ove smo se godine osobito potrudili taj cilj ispuniti jo&scaron; sveobuhvatnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pribavili smo vina i privukli izlagače Blatine i Žilavke iz cijele vinske regije Hercegovine. Kako bismo posjetiteljima omogućili uvid u &scaron;iru vinsku scenu, pobrinuli smo se da nam se ove godine predstave i izlagači iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine te Hrvatske, pa će te, uz Blatinu i Žilavku moći uživati i u ponajboljim vinima slijedećih vinarija: Vinarija Čitluk, Podrumi Andrija , Vinarija Dodig, Podrum Brkić , Vinarija Ostojić, Vinarija Marijanović, Vinarija &Scaron;kegro, Vinarija Begić, Vinarija Dida , Vinarija Nuić, Daorson vina, Vinarija Vilinka, Vinarija Buntić, Vinarija Tolj, Vinarija Rubis, Vinarija Matić, Erovino, Vinarija Keža, Vinarija Hercegovina Produkt, Vinarija Mata, Vinarija Hepok, Podrumi Sivrić, Vinarija AG podrum Grge Vasilja Carska vina, Obiteljski podrum Su&scaron;ac, Podrumi manastira Tvrdo&scaron;, Podrumi Vukoja 1982 ; gost Vinarija Rizman, Republika Hrvatska;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelj festivala je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival će se održati u četvrtak 27. rujna 2018. godine u Sport Centar Circle International u Međugorju s početkom u 18:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>P R O G R A M BLAŽ enology 2018:</strong></em></p> <p>18:00- 20:00- Dobrodo&scaron;lica uz ku&scaron;anje vina<br />20:00 -22:30- Svečano otvorenje festivala vina BLAŽ ENOLOGY 2018.</p> <p>U zabavno-glazbenom programu sudjeluju:Tedi Spalato i klapa<br />&ldquo;Contra&rdquo; te gosti iznenađenja.</p> <p>22:30-01:00- Komercijalni dio festivala<br />Uz vrhunsku zabavno-glazbenu produkciju u ovom će dijelu programa<br />gosti uz prigodne promotivne cijene moći ku&scaron;ati sva izložena vina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaznica stoji 10 KM.</strong></p> <p><strong>*Napomena: Svi posjetitelji će uz akontaciju od 10 KM dobiti ča&scaron;u. Novac će im pri povratu ča&scaron;e biti vraćen!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Blaž enology ad 2018<br />Informacije: 063 405 966<br />mail : info@ag-travel.org</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-blaz_2018.jpgHrvatska pošta Mostar otvorila novi poštanski ured u Novom Travnikuhttp://grude.com/clanak/?i=7632776327Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-pu_72295_novi_travnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar svečano je otvorila novi šalterski poštanski ured 72295 Novi Travnik, u Prodajnom centru TDizel, na adresi Stjepana Tomaševića bb.<p><br /><br />Korisnicima su dostupne usluge platnog prometa koje obuhvaćaju uplatu svih računa i UPP naloga, slanja i primanja novca, slanja po&scaron;iljaka Brzom po&scaron;tom, slanja pismovnih po&scaron;iljaka, slanja brzojava, prodaja filatelije i ostale po&scaron;tanske usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj po&scaron;tanski ured, na pristupačnoj lokaciji u Novom Travniku, pruža korisnicima mogućnost u&scaron;tede vremena u obavljaju svakodnevnih obveza. Radno vrijeme, koje je prilagođeno potrebama i navikama korisnika, je od 12 do 19 sati, od ponedjeljka do petka te subotom od 8 do 15 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranjem nove poslovnice, Hrvatska po&scaron;ta Mostar je napravila jo&scaron; jedan iskorak prema ulaganju u kvalitetnu infrastrukturu i pro&scaron;irenju mreže po&scaron;tanskih ureda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-pu_72295_novi_travnik.jpgNestašica kamiondžijahttp://grude.com/clanak/?i=7631676316Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-kamion_cesta_magla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prosječna plaća vozača kamiona u BiH je 834 KM, a oni koji voze izvan granica mogu zaraditi nekoliko stotina KM veću plaću..<p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina ostaje bez kvalificiranih vozača teretnih vozila. Situacija je zabrinjavajuća već odavno, a sada je postala alarmantna.<br />Poslodavci već odavno upozoravaju na ovaj problem kazav&scaron;i kako uskoro neće imati tko vr&scaron;iti prijevoz robe. Kako je za Klix.ba rekao predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutarnji prijevoz Republike Srpske Nikola Grbić, situacija je potpuno ista u oba entiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Samo Republiku Srpsku je u proteklih osam mjeseci napustilo 2.000 vozača. U protekle dvije godine na razin BiH preregistrirano je 700 prevozničkih tvrtki u Sloveniji. Vidite samo koliko je tvrtki oti&scaron;lo, a zamislite koliko vozača. U Banjoj Luci nema nijednog vozača na uredu za nezaposlene i ne možete ga naći da platite ne znam koliko", rekao je Grbić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred Veleposlanstva Republike Slovenije svakodnevno stoji veliki broj građana, a veliki broj autobusa odlazi prema toj zemlji. Grbić ističe kako je upravo među njima najveći broj vozača. "Tražili smo od nadležnih institucija da razgovaramo i upozorimo da ostajemo bez kadra. Nismo dobili nijedan poziv, niti razumijevanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada nama jedan vozač dadne otkaz kamion stoji na parkingu mjesecima jer nemamo zamjenu", kazao je Grbić. Problem je i u obrazovanju kadra jer, iako su tražili od nadležnih da poku&scaron;aju stimulirati učenike da zavr&scaron;avaju ove smjerove i pomognu im da lak&scaron;e dođu do kvalifikacije vozača i vozačke dozvole C i E kategorije, nisu nai&scaron;li na razumijevanje.<br />"Uputili su prijedlog prema Vijeću ministara BiH da se povećaju cijene polaganja vozačkog ispita. Ako se usvoji, za kategorije C i E trebat će između 5.000 KM i 6.000 KM, &scaron;to rijetko tko može izdvojiti", kazao je.<br />Razlog zbog kojeg mnogi vozači kamiona odlaze izvan BiH je i stanje na graničnim i carinskim terminalima jer, prema Grbićevim riječima, ali i riječima vozača kamiona, nakon &scaron;estosatne vožnje na granici ili carini čekaju i po tri dana da se roba ocarini i istovari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Cijene goriva su povećane, uvedene su dodatne tro&scaron;arine, a mi nismo uspjeli podići cijenu na&scaron;e usluge ni za žuti fening posljednjih 10 godina. Prevoznici koji voze u EU ne mogu doći do bilateralnih dozvola, a uvjeti za CEN su katastrofalni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, samim odlaskom u zemlje EU nisu potrebne licence i dozvole i možete obavljati djelatnost &scaron;irom EU", kazao je Grbić. Poručio je da je potrebno poduzeti hitne mjere, jer smo već ostali bez ovog kadra, a ukoliko se ovako nastavi, uslijedit će potpuna katastrofa, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>S nedostatkom vozača suočavaju se i susjedne zemlje. Srbija je krajem pro&scaron;le godine objavila kako im nedostaje oko 5.000 profesionalnih vozača autobusa i kamiona. Istaknuli su kako je i kod njih situacija alarmantna. Hrvatska je "upalila" alarm prije tri godine i Vlada RH je povećala kvotu za zapo&scaron;ljavanje stranih vozača, najvi&scaron;e iz BiH i Srbije. Međutim, ni to nije pomoglo u značajnijoj mjeri jer mladi vozači masovno odlaze u druge zemlje EU zbog veće plaće i boljih uvjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima portala Plata.ba, prosječna plaća vozača kamiona u BiH je 834 KM, a oni koji voze izvan granica mogu zaraditi nekoliko stotina KM veću plaću, ovisno o ruti. U Srbiji je prosječna plaća 800 eura, dok je u Hrvatskoj mnogo veća i pojedini nude plaću do 1.200 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugim zemljama EU plaća prelazi 1.500 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-kamion_cesta_magla.jpgGrude, Mostar, Ljubuški i Sarajevo: Nevada traži djelatnice za rad u butikuhttp://grude.com/clanak/?i=7630576305Grude.com - klik u svijetWed, 19 Sep 2018 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-15-nevada_logo_medium.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>NEVADA d.o.o. GRUDE traži djelatnicu za rad u butiku (m/ž)<p>&nbsp;</p> <p><strong>Potrebno:</strong></p> <p><br />predhodno radno iskustvo na sličnim poslovima (minimalno 2 godine)<br />osnove rada na računalu<br />komunikacijske i prodajne vje&scaron;tine<br />kreativnost, prilagodljivost, zaiteresiranost za rad<br />odgovornost i samostalnost u radu</p> <p><br /><strong>Lokacija: </strong></p> <p>Sarajevo, Mostar, Ljubu&scaron;ki, Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave i CV slati putem opcije <a href="https://www.posao.ba/#!searchjobs;page=1;lk=grude;job=257423" target="_blank">"PRIJAVI SE NA OGLAS".</a><br />Lokacija:Ljubu&scaron;ki, Sarajevo, Mostar, Grude<br />Broj pozicija:4<br />Datum objave:19.09.2018.<br />Trajanje oglasa:30 dana (ističe 19.10.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-15-nevada_logo_medium.pngMa kakvo grožđe, kraj Vrgorca bujaju 'ubojice tumora'! Mladi poljoprivrednik odlučio se za sasvim novu kulturu u ovom dijelu Dalmacije i - ni trena nije zažaliohttp://grude.com/clanak/?i=7629576295Grude.com - klik u svijetWed, 19 Sep 2018 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-19-antonio_barbir_aronija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok se brojni vinogradari u vrgoračkom kraju ovih dana uzdaju u Boga da im pomogne prodati grožđe, u Draževitićima, selu na administrativnoj granici s Gradom Pločama, bere se aronija, potpuno nova kultura u tom dijelu Dalmacije.<p><br />Vrgorac i okolica diljem Hrvatske poznati su po slasnim jagodama, dobrim vinima, ukusnim breskvama i nektarinama, a na prste jedne ruke mogu se nabrojati ljudi koji su se odlučili za neku novu poslovnu priču. Jedan od takvih je Antonio Barbir s kojim je reportažu napravila <a title="Slobodna Dalmacija" href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/566094/ma-kakvo-groze-kraj-vrgorca-bujaju-ubojice-tumora-mladi-poljoprivrednik-odlucio-se-za-sasvim-novu-kulturu-u-ovom-dijelu-dalmacije-i--ni-trena-nije-zazalio" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krenuo je prvi s proizvodnjom aronije u polju Jezero, podigao je ekolo&scaron;ku plantažu s 1500 stabljika. Aronija je dospjela u Europu iz istočnih dijelova Sjeverne Amerike, navodno su je kao hranu i lijek upotrebljavali i američki Indijanci, a njezina ljekovita svojstva prepričavaju se i danas, neki je zbog toga zovu i "ubojicom tumora".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, plodove aronije upotrebljavali su za ublažavanje zdravstvenih tegoba ozračenih osoba. Dok rujanski zvizdan tuče, prolazimo kroz redove aronije, na susjednim parcelama jo&scaron; stoje neobrani vinogradi i voćnjaci, da čovjeka du&scaron;a zaboli, a Antonio nam obja&scaron;njava kako je u sve krenuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sasvim slučajno. Za aroniju sam se odlučio jer mi prvenstveno odgovaraju njezine odlike kao biljke. Brzi povrat uloženih sredstava, otpornost na bolesti i na vremenske uvjete&hellip; Jezero je kao polje specifična mikrolokacija, a aronija nije ba&scaron; toliko zahtjevna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve vi&scaron;e poljoprivrednika u posljednje vrijeme okreće se ekoproizvodnji, a Barbir je među prvima krenuo s tim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dolazim iz obitelji s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom, koja je bazirana na klasičnoj obradi tla i za&scaron;titi nasada, tako da mi je to dosta olak&scaron;alo prijelaz na ekolo&scaron;ku proizvodnju. Iskreno, takav oblik obrađivanja zemlje je puno zahtjevniji jer treba odgojiti biljku i plod bez upotrebe kemijskih preparata - kaže mladi poljoprivrednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobacujemo mu da vjerojatno nema problema s plasmanom na trži&scaron;te, ali ima li problema s beračima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ha ha! U pravu ste, ali pomažu nam prijatelji s posla i obitelj, ja kao vrlo dobar berač mogu dnevno ubrati oko osam kilograma ploda. S prodajom nemam problema, dana&scaron;nji internetski marketing olak&scaron;ava mi dolazak do kupaca i prezentaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, iskreno, vi&scaron;e mi vrijedi usmena preporuka kupca nego tisuću lajkova. Prodaja je zasad i&scaron;la iz ruke u ruku, no moji proizvodi mogu se naći i u dućanima u Pločama i Makarskoj. Imao sam pilot-projekt s velikim domaćim trgovcima. Međutim, oni su se na kraju odlučili na uvozni koncentrat aronije, koji je jeftiniji, i valjda je zbog toga "pukla" suradnja - obja&scaron;njava Barbir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planova sigurno ima za budućnost, jer ovo "super voće" bogato kalijem, kalcijem, jodom, fosforom i željezom ima sve veće trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trenutno u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu imam oko 1500 sadnica koje će ove godine biti na 70 posto proizvodnog kapaciteta. Plan je da sljedeće godine imam od 10 do 15 tisuća boca matičnog soka aronije. Naravno da planiram &scaron;iriti kapacitete i paletu proizvoda od aronije - zaključuje Barbir.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-19-antonio_barbir_aronija.jpgUništena mu je tvrtka, razorena obitelj i sada živi kao prosjakhttp://grude.com/clanak/?i=7627476274Grude.com - klik u svijetTue, 18 Sep 2018 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-18-srdjan_mladinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srđan Mladinić nije kriv za izvlačenje milijuna iz svoje tvrtke, SMS-a.<p>&nbsp;</p> <p>Presuda jo&scaron; nije pravomoćna, a i da jest, za nekada najuspje&scaron;nijeg poduzetnika iz Dalmacije koji je proizvodio soljenu ribu, prerađevine od maslina i džemove, do&scaron;la je prekasno. Obitelj mu je razorena, tvrtka uni&scaron;tena, ostao je bez ičega i živi od socijalne pomoći. Nosi odjeću iz Caritasa. Adresa mu je Bogumilski centar. Povukao se iz javnog života, ne daje izjave ni intervjue. Nepravomoćnu presudu Županijskog suda u Splitu, koja ga oslobađa krivnje, također nije želio komentirati. Kaže da čeka da se sudski proces zavr&scaron;i. Tada će vjerojatno imati &scaron;to reći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sprovod financirao Grad</strong></p> <p>&ndash; On je dobra osoba, zalutala u posao. Rekao sam mu vi&scaron;e puta: &ldquo;Ti si dupin, a preživljavaju morski psi&rdquo;. Imao je dobru zamisao, želio je ne&scaron;to napraviti. Sadio je maslinike, da bi se to isplatilo treba i 10-15 godina, a on je podizao skupe kredite koje je trebalo vraćati u roku od 4-5 godina. Nakaradno, ali tako se kod nas radi! Nije imao državu iza sebe. U takvim uvjetima poslujemo mi hrvatski poduzetnici. I drugi su lo&scaron;e pro&scaron;li. Tako vam je to u kapitalizmu. Te&scaron;ko je i morskim psima, a ne ljudima poput njega koji je humanist &ndash; kaže Juroslav Buljuba&scaron;ić, koji je svojedobno, kada je Mladinić iza&scaron;ao iz pritvora, među dalmatinskim poduzetnicima skupljao novac da bi mu pomogao.
</p> <p>&ndash; Čovjeka je zadesila poslovna propast, sudske optužnice, bolest u obitelji... Nesreća do nesreće! Posljednji put vidio sam ga prije 5-6 mjeseci &ndash; kaže Buljuba&scaron;ić. 
</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agonija Srđana Mladinića počela je 21. studenoga 2009. godine kada je uhićen u antikorupcijskoj akciji &ldquo;Menadžer&rdquo; zajedno s jo&scaron; petoricom osumnjičenih, čelnika Podravke, pod sumnjom da su se udružili u kriminalnu skupinu koja je zloporabom položaja i ovlasti nezakonito poku&scaron;ala Podravkinim novcem doći do većinskog paketa dionica koprivničke prehrambene tvrtke. Taj postupak jo&scaron; nije pravomoćno okončan. 
Međutim, kada je nakon četiri mjeseca Mladinić iza&scaron;ao iz pritvora, vi&scaron;e ni&scaron;ta u njegovu životu nije bilo isto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SMS je bio u stečaju, 180 zaposlenika ostalo je bez posla, među njima i njegova kći Srđana koja je bolovala od multiple skleroze. Zatekao ju je u invalidskim kolicima jer joj se zdravstveno stanje rapidno pogor&scaron;alo nakon &scaron;to joj je otac, kojega je trebala jednog dana naslijediti na čelu SMS-a, zavr&scaron;io u pritvoru, a tvrtka propala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da tragedija bude jo&scaron; veća, i Mladinićeva supruga boluje od iste bolesti.
Od imovine tada im je ostao samo obiteljski stan. Mladinić vi&scaron;e nije imao prihoda, a nije se mogao ni zaposliti jer se posvetio njegovanju bolesne kćeri čijem se oporavku nadao. Nije imao ni prebijene pare. Splitski poduzetnici tada su mu jednokratno uručili 100.000 kuna koje su među sobom prikupili nastojeći olak&scaron;ati te&scaron;ku životnu situaciju u kojoj se na&scaron;ao nekada&scaron;nji čelnik Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju. Međutim, njegovanje te&scaron;ke bolesnice, česta putovanja u bolnice i toplice su skupi, novac je potro&scaron;en, prihoda nije bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladinić se potpuno osamio. U medijima je izlazio samo kada bi se podizale nove optužnice protiv njega. U Splitu su ga viđali jedino u &scaron;etnji, kako gura kćer u kolicima, a ljude s kojima se družio počeo je izbjegavati. Supruga pritisak nije izdržala i ostavila ga je, a na žalost u studenom pro&scaron;le godine umrla im je starija kći. Srđana Mladinić izgubila je bitku za život. Navodno je pogreb dobrim dijelom sufinancirao Grad Split. Mladinić već neko vrijeme ne posjeduje ni stan.
</p> <p>&nbsp;</p> <p>A priča o SMS-u bila je priča o uspjehu. Srđan Mladinić, biv&scaron;i autoelektričar, tvrtku je osnovao 1989. godine i krenuo od nule. Počeo je sa soljenjem ribe za druge proizvođače, a potom i s ribljim prerađevinama pod vlastitim brendom.
 Naravno, bilo je i problema. Velikih. Požar mu je 1994. godine poharao pogone SMS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je prodao obiteljski stan u Splitu, on sa suprugom i kćerima oti&scaron;ao je u podstanare u Ka&scaron;tela i krenuo opet ispočetka. Radnici su radili u iznajmljenom pogonu, a asortiman SMS-a &scaron;irio se na masline i prerađevine od maslina, džemove, gotova jela...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvajali su medalje na prehrambenim sajmovima, &scaron;irili se na brojnim inozemnim trži&scaron;tima, uključujući i američko. Mladinić je posadio plantaže maslina u Skradinu i Ka&scaron;telima i napravio najsuvremeniji prehrambeni laboratorij u Dalmaciji. Novi stan kupio je 2003. godine i obitelj se iz podstanarstva u Ka&scaron;telima preselila u 97 kvadrata velik stan na 11. katu zgrade u Splitu.
