Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Franck dao podršku školi košarke koja promovira mlade talente i brine za njihov rasthttp://grude.com/clanak/?i=141743141743Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-019-franck-mladen1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franck je jedna od društveno najangažiranijih tvrtki koja brine o budućnosti mladih i njihovom zdravom razvoju, što su mnogo puta dosad i dokazali.<p>&nbsp;</p> <p>Ove godine prepoznali su i &scaron;kolu ko&scaron;arke Pepi Sport Mostar. Na novim dresovima kadetske i juniorske selekcije osvanut će poznati logo Franck a tom prigodom predsjednik &scaron;kole Alen Cvjetanović uručio je dres direktoru Francka za područje Bosne i Hercegovine Mladenu Alpezi. U Pepi Sportu igraju ko&scaron;arka&scaron;ki talenti iz cijele Hercegovine i radi se o pravoj tvornici budućih ko&scaron;arka&scaron;a o čijem razvoju &scaron;kola ko&scaron;arke Pepi Sport brine u kontinuitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-019-franck-mladen1.jpgBišćanin skratio radno vrijeme radnicima i profitirao: ‘Nije vrijedno’http://grude.com/clanak/?i=141724141724Grude.com - klik u svijetThu, 12 Sep 2019 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-17-61302001-automehanicar-ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako Elvir Bagrameli kaže za “BiznisInfo”, umjesto pada prometa došao je rast, mušterije su se prilagodile, a posla ima više nego ikada.<p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik bihaćkog autoservisa &ldquo;Bagrameli&rdquo; odlučio je prije godinu dana da ukine radnu subotu. Na taj potez odlučio se zbog naru&scaron;enog zdravlja i sebe i radnika kao i želje da vi&scaron;e vremena provedu sa obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radni tjedan skratio je na pet dana iako je bio ubijeđen da će posao opasti. Kako sam kaže &ndash; nikakav novac nije bio vrijedan zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali kako Elvir Bagrameli kaže za &ldquo;BiznisInfo&rdquo;, umjesto pada prometa do&scaron;ao je rast, mu&scaron;terije su se prilagodile, a posla ima vi&scaron;e nego ikada, prenosi Hercegovina.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Facebook statusom koji je objavio, kako sam kaže, htio je da zahvali mu&scaron;terijama na razumijevanju ali i da motivira i druge poslodavce da učine isto i tako radnicima ostave vi&scaron;e vremena za obitelj koja najvi&scaron;e trpi zbog radnih vikenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kompletan Bagramelijev status možete pročitati u nastavku.</strong></p> <p><em>&ldquo;Prije otprilike godinu dana sam odlučio da ukinem radnu subotu&hellip; nije vi&scaron;e i&scaron;lo, pritisak posla je bio velik a nedjelja se nije znala da li prije svane ili smrači i hajde opet ponovo&hellip; Naru&scaron;ilo se zdravlje, i fizičko i psihičko, kako kod mene tako i kod radnika. U početku me bilo prpa hoće li opasti posao, subotom je dolazilo dosta mu&scaron;terija koji nisu mogli preko radnih dana ali odlučio sam pa &scaron;ta bude.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Produžili smo radno vrijeme radnim danima do 17h da kompenziramo &lsquo;izgubljene&rsquo; sate. A ono, vidi vraga, umjesto pada prometa do&scaron;ao je rast.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I to zamjetan.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Hvala svim na&scaron;im mu&scaron;terijama koji su se prilagodili nama i dali svoju podr&scaron;ku po&scaron;tujući novo radno vrijeme. Sad, ne pi&scaron;em ovo da bi se lajkovalo i komentarisalo svaka čast i ostalo&hellip; Nije to cilj objave.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Cilj je da pročitaju kolege privatnici i da se odluče na isti korak, onaj ko može a može ih dosta.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I ja sam kontao da neću moći ali sam se drznuo i na kraju jo&scaron; i profitirao. Puno je lak&scaron;e kad čovjek pusti mozak na pa&scaron;u dva dana zaredom, ostaje vi&scaron;e vremena za porodicu koja je ionako najvi&scaron;e trpjela sa na&scaron;im izostancima.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Prođe život u trci za parama a na kraju ih u starosti potro&scaron;imo na krpanje uru&scaron;enog zdravlja, ako se i dočeka starost ikako&hellip; Nije vrijedno, vjerujte&hellip;&rdquo;, napisao je ovaj Bi&scaron;ćanin.</em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-17-61302001-automehanicar-ilustracija.jpgU Njemačkoj sve više radnih odnosa na određeno vrijemehttp://grude.com/clanak/?i=141709141709Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-zaposljavanje-2014.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtke ugovore na određeno vrijeme sklapaju prije svega kod kratkoročne potrebe za radnom snagom.<p><br />Njemačka tvrtke sve če&scaron;će zapo&scaron;ljavaju na određeno vrijeme, pokazala je objavljena studija Instituta za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja, a jedan od razloga mogao biti i strah od recesije koji Njemačkoj prognoziraju već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od deset novih započetih radnih odnosa, četiri su na određeno vrijeme", zaključuje se u studiji Instituta za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja koji djeluje pri Saveznoj agenciji za zapo&scaron;ljavanje u Nuernbergu. Prema istim podacima, posebice tvrtke s vi&scaron;e od 75 zaposlenih nerado zapo&scaron;ljavaju na neodređeno radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod manjih tvrtki je zakonska regulacija za&scaron;tite od otkaza povoljnija za poslodavca pa su zato ovdje radni odnosi na određeno vrijeme rjeđi. Tvrtke ugovore na određeno vrijeme sklapaju prije svega kod kratkoročne potrebe za radnom snagom. Za popunjavanje radnih mjesta na određeno vrijeme se mnogo manje ulaže i u ogla&scaron;avanje i u posrednike pri zapo&scaron;ljavanju, a i postupak odabira podobnih kandidata je mnogo kraći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Institut za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja je zaključio da unatoč tomu &scaron;to je u Njemačkoj trenutno oko 1,3 milijuna radnih mjesta nepopunjeno, poslodavci posežu za, po radnika manje atraktivnim, ugovorima na određeno vrijeme, a razlog tomu može biti i strah od recesije koja bi Njemačku mogla pogoditi već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-zaposljavanje-2014.jpgUprava HP Mostar odgovorila na 'pokušaj reketa' nereprezentativnog sindikatahttp://grude.com/clanak/?i=141697141697Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-hp-mostar-zgrada-810x490.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom najave jednosatnog štrajka upozorenja Nezavisnog sindikata djelatnika HP Mostar (jednog od dva Sindikata u Društvu) zakazanog u srijedu o kojem je ovaj Sindikat obavijestio medijima i dostavio im svoje zahtjeve, Uprava HP-a Mostar odlučila je javnosti dostaviti konkretne informacije i pokazatelje vezane za poslovanje kako bi se dobio uvid u stvarno stanje.<p>&nbsp;</p> <p><br /> Najavljeni &scaron;trajk organizira nereprezentativni Sindikat Dru&scaron;tva, a ne svi djelatnici HP Mostar kako je objavljeno u medijima. U svojim zahtjevima između ostaloga traže povećanje plaće djelu radnika od 30 posto, a svima ostalima 20 posto, &scaron;to bi predstavljalo povećanje tro&scaron;kova rada od <strong>cca. 4,2 milijuna KM na godi&scaron;njoj razini</strong>. Uprava je u razgovorima poku&scaron;ala argumentirano i sa svim pokazateljima predočiti predstavnicima ovog Sindikata &scaron;to se proteklih godina radilo ponajvi&scaron;e na unapređenju rada pa je između ostaloga prvo povećanje plaće u proteklom razdoblju bilo realizirano <strong>za po&scaron;tare i vozače 5%, a čistačice 10%</strong>.</p> <p><br /> Uprava je u suradnji s reprezentativnim Sindikatom (Sindikat Hrvatske po&scaron;te Mostar) donijela Pravilnik o radu koji je u cijelosti usugla&scaron;en s odredbama važećeg granskog kolektivnog ugovora. Sukladno pravima iz Kolektivnog ugovora svim radnicima su redovito isplaćivane plaće sa svim pripadajućim porezima i doprinosima u skladu sa zakonskim propisima, kao i sva ostala prava.</p> <p><br /> Prosječna neto plaća u HP-u Mostar iznosi 1.105 KM (bruto 1.766 KM) za prvo polugodi&scaron;te 2019., &scaron;to je za <strong>21% veće od neto prosječne plaće u FBiH</strong>, koja iznosi 912 KM.</p> <p><br /> Prosječna neto plaća na ruke po&scaron;tara koji radi 10 godina u HP-u Mostar iznosi 809 KM/mjesečno, te se uz navedeni iznos isplati i topli obrok u iznosu od 192 KM/mjesečno, &scaron;to ukupno na ruke prosječno mjesečno iznosi 1.001 KM.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Smatramo da javnost treba biti upoznata i s ostalim pravima radnika HP-a Mostar, a koja su isplaćena u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li><strong>Topli obrok</strong> u visini od 1% od prosječne plaće u FBiH (trenutno 8,75 KM/po radnom danu);</li> <li><strong>Tro&scaron;kovi prijevoza na posao</strong> (0,10 KM/po prijeđenom kilometru, maksimalno 200 KM);</li> <li><strong>Regres</strong> za godi&scaron;nji odmor najmanje u visini od 50% od prosječne plaće FBiH (u tekućoj godini svakom radniku isplaćeno je 457,50 KM, u protekle 3 godine obzirom da je HP Mostar pozitivno poslovao isplaćeno je ukupno <strong>916.650 KM</strong>);</li> <li><strong>Naknada za minuli rad</strong> na ukupan radni staž u visini 0,5% za svaku godinu staža, &scaron;to je 25% vi&scaron;e od minimalne naknade određene Kolektivnim ugovorom;</li> <li>- <strong>Naknade za vjerske blagdane najvi&scaron;e</strong> u iznosu jedne prosječne plaće radnika (u protekle 3 godine isplaćeno je za Božić i Uskrs ukupan iznos od <strong>138.423 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknade za slučaj smrti radnika</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH) i <strong>naknada za slučaj smrti užeg člana obitelji radnika</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>183.443 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknada u slučaju nastanka te&scaron;kih bolesti i invaliditeta 70% i vi&scaron;e</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>32.723 KM</strong>;</li> <li><strong>Naknada u slučaju elementarne nepogode</strong> (do 2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH)</li> <li><strong>Naknada za rođenje djeteta</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>84.716 KM</strong>;</li> <li><strong>Otpremnina prigodom odlaska u mirovinu</strong> (4 prosječne osobne neto plaće radnika ili 4 prosječne plaće isplaćene u Dru&scaron;tvu ako je to za radnika povoljnije), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno 195.783 KM;</li> <li><strong>Prigodni darovi djeci</strong> (prema posebnoj odluci Uprave)</li> <li><strong>Naknada za tro&scaron;kove &scaron;kolovanja i educiranja</strong> (sukladno odluci Uprave)</li> <li>Svaki radnik Dru&scaron;tva ima pravo na plaćeni godi&scaron;nji odmor najmanje 20 dana, a najduže 30 dana.</li> <li>Radnicima se isplaćuju i naknade za otežane uvjete rada, rad noću, prekovremeni rad, rad u dane tjednog odmora, rad u dane državnih blagdanu kroz povećanje plaće u rasponu od 5 % do 60 % ovisno o pravu;<br /> &nbsp;</li> </ul> <p>U pregovorima s reprezentativnim Sindikatom Hrvatske po&scaron;te Mostar,<strong> iako to nije obvezujuće po Kolektivnom ugovoru</strong> HP Mostar je <strong>za sve radnike</strong> ugovorilo <strong>kolektivno osiguranje u slučaju nezgode ili smrti</strong> (za smrt uslijed nesretnog slučaja radnika isplata 20.000 KM, trajna invalidnost uslijed nesretnog slučaja 40.000 KM, smrt uslijed bolesti 10.000 KM, tro&scaron;kovi liječenja 2.000 KM, dnevna naknada za boravak u bolnici 15 KM/po danu).<br /> - Uzimajući u obzir ekonomske prilike i uopće ozračje u okruženju, smatram da &scaron;trajk pa ni jednosatni ne može biti alternativa pregovorima i dogovorima socijalnih partnera. Uprave HP-a Mostar i Sindikat hrvatske po&scaron;te Mostar dogovorima su do sada dolazili do svih rje&scaron;enja, &scaron;to je u konačnici rezultiralo sve gore navedeno. Niti jednom radniku nisu uskraćena prava, kao ni po zakonu i drugim aktima propisane naknade. Ova Uprava je radnike koje nereprezentativni sindikat u svojim zahtjevima navodi prepoznao kao izuzetno važne karike u poduzeću i iskoristilo prvu mogućnost za povećanje plaće upravo tim radnicima. Prije 2 godine su plaće po&scaron;tara i vozača povećane 5 %,a čistačica 10% &scaron;to ne smatramo dovoljnim, ali je u tome trenutku bilo realno. Zahtjeve ovog sindikata za linearnim povećanjem svih plaća za 20% i 30 % smatramo nerealnim. Uprava će u nadolazećem vremenu nastaviti raditi u cilju povećanja najnižih plaća u HP-u Mostar i to ponovno počev&scaron;i od po&scaron;tara i vozača cijeneći posao koji rade. &Scaron;trajk, pa ni upozorenja ne bi trebao biti alternativa pregovorima i realnom sagledavanju stanja. HP Mostar jedno je rijetkih poduzeća na ovim prostorima koje je pozitivno poslovalo u proteklom razdoblju, ulaže u razvoj, pokreće nove usluge kako bi se stvorile pretpostavke &scaron;irenja poslovnih djelatnosti, očuvanja radnih mjesta i nastavak pozitivnog poslovanja, izjavio je direktor, predsjednik Uprave HP-a Mostar mr. sc. Mate Rupčić, prenose Grude.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-hp-mostar-zgrada-810x490.jpgVeliki dan za sve u BiH! Sud odlučio da je naplata troškova obrade kredita nezakonitahttp://grude.com/clanak/?i=141691141691Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Okružni sud u Banjoj Luci donio je prvu presudu kojom je potvrđen tužbeni zahtjev korisnika kredita kojim je od banke zahtjevana isplata iznosa naplaćenog zbog nezakonitog obračuna i naplate troškova obrade kredita.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovo je odluka koja je bitna ne samo za korisnike kredita sa valutnom klauzulom u &scaron;vicarskim francima, nego za sve korisnike kredita koji plaaćaju tro&scaron;kove obrade kredita u momentu plasmana kredita &ndash; istakao je za <a href="http://srpskacafe.com/2019/09/presuda-okruznog-suda-u-banaluci-nema-vise-troskova-obrade-kredita/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">SC </a>odvjetnik Dalibor Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nja praksa je podrazumijevala da banka odobri korisniku kredit u skladu sa njegovim zahtjevom, a odmah nakon plasiranja kredita na račun korisnika kredita banka &bdquo;izbija&ldquo; određeni iznos koji se odnosi na &bdquo;obradu kredita&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Taj iznos se određuje u određenom postotku od iznosa odobrenog kredita. U ugovoru o kreditu stoji da banka odobrava jedan iznos, a čim odbije od tog iznosa ono &scaron;to je namijenjeno &bdquo;obradi kredita&ldquo;, jasno je da to vi&scaron;e nije taj iznos &ndash; ističe Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korsnik kredita, dodaje Mr&scaron;a, ne zna na &scaron;to se odnose tro&scaron;kovi &bdquo;obrade kredita&ldquo; niti je u sudskom postupku banka uspjela dokazati na &scaron;ta se ti tro&scaron;kovi odnose. Oni su, tvrdi Mr&scaron;a, pau&scaron;alno određeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Drugačije bi bilo kada bi banka rekla na &scaron;to se točno odnosi taj iznos. Za rad osoblja, na primjer. Ali i tada bi to bio problem, jer su u pitanju tipski ugovori za čije popunjavanje zaposlenici banke primaju platu &ndash; kazao je Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da se postavlja pitanje na &scaron;ta se odnosi struktura tih tro&scaron;kova i da li je korisnik kredita upoznat sa time. Zakon o obligacijskim odnosima RS, dodaje Mr&scaron;a, nalaže svim sudionicima u pravnom &bdquo;prometu&ldquo; da se pona&scaron;aju u skladu s načelom savjesnosti i po&scaron;tenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako se nekome nudi unaprijed pripremljen proizvod, onda bi korisnik morao znati &scaron;to ulazi u te tro&scaron;kove. I sad tek dolazimo u situaciju da neke banke prvi put plasiraju kredite &bdquo;bez tro&scaron;kova obrade kredita&ldquo;. Kako sad može, a do sada nije moglo? Ova presuda je veoma značajna, jer se odnosi na sve korisnike kredita &ndash; istakao je Mr&scaron;a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpgINTERVJU: Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a ''Ulaganje u tržište i nove tehnologije dugoročno će nam donijeti pozitivne efekte''http://grude.com/clanak/?i=131652131652Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-06-vilim-primorac-stol-ured.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O rezultatima poslovanja u prvoj polovici ove godine, novim uslugama i ponudama, 4G mreži, investicijskim projektima i drugim procesima u HT ERONET-u, u intervjuu za Večernji list BiH govori predsjednik Uprave Vilim Primorac. <p><br />&bdquo;Rast baze korisnika i kontinuirano ulaganje u nove tehnologije potvrda su opravdanosti odluke da samo kontinuiranim investicijama možemo dugoročno osigurati stabilan rast&ldquo;, ističe Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Gospodine Primorac, pro&scaron;lo je prvih &scaron;est mjeseci ove poslovne godine koja je bila u znaku 4G mreže. Kakvi su rezultati HT ERONET-a?</strong></em></p> <p>&ndash; Ono &scaron;to želim ponajprije naglasiti jest da je, općenito, u telekomunikacijskom sektoru, već dugi niz godina, očigledan pad prihoda. Tako je i HT ERONET, u prvih pola godine, ostvario lo&scaron;iji rezultat od očekivanoga, s obzirom na niz stvari koje nismo mogli predvidjeti na&scaron;im planom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neto dobit HT ERONET-a u prvih je pola godine negativna, ali očekujemo da se taj rezultat neutralizira u drugoj polovici godine, primarno zahvaljujući svim aktivnostima koje smo poduzeli i koje poduzimamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Koji su razlozi za takav rezultat?</strong></em></p> <p>&ndash; Bitno je naglasiti da u situaciji u kojoj je pad prihoda prisutan na trži&scaron;tu, &scaron;to sam već kazao, intenzivno radimo na optimizaciji poslovnih tro&scaron;kova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, jedna od stavki koja ima velik negativan utjecaj na na&scaron; rezultat je i neočekivano velik iznos naknada RAK-a za kori&scaron;tenje radiofrekvencijskog spektra, iznos koji nismo uključili u plan poslovanja za ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S nestrpljenjem smo i&scaron;čekivali konačnu dozvolu za 4G i bili spremni s tehničkom implementacijom krenuti odmah po dobivanju licencije, ali nas je, s obzirom na ranije najave, iznenadio konačni iznos cijene licencije od 17,5 milijuna KM i dodatnih 2,2 milijuna KM godi&scaron;njih naknada za kori&scaron;tenje radiofrekvencijskog spektra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatramo da ovakvo povećanje naknada nije opravdano u situaciji kada tehnička platforma za potpunu komercijalizaciju 4G licencije jo&scaron; nije izgrađena, tako da ispada da moramo unaprijed platiti ne&scaron;to &scaron;to jo&scaron; nismo počeli koristiti u punom opsegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;la i ova godina su, inače, u znaku intenzivnog procesa transformacije i modernizacije na&scaron;e cjelokupne mreže i usluga, a cjelovita IT transformacija, proces je koji je u tijeku i koji zahtijeva velika ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HT ERONET, zapravo, bilježi i dosta pozitivnih trendova. Moram primijetiti da ste ove godine i&scaron;li s jako povoljnim i za korisnika zanimljivim SMART tarifama koje su izazvale pravi bum na trži&scaron;tu, te Roaming internet opcijama.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tako je. Ono &scaron;to želim istaknuti jest da bilježimo nastavak trenda rasta korisničke baze u mobilnom segmentu, prioritetno iz baze prenesenih brojeva, unutar kojega HT ERONET ima izvanredne rezultate postotnog udjela, većeg od 50% svih prenesenih brojeva. To je, opet, dokaz povjerenja koje nam daju korisnici drugih telekoma te opravdava na&scaron; dugoročni smjer ulaganja u kvalitetu usluga i zadovoljstvo korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno su ovom pozitivnom trendu, u mobilnom segmentu, doprinijele i nove SMART tarife lansirane usporedo s uvođenjem dugoočekivane 4G tehnologije te na&scaron;e Roaming internet opcije koje su, kao jedinstvenu ponudu na trži&scaron;tu, na&scaron;i krajnji korisnici dobro prihvatili, s trendom kontinuiranog rasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilježimo i stabilizaciju prihoda u segmentu fiksnih usluga, te otvaranje novih trži&scaron;nih ni&scaron;a. Ovo se posebice odnosi na segment ICT-ja gdje smo, uz rast prihoda od postojećih usluga te uz novoplasirane usluge, uspjeli ostvariti povećanje prihoda i do 20% u usporedbi s pro&scaron;lom godinom, a sve u skladu s dugoročnom orijentacijom transformacije u digitalnu kompanije koje će, siguran sam, znati odgovoriti izazovima telekoma u 21. stoljeću.</p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p><em><strong>Na tragu spomenute 4G tehnologije, &scaron;to mogu očekivati korisnici HT ERONET-a?</strong></em><br />&ndash; Na&scaron;i korisnici u idućem razdoblju mogu očekivati niz novih usluga. U prvome redu tu mislim na usluge mobilnog interneta te usluge temeljene na OTT tehnologijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-06-19-09-06-vilim-primorac-portret-horizontal.