Nije bio tipičan hrvatski poduzetnik čiji radnici životare, a oni uživaju u luksuzu. Kada je pritvoren, počela je potraga za jahtom, kućom, vikendicom, voznim parkom, a na iznenađenje svih, obitelj Mladinić živjela je u stanu na ne ba&scaron; naročito razvikanim splitskim Križinama i imala jedan automobil. 
<br /><br />On otpočetka tvrdi da nije kriv. U deset godina izgubio sve &ndash; Znam da nisam napravio ni&scaron;ta lo&scaron;e i, čak i da mogu, svoju pro&scaron;lost ne bih nimalo promijenio jer to onda vi&scaron;e ne bih bio ja &ndash; jedna je od njegovih rijetkih izjava. 
Međutim, prvom presudom progla&scaron;en je krivim da je nanio &scaron;tetu svojoj tvrtki. Osuđen je na godinu dana zatvora, uvjetno na pet godina, uz nalog da vrati 3,5 milijuna kuna, za koliko su ga teretili da je o&scaron;tetio SMS. Ali, presuda je poni&scaron;tena i na ponovljenom suđenju pro&scaron;log je tjedna oslobođen krivnje. Ovoga puta tužiteljstvo ga je teretilo za imovinsku korist od 60.000 kuna, ali s obzirom na to da je oslobođen krivnje, ne mora ih platiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladinić je na sudu rekao da je uzimao pozajmice od SMS-a, ali novac je vraćao, jer da nije, danas ne bi živio od socijalne pomoći. Sud mu je ovoga puta povjerovao. Tužiteljstvo je najavilo da će se žaliti. 
Boris Milo&scaron;ević, odvjetnik Srđana Mladinića, kaže da je prerano nagađati hoće li Mladinić, proglasi li ga se pravomoćno nevinim, tužiti državu, ali svakako bi mogao.
 &ndash; Treba pričekati pravomoćne presude. Ne samo s ovoga suđenja u Splitu, već i za Podravku, gdje je također u glavnom dijelu nepravomoćno oslobođen krivnje. Bude li se sve odvijalo u njegovu korist, mogao bi podići tužbu protiv države, ali ja stvarno ne znam &scaron;to on planira. Čovjek je u posljednjih deset godina izgubio sve. Kći mu je umrla, a on nije imao ni za pogreb... &ndash; kaže Boris Milo&scaron;ević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srđan Mladinić nije poslovno propao kao &scaron;to &ldquo;propadaju&rdquo; brojni hrvatski poduzetnici čiji radnici zavr&scaron;avaju na burzi i u redovima za pučku kuhinju, a oni se voze u novim Mercedesima i otvaraju nove tvrtke. Mladinić je doživio poslovnu propast, obiteljsku tragediju i potpun financijski kolaps.</p> <p><br />Pravnu bitku jo&scaron; vodi.</p> <p><br />Grude.com/vecernji.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-18-srdjan_mladinic.jpgPredstavljene nove novčanice od 100 i 200 eurahttp://grude.com/clanak/?i=7625376253Grude.com - klik u svijetMon, 17 Sep 2018 17:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-17-21161.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nove novčanice od 100 i 200 eura bit će puštene u optjecaj 28. svibnja naredne godine, objavila je danas Europska centralna banka (ECB).<p><br />Danas se prvi put javno predstvljene nove novčanice u sjedi&scaron;tu ECB-a u Frankfurtu, javlja Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Njihov novi dizajn ima za cilj otežati krivotvorenje. ECB je već predstavio sigurnije novčanice od 10, 20 i 50 eura, dok novčanice od 500 eura vi&scaron;e neće biti tiskane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Banka je odlučila da 2016. godine povuče novčanice od 500 eura do kraja 2018. godine, jer su se navodnono koristile u svim vrstama ilegalne trgovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Nova novčanica od 5 eura lansirana je u 2013. godine, novčanice od 10 eura uvedene s 2014. godine a od 20 eura 2015. godine, dok je novčanica od 50 eura pu&scaron;tena u optjecaj 2017. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-17-21161.jpgPriča o Pepeljugi s Vran planine: Do 4 kuharica, a poslije menadžericahttp://grude.com/clanak/?i=7623776237Grude.com - klik u svijetSun, 16 Sep 2018 23:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-16-018-marija-vukoja-hajducka1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vran planina i Čvrsnica steže, ja ću majko gdje me srce veže, tako stihovi hercegovačke gange govore u pjesmi, a mlada je 26-godišnja Hercegovka Marija Vukoja s Blidinja i doista živi. <div class="article__text"> <p>&nbsp;</p> <p>Jer nju srce, kako kaže, jedino i veže za blidinjski kraj. S jedne strane Vran planina, a s druge Čvrsnica obgrlili su blidinjsku visoravan i Blidinjsko jezero, dok u srcu tog jo&scaron; pustog hercegovačkog kraja svoju priču tankim nitima tvrdog hercegovačkog sukna na kamenu ispisuje Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Imala je 17 godina</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Ova uspje&scaron;na poduzetnica, vlasnica jednog od najprestižnijih hotela u BiH, Hajdučkih vrleti, smje&scaron;tenog na pustopoljini blidinjske visoravni, sa zavr&scaron;ena dva fakulteta i jo&scaron; nekoliko specijalizacija iz menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, živi svoj život i ostvaruje san pokojnog oca Vinka Vukoje Lastvića.</p> <p><span class="ck_image_in_article--full article__gallery article_gallery article_gallery--inarticle"> <span class="article__main_img"> <span class="gallery__data_wrap cf"><span class="gallery__data_author"><br /></span> </span> </span> </span></p> <p>I ne samo to. Ona je prva žena, hajdučica na čelu Hajdučke Republike Mijata Tomića, koju je utemeljio njezin otac. Te 2009. godine, kad joj je otac poginuo, svega stotinjak metara od Hajdučkih vrleti u prometnoj nesreći, bilo joj je tek 17 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Živjeli smo u Mostaru i bila sam maturantica mostarske gimnazije. Toga dana za mene se sru&scaron;io cijeli svijet. Jer tad nije poginuo samo moj otac, izgubila sam čovjeka kojeg sam neizmjerno voljela, bio je moj idol. Bila sam njegova mezimica, samo njegova Marija - prisjeća se jo&scaron; sa sjetom u glasu.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Sa &scaron;esto maraka</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Jer njezin otac je bio čovjek kojemu je &ldquo;samo nebo bilo granica&rdquo;. Rodio se u Rakitnom nadomak Blidinja, a kad je davne 1999. godine na pustom Blidinju, gdje i danas stalno živi tek dvadesetak stanovnika, kupio zemlju, mnogi ga nisu razumjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čudili su mu se &scaron;to će u ovoj pusto&scaron;i bez vode i struje. I unatoč svim protivljenjima s, kako majka zna i danas reći, 600 maraka u džepu počeo je graditi Hajdučke vrleti. Sam uz pomoć prijatelja. Majka i ja bile smo u Mostaru, a on vi&scaron;e na Blidinju nego s nama.Znali smo da novac posuđuje od prijatelja za građu potrebnu za gradnju ovog danas &scaron;to vidite. I danas znam da ih je samo velika uzajamna ljubav u svemu vodila. Vjerovali su jedno u drugo -&nbsp;priča nam Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije tri godine hajdučke vrleti su službeno zaživjele, a Blidinje kao zimsku atrakciju polako su počeli &ldquo;otkrivati&rdquo; i naseljavati danas vlasnici stotine sagrađenih vikendica. Zemlja se mogla kupiti za male iznose i mnogi su to iskoristili. Kao djevojčica Marija je vikendom dolazila na Blidinje s majkom i na gajbama od pića prala ča&scaron;e, a već s osam godina posluživala je gostima piće. A onda sa sedamnaest, kad je otac poginuo, preuzela je sve poslove. I nije bilo lako jer nakon očeve smrti trebalo je donijeti odluku, nastaviti ili ostati u Mostaru i krenuti životom koji su živjeli njeni vr&scaron;njaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Majka mi je tada dala da sama donesem odluku, čak mi je sugerirala da izaberem život u gradu i nastavim studirati. U jednom trenutku naljutila sam se na nju kako uopće može dvojiti. Jer ja sam se na očevu grobu zaklela i donijela odluku. Nastaviti tamo gdje je on stao i dovr&scaron;iti njegov nedosanjani san - priča nam Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Brine se o 15 zaposlenih</h2> <p>&nbsp;</p> <p>A nije bilo nimalo lako jer otac je iza sebe ostavio dugove, sve uredno zapisano u jednoj bilježnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hajdučke su vrleti nakon njegove smrti bile zatvorene samo tjedan dana. Ja i majka Albina, unatoč mnogim prijateljima, ostale smo same. I vrlo brzo shvatile da život treba ići dalje. Polako su počeli dolaziti gosti, a ja sam svaku zarađenu marku ostavljala i vraćala dugove.</p> <p><span class="ck_image_in_article--full article__gallery article_gallery article_gallery--inarticle"> <span class="article__main_img"> <span class="gallery__data_wrap cf"><span class="gallery__data_author"><br /></span> </span> </span> </span></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-16-18-09-16-018-marija-vukoja-hajducka.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bilo joj je samo sedamnaest godina kad je kucala na vrata vjerovnika i vraćala posuđeno - priča nam ponosna mama Albina te nastavlja:</p> <p>- Mene su moji roditelji naučili živjeti s opancima na nogama, a ako mi nisu bili pod nogama, bili su mi pod glavom, uvijek spremne. Dijete treba naučiti raditi, dati mu obrazovanje, a poslije &scaron;to joj Bog da. Nikad u životu ne smije&scaron; reći &lsquo;ne mogu&rsquo; i &lsquo;neću&rsquo;. Vjerujte da Bog sve posloži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marija nije imala ni&scaron;ta, a preuzela je očev projekt. Svakog dana, i &ldquo;petkom i svetkom&rdquo;, kako se to u ovom kraju zna reći, Marija ustaje u četiri. U kuhinji je do poslijepodne. Slaže meni, brine se o 25 zaposlenika. Sve treba, kako kaže, biti podređeno gostu. Marija prepoznatljivost Hajdučkih vrleti gradi na autohtonim hercegovačkim jelima decentno &ldquo;upakiranim&rdquo; u notu modernoga gastronomskog &scaron;tiha. Sve je u hotelu izrađeno u drvu i tvrdom hercegovačkom kamenu, ali s notom modernizma. Ova mlada menadžerica unatoč tome &scaron;to živi u prirodi, okružena Vran planinom i Čvrsnicom, sebi dopu&scaron;ta, ba&scaron; kao i svi mladi njenih godina, malo luksuza. Poslije 16 sati ova Pepeljuga s Vran planine &ldquo;pretvara&rdquo; se u uspje&scaron;nu poduzetnicu s laptopom u ruci, spremnu organizirati i najzahtjevnije skupove. Voli putovati, obilaziti druge turističke destinacije i učiti kako biti uspje&scaron;an u svom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Statut Hajdučke republike</h2> <p>&nbsp;</p> <p>No vratimo se malo na Hajdučku republiku i pitanje kako to izgleda biti prva među hajducima u ovom surovom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisam poželjela otići nikamo. Bila sam vezana uz oca i, kad je on poginuo, nisam dvojila. Moje je mjesto ovdje na Blidinju. Moj otac živi jer ja sam kao on. Samo sam ja žena. Zahtjevno je, ali ja sam sama izabrala svoj put. Moj otac je onako iz inata te 2002. utemeljio sa svojim prijateljima samo njegovu Hajdučku republiku, koja obuhvaća suverenitet na području od crte najvećeg vrha Vran planine do kapele svetog Ante te do crte raskrižja Risovac - Kedžar - pokazuje nam Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova imaginarna republika ima svoj statut, novac, putovnicu, himnu i zastavu. Znao je tad njen otac, a očito i danas itekako dobro Marija nastavlja njegove ideje o tome kako privući gosta i u svemu s ostalima uživati. Zanimljivi su resori ministara, kojih je 30 u Vladi Hajdučke republike. U statutu pi&scaron;e da nema politike, ministri imaju resore unutarnjih poslova, zdravstva, prosvjete, financija, prometnica, informiranja, pravde, ali i ministarstvo nježnijeg spola, nejasnoća, svih carinskih ispostava, hajdučije i jo&scaron; neka ministarstva koja bi se, poručuju blidinjski hajduci, mogla oformiti u drugim vladama.</p> <p><span class="ck_image_in_article--full article__gallery article_gallery article_gallery--inarticle"> <span class="article__main_img"> <span class="gallery__data_wrap cf"><span class="gallery__data_author"><br /></span> </span> </span> </span></p> <p>- Na&scaron; novac je kubura i u planu mi je da taj novac bude pravi novac, želim uvesti samostalnu monetarnu politiku i kuburu približiti gostima na način da u na&scaron;oj mjenjačnici mogu svoju valutu zamijeniti kuburom i u hotelu plaćati kuburom. Čekam da se jo&scaron; neke stvari pravno poslože i uskoro ćemo ponovno proslaviti dan Hajdučke republike s hajdučkim statutom, novcem i svim potrebnim &scaron;to će vrijediti samo u Hajdučkoj republici - otkriva Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-16-18-09-16-018-marija-vukoja-hajducka2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljiva je i putovnica s kojom su neki poku&scaron;ali i pre&scaron;li granicu između BiH i RH. U nju uz osobne podatke vlasnik treba zalijepiti sliku ljubavnice, uz, dakako, odobrenje supruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I ja sam položio davnih godina zakletvu hajdučkoj gardi i ostajem, ba&scaron; kao i svi ostali, vjeran danas na&scaron;oj hajdučici Mariji - govori nam Ivan Vukoja Lukić, jedan od stanovnika ovoga kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>To nije posao, to je život</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- E, da znate koja su to vremena bila. Kad bih ja skuhala lučenicu (pura s maslom i lukom, op.a) s kiselim mlijekom i kiseli kupus sa suhim mesom, svi hajduci bi preda mnom stajali mirno - kroz smijeh će mama Albina, kojoj se u pogledu osjeti puno sjete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma kad bih vam pričala &scaron;to sve mogu podnijeti dvije žene u ovoj pusto&scaron;i, ljudi ne bi mogli vjerovati. Sve bih učinila za moju Mariju, ona je moj nebru&scaron;eni dijamant - poručuje Albina. A s druge strane, Marija ističe kako ovo &scaron;to ona radi nije posao, već njen život.</p> <p><span class="ck_image_in_article--full article__gallery article_gallery article_gallery--inarticle"> <span class="article__main_img"> <span class="gallery__data_wrap cf"><span class="gallery__data_author"><br /></span> </span> </span> </span></p> <p>- Ovo je moj cjeloživotni projekt. Meni novac nije prioritet. Želim uspjeti u ovom poslu, želim da su moji zaposlenici zadovoljni i da se moji gosti, kad jednom dođu, požele vratiti. Svaki dan, novi dan i novi izazov, ovo je moj san. Sve &scaron;to jesam, sve &scaron;to znam, uložila sam u ovaj posao. Moj cilj je puno veći od same zarade - poručuje Marija, koju u svemu podupire majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ona je stup svega, svugdje je ima. Stalno je tu negdje, sve vidi i iskusnog oka upozorava na eventualne pogre&scaron;ke. Vedrog duha mojoj majci se ne može ni&scaron;ta zamjeriti, ako i uputi ponekad kritiku - ističe ova mlada i uspje&scaron;na poduzetnica, od koje bi zasigurno i puno iskusniji u ovom poslu u velikim turističkim destinacijama imali puno toga naučiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.24sata.hr/news/pepeljuga-s-vran-planine-do-4-kuharica-a-poslije-menadzerica-590440" target="_blank"><strong><em>24sata</em></strong></a></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-16-018-marija-vukoja-hajducka1.jpegProdužena turistička sezona u Imotskoj krajini zahvaljujući kućama za odmorhttp://grude.com/clanak/?i=7621776217Grude.com - klik u svijetSat, 15 Sep 2018 19:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-15-kuca-za-odmor-imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je terminski turistička sezona završila, u nekim kućama za odmor na području Imotske krajine ima još nešto gostiju.<p><br /><br />Prema podacima iz turističke zajednice Imotski ovaj tjedan je bilo 150 stranih gostiju, a danas 137. Neki od njih zadržati će se i slijedeći tjedan, tako da je već sada, a za razliku od pro&scaron;le godine sezona u Imotskoj krajini produžena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S nestrpljenjem se ipak očekuju zavr&scaron;ni rezultati broja noćenja,no kako je već 22.kolovoza prema&scaron;ena pro&scaron;logodi&scaron;nja brojka od 58 tisuća, vjerovati je da bi se mogla ostvariti i planirana brojka od 70 tisuća noćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Radio Imotski</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-15-kuca-za-odmor-imotski.jpgSkok cijene piva u 2019.?http://grude.com/clanak/?i=7620276202Grude.com - klik u svijetSat, 15 Sep 2018 10:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-15-pivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pivopije širom svijeta iduće godine, najvjerojatnije, očekuje povećanje cijena za više od 15%, zbog sušne godine. <p>Očekuje se i rast gotovo svih važnih tro&scaron;kova u proizvodnji piva.</p> <p>Prema izvje&scaron;taju investicijske banke Berenberg, najveći svjetski proizvođači piva suočavaju se s rastom tro&scaron;kova proizvodnje od približno 16%. Ti tro&scaron;kovi će se vrlo vjerojatno preliti na cijene piva iduće 2019. godine.</p> <p><br />Poskupljenje proizvodnje prvenstveno je rezultat skoka cijene ječma, jednog od ključnih sastojaka piva, čiji je rod ove godine uvelike podbacio &scaron;irom Europe zbog su&scaron;e.</p> <p><br />Zbog očekivanja smanjene ponude pivarskog ječma, cijena te sirovine početkom kolovoza dosegla je najvi&scaron;i nivo u posljednjih pet godina od 236 eura po toni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem kolovoza cijene ječma u Velikoj Britaniji su vi&scaron;e za 37% na godi&scaron;njem nivou, a u Francuskoj za 23%.</p> <p><br />Izvje&scaron;taj citira i podatak američkog ministarstva poljoprivrede da su svjetske zalihe ječma najmanje od 1984. godine.</p> <p><br />Međutim, pivari se ove godine nisu na&scaron;li samo na udaru skupljeg ječma. Snažno su porasle i cijene energije, pa i aluminija od kojeg se proizvode limenke, i to za 8%. Cijena alumnija samo je pro&scaron;le godine skočila za 20%, izvijestila je ekapija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-15-pivo.jpgLivno: U propaloj tvornici ponovno pokreću proizvodnju, traže radnikehttp://grude.com/clanak/?i=7620176201Grude.com - klik u svijetSat, 15 Sep 2018 10:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-15-drvna_industrija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Braća Stanić iz Livna kupili su tvornicu koja je u ovom gradu nekoć proizvodila modnu odjeću i zapošljavala 150 radnika. <p>&nbsp;</p> <p>U pogonima koji od 2009. godine stoje zatvoreni pokrenut će proizvodnju namje&scaron;taja. Za prodaju se ne boje, prioritet im je pronaći kvalitetne radnike. Da bi ih privukli, spremni su ponuditi dobre plaće, a ako je potrebno radnicima će platiti i smje&scaron;taj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Salon namje&scaron;taja Bellini iz Livna dosad se bavio samo maloprodajom. Nakon &scaron;to su tijekom protekle godine u improviziranoj radionici uspje&scaron;no poku&scaron;ali proizvesti nekoliko komada namje&scaron;taja, odlučili su pokrenuti i vlastitu proizvodnju, pi&scaron;e biznisinfo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kupili smo Tvornicu modne odjeće Livno. To je stara tvornica koja je nekoć imala 150 radnika na prostoru od 4.500 kvadratnih metara &ndash; potvrdio je za BiznisInfo Miroslav Stanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tvornicu koja je nakon procesa privatizacije prestala s radom ponovno će ući radnici. Bellini će ovdje proizvoditi sjedeće garniture. Očekuju da najveći dio proizvedene robe bude prodatnu Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Zbog blizine granice s Republikom Hrvatskom mi smo dosad polovinu robe prodavali u Dalmatinskoj županiji. Druga polovina odnosi se na Hercegovinu. Planiramo da tako bude i s namje&scaron;tajem koji ćemo proizvoditi &ndash; kaže Stanić te dodaje kako se ne pla&scaron;i hoće li moći prodati ono &scaron;to naprave, najvažnije mu je da su u mogućnosti proizvesti namje&scaron;taj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga im je najvažnije da osiguraju dovoljnan broj radnika. Trenutno ih imaju 11, a ulaskom u proces proizvodnje ovaj broj će se značajno povećati. Svjesni situacije na trži&scaron;tu, odlučili su radnicima ponuditi uslove koji će ih privući, a spremni su da kojima je to potrebno osigurati i smje&scaron;taj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Raspisali smo oglas za vi&scaron;e radnika za poziciju Radnik/Tapetar u proizvodnji namje&scaron;taja. Za radnike s iskustvom nudimo primanja u iznosu od 1000 KM i zasnivanje stalnog radnog odnosa, a po potrebi i smje&scaron;taj &ndash; kaže Stanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Dnevnik.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-15-drvna_industrija.jpgGazda iz BiH: Dajem im plaću 600 KM za rad u drugoj smjeni, ali neće da rade...http://grude.com/clanak/?i=7619576195Grude.com - klik u svijetFri, 14 Sep 2018 20:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-tvornica_bema.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Najviše registriranih KV nezaposlenih je u strukama: metalci, trgovci, mehaničari i mašinovođe, ugostitelji, električari, tekstilci, vozači, prerađivači drveta, te prerađivači hrane”, kažu u Zavodu za zapošljavanje RS. <p>&nbsp;</p> <p><br />Poslodavci tvrde da svijećom traže takve radnike, da su im konkursi otvoreni mjesecima i da gotovo nitko ne može &scaron;iriti proizvodnju iz tog razloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci s kojima je Srpskainfo razgovarala o stanju na evidenciji nezaposlenih KV radnika kažu da je i dalje problem u tome &scaron;to se kao nezaposleni evidentiraju i oni koji neće da rade ili rade na crno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Unije udruženja poslodavaca i direktor fabrike &ldquo;&Scaron;krebić company&rdquo; Dragutin &Scaron;krebić kaže da su KV radnici, koji su deficitarni na trži&scaron;tu rada, na evidenciji Zavoda za zapo&scaron;ljavanje isključivo zbog zdravstvenog osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne vjerujem da ima metalaca na Zavodu jer znam da moje kolege ne mogu da nađu tu struku. Pa, tekstilce vi&scaron;e nitko ne može naći ni u snu. U Kotor Varo&scaron;u bi zaposlili odmah 500 tekstilaca da mogu da ih nađu. Banjaluka isto tako ima potrebe za njima, Prijedor i Derventa isto. Oni ne traže posao ili rade u inozemstvu&rdquo;, kaže &Scaron;krebić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da ne može naći obućare i da zato angažira ljude sa zavr&scaron;enom gimnazijom, ekonomskom ili trgovačkom i obučava ih.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor tvornice &ldquo;Bema&rdquo; Marinko Umičević kaže da ne vjeruje da na evidenciji nezaposlenih ima električara koji traže posao.</p> <p>&ldquo;Već duže vrijeme tražim električara. Nudim neto plaću od 1.000 maraka i nitko se ne javlja. Ili su oti&scaron;li vani ili rade na crno, a na Zavodu imaju zdravstveno osiguranje&rdquo;, kaže Umičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da se mora &ldquo;lupiti &scaron;akom o stol&rdquo; i prekinuti praksa financiranja socijalnog onima koji negdje rade. Tvrdi da u Mrkonjić Gradu, gdje također ima proizvodne pogone, od 1.200 nezaposlenih pola njih radi u Njemačkoj, a dolazi u RS da se liječi kada se ozlijedi ili razboli jer ima zdravstveno osiguranje preko Zavoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Evo, ja imam potrebu zaposliti oko 300 radnika u drugoj smjeni, ali nitko neće da radi. Plaća za obućare je 600 KM, plus topli obrok i prijevoz. To ne može biti mala plaća ako imamo u vidu da je kod mene zaposleno vi&scaron;e od pola njih s osnovnom &scaron;kolom&rdquo;, dodaje Umičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po najavama iz Vlade RS-a, bilo je predviđeno da od ove godine na evidenciji nezaposlenih vi&scaron;e ne budu oni koji ne traže posao i da pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju isključivo preko Fonda ZO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je prihvaćeno u Vladi na prijedlog poslodavaca kako bi razdvojili aktivne od pasivnih tražitelja posla. Međutim, sve je prolongirano za narednu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.srpskacafe.com/" target="_blank"><em><strong>Srpskacafe</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-tvornica_bema.jpgImate do 35 i želite pokrenuti biznis? Evo prilike!http://grude.com/clanak/?i=7617576175Grude.com - klik u svijetThu, 13 Sep 2018 21:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-06-komp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fondacija Mozaik objavila je da će suradnja sa Švedskom razvojnom agencijom u BiH (Sida) omogućiti mladima da dobiju od 500 do 2.000 KM ekspresnih i bespovratnih sredstava za pokretanje svojih mikrobiznisa, a ukupni fond iznosi 30.000 KM.<p>&nbsp;</p> <p><br />Mladim ljudima se smatraju svi između 18 i 35 godina, a potrebno je da registriraju novi biznis unutar tri mjeseca od dobijanja novca, kao i da je sjedi&scaron;te tog biznisa na teritoriji BiH, priopćeno je iz Fondacije Mozaik, prenosi Biznis.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biznisi će biti registrirani kao komercijalno poljoprivredno gazdinstvo, samostalno poduzetni&scaron;tvo (RS) ili obrt (FBiH), a bitno je da zapo&scaron;ljavaju minimalno jednu osobu. Obzirom da se radi o biznisima koje podržava Fondacija Mozaik, podrazumijeva se da oni moraju biti korisni i za &scaron;iru dru&scaron;tvenu zajednicu i imati određeni utjecaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prijave, mentorski tim Mozaika će pomoći mladima u daljnjem razvijanju prijave &ndash; pogotovo u razvijanju mini financijskog plana jer je jako bitno da ideja bude financijski održiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za prijavu je 10. listopada 2018. do 14.00 sati, isključivo kroz <a href="https://www.lonac.pro/budi-sama-svoja-sefica-budi-sam-svoj-sef-1" target="_blank">LONAC.pro.</a> Odluku o biznisima koji će dobiti grant ne donose Mozaik, Sida niti komisije eksperata nego svi zainteresirani građani i građanke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni će svojim glasom tj. lajkom pomoći da se izaberu najbolji kandidati i kandidatkinje, a oni sa najvećim brojem glasova će i dobiti bespovratna sredstva. Glasati je moguće od 7. do 13. studenog 2018., a svaki mikrobiznis mora skupiti minimalno 50 glasova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-06-komp.jpgIrci došli u BiH i Hrvatsku da nađu radnike, plaće preko 4.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=7613876138Grude.com - klik u svijetWed, 12 Sep 2018 09:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-12-skladiste244.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici irske tvrtke Musgrave već nekoliko tjedana borave u Hrvatskoj i BiH u potrazi za radnom snagom. <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o BiH, boravili su u Mostaru i Livnu, gdje su početkom rujna održali &ldquo;Dane otvorenih vrata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Musgrave je vodeća tvrtka u distribuciji hrane i najveći privatni poslodavac u Irskoj. Ovo nije prvi, a sigurno ni posljednji put da dolaze u ovu regiju u potrazi za radnicima, pi&scaron;e <a href="https://www.biznisinfo.ba/irci-dosli-u-bih-i-hrvatsku-da-nadju-radnike-plate-preko-4-000-km/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U potrazi smo za radnicima u skladi&scaron;tu koji bi se pridružili na&scaron;em timu u provinciji Leinster i Munster (Dublin &amp; Kildare &amp; Cork) u distribucijskim centrima u Irskoj &ndash; navode iz ove kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjera radi, na portalu posao.ba trenutno se mogu pronaći tri aktivna oglasa kompanije Musgrave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je zanimljivo je da tvrtka nudi visoku plaću, barem za na&scaron;e standarde, i velike mogućnosti napretka. Naime, kako su naveli iz ove kompanije prilikom nedavno organiziranih &bdquo;Dana otvorenih vrata&ldquo; u Mostaru i Livnu, satnica rada plaća se 11,95 eura, a kod noćne smjene 13,02 eura. Uz to, dostupni su i sedmični bonusi od 86 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se to preračuna, ispostavlja se da radnici mjesečno mogu zaraditi 4 do 5 tisuća KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovoj kompaniji posljednjih dana pisali su i mediji iz Hrvatske, gdje također regrutiraju&nbsp; radnu snagu. Posljednja stanica u toj zemlji im je Rijeka, nakon &scaron;to su pro&scaron;li Slavoniju i Dalmaciju.</p> <p><br />&ndash; Odaziv je jako velik, a firma je vrlo stabilna. Tražimo radnike za dugotrajan, stalni, stabilan radni odnos koji će direktno s poslodavcem potpisati ugovore o radu &ndash; kazao je hrvatskim medijima Marko Hrebak iz menadžmenta Musgravea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova tvrtka ima 350.000 radnika i već zapo&scaron;ljava 300 ljudi iz Hrvatske, &scaron;to u skladi&scaron;tima, &scaron;to u supermarketima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nije da sad nama treba toliko i toliko ljudi. Radimo prvenstveno bazu podataka, a najbolje kandidate koji su spremni odmah raditi, odmah ćemo i zaposliti. Dajemo priliku ljudima koji su se već odlučili za rad u Irskoj da ne lutaju, nego da imaju siguran posao u startu &hellip; Velika je mogućnost napredovanja, ali to je vezano uz nivo poznavanja engleskog, obrazovanje i puno drugih stvari. Uglavnom radnici počnu u skladi&scaron;tu, a napredovanje je individualno, jako često i puno je prilika za napredovanje, a time i za veću plaću &ndash; kazao je Hrebak riječkom Novom listu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-12-skladiste244.jpgKoliko koštaju cigarete u regiji: Najskuplje su 3,50 eura, a najjeftinije 1,95http://grude.com/clanak/?i=7612476124Grude.com - klik u svijetTue, 11 Sep 2018 14:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-cigaretze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Metodologija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za cijene cigareta širom svijeta pokazala je da su brendovi koje puše Makedonci najjeftiniji u regiji. <p>Najskuplje cigarete su Hrvatskoj s cijenama od 3,50 eura, dok Makedonci za kutiju cigareta plaćaju najmanje - 1,95 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini i Srbiji kutija je od 2,40 do 2,60 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Albaniji je 2,37 eura, a u Bugarskoj 2,81. euro, objavio je Numbea, centar koji uspoređuje tro&scaron;kove života u svim zemljama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najskuplje cigarete u Europi su u Norve&scaron;koj, Irskoj, Velikoj Britaniji i Islandu s cijenama od 10,32 do 11,54 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kutija cigaretu u Australiji pak treba izdvojiti vi&scaron;e od 17 eura, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-cigaretze.jpgSVAKI STANOVNIK OVOG SELA PRIMAT ĆE 16.000 KUNA MJESEČNO Za to neće morati raditi baš ništahttp://grude.com/clanak/?i=7611576115Grude.com - klik u svijetTue, 11 Sep 2018 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-11-svicarska,_selo_rheinau.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ideja temeljnog dohotka, određene svote novca za sve građane bez ikakve obveze, sve je prihvaćenija. Sada je i većina stanovnika švicarskog sela Rheinau prihvatila eksperiment, piše Bloomberg. <p>To znači da će svaki stanovnik sela na granici s Njemačkom dobiti džeparac od 2500 franaka (oko 16,430 kuna), bez ikakvih obveza i pitanja &scaron;to će napraviti s tim novcem. No, iako se to nama čini kao ogromna svota, u &Scaron;vicarskoj zapravo vrijedi vrlo malo. Za usporedbu, blagajnica koje je tek počela raditi u &scaron;vicarskom gradu Basel zarađuje oko 3500 franaka, prenosi <a href="https://novac.jutarnji.hr/novi-svijet/svicarsko-selo-uvodi-temeljni-dohodak-od-2500-franaka-sad-samo-trebaju-skupiti-novac/7812828/" target="_blank">Novac.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rheinau ima 1300 stanovnika, a vi&scaron;e od 50 posto je glasalo za uvođenje osnovnog dohotka. Sada se planira pokrenuti crowdfunding kampanja za prikupljanje potrebnih sredstava. To znači da novac neće dati vlada već će doći iz privatnih izvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;vicarska je, inače, prije dvije godine poku&scaron;ala uvesti državnu stipendiju bez ikakvih uvjeta, no ta inicijativa nije skupila dovoljno glasova. Ideja osnovnog dohotka, bez ikakvih obveza, postoji već nekoliko stoljeća, no tek je u posljednje vrijeme dobila na većoj važnosti. Podržavaju je Mark Zuckerberg i Elon Musk jer je to, u neku ruku, njihova isprika onima koju su zbog tehnolo&scaron;kog napretka ostali bez posla i prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni dohodak isprobale su Finska i Kanada, a zagovara ga i talijanska populistička vlada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Te&scaron;ko je reći ne besplatnom novcu &ndash; zaključuje Bloomberg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-11-svicarska,_selo_rheinau.jpgNedostaje im 300.000 radnika: Dovoljno je da čovjek ne pije i da uopće želi doći na posaohttp://grude.com/clanak/?i=7611476114Grude.com - klik u svijetTue, 11 Sep 2018 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-11-prag.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Češkoj je nezaposlenost u kolovozu stagnirala na rekordno niskom nivou od 3,1 posto, ali se povećao broj slobodnih radnih mjesta na čak 313.000.<p><br />Kako pi&scaron;e agencija Beta, poduzeća i javni sektor uzaludno traže toliki broj radnika među 230.499 nezaposlenih, priopćila je tamo&scaron;nja Burza rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e slobodnih radnih mjesta 63.000, nude poslodavci u Pragu, gdje je nezaposlenost 2,2 posto, a najmanje u regiji Karlovi Vari, gdje poslodavci nude svega 8.700 radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e se traže radnici u građevinarstvu, za montažu proizvoda, vozači teretnih automobila, te u ugostiteljstvu, prenosi Biznis.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Če&scaron;ki poslodavci vi&scaron;e ne inzistiraju ni na punoj kvalifikaciji niti na nivou obrazovanja, a kako su ovih dana komentirali če&scaron;ki mediji, postaje dovoljno da čovjek ne pije i da uopće želi doći na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prioritet za poslodavce je prije svega interes za to radno mjesto, volja radnika da nauči nove stvari, pouzdanost, fleksibilnost i volja da se radi. Poslodavci sami obučavaju zaposlene te organiziraju edukaciju i obuku&rdquo;, rekla je na konferenciji za novinare generalna direktorica Burze rada u Če&scaron;koj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Če&scaron;ki sindikati vjeruju da bi se problemi poslodavaca da pronađu radnike smanjili kada bi povećali plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima nacionalnog Zavoda za statistiku od pro&scaron;log tjedna, prosječna plaća u Če&scaron;koj u drugom kvartalu porasla je za 8,6 posto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine i sada je preračunato 1.250 eura bruto, &scaron;to znači otprilike oko 1.000 eura neto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-11-prag.jpgU BiH od 100 stanovnika, 97 koristi mobilni telefonhttp://grude.com/clanak/?i=7608576085Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-07-zena_mobitel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 100 građana Bosne i Hercegovine, njih 97 koristi usluge mobilne telefonije, pokazuje statistika Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). <p>U BiH je zaključno sa 31.12.2017. godine bilo 3.440.085 korisnika telefonskih usluga u mobilnoj telefoniji, pokazuju podaci RAK-a, izvje&scaron;tava Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina pretplatnika, ne&scaron;to manje od tri četvrtine (73,9 posto), su pre-paid korisnici, a ostalo su post-pad korisnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj post-paid korisnika, kojih je krajem pro&scaron;le godine bilo 896.740, raste &scaron;to je povezano sa praksom telekom operatera da sve vi&scaron;e nude paketske usluge i brojne dodatne pogodnosti, uključujući i kupovinu mobilnih i drugih uređaja pod povoljnijim uvjetima, post-paid pretplatnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na godi&scaron;njem nivou broj post-paid pretplatnika povećan je za 9,5 posto, budući da ih je krajem 2016. godine bilo 887.866.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi parametri prometa u mobilnoj telefoniji su u padu - odlazni promet operatora mobilne telefonije zabilježio je pad od 6,3 posto na godi&scaron;njem nivou, broj poslanih SMS poruka potonuo je za 23,0 posto, dok je broj poslanih MMS poruka manji za 10,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozitivni trend, međutim, bilježi se u broju prenesenih brojeva, kojih je ukupno 50.257, uz rast od 23,4 posto u odnosu na kraj 2016. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-07-zena_mobitel.jpgMarko šesteročlanu obitelj hrani branjem i prodajom šumskih plodova i žabahttp://grude.com/clanak/?i=7608176081Grude.com - klik u svijetSun, 09 Sep 2018 20:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-09-018_marko_busovaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Jurešić iz Busovače ne zna za radni odnos, plaću, poslodavca, radno vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p>On godinama radi i uzdržava &scaron;esteročlanu obitelj branjem i prodajom &scaron;umskih plodova i žaba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Videonovinar Srećko Stipović snimao ga je u branju brusnice na Proko&scaron;kom jezeru. Kaže da odlično živi i da u BiH za svakoga ima posla tko hoće raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/VSEoY2iso5o" frameborder="0" width="660" height="354"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-09-018_marko_busovaca.jpgCoca Cola preuzima svijet kave! Za drugu najveću tvrtku platila 5,1 milijardi dolarahttp://grude.com/clanak/?i=7606876068Grude.com - klik u svijetSat, 08 Sep 2018 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-08-coca_cola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Coca Cola je iskeširala 5,1 milijardi dolara za drugi po veličini svjetski trgovački lanac kavom Costa Coffee, uključujući i njegov dug.<p>&nbsp;</p> <p>Uzeli su 4.000 Costinih trgovina diljem trži&scaron;ta poput Britanije, Europe i Kine.</p> <p>Stjecanje najvećeg svjetskog lanca kave, nakon Starbucksa, pomaže Coca-Coli napraviti odmak od gaziranih pića i pro&scaron;iri svoje interese prema rastućem broju zdravstveno osvije&scaron;tenih potro&scaron;ača, nakon &scaron;to je niz država počeo s uvođenjem poreza na &scaron;ećer.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-08-coca_cola.jpgPogledajte slike sa snimanja reklame za nove Violeta omekšivačehttp://grude.com/clanak/?i=6602766027Grude.com - klik u svijetFri, 07 Sep 2018 23:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-06-snimanje_reklame.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snimanje TVC-a za nove Violeta omkešivače je završeno. <p>Napravili smo odličan posao zajedno sa suradnicima iz agencije Degordian, Producenticama i redateljem Igorom &Scaron;eregijem, priopćeno je iz Violete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok čekamo da reklama ugleda svjetlo dana na linku pogledajte slike sa snimanja: <a href="https://rrvizual.pixieset.com/makingofvioleta-omeksivaci/" target="_blank">https://rrvizual.pixieset.com/makingofvioleta-omeksivaci/.