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Već ste kazali &ndash; licencija i ulaganje u 4G mrežu kompaniju je jako puno stajalo. Na Sajmu gospodarstva u Mostaru ste ju promovirali, u svibnju je pu&scaron;tena u komercijalnu uporabu. Dokle se do&scaron;lo s projektnim aktivnostima?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Iznimno smo zadovoljni dinamikom projektnih aktivnosti, tako da već u dobrom dijelu gradova i općina diljem BiH imamo prisutan 4G (4G+) signal. Uz kontinuitet radova na terenu, kvaliteta i dostupnost mreže i usluga, iz tjedna u tjedan, bit će sve bolja. Sasvim sigurno ćemo uvjete definirane licencijom ispuniti mnogo ranije no &scaron;to je to predviđeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju smo potpisali i okvirni ugovor s Ericssonom Nikolom Teslom o &scaron;irenju LTE mreže u cijeloj BiH, a time smo već i 5G ready, tj. napravljen je veliki iskorak ka mreži posljednje generacije. Naime, mobilna mreža četvrte generacije, u istom trenutku je i 5G ready i IoT ready, čime, s na&scaron;e strane, želimo omogućiti sve da na&scaron;i korisnici u BiH vi&scaron;e nikada ne čekaju na novu generaciju mreže, kao &scaron;to su čekali na 4G.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici su se uvjerili da 4G mreža omogućava oko 10 puta veću brzinu downloada i oko 20 puta veću brzinu uploada podataka u odnosu na 3G mrežu, &scaron;to, u kontekstu korisničkog iskustva znači da, primjerice, možete uživo gledati HD televizijski program bez čekanja na učitavanje, igrati online igrice bez prekida ili ostvarivati videopozive u savr&scaron;enoj HD kvaliteti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;to će donijeti 5G u odnosu na 4 G tehnologiju?</strong></em></p> <p>&ndash; Veće korisničke brzine, ali i izrazito brz odziv mreže od sveg nekoliko milisekundi. Gigabitne brzine i značajno smanjenje latencije (&bdquo;ka&scaron;njenja signala&ldquo;), donijet će nove mogućnosti vezane za razvoj umjetne inteligencije te veliki kapacitet u smislu broja korisnika i istodobno povezanih uređaja (IoT).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ovih dana predstavljena je i ekskluziva u Va&scaron;oj HOME.TV ponudi &ndash; kanal Game Bar. O kakvom sadržaju se radi?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Game Bar prvi je hrvatski TV kanal iz područja eSport/Gaming industrije koji je na području BiH isključivo i ekskluzivno &ndash; dio ponude HOME.TV usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spada u kategoriju sportskih kanala, donosi uglavnom domaću produkciju, hrvatsku eSport Superligu, značajnije turnire iz Hrvatske i svijeta i potpunu interakciju s gledateljima. Kanal je omogućen u SD i HD rezoluciji. Uz svakodnevne TV emisije, na kanalu se mogu pratiti i prijenosi uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, e-Gaming industrija u svijetu u velikoj je ekspanziji te pruža mno&scaron;tvo mogućnosti. Uz na&scaron;e potencijale i ideje, vjerujem da ćemo skoro izaći s novim zanimljivim i ekskluzivnim projektima iz ovog područja.</p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em><strong>Podsjetimo, pro&scaron;le je godine, 9. srpnja, potpisan Granski kolektivni ugovor za bh. telekom operatere u trajanju od dvije godine, između Vlade Federacije BiH i sindikata svih telekoma. &Scaron;to je njime regulirano? S kojim se jo&scaron; izazovima kao kompanija susrećete?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stupanjem na snagu novoga Granskoga kolektivnog ugovora, nastavljena je praksa iz prethodnih ugovora po kojima su zadržana sva prava radnika u obimu koji na&scaron;e poduzeće može podnijeti. Nagla&scaron;avajući činjenicu da su radnici HT-a Mostar najveći kapital i snaga ove kompanije, u razdoblju koje slijedi nastojat ćemo sačuvati status istih, unatoč brojnim izazovima&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izazov poslovanju svakako predstavlja i ekspanzija alternativnih operatera poput Vibera i WhatsApp-a, te znatno niže cijene roaminga u međunarodnom prometu od 1. srpnja u zemljama Zapadnog Balkana, &scaron;to je, podsjetimo, dogovoreno Regionalnim sporazumom o roamingu, potpisanome na drugom Digitalnom summmitu Zapadnog Balkana u Beogradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Na trži&scaron;tu rada, svjedoci smo tomu, vlada zahtjevna i izazovna borba za svako radno mjesto. Kako HT ERONET odgovara ovim izazovima?</strong></em><br /><br />&ndash; Jedno od na&scaron;ih strate&scaron;kih opredjeljenja jest sačuvati radna mjesta, i, na drugoj strani, mladima omogućiti zaposlenje, usavr&scaron;avanje, praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, jedna od na&scaron;ih strate&scaron;kih odrednica jest i dru&scaron;tveno odgovorno poslovanje &scaron;to svakodnevno potvrđujemo u praksi. Pružamo potporu projektima lokalne zajednice; tu je i iznimna suradnja sa Sveučili&scaron;tem s kojim imamo potpisan sporazum, između ostaloga &ndash; i na području studentske prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo i 100-njak studenata koji su kod nas angažirani preko studentskog servisa za &scaron;to dobivaju naknadu, a kroz rad, upoznaju se s procesima i funkcioniranjem HT-a, uče, stječu iskustvo&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktivno radimo na izgradnji partnerskih modela, kako s kompanijama iz telekom sektora, tako s drugim industrijskim granama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje bih napomenuo kako se Telco/ICT trži&scaron;te u BiH dodatno preslaguje uslijed zahtjeva trži&scaron;ta za sve većom brzinom odziva na zahtjeve korisnika te potrebom za optimizacijom sve složenijeg poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukorak s brojnim trži&scaron;nim zahtjevima i promjenama, u planu su transformacija i reorganizacija poduzeća u čiji proces su uključeni i zaposlenici, kroz izravne konzultacije i razgovore, a u cilju &scaron;to učinkovitije i bolje provedbe planirane transformacije koja je neophodna. Od zaposlenika, dakle, očekujemo razumijevanje i daljnje aktivno sudjelovanje u svim procesima koji su pred nama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-06-vilim-primorac-stol-ured.jpgHrvatska pošta Mostar u prvom polugodištu 2019 ostvarila pozitivan poslovni rezultathttp://grude.com/clanak/?i=131643131643Grude.com - klik u svijetThu, 05 Sep 2019 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-hpmostar__prati_me.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HP Mostar je u prvom polugodištu 2019 god. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvarila 4,5 % veće poslovne prihode, što nominalno iznosi povećanje za 552.200 KM. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U promatranom razdoblju HP Mostar je ostvario ukupne prihode u iznosu od 12.939.200 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni rashodi su u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostali na istoj razini, i iznose 12.855.995 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EBITDA (dobit prije poreza, kamata, amortizacije) je značajno porasla i to za 223,5% u odnosu na isto razdoblje 2018 god. i iznosi 802.500 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni bruto dobit u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. ostvarena je u iznosu od 83.200 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj zaposlenih na dan 30.06.2019 god je 696 radnika i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od 1,3 % odnosno 9 radnika vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave mr.sc. Mate Rupčić zadovoljan je ovogodi&scaron;njim poslovanjem.</p> <p><br />&bdquo;Zadovoljni smo ostvarenim poslovnim rezultatom za prvo polugodi&scaron;te 2019 god. Ono je plod rada i truda svih radnika Hrvatske po&scaron;te Mostar i na ovo smo posebno ponosni. U ovoj godini pokrenuli smo nekoliko regionalnih projekata od kojih izdvajamo projekt PostCash &ndash; slanje novca, koji je kreiran posebno za EU trži&scaron;te, te od ovoga očekujemo u budućnosti značajne prihode.<br />Dio koji nas zabrinjava u Upravi Dru&scaron;tva jest činjenica da nam Univerzalna po&scaron;tanska usluga stvara gubitke a ista je cjenovno pod kontrolom Države i zakonom je propisana obveza pružanja ovih usluga. Samo u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. gubitak od Univerzalne usluge prema na&scaron;im izračunima iznosio je cca. 615.000 KM. U suradnji sa Predsjednikom Sindikata Hrvatske po&scaron;te Mostar gosp. Berislavom Babićem poduzimamo značajne aktivnosti na rje&scaron;avanju ovog problema, te očekujemo od Vlade Federacije BiH da razmotri na&scaron; zahtjev za pokrivanjem ovih gubitaka. Imamo zakonsko upori&scaron;te i vjerujem da će Vlada FBiH pokazati spremnost da osigura sredstva i omogući nam da jo&scaron; kvalitetnije pružamo uslugu od općeg gospodarskog interesa, a samim tim i pobolj&scaron;a položaja radnika u Po&scaron;ti.&ldquo;, kazao je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-hpmostar__prati_me.jpgTvrtka Mate Rimca izbacila dva nova modela biciklahttp://grude.com/clanak/?i=131636131636Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 23:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-04-de30cd4b7e06a36f1b23f38baf7ea21a.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovogodišnjem EUROBIKE Friedrichshafen Showu (4-7. rujna) tvrtka Greyp Bikes predstavila je dva nova e-bicikla.<p>&nbsp;</p> <p><br />&lsquo;GreypG5 je napokon vani&rsquo;, poručili su iz tvrtke na dru&scaron;tvenoj mreži, pohvaliv&scaron;i se da jespomenuti e-bike sastavljen od najboljih dijelova iz biciklističkog svijeta (na fotografijama žuti model).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomenutom njemačkom sajmu također su predstavili &lsquo;ograničeno izdanje&rsquo; GreypG6X modela koji je &lsquo;sastavljen samo od najfinijih dijelova&rsquo;: uključujući &Ouml;hlins vilicu i stražnje amortizere, kotače od karbona i Magura kočnice, bežično postavljanje sjedala i mjenjač, Greyp-ovu &lsquo;#smartass tehnologiju&rsquo;... (na fotografijama crni model).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;I kažu da ne postoji ne&scaron;to kao #hyperbike&hellip;&rsquo;, poručili su iz tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-04-de30cd4b7e06a36f1b23f38baf7ea21a.pngU BiH drastično smanjen uvoz automobilahttp://grude.com/clanak/?i=131633131633Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-04-automobili-uvoz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. lipnja u Bosnu i Hercegovinu se mogu uvoziti automobili samo sa Euro 5 normom. <p><br />Od tada se drastično smanjuje uvoz automobila, pa je od lipnja do kolovoza 2019. godine u BiH uvezeno 4.525 vozila manje nego u istom razdoblju 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u lipnju, srpnju i kolovozu 2018. godine uvezena su 21.764 automobila, dok je u ista tri mjeseca ove godine nakon ograničavanja uvoza automobila uvezeno njih 17.239, pi&scaron;e Faktor. U lipnju ove godine uvezeno je 6.675 automobila, u srpnju 5.732, a u kolovozu 4.832. U istom razdoblju pro&scaron;le godine u lipnju je uvezeno 7.211 automobila, u srpnju 7.910, a u kolovozu 6.643, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje BiH.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-04-automobili-uvoz.jpgRiješen status 70 radnika Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=131625131625Grude.com - klik u svijetTue, 03 Sep 2019 20:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-03-aluminij-djelatnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je ranije najavljeno, očekuje se kako će u slučaju skorog pokretanja proizvodnje na posao biti vraćeno oko 390 radnika.<p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama do kojih je <a title="Ero tel" href="http://ero.tel" target="_blank">Ero.tel</a> do&scaron;ao iz Aluminija, u prva dva dana ovoga tjedna rije&scaron;en je status oko 70 radnika koji su progla&scaron;eni tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom. Oni su potpisali potrebne dokumente na temelju kojih će im biti rije&scaron;eno pitanje otpremnine i drugih prava koja trebaju ostvariti, a ostaje isčekivanje hoće li u konačnici biti vraćeni na posao ili ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pitanje radnika se rje&scaron;avana planiranom dinamikom. Ostaje na snazi obećanje kako će svima biti isplaćene otpremnine i kako će ostvariti prava koja će im jamčiti da mogu izmirivati sve svoje obveze do ponovnog početka proizvodnje u Aluminiju ili dok ne ostvare nego drugo zaposlenje. U svakom slučaju, za sada se proces odvija planiranom dinamikom &ndash; rekli su za Ero.tel sugovornici iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je ranije najavljeno, očekuje se kako će u slučaju skorog pokretanja proizvodnje na posao biti vraćeno oko 390 radnika, dok će ostali dobiti ponude za posao u Aluminiju kako se obim nove proizvodnje bude &scaron;irio. Zadnje informacije govore kako bi proizvodnja trebala biti pokrenuta do kraja listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu su se pojavili novi potencijalni kupci Aluminija, a uprava poduzeća bi s njima tijekom tjedna trebala obaviti razgovore. Ipak, i dalje je najozbiljniji kupac kinesko &ndash; izraelski investitor koji bi uskoro trebao zavr&scaron;iti proces dubinske analize i otkriti informaciju želi li ući u proces kupovine Aluminija ili se povlači. Zadnje informacije govore kako su velike &scaron;anse da će kinesko &ndash; izraelski investitor izraziti nakanu za kupovinom Aluminija i pokretanje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-03-aluminij-djelatnici.jpgZa dobre programere u BiH ''nema zime'', zarade i do 4.600 KM mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=131602131602Grude.com - klik u svijetSun, 01 Sep 2019 13:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobar programer trenutno je najplaćenije zanimanje u BiH, jer ljudi na tim pozicijama u prosjeku mjesečno zarađuju i po 4.600 maraka. <p>&nbsp;</p> <p>Najlo&scaron;ije su plaćeni poslovi u tekstilnoj industriji, gdje su radnicima prosječne plaće tek 460 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazali su ovo najnoviji podaci portala Posao.ba.</p> <p>-Prema istraživanju na&scaron;eg portala, koje je obuhvatilo visine prosječnih plaća s nekoliko stotina radnih mjesta iz cijele BiH, na drugom mjestu po plaćenosti trenutno su direktorske pozicije, i to u oblasti lizinga, dok su na trećem mjestu po visini zarada znanstveno istraživački radnici. Lizing direktoru prosječna plaća u BiH je u prosjeku 4.150 maraka, a znanstveno istraživačkom radniku 4.104 KM &ndash; objasnili su za Faktor s najvećeg bh. portala za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitani za najtraženija zanimanja, kažu da su "komercijala-prodaja", "ugostiteljstvo" i "građevinarstvo" kategorije u kojima je ogla&scaron;eno najvi&scaron;e radnih pozicija. - Najveće zanimanje za rad zabilježeno je u kategorijama &ldquo;administrativne i slične usluge&rdquo;, &ldquo;arhitektonske usluge&rdquo;, &ldquo;pravo&rdquo;, &ldquo;bankarstvo&rdquo;, &ldquo;ekonomija i financije&rdquo;, a najmanje zanimanje za rad u kategorijama &ldquo;ugostiteljstvo&rdquo;, &ldquo;proizvodnja&rdquo;, &ldquo;građevinarstvo&rdquo;, &ldquo;za&scaron;titarske usluge&rdquo;, &ldquo;ljepota i zdravlje&rdquo; &ndash; kažu s portala Posao.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako obja&scaron;njavaju, primjetno je da se sada manje traže administrativni radnici, koji su potrebni u svakom sektoru, ali za kojima ne postoji rast potražnje. &ndash; Potražnja za na&scaron;im radnicima u inozemstvu je značajno doprinijela spomenutim promjenama na trži&scaron;tu rada, jer su radnici u proizvodnji i u građevinarstvu među najtraženijima kada je riječ o potražnji iz inozemstva. Također, proizvodnja i građevinarstvo, koji spadaju u sekundarne gospodarske djelatnosti, u posljednjih 10 godina su doživjeli rast, pa se samim tim pojavila i veća potražnja za radnicima, dok su tercijalne djelatnosti kao &scaron;to su trgovina i ugostiteljstvo i dalje značajno zastupljeni. Trgovina, zapravo, jo&scaron; dominira kada je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakako treba spomenuti i neka zanimanja koja su također na popisu najtraženijih u posljednjih deset godina, kao &scaron;to su zanimanja u IT i sektoru izvozno orjentiranih poslovnih usluga (BPO). Oni također pokazuju rast potražnje za radnicima, ali ipak manji nego u drugim sektorima &ndash; obja&scaron;njavaju s portala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju podaci državnih institucija, Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH objavila je pregled ponude i potražnje zanimanja u pro&scaron;loj godini, zaključno sa stanjem na dan 31. prosinca. Podaci su razvrstani na stanje u entitetima, odnosno županijama. </p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpgBruno Pušić se javio iz Danske: Djeca počinju raditi s 13, a s 18 godina red je da odsele od roditeljahttp://grude.com/clanak/?i=131591131591Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-019-danska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od asistenta na zagrebačkom fakultetu, koji predaje studentima, do perača stubišta u Danskoj s doktoratom filozofije.<p>&nbsp;</p> <p>Zvuči nevjerojatno, zar ne? Upravo je to priča Brune Pu&scaron;ića, koji je poput mnogih spletom okolnosti skupio hrabrosti i u najboljim godinama napustio domovinu u potrazi za boljim životom u inozemstvu. Priča je to o ljubavi i pronalasku sreće, jednako koliko i odraz tragične sudbine jedne prekrasne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo otpočetka. Sad već davne 2007. godine, Bruno je upisao doktorat iz filozofije na Hrvatskim studijima u Zagrebu te počeo raditi kao vanjski suradnik na Odjelu za nastavničku naobrazbu na Hrvatskim studijima. To je trajalo do 2010. kada se tamo zaposlio kao znanstveni novak na ugovor od &scaron;est godina. Držao je predavanja iz Metodike nastave filozofije gdje je podučavao teoriju, da bi nakon nekog vremena počeo držati Praktične vježbe, Korelacijske vježbe i Filozofiju odgoja kao zasebne predmete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije isteka ugovora, doktorirao je 2016. godine s diseratacijom iz filozofije biologije s temom &ldquo;Problem vrste i suvremena biologija&rdquo;, pod mentorstvom cijenjenog hrvatskog filozofa <strong>Pavela Gregorića,</strong> koji je doktorirao na Oxfordu, radio kao izvanredni profesor na Hrvatskim studijima i trenutačno radi kao znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju, te prof. dr. sc. <strong>Damjana Franjevića</strong> s Biolo&scaron;kog odsjeka PMF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Problemi s ugovorom</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor koji je sklopio trebao je isteći zadnjeg dana listopada 2016., no Bruno mi je rekao u razgovoru da su u rujnu s njim potpisali aneks ugovora prema kojemu je trebao biti produljen na neodređeno sve dok se ne okonča natječaj za poslijedoktoranda. Međutim, nakon toga za njega počinju problemi. Četiri dana prije istjecanja ugovora dobio je preko e-maila obavijest o isteku ugovora. Sve je zavr&scaron;ilo na sudu na kojemu je voditelj studija svjedočio da su oni produljenje ugovora napravili protuzakonito. Sud je odlučio da je zbog toga aneks ugovora ni&scaron;tavan, a Bruno se na&scaron;ao na &ldquo;ulici&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To me je posve ubilo jer mi nije bilo jasno kako je to moguće da mi institucija uruči ugovor koji je protuzakonit bez ikakvih sankcija za njih&rdquo;, odgovora mi Bruno na pitanje kako se osjećao u tim trenucima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je imao 10 godina iskustva kao predavač na fakultetu, a radio je i u državnom povjerenstvu za natjecanje iz filozofije, novi posao u struci nije mogao tako lako naći, tako da je na molbe za poslove u &scaron;kolama redovito dobivao odbijenice. &ldquo;To me je deprimiralo jer mi se činilo da u nekoj normalnoj zemlji, gdje postoje pravila i kriteriji, ne bih trebao imati problema ako već 10 godina predajem, imam super referencije i evaluacije od studenata&rdquo;, kaže Bruno.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Turistički vodič na biciklu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nije čekao da mu posao dođe sam od sebe, pa je 2017. godine zavr&scaron;io za turističkog vodiča te se odmah potom zaposlio na obali gdje je tri tjedna vodio &ldquo;Bike and Boat&rdquo; biciklističke ture po srednjem Jadranu. To mu se svidjelo jer je inače volio bicikliranje. Nakon toga se vratio u Zagreb, gdje se zaposlio na sličnom poslu kod dva dečka koji su mu se činili &ldquo;cool&rdquo; u tek pokrenutoj firmi. Odmah su mu rekli da mu ne mogu puno platiti. Tako je za oko 3500 kuna počeo voditi ture na biciklima pokazujući turistima znamenitosti Zagreba. Prvi tjedan im je složio ured, formirao obje ture koje je firma vodila, a održavao je i bicikle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To mi je u startu bilo u redu, dogovorili smo se da radim pet dana u tjednu a dva dana da sam slobodan. Dao sam srce u to, rekao sam i da mogu dulje ostati ako im &lsquo;gori&rsquo;, tj. da mi neće biti problem ako zatrebam.