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-06-snimanje_reklame.jpgGrude: Udruga PRAVI PUT traži grafičkog dizajnerahttp://grude.com/clanak/?i=6601766017Grude.com - klik u svijetThu, 06 Sep 2018 14:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-06-komp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prilika za posao <p>Udruga PRAVI PUT trazi grafičkog dizajnera za honorarni posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javite na email: pravi.put.udruzenje@gmail.com</p> <p><br />Lokacija:Grude<br />Broj pozicija:1<br />Datum objave:06.09.2018.</p> <p><br />Trajanje oglasa:7 dana (ističe 13.09.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-06-komp.jpgVlasnik Zare će preseliti prodaju svih svojih brendova na internethttp://grude.com/clanak/?i=6600366003Grude.com - klik u svijetWed, 05 Sep 2018 13:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-05-zara-shop.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Španjolski lanac trgovina odjećom Inditex, vlasnik Zare, planira najkasnije do 2020. godine preseliti prodaju svih svojih brendova na Internet, uključujući i ona tržišta na kojima nemaju nijednu fizičku trgovinu. <p>Potaknut novim trgovinama koje prodaju odjeću isključivo putem Interneta, poput Boohoo.coma i Missguideda, najveći lanac trgovina odjećom u svijetu, pionir koncepta brze mode, odlučio je razvijati nove tehnologije, udružujući snage s tehnolo&scaron;kim tvrtkama i testirajući nove metode upravljanja zalihama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je izvr&scaron;ni direktor Pablo Isla novinarima u utorak u Milanu najavio da će sustav naručivanja odjeće putem Interneta i pokrivanja tih narudžbi zalihama iz fizičkih trgovina pro&scaron;iriti na svih 96 zemalja u kojima Inditex ima fizičke trgovine, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inditexovi brendovi uključuju Pull&amp;Bear, Massimo Dutti, Bershku, Stradivarius, Oysho i Uterque a prodaju se kroz mrežu od gotovo 7.500 fizičkih trgovina. Internetska prodaja organizirana je na 49 trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Želimo da modne kolekcije budu dostupne svim na&scaron;im korisnicima, &scaron;irom svijeta. Čak i na trži&scaron;tima na kojima trenutno ne postoje na&scaron;e fizičke trgovine", naglasio je Isla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inditex je pro&scaron;le godine zabilježio skok online prodaje za 41 posto, s udjelom tog kanala prodaje u ukupnim neto prihodima na razini grupe od 10 posto. To znači da &scaron;panjolska tvrtka jo&scaron; uvijek kaska za pojedinim konkurentima, poput &scaron;vedskog H&amp;M-a koji ostvaruje gotovo 12 posto ukupnih prihoda prodajom na Internetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-05-zara-shop.jpgZračna luka Mostar: Letovi za Njemačku rasprodanihttp://grude.com/clanak/?i=6596465964Grude.com - klik u svijetTue, 04 Sep 2018 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-04-mostarairport_grudecom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani se sve više odlučuju putovati jeftinim letovima.<p><br /><br />Tijekom ljetne sezone avioni niskobudžetnih aviokompanija uglavnom su puni, a putnici svoja mjesta rezerviraju i dva mjeseca ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aerodrom Mostar ima sklopljen ugovor s kompanijom &ldquo;Eurowings&rdquo; iz Njemačke, a niskotarifni letovi iz Mostara ka Njemačkoj krenuli su u svibnju ove godine. ''Od ove sezone imamo potpisan ugovor s &ldquo;Eurowingsom&rdquo; i dva puta tjedno imaju letovi za Stuttgart i D&uuml;sseldorf, a imamo u planu i druge destinacije'', kazao je Marko Đuzel, &scaron;ef prometa Zračne luke Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene karte, ako su rezervirane na vrijeme, za Stuttgart i D&uuml;sseldorf ko&scaron;taju 30 eura u jednom smjeru, a kako se mjesta u avionu popunjavaju, cijene rastu i do 150 eura, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đuzel je potvrdio da je velika zainteresiranost za letove i da su avioni puni u oba smjera, a svi letovi u sljedećih mjesec dana su rasprodati.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-04-mostarairport_grudecom.jpg NA PORODILJNOM OSNOVALA TVRTKU: Danas ima prodaju od milijardu dolara http://grude.com/clanak/?i=6595965959Grude.com - klik u svijetMon, 03 Sep 2018 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-03-wildberries12.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nastavnica engleskog jezika, majka četvero djece, tijekom porodiljnog odsustva s posla odlučila je u svom stanu osnovati kompaniju.<p><br />To se dogodilo 2004. godine, a danas je to najveća ruska kompanija za online prodaju sa 15.000 zaposlenika i godi&scaron;njom prodajom od milijardu dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na početku sam sve radila sama. Skupljala sam robu i dostavljala je kupcima do kojih sam putovala autobusom ili metroom &ndash; priča Tatyana Bakalchuk, osnivačica kompanije Wildberries.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bakalchuk (42) zamislila je firmu Wildberries za ljude slične njoj: majke s malo novca i bez vremena za shopping.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naručivala je robu naveliko iz kataloga iz Njemačke, slikala je i postavljala na website.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;terije nisu morale unaprijed plaćati, a roba im je dostavljana umjesto da je sami moraju pokupiti</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima istraživačke kuće Data Insight, Wildberries je danas lider sa 7 posto udjela u trži&scaron;tu &bdquo;te&scaron;kom&ldquo; 14 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; nekoliko kompanija pretendira na lidersku poziciju, a iza svih njih stoje velike međunarodne korporacije ili neko od ruskih milijardera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među ruskim online prodavačima, Wildberries ima najefikasniju logistiku i najvjerniju bazu potro&scaron;ača, rekao je Fedor Virin iz Data Insighta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tvrtka brzo rasla</strong></p> <p>Inače, godinu dana nakon osnivanja, Bakalchuk je bila u mogućnosti da zaposli kurire za dostavljanje robe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo robu vi&scaron;e nije mogla skladi&scaron;titi u svom stanu, pa je morala iznajmiti skladi&scaron;te za sve veće gomile paketa i kutija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svaki put bismo selili u novo skladi&scaron;te s dovoljno prostora da se igra nogometna utakmica, i ja sam mislila da ćemo tu biti godinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ubrzo zatim zatrebalo bi nam jo&scaron; prostora &ndash; kaže Bakalchuk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njen muž brzo je napustio svoj posao i počeo raditi s njom, a kasnije im se pridružio jo&scaron; jedan prijatelj kao investitor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njih troje su danas vlasnici kompanije s podjednakim udjelom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije su im se obraćali brojni drugi investitori, ali su odbili sve ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ukupno nude vi&scaron;e od 10.000 brendova</strong></p> <p>Danas kompanija prodaje raznu robu, kao &scaron;to su odjeća, igračke, kućanski aparati, kozmetika itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno prave prodor i na trži&scaron;te mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja, iako odjeća i obuća i dalje čine 70 posto prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Wildberries ima &scaron;iroku bazu kupaca, veliko znanje, odličan asortiman i logističku mrežu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su odličan poslovni partner &ndash; kaže Claudio Cavicchioli, &scaron;ef ruskog odjela L&rsquo;Or&eacute;ala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imaju novo sjedi&scaron;te</strong></p> <p>Dnevno imaju po 150.000 narudžbi koje isporučuju pomoći 600 kamiona i kombija u Rusiji i nekoliko susjednih država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upostavili su 1.700 mjesta gdje se može uzeti narudžba, ali se ujedno može isprobati odjeća i vratiti ukoliko ne odgovara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove jeseni ponovno sele u novo sjedi&scaron;te firme u centru Moskve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ponekad se osjećam kao da se vozim u brzom vozu, bez mogućnosti da iz njega izađem &ndash; kaže Bakalchuk.</p> <p><br />Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-03-wildberries12.jpgHP MOSTAR Otvoren kanal za internet trgovinu prema Srbiji i Crnoj Gorihttp://grude.com/clanak/?i=6595065950Grude.com - klik u svijetMon, 03 Sep 2018 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-03-postpak_objava_900x600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar osluškujući potrebe svojih korisnika uvela je novu međunarodnu uslugu kako bi odgovorila potrebama i zahtjevima tržišta - PostPak uslugu.<p><br /><br />Usluga je prvenstveno namijenjena Internet trgovcima, odnosno svima onima koji žele prodavati svoju robu putem interneta na regionalnom trži&scaron;tu. Na ovaj način BH poduzetnicima otvoren je novi distribucijski kanal prema trži&scaron;tu Srbije i Crne Gore odnosno približno 8 milijuna stanovnika. U pripremi je ovakav sporazum i sa Republikom Hrvatskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PostPak</strong> usluga omogućava Internet trgovcima slanje otkupne po&scaron;iljke i besplatan povrat novca na adresu po&scaron;iljatelja na regionalnom trži&scaron;tu. <br /><br /><br />Prijem po&scaron;iljaka se obavlja u po&scaron;tanskim uredima, a za ugovorene korisnike HP Mostar prijem se može obaviti i na adresi po&scaron;iljatelja temeljem njegovog posebnog zahtjeva (ili ugovora) pozivom na besplatni info telefon 080 088 088.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PostPak usluga nova je vrijednost na trži&scaron;tu koja će građanima i pravnim licima uvelike olak&scaron;ati poslovanje, posebice kupovinu preko Interneta kroz pouzdanu i povezanu regionalnu po&scaron;tansku mrežu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-03-postpak_objava_900x600.jpgŠiroki Brijeg: Sastanak s izaslanstvom Kanade o investicijama i gospodarskom razvojuhttp://grude.com/clanak/?i=6594665946Grude.com - klik u svijetMon, 03 Sep 2018 09:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-03-thumb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu održan sastanak sa kanadskim veleposlanikom u Zagrebu i regionalnim političkim savjetnikom pri Ministarstvu vanjskih poslova Kanade.<p><br />Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije Ivan Jurilj i gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević sastali su se s veleposlanikom Kanade u Zagrebu Danielom Maksymiukom i Tariqom Gordonom, regionalnim političkim savjetnikom pri Ministarstvu vanjskih poslova Kanade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku se razgovaralo o mogućim ustavnim promjenama i izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Također, bilo je riječi o gospodarstvu u Bosni i Hercegovini, euroatlantskim integracijama, kao i mogućoj suradnji Županije Zapadnohercegovačke i Grada &Scaron;irokog Brijega s Kanadom i hrvatskim iseljeni&scaron;tvom u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je kako su ovakvi susreti odlična prilika za razmjenu novih ideja i projekte koji mogu doprinijeti razvoju gospodarstva i dolasku novih investicija u Županiju Zapadnohercegovačku i &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-03-thumb.jpgBiti podstanar u Zagrebu: Evo kolike su cijene stanovahttp://grude.com/clanak/?i=6593265932Grude.com - klik u svijetSun, 02 Sep 2018 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-podstanar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oni koji traže stan u Zagrebu nagledat će se sve više oglasa u kojima se nude stanovi poput garsonijere na Črnomercu od 25 kvadrata za 300 eura plus režije, ili, ako žele biti u centru, “moderno dizajniranu” garsonijeru od 20 kvadrata za 400 eura. <p>Prije pet godina situacija je bila drukčija pa je stan od 40 kvadrata stajao u prosjeku 260 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas stan od 40 četvornih metara na Črnomercu stoji između 300 i 500 eura, u centru grada između 350 i 600 eura, u Novom Zagrebu između 300 i 450 eura te u Maksimiru između 300 i 500 eura, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.hr/zagreb/prije-pet-godina-stan-od-40-kvadrata-stajao-je-260-eura-a-danas-1267185" target="_blank">vecernji.hr. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubrava je kvart s najpovoljnijim cijenama stanova te se stan od 40 kvadrata često može naći i za 250 eura, no prosječna najamnina je oko 350 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene stanova u rubnim područjima Zagreba također su prihvatljivije, pa tako stanodavci u Sesvetama traže 300 eura za 40 kvadrata, a u Gajnicama vrlo često i manje od te cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za stanove od 40 do 60 četvornih metara u prosjeku je trebalo izdvojiti 355 eura, a danas je taj iznos mnogo vi&scaron;i, od 500 do 700 eura koliko traže oni u centru, odnosno 400 do 550 eura koliko treba izdvojiti za takav stan u Novom Zagrebu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Razlog tome &scaron;to najmodavci dižu cijene stanova je velika količina stanova koji se iznajmljuju dnevno &ndash; kazao je Miodrag Lacić, prodajni predstavnik u Remax centru nekretnina. Kako tumači, zbog eksplozije stanova za dnevni najam u posljednjih nekoliko godina, do&scaron;lo je do manjka stanova za dugoročni najam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stanodavci znaju da je trži&scaron;te dugoročnog najma puno manje i da si zato mogu priu&scaron;titi dizanje cijena do neba. Stan će u svakom slučaju uspjeti iznajmiti, zato im je bolje tražiti &scaron;to veću stanarinu &ndash; objasnio je. A stanovi se, tvrdi, najvi&scaron;e traže u centru, oko Maksimira i u Novom Zagrebu. &ndash; Naravno da su ondje stanovi i najskuplji &ndash; kazao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-podstanar.jpg'Lasta' dobila odobrenje Skupštine vjerovnika - uskoro kreće proizvodnja http://grude.com/clanak/?i=6592165921Grude.com - klik u svijetSat, 01 Sep 2018 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-01-lasta-capljina-bocno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S radošću je u Čapljini dočekana vijest da će nekadašnji gigant bivše države, tvornica keksa i vafla Čapljina, ponovno krenuti s proizvodnjom. <p>Lasta, koja je simbol Čapljine, ovih dana se ''u&scaron;minkava'' i priprema kako bi iz ove tvornice iza&scaron;le slastice koje su obilježile djetinjstvo mnogih &scaron;irom Europe. Da će proizvodnja krenuti potvrdila je za BH radio 1 Behrija Huseinbegović, koja ipak nije htjela odavati previ&scaron;e informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mogu vam samo reći da se vr&scaron;e temeljne pripreme da ponovno krene proizvodnja u Lasti. Oprema nije dugo radila, trenutno se radi na či&scaron;ćenju i osposobljavanju iste. Ono &scaron;to je važno jeste da je Skup&scaron;tina vjerovnika donijela odluku da se u Lasti može pokrenuti proizvodnja'', rekla je Huseinbegović za BH Radio 1.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.bljesak.info/gospodarstvo/tvrtke/lasta-dobila-odobrenje-skupstine-vjerovnika-uskoro-krece-proizvodnja/246282" target="_blank"> Bljesak.info</a> doznao je kako su proteklih dana nekada&scaron;nji radnici Laste pozvani na razgovor te kako im je ponuđeno radno mjesto u ovoj tvornici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, proizvodnja u "Lasti" stala je krajem 2016. godine, kada je tada&scaron;nji direktor Ivan Raguž radnicima rekao kako se ide na kolektivni godi&scaron;nji odmor. Obustava proizvodnje obznanjena je 26. siječnja 2017. godine kada su radnici upućeni kućama, a od tada kapija tvornice stoji zaključana, a proizvodni pogoni uga&scaron;eni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvornica keksa i vafla ''Lasta'' Čapljina bila je sinonim za kvalitetu i odličan proizvod, a kao takva bila je odličan brend Čapljine ali i cijele države. Lasta je prodavala ogromne količine keksa i vafla na trži&scaron;tu koje se svakog dana &scaron;irilo, a kako je trži&scaron;te bilo vi&scaron;e, tako je i Lasta zapo&scaron;ljavala sve veći broj radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lastu je 2001. godine preuzelo Zvečevo, čuveni konditorski gigant iz Požege u Hrvatskoj, poduzeće koje se ponosi da je proizvelo prvu čokoladu s rižom na svijetu. Takav razvoj čapljinske tvornice nije dao naslutiti epilog koji se dogodio 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnici, ali i čapljinska dru&scaron;tvena zajednica nadali su se da je to početak nekog novog, uspje&scaron;nog doba i nisu slutili da će 16 godina kasnije tvornica biti na samom dnu. Tvornica koja je nekad imala skoro 1.100 radnika posljednjih godina je zapo&scaron;ljavala tek deseti dio od tog broja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-01-lasta-capljina-bocno.jpgDonosimo cijene na veletržnici: Poskupjela zelena salata, peršin, blitva...http://grude.com/clanak/?i=6591965919Grude.com - klik u svijetSat, 01 Sep 2018 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-01-zelena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovotjedni pregled cijena s veletržnice u Tasovčićima u znaku je prvih šipaka, a dopremio ih je proizvođač iz mostarske Jasenice, cijena 2 do 2,5 marke.<p>&nbsp;Ukupno uzev&scaron;i od barometra cijena koncem pro&scaron;log tjedna, čak dvanaest artikala promjenilo je cijenu. Mada to nisu bila velika pomicanja vrijedi ih istaknuti kao kuriozitet, pi&scaron;e <a href="http://www.radio-capljina.com/gospodarstvo/item/1007-ovotjedni-pregled-cijena-s-veletrznice-u-tasovcicima-u-znaku-je-prvih-sipaka-a-dopremio-ih-je-proizvodac-iz-mostarske-jasenice-cijena-2-do-2-5-marke-ukupno-uzevsi-od-barometra-cijena-koncem-proslog-tjedna-cak-dvanaest-artikala-promjenilo-je-cijen.html" target="_blank">Radio Čapljina. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojeftinili su kelj, nova cijena marku za kilogram, zatim paprike roge samo 0,7 do 1,0 KM i patlidžani 0,3 do 0,5 KM. Po cijeni paprika roga i patlidžana, očito je da jo&scaron; nije vrijeme zimnice. Za razliku od tri pojeftinjenja, poskupljenja je znatno vi&scaron;e &ndash; devet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskupili su redom &ndash; zelena salata 1 do 1,2 KM, zatim blitva 1,7 do 2 KM, krastavci 0,7 pa do 1,0 KM, crveni luk 0,8 do 1,2 KM, te mahuna čija je nova cijena 1,5 do 2,0 KM. S paprikama i rajčicama situacija je specifična, uz blagi porast cijene povećao se i njezin raspon, pa su tako paprike od 0,8 do 1,5 KM, a identična je cijena domaćeg i hibridnog sjemena, dok se cijena rajčica kreće u rasponu od 0,7 do 1,0 KM, domaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena rajčica iz Bururović polja penje se do 1,3 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osjetno skuplji je per&scaron;in čija je nova cijena 3 do 5, a rasla je i cijena celera koji je sada 3 do 4, dok je korijen ostao 3 KM za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostalo povrće zadržalo je cijene, pa su tako krumpiri 0,5 do 0,7, a kupus 0,4 do 0,5 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon kraćeg prekida ponovo ima karfiola, cijena je 1,5 KM za kilogram, tikvice i cikla su 0,7 do 1,0 KM, mrkva je i dalje zavidnih 1,5 do 1,8 KM za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i obično najskuplje povrće je bijeli luk čija je ponuda obilna, a cijena stabilna 3 refuza, pa do 6 KM vijenci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponuda voća sve je bogatija i raznovrsnija, a od pregleda cijena koncem pro&scaron;log tjedna skočila je cijena zelenih smokava koje su sada od 1,5 do 2,5 KM, a blagi porast bilježi i cijena lubenica koje su od 0,4 do 0,6 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostalo voće uglavnom je zadržalo cijenu, pa su tako jabuke od 0,9 do 1,7, kru&scaron;ke od 0,7 do 1,5 KM, a &scaron;ljive 0,6 do 0,8 KM. Sve je bogatija ponuda i stolnog i vinskog grožđa, stolno grožđe cijeni se od 1 do 1,4 KM, dok je domaće, vinsko uglavnom od 1 do 1,2 marke. Bostan se cijeni od 0,7 do 1,2 KM, domaće breskve od 1,2 do 1,5 KM, a nektarine od 1,8 do 2 KM. Maline i kupine su od 3 do 4 KM, borovnice 5 do 8 KM. Mladi kukuruz je od 0,3 do 0,5 KM za klip itd. Sve navedene cijene su na veliko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred veletržnice ponuda je u znaku ljeta, manje su gužve, a i prodavači nekih artikala kao &scaron;to su mliječni proizvodi, jaja, perad i riba povlače se ranije. Ponuda ribe standardna, uz jegulju nije bilo ni srdele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječna riba keljavci i babu&scaron;ke bili su po 3 KM za kilogram, &scaron;est su bili somići, 9 pastrva iz uzgoja, 11 &scaron;aran, dok su fileti bili 14 maraka. Posebno su se po cijeni 2 do 3 marke, mogle kupiti glave &scaron;arana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponuda presadnica povrća sve je bogatija, a ovoga puta nudile su se na tri &scaron;tanda, 0,10 KM komad bile su različite vrste salata per&scaron;in i presadnice prase, po 0,20 KM nudila se ra&scaron;tika, dok su različite vrste kupusa bile oko 0,25 feninga, a tikvice 0,40 do 0,50 feninga komad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sir se nudio na standardna tri &scaron;tanda, a bio je 4 do 6 maraka mladi, pa do 18 maraka suhi ovčji s Morina i Somina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suhi ovčji sir iz Podveležja, bio je 15 maraka, a mije&scaron;ani ovčji/kravlji 10 do 12 maraka. Maslo je bilo 12 do 14, a kajmak 14 do 16 maraka. Naravno u ponudi su i dalje drva, cjepana i oblica, cijena pro&scaron;logodi&scaron;nja 70 do 80 maraka prostorni metar itd.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-01-zelena.jpgGRUDE: Kroz EU projekt Adriatic Canyoning investira se u turističku infrastrukturu i uređenje Peć Mlinahttp://grude.com/clanak/?i=6591265912Grude.com - klik u svijetFri, 31 Aug 2018 23:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-31-ivan_jurilj_konferencija_eu_projekti_apriori_bh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki projekt pojedinačno donosi konkretne rezultate na terenu u ovisnosti iz kojeg sektora dolazi.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U Županiji Zapadnohercegovačkoj od 2017. godine, od strane različitih institucija ugovoreno je ili se trenutačno provodi oko 9 projekata koji su financirani iz EU fondova u ukupnoj vrijednosti preko 2 milijuna EUR-a. Ovaj podatak se odnosi na grant sredstva koja su institucije dobile kandidirajući svoje projekte na temelju objavljenih javnih poziva&ldquo;, kazao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije i suorganizator Konferencije EU projekti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki projekt pojedinačno donosi konkretne rezultate na terenu u ovisnosti iz kojeg sektora dolazi. Na primjer, EU projekt Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge od Mostara do Konavala kroz biciklistički stazu, financiran iz IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska &ndash; BiH, rezultirao je konkretnim turističkim proizvodom koji je postao prepoznatljiv dio turističke ponude Hercegovine i sastavni je dio turističkih itinerara pojedinih turističkih agencija. EU projekti energetske učinkovitosti su rezultirali investicijama u uređenje lokalne infrastrukture kao &scaron;to je uređenje &scaron;etnice i javne rasvjete u Neumu. Kroz EU projekt Adriatic Canyoning koji se financira iz Trilateralnog programa prekogranične suradnje Hrvatska &ndash; BiH &ndash; Crna Gora, investira se u turističku infrastrukturu ka i u uređenje Peć Mlina na vrelu rijeke Tihaljine u Grudama i uređenje kanjona Borak u &Scaron;irokom Brijegu. Kroz EU projekte potpore poduzetni&scaron;tvu Home Grown Bussiness, koji je provodio HERAG, izgrađen je poslovni inkubator u općini Ljubu&scaron;ki, te se trenutačno kroz projekt Compete Plamet koji provode općina Posu&scaron;je i Razvojna agencija HERAG oprema tehnolo&scaron;ki centar u Posu&scaron;ju, dodao je Jurilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki odobreni projekt od strane EU koji se provodi na terenu izravan je &bdquo;uvoz&ldquo; gotovog novca u lokalne zajednice u BiH. U provedbu projekata se uključuju različiti dobavljači i podugovarači koji na taj način imaju izravnu korist od projekata kroz prodaju svojih usluga, opreme ili kroz izvođenje radova. Na ovaj se način neizravno razvijaju i lokalni lanci vrijednosti. Primjeri iz Hrvatske i drugih zemalja u okruženju pokazuju kako su lokalne zajednice ili regije koje su proaktivne u privlačenju sredstava iz EU fondova na vi&scaron;em stupnju razvoja od onih koje su manje proaktivne u ovim aktivnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jurilj je govorio i o problemima i izazovima s kojima se susreću institucije i organizacije u pripremi i provedbi EU projekata. Najveći izazov predstavljaju ljudski, organizacijski i financijski kapaciteti na&scaron;ih institucija. Naime, jo&scaron; uvijek nemamo dovoljan broj ljudi koji se mogu na učinkovit način uključiti u pripremu i provedbu projekata. Pod ovim se ne misli isključivo na pisanje projektne aplikacije, nego na cijeli projektni ciklus koji obuhvaća programiranje, identifikaciju projektne ideje, njezino formuliranje, provedbu te praćenje i vrednovanje. Organizacijski kapaciteti odnose se na institucije u BiH koje jo&scaron; uvijek nisu organizirane na način da mogu učinkovito odgovoriti izazovima pripreme i provedbe EU projekata. Ovo se posebno odnosi na postojanje strate&scaron;kih dokumenata, planova, studija i ostale dokumentacije koja predstavlja preduvjet za pripremu projekata. Financijski kapaciteti podrazumijevaju dostupnost financijskih sredstava za sufinanciranje i predfinanciranje projekata. Sve vi&scaron;e EU programa podrazumijeva da nema prethodnog financiranja ili je to u malim iznosima, odnosno sredstva se progresivno refundiraju nakon odobrenih izvje&scaron;taja. Ova će činjenica posebno doći do izražaja kada budemo mogli u potpunosti sudjelovati u pretpristupnim fondovima, odnosno ostalim komponentama IPA programa. Na žalost, Bosna i Hercegovina odnosno različite razine vlasti jo&scaron; uvijek nemaju izgrađen sustav sufinanciranja projekata koji se financiraju iz EU fondova, već je to prebačeno na krajnje korisnike. Ukoliko se želimo pripremiti i povući sredstva koja nam se otvaraju u budućnosti, potrebno je posvetiti veliku pozornost izgradnji ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta u cjelini, a ne samo na pisanje projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konferencija EU projekti &raquo;Kori&scaron;tenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za Zapadni Balkan&laquo; na kojoj je Ivan Jurilj suorganizator i voditelj prve panel diskusije održat će se u petak 14.09.2018. u Mostaru u organizaciji <a title="APRIORI BIH" href="https://apriori.ba/" target="_blank">Apriori BH</a> &ndash; Agencije za profesionalno usavr&scaron;avanje i <a title="EUROPSKE INTEGRACIJE ŽZH" href="http://eui-zzh.ba/" target="_blank">Ureda Vlade ŽZH za europske integracije</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatne informacije o Konferenciji Apriori EU projekti i načinima prijave pročitajte na web stranici <a title="APRIORI BA" href="http://www.euprojekti.apriori.ba" target="_blank">www.euprojekti.apriori.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletan intervju s mno&scaron;tvom zanimljivih informacija možete pročitati na <a title="IVAN JURILJ" href="http://bit.ly/IvanJuriljIntervju" target="_blank">http://bit.ly/IvanJuriljIntervju </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-31-ivan_jurilj_konferencija_eu_projekti_apriori_bh.jpgOnline kupovina i dostava udžbenika poštom u roku 24 satahttp://grude.com/clanak/?i=6591165911Grude.com - klik u svijetFri, 31 Aug 2018 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-31-povratak_u_skolu_uz_hp_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povratak u školu nikad jednostavniji uz Hrvatsku poštu Mostar! <p><br />Posjetite ePostShop HP Mostar <a title="hp mostar" href="bit.ly/UdzbeniciSkola" target="_blank">bit.ly/UdzbeniciSkola</a> i naručite udžbenike &Scaron;kolske naklade sve na jednom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbjegnite gužve i kupovinu obavite iz udobnosti svoga doma uz plaćanje prilikom isporuke po&scaron;iljke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udžbenici će vam stići na kućnu adresu u roku 24 sata. Za kupovine iznad 100 KM dostava je besplatna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povratak u &scaron;kolu nikad jednostavniji uz Hrvatsku po&scaron;tu Mostar!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-31-povratak_u_skolu_uz_hp_mostar.jpgTražite posao? VITA Grude raspisala natječaj, prijave do 10. rujnahttp://grude.com/clanak/?i=6589665896Grude.com - klik u svijetFri, 31 Aug 2018 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-31-vita.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ustanova Dom za starije i nemoćne osobe VITA GRUDE je u potrazi za vrijednom, komunikativnom i pozitivnom osobom, koja je odgovorna i spremna na timski rad. <p>MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR (m/ž)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealan kandidat/ kandidatkinja ima položen stručni ispit i vozačku dozvolu B kategorije.<br />Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima je dobrodo&scaron;lo, ali nije uvjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, edukacije, dodatna usavr&scaron;avanja kao i adekvatna primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raduje Vas i ispunjava rad s osobama treće životne dobi, želite unaprijediti i nadograđivati svoje znanje? Prijavite se i pridružite timu doma Vita!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati svoje životopise mogu poslati putem opcije <a href="https://www.posao.ba/#!employer/profile;id=272662;job=250730" target="_blank">"PRIJAVI SE NA OGLAS" </a>s naznakom : &bdquo;Medicinska sestra/Tehničar&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 10.09.2018.<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vi&scaron;e informacija posjetite na&scaron;u stranicu: www.vita-dom.com</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Lokacija:Grude<br />Broj pozicija:1<br />Datum objave:31.08.2018.<br />Trajanje oglasa:10 dana (ističe 10.09.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-31-vita.jpgJoš jedan dokaz da Podravka stiže u Hercegovinu! Donirali tonu i pol rajčice Crvenom križu ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=6589165891Grude.com - klik u svijetThu, 30 Aug 2018 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-rajcice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka “Podravka” donirala je Crvenom križu Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) 1500 kg rajčice, u sklopu veće donacije za cijelu Hercegovinu, rekao je Feni predsjednik županijskoga Crvenog križa Josip Zelenika.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dobili smo neočekivanu donaciju od Podravke i moram istaknuti da mi je jako drago zbog tog. Riječ je o velikoj tvrtki i iznimno je zadovoljstvo znati da jedan takav gigant prepoznaje na&scaron; rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zelenika dodaje i da će Crveni križ ZHŽ-a donaciju proslijediti dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U dogovoru s Podravkom, već smo kontaktirali staračke domove i dječje vrtiće u na&scaron;oj županiji. Njima ćemo donirati rajčicu koju nam je Podravka ustupila, kao i drugim građanima - rekao je Zelenika, dodajući kako će donacija stići u skladi&scaron;te Crvenog križa u Ljubu&scaron;kom do kraja tjedna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je jo&scaron; jedna potvrda da Podravka planira veliki posao u Hercegovini. Unatoč činjenici da su neke nebitne političke opcije željne fotelja poku&scaron;ale diskreditirati zaslužne pojedince i medije koji su inicirali i podržavali od početka ovu priču, Podravka dolazi, a Hercegovinu, s prehrambenim gigantom, vjerujemo, očekuju bolji dani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-rajcice.jpgUPS! Greškom dobio sto puta veću plaćuhttp://grude.com/clanak/?i=6584965849Grude.com - klik u svijetTue, 28 Aug 2018 15:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-dolari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog decimalnog zareza na pogrešnom mjestu jedan je radnik u Australiji dobio stotinu puta veću plaću nego što je bilo predviđeno.<p>&nbsp;</p> <p>Australac je trebao dobiti plaću od 4.921,76 australskih dolara, no umjesto toga je na njegov račun uplaćen iznos od 492,176 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gre&scaron;ku je prijavio revizor, a australski radnik, koji živi u udaljenom Sjevernom teritoriju, odupro se isku&scaron;enju te vratio novac, pi&scaron;e Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvr&scaron;ni revizor je uočio da je novac vraćen tek nakon četiri tjedna. Da radnik ne živi tako daleko i da ne mora putovati do banke, pogre&scaron;ka bi se uočila i ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posrijedi je jedan od 743 preplaćena iznosa novca &scaron;to ih je vlast Sjevernog teritorija isplatila između srpnja 2017. i siječnja 2018., a do kraja siječnja stvarnim vlasnicima jo&scaron; uvijek nije vraćeno 767 000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz uprave banke su kazali da preplate predstavljaju oko 0,2 posto od ukupno 1,2 milijuna isplatnih transakcija koje se svake godine dogode na području Sjevernog teritorija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odjel je stoga uveo vi&scaron;e sigurnosnih sustava koji će ubuduće omogućiti sprečavanje ovako velikih preplata.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-dolari.jpgPo uzoru na Istru i Toskanu: Hercegovci odlično zarađuju iznajmljujući vile s bazenimahttp://grude.com/clanak/?i=6584165841Grude.com - klik u svijetTue, 28 Aug 2018 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-28-20910.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trend izgradnje kuća s bazenom ili rekonstrukcija starih kamenih objekata, kako napominje Temim, u Hercegovini je preslikana iz Istre, a oni su to kopirali iz Toskane. <p>Hercegovina je već godinama privlačna stranim turistima, a među njima je sve vi&scaron;e onih s dubljim džepom koji žele privatnost, komfor i kvalitet. Stoga ne čudi &scaron;to u posljednje vrijeme, pogotovo u Mostaru i okolici, poput Blagaja i Bune, cvjeta iznajmljivanje vila za odmor s bazenom, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je, uz porast standardnih smje&scaron;tajnih kapaciteta, soba i apartmana, sve vi&scaron;e i onih koji se okreću izgradnji vila ili uz postojeće objekte nadograđuju bazene, ali i druge sadržaje poput igrali&scaron;ta, sauna, dječjih tobogana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Sve je vi&scaron;e stranih gostiju ili turista treće generacije, kako ih zovemo, koji žele upoznati područje na kojem borave, a faktor privlačnosti za mnoge su upravo kuće s bazenom. Takvi objekti pružaju gostima potpunu intimu i privatnost, ali i sjajne mogućnosti za aktivan odmor. Zato je sve vi&scaron;e takvih kuća koje se rentaju &ndash; kaže za Avaz Semir Temim, zamjenik direktora Turističke zajednice HNŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok jedni odmor isključivo provode u takvim objektima, gdje uživaju u miru i ti&scaron;ini, drugi, govori Temim, koriste i blizinu Mostara i okolice za odlazak do Međugorja, Kravice, Počitelja, ali i Hrvatskog primorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trend izgradnje kuća s bazenom ili rekonstrukcija starih kamenih objekata, kako napominje Temim, u Hercegovini je preslikana iz Istre, a oni su to kopirali iz Toskane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene iznajmljivanja ovise o brojnim faktorima &ndash; lokaciji, opremljenosti, povr&scaron;ini prostora, okućnici koja je na raspolaganju gostima&hellip; Rezervacije su putem interneta, a neke vile u Blagaju iznajmljuju se i za 200 eura dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raduje nas da je taj trend zahvatio i na&scaron;e područje, ali tu posla ima i za druge instance, jer veliki broj tih objekata nije registriran i prijavljen, kaže Temim.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-28-20910.jpgElektrotehničar odlučio ostati i raditi! Uzgaja koze, ovce, krave... pomažu mu žena i petero djecehttp://grude.com/clanak/?i=6580865808Grude.com - klik u svijetSun, 26 Aug 2018 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-26-ricice_poljoprivrednik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ričice danas? Niti dvjestotinjak stanovnika, u školskim klupama svega šest đaka. A kuće, stani i gledaj, jedna od druge ljepša i urednija. Na žalost, u mnoge uđe ljudska noga jednom u godinu dana, na blagdan svetoga Ivana, zaštitnika Ričica, a u neke tek vikendom kada u rodno gnijezdo dođu odasvud, iz Imotskog, Splita, Zagreba, mjesta uz jadransku obalu.<p>&nbsp;</p> <p>A krajolik da ti pamet od ljepote stane. Ne zna&scaron; je li ljep&scaron;i onaj kanjon &scaron;to se spu&scaron;ta od zaseoka Lažete, potom obgrli nebeskoplave vode akumulacijskog jezera i onda preko umjetne brane nastavi svoj hod u Badnjevice i dalje u Imotsko polje, ili su ljep&scaron;i zeleni brežuljci i travnata polja. Mir, ti&scaron;ina, cvrkut ptica, čisti zrak, zračno-mirisne banje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali Ričice imaju i jednu predivnu priču koju ćemo vam ispričati, a koja potvrđuje činjenicu da od tamo dolaze radi&scaron;ni, pametni i odvažni ljudi. Priča koja demantira da je te&scaron;ko živjeti u tom lijepom kraju jer, eto, nema plodne zemlje, kojekakvih resursa. Priča, koja konačno i odlučno demantira one koji kažu da će im se potomci kvalitetnije i sigurnije odgojiti izvan rodnog ognji&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Leonard Leo Pavić, 44-godi&scaron;njak koji živi u zaseoku Pavići, ni dana nije bio na radu u inozemstvu, sretno je oženjen, ima petero djece i ono najvažnije - posao kod svoje kuće. Perspektivan i unosan posao. A posao ima i njegova supruga, a imat će ga i njegova djeca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma kakva je to čarobna formula u Pavića?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nema vam tu čarobnja&scaron;tva, već je najvažnija odlučnost, rad i strpljenje. Kako? Pa evo ovako. Moj otac, profesor matematike i informatike, sada je u mirovini, majka je profesorica francuskog jezika, jedna sestra profesorica informatike, druga sestra profesorica, ja sam bio odlika&scaron; u Srednjoj elektrotehničkoj &scaron;koli, i otac je inzistirao da idem na fakultet, a ja sam rekao ne i ne! Ne idem dalje i gotovo, ostajem u Ričicama, ovdje se može lijepo živjeti. Bilo je to nakon izvr&scaron;ene dužnosti prema domovini, kada sam 1994. godine odradio posao u Hrvatskoj vojsci. Otac je bio ljut, majka isto, ali ja sam uradio po svojem. I &scaron;to ću u Ričicama nego baviti se stočarstvom. Nabavim prvih 250 ovaca i onda na posao. A mogao sam ih čuvati i 500. Leo i čoban i čuvar ovaca, Leo i veterinar i pomoćnik pri janjenju, Leo čisti &scaron;talu, tjera vukove. No, sve to primio sam normalno. Oženio sam se 1998. godine svojom Anitom i onda redom dobio moje nasljednike sina Ivana 2001., Nikolinu 2003., Katarinu 2005, Nikolu 2006. i na kraju Magdalenu 2009. Pet mojih junaka i nasljednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je selo reagiralo na tvoj iskorak, s obzirom na to da dolazi&scaron; iz obitelji stručnjaka i intelektualaca?