&rdquo; Međutim, onda se dogodila &ldquo;klasična hrvatska priča&rdquo;, kako kaže. Budući da sam bio jedini zaposleni, pitali su ga da dođe raditi jednu subotu, pa drugu, da bi to postalo svaki vikend u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije, kada su na njegovu preporuku zaposlili jo&scaron; jednog radnika, željeli su mu platiti jo&scaron; manje novca nego dok je radio sam, &scaron;to mu je bilo premalo za količinu posla koju je morao odrađivati. Nezadovoljstvo se nakupilo i u srpnju 2018. godine uručuje otkaz. &ldquo;Imao sam osjećaj da me iskori&scaron;tavaju za kikiriki od novca.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlio se na &scaron;est mjeseci u jednom velikom trgovačkom lancu gdje je slagao police i skupljao kartone. Posao nije bio toliko lo&scaron; i tvrtka je bila korektna, kaže, jedino je bio problem &scaron;to je osjećao da nije bio za njega, iako mu je privremeno odgovarao budući da je mogao &ldquo;isključiti mozak&rdquo; i ne razmi&scaron;ljati o nezahvalnoj situaciji u kojoj se na&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Odlazak u nepoznato</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je preko interneta, dok je u slobodno vrijeme igrao videoigre, upoznao <strong>Tinu</strong> iz Danske koja je tada bila u jednako lo&scaron;oj situaciji. &ldquo;Tu smo se na&scaron;li, počeli pričati o tome kako smo u sličnim situacijama. U jednom trenutku mi je prekipjelo i odlučio sam otići iz Hrvatske u Dansku, u nepoznato&rdquo;, prepričava Bruno kako je do&scaron;lo do toga da je zavr&scaron;io u toj nordijskoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Meni je taj moment, kada sam sjeo u automobil sa svim svojim stvarima, nevjerojatan. Cijeli moj život je bio u tom autu&rdquo;, nastavlja svoju priču Bruno i kaže da se uputio u avanturu za Kopenhagen. &ldquo;Kada sam do&scaron;ao prva slika koja mi se urezala u pamćenje je most između otoka Fyn i otoka Sjaelland. Tada sam nazvao Tinu da vidim je li doma. Rekla je da jest i to mi se sve u tom trenutku učinilo &lsquo;suludo&rsquo;, nisam mogao vjerovati da sam to doista napravio.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Posao čistača stepenica</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Za samo tjedan dana od kada je do&scaron;ao u Dansku zaposlio se kao čistač stepenica. Prva star koja ga je odmah iznenadila je da ga je poslodavac pitao koliko sati želi raditi. &ldquo;20, 30, 37 sati? Tu sam totalno ostao u &scaron;oku, jer mi je u glavi bilo da će mi valjda on reći koliko ću raditi.&rdquo; U nevjerici je rekao da želi raditi između 30 i 35 sati. Radni tjedan je tamo, inače, 37 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga stvar koja ga je iznenadila je da kao radnik u Danskoj ima&scaron; pravo odbiti određene poslove. Primjerice, navodi da u njegovoj firmi postoji raspodjela poslova na či&scaron;ćenje stepenica, stanova, či&scaron;ćenje ureda, detaljno či&scaron;ćenje itd. Nakon nekog vremena, odbio je čistiti urede jer je shvatio da to nije za njega. &ldquo;Bilo mi je neobično da mogu odbiti posao. Prihvatio sam posao či&scaron;ćenja stepenica te sam sam sebi kreirao radni tjedan.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju plaća, u početku, dok nije naučio raditi posao i ubrzao se, bio je plaćen po satu &ndash; 125 kruna bruto po satu, &scaron;to je ekvivalent 125 kuna. Kasnije, kada se ubrzao, a plaća stabilizirala, dobivao je oko 13.000 kuna neto za otprilike 140 sati posla mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posao mu se zasad sviđa jer dobije tjedni raspored či&scaron;ćenja stubi&scaron;ta i sam odlučuje kada će to obaviti u danu, budući da mu je zadano radno vrijeme od 7 do 19 sati. &ldquo;Odem i napravim posao kada mi odgovara, neovisno o dobu dana&rdquo;, a dodaje i da sada zna obaviti posao i prije vremena. &Scaron;efu je jedino bitno da se klijent ne žali i da je kvaliteta obavljenog posla na nivou. No, nagla&scaron;ava da je to posebnost tog posla i da bi na nekom drugom poslu vjerojatno bilo drukčije.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Danski kao uvjet integracije u dru&scaron;tvo</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je preko aplikacije počeo učiti danski, a u rujnu kreće u &scaron;kolu kako bi ga &scaron;to bolje i prije naučio. &ldquo;U trenutku kada položi&scaron; danski sva vrata su otvorena. Dok ga ne zna&scaron;, poslovi su ograničeni na poslove u kojima nisi u direktnom kontaktu s klijentima&rdquo;, govori Bruno koji si je odredio i ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratkoročni mu je cilj naći posao koji bi bio bolje plaćen ili koji bi bio u njegovoj sferi interesa. Srednjoročni cilj je da nauči programirati, HTML, JavaScript i nauči se služiti grupom softwarea koje treba znati da bi mogao raditi kao sistemski administrator. &ldquo;Dugoročni cilj mi je naučiti danski koji je nužan za potpunu integraciju u dru&scaron;tvo i eventualno rad u &scaron;koli, a onda i &scaron;vedski i norve&scaron;ki koji su dosta slični danskom&rdquo;, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Život je skuplji</h3> <p>&nbsp;</p> <p>S Brunom sam razgovarao i o cijenama i životu u Danskoj. Kaže da su cijene hrane, pića, slatki&scaron;a i ostalih svakodnevnih proizvoda u supermarketima u Hrvatskoj u prosjeku oko 10 posto niže. U Danskoj se, primjerice, mlijeko ne može naći ispod osam kuna po litri, ali se zato gusti sok za razrjeđivanje može kupiti već za sedam kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kopenhagenu i Roskildeu, gdje je boravio, kaže da su inače sve uslužne djelatnosti izuzetno skupe, poput primjerice restorana ili kina. Cijena jedne kinoulaznice stoji 105 kuna po osobi. Cijene jela u &ldquo;normalnim&rdquo; restoranima su između 200 i 400 kuna po osobi, a u skupljim restoranim od 600 do 800 kuna. Dodu&scaron;e, kaže da postoji puno malih restorana s brzom hranom gdje se prodaju kebabi po cijeni između 45 i 65 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smje&scaron;taj je također jako skup. U slučaju soba u stanu cijene variraju, tako da ih se može naći po cijeni od 3000 do 7000 kuna mjesečno, ovisno o četvrti, pogledu, namje&scaron;tenosti itd. &ldquo;Ja živim s Tinom u stanu u centru Roskildea i nas taj stan s režijama dođe 10.000 kuna mjesečno.&rdquo; Na gorivo potro&scaron;i oko 600 kuna mjesečno. Nije pažljivo pratio, no čini mu se da su cijene goriva u Danskoj ne&scaron;to niže.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Odsutnost korupcije i radna etika</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kakvi su mu prvi dojmovi vezano za dansko dru&scaron;tvo, Bruno je prvo rekao kako mu je &ldquo;osvježenje&rdquo; potpuna odsutnost korupcije pri zapo&scaron;ljavanju. &ldquo;Ovdje je strani pojam da preko veze dobije&scaron; posao. Jedna cura mi je čak rekla, kada sam joj ispričao kako se u Hrvatskoj dobiva posao: &lsquo;To je tako srednjovjekovno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, dodaje kako je bila aktualna priča o pranju novca Dansk Banka za rusku mafiju. Kaže da je Dance ta afera &scaron;okirala i da su sve promatrali s nevjericom. &ldquo;Prije te afere otkrili su nekoliko firmi koje su kroz porezne oaze na legalan način izbjegavale plaćanje poreza. Slučaj s Dansk Bankom je bio prvi gdje je danska banka bila direktno umije&scaron;ana u korupciju na toj razini. Reakcija je bila da su odmah poduzeli mjere da se to ponovno ne dogodi.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odu&scaron;evila ga je također i radna etika Danaca za koju kaže da je &ldquo;predivna&rdquo;. Djeca s 13 godina lagano ulaze u svijet rada, radeći po nekoliko sati tjedno. Kada napune 18 godina od njih se očekuje da imaju formirane radne navike i da se odsele od roditelja. Kao eventualni problem kod Danaca vidi njihovu potpunu predanost radu, &scaron;to se manifestira na način da se ne mogu opustiti i prepustiti trenutku. Usmjereni su na rad i &scaron;tednju, no kaže kako je dobio dojam da među Dancima vrijedi &ldquo;Janteov zakon&rdquo;, koji nalaže kako se ne smije isticati i misliti da ste na bilo koji način bolji od drugih. &ldquo;Ako radi&scaron; bolje plaćen posao ili si kupi&scaron; neku luksuznu stvar, automobil ili kuću dru&scaron;tvo će te promatrati podozrivo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimalo me je i koliko se Danci razlikuju od Hrvata. Potvrdio mi je pretpostavku da su mnogo zatvoreniji od Hrvata. Kao primjer navodi sebe koji je za hrvatske standarde bio zatvoren, a u Danskoj se doima poput ekstroverta. Takva se osobnost, kaže, odražava i na ljubavne odnose parova, tako da u slučaju nesuglasica drukčije reagiraju nego prosječan hrvatski par. Danski parovi skloniji su potiskivanju pravih osjećaja i nastoje izgladiti stvar uljuđenim i naoko finim razgovorom bez pretjeranog podizanja glasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to će sudbina donijeti Bruni, hoće li stubi&scaron;te biti put do raja, samo vrijeme može pokazati. Kaže da mu je super živjeti u Danskoj, iako mu zna nedostajati ispijanje kava u kafićima koje tamo nije uobičajeno. Na pitanje planira li se vratiti u Hrvatsku nedvosmisleno odgovara: &ldquo;Ne planiram se vraćati, možda pod stare dane, ali u bližoj budućnosti ne. Osim za godi&scaron;nji. Konačno sam u zemlji gdje se trud i rad isplate.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://net.hr/danas/hrvatska/predavao-sam-u-zagrebu-na-faksu-a-sada-u-danskoj-perem-stubista-zivot-sam-strpao-u-auto-ono-sto-mi-je-rekla-cura-cinilo-mi-se-ludo/" target="_blank"><em><strong>Net.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-019-danska.jpgNjemački investitor traži lokaciju za poslovanje u BiH http://grude.com/clanak/?i=131550131550Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-tekstil-odijela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veličina potrebnog poslovnog prostora koji bi investitor unajmio iznosi 200 metara kvadratnih a uz mogućnost proširenja.<p>&nbsp;</p> <p>Njemačka kompanija traži pogodnu lokaciju za investiranje i najam poslovnog prostora u BiH, objavljeno je iz Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna BiH, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna djelatnost kompanije je tekstilna industrija, odnosno proizvodnja ostale odjeće i pribora za odjeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veličina potrebnog poslovnog prostora koji bi investitor unajmio iznosi 200 metara kvadratnih a uz mogućnost pro&scaron;irenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okvirna lokacija za najam i zapo&scaron;ljavanje radnika je centralna, zapadna i sjeverna Bosna i Hercegovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani ponuđači trebaju svoje ponude poslati najkasnije do ponedjeljka, 2. rujna/septembra ove godine, a vi&scaron;e detalja o načinu prijave potražite <a title="REZ Agencija" href="https://www.rez.ba/vijesti-bs/njemacki-investitor-trazi-lokaciju-za-poslovanje-najam-poslovnog-prostora/" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-tekstil-odijela.jpgCijene goriva u BiH unatoč najavljenim pojeftinjenjima i dalje istehttp://grude.com/clanak/?i=131543131543Grude.com - klik u svijetSun, 25 Aug 2019 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-15-tankanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojeftinjenje su bili najavljivali i iz Udruge prometnika naftnih derivata FBiH<p><br />Cijene nafte na svjetskom trži&scaron;tu pale su za vi&scaron;e od 4,5 posto i na najnižoj su razini u posljednjih sedam mjeseci. Na benzinskim crpkama u Hrvatskoj već je počelo snižavanje cijena goriva, ali su niže cijene goriva u BiH i dalje na čekanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se pad cijena goriva očekivao i na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini to se do sada nije dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojeftinjenje su najavljivali i iz Udruge prometnika naftnih derivata FBiH. Predsjednik ove udruge Milenko Bo&scaron;ković već je ranije u razgovoru za BHRT izjavio kako je za logično očekivati pad cijena goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trgovci uvijek vjerno prate nabavne rafinerijske cijene. U ovom trenutku dolazi do pada sirove nafte", izjavio je Bo&scaron;ković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, od najave pojeftinjenja goriva pro&scaron;le je desetak dana, a cijene su i dalje ostale iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj su pak od 20. kolovoza niže cijene goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Litra najprodavanijeg Eurosupera 95 pala je za jo&scaron; 8 lipa i sada iznosi prosječno 9,70 kuna. Eurodizel je jeftiniji za 4 lipe po litri i sada stoji 9,53 kune. Autoplin je pojeftinio za 5 lipa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-15-tankanje.jpgVodopad Kravica obara rekorde posjećenosti iako još nije povezan javnim prijevozom s Mostaromhttp://grude.com/clanak/?i=131519131519Grude.com - klik u svijetFri, 23 Aug 2019 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-20-ljubuski-kravica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostar tijekom cijele godine posjećuju rijeke turista, a kako govore brojni turistički radnici, većina ih dolazi bez automobila.<p><br />Lo&scaron;a prometna povezanost jedan je od glavnih problema na&scaron;eg turizma. Nevjerojatno zvuči podatak da vodopad Kravica, koji obara rekorde po posjećenosti, nije povezan autobusnom linijom s Mostarom, sredi&scaron;tem hercegovačke regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do početka kolovoza popularnu turističku destinaciju na granici s Hrvatskom, u općini Ljubu&scaron;ki, posjetilo je vi&scaron;e od 155 tisuća turista. Toliko je prodano karata, najvi&scaron;e Talijanima i Poljacima, ali nikome tko je do Kravice do&scaron;ao redovitom autobusnom linijom iz Mostara, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar tijekom cijele godine posjećuju rijeke turista, a kako govore brojni turistički radnici, većina ih dolazi bez automobila. Prosječan turist u Mostaru, onaj koji barem jednu noć odsjeda u gradu na Neretvi, je mlađi od trideset godina, putuje obično u dru&scaron;tvu, s ruksakom na leđima i ovu destinaciju je odabrao i zbog relativno niskih cijena. Takvi ovise o javnom prijevozu. U Mostar Busu su kazali da oni prometuju samo na području Mostara, ali činjenica imaju i liniju za Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Andrija Kre&scaron;ić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije kaže da je &scaron;teta da takva linija ne postoji te kako bi ona sasvim sigurno odlično poslovala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je stvar privatne ideje i inicijative, mi ćemo jednu takvu liniju sigurno pozdraviti. Turistička zajednica nema sredstava subvencionirati neki sličan projekt, ali svi bi bili sretni da se ona uspostavi", kazao je Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji ipak žele vidjeti Kravice oslanjaju se na turističke obilaske kombijima koje organiziraju agencije ili pojedinci. Takvi obilasci uključuju i posjete drugim zanimljivostima poput Blagaja i Počitelja te obično iznose oko 30 eura. Autobusna linija između Mostara i Kravice približila ove dvije važne turističke točke u Hercegovini, a turističkim radnicima ostavila jo&scaron; malo zarade. Zaradili bi sigurno i prijevoznici.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-20-ljubuski-kravica.jpg''Narodnom'' farmom protiv klimatskih promjenahttp://grude.com/clanak/?i=131481131481Grude.com - klik u svijetTue, 20 Aug 2019 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-20-farma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svinje se valjaju u blatu, krave preživaju, kokoši hodaju voćnjakom... idilična je to slika s nizozemske farme koja ipak nije tako tradicionalna kakvom se čini.<p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici i upravitelji toga dobra stotine su lokalnih potro&scaron;ača. Njihov je cilj promijeniti navike Nizozemaca, jednoj od nizinskih zemalja koja bi mogla biti ugrožena klimatskim promjenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 200 obitelji odlučuje &scaron;to će se na farmi proizvoditi i &scaron;to će oni na koncu jesti. Pritom zapo&scaron;ljavaju seljake koji se brinu o životinjama, voćnjaku i povrtnjaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Glavni je cilj da na&scaron;i članovi jedu prirodne proizvode, uzgojene blizu mjesta gdje žive i to na najodrživiji mogući način, kaže Douew Korting, jedan od voditelja farme blizu Boxtela u južnoj Nizozemskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članarina je 2000 eura jednokratno, a potom se plaća tjedna naknada od 10 eura po osobi. Članovi zauzvrat dobiju hranu koju žele, lokalnu i sezonsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Farma je od grada udaljena 10 minuta vožnje biciklom. Prostire se na 20 hektara i ima 15 krava, 20 svinja i 500 koko&scaron;i. Proizvodi se ono &scaron;to kolektivno odluče članovi kojima u tom slučaju pripada i njihov dio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelji svake subote dolaze na farmu, često biciklima, kako bi napunili torbe mesom, jajima, voćem ili povrćem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve se vrti oko prirode</strong></p> <p>Ideja vodilje farme poznate kao Herenboerderij (narodna farma na nizozemskom), je da se sve vrti oko prirode, čak i kad se koristi moderna tehnologija, kaže osnivač Geert van der Veer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nizozemska je poznata po svojoj intenzivnoj poljoprivredi i druga je svjetska izvoznica poljoprivrednih proizvoda nakon Sjedinjenih Država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kako četvrtina Nizozemske leži ispod razine more, država je posebno osjetljiva na globalno zagrijavanje u kojem upravo poljoprivreda igra veliku ulogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UN je nedavno upozorio da se način na koji svijet koristi zemlju za proizvodnju hrane mora hitno promijeniti kako bi se suzbilo globalno zagrijavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;em se sustavu proizvodnje hrane ne&scaron;to mora iz temelja promijeniti ako želimo da nam noge ostanu suhe, kaže Van der Veer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nizozemska ministrica poljoprivrede Carola Schouten u lipnju je obznanila novi plan vrijedan 135 milijuna eura kojim bi se poljoprivrednicima trebao olak&scaron;ati prijelaz na "kružnu" poljoprivredu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj, kaže se u planu, vi&scaron;e nije da se "proizvodi &scaron;to je jeftinije moguće, već da se proizvodi sa &scaron;to manje gubitaka sirovog materijala i da se bolje upravlja tlom, vodom i prirodom".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Roboti i dronovi</strong></p> <p>U Nizozemskoj će se uskoro, ovaj put u sredi&scaron;njem dijelu zemlje, uskoro otvoriti druga narodna farma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Van der Veer nagla&scaron;ava da oni ne odbacuju novu tehnologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moramo se vratiti na poljoprivredu iz 50-ih godina pro&scaron;log stoljeća, kada smo jo&scaron; znali &scaron;to radimo, ali koristeći se pritom modernom tehnologijom, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok to govori pod njegovim se nogama motaju koko&scaron;i, koje svojim izmetom fertiliziraju biljke &scaron;to rastu između drveća premda će i same jednog dana postati hrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peradi će se uskoro pridružiti robot koji može osjetiti kada je voće zrelo. Stiže i dron koji će iz zraka nadgledati polja i smanjiti potrebu za radnom snagom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je sigurno jest da se poljoprivreda apsolutno mora promijeniti, zaključio je Korting.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-20-farma.jpgAluminij: Kinezi koji zapošljavaju 80 tisuća ljudi i vlasnik Tel Aviva analiziraju stanjehttp://grude.com/clanak/?i=131479131479Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka China Machinery Engineering Corporation (CMEC) zainteresirana je za Aluminij, a ovih dana rade dubinsku analizu nakon čega će biti poznato više detalja.<p>&nbsp;</p> <p>Kineska tvrtka zapo&scaron;ljava 80 tisuća ljudi, a u BiH već posluje i to kod Tomislavgrada gdje je u projektu vjetroelektrane Gradina koji je vrijedan 150 milijuna eura. Također, rade i u Srbiji projekt TE Kostolac, treći blok, vrijedan 613 milijuna eura, &scaron;to je oko milijardu i pol maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poslu u Europi zastupa ih izraelska tvrtka čiji je vlasnik Amir Gross Kabiri, vlasnik nogometnog kluba Hapoel Tel-Aviv i kolekcionar umjetnina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako je vjerovati pisanju portala Klix, tenutno se pregovara s Kriznim stožerom Aluminija, a simptomatično je da se izbjeglo Vladu Federacije BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-aluminij.jpgPreminuo je osnivač JYSK-a, zapošljavao je 23 tisuće ljudihttp://grude.com/clanak/?i=131472131472Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-lars-larsen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u 71. godini života preminuo Lars Larsen, osnivač JYSK-a. Među kolegama je imao nadimak “Trgovac”. Larsen je preminuo u svom domu nedaleko od Silkeborga, u Danskoj, u krugu najbližih članovima svoje obitelji, objavili su iz tvrtke.<p>&nbsp;</p> <p>Lars Larsen ostavio je iza sebe ženu Kristine, njihovo dvoje djece i četvero unučadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Danas smo izgubili na&scaron;eg oca, supruga i djeda, a Danska je izgubila uistinu izvanrednog trgovca. Svima će nam nedostajati i ovo je velik gubitak no dat ćemo sve od sebe da nastavimo dalje u razvoju njegovog impresivnog životnog djela,&rdquo; rekao je sin Larsa Larsena, Jacob Brunsborg, koji je u lipnju nakon povlačenja njegova oca preuzeo poziciju predsjednika Lars Larsen grupacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lars Larsen je kompaniju osnovao 1979. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Njegovo životno djelo se nastavlja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao osnivač JYSK-a, Lars Larsen je bio za&scaron;titno lice kompanije do lipnja 2019., kada mu je dijagnosticiran rak jetre, nakon čega je ulogu predsjednika Lars Larsen grupacije prepustio svom sinu, Jacobu Brunsborgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkako je JYSK pro&scaron;irio svoje poslovanje iz Danske na Njemačku daleke 1984., JYSK grupacija je podijeljena na dva entiteta: JYSK Nordic, koji posluje u trgovinama u dvadeset zemalja, te D&Auml;NISCHES BETTENLAGER, koji posluje u trgovinama u sedam zemalja. Preostalih 25 zemalja dio su koncepta JYSK fran&scaron;ize. JYSK je međunarodni lanac trgovina sa skandinavskim korjenima koja prodaje sve za dom. Prva trgovina otvorena je&nbsp;1979. u Danskoj, a danas&nbsp;JYSK broji preko 2800 trgovina sa 23 000 zaposlenih u 52 države. U Njemačkoj i Austriji posluje pod imenom D&auml;nisches Bettenlager, a u ostatku svijeta pod imenom&nbsp;JYSK. Godi&scaron;nji promet grupacije&nbsp;iznosi oko 3,58 milijardi eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-lars-larsen.jpgMali poduzetnici! Imate li ove tri navike, ugrožavate svoj biznis, a da ni ne znatehttp://grude.com/clanak/?i=131464131464Grude.com - klik u svijetSun, 18 Aug 2019 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-businessman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svijetu malog poduzetništva, sve se događa na umanjenoj skali: manji prihodi, manje zaposlenih, manji tržišni idjeli. Prednost takvog načina funkcioniranja je prilagodljivost, ali postoje i mane.<p>&nbsp;</p> <p>Najgora je ta &scaron;to čak i mala zapreka, kakvu velika korporacija ne bi niti uočila, može postati katastrofalna po mali biznis. Savjeti za male poduzetnike rijetko se bave ovakvim temama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Magazin Inc. pi&scaron;e o tri naizgled bezazlene navike malih poduzetnika, koje mogu imati fatalan učinak po njihov biznis:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Nedovoljno spavanja<br />Istraživanja o nedostatku sna su prilično jasna: nedovoljno spavanja je lo&scaron;e. Na žalost, to je ujedno i jedna od onih stvari koje je lako ignorirati. U konačnici, poduzetnička kultura cijeni uporan, neumoran rad vi&scaron;e nego luksuz spavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavna studija pokazuje da bi mali poduzetnici trebali dobro razmisliti o tome kada odlaze na spavanje. Istraživanje obavljeno u lipnju u časopisu Sleep govori da nedostatak sna utječe na na&scaron;u moć odlučivanja kad je riječ o neizvjesnosti i neočekivanim situacijama. Studija je utvrdila da neispavani ispitanici nisu bili u mogućnosti prilagoditi se novim podražajima kako bi donijeli pravu odluku, niti su smatrali da je važno utvrditi koja je odluka ispravna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zvuči ba&scaron; kao ne&scaron;to čemu bi vlasnici malih biznisa trebali težiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Kori&scaron;tenje svog kućnog ureda vi&scaron;e kao &ldquo;kućnog&rdquo; nego kao &ldquo;ureda&rdquo;<br />Internet je učinio kućni ured unosnijim nego je bio prije 20 godina, a rad kod kuće je izvrstan način za u&scaron;tedu novca dok posao ne krene. Ono &scaron;to mnogi mali poduzetnici koji kreću od kuće ne shvaćaju je da je psiholo&scaron;ko razgraničenje između radnog prostora i prostora za odmor esencijalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredski prostor koji ste uredili u svom domu koristite samo za rad, kako biste pobolj&scaron;ali produktivnosti te izbjegli uobičajene zamke koje vam odvlače pažnju i ru&scaron;e motivaciju. Evo i malo savjeta o tome kako urediti svoj radni stol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Upotreba jednog smartphonea ili tableta za sve<br />Pametni telefoni i tableti su praktični. I prepraktični. Možemo se u trenutku prebaciti s pregledavanja izlaznih faktura na zabavljanje djece na stražnjem sjedi&scaron;tu automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje istog uređaja za poslovne i privatne potrebe donosi svoj rizik. Očiti rizik je da uređaj može lako biti uni&scaron;ten, i onda biznismen mora juriti da kupi novi, &scaron;to ko&scaron;ta. To je scenarij u najboljem slučaju &ndash; ako su podaci bili pohranjeni u cloudu ili ako je postojala sigurnosna kopija. Ako nisu, cijena zamjene uređaja je mnogo veća. Manje očiti rizik je taj &scaron;to čim vi&scaron;e se uređaj koristi, i &scaron;to vi&scaron;e ljudi ga koristi, veća je &scaron;ansa za zarazu malwareom, uspje&scaron;an phishing napad (oko 10 posto ljudi jo&scaron; uvijek otvara linkove iz nepoznatih email poruka) ili to da dijete skine neku neželjenu aplikaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Virusi su sami po sebi problem, ali gubitak ili hakiranje podataka imaju potencijal da stvore veliki tro&scaron;ak i u vidu gubitka klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnici moraju imati velike ideje &ndash; tako mogu svoje snove pretvoriti u unosnu stvarnost. Ali, ponekad nam male stvari mogu postati nepremostive zapreke na putu do uspjeha. Budite svjesni suptilnih načina na koje va&scaron;e navike mogu zaustaviti va&scaron; uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borite se i ostanite na putu do uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Stratego.hr</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-businessman.jpgEuroherc osiguranje zapošljava 345 radnika i ima milijunsku polugodišnju neto dobithttp://grude.com/clanak/?i=131447131447Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-29-017_euroherc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kapital i rezerve društva narasli su na 29,88 milijuna KM, nakon 29,15 mil. KM u prvom polugodištu 2018. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje d.d. Sarajevo ostvarilo je dobit poslije poreza u periodu siječanj - lipanj2019. godine od 4,30 milijuna KM, izvje&scaron;tava Indikator.ba na osnovu financijskog izvje&scaron;ća osiguravatelja dostavljenog Sarajevskoj burzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Financijski rezultat blago je pobolj&scaron;an u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila 4,25 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc je zabilježio rast fakturiranih premijea za 6,9 posto na 31,1 milijun KM, sa 29,1 milijun KM u istom periodu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo je imalo neto izdatke za osigurane slučajeve od 13,83 milijuna KM, &scaron;to je povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada su ovi izdaci bili 12,68 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kapital i rezerve dru&scaron;tva narasli su na 29,88 milijuna KM, nakon 29,15 mil. KM u prvom polugodi&scaron;tu 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje zapo&scaron;ljava 345 radnika, a posluje putem 7 poslovnih jedinica i predstavni&scaron;tava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje d.d. Sarajevo ima 23 vlasnika, a najveći pojedinačni dioničar je Euroherc osiguranje d.d. Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladenka Grgić posjeduje 15 posto dionica, Husnija Kurtović 6 posto, Agram d.d. 4,7 posto, i tako dalje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-29-017_euroherc.jpgNjemačka klizi u recesiju! Gospodarstvo pada! Za Hrvate slijede teški danihttp://grude.com/clanak/?i=131431131431Grude.com - klik u svijetWed, 14 Aug 2019 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje i narode, uključujući i Hrvate iz Hrvatske i BiH. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništva EU-a, stvaraju oko 21 posto BDP-a, a njezin izvoz čini 24 posto izvoza svih članica EU-a.<p>&nbsp;</p> <p>Aktivnosti u njemačkom gospodarstvu pale su u drugom tromjesečju u okruženju trgovinskog rata SAD-a i Kine i prijetnje izlaska Velike Britanije iz Europske unije bez dogovora, pokazuju danas objavljeni službeni podaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od travnja do lipnja njemački bruto domaći proizvod (BDP) skliznuo je 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao 0,4 posto, izvijestio je državni statistički ured Destatis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je drugi put u proteklih 12 mjeseci da gospodarstvo bilježi pad - aktivnosti su se smanjile i u trećem pro&scaron;logodi&scaron;njem kvartalu, ali je Njemačka ipak izbjegla recesiju budući da su aktivnosti u posljednja tri mjeseca 2018. stagnirale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tehničkim definicijama, recesija nastupa kada aktivnosti padaju na tromjesečnoj razini dva tromjesečja zaredom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na godi&scaron;njoj razini gospodarske su aktivnosti u drugom tromjesečju stagnirale.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-njemacka.jpgMate Rimac u novoj poslovnoj suradnji sa Audijemhttp://grude.com/clanak/?i=131408131408Grude.com - klik u svijetMon, 12 Aug 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-12-audi-r8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac već surađuje s Porscheom, a priča se i o suradnji s Bugattijem i Lamborghinijem. tvrtkama iz Volkswagen Grupe.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Audijeve uprave Bram Schot je u svibnju rekao da se aktivno razmi&scaron;lja o budućnosti modela R8, a magazin CAR pi&scaron;e da će ipak dobiti nasljednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasljednik Audija R8 će biti električni model koji će debitirati 2023. ili 2024. godine, a koji će zajednički razvijati njemački gigant Audi i hrvatska kompanija Rimac Automobili. Audi će ga navodno nazvati RS e-tron, pi&scaron;e Biznis.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac već surađuje s Porscheom, a priča se i o suradnji s Bugattijem i Lamborghinijem. tvrtkama iz Volkswagen Grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac će se navodno pobrinuti za četiri električna motora i baterijama s mogućno&scaron;ću brzog punjenja. Cijena osnovnog modela će biti ne&scaron;to manje od 200.000 eura, a automobil će zahvaljujući pogonu na sva četiri točka od 0 do 100 km/h ubrzavati za 2,5 sekundi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, to nije sve. Audi će dobiti baterije s najnovijom tehnologijom koje će imati veći kapacitet i ponuditi veći domet. Tvrtka surađuje i s Porscheom te bi mogla koristiti elemente J1 platforme koju koristi Taycan. Budući automobil će podržavati bežično punjenje, imat će aluminijsku monokoknu &scaron;asiju, domet od gotovo 500 km, a ukupna snaga će iznositi 938 KS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Audi je ozbiljan kada je riječ o električnim automobilima, a snažan električni sportski automobil bi poslužio kao dokaz tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-12-audi-r8.jpgNikad moćnija Elektroprivreda HZ HB: Dionice u jednom danu skočile 8,41 postohttp://grude.com/clanak/?i=131381131381Grude.com - klik u svijetFri, 09 Aug 2019 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na trgovanju na Sarajevskoj burzi danas je ostvaren promet od 4.681.920,02 KM. U sklopu 74 transakcije prometovano je 449.235 vrijednosnih papira.<p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta JP Elektroprivreda HZHB Mostar (JPEMR) od 8,41 posto i dostigle su cijenu od 24,50 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao Teledigital d.d. Sarajevo (TTRSR) od 4,21 posto s cijenom od 33 KM, priopćeno je iz Sarajevske burze, prenosi Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-ephzhb.jpgVioleta želi čiste račune, a nekima oko Laste to se ne sviđahttp://grude.com/clanak/?i=131367131367Grude.com - klik u svijetThu, 08 Aug 2019 19:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na aukciji polovicom lipnja, ove godine, Tvornica keksa i vafla “Lasta” Čapljina, poduzeće u stečaju, dobila je novog vlasnika.<p><br /><br />Kupac je tvrtka &ldquo;Violeta d.o.o.&rdquo; iz Gruda.</p> <p><br /><br />Međutim, razgovori oko potpisivanja kupoprodajnog ugovora jo&scaron; se vode, potvrdila je to Behrija Huseinbegović, stečajna upraviteljica za <a href="https://caportal.net/2019/08/08/violeta-zeli-ciste-racune-kao-i-zemljiste-koje-su-uzurpirali-capljinci/">Čapljinski portal</a>.</p> <p><br /><br />S jedne strane kupac traži čiste račune, &scaron;to uz računovodstvene podatke, podrazumijeva i či&scaron;ćenje dijela kruga koji se prema skici Geoportala prostire na 6,3 hektara.</p> <p><br /><br />Na dijelu tog prostora građani su uzgajali različite vrste voća i povrća, a trenutačno je u tijeku priprema i tog prostora, koji se prostire sve do željezničke pruge.</p> <p><br /><br />Potpisivanje kupoprodajnog ugovora obavit će se tek nakon potpunog sagledavanja svih činjenica i potpunog uređenja kruga, odnosno novi vlasnik očito želi u svakom pogledu čiste račune.</p> <p><br /><br />Tek tada će se znati i iznos za koji je tvrtka &ldquo;Lasta&rdquo; u stečaju prodana.</p> <p><br /><br />Kako Čapljinski portal podsjeća, aukcija u lipnju bila je četvrta za prodaju nekretnina, opreme i nematerijalne imovine. Na prvoj aukciji cijena &ldquo;Laste&rdquo; iznosila je 11,2 milijuna KM, na drugoj 9,2 milijuna, a na trećoj 8,4 milijuna KM.</p> <p><br /><br />Inače, novi vlasnik je preuzeo obvezu nastaviti obnovljenu proizvodnju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-lasta.jpgCeste Mostar traže 44 djelatnika za Grude, Mostar, Kiseljak, Orašje, Livnohttp://grude.com/clanak/?i=131358131358Grude.com - klik u svijetThu, 08 Aug 2019 08:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-08-ceste-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>CESTE d.d. MOSTAR objavljile su oglas za prijem radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, traže 44 djelatnika:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA MOSTAR</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 5 (pet) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV vozač specijalnih vozila i strojeva &ndash; KV radnik 1 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA GRUDE</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 4 (četiri) izvr&scaron;itelja<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 2 &ndash; KV radnik 2-1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA KISELJAK</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1- 4 (četiri) izvr&scaron;itelja<br />Cestar 3 &ndash; radnik 3- 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV vozač teretnih vozila &ndash; KV radnik 2- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5- 3 (tri) izvr&scaron;itelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA ORA&Scaron;JE</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1- 5 (pet) izvr&scaron;itelja<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5- 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5- 2 (dva) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA LIVNO</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />Cestar 3 &ndash; radnik 3 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 2 &ndash; KV radnik 2- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV vozač teretnih vozila &ndash; KV radnik 2 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV autoelektričar &ndash; KV radnik 2 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5 &ndash; 2 (dva) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren do 18. kolovoza, a vi&scaron;e o uvjetima na ovom <a title="Ceste Mostar" href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6662" target="_blank">LINKU</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-08-ceste-mostar.jpgS Mihaelom Lončar smilje rade bake od 91 i 87 godinahttp://grude.com/clanak/?i=131342131342Grude.com - klik u svijetTue, 06 Aug 2019 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-06-019-bake-smilje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad netko čuje da na polju rade ljudi koji imaju zajedno 178 godina, onda je prva misao da se radi o najmanje njih sedmero ili više. No iznenadili smo se kad smo u Kozarevcu, naselju kraj Đurđevca, na polju lavande Mihaele Lončar zatekli uz nju još dvije žene.<p>&nbsp;</p> <p>Mihaelina baka, <strong>Jana Sabađija</strong>, ima 91 godinu, dok teta <strong>Franciska Sabađija</strong>, ili kako je svi zovu Franca, ima 87 godina. No njih dvije to ne smeta pa na okućnici gotovo svakodnevno provedu sat ili dva kako bi nasad održavali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U berbi lavande Jana i Franca, kako je prvi objavio <strong><a href="https://podravski.hr/bake-jana-91-i-franca-87-glavna-su-mi-radna-snaga/" rel="nofollow">Podravski list,</a></strong>&nbsp;bile su udarne snage koje su srpom kosile plodove i Mihaeli pomogle da pobere nasad sa 600 grmova koje je posadila prije četiri godine. Ovogodi&scaron;nji urod je bio dobar pa Mihaela očekuje oko 2,5 litara eteričnog ulja i 150 litara hidrolata ili lavandine vodice. Poslije berbe slijedi su&scaron;enje i pakiranje u vrećice. I u tom su poslu vrijedne ruke dviju starica nezaobilazne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sinovi i ja kosimo travu uz grmove, ali to je manji dio posla, jer gotovo svakodnevno treba plijeviti travu i čistiti grmove. To rade moje desne ruke bez kojih ne bi uspjela u tom hobiju. Kad sam i krenula na &lsquo;rodnoj&rsquo; grudi prije četiri godine posaditi lavandu, pitala sam ih mogu li na njih računati, a one su mi u glas rekle da se ne usudim ni&scaron;ta bez njihove pomoći, jer im je posao na zemlji u krvi - govori profesorica geografije, koja s obitelji živi u Kalinovcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povjerenju nam je rekla kako je Kozarevac ipak mjesto u kojem je rođena i odrasla te je stoga lavanda bila u neku ruku i poveznica njezine djece s tim krajem. Kad smo razgovarali s dvije žene u poodmakloj dobi, rekle su nam da im je to sad jedini posao i da ga obavljaju s rado&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Posao nas &lsquo;tjera&rsquo; da ne sjedimo u kući, nego da budemo od koristi. Naučile smo tako. Cijeli život radimo i te&scaron;ko bi nam pao odlazak u &lsquo;mirovinu&rsquo; - govore veselo starice.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Franca je, uz rad na polju, 27 godina bila zvonarka. Nekoliko puta dnevno je zvonila, sve dok je imala snage u rukama povlačeći konopac kako bi pokrenula 300 kilograma te&scaron;ko zvono. Četiri godine starija Jana je, pak, uz rad na zemlji sate i dane, posebice one u zimi, provodila uz &scaron;ivaću ma&scaron;inu. Ne onu električnu, nego onu prastaru koju je nogama pokretala. Do prije koju godinu je aktivno &scaron;ivala, ali sad ma&scaron;ina stoji vi&scaron;e za ukras, jer nema kome &scaron;iti &ldquo;opravu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druže se i pomažu jedni drugima, a to im život čini ljep&scaron;im. Stoga Mihaela nije pogrije&scaron;ila kad je potražila vrijedne ruke dviju starica, koje su jedva dočekale da se aktiviraju, jer kažu da je najteže sjediti besposlen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-06-019-bake-smilje.jpegDašak moga zavičaja: Ajmo u Prodexhttp://grude.com/clanak/?i=131337131337Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 18:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-prodex.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otuđenost kao masovna boljka novog vremena, došla je i u naš kraj. Sve više se domaća susretljivost i otvorenost gube pred strogom računicom hladnog Zapada.<p>&nbsp;</p> <p>Na tro&scaron;kovnik se stavlja sve, i djeca, a pogotovo starci. U civilizaciji napretka sve če&scaron;će padamo na ispitu ljubavi. Tko zna nismo li se u potrazi za boljim poprilično pogubili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najteže se s novom pojavnosti nosi stariji svijet. Snovi o starenju uz unučad i brižnu djecu, padaju u vodu. Djeca nemaju vremena tj. nemaju ljubavi za one koji su im dali život. Obično ih smjeste u starački dom i čekaju??? Često je to i dobro rje&scaron;enje, ali starci ga ne poimaju tako. Nisu to njihova očekivanja, njihovi umorni pogledi traže obiteljsko okruženje i odgovor na pitanje &bdquo;Tko su na&scaron;i bližnji?