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Onaj tko je razumio, slagao se s mojom odlukom, onaj tko nije, mene nije ni bilo briga. Gu&scaron;tao sam svaki dan u svojim Ričicama, u onom lijepom jezeru, mojoj zdravoj hrani, mojim ovcama, radovao se svakom mom djetetu. I onda, malo po malo kupio sam koze, pa krave, povećavalo se stado. Posao je cvao, isplatio se. Uostalom, nitko i ne zna da Leo i obitelj svaki dan rade od jutra do večeri. Ali uvijek sam, pa i danas, mislio da mi je bolje ovdje u Ričicama, nego po bau&scaron;telama Njemačke. Evo, danas uz stočarstvo koje kanim i pro&scaron;iriti, posebno kada je riječ o uzgoju krava, krenuo sam u jo&scaron; jedan izazov. Registrirao sam malo obiteljsko gospodarstvo, izgradio prostor za prijem gostiju, uredio veliku kamenu konobu, bazen, okućnicu. Želim povezati upravo ono &scaron;to je danas potrebno turistima, a to je udoban smje&scaron;taj, mir, ekolo&scaron;ko čisto okružje i domaća hrana. Tu je pr&scaron;ut od mojih svinja, sir koji radi moja supruga, povrće i voće koje sadim na zemlji koja nije zagađena. Čekam registraciju obrta pa onda krećemo punom parom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- A &scaron;to vam ovi moji junaci znače? Zar mislite da oni ne znaju i neće raditi!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidite, djeca su na djeda, baku i tete, Ivan sa 17 godina odlika&scaron; u trećem razredu srednje, smjer elektrotehnika, Nikolina super odlika&scaron;ica. Među petnaest najboljih kreće u jezičnu gimnaziju u Imotskom, Katarina je u osmom razredu te isto odlika&scaron;ica, moj Nikola isto odlika&scaron; ide od jeseni u Imotski i najmlađa Magdalena sada će u treći. Najmlađa je, a da vidite kako zna poslužiti goste kada dođu u konobu. Prema tome, i Ivan i Nikola, a OPG-u sam dao njihova imena, već sada tvrde da će ostati u Ričicama. &Scaron;to će im faliti? Neću im braniti, dapače, ako hoće na studij. Ali znam da će se i nakon toga vratiti u Paviće, jer su ovdje resursi jednostavno takvi da ih se ne može do kraja iskoristiti. A koliko je iz Ričica do mora, Splita, Zagreba, Europe&hellip;? Tren. A u Pavićima će uvijek biti krava, uvijek će biti teladi, bit će mesa, mlijeka i sira, uvijek svinja i pr&scaron;uta, uvijek voća i povrća. Voda je tu, za turiste se ne bojim, a ovaj zrak i ova ljepota Ričica ostaje iza svih nas. Da sam, zapravo znao, mogao sam i prije započeti s ovim OPG-om jer je isplativo. Prostora imam, građevinskog znanja također. Sve sam ovo sam izgradio i isklesao. Ja odlično gradelam, supruga Anita izvrsno kuha, pravo obiteljsko poduzeće. Svoj posao i oko demografske slike Lijepe na&scaron;e, Ričica i Imotske krajine ja sam odradio. Mojih petero nasljednika ostaju tu, neće ići nigdje, posla ima oko njihove kuće i samo treba raditi - veli nam Leo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijela ova lijepa priča ne bi bila kompletna, a da sve Leove zamisli ne potvrđuje i njegova supruga. Ona je od prvih dana iz rodnih Vinjana Donjih dolaskom u Ričice bila desna ruka svome suprugu, uzorna majka i domaćica. Prava skladna, lijepa hrvatska obitelj, koja radom, odricanjima, ali i zdravom i pametnom djecom voli ovu zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Leo je tek nedavno dobio 55 tisuća kuna u okviru projekta samozapo&scaron;ljavanja. No neće stati na tome. Već je predao dokumentaciju za natječaj iz EU fondova za nabavu deset junica i kompletnu mehanizaciju potrebnu za razvoj stočarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako prati sve natječaje za razvoj ruralnog turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da, sigurno ću izgraditi i smje&scaron;tajne kapacitete, no osnovno je stočarstvo.To je moj temelj na kojem nadograđujem sve. Ljudi su tisućljećima živjeli od domaćih životinja, i danas je to tako. Neka je krave kod kuće i kuća je živa, stara je poslovica. A Ričice imaju takve resurse koji se jednostavno ne mogu uni&scaron;titi, kada je recimo u pitanju uzgoj koza i krava. Nepregledna brda pa&scaron;e vapiju za domaćom stokom. Treba mi istina sada u ovom novom poslu potpore. Eto na sva zvona nude se puste potpore iz EU fondova, na&scaron;ih agencija i ministarstava. Neka pomognu. Pogledajte na&scaron;e jezero, pogodno je za izlete, jedrenje, ribolov. Za&scaron;to bih i&scaron;ao vani, za&scaron;to bi moji sinovi i kćeri trebali graditi tuđu zemlju. Recite mi? Nije ovo nikakav populizam, vjerujte, to je činjenica. Uostalom, svatko tko hoće iz prve ruke moj recept za ostanak na rodnoj grudi, rado ću ga dati. Neka dođu u Paviće, u Ričice - veli Leo Pavić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-26-ricice_poljoprivrednik.jpg BiH postaje 71. zemlja u kojoj će H&M imati trgovinuhttp://grude.com/clanak/?i=6580565805Grude.com - klik u svijetSun, 26 Aug 2018 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-03-hm.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nedavnim osnivanjem tvrtke u Sarajevu globalni proizvođač i trgovac odjećom Hennes&Mauritz (H&M) s sjedištem u Švedskoj potvrdio je najave o otvaranju prve trgovine u BiH tijekom iduće godine. <p>Da će BiH postati 71 zemlja u svijetu u kojoj H&amp;M ima trgovine, navodi se i u posljednjem poslovnom izvje&scaron;ću te korporacije prema kojem su u prvoj polovici ove godine ostvarili prihod od prodaje od preko deset milijardi eura, a dobit od oko 600 milijuna eura nakon oporezivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Većinu trgovina koje otvaramo su na trži&scaron;tima u nastajanju, a većina trgovina koje zatvaramo nalaze se na već uspostavljenim trži&scaron;tima. Prodajna mjesta za na&scaron;e nove marke odjeće otvoriti će se na na&scaron;im uspostavljenim trži&scaron;tima. Jo&scaron; uvijek vidimo veliki potencijal za nove trgovine u narednim godinama, budući da prodaja na&scaron;ih novijih marki postupno daju sve veći udio portfelja trgovine &ndash; pojasnio je strategiju H&amp;M-a njegov predsjednik Uprave Karl Johan Persson, otkriv&scaron;i kako je H&amp;M ove godine planirao otvoriti 390 prodavaonica, a zatvoriti njih 150. Ukupno, imaju oko 4800 trgovina diljem svijeta u kojima je zaposleno oko 130 tisuća radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu trgovinu u Hrvatskoj H&amp;M je otvorio 2011., a dosada ih je nanizao petnaest. Prema dostupnim podacima, lani je hrvatski ogranak H&amp;M-a uprihodio 533 milijuna kuna, ostvario dobit od 21 milijuna kuna, a zapo&scaron;ljavao je 333 trgovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad su u pitanju zemlje okruženja, u Sloveniji je &scaron;vedski trgovac odjećom prvu trgovinu otvorio 2004., a u Srbiji 2013.. Ukupno, u negda&scaron;njim jugoslavenskim republikama imaju 40 trgovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediji u BiH spekuliraju kako bi se prvi dućan H&amp;M-a mogao nalaziti u sarajevskom trgovačkom centru Alta. Posljednja trži&scaron;ta prije BiH koje je H&amp;M otvorio bila su Island, Kazahstan, Gruzija,Vijetnam i Kolumbija, sve tijekom pro&scaron;le godine, pi&scaron;e <a href="https://novac.jutarnji.hr/incoming/renomirani-svedski-proizvodac-i-trgovac-odjecom-stize-na-trziste-susjedne-drzave/7760316/" target="_blank">Novac.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U osvrtu na poslovne rezultate kompanije u prvom ovogodi&scaron;njem polugodi&scaron;tu Karl Johan Persson naveo je kako H&amp;M znatno raste vi&scaron;e nego samo trži&scaron;te trgovine odjećom, među ostalim, i na području istočne Europe. Ipak, Persson je priznao kako ukupni poslovni rezultati H&amp;M-a u prvih &scaron;est mjeseci ove godine nisu u potpunosti ispunili očekivanja kompanije, &scaron;to je pripisao promjenama u logistici tvrtke koje se odvijaju u posljednje vrijeme.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-03-hm.jpgNa izgradnji Pelješkog mosta radit će oko 500 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=6578765787Grude.com - klik u svijetSat, 25 Aug 2018 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-23-peljeski-most-gradnja-nasa-fotka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počeli su istražni radovi u moru za gradnju Pelješkog mosta. <p>"Ovdje se nalaze dvije platforme, a svaka na sebi ima bu&scaron;ačku garnituru, te se započelo s radom na dodatnim geotehničkim istražnim radovima u svrhu eliminacije &scaron;upljina ispod temelja budućih stupnih mjesta", rekao je Đuro Mihelić voditelj tima inženjera za Pelje&scaron;ki most za<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zapoceli-istrazni-radovi-u-moru-za-izgradnju-peljeskog-mosta---528176.html" target="_blank"> Novu TV,</a> nagla&scaron;avajući kako ima 17 geotehničkih probnih bu&scaron;otina plus 2 na tesnim pilotima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubina bu&scaron;enja je otprilike između 25 i 125 metara, a dovr&scaron;etak radova se predviđa u roku od 70 dana. Prvi bi radnici trebali stići u prosincu ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako čujem doći će oko 50 radnika iz Kine koji će biti smje&scaron;teni u kontejnerskom naselju u Brijesti, na Pelje&scaron;ačkoj strani mosta. Prema informaciji kineskog izvoditelja ukupno će biti oko 500 radnika u vrhuncu aktivnosti, od toga je 85 posto Kineza i 15 posto na&scaron;ih", kazao je Mihalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo otvaranje ozbiljnijih radova na budućem Pelje&scaron;kom mostu dogodit će se u listopadu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-23-peljeski-most-gradnja-nasa-fotka.jpgHercegovački div pomjera granice: Novi rekord Violete!http://grude.com/clanak/?i=6578165781Grude.com - klik u svijetFri, 24 Aug 2018 18:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-24-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovački div Violeta nastavio je rasti punom parom, pa je prošle godine ostvario rekordne prihode i dobit, a dodatno je povećan i broj radnika.<p><br />Violeta, jedna od najuspje&scaron;nijih bh. kompanija, lani je imala prihode od oko 226 miliona KM, &scaron;to je za oko 4 miliona vi&scaron;e nego godinu ranije, izvje&scaron;tava <a href="https://www.biznisinfo.ba/hercegovacki-div-pomjera-granice-novi-rekord-violete/" target="_blank">BiznisInfo</a> na osnovu baze podataka Bisnode BH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zarada, odnosno neto dobit narasla je lani na 30,5 milijuna maraka, &scaron;to je oko 3,5 milijuna KM vi&scaron;e nego godinu ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj radnika dosegao je rekordnu brojku od 616.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi brojevi potvrđuju izjavu vlasnika ove kompanije Petra Ćorluke, koji je ranije za BiznisInfo rekao da je pro&scaron;la godina za njih bila veoma uspje&scaron;na.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo da je Violeta nastavila sa &scaron;irenje proizvodnje i trži&scaron;ta, a odnedavno su snažno zakoračili na trži&scaron;te bogatog Katara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta je ostvarila i značajnu suradnju s austrijskim Sparom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-24-violeta.jpgRyanair počinje naplaćivati ručnu prtljaguhttp://grude.com/clanak/?i=6577765777Grude.com - klik u svijetFri, 24 Aug 2018 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-10-ryanairboeing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. studenog ove godine irska niskotarifna zrakoplovna tvrtka Ryanair uvodi nova pravila – naplaćivat će ručnu prtljagu. <p>Putnicima će biti dozvoljeno u zrakoplov besplatno unijeti tek manju torbu maksimalnih dimenzija 35x20x20 cm, dok su do sada smjeli unijeti i veću prtljagu do 10 kilograma težine i dimenzija 55x40x20 centimetara, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;u njemački mediji Ryanair će od studenog naplaćivati između 8 i 10 eura prtljagu do 10 kilograma težine. Odnosno tijekom rezervacije leta 8 eura, a prilikom prijave na let, 10 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ryanair je objavio da su nova pravila uvedena zbog predugog procesa ukrcaja putnika s ručnom prtljagom zbog čega bi kasnilo polijetanje aviona.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-10-ryanairboeing.jpgEuro-Asfalt i HP Investing grade tunel Žaba na cesti Neum-Stolachttp://grude.com/clanak/?i=6577165771Grude.com - klik u svijetFri, 24 Aug 2018 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-24-cesta-neum-stolac-8_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru projekta izgradnje magistralne ceste Neum–Stolac, jučer (23. kolovoza 2018. godine) je potpisan ugovor za izgradnju tunela Žaba (Hutovo) između Ceste FBiH i konzorcija u sastavu Euro-Asfalt i HP Investing, priopćeno je iz Cesta FBiH. <p>Ugovor su potpisali Ljubo Pravdić, direktor Cesta FBiH i predstavnici konzorcija Hamed Ramić i Dženan Peku&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost ugovora je 23 mil KM sa PDV-om. Planirani početak radova je 3. rujna 2018. godine, a rok za izvođenje je 24 mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj ugovor koji će biti zajednički financiran iz kredita Svjetske banke (IBRD) i Europske investicijske banke (EIB), treći je ugovor na ovoj dionici iz Programa modernizacije cesta u FBiH i jo&scaron; jedan korak ka realizaciji dugogodi&scaron;njeg projekta i približavanju Neuma i Stoca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-24-cesta-neum-stolac-8_0.jpgPODRAVKA STIŽE U HERCEGOVINU: Rajčica (paradajz) ovdje bolje rađa nego u Istrihttp://grude.com/clanak/?i=6576865768Grude.com - klik u svijetThu, 23 Aug 2018 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-rajcice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ono što je Večernji list pisao u nekoliko navrata, jučer su i službeno potvrdili vodeći stručnjaci Podravke.<p>&nbsp;</p> <p>Urod industrijske rajčice veći je nego u Istri i daleko iznad očekivanja svih onih koji su upućeni u tu priču. Kako je jučer<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/pojedini-usjevi-u-hercegovini-daju-vise-od-100-tona-rajcice-po-hektaru-1265430"> Večernjem listu</a> tijekom sastanka u Mostaru rekao prof. dr. sc. Zdravko Matotan, direktor Sektora razvoja poljoprivrede Podravke, na probnim nasadima u Hercegovini ostvareni su visoki prinosi i sada je konačno jasno kako ovaj projekt ima svijetlu budućnost u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tamo gdje su po&scaron;tovane tehnologija i preporuke koje smo dali dobili smo vrhunske rezultate. Prinosi su na tim povr&scaron;inama znatno veći nego u Istri i imamo mnogo razloga za zadovoljstvo. Kvaliteta rajčice je isto vrlo visoka. Udio suhe tvari je odličan i to je dodatni razlog za&scaron;to trebamo nastaviti s projektom. Ovo je preliminarno istraživanje, a sada treba ići dalje. Ljude koji su ostvarili dobre rezultate trebamo dodatno angažirati kako bi se ova priča &scaron;irila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iduće godine priču treba pro&scaron;iriti jer, ako ćemo imati tvornicu ovdje, onda moramo osigurati dovoljno sirovine za preradu. Znamo kako prve godine ne može biti postignut maksimum, ali želimo dobiti &scaron;to vi&scaron;e povr&scaron;ine na koju ćemo saditi rajčicu i imati rezultate kakve imamo ove godine &ndash; rekao je prof. dr. sc. Matotan za <strong>Večernji list</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veljaci rekorderi </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegove navode jučer nam je potvrdio i prof. dr. sc. Marko Ivanković, autor studije o Podravkinoj tvornici u Hercegovini i isplativosti cijeloga projekta. &ndash; Jedan rani hibrid u Veljacima je dao vi&scaron;e od 100 tona po hektaru, &scaron;to je mnogo vi&scaron;e od na&scaron;ih očekivanja. Očekujemo da i kasni hibridi daju slične rezultate, oni jo&scaron; rastu. Sve &scaron;to je iznad 65 posto po hektaru dodatna je zarada i mi smo daleko prema&scaron;ili te brojeve na testnim nasadima. Sada se pripremamo za nastavak projekta &ndash; ističe Ivanković. S druge strane, Matotan dodaje kako će se u budućnosti raditi na načelu minimalne potrebe za ljudskim radom. Usjevi se sade sadilicama, berba se vr&scaron;i kombajnima, a kako bi se s takvom mehanizacijom radilo, potrebne su veće povr&scaron;ine. Stoga će Podravkini kooperanti u Hercegovini morati osigurati minimalno pola hektara povr&scaron;ine za sadnju. &ndash; Kombajnu je potrebno najmanje 10 metara da se može okrenuti i jo&scaron; osam metara da se s njim može okrenuti prikolica na koju se rajčica skuplja. Ručna berba ne dolazi u obzir jer je preskupa. Kada smo u Istri počeli raditi, jo&scaron; 1998. godine, 40 posto vrijednosti proizvoda nosila je ručna berba. Kada smo uveli mehanizaciju, tro&scaron;kovi su se smanjili na 10 posto. Jedan berač dnevno može ubrati do 700 kg rajčice, a kombajnom se može prikupiti vi&scaron;e od 100 tona. To sve govori. Zato je minimalna povr&scaron;ina koju na&scaron;i kooperanti moraju imati najmanje pola hektara. Najveći broj proizvođača u Istri ima povr&scaron;ine od 0,5 do 20 hektara. I ovdje treba raditi na tome. Moraju se rije&scaron;iti imovinsko-pravni odnosi, male parcele ukrupniti, napraviti blokove na kojima se ona može raditi &ndash; obja&scaron;njava Podravkin vodeći stručnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Važnost vode </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je velika prednost Hercegovine u odnosu na Istru velika količina prirodnih izvora koji se mogu koristiti za napajanja usjeva. Istri se događaja da morska voda uđe u izvore i imamo situacije da rajčicu zalijevaju slanom vodom, &scaron;to stvori velike &scaron;tete. U Hercegovini takav scenarij nije moguć, a prirodni izvori broje se u stotinama. I Matotan i Ivanković nagla&scaron;avaju kako će kooperanti na kraju kalendarske godine dobiti ugovor za iduću, tako da u suradnji neće biti nikakvih nepoznanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Proizvođači će u svako doba znati kakva će im biti otkupna cijena i kakav im je plan rada za iduću godinu. Sve će biti stavljeno u ugovor s Podravkom &ndash; zaključili su sugovornici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-rajcice.jpgTunel kroz Ivan-sedlo bit će dvocijevni, s dva prometna traka i dug dva kilometrahttp://grude.com/clanak/?i=6576365763Grude.com - klik u svijetThu, 23 Aug 2018 14:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-23-tunelivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javno poduzeće Autoceste FBiH objavilo je tendere za izgradnju dionica Tarčin-Konjic, podionica Tarčin-Ivan, LOT 2 tunel Ivan dužine 2 km, te dionice Poprikuše-Nemila dužine 5,1 km.<p>&nbsp;Istovremeno su raspisani i tenderi za usluge nadzora i tehničku pomoć na ovim dionicama autoceste. Rok za podno&scaron;enje prijava za sve tendere je 4. listopada, priopćili su iz JP Autoceste FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna vrijednost investicije za izgradnju ove dvije dionice iznosi 235 milijuna eura, od čega je kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) osigurano 120 milijuna eura, a kod Europske investicijske banke (EIB) 90 milijuna eura. Ostatak sredstava je osiguran putem granta koji je odobrio Investicijski fond za Zapadni Balkan. Početak radova se očekuje na proljeće 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tunel Ivan pripada dionici između Tarčina i Konjica i nastavak je planirane dionice autoceste koji zavr&scaron;ava mostom M2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tunel je dvocijevni s dva prometna traka i proći će kroz planinski prijelaz Ivan- sedlo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po izlasku iz tunela trasa autoceste se privremenom prometnicom spaja s magistralnom cestom M17, koja označava kraj ove dionice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionica Popriku&scaron;e &ndash; Nemila počinje petljom Popriku&scaron;e, prelazi preko postojeće magistralne ceste M17 i lokalne prometnice vijaduktom dužine 168 m.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije trasa ulazi u tunel Golubinja (dužine 3.500 m). Dionica prelazi mostom dužine 218 m preko magistralne ceste i rijeke Bosne, zatimi preko željezničke pruge vijaduktom dužine 108 m. Nakon vijadukta poddionica zavr&scaron;ava uklapanjem u sljedeću poddionicu Nemila &ndash; Vranduk, obja&scaron;njavaju iz Autocesta FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://poslovni-global.ba/raspisani-tenderi-tunel-kroz-ivan-sedlo-bit-ce-dvocijevni-s-dva-prometna-traka-i-dug-dva-kilometra/" target="_blank">poslovni-global.ba / Foto: JP Autoceste FBiH</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-23-tunelivan.jpgMljekara Livno uskoro počinje izvoz u Rusijuhttp://grude.com/clanak/?i=6574765747Grude.com - klik u svijetWed, 22 Aug 2018 13:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-22-20849.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mljekara Livno priprema se izalazak na rusko tržište, kazali su u ovoj mljekari za Federalnu televiziju.<p>&nbsp;</p> <p>-Mi smo jedina mljekara u BiH koja ima dozvolu za izvoz u Rusiju, a namjera je izaći i na trži&scaron;te Turske, kazao je Darinko Mihaljević, savjetnik u proizvodnji u Mljekari Livno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda na trži&scaron;te Europske unije izvoze samo sir, u Mljekari Livno drže da je stavljanje BiH na listu zemalja kojima je dopu&scaron;ten izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, veliki uspjeh za mliječnu industriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2015. godini Mljekara je dobila dozvolu za izvoz i pro&scaron;la je težak put da bi iza&scaron;la na europsko trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Čak cijela 2016. godina pro&scaron;la je u ponovnom prilagođavanju, ulistavanju u trgovine i slično. U 2017. godini smo požnjeli rezultate i za oko 100 posto smo povećali prodaju, kazao je Mihaljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Mljekari je trenutno na zrenju 85 tona zlatnih koluta, a ukupan kapacitet, &scaron;to na zrenju &scaron;to u skladi&scaron;tu je 200 tona sira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za domaće trži&scaron;te mljekara uz sir plasira i druge mliječne proizvode poput maslaca i milerama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nove proizvodne linije ulažu 250 tisuća eura, a uskoro pokreću i vlastitu proizvodnju mlijeka kako ne bi ovisli o nesigurnom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-22-20849.jpgProsječna cijena prodanih novih stanova u BiH 1.639 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6574665746Grude.com - klik u svijetWed, 22 Aug 2018 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prоsјеčnа ciјеnа prоdаnih nоvih stаnоvа u BiH u drugom kvartalu ove godine iznosi 1.639 KM po metru kvadratnom. <p>Prosječna cijena je veća za 3,5 posto u usporedbi s prоsјеčnom ciјеnom prоdаnih nоvih stаnоvа u 2017. gоdini, podaci su Agencije za statistiku BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brој prоdаnih nоvih stаnоvа u drugom kvartalu u оdnоsu nа drugi kvartal pro&scaron;le gоdinе veći је zа 1,3 posto, dok je u оdnоsu nа prоsјеčаn brој prоdаnih nоvih stаnоvа u 2017. gоdini manji zа 22,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pоvr&scaron;inа prоdаnih nоvih stаnоvа u drugom kvartalu ove godine u оdnоsu nа drugi kvartal lani veća је zа 9,8 posto, pi&scaron;e Fena</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpgPočeo opći štrajk u Uljaniku, radnici ne znaju kada će dobiti plaćuhttp://grude.com/clanak/?i=6573965739Grude.com - klik u svijetWed, 22 Aug 2018 09:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-22-uljanik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnici Brodogradilišta 3. maj, kao i cijele Uljanik Grupe, u srijedu su u sedam sati počeli opći štrajk jer im nisu isplaćene plaće za srpanj. <p><br /><br />Među radnicima Uljanika vlada veliko nezadovoljstvo, kažu sindikalni čelnici. Ogorčeni su jer im plaća za mjesec srpanj kasni već sedmi dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sindikat traži da se Vlada izjasni je li im uopće u interesu zadržavanje hrvatske brodogradnje kao strate&scaron;ke djelatnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava Uljanika u utorak je priopćila kako tijekom postupka mirenja nije mogla sindikatima potvrditi točan datum isplate zaostale plaće te je, u razumijevanje razloga za &scaron;trajk, istaknula kako se nada da će on biti dostojanstven.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Unatoč pozitivnim informacijama kojima raspolažemo, a to je da sve nadležne institucije i strate&scaron;ki partner ulažu maksimalne napore u iznalaženje cjelovitog rje&scaron;enja za dugoročno funkcioniranje brodogradnje na obje lokacije, i u Puli i u Rijeci, socijalnim partnerima nismo bili u mogućnosti potvrditi točan datum isplate plaće za srpanj", kaže se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje se kako "sve uprave i svi direktori dru&scaron;tava grupe izražavaju žaljenje zbog ka&scaron;njenja plaće te i dalje ulažu maksimalne napore da se taj problem razrije&scaron;i &scaron;to brže".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U potpunosti svjesni tereta života bez plaće koji nose svi radnici grupe te pritiska i odgovornosti koji je na sindikatima, uvjereni smo da će sutra&scaron;njim legalnim i legitimnim &scaron;trajkom svi radnici grupe na dostojanstven način iskazati svoja očekivanja", kaže se u priopćenju Uljanik grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamjenik povjerenika Sindikata metalaca Hrvatske u Brodogradili&scaron;tu 3. maj Veljko Todorović u utorak je rekao kako je Sindikat metalaca "dobivao naznake da bi Uljaniku mogao biti odobren zajam HBOR-a, ali do 13 sati zajam nije odobren, kada je u Puli, u sklopu postupka mirenja, održan sastanak Uprave Uljanika i sindikata".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U utorak odblokiran račun</strong></p> <p>Brodogradili&scaron;tu 3. maj u utorak je deblokiran račun, nakon &scaron;to im je u petak tijekom dana blokiran, izvijestili su u utorak iz toga riječkog brodogradili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trojica ministara održala su u utorak poslijepodne sastanak u Vladi o stanju u hrvatskim brodogradili&scaron;tima nakon kojega je ministar gospodarstva Darko Horvat izjavio da je "nekoliko opcija na stolu", da će se konačna odluka znati za dan ili dva, te ocijenio kako je najavljeni &scaron;trajk radnika Uljanik grupe legitiman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Horvat je izjavio kako je jedna od opcija i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Na pitanje da komentira činjenicu da je HBOR odbio dati kredit strate&scaron;kom partneru Uljanika "Kermas energiji", kojim je Kermas namjeravao dati Uljaniku pozajmice za plaće, Horvat je odgovorio da je "odbijenica logična s obzirom na način na koji je zahtjev sročen".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hoće li se zahtjev ponavljati, vidjet ćemo idućih dana", zaključio je Horvat.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-22-uljanik.jpgFOTO: Deset ekskluzivnih vozila iz ponude AS Kramarhttp://grude.com/clanak/?i=6573565735Grude.com - klik u svijetTue, 21 Aug 2018 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-21-018_auto_kramar_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponudi AS Kramar na lokacijama u Sarajevu, Ljubuškom i Banjoj Luci mogu se pronaći vozila europskih proizvođača mlađa od 6 godina, cjenovnog ranga od 10.000 do 500.000 KM.<div class="uvod uvod-clanka hidden-xs">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_auto">AS Kramar uspje&scaron;no posluje vi&scaron;e od 15 godina na trži&scaron;tu rabljenih automobila, te trenutno nudi preko 1000 vozila vrhunske kvalitete u svojim salonima u Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj. S poslovnim partnerima sudjeluje i na trži&scaron;tima rabljenih automobila u Rusiji, Če&scaron;koj i Srbiji.<br /> <br /> Iz &scaron;iroke ponude Auto salona Kramar donosimo 10 najekskluzivnijih automobila:</div> <div class="tekst clanak_auto"><br /> <br /> <strong>Mercedes-Benz CLS 350 D BlueTEC 4Matic Tiptronik - 9G-Tronic NIGHT-PAKET AMG Line </strong><br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar1.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2018. <br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=11540" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>Mercedes-Benz S 500 Coupe 4Matic Exclusive AMG Line EDITION1</strong><br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar2.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2015.<br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte<a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=7350" target="_blank"> ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>Audi A7 Sportback 50 TDI Quattro Tiptronic Sportpaket S-Line 286 KS </strong><br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar3.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2018. <br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=11541" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>Lamborghini Huracan Coupe LP 610-4</strong><br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar4.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2017. <br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=12953" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>Audi Q7 3.0 TDI Quattro S-Tronic Sport Selection EXCLUSIVE 272 KS </strong> <br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar5.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2015.<br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=12319" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>Audi A7 3.0 TDI Bi-Turbo 320 KS Quattro S-Tronic Sport Selection EXCLUSIVE</strong> <br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar6.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2014.<br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=12930" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>BMW 540 D G30 xDrive 4x4 Innovation M-Sportpaket 320 KS </strong> <br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar7.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2017.<br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=13177" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>BMW 520 D G30 Tiptronik Edition Exclusive 190 KS Model 2018</strong><br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar8.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2017. <br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=13335" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>BMW M760Li G12 xDrive 4x4 V12 INDIVIDUAL M-Sportpaket 609 KS </strong><br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar9.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2018.<br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=13366" target="_blank">ovdje</a>.<br /> <br /> <strong>BMW M4 Cabrio Individual 431 KS</strong><br /> <br /> <div class="slika"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-21-18-08-21-018_auto_kramar10.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <br /> Godina proizvodnje: 2015. <br /> Cijenu, vi&scaron;e fotografija i ostale pojedinosti pogledajte <a href="http://www.askramar.com/Vozilo?id=12278" target="_blank">ovdje</a>.</div> <div class="tekst clanak_auto"><br /> <br /> Osoblje Auto salona Kramar svakodnevno ažurira ponudu vozila na web stranici <a href="http://www.askramar.com" target="_blank">www.askramar.com</a>., a možete ih pratiti na <a href="https://www.facebook.com/Kramarautobosnaihercegovina/" target="_blank">Facebooku </a>, i <a href="https://www.instagram.com/auto_salon_kramar/" target="_blank">Instagramu</a>.</div> <div class="tekst clanak_auto"><br /> <br /> Auto salon Kramar svoje lagere ima na sljedećim lokacijama: <br /> - Ljubu&scaron;ki 88320 , Mostarska vrata b.b. <br /> - Banja Luka 78000, Marka Lipovca b.b. (Tranzitni put Banja Luka - Gradi&scaron;ka)<br /> - Sarajevo 71000, Osik b.b. - Ilidža</div> <div class="tekst clanak_auto"><br /> <br /> U svakom trenutku možete ih kontaktirati u telefonski centar na +387 39 830 000 i dobiti sve informacije potrebne za kupovinu vrhunskog vozila.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-21-018_auto_kramar_glavna.jpgECB će u rujnu predstaviti nove novčanice od 100 i 200 eurahttp://grude.com/clanak/?i=6571165711Grude.com - klik u svijetMon, 20 Aug 2018 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-20-20829.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europska centralna banka će 17. rujna predstaviti nove novčanice od 100 i 200 eura, čime će dovršiti renoviranje svih novčanica.<p><br />Novi izgled imaju novčanice od pet, 10 i 20 eura, dok se novčanica od 500 eura vi&scaron;e ne tiska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove novčanice od 100 i 200 eura bit će pu&scaron;tene u opticaj u prvoj polovici naredne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ECB je primijetila da je objavljivanje kraja proizvodnje novčanica od 500 eura dovelo do naglog povećanja potražnje za novčanicama od 100 i 200 eura od europskih poduzeća i domaćinstava, javlja Indikator.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-20-20829.jpgElon Musk zaplakao: Radim od 0 do 24 i na rođendan, bez prijatelja i bez obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=6568865688Grude.com - klik u svijetSat, 18 Aug 2018 22:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-18-elon_musk_crying.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čelnik tvrtke za proizvodnju električnih automobila Elon Musk otvorio je dušu u intervjuu za New York Times u četvrtak. <p>&nbsp;</p> <p>Priznao je da mu je ovo bila "najteža i najbolnija godina u karijeri". Stres i dugi sati u proizvodnji električnog automobila Model 3 odrazili su se na njegovo fizičko zdravlje, a sve manje vremena uspijeva provesti s obitelji i prijateljima, požalio se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Musk očito traži simpatije javnosti nakon gungule koja je počela njegovom objavom na Twitteru 7. kolovoza. Tada je najavio da Teslu &ldquo;povlači s burze&rdquo; i da je &ldquo;novac za otkup osiguran&rdquo; i time otvorio medijsko grotlo i pokrenuo lančanu reakciju koja se do danas nije umirila. Ima li Musk novac, gdje su investitori, je li to sve dio složene prijevare? Optužbe i spekulacije da &scaron;ef Tesle &ldquo;pliva u mutnom&rdquo; ubrzo su potaknule seriju privatnih tužbi i regulatornih istraživanja.</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>U intervjuu Musk kaže da ne žali ni zbog čega i da bi opet sve napravio isto.</p> <p>- Objava na Twitteru bila je jedini način da svi dioničari u isto vrijeme dobiju iste informacije - brani se od optužbi da objava na dru&scaron;tvenim mrežama nije dobar način za objavu osjetljive poslovne informacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislio sam da je najgore pro&scaron;lo, zaista sam mislio. Najgore je možda i pro&scaron;lo za Teslu, ali za mene osobno najgore tek slijedi - kazao je Musk u emocionalnom intervjuu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaista, cijela saga za Elona Muska nije ni blizu zavr&scaron;etka. Komisija za trgovinu vrijednosnim papirima (SEC) nije uvjerena da je Musk u trenutku objave imao potvrdu o osiguranim sredstvima za otkup, a prema njihovim pravilima, &ldquo;javne izjave svakog direktora koje se tiču kompanije moraju biti istinite&rdquo;. Stoga su mu srijedu uručili sudski poziv, čime je započela i službena istraga zbog moguće prijevare. Idući će tjedan tako čelnik Tesle sjedeći na vrućoj stolici morati opravdati sve svoje dosada&scaron;nje poteze. SEC zapravo poku&scaron;ava ispitati do koje razine idu Muskove makinacije, a prema zadnjim informacijama, pi&scaron;e Reuters, ispituju i upravni odbor, ali i Tesline direktore koliko su zapravo bili upućeni u Muskove planove delistiranja i prije objave na Twitteru. Zasad se čini da mu poku&scaron;avaju pri&scaron;iti i pre&scaron;ućivanje važnih informacija od poslovnih partnera u Tesli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Musk je u intervjuu i zaplakao te spomenuo svoju vlastitu žrtvu u posljednjih 15 godina dižući Teslu od startupa do velike kompanije koja proizvodi stotine tisuća automobila. Otkrio je da radi i do 17 sati dnevno, ponekad tvornicu ne napu&scaron;ta danima, a godi&scaron;nji odmor nije uzeo od 2001. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Napunio sam 47 godina u srpnju, a rođendan sam proveo na poslu. Od 0 do 24, tijekom noći, bez prijatelja, obitelji, ikoga - priznao je Musk kroz suze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svemu, ne planira se povući, niti se odreći dvojne funkcije u Tesli, predsjednika i izvr&scaron;nog direktora, rekao je u razgovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako nađete nekoga tko može obavljati ovaj posao bolje od mene, svakako mi javite. Odmah mu predajem kormilo. Ima li netko tko posao može obaviti bolje?! - pitao je Musk u svojem stilu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-18-elon_musk_crying.jpgIzgledno je pokretanje proizvodnje u tvornici 'Lasta' Čapljinahttp://grude.com/clanak/?i=6566365663Grude.com - klik u svijetFri, 17 Aug 2018 11:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-17-lasta2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po radovima u krugu tvornice očito je da se sprema pokretanje proizvodnje, koje će obradovati ne samo radnike koji će se ponovo angažirati, nego i manje-više sve Čapljince.<p>&nbsp;</p> <p>Malo se tko nadao da će nakon famoznog zatvaranja 26-og siječnja 2017-te godine, kapije Tvornice keksa i vafla "Lasta" ponovo biti otvorene za radnike. Međutim, takav scenarij je sve izgledniji, jer trenutačno se čisti i uređuje krug, te dio pogona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogućnost obnove proizvodnje najavila je i stečajna upraviteljica Behija Huseinbegović, koja je u izjavi za Radiopostaju Čapljina, kazala da prije okončanja nastavka Skup&scaron;tine vjerovnika najavljenog za 22-og kolovoza, o tome ne može davati službene izjave. Međutim, po radovima u krugu tvornice očito je da se sprema pokretanje proizvodnje, koje će obradovati ne samo radnike koji će se ponovo angažirati, nego i manje-vi&scaron;e sve Čapljince, javlja <a title="Radio Čapljina" href="http://www.radio-capljina.com/gospodarstvo/item/967-cisti-se-krug-tvornice-keksa-i-vafla-lasta-capljina-izgledno-je-pokretanje-proizvodnje.html" target="_blank">Radio čapljina</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, proizvodnja u "Lasti" stala je pod kraj 2016-te godine, kada se mislili su radnici, oti&scaron;lo na kolektivni odmor. Obustava proizvodnje obznanjena je 26-og siječnja 2017-te kada su radnici upućeni kućama. Zanimljivo, iako tužni novinarima su tvrdili &ndash; Nije propala 'Lasta' nego privatizacija!" Izgleda da bi ta njihova tvrdnja mogla dobiti i praktično potvrdu već do kraja ovoga mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Valja napomenuti, da je malo primjera tvrtki tako lojalnih radnika kao &scaron;to su to bili radnici "Laste". Ni za jednog od brojnih &scaron;trajkova kojim su poslovodstvo, odnosno većinskog vlasnika hrvatsko "Zvečevo", iz Požege, prisiljavali na isplatu plaća ili doprinosa, nisu o&scaron;tetili ni jedan dio potreban u proizvodnji. Kao da su predosjećali sudbinu i nadali se nekom boljem vremenu. Jesu li ga najzad dočekali?