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Manjina rodijaka Mi&scaron;kicu sinovi su smjestili u dom kad mu je umrla žena. Te&scaron;ko se on nosi s tim jer je morao ostaviti veliku kuću i zamijeniti je malom sobicom u domu, ali ne dopu&scaron;ta malodu&scaron;ju da ga pokori vodeći se onom &bdquo;pusti brigu na veselje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da nije Prodexa, umro bi od de&scaron;perancije &ndash; požali se Anđi i Manji kad su mu do&scaron;li u posjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Živim od sride do sride, a nisam Livnjak &ndash; malo se na&scaron;ali- sridom me moja Anica izvede u Prodex, tada ima slobodan dan na poslu. E, tamo se osićam k&rsquo;o čovik. Obađemo i odiću i obuću, vidimo nami&scaron;ćaj i aparate, ja najvolim odat doli po železariji. Sva&scaron;ta mi zapne za oko pa se sitim kako mi ni&scaron;ta ne triba. Ostala je puna kuća alata &scaron;to sam ga nanio iz Njemačke, nako stoji, žali Bože &ndash; onda uzdahnuv&scaron;i, odmahne rukom pa nastavi smirenije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Anica prati te akcije i namiri kuću dok se ja zabavim razgledajući. Skoro sam srio jednu Kaurku, primeće po siru, zagleda i&rsquo;, mirka, vole Kauri sir. Ja s njom polako u iglenu, a ona jedva dočeka. Priča kako dolazi s busom u Prodex po namirnice i kako u&scaron;ćedi na nečem. Ne bi joj mrsko kad ja reko da sam udovac i da imam njemačku mirovinu. Sve se ominje koda bi ostala sa mnom, zagleda me i užima se u ramenim. Onda dođe Anica i pomete nas. Kaza joj kako sam u domu i kako se dica brinu za me. Smete se gospoja, ali obeća doći i druge sride. E, sad ne znam je li zbog mene ili zbog Livanjskog sira. Ja, svejedno, jedva čekam sridu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pa, eto rodijače, nije ti ni lo&scaron;e &ndash; utje&scaron;i ga Manje. &ndash; More&scaron; u Prodexu nać i kakvu babu, samo nek te Anica ne smeće. Ne razume dica kako je jadan život bez svoje babe i ne računaju kako će i oni brzo na na&scaron;e grane. Ni&rsquo;ko čovika vi&scaron;e ne vara, nego on sam sebe, a uvik mu drugi kriv. Triba na vakat gledat starosti u oči. A svak misli isto, ne će to njega zapasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;ta te god zapane, nisi sam &ndash; umije&scaron;a se Anđa.. &ndash; Već, kad voli&scaron; odat po Prodexu, ajde sad s nama. Ne udi &scaron;to je subota. I mi se volimo tamo zabavit. Vikendom je piva malo jeptinija pa se Manje namiri, a i mesu spuste cinu, ne triba ti se cergat ni pogađat, samo gleda&scaron; di su crvena slova i zna&scaron; &scaron;ta je sniženo. I ja ti volim tamo kupovat. Pravo mi drago razgledat po stalažom, pribirat, omirat, a ni&rsquo;ko ti ni&scaron;ta ne brani. Jo&scaron; će ti rastumačit ako te ne&scaron;to zanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ja nisam od toga- spremno će Manje &ndash; nikad ja ne pitam po&scaron;to je &scaron;ta, već kupim &scaron;ta mi triba i odo sist u kavanu i popit pivu. Volim i ručat k&rsquo;o čovik, a u Prodexu dobra &lsquo;rana i nije skupo. Dok Anđa pribire i probire, ja sidim i gledam svit. Uvik sritnem nekog poznatog, vidim nekog izdaljeg i razmi&scaron;ljam kako se svit dobro postaro. Pro&scaron;le subote sam za&scaron;o u priču s mladim konobarom kad sam ga upito oklen je? Reče dečko lipo i prijazno, a ja mu ispriča kako sam ga pozno po ćaći, i to po &lsquo;odu, baca noge unutra i klima glavom kad iđe. Bi malom drago jer mu svi govore kako liči materinu rodu. Tako ti ja sad imam svog pajdu u restoranu, leti mali k meni čim banem. Nekakav veseo i uručit, pravo mi drag. Zgodan je i onaj crnomanjasti &scaron;to nam bra&scaron;no i gajbe metne u gepek, okretan i uslužan, nemam im zamirke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tebi su svi konobari dragi i uslužni, moj Manje, a ljudi samo rade svoj poso &ndash; Anđa voli malo predbaciti Manji, iako je on ne svija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bude&scaron; li mi capala, ja ću mećat ustribu u kolica pa ne će bit pripuna k&rsquo;o tvoja?- Manje doda &scaron;aljivo, na &scaron;to će Anđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Žena puni kuću a čovik puni novčanik. Već, ajmo mi u Prodex pa ćemo tami sidit, i poist i popit i kupit &scaron;ta triba. Ako vam je nestalo likova, morete i nji&rsquo; namirit. Ba&scaron; zgodno otkad je i &bdquo;Đivić&ldquo; tamo. Znaju ljudi &scaron;ta svitu triba. Neka. Providi Bog nekad i u tuđoj dici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iva Bagarić/Tomislavcity</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-prodex.jpgAluminij pregovara sa Slovencimahttp://grude.com/clanak/?i=131312131312Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slovenci su zainteresirani za poslovni angažman vezan za pokretanje proizvodnje u Ljevaonici, ali bi se mogli uključiti i kao partner kod proizvodnje anoda.<p><br />Najveći pojedinačni vlasnik mostarske kompanije, Vlada FBiH, ostavila je period do nove godine da uprava, Nadzorni odbor i radnici probaju napraviti neke od koraka najavljenih u planu restrukturiranja koji je zadnjih tjedana aktualna tema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako saznaje <strong>Na&scaron;a TV</strong> prvi ljudi Aluminija bili su u Sloveniji s predstavnicima tamo&scaron;njeg giganta Impol grupe gdje je dogovarana potencijalna suradnja. Slovenci su zainteresirani za poslovni angažman vezan za pokretanje proizvodnje u Ljevaonici, ali bi se mogli uključiti i kao partner kod proizvodnje anoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupa Impol iz Slovenske Bistrice prije dvije godine je preuzela posustali &scaron;ibenski TLM i peti je po vrijednosti slovenski izvoznik. Mogu se pohvaliti s vi&scaron;e od 2.300 zaposlenih i neto profitom u pro&scaron;loj godini od 36,7 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovenci bi s Aluminijem surađivali, a kupiti ga hoće Kinezi. Veliku kinesku grupaciju zastupa agencija iz Izraela i to je već javnosti poznato, ali tvrdi se kako su kineske namjere ozbiljnije nego se ranije percipiralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak se brojna delegacija Aluminija, sačinjena od uprave, Nadzornog odbora i sindikata, susrela u Mostaru s onim od kojih očekuje najvi&scaron;e - predstavnicima Vlade FBiH. U sudaru optimističkih očekivanja i surove realnosti dogovoren je rok za "prepakiranje", a predočen je i set mjera za socijalno zbrinjavanje radnika koji je i od ranije ugrađen u na&scaron; sistem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, biv&scaron;em gigantu i nekad najvećem bh. izvozniku struja je isključena 10. jula &scaron;to je značilo prekid proizvodnje. Aluminij duguje vi&scaron;e od 400 miliona KM, od toga tri četvrtine je dug za električnu energiju, najvi&scaron;e prema Elektroprivredi HZHB.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgAluminij nastavlja sa radom, ali uz ''proćišćavanje'' nepotrebnih troškova, ugovora...http://grude.com/clanak/?i=131268131268Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jul 2019 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna ministrica financija Jelka Milićević osvrnula se na mirovinski staž djelatnika Aluminija, te istaknula kako će se svim radnicima Aluminija koji do kraja 2019. godine ostvaruju pravo odlaska u mirovinu povezati staž.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je u srijedu kako će mostarski Aluminij nastaviti s radom, ali će se u narednom razdoblju promijeniti format samog poduzeća jer zbog trži&scaron;nih okolnosti ne može preživljavati u ovom obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na sastanku s predstavnicima kompanije Aluminij, odnosno malih dioničara, Uprave i Sindikata poduzeća usvojili smo premise i dan je rok da se do kraja 2019. godine poku&scaron;a s restrukturiranjem poduzeća&rdquo;, izjavio je federalni premijer na konferenciji za novinare i dodao ako to ne bude i&scaron;lo razmatrat će se druge mogućnosti i varijante, odnosno prestanak ovog pravnog i prelazak u novi pravni kontinuitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U tom razdoblju poku&scaron;aja oživljavanja dijelova Aluminija, točnije topionice i izrade anoda koji bi mogli samostalno živjeti jer traže oko 70 puta manje struje nego elektrolize, poku&scaron;at ćemo pristupiti i intenzivnom privlačenju potencijalnih partnera&rdquo;, kazao je Novalić i naglasio kako trenutno potencijalni partneri postoje, ali su njihovi zahtjevi relativno visoki i federalna vlada ih mi ne želi ispuniti pod svaku cijenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni premijer je naglasio kako bilo kojim rje&scaron;enjem da se bude i&scaron;lo &ndash; ili restrukturiranje ili promjena pravnog kontinuiteta, prioritet su uposlenici Aluminija, odnosno njihova sudbina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Izvr&scaron;it će se imenovanje četiri grupe zaposlenih, i to onih koji su za mirovinu, onih koji imaju 3 godine do mirovine, zatim onih bez kojih tehnolo&scaron;ki Aluminij ne može ponovno biti pokrenut, i na koncu onih koji žele otpremninu, a koja se, može dobiti samo iz sredstava poduzeća&rdquo;, kazao je Novalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić kazao je kako je Uprava Aluminija danas iznijela nacrt plana restrukturiranja koji će se definirati ili realizirati u tri faze, ali da to ne znači i samo rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prva faza je pokretanje livnice, druga pokretanje pogona izrade anoda i treća elektrolize&rdquo;, kazao je ministar Džindić i dodao kako su tražili da im se dostavi financijsko-tehničko-tehnolo&scaron;ka analiza svih tih faza i plana kojega su oni zacrtali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nakon &scaron;to nam bude sve to dostavljeno mi ćemo imati sastanak i razmotriti &scaron;ta je konačna ideja&rdquo;, kazao je ministar Džindić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče duga poduzeća Aluminija prema Elektroprivredi HZ-HB predlažu se dvije mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prva mogućnost je da promijenimo odluku koju smo donijeli sredinom protekle godine na &scaron;to nismo pristali, a druga je varijanta sudska nagodba o reporogramu duga, na &scaron;to smo dali uvjetnu suglasnost&rdquo;, kazao je ministar Džindić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalna ministrica financija Jelka Milićević osvrnula se na mirovinski staž djelatnika Aluminija, te istaknula kako će se svim radnicima Aluminija koji do kraja 2019. godine ostvaruju pravo odlaska u mirovinu povezati staž.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radnici kojima nedostaju tri godine do odlaska u mirovinu oni imaju poseban status u Zavodu za zapo&scaron;ljavanje. Imat će plaću, uplaćene poreze i doprinose, a nakon te tri godine ispunit će sve uvjete odlaska u mirovinu&rdquo;, kazala je ministrica Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenula je kako radnici da bi do&scaron;li na skrb Zavoda moraju imati povezan radni staž svih 17 mjeseci koji im nedostaju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgInvesticijska banka Lazard novi savjetnik za otkup MOL-ovih dionicahttp://grude.com/clanak/?i=131266131266Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jul 2019 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Englesko-francuska investicijska banka Lazard novi je Vladin konzultant za otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a, izvijestio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić, nakon sjednice Vladina Savjeta za Inu.<p><br />Zdravko Marić je podsjetio da je ranije za savjetnika izabran konzorcij u Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) te da su se pojavili prijepori oko "shvaćanja onoga &scaron;to je trebalo inkorporirati u sam ugovor o zastupanju, poglavito po pitanju tehničkih aspekata samoga angažiranja savjetnika".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo odlučili proces korigirati. Odlučili smo obnoviti razgovore i s ostalima iz užega kruga s kojima smo razgovarali u prvom krugu. Odlučili smo se za investicijsku banku Lazard, izvijestio je ministar financija Zdravko Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Vlade u četvrtak i službeno će cijela priča biti upućena u proceduru, izvijestio je ministar za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike Tomislav Ćorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Situacija od prije godinu dana se izbjegla. Tu neće biti nikakvih problema. &Scaron;to se tiče financijskih učinaka na RH, odnosno na proračun, ugovor je determiniran kroz nekoliko faza. U konačnici, ti su iznosi ostali vi&scaron;e manje isti, na kraju sve može ko&scaron;tati do 9 milijuna eura, ističe ministar Tomislav Ćorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Due diligencea, Ćorić vjeruje kako druga strana to može odraditi u roku od &scaron;est mjeseci od trenutka potpisivanja ugovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dopustite da to može trajati koji dan kraće ili dulje. Želimo tijekom prvog kvartala 2020. godine ovaj dio procesa dovr&scaron;iti i izaći pred drugu stranu s na&scaron;om ponudom za otkup dionica. Ugovor s novim konzultantima bit će potpisan u sljedećim danima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izuzev izgubljenog vremena, nema gubitaka &scaron;to se tiče financijskih sredstava. Ovoga puta smo drugačije radili, svaki detalj je dogovoren, dodaje ministar Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Andrej Plenković ranije je također istaknuo da zbog otkazivanja suradnje dosada&scaron;njim savjetnicima na čelu s investicijskom bankom Morgan Stanley, neće biti financijskih posljedica. Vjeruje da se proces otkupa može dovr&scaron;iti do kraja mandata ove vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče mogućeg "paketa", odnosno mogućnosti da se s Mađarima postigne dogovor oko otkupa dionica INA-e te paralelno dogovori posao oko LNG-a na Krku, ministar Ćorić kaže da su to dvije odvojene stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedno je dogovor s pretežno privatnom kompanijom, a oko LNG-a se dogovaramo s mađarskom državom. Na stolu je mađarska ponuda za kupovinu 25% posto dionica LNG-a. S druge strane želimo da razmotre zakup kapaciteta na LNG-u Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar financija Marić, na pitanje od kuda novac za otkup MOL-ovog udjela u INA-i, kaže da sredstava u proračunu trenutno nema te da prvo treba vidjeti rezultate rada konzultanata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne isključuje i mogućnost odabira novog strate&scaron;kog partnera koji bi uskočio na MOL-ovo mjesto, pi&scaron;e HRT.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgKako trgovci varaju na popustima, čak i pogrešno obračunavaju popustehttp://grude.com/clanak/?i=131224131224Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jul 2019 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-27-popusti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljetno sezonsko sniženje počinje 1. srpnja i može trajati najviše 60 dana..<p>&nbsp;</p> <p>Neisticanje cijena odnosno nepravilno isticanje cijena, kao i istovremeno ogla&scaron;avanje različitih posebnih tipova prodaje za iste proizvode samo su neke od nepravilnosti koje su tijekom ljetnog sezonskog sniženja inspektori Državnog inspektorata u Hrvatskoj zatekli tijekom nadzora brojnih trgovina, pi&scaron;e novac.jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su pojasnili iz ove institucije, u razdoblju od 1. do 15. srpnja zaposlenici Inspektorata obavili su sve skupa 223 inspekcijska nadzora, tijekom kojih je otkriveno ukupno 39 prekr&scaron;aja, a usto je zatečeno i nekoliko trgovaca koji su sa sezonskim sniženjima započeli prije zakonom definiranih rokova (ljetno sezonsko sniženje počinje 1. srpnja i može trajati najvi&scaron;e 60 dana), a najgore nepravilnosti odnosile su se na zavaravanje potro&scaron;ača u pogledu cijena i načina kako su one izračunate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pojedini prekr&scaron;aji otklonjeni su tijekom inspekcijskog nadzora te se zbog toga smatraju neprocesuiranim, odnosno za te prekr&scaron;aje trži&scaron;ni inspektor neće podnositi optužni prijedlog niti izdati prekr&scaron;ajni nalog. Za sve će ostale utvrđene prekr&scaron;aje protiv počinitelja biti poduzete zakonom propisane prekr&scaron;ajne mjere, odnosno podnijet će se optužni prijedlozi nadležnom prekr&scaron;ajnom sudu ili će se izdati prekr&scaron;ajni nalog - poručili su iz Inspektorata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom da brojni građani BiH često odlaze u shoping u Hrvatsku, osobito tijekom sniženja, trebali bi biti posebno oprezni prilikom takve kupovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-27-popusti.jpgDo knjige bez brige!http://grude.com/clanak/?i=131206131206Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jul 2019 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-25-hpmostar-udzbenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U online trgovini Hrvatske pošte Mostar dostupni su udžbenici Školske naklade, Logovite i naklade Alfa, te torbe i rukasaci kao i ostali školski pribor. <p>&nbsp;</p> <p>Svi &scaron;kolski udžbenici na jednom mjestu, plaćanje pouzećem ili karticom te dostava na adresu samo su neke od pogodnosti koje kupcima nudi Hrvatska po&scaron;ta Mostar preko online trgovine <a title="epostshop ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za početak &scaron;kolske godine pripremaju se djeca i njihovi roditelji. Kako bi taj početak protekao u veselom isčekivanju HP Mostar nudi svojim korisnicima mogućnost kupovine i dostave brzom po&scaron;tom cijelih kompleta &scaron;kolskih udžbenika na kućnu adresu. Bez gužvi i čekanja, potrebno je samo nekoliko klikova i va&scaron;i &scaron;kolarci su spremni za nove uspjehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U online trgovini Hrvatske po&scaron;te Mostar dostupni su udžbenici &Scaron;kolske naklade, Logovite i naklade Alfa, te torbe i rukasaci kao i ostali &scaron;kolski pribor. Posjetite <a title="HP Mostar" href="https://www.epostshop.ba/clientui/categories?id=159&amp;fbclid=IwAR0bBANUt48mXOXuZtHq5SEuv_XEsP-G4X74x7yBA9WOfRUWXRUapTKVwDE&amp;AspxAutoDetectCookieSupport=1" target="_blank">bit.ly/SkolskiUdzbenici</a>, izaberite potrebne udžbenike i jednim klikom ih naručite na kućnu adresu.</p> <p>Rok dostave je 1-2 dana brzom po&scaron;tom, a cijena dostave je 5 konvertibilnih maraka, dok je za kupovine iznad 100 konvertibilnih maraka dostava besplatna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-25-19-07-25-hpmostar-udzbenici.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-25-hpmostar-udzbenici.jpgNakon otvaranja Pelješkog mosta, Neum će prodisatihttp://grude.com/clanak/?i=131179131179Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jul 2019 20:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neum je izravno vezan za turizam obližnjih odmarališta na jadranskoj obali te da se zbivanja na hrvatskom turističkom tržištu izravno odražavaju na situaciju u Neumu. <p><br />Do službenih podataka o broju ostvarenih noćenje u jedinom bh. gradu na moru praktički je nemoguće doći, a po procjenama turističkih djelatnika ove sezone doći će do blagog pada broja noćenja, i to prije svega u privatnom smje&scaron;taju. <br /><br /></p> <p>Po riječima predsjednika Udruge turističkih djelatnika općine Neum Davora Kre&scaron;ića, procjenjuje se da Neum raspolaže s oko 15.000 ležaja. <br /><br /></p> <p>- Točne statističke podatke o broju noćenja nema nitko, ali generalno znamo kakva je sezona i &scaron;to se događa. Malo je lo&scaron;ija nego pro&scaron;le godine, ali nema nikakve drame jer zadnjih pet-&scaron;est godina su bile izvrsne, tako da blagi pad, koji će ove godine vjerojatno biti, ne treba shvatiti kao ne&scaron;to dramatično - kazao je Kre&scaron;ić u razgovoru za Fenu. On poja&scaron;njava kako je Neum izravno vezan za turizam obližnjih odmarali&scaron;ta na jadranskoj obali te da se zbivanja na hrvatskom turističkom trži&scaron;tu izravno odražavaju na situaciju u Neumu. <br /><br /></p> <p>- Kada se oni napune tada se i mi punimo, a budući da Hrvatska ima ne&scaron;to lo&scaron;iju sezonu, posljedice se osjećaju i kod nas. Neumski hoteli rade relativno dobro i hoteli neće osjetiti veliki minus, ali je problem u privatnom smje&scaron;taju koji je dosta kasno krenuo i tu ima puno rupa i praznih kapaciteta, a upravo ljudi koji borave u privatnom smje&scaron;taju generiraju generalnu izvanpansionsku potro&scaron;nju - pojasnio je Kre&scaron;ić. </p> <p><br />Po njegovim riječima, postoje brojni uzroci ne&scaron;to lo&scaron;ijih rezultata ove godine, a jedan od osnovnih je oporavak ljetovali&scaron;ta u Maroku, Tunisu, Turskoj i Egiptu, koja su proteklih godina bilježila velike minuse, a ove godine su se vratila na velika vrata ponajprije zahvaljujući izda&scaron;nim državnim subvencijama. Kre&scaron;ić ističe kako manji broj turista ne mora nužno biti lo&scaron;a vijest te da se iz svega toga treba izvući pouku. <br /><br /></p> <p>- Treba znati koliko neka destinacija može primiti turista, a ne da se dopu&scaron;ta masovna gradnja. Ja, čak, ne bih ni rekao da je opao broj turista koliko je u pitanju preizgrađenost, koja sama po sebi tjera potencijalne turiste. Turisti ne vole prenapučene destinacije gdje nema mjesta za parking niti mjesta na plaži. Ljudi na odmoru hoće svoj mir - istaknuo je. <br /><br /></p> <p>Kada su u pitanju cijene smje&scaron;taja u Neumu, predsjednik Udruge turističkih djelatnika kazao je kako su one na razini pro&scaron;le godine te da su dosegnule svoj maksimum. - Cijene ne mogu vi&scaron;e ići gore. Sada treba ići na pobolj&scaron;anje ponude i kvalitete usluge. U Hrvatskoj vidimo da u kvalitetnim i marketin&scaron;ki dobro obrađenim destinacijama, poput Hvara, Dubrovnika, Rovinja, sezona nije lo&scaron;ija. Naprotiv, čak je i bolje nego pro&scaron;la. Radi se o destinacijama u kojima je glavni faktor kvaliteta, a ne cijena - kazao je Kre&scaron;ić. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Neum ne može biti konkurent Dubrovniku, ali pametnom strategijom može zauzeti značajno mjesto na jadranskoj turističkoj mapi: - Mi nismo neko kulturno mjesto i nemam bogatu povijest. Mi smo relativno nov grad, ali imamo neke svoje druge prednosti, kao &scaron;to su odličan omjer uloženog i dobivenog. Također, imamo dobar geografski položaj i u Neumu možete napraviti kombinaciju odmori&scaron;nog i aktivnog turizma s posjetima Mostaru, Dubrovniku, Korčuli. Mislim da je to na&scaron;a najveća prednost - istaknu je Kre&scaron;ić. <br /><br /></p> <p>Kada se govori o Neumu nezaobilazna tema su Pelje&scaron;ki most i prometna povezanost. - Novih prometnica i mostova se ne treba bojati. Otvaranjem Pelje&scaron;kog mosta sigurno će doći do pada prometa u ugostiteljskim objektima i trgovinama uz samu magistralu, i to već odavno znamo. Međutim, svrha turizma je osigurati lokalnom stanovni&scaron;tvu kvalitetan život, a mi danas u Neumu nemamo kvalitetan život jer nam je magistralna cesta stalno začepljena, granice su nam spojene jedna s drugom i to je veliki problem - kazao je Kre&scaron;ić. Nakon otvaranja Pelje&scaron;kog mosta Neum će prodisati, smatra Kre&scaron;ić, ali i upozorava kako je važno da se zavr&scaron;i prometnica Stolac &ndash; Neum prije dovr&scaron;etka izgradnje Pelje&scaron;kog mosta. </p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po meni, nova prometnica prema Stocu i Pelje&scaron;ki most su dobre vijesti za Neum, samo moramo se pobrinuti da nova cesta bude gotova prije mosta kako ne bismo ostali izolirani - zaključio je predsjednik Udruge turističkih djelatnika općine Neum Davor Kre&scaron;ić.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-neum.jpgMostarski mostovi na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=131165131165Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jul 2019 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-19-arakmostovi2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke „Arhitektura 2019.“ s motivima Carinskog i Lučkog mosta u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lučki most (1912. - 1913.) bio je prvi armiranobetonski most izgrađen u BiH i ujedno veliki graditeljski pothvat tog vremena. Imao je &scaron;iroki kolnik, nogostup i na početcima mosta dvije svjetiljke (dva kandelabera).</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-19-19-07-19-fdcmostovi2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Carinskom mostu (1916. - 1917.) bile su ugrađene tračnice za uski i normalni kolosijek jer se most koristio za kolski i željeznički promet. Posebna ljepota mosta bila je u bogato ukra&scaron;enim ogradama i kioscima na dva luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-19-19-07-19-arakmostovi2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p>Autor maraka je Petar Soldo, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-19-arakmostovi2019.jpgPutovi Grude i HP Investing u projektu od 17 milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=131085131085Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jul 2019 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-13-019-tunel-zaba.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru Projekta izgradnje magistralne ceste M-17.3 Neum – Stolac, danas je konačno probijen tunel Žaba (Hutovo) dužine 970 metara.<p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost ugovora je 23.057.197,66 maraka s PDV-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po riječima direktora JP Ceste FBiH Ljube Pravdića, rok izvođenja je dvije godine, a radovi su počeli u listopadu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Očekivanja su da će sredinom sljedeće godine u svibnju kompletni radovi na tunelu biti zavr&scaron;eni &ndash; kazao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovore za izgradnju tunela dobili su na međunarodnom natječaju Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo i HP Investing d.o.o. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletna cesta Stolac-Neum, M17.3, u dužini od 36 kilometara trebala bi biti u funkciji 2021. godine. Time bi konačno jedini bh. grad na moru &ndash; Neum, bio povezan s ostatkom zemlje kvalitetnom magistralnom cestom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar prometa i komunikacija F BiH Denis Lasić, ističući značaj pojekta, odnosno dugo najavljivane ceste Neum-Stolac, pojasnio je da projekt ide znatno bržom dinamikom, tri mjeseca prije predviđenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-To samo jo&scaron; jednom pokazuje ozbiljnost rada te se zahvaljujem svim ljudima na terenu koji su najvi&scaron;e doprinijeli ovom projektu &ndash; poručio je federalni ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Neuma Živko Matu&scaron;ko istaknuo je kako će cesta duga 48,8 kilometara, olak&scaron;ati i skratiti putovanje do Neuma, i to će, u svakom slučaju, pobolj&scaron;ati turistički položaj Neuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Inače, potpisan je ugovor i za izgradnju dionice Drenovac- Stolovi dužine 8,7 km. Posao vrijedan 17 milijuna maraka, a dobio ga je konzorcij kojeg čine mostarski HP Investing i Putovi Grude, a rok za zavr&scaron;etak te dionice je 16 mjeseci.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga raspisan je i tender za izgradnju dionice Broćanac-Prapratnica, do ulaza u Tunel Žaba, u dužini od 3,5 km, s dvije petlje u Babinom dolu i O&scaron;trovcu, a rok za dostavljanje ponuda je 25. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalna vlada je za gradnju ceste Neum &ndash; Stolac, koja je dio programa gradnje i modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH, izdvojila 40 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-13-019-tunel-zaba.pngNASTAVAK ODLIČNE SURADNJE - Ericsson Nikola Tesla proširuje LTE mrežu HT ERONET-ahttp://grude.com/clanak/?i=131068131068Grude.com - klik u svijetFri, 12 Jul 2019 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-12-ericsson8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET i Ericsson Nikola Tesla nastavljaju svoju uspješnu suradnju potpisom okvirnog ugovora za širenje LTE mreže u cijeloj Bosni i Hercegovini. <p><br />Ugovor vrijedan 34 milijuna kuna u Mostaru su potpisali Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a i Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovoreni posao odnosi se na LTE mrežu (na 800MHz i 1800MHz), usluge upravljanja projektima i integracije novih čvorova u mrežu te obuku za zaposlenike ovog bosanskohercegovačkog operatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ericsson je jedini isporučitelj radijske pristupne mreže HT ERONET-a.<br />Zahvaljujući opremi radijskog sustava koja je spremna za 5G i IoT, HT ERONET će, u budućnosti, moći jednostavno prijeći na 5G tehnologiju.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />&ldquo;Potpisani LTE ugovor s Ericssonom Nikolom Teslom strate&scaron;ki je korak u suradnji na&scaron;ih dviju kompanija. Sretni &scaron;to smo &scaron;to je Ericsson Nikola Tesla tehnolo&scaron;ki partner u modernizaciji na&scaron;e mreže. Zahvaljujući tome, svojim korisnicima pružit ćemo najnoviju i najučinkovitiju radijsku tehnologiju na trži&scaron;tu.&ldquo;, kazao je Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle izrazila je svoje zadovoljstvo nastavkom suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Posebno me raduje &scaron;to nastavljamo na&scaron;u suradnju s HT ERONET-om. To je bilo moguće temeljem povjerenja stvorenog između na&scaron;ih stručnih timova te zahvaljujući Ericssonovoj tehnologiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odličan timski rad, odnos povjerenja s kupcem i vrhunska Ericssonova rje&scaron;enja, osigurali su ovaj posao. Sigurna sam da ćemo ukazano povjerenje opravdati te uspje&scaron;nom realizacijom posla u LTE području, otvoriti mogućnosti i za 5G.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-12-ericsson8.jpgEP HZHB: 'Aluminij nas je obavijestio kako od 17. lipnja ima novog opskrbljivača električnom energijom'http://grude.com/clanak/?i=131043131043Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jul 2019 21:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Aluminiju ukinuta opskrba električnom energijom, pojavila su se pitanja zašto Elektroprivreda HZ HB nije još jednom pružila ruku spasa i održala posrnulog giganta na životu do pronalaska trajnog rješenja. <p>&nbsp;</p> <p>Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Elektroprivrede HZ HB rekla za <strong>Ero.tel</strong> kako je dug Aluminija d.d. Mostar prema Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar s danom 30. lipnja 2019. godine 293.169.131,85 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina Dru&scaron;tva, krajem pro&scaron;le godine, donijela Odluku, mi smo zaključili Ugovor o opskrbi električnom energijom s Aluminijem d.d. Mostar za tekuću godinu s rokom plaćanja od 60 plus 60 dana. Nakon &scaron;to Aluminij d.d. Mostar nije platio fakturu za siječanj ni nakon ugovorenog roka plaćanja mi smo im 6. lipnja 2019. godine poslali opomenu kojom smo ih pozvali da izmire obveze u roku od osam dana jer ćemo u protivnom biti primorani raskinuti Ugovor zbog ne izvr&scaron;avanja preuzetih obveza, kaže Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uprava Aluminija d.d. Mostar nas je prije ostavljenog roka, točnije 10. lipnja 2019. godine pismeno obavijestila kako nisu u mogućnosti izmiriti svoje obveze i zamolili nas da ih opskrbljujemo električnom energijom do 16. lipnja 2019. godine do ponoći i informirali nas da od 17. lipnja 2019. godine od 00,00 sati imaju drugog opskrbljivača, navodi Buntić. - Imajući u vidu važnost Aluminija d.d. Mostar, udovoljili smo njihovoj zamolbi i bili im opskrbljivač do kad su to od nas tražili &ndash; rekla je Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje koliko je Aluminij ove godine platio električne energije prema EP HZ HB, Buntić nam je rekla kako je ukupno plaćeno 26.946.769,32 KM od čega se 13.000.000,00 odnosi na energiju za 2019. godinu. - Aktivno pratimo stanje s Aluminijem d.d. Mostar, jer smo najveći vjerovnici Aluminija d.d. Mostar &ndash; zaključila je Buntić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-ephzhb.jpgEvo zašto je isključenje struje značilo kraj za Aluminijhttp://grude.com/clanak/?i=131032131032Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jul 2019 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Troškovi ponovnog pokretanja jedne elektrolitičke ćelije iznose oko 100 tisuća dolara.<p><br />Mostarski Aluminij je sino&scaron;njim isključenjem električne energije nepovratno uni&scaron;ten. Složen proces elektrolize zahtijeva kontinuiranu opskrbu električnom energijom, a ga&scaron;enje samo u određenim okolnostima i u procesu dugom dva mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sinoćnje ga&scaron;enje struje znači kolaps u pogonu elektrolize, gubitci su ogromni, a tro&scaron;kovi ponovnog pokretanja mjere se milijunima maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Isključenjem struje prestaje rad ključnih elektrolitičkih ćelija, kojih u Aluminiju ima 256. Tekući kriolit je na 950 stupnjeva i on je narančaste boje. U slučaju da se isključi struja, za neka tri sata postaje čvrst i sive boje betona", poja&scaron;njavao je ranije novinarima Pero Bebek, dugogodi&scaron;nji radnik i predsjednik Skup&scaron;tine NSZ Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo to dogodilo se nekoliko minuta poslije ponoći. Tro&scaron;kovi ponovnog pokretanja jedne elektrolitičke ćelije iznose oko 100 tisuća dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij je zapo&scaron;ljavao vi&scaron;e od 900 radnika, a na razne načine vezivao je za sebe oko &scaron;est tisuća ljudi. Ekonomski gubitci i udar na javne proračune znatno će se osjetiti u narednom periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Klix.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgMarka HP Mostar s motivom katakombi u Jajcu predstavljena na Danima srednjovjekovljahttp://grude.com/clanak/?i=131007131007Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jul 2019 18:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-08-hp-mostar-jajce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar predstavila je redovitu poštansku marku s motivom katakombi na manifestaciji „Dani srednjovjekovlja“ u Jajcu. <p>&nbsp;</p> <p>U pisanim izvorima Jajce se prvi put spominje 1396. godine u vrijeme vladavine Hrvoja Vukčića Hrvatinića kada grad doživljava politički i kulturni razvoj.<br />Pretpostavlja se da su tada u živoj stijeni isklesane katakombe kao grobnica za njega i njegovu obitelj. Ovo čudesno djelo ljudskih ruku za po&scaron;tansku marku likovno je prikazala magistrica slikarstva Magdalena Džinić Hrkać.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-08-19-07-08-hpmostar-jajce.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj kulturno-turističke manifestacije &bdquo;Dani srednjovjekovlja&ldquo; je predstaviti bogatu srednjovjekovnu ba&scaron;tinu BiH u kraljevskom gradu Jajcu, gdje je stolovao posljednji bosanski kralj Stjepan Toma&scaron;ević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje po&scaron;tanske marke &bdquo;Katakombe u Jajcu&ldquo; zamjenici predsjedatelja Općinskog vijeća Jajca Dragici Lukić u ime HP Mostar uručila je Željka &Scaron;aravanja, voditeljica Odjela filatelije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-08-hp-mostar-jajce.jpgVELIKO ZAPOŠLJAVANJE U HT-U MOSTAR: Donosimo detaljehttp://grude.com/clanak/?i=130978130978Grude.com - klik u svijetSat, 06 Jul 2019 12:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-06-019-ht-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar raspisalo je natječaj za posao. Natječaj je otvoren do 12. srpnja.<p>&nbsp;</p> <p>Traže:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Referent za prodaju &ndash; prodavač/ica</strong> 3, Grupa za direktnu prodaju Odjel za prodaju privatnim korisnicima, Sektor za prodaju, DNM &ndash; 4 (četiri) izvr&scaron;itelja, mjesto rada Doboj, Gradačac, Živinice i Sarajevo, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stručni suradnik za prodaju &ndash; prodavač/ica </strong>2, Grupa za direktnu prodaju, Odjel za prodaju privatnim korisnicima, Sektor za prodaju, DNM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada &Scaron;iroki Brijeg, probni rad 6 mjeseci</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Referent &ndash; administrator 3</strong> u Sektoru za korisničku podr&scaron;ku, DNM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tehničar za kabelske mreže i usluge 3,</strong> Grupa za kabelsku mrežu i usluge 2, Odjel za upravljanje kabelskom mrežom i uslugama 1, Regija Sjever, DPM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Odžak, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tehničar za kabelske mreže i usluge 3</strong>, Grupa za tehničku podr&scaron;ku i dokumentaciju, Odjel za upravljanje kabelskom mrežom i uslugama 2, Regija Jug, DPM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Livno, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Savjetnik u Uredu Predsjednika Uprave </strong>&ndash; direktora, KJPU &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, probni rad 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, raspisali su natječaj za prijem vježbenika u radni odnos na određeno vrijeme radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad. Traže:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Suradnik za&scaron;tite na radu 2,</strong> Grupa za sigurnost, za&scaron;titu na radu i za&scaron;titu od požara, Odjel za opće poslove, KJPU &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, na 10 mjeseci</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Suradnik za regulatorne poslove 2</strong>, Odjel za regulatorne poslove, Sektor za pravne i regulatorne poslove, KJPU &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, na 10 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-06-019-ht-mostar.jpgFoto kabina je hit na ovogodišnjem Vučko Trailuhttp://grude.com/clanak/?i=130963130963Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-05-photozone-vucko-trail.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Planinarsko društvo Željezničar i ove je godine na Bjelašnici organiziralo četvrti po redu Vučko Trail 2019.<p>&nbsp;</p> <p>Na najatraktivnijem trail runningu u Bosni Hercegovini, ove je godine sudjelovalo rekordnih 636 natjecatelja iz 21 zemlje, &scaron;to je čak 200-ak vi&scaron;e u odnosu na pro&scaron;lu godinu. A jedna od stvari koja je plijenila najveću pozornost na utrci svakako bila je <a title="photozone" href="https://www.photozone.ba/" target="_blank">Photo Zone foto kabina</a>. Foto kabina odličan je način za kreiranje uspomena i idealan dodatak svakom događanju, &scaron;to je Argeta među prvima prepoznala i pružila natjecateljima Vučko traila novu razinu zabave.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-photozone-vucko-trail1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto kabina spoj je moderne tehnologije i klasične fotografije i najnoviji hit na događanjima i u promociji brendova. Opremljena je profesionalnim fotoaparatom, bljeskalicom, visokokvalitetnim foto pisačem, računalom i zaslonom osjetljivim na dodir. Svojim inovativnim i atraktivnim dizajnom svakom gostu zapne za oko, a za jednostavno kori&scaron;tenje tu je i asistent koji pruža svu potrebnu podr&scaron;ku u kori&scaron;tenju kabine i ispisu fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogućnosti koje Photo Zone foto kabina pruža su &scaron;iroke &ndash; osim &scaron;to je izvor odlične zabave jer gostima i posjetiteljima služi za fotografiranje, fotografije se odmah ispisuju, a mogu se objaviti i na dru&scaron;tvenim mrežama te poslati na WhatsApp, Viber ili e-mail. Osim toga, fotografije se mogu preuzeti i iz online galerije, jer je foto kabina spojena na Internet a njome se upravlja pomoću interaktivne aplikacije pomoću zaslona osjetljivog na dodir.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-photozone-vucko-trail2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto kabina je izvrstan način za podizanje atmosfere i svakom događaju daje notu jedinstvenosti, zabave i kreativnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Photo Zone foto kabina jednostavna je i zabavna za kori&scaron;tenje za ljude svih dobnih skupina, od najmlađih do najstarijih. Neizostavan dio foto kabine svakako su zabavni rekviziti za fotografiranje, a sve fotografije imaju i jedinstven i personalizirani dizajn sa raznim dekoracijama, logotipovima kompanija, datumima događaja, prilagođenim tekstom i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-photozone-vucko-trail.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto kabina spaja ljude!</p> <p>Foto kabina pretvara svako mjesto u mjesto zabave, smijeha i dobrog raspoloženja. Photo Zone foto kabina pružila je natjecateljima Vučko Traila nezaboravnu zabavu i ostavila mno&scaron;tvo lijepih uspomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-05-photozone-vucko-trail.jpgSusret bonitetno izvrsnih tvrtki ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=130950130950Grude.com - klik u svijetThu, 04 Jul 2019 20:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Susret bonitetno izvrsnih tvrtki s područja Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) održat će se u četvrtak, 11. srpnja, s početkom u 13:00 sati u hotelu Park u Širokom Brijegu. <p>&nbsp;</p> <p>Bonitetna izvrsnost definira natprosječnu bonitetnu vrijednost gospodarskih subjekata, priopćili su organizatori susreta. Ovi subjekti su značajni za uspjeh i razvoj regije, a u BiH je oko 26 posto takvih od ukupnog broja aktivnih kompanija. Pored toga, takve tvrtke zapo&scaron;ljavaju 59 posto ukupno zaposlenih u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Susret organizira Bisnode - najveći pružatelj pametnih podataka i analitičkih podataka u Europi. S oko 2.400 zaposlenih, Bisnode djeluje na 19 različitih trži&scaron;ta, a bavi se izvorima podataka, sigurno&scaron;ću i formatima, a specijalizirani su za rafiniranje velikih podataka u pametne podatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnicima tvrtki, među ostalim, obratit će se predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić, Dario Sesar ispred Ministarstva gospodarstva ove županije, te Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije. Bonitetno izvrsnim tvrtkama bit će uručeni prigodni certifikati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ŽZH, bonitetno izvrsnih je 31,8 posto od ukupnog broja aktivnih tvrtki, a one kreiraju 87 posto prihoda i 89 posto dobiti županije te zapo&scaron;ljavaju 78 posto od ukupnog broja zaposlenih u toj županiji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpgPandža: Može nas samo čudo spasitihttp://grude.com/clanak/?i=130935130935Grude.com - klik u svijetWed, 03 Jul 2019 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-03-aluminij-press-gasenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dovedeni smo pred zid i ne možemo dalje..