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-17-lasta2.jpgKupovna (ne)moć BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6559765597Grude.com - klik u svijetMon, 13 Aug 2018 19:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-22-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Alternativni indikator blagostanja, koji bolje odražava stanje u domaćinstvima, je stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku.<p><br />Rezultati Eurostata pokazuju da BDP po stanovniku za Bosnu i Hercegovinu, izražen u standardu kupovne moći za 2017. iznosi 32% prosjeka EU, dok je stvarna individualna potro&scaron;nja po stanovniku prema standardu kupovne moći u istoj godini iznosila 42% prosjeka EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina ima bolje rezultate od Albanije, dok u usporedbi s Makedonijom ima bolji omjer Stvarne individualne potro&scaron;nje prema standardu kupovne moći ali gori omjer BDP-a po stanovniku, izraženog u standardu kupovne moći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od zemalja iz regije, Hrvatska prema istraživanju Eurostata ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći koji iznosi 61 posto prosjeka EU, dok se Crna Gora nalazi na drugom mjestu na razini od 46 posto prosjeka EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvarna individualna potro&scaron;nja (SIP) po stanovniku prema SKM, prema prvoj procjeni među zemljama članicama se kretala između 45 posto ispod prosjeka EU u Bugarskoj i 30 posto iznad prosjeka EU u Luksemburgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se BDP po stanovniku često koristi kao indikator razine blagostanja u zemljama, on nije jedini takav indikator. Alternativni indikator blagostanja, koji bolje odražava stanje u domaćinstvima, je stvarna individualna potro&scaron;nja (SIP) po stanovniku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-22-konvertibilne-marke.jpgKuprešanin se vratio iz Njemačke i gradi proizvodni pogonhttp://grude.com/clanak/?i=6559365593Grude.com - klik u svijetMon, 13 Aug 2018 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupres se definitivno ne predaje, usprkos brojnim problemima s kojima se susreće ova prostrana, ali i jedna od najrjeđe naseljenih općina u BiH. <p>Iseljavanja i odavde ima, no lokalna vlast, predvođena načelnikom Milanom Ra&scaron;tegorcem Komom, potaknuta entuzijazmom nekolicine gospodarstvenika, čini sve &scaron;to može povećati broj radnih mjesta i zaustavi trend iseljavanja. Tako bi stvorili pretpostavke da se vrate i oni koji su već davno oti&scaron;li u svijet u potrazi za poslom, pi&scaron;e <a href="https://avaz.ba/vijesti/biznis/404407/mladi-poduzetnik-ivan-vila-ulaze-iz-njemacke-%E2%80%9Ekmc-kupres%E2%80%9C-zavrsio-halu-cekaju-se-masine" target="_blank">Avaz</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je tako, potvrđuje i primjer mladog Kupre&scaron;aka, Ivana Vile (31), koji se poželio vratiti iz Njemačke te u rodnom Kupresu pokrenuti proizvodni pogon metalne industrije. U početku bi radilo od 10 do 15 radnika. S realizacijom projekta počeo je prije dvije godine, kada se obratio načelniku, koji mu je izi&scaron;ao ususret, te osigurao lokaciju za proizvodni pogon na izlazu iz Kupresa prema Livnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemu i ostalim zainteresiranim poduzetnicima, mlađima od 40 godina, koji žele raditi na Kupresu, općina se obvezala vratiti 80 posto uplaćenog novca za ishođenje građevinske dozvole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vila je to iskoristio i već je zavr&scaron;en objekt koji čeka opremu, a čeka se i da nekoliko radnika zavr&scaron;i obuku u Njemačkoj, gdje je trenutno i Vila, pa da proizvodnja krene &ndash; kazao je Ra&scaron;tegorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Čekaju se samo strojevi i &bdquo;KMC Kupres&ldquo; može početi proizvodnju, a radit će sitne stvari, postolja i slično, vezano za robotiku, uglavnom za izvoz. Ivan i otac su trenutačno u Njemačkoj. Otac dolazi za desetak dana i vjerovatno će već tada biti novih informacija &ndash; kazala općinska službenica Ivona Turalija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, &bdquo;KMC Kupres&ldquo; je jedna od firmi koje su nedavno dobile grant programa USAID Projekta &bdquo;Diaspora Invest&ldquo;. U drugom krugu javnog poziva od 72 aplikacije, izabrano je 11, među kojima i ova firma iz Kupresa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-kupres.jpgFreelanceri odlaze iz BiH, kompanije za koje rade nude im posaohttp://grude.com/clanak/?i=6555065550Grude.com - klik u svijetSat, 11 Aug 2018 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-11-freelancer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosni i Hercegovini postoji gotovo 50.000 freelancera, mladih ljudi kojima ova država nije pružila mogućnost zaposlenja, a koji za život zarađuju obavljajući preko interneta zadatke za međunarodne korporacije.<p>&nbsp;</p> <p>Ako vlast u Federaciji BiH provede odluku koju je donijela, da su, između ostalog, ovi ljudi dužni državi platiti 10 posto poreza i četiri posto u zdravstveni fond, većina će ih, samostalno ili sa svojom mladom obitelji, napustiti ovu zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odlaze cijele obitelji</strong><br />Odlazak iz Bosne i Hercegovine sljedeći je korak na koji će se odlučiti mnogi građani BiH koji su dobivali zaradu iz inozemstva, a sada im je stigao poziv iz federalne Porezne uprave da uplate porez za prethodnih nekoliko godina. Mnogi od njih već su dobili ponude od poslodavaca iz inozemstva za koje su obavljali freelance poslove da se presele i budu njihovi stalni zaposlenici jer se uglavnom radi o stručnoj i deficitarnoj radnoj snazi, pogotovo u IT sektoru, koja je tražena u svijetu. Najgore je, ističu, &scaron;to su se već prije nekoliko godina sami raspitivali na koji način će uplatiti porez, a u poreznim upravama su im rekli da se to jo&scaron; ne zna i da za sada ni&scaron;ta ne plaćaju budući da status samostalnog radnika kao fizičke osobe nije zakonski definiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nažalost, sada u strahu od &ldquo;novih nameta&rdquo; Porezne uprave i u strahu da se neće regulirati moj status, prihvatio sam ponudu svog poslodavca i već sam poslao zahtjev za termin u Veleposlanstvu Njemačke da dobijem radnu vizu te da zauvijek napustim Bosnu i Hercegovinu. Sa mnom će napustiti BiH i moja supruga i moje dijete od nepunih godinu dana - kazao je za Al Jazeeru freelancer iz Bihaća i dodao kako su svi drugi freelanceri koje poznaje sada u postupku odlaska iz Bosne i Hercegovine, tako da je sve manje građana koji će ostati i plaćati ovakve poreze koje nameće država, uglavnom kako bi isplatila ogroman broj zaposlenih u javnim i državnim ustanovama ili kredite koje podiže za njihove plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novac već potro&scaron;en</strong><br />Programer iz Sarajeva, koji je samostalno radio za poslodavce u inozemstvu, poziv da uplati porez jo&scaron; nije dobio, ali, prema vlastitom izračunu, morat će dati 5000 eura, novac koji nema. Da sve bude jo&scaron; apsurdnije, i on je jo&scaron; prije tri godine i&scaron;ao u Poreznu upravu raspitati se o plaćanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Poreznoj upravi jednostavno su nam rekli kako nemaju načina naplatiti porez od freelancea jer im je to bio nepoznat pojam i čak su nam zaposlenici PU u nekoliko navrata savjetovali da ne plaćamo ni&scaron;ta ako to nije traženo od nas. Nakon toga svega daju nam rok od mjesec dana da retroaktivno sve to platimo, odjednom. Kako stvoriti novac koji smo odavno potro&scaron;ili unutar BiH, samo zato &scaron;to nisu bili dovoljno organizirani ni svjesni da mi uopće postojimo? - kazao je i dodao kako je ovih dana opet oti&scaron;ao u Poreznu upravu raspitati se za uplatu. - Opet sam dobio odgovor kako jo&scaron; uvijek nisu dovoljno organizirani, kako im je sve ovo novo te ne znaju dovoljno detalja - istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/VL</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-11-freelancer.jpgPrilika za posao: IVERNEA d.o.o. Grude traži radnikehttp://grude.com/clanak/?i=6554965549Grude.com - klik u svijetFri, 10 Aug 2018 16:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-10-thumb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IVERNEA d.o.o. Grude bavi se proizvodnjom namještaja po mjeri. Zbog potrebe za novim kadrovima, a u skladu sa odredbama Pravilnika o radu i Statuta Društva, objavljuje: <p>O G L A S</p> <p>za popunu radnih mjesta</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem tražimo kandidate koji su spremni za nove poslovne mogućnosti i napredovanje u karijeri uz rad u dinamičnom okruženju. Pored općih uvjeta koji moraju biti ispunjeni u skladu sa odredbama Zakona o radu, kandidati moraju ispunjavati i posebne uvjete za navedeno radno mjesto</p> <p>&nbsp;</p> <p>STOLAR - MONTER NAMJE&Scaron;TAJA (vi&scaron;e izvr&scaron;itelja)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opis poslova:<br />Poznavanje rada na raskrajaču i kantarici (nije obavezno)<br />Samostalnost pri montaži na terenu i sklapanju namje&scaron;taja u tvornici<br />Rad na terenu i u tvornici<br />Ostali stolarski poslovi i poslovi montera namje&scaron;taja</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Kandidati trebaju ispunjavati sljedeće uvjete:<br />SSS<br />Iskustvo na istim ili sličnim poslovima (nije obavezno)<br />Vozačka dozvola B kategorije<br />Snalažljivost na montaži i odgovornost za poslove koje radi<br />Poznavanje čitanja tehničkih crteža<br />Oglas ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji uđu u uži izbor bit će naknadno obavje&scaron;teni i pozvani na intervju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Životopis poslati putem opcije "<a href="https://www.posao.ba/#!employer/profile;id=478592;job=245414" target="_blank">PRIJAVI SE NA OGLAS".</a><br />Lokacija:Grude<br />Broj pozicija:3<br />Datum objave:10.08.2018.<br />Trajanje oglasa:30 dana (ističe 09.09.2018.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-10-thumb.jpgPočeo najveći štrajk u povijesti Ryanairahttp://grude.com/clanak/?i=6554165541Grude.com - klik u svijetFri, 10 Aug 2018 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-10-ryanairboeing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Piloti najvećeg europskog niskobudžetnog avioprevoznika Ryanaira počeli su u petak najveći pilotski štrajk u povijesti te kompanije.<p>&nbsp;Gotovo 400 Ryanairovih letova &scaron;irom Europe otkazano je u petak. &Scaron;trajk bi trebao trajati 24 sata, počev&scaron;i od petka u tri sata ujutro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obustavi rada sudjeluju Ryanairovi piloti iz Irske, Njemačke, Belgije, &Scaron;vedske i Nizozemske. &Scaron;trajkom usred ljetne sezone bit će pogođeno 55.000 putnika, najvi&scaron;e u Njemačkoj - 42.000, prenosi seebiz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putnicima će uprava kompanije ponuditi da besplatno promijene termin leta ili povrat novca. Drugih obe&scaron;tećenja neće biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Piloti traže nove ugovore s većom plaćom i boljim radnim uslovima.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-10-ryanairboeing.jpgPodravka gradi tvornicu u blizini Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=6553865538Grude.com - klik u svijetFri, 10 Aug 2018 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-22-ajvarpodravka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgradnja Podravkine tvornice u Hercegovini bio bi prvi projekt u kojem jedna hrvatska tvrtka gradi proizvodni pogon u spomenutoj regiji. <p><br /><br />S obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih tvornica u regiji, jasno je kako su očekivanja velika, a planirana suradnja dugoročna. Prognoze govore kako bi uz ovaj projekt moglo biti vezano i do 10.000 ljudi u Hercegovini, &scaron;to samo daje pretpostavku o tome koliko je izgradnja ovakve tvornice važna i od krucijalnog značenja za ostanak ljudi na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ovo je najbolji primjer na koji način Hrvatska treba pomagati Hrvatima u BiH, između ostalog pi&scaron;e <strong>Večernji list</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-22-ajvarpodravka.jpgZa 30 godina rada u Hrvatskoj dobio gotovo istu mirovinu kao za 3 godine u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=6553765537Grude.com - klik u svijetThu, 09 Aug 2018 18:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-11-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj je skupljao sekundarne sirovine, otpad i malo radio na baušteli, a onda ga je supruga ostavila i 9 mjeseci starog sina dala njegovoj majci zbog čega se vratio u Hrvatsku. <p>Hrvatski umirovljenik za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvario je 1902 kune mirovine, a za tri godine rada u Njemačkoj 204 eura, pi&scaron;e <a href="http://www.glas-slavonije.hr/372209/1/Za-30-godina-u-Hrvatskoj-ista-mirovina-kao-za-tri-godine-u-Njemackoj" target="_blank">Glas Slavonije. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o Ivanu &Scaron;alkoviću iz Bukvika blizu Orahovice koji je 70-ih godina pro&scaron;log stoljća trbuhom za kruhom oti&scaron;ao u Njemačku gdje je radio tri godine, a onda se vratio zbog obiteljske situacije.</p> <p><br />U Njemačkoj je skupljao sekundarne sirovine, otpad i malo radio na bau&scaron;teli, a onda ga je supruga ostavila i 9 mjeseci starog sina dala njegovoj majci zbog čega se vratio u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mukotrpno sam radio, ali sam bio plaćen. A po povratku u Hrvatsku radio sam u ciglani i u poljoprivrednom poduzeću Orahovica te skupio 30 godina staža. Hrvatska mirovina prvo mi je bila 1350 kuna, a sada iznosi 1902 kune. Njemačka je bila 86 eura, a nedavno sam dobio rje&scaron;enje na iznos mirovine od 204 eura. Da nemam ovu njemačku mirovinu, te&scaron;ko bismo sada&scaron;nja supruga i ja živjeli i &scaron;kolovali na&scaron;eg sina. Isplati se ići van raditi te tako osigurati dostojanstven život u Hrvatskoj", priča 69-godi&scaron;nji Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su za Glas Slavonije objasnili pravni stručnjaci, za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj je potrebno raditi najmanje pet godina. Iako Ivan u načelu ne ispunjava uvjete u okviru tamo&scaron;njeg nacionalnog mirovinskog sustava jer je radio samo tri godine, njemačko mirovinsko tijelo uzelo je u obzir njegov radni staž u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, sa zadnjim danom lipnja u Hrvatskoj je bilo 1.233.508 umirovljenika čija je prosječna mirovina iznosila 2553 kune. Među njima je 93.062 banitelja, pripadnika HVO-a te vojnih osoba, policijskih službenika i službenih osoba, a radi se o kategorijama koje podižu sveukupni prosjek.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-11-euro.jpgStudio Jelica radi čarobne frizure prirodnim preparatima za kosu milk_shake FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6553665536Grude.com - klik u svijetThu, 09 Aug 2018 17:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-09-img-397679d42bbe3f8da0b1ba3c6713ed4b-v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milkshake proizvodi sadrže kombinacije prirodnih sastojaka, uključujući mliječne bjelančevine, koji će svojom sinergijom učiniti čuda na vašoj kosi i postati nezaobilazna hrana za vašu kosu.<p><br /><br />Milk_shake proizvodi za kosu koji su zastupljeni u vi&scaron;e od 90 zemalja svijeta, napokon i u BiH i to u frizerskom salonu Studio Jelica u Viru, općina Posu&scaron;je.</p> <p><br />Liniju milk_shake proizvoda za kosu čini zadivljujući raspon profesionalnih proizvoda inspiriranih prirodom. Filozofija milk_shake proizvoda je jednostavana; koristiti snagu i ljepotu prirode kako bi dobili iznenađujuće rezultate u njezi i oblikovanju kose.</p> <p><br />Milk_shake&nbsp;proizvodi sadrže kombinacije prirodnih sastojaka, uključujući mliječne bjelančevine, koji će svojom sinergijom učiniti čuda na va&scaron;oj kosi i postati nezaobilazna hrana za va&scaron;u kosu.<br /><br /><br />Milk_shake&nbsp;sadrži &scaron;iroku paletu proizvoda koji uključuju niz &scaron;ampona, regeneratora, intenzivnih tretmana za njegu i oporavak kose i styling proizvoda koji će postati savr&scaron;eni dodaci za va&scaron;u dnevnu rutinu u njezi kose, a mi ćemo ovdje predstaviti najpopularnije.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-09-18-08-09-milk-shake-incredible-milk.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><strong>Milk_shake&nbsp;incredible milk</strong> - jedan preparat sa dvanest funkcija. Svojom savr&scaron;enom formulom obnavlja kosu, regulira vlagu, kontrolira elektricitet kose, jača kosu, sprečava lomljenje kose, čuva kosu od toplinskog utjecaja, pojačava volumen kose, čuva integritet kose, &scaron;titi i održava boju kose, zaglađuje kutikulu kose, olak&scaron;ava ravnanje kose, osigurava dugotrajan stajling kose i ostavlja kosu sjajnom, zdravom, mekom i podatnom.<br />Kupnjom ovog jedinstvenog proizvoda vi&scaron;e vam neće trebati niti jedan proizvod za njegu i stajling kose koji ste do sada koristili.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-09-18-08-09-milk-shake-whipped-cream-100-ml.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><strong>Milk_shake&nbsp;Whipped cream</strong> - kremasta pjena za kosu pogodna za sve tipove kose, popularno nazivana &scaron;lagom za kosu, sadrži vitamin E i pantenol. Speciajlno je dizajnirana za restruktuiranje kose. Daje optimalnu vlažnost čuvajući boju, omogućava lako oblikovanje kose kao i ra&scaron;če&scaron;ljavanje, bez dodatnog otežavanj kose.. Očaravajući miris karamele koji će se dugo osjećati u va&scaron;oj kosi.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-09-18-08-09-milk-shake_incredible-oil.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><strong>Milk_shake&nbsp;incredible oil</strong> - intenzivan tretman koji se ne ispire formuliran kako bi se suzbilo i spriječilo pucanje vrhova. Sa polimerom koji &scaron;titi kosu od vrućine pegle ili uvijača te drugih faktora stresa koji o&scaron;tećuju kosu. Pruža kosi njegu, snagu i mekoću.</p> <p><br />Sve ove preparate, kao i cijelu liniju milk_shake proizvoda možete isprobati u Studiu Jelica, te se uvjeriti u kvalitetu milk_shake prirodnih preparata za kosu.<br /><br /><br /><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ffrizerskisalon.jelica%2Fphotos%2Fa.1909678862601988.1073741830.1908017482768126%2F2170201026549769%2F%3Ftype%3D3%26theater&amp;width=600&amp;show_text=true&amp;appId=164842796935149&amp;height=589" frameborder="0" scrolling="no" width="600" height="589"></iframe><br /><br /><br /></p> <p>Pratite nas na <a title="Studio Jelica Posu&scaron;je" href="https://www.facebook.com/frizerskisalon.jelica/" target="_blank">FACEBOOKU</a> i <a title="Studio Jelica Posu&scaron;je" href="https://www.instagram.com/studio_jelica/?hl=hr" target="_blank">INSTAGRAMU</a> ili pozovite za narudžbu na 063864045 <br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-09-img-397679d42bbe3f8da0b1ba3c6713ed4b-v.jpg