<p>&nbsp;</p> <p>Generalni direktor Aluminija d.d. Mostar Dražen Pandža izjavio je kako je bitka za Aluminij izgubljena i da će nekada&scaron;nji gigant, po svemu sudeći, u petak u ponoć prestati s radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Može nas samo neko čudo spasiti. Dovedeni smo pred zid i ne možemo dalje. Nemamo sirovina, nemamo rezervnih dijelova, nemamo električne energije... Proteklih mjeseci uložili smo sav svoj trud, ali to nije urodili nikakvim plodom - kazao je Pandža na konferenciji za novinare nakon sjednice Nadzornog odbora Dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvr&scaron;ni direktori Boris Vican dodao je kako je svima jasno da Aluminij ne može raditi na trži&scaron;nim osnovama bez podr&scaron;ke države koja je, po njegovim riječima, ponovno izostala.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-03-aluminij-press-gasenje.jpgBoris Tomić je ostao, prodao auto i kupio traktor! Obrađuje šest hektara zemljištahttp://grude.com/clanak/?i=130909130909Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jul 2019 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-02-boris-tomic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Boris Tomić iz Kiseljaka već pet godina razvija poljoprivrednu djelatnost. Bavi se i stočarstvom, a kada mu je zatrebao traktor prodao je svoju Škodu i kupio poljoprivredni stroj kojim ore oko šest hektara zemljišta. <p>&nbsp;</p> <p>Boris je dobio na kori&scaron;tenje i zemlju od rođaka koji su oti&scaron;li u Njemačku i tako razvija svoj biznis. U tom poslu puno mu pomaže majka, donosi novinar Srećko Stipović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte neobičnu priču.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/fRHMbkt7jrk" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-02-boris-tomic.pngFOTO: Stjepana Prlić Markota totalno transformirala 'Japan'http://grude.com/clanak/?i=130898130898Grude.com - klik u svijetMon, 01 Jul 2019 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-01-019-caffe-japan-duvno_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi ugostiteljski objekat se nalazi u centru Tomislavgrada, a njegovo unutrašnje uređenje je nastalo kao otklon od ustaljenih industrijskih interijera.<p><br />Topli i udobni dizajn kafića zaista pomaže ustanovi da postane drugi dom za svoje posjetitelje. Po projektu <a title="Stjepana Prlić Markota" href="https://www.facebook.com/sefkija.dreca" target="_blank">Stjepane Prlić Markota</a>, urađena je totalna transformacija postojećeg objekta od 60 kvadratnih metara u ulici Kralja Zvonimira u kafić pod imenom Caffe bar Japan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to ovaj kafić čini drugačijim od ostalih je upotreba neuobičajenih materijala i elemenata koji možda nagovje&scaron;tavaju jedan novi pravac u interijerima ugostiteljskih objekata u gradovima na&scaron;e zemlje. Interijerom dominiraju neutralne boje poput bijele, crne te dekora drveta. Kao akcentni detalj izabrana je plava boja na stolicama, kutijama koje se nalaze iza &scaron;anka, te na okvirovima koji se nalaze na desnom zidu od ulaza.</p> <p><br />Zid iza &scaron;anka dekoriran je kutijama u crnom, drvenom i plavom dekoru, te u dekoru ferobronce, koji je noviji material u svijetu dekora. Uzorak ferobronce kori&scaron;ten je i u oblaganju &scaron;anka i ulaznog portala. Sličnost je vidljiva i sa uzorkom korten čelika na fasadi, te pločicama kori&scaron;tenim u wc-ovima.</p> <p><br />Objekat je podeljen na dvije zone: Prva zona smje&scaron;tena je desno od ulaza u kafić, te ispred samog &scaron;anka, dok je druga, intimnija zona organizirana je na lijevom zidu gdje je organizirano sjedenje u tapaciranim klupama.</p> <p><br />Ispred kafića se nalazi terasa koja stilski prati unutra&scaron;njost kafića.<br />Poveznica s imenom su okvirovi sa slikama Japana u proljeće koji se nalaze unutar polica smje&scaron;tenih iza sećije.</p> <p><br />O zelenilu se također vodilo računa, te se ono nalazi u terarijima na policama iza klupe te u sijalicama koje vise u okvirovima na desnom zidu kafića.<br />Ovaj prostor krase prirodni materijali te izobilje zelenila, pri čemu je svaki detalj pažljivo odabran kako bi se kreirao ambijent koji odi&scaron;e komforom te promovira samoodrživost. Stropovi i veči dio zidova su obojeni u bijelo, kako bi interijer ovog kafića bio &scaron;to svjetliji.</p> <p><br />,,Iako je ovo manji ugostiteljski objekat, kori&scaron;tene su osnovne kolorističke nijanse, ukomponirane sa uzorkom plave i ferobronce. Ovaj stil uređenja je prilagođen dnevnom i večernjem kori&scaron;tenju te vas svojom ljupko&scaron;ću i jednostavno&scaron;ću poziva da zavirite u njega˝, ističe Stjepana Markota.</p> <p>Pogledajte fotografije:</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno27.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno28.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno29.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno30.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno31.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno32.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno34.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno35.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno36.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno37.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno38.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno39.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno40.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno41.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno42.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno43.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno44.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno45.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno46.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno47.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno48.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno49.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno50.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno51.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno52.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno53.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno54.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno55.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno56.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno57.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno58.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno59.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno60.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno61.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno62.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno63.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno64.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno65.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno66.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno67.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno68.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno69.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno70.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno71.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno72.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno73.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno74.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno75.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-01-019-caffe-japan-duvno_1.jpgRIMAC OTKRIO GIGANTSKI PROJEKT: Na ovome je radio pune dvije godine, predstavit će ga Vladi i facama iz Porschea i Hyundaijahttp://grude.com/clanak/?i=120851120851Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jun 2019 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-21-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prezentacija koju Mate Rimac planira pokazati premijeru Andreju Plenkoviću u petak tijekom posjeta Svetoj Nedelji pripremala se godinu dana, još godinu dana upotpunjavala i usavršavala da bi sada bila spremna za predstavljanje vrhu izvršne vlasti, piše u srijedu Večernji list.<p><br />Intencija je pokazati na koji se način u Hrvatskoj može pokrenuti ozbiljna autoindustrija, odnosno takva kakva bi se mogla okarakterizirati pojmovima poput &ldquo;serijski&rdquo;. Motivacija je kod Mate Rimca i njegove momčadi činjenica da je Hrvatska danas među rijetkim zemljama koja nema automobilsku industriju na razini većoj od namjenske proizvodnje određenih komponenti iako se radi o uglednim automobilskim kompanijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Rimac Automobilima kažu će da Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima predočiti model u kojem će se raditi o realnim mogućnostima s obzirom na na&scaron;e uvjete.<br />Vjeruju da Hrvatska ima potencijal</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vjerujemo da i Hrvatska ima potencijal za stvaranjem okruženja koje će privući velike proizvođače, kao i dobavljače i prateće industrije. U petak ćemo visokim dužnosnicima Vlade i premijeru Andreju Plenkoviću predstaviti studiju koju smo pripremali dvije godine te konkretne smjernice i sljedeće korake za privlačenje autoindustrije u Hrvatsku&rdquo;, kažu u Svetoj Nedelji za Večernji list u srijedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevnik dodaje da će događaju biti nazočni zamjenik predsjednika Izvr&scaron;nog odbora Porschea Lutz Meschke te izvr&scaron;ni dopredsjednik Hyundai Mortor Groupa za proizvode i strategije Thomas Schemera. Oba su gosta ovdje, kažu u Rimac Automobilima, da podrže njihovu inicijativu i podijele svoja iskustva u ulaganja u na&scaron;oj zemlji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-21-mate_rimac.jpgDan D za Aluminijhttp://grude.com/clanak/?i=120839120839Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jun 2019 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu se očekuje sastanak predstavnika Aluminija s investitorima koji su spremni na veliku financijsku injekciju u mostarsku kompaniju pod uvjetom da se pronađe dugoročno rješenje za cijenu i opskrbu električnom energijom.<p><br />Kako je objavio Dnevni list, riječ je o konzorciju koji predvodi &scaron;vicarski gigant Glencore, a u kojem su jo&scaron; hrvatski PPD, &scaron;irokobrije&scaron;ki FEAL i mostarski SiK. Navodno je taj konzorcij spreman uložiti 500 milijuna eura u mostarsku kompaniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ukoliko sastanak ponudi neke konkretnije planove za izlaz iz krize Aluminij bi mogao zaploviti u ne&scaron;to mirnije vode koje bi ga odvele u privatizaciju umjesto u stečaj&rdquo;, pi&scaron;u mostarske novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je jasno jeste da će dogovor oko električne energije, odnosno dugoročni ugovor kojem bi jamac bila Vlada FBiH, biti ključan za budućnost Aluminija, jer čak ni veliki investitori poput Glencorea neće ulaziti u &ldquo;igru&rdquo; bez rije&scaron;enog problema struje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elektroprivreda HZHB od mostarske kompanije potražuje oko 280 milijuna maraka, a nedavno je objavljeno kako je nekada&scaron;nje mostarskom gigantu potrebno oko pola milijarde maraka da se s koljena uspravi na noge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, vodstvo Aluminija održalo je sastanak s predstavnicima dvije elektroprivrede, HZHB i BiH, kako bi poku&scaron;ali pronaći model suradnje koji bi omogućio preživljavanje mostarskoj kompaniji s dugom većim od 400 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, podaci Financijsko-informatičke agencije FBiH pokazali su kako je u Federaciji BiH najveći gubitnik upravo mostarski Aluminij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Vlada Federacije BiH poručila je kako Aluminiju, koji je osigurao struju za 10-tak dana, ako ne pronađe partnera prijeti stečaj, koji je, prema riječima federalnog premijera Fadila Novalića, jedini lijek za ovo poduzeće.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgNakon nedavnog požara Zovko obnavlja stolarijuhttp://grude.com/clanak/?i=120815120815Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jun 2019 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-24-stolarija-zovko-obnova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih je dana krenula obnova stolarije Zovko u Širokom Brijegu koja je prije dva mjeseca u potpunosti izgorjela u požaru.<p>&nbsp;</p> <p>Direktor stolarije i jedan od suvlasnika Karlo Zovko u izjavi za Fenu istaknuo je kako je obnova zidne konstrukcije u tijeku te kako će i su&scaron;nica i pogon uskoro biti u funkciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Obnova će biti zavr&scaron;ena do jeseni, ali te&scaron;ko je u ovom trenutku precizirati hoće li to biti u devetom ili u desetom mjesecu. Ovih su dana krenuli građevinski radovi, a uskoro će profunkcionirati su&scaron;nica i pogoni u stolariji&rdquo;, kazao je Zovko koji je zahvalio gradskim i županijskim vlastima, drvnom klasteru i svima onima koji su na bilo kakav način pomogli toj stolariji.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-24-19-06-24-pozar-stolarija-oklaji-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stolarija Zovko u potpunosti je izgorjela u požaru 18. travnja ove godine, a riječ je o jednoj od najdugovječnijih tvrtki u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U protekla dva mjeseca otkako su trajali radovi na či&scaron;ćenju zgari&scaron;ta stolarije većina radnika je sudjelovala u radovima, a sačuvana su i sva radna mjesta. Osim toga, iz stolarije su, kako ističe Zovko, sačuvali i sve dosada&scaron;nje poslovne partnere.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-24-stolarija-zovko-obnova.jpgFOTO: Hercegovac Miro vlasnik je superluksuznog hotela u Splitu oko kojeg se lome kopljahttp://grude.com/clanak/?i=120794120794Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-019-briig-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Živjeti u Splitu već je samo po sebi nekakav još nerazvrstan poremećaj iz autističnog spektra. Splićani mrze promjene, ma i da samo pomaknete čašu ispred njih. Nelagodom ih ispunjava dirnete li u njihovu svetu rutinu, pojavi li se štogod neobično u poznatom pejzažu.<div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel "Briig", očekivano, nije po njihovom gu&scaron;tu. Prolaze preko Bačvica i mr&scaron;te se jo&scaron; otkako se počela graditi ta, kako kažu, monada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S bijesom, prezirom, omalovažavanjem i porugom gledaju veliku robusnu modernističku grudu nasred parcele, velike bijele trokutaste plohe nalik zgužvanom papiru, s prividno nasumičnim i nejednako velikim uvučenim ili ispupčenim prozorima, pitajući se za&scaron;to, zaboga, to tako izgleda, gdje je svijet po&scaron;ao ukrivo, &scaron;ta nedostaje dražesnim kamenim kućama, tiramolima između njih, zelenim &scaron;kurama, kupama kanalicama i trbu&scaron;astim neobrijanim mu&scaron;karcima koji u dvori&scaron;tu na gradelama peku sku&scaron;e?</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <br /> <div class="bannerInArticle banerWrap adexElement"> <div id="beacon_a38574102c" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="https://adv.slobodnadalmacija.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=7224&amp;campaignid=853&amp;zoneid=454&amp;OABLOCK=36000&amp;OACAP=1&amp;loc=https%3A%2F%2Fwww.slobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fsplit%2Fclanak%2Fid%2F610056%2Fmaja-tedeschi-autorica-je-luksuznog-zdanja-na-bacvicama-oko-kojeg-se-lome-koplja-investitor-je-vrlo-avangardnog-ukusa-kakav-ne-biste-ocekivali-od-nekoga-iz-sirokog&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2F&amp;cb=a38574102c" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>Nekoga takvog tvrdokornog tradicionalista i pasatista, dangubu i sveznalicu s Pjace, vrijedilo bi, možda samo za zabavu, staviti preko puta glavne projektantice "Briiga" i gledati kako ga ona nemilosrdno drobi u pra&scaron;inu. <strong>Maja Tedeschi</strong> je odlučna, strastvena i rječita gospođa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj rad brani strpljivo i potanko, s tako mnogo referencija da shvaćate da je pred vama netko rijetko obrazovan i njegovana ukusa, osoba koja je razmi&scaron;ljala o svemu do najmanjeg detalja koji možda nitko živ neće primijetiti, i bezbrojne sate predano radila da bi se ovaj hotel podigao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, ona nije netko kome biste se željeli suprotstaviti.</p> <br /> <p>Možete lijepo zamisliti kako je Tedeschi tvrdo ustrajala na svojoj viziji, pa i ako je investitor <strong>Miro Musa</strong>, razumni i oprezni hercegovački trgovac kojiput bio kolebljiv, ne&scaron;to mu se činilo pretjerano ili skupo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Investitori često dolaze s čudnim i ponižavajućim zahtjevima, kao 'čuj, vidio sam ne&scaron;to u hotelu u Dubaiju, pa daj ti to malo nakiti i nadodaj'", počne arhitektica podsmje&scaron;ljivo, da bi se odmah potom ispravila i ponosno dodala:</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>"No, Miro je bio drukčiji. Od samog početka, kad mi je ponudio posao, nakon &scaron;to je vidio kako sam napravila projekt adaptacije i sanacije kuće Sabljić/Kugli iz devetnaestog stoljeća i odu&scaron;evio se projetkom izložbenog salona skandinavskih klasika dizajna Nord Klassik, Miro je kazao da će po&scaron;tivati moj ukus i moj autorski integritet. &Scaron;to god izaberem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepustio se, imao je potpuno povjerenje. Kasnije su, naravno, do&scaron;le neke druge pote&scaron;koće, kao &scaron;to između investitora, izvođača i arhitekta uvijek dođu, oko cijena i tendera, on je htio da ne&scaron;to bude manje, a ja veće, ali oko same estetike nije bilo prijepora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne mogu se sakriti iza investitora. On je vrlo avangardnog pristupa i ukusa, kakav vjerojatno ne biste očekivali od nekoga iz &Scaron;irokog Brijega."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad joj je Musa, inače poslovni partner njezina supruga, ponudio da mu projektira hotel, Tedeschi je prvo odbila. Ali, kratko zatim je do&scaron;la na teren i svidio joj se.</p> <br /> <p>Očekivano, nema arhitekta kojemu se ne bi svidio, odmah iznad Bačvica, dijelom zaklonjen drvoredom platana, do razlistalog, sjenovitog Hatzeovog perivoja. Zapravo je neobja&scaron;njivo kako je usred skupe, buržujske četvrti, to godinama bila zarasla ledina na kojoj su čak jedno vrijeme beskućnici podigli najlonski &scaron;ator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko bi želio graditi na tako lijepom mjestu, a u isto vrijeme nije se činilo zahtjevnim. Sve je unaprijed, naoko, bilo zadano, nedvojbeno se znalo &scaron;to graditi, kakve će naravi biti podignuti objekt. Arhitektica je, međutim, donijela odluku zbog koje su mnogi začuđeno izvili obrve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znala sam da to neće biti plažni hotel. Jer, za&scaron;to bi bio? Pogledajte New York, Barcelonu, Hamburg ili Kopenhagen: sve su to gradovi na moru gdje se nitko ne dolazi okupati. Ako želite plažni hotel, pođite koji kilometar sjeverno ili južno, mnogo je takvih mjesta u Vodicama, Omi&scaron;u ili Podstrani. Plaža je ovdje samo kontekst. Hotel, jasno, ne okreće leđa ovoj lijepoj uvali, moru i pijesku..."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ali nije jedno od onih mjesta gdje gosti ogrnuti ručnicima, s gumenim krokodilima pod rukom, &scaron;ljapkaju u japankama preko recepcije", predložim ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tako je", složi se Tedeschi. "Koncept nam je od prvog dana bio gradski hotel, kakvih u Hrvatskoj nema mnogo, a potreba je za njima očita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ultra', na primjer, pokazuje da je svijet željan urbanih mjesta, nečega mimo hostela i mnogokrevetnih podrumskih apartmana koje domaćini nude posjetiteljima, računajući oni su mladi pa mogu spavati bilo gdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima i među mladim gostima dosta njih koji imaju novac i žele udobniji i ljep&scaron;i smje&scaron;taj. Moramo se osloboditi onoga stereotipa ako netko ima lovu onda je lopov i seljačina, ili je kulturan i obrazovan, ali bez pare u džepu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Različiti nam gosti dolaze i ima toliko sadržaja koji ih danas vuku u Split. Vidljiv je pomak grada prema kulturi, urbanom. Ne moramo svi bez ostatka ići prema tradiciji. 'Idemo napraviti ne&scaron;to suvremeno', kazala sam investitoru i on se složio sa mnom."</p> <br /> <p>Tedeschi je zatim uključila splitskog arhitekta <strong>Damira Raku</strong>, prijatelja i kolegu sa studija, jer ona sama nije mogla biti na gradili&scaron;tu koliko je posao tražio. Nakon &scaron;to su definirali koncept, suočili su se s ograničenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oblik parcele i bruto izgrađena povr&scaron;ina nisu ostavljali mnogo mogućnosti: hotel je morao biti kocka, a kocka je rijetko kome među uzbudljivijim geometrijskim tijelima. Trebalo je to nekako omek&scaron;ati, učiniti &scaron;armantnim, pa se Tedeschi domislila da kocka izgleda kao da je netko sjeo na nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je nastala kao zgužvana, izlomljena fasada koja uznemiruje prolaznike, a koju je Tedeschi definirala u suradnji s arhitektom <strong>Ivanom Jurićem</strong> iz ureda Damira Rake. Matematički su je napravili, ali je potpuno asimetrična, nigdje se ne ponavlja. Premda se gledatelju može tako učiniti, svaka je od četiri strane u nečemu drukčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je nekako, u početnoj fazi, hotel dobio ime, a ime, kao ni sve drugo, nije moglo biti uobičajeno dalmatinsko poput Amfora, Dioklecijan, Galeb, Park ili Riva, već je Maja Tedeschi željela ne&scaron;to apstraktnije, suvremenije, a da opet nekako, neizravno i izokola, dotiče prostor i tradiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shvaćajući da će hotel izgledati robusno, nezgrapno, kao nekakvo brdo, a budući da je u blizini Katalinića brig, prva joj je zamisao bila da se zove Ka Brig. Zami&scaron;ljala je da će ga Splićani tako opisivati: "Jebate, ka brig je", ali na kraju su ime ipak skratili na samo jednu riječ, sa dva i, i to i lokalno i globalno dobro zvuči, Japanci, Kanađani, Norvežani, ba&scaron; svi je mogu izgovoriti bez zaplitanja jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kao da sve to nije dosta da izbezumi lokalno stanovni&scaron;tvo, naposljetku su donijeli odluku koju će im čistunci, čuvari svetog ognja ba&scaron;tine, možda najvi&scaron;e zamjeriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oko prolaznika, čovjeka na ulici, naviknuto je na balkon, ali za korisnika je on nepotreban", obja&scaron;njava arhitektica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Čemu balkon? Radi rashlađivanja, kori&scaron;tenja jedne zone koja nije topla ni hladna, ni unutra ni vani, zone sjedenja i gledanja u more, su&scaron;enja mokrog ručnika? Na kontinentu se to potpuno napustilo, a ni na moru ja ne vidim da se mnogo izlazi na balkon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnologija, klimatizacijski uređaji, zavjese i sjenila promijenili su stanovanje. Je li gostu nedostaje prostor rashlađivanja, čezne li on izići? Meni se čini da ne. Neću balkon koji će biti samo dekoracija. Kad smo napravili modele soba, jednostavno nismo vidjeli potrebu za jo&scaron; jednim vratima kroz koja bi izi&scaron;li vani. Ako je arhitektura napustila ornamente, možemo i balkon. Nijedan detalj ne smije biti dekorativan, da stoji sam za sebe i oduzima smisao prostoru."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Balkoni su tako, umjesto s vanjske strane, zavr&scaron;ili u unutra&scaron;njosti Briiga, oko okomitog četvrtastog otvora &scaron;to se u sredini zgrade podiže sve do staklenog krova na vrhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj unutarnji atrij također je izlomljen poput vanjske fasade i svojevrsna je posveta japanskom umjetniku<strong> Noguchiju </strong>i njegovoj čuvenoj papirnatoj izlomljenoj lampi. Tu su i zavijene crne stepenice od prizemlja do prvog kata, na koje je Maja Tedeschi možda najponosnija. Izgledaju kao rub nekakve crne svilene haljine koja se u pokretu zavijorila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali gdje god zapravo pogledate je ne&scaron;to pažljivo izabrano i prvorazredno izrađeno, skandinavski namje&scaron;taj, kamen iz sjeverne Italije, plakati <strong>Borisa Bućana</strong>, grafike <strong>Julija Knifera</strong> i instalacije <strong>Aleksandra Srneca</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve &scaron;to vidite kad uđete u ovaj hotel projektantica je tvrdoglavo i sitničavo tražila da bude ba&scaron; tako. Da se prozori, na primjer, ne dijele napola, na dva krila, već da ostanu cijeli, sto osamdeset puta sto osamdeset centimetara, ali da svejedno ne budu učvr&scaron;ćeni, uzidani, već se otvaraju, da gost može udahnuti morski zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to je valjalo bogzna gdje naći prozore koji se otvaraju, kako kažu, "na trn", okrećući se po centralnoj okomitoj osi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaku sobu ovdje ona je projektirala, kao i restoran i krasnu kongresnu dvoranu. Paneli na fasadi morali su biti kao masni, imati jedan mutni sjaj, kao saten. Lampe na stropu u baru su od platna, izgledaju kao jedra, a &scaron;ank ima zrnatu povr&scaron;inu &scaron;ljunka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se izmiče od poznatog i očekivanog, opet je, primjećujete, tu puno tragova na prostor i vrijeme, ova kuća nije stranac ovdje, ona pripada i Bačvicama i Splitu, konceptualno je zami&scaron;ljena s puno referencija na tradiciju ispričanu suvremenim arhitektonskim jezikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali onda se u jednom trenutku neizbježno upitate: gdje su na&scaron;li majstore koji su napravili sve ovo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj, u kojoj zapravo vi&scaron;e nema keramičara da zna zalijepiti pločicu koja sutra neće otpasti sa zida, gradnja nečega zahtjevnog kao Briig veća je misterija nego tko je podigao ona golema kamena lica na Uskr&scaron;njim otocima. Možda je to razlog za&scaron;to je hotelu trebalo četiri godine?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaista, otkriva nam arhitektica, tu i tamo građevinsko osoblje nije bilo doraslo zadaći. Pa bi vas uvjeravali da vam ne&scaron;to ne treba, ili da oni ne&scaron;to mogu napraviti neusporedivo jeftinije i brže, i onda bi, znate kako to ide, sfu&scaron;ali, i sve je trebalo raditi iznova i na kraju ispalo neusporedivo skuplje i sporije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Maja Tedeschi je bila uporna i istjerala svoje, kao &scaron;to ona, čini mi se, uvijek istjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne obazire se na prigovore tradicionalista jer, na koncu, i moderna kuća koju je podigla na Bačvicama pripada jednoj tradiciji. Tradiciji odvažne i moderne arhitekture kakvu je Split jednom imao, a koja je nedavno s velikim uspjehom prikazana na izložbi u MoMA-i, u New Yorku. Tu arhitekturu Briig želi ba&scaron;tiniti, zajedno s Kniferom, Srnecom i Bućanom u atriju i sobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Doba je prosvjetiteljstva je iza nas, to je pro&scaron;lo", priznaje Tedeschi. "Moj suprug kaže da smo mi za na&scaron;eg života tu bitku izgubili, ali ja ne bi bila ja da se pokorim tome. Da odustanem. Nadam se da svojim djelovanjem mogu potaknuti neku promjenu nabolje, svojim projektom gurnuti nogu u vrata i pustiti svježi zrak u jednu zagu&scaron;ljivu sredinu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-019-briig-glavna.jpgELEKTROPRIVREDA HZ HB ZAPOŠLJAVAhttp://grude.com/clanak/?i=120788120788Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 17:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javno poduzeće „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ Mostar raspisalo je oglas u kojem traži 12 djelatnika:<p>&nbsp;</p> <ol> <li>Odgovorna osoba za poslove unutarnje za&scaron;tite, samostalni referent (Direkcija Dru&scaron;tva, Ured generalnog direktora, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za promidžbu, referent za nabavu (Direkcija Dru&scaron;tva, Sektor korporativnih komunikacija, Služba za promidžbu, &Scaron;iroki Brijeg) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Pomoćni skladi&scaron;tar (Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (PIPO Sektor za pripremu izgradnje HE VP JM Služba za pripremu izgradnje HE Sliv GC, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (HE Sliv Neretva, Sektor za PIS, Služba za tehničko održavanje informacijskog sustava i mrežne infrastrukture) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (HE Sliv Neretva, Pogon HE Mostar, Služba za elektro poslove, Mostar &ndash; Pogon HE Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 4 (HE Sliv Neretva, Pogon HE Rama, Služba za građevinske poslove, Prozor-Rama) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (sektor za PIS &ndash; Služba za mreže i upravljanje mrežnom infrastrukturom, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za obračun i naplatu (OP Jug, Pogon Grude, Poslovnica Grude) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Vi&scaron;i referent za kontroling (OP Jug, Sektor za ekonomske poslove, Služba za kontroling, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za obračun i naplatu (OP Centar, Poslovnica Jajce) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Arhivar (OP Centar, Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove, Novi Travnik) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br /><br /></li> </ol> <p>Detaljne informacije o uvjetima rada i opisu poslova kao i Obrazac prijave na Javni oglas mogu se preuzeti na mrežnoj stranici JP EP HZHB d.d. Mostar. Natječaj je otvoren do 28.06.2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljnije možete vidjeti <a href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6487" rel="noreferrer noopener" target="_blank">OVDJE</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgU Zagrebu otvoren Auto salon Kramar http://grude.com/clanak/?i=120777120777Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 15 godina uspješnog poslovanja Auto salon Kramar otvorio je svoj prvi salon u Zagrebu i time zacrtao svoj novi poslovni put pozicioniranjem u kontinentalnom dijelu Hrvatske.<p><br />Tvrtka u Hrvatskoj je osnovana 2015. godine i pripada grupaciji Kramar koja posluje već 15 godina u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a nakon otvaranja podružnice u Splitu, zagrebački salon je veliki iskorak u poslovanju koji ujedno znači i otvaranje novih poslovnih i prodajnih mogućnosti za nabavkom vrhunskih vozila s certifikatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kupac nam je na prvom mjestu! S obzirom na to da se bavimo uvozom rabljenih vozila tražimo od svojih dobavljača jamstvo, koje tada prenosimo na&scaron;im kupcima. Od samog početka gradimo temelje na&scaron;eg poslovanja upravo na tome i garantiramo kako svaki kupac može biti 100% siguran prilikom kupnje vozila u Auto salonu Kramar. U 2019. svakako želimo održati uspjeh na ovom nivou na kojem se trenutačno nalazimo&rdquo;, istaknuo je na predstavljanju Andrija Zovko, glavni direktor i suvlasnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni koncept nastao iz zaljubljenosti u automobile i želje da trži&scaron;tu ponude sigurnost, garanciju i financijski najpovoljniju cijenu za automobile svih klasa od nižih, preko srednje klase do luksuznih.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-21-19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga moguća je i zamjena starog automobila za noviji &scaron;to je vrlo popularna aktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu moderno uređenog salona na zagrebačkom Jankomiru u Kovinskoj ulici, tzv. autoaveniji, imaju vlastitu radionicu za prijem i pregled vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pazeći na svaki detalj kako bi zadovoljili očekivanja svojih kupaca Auto salon Kramar posluje u skladu sa svojim sloganom i istinski nastoji u svemu biti za klasu bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e fotografija sa otvorenja pogledajte <a title="AS Kramar Zagreb" href="https://www.facebook.com/Kramarautobosnaihercegovina/posts/2325539764335937?__xts__[0]=68.ARB67OhbA-NBXys_Mmw58rYxuotyq2U9-huUa9-9D5wBNe94uG42y4dGZrDRgNDqjUf17km0A5mCZwsVMIiXCXmw3BBTntrPGu2io4D6MnE_GXoALkEp6K5xfg4j-9m2LEvgIwuxOH3rmmY-9BVaZ4K2O543Ujd_HK-dAAtLBk-9IX68ag8UxdrMvwGoQMVa5IPn3_mpGqk7TaSMel6QJxA28FDJGHZbDLbefTv04HYQTt08LcqZr-1UI5QOHk3WkVZ82N9nZnDck-13hJfiUvx4TijEft6Go8q5ZZqqFT0RjYlD9WEK0sPRPNO59BmDfNoBnhaRaCZNlhbfz3tT7c4XzVw4F4FeDpQShT5D6WduYc6imrNyC5PTqkCUeIJ_z_mxc9V7yy6I-tIg54ynMYzC-4EPv5f7sb11aSEIxMKSevyg-K09ojsYj5eM8vcwx4wk6FM366t5Qg5rH3nTZNZGbQ&amp;__tn__=-R" target="_blank">OVDJE.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg-1.jpgŠKORO: U IT sam uložio jer je to isključivo naša pamet i kreativnosthttp://grude.com/clanak/?i=120771120771Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-23-skoro2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nijemci već sad rade strategiju do 2100. godine, kaže Škoro.<p><br />Miroslav &Scaron;koro, koji ulazi u utrku za Pantovčak, većini je poznat kao pjevač, ali riječ je i o vrlo obrazovanoj osobi sa &scaron;irokim poduzetničkim interesom koji mu godi&scaron;nje donosi milijune kuna prihoda i ozbiljnu zaradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinu svojih prihoda, istina, &Scaron;koro ostvaruje od autorskog rada i nastupa, međutim tijekom karijere novac je oplođivao i u sektorima u kojima ga publika ne bi očekivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Visoka dodana vrijednost</strong><br />Vlasnik je i suvlasnik nekoliko tvrtki, a iz vlastitog poslovnog iskustva stoga ističe da je budućnost hrvatskog gospodarstva u kreativnim industrijama i razvoju proizvoda s visokom dodanom vrijedno&scaron;ću, ali isto tako i u konzistentnoj poreznoj i investicijskoj politici s dugoročno definiranom strategijom razvoja bez koje, kako kaže, nema uspjeha ni u razvijenoj Njemačkoj, a kamoli ubrzavanja rasta u Hrvatskoj. Bazna tvrtka &Scaron;korina poslovnog portfelja je Campus d.o.o., koju vodi njegova supruga. Na toj se tvrtki evidentiraju prihodi od autorskih prava, a također i organizira i naplaćuje sve nastupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;koro je jako aktivan na za&scaron;titi autorskih prava, na tom je području stekao i titulu doktora ekonomskih znanosti, a u sektoru razvoja kreativnih industrija vidi veliku priliku za razvoj.</p> <p>&ndash; Te industrije neosporno su pokazale veliku snagu bilježeći rast i u doba zadnje gospodarske krize. Uz resurse koje imamo, na&scaron;a jedina prava komparativna prednost leži upravo u na&scaron;im kreativnim industrijama &ndash; poručuje &Scaron;koro pa podsjeća da je jo&scaron; engleski kralj Henrik VIII., osim po svojim mnogobrojnim ženidbama, poznat i kao vladar koji se bavio za&scaron;titom autorskih prava jer je pokrenuo ovjeravanje tiskanih materijala u smislu za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenje u rast kreativnih industrija inspiriralo ga je 2011. godine da investira u tada relativno malu tvrtku Omega software u kojoj drži 5 posto udjela. Ta tvrtka danas ima vi&scaron;e od 100 zaposlenih inženjera, a ostvaruje godi&scaron;nju zaradu veću od 12 milijuna kuna.</p> <p>&ndash; Ono &scaron;to me je privuklo Omegi je jasna vizija u potenciranje vlastitog razvoja. Ta tvrtka na trži&scaron;tu nudi samo i isključivo proizvode koji su rezultat pameti i rada hrvatskih ljudi. Kreativni potencijal je nevjerojatan, a ljudi koji vode tvrtku su mladi, hrabri i neumorni. Jedino &scaron;to mene kao kreativca može odu&scaron;eviti je kreativnost drugih, a toga u Omegi ima napretek &ndash; komentira nam predsjednički kandidat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biznis koji valja spomenuti su Vina &Scaron;koro, etiketa koju je pokrenuo iz vlastitih prihoda. Kaže da tu aktivnost ne bi nazvao biznisom jer ne ostvaruje tako velike prihode.</p> <p>&ndash; Devastiranoj Slavoniji treba pomoći i moja je procjena da je to najbolje raditi investiranjem u ono čime je ta Slavonija bogata, a to su vrijedni i po&scaron;teni ljudi, plodna zemlja kojom teku velike rijeke i na&scaron;e bogate &scaron;ume. Mi smo odlučili podržati vinogradarstvo i vinarstvo i ponosni smo na to. Hvala Bogu ima drugih djelatnosti koje su uspje&scaron;ne, pa možemo financirati taj projekt. Ako se okolnosti malo promijene, bit će to i posao u kojem nećemo proizvoditi gubitak. Za sada, na na&scaron;em vinu svi bolje zarađuju od nas &ndash; komentira, ali poja&scaron;njava i da iz prve ruke može vidjeti koliko je važno organizirati proizvodnju prema konačnom proizvodu.</p> <p>&ndash; Kilogram gra&scaron;evine možete kupti za samo tri kune, dok bocu vina vrhunske gra&scaron;evine ipak možete prodati za deset i petnaest puta vi&scaron;e. Kao drugi potencijal vidim razvijanje uslužnih djelatnosti kojima možemo biti konkurentni ako se odredimo prema ciljnoj skupini i radimo na granici svojih mogućnosti. Uspijemo li pri tome stvoriti i sinergiju između ta dva sektora, primjerice hrvatski zdravi proizvodi u hrvatskom turizmu, onda ne bi trebalo biti problema &ndash; rje&scaron;enje je &Scaron;kore za ubrzanje razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prečesta promjena zakona</strong><br />Kao poduzetnik, uočava slične probleme koje navodi većina gospodarstvenika koja posluje na domaćem terenu, a među njima i česte promjene regulative.</p> <p>&ndash; Nama će krenuti nabolje kada se dugoročno odredimo u na&scaron;oj gospodarskoj i poreznoj strategiji. To moramo začavlati i proglasiti svetim pismom za sljedećih barem 25 godina. Nijemci već sad rade strategiju do 2100. godine. Ako svakih četiri godine dolazi nova garnitura kojoj treba neko vrijeme da se snađu i pohvataju konce, pa onda dovode svoje nesposobne, a podobne stranačke kadrove i pri tome mijenjaju sve do portira, nema tu sreće. Političke promjene moraju značiti zahvate u smislu horizontalne rotacije ili zamjene određenih kadrova, međutim, vertikalno moramo imati sposobne i stručne ljude koji znaju svoj posao. U njih se ne smije dirati sve dok rade kvalitetno i sukladno onoj spomenutoj dugoročnoj strategiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nas nitko ne želi ulagati i raditi jer ne zna &scaron;to ga čeka sutra. Sve ovisi na kojoj će se nozi probuditi neki dužnosnik i koliko smo daleko od izbora &ndash; zaključuje &Scaron;koro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-23-skoro2019.jpgLjubo Jurčić o turističkim radnicima: Gdje ćemo biti za pet godina?http://grude.com/clanak/?i=120720120720Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi udarni ljetni vikend u Hrvatskoj obilježili su sve veći broj turista i pojačan promet na cestama te očekivane gužve u trajektnim i zračnim lukama.<p>&nbsp;</p> <p>No problem bi za turističke djelatnike mogao biti nedostatak radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U najnovijem apelu Vladi koja odbija povećati kvotu za uvoz stranih radnika, ugostitelji upozoravaju da je stanje alarmantno. Zbog toga &scaron;to je riječ o sektoru koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a, traže da se kvota hitno poveća za jo&scaron; 5 tisuća stranih radnika</p> <p>&nbsp;</p> <p>O problemu nedostatka radne snage govorilo se i u HRT-ovoj emisiji Studio 4. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar, rekao je kako bi njegov plan bio, &scaron;to se tiče države, gdje bismo za pet godina trebali biti i kako spasiti iduću godinu ako ostane na prosjeku od ove ili prethodne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Ljubo Jurčić" href="https://vijesti.hrt.hr/521607/jurcic-o-turistickim-radnicima-gdje-cemo-biti-za-pet-godina" target="_blank">Pogledajte cijeli razgovor</a></p> <p><br />(HRT)<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgGRUDE: VIOLETA SUMMERSHIP 2019.http://grude.com/clanak/?i=120674120674Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-violeta-summership1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nudimo ljetnu praksu u trajanju dva mjeseca i svaki student koji prođe program ljetne prakse dobiva certifikat i preporuku o završetku iste i ulaze u bazu potencijalnih zaposlenika Violete.<p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je Violeta summership?</strong> <br /><br />Violeta summership je idealan spoj znanja i poslovnog iskustva, koje će vam pomoći iskoristiti potencijal i profesionalno se usavr&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program Violeta Summership nudi iskustvo rada u timu, sudjelovanje na stvarnim projektima i praktično radno iskustvo kroz plaćenu ljetnu praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz program ćete upoznati tehnologiju koja u 3 minute proizvede pelena koliko jedno dijete potro&scaron;i u &bdquo;karijeri&ldquo;, susresti ćete se s robotima u proizvodnji, 3D printerima i naučiti ćete kako nastaje proizvod od ideje do realizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko se može prijaviti?</strong></p> <p>Svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija dru&scaron;tvenih i tehničkih znanosti.<br />Prijave su otvorene od 07.06.2019. do 21.06.2019.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-violeta-summership.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to nudimo?</strong></p> <p>Nudimo ljetnu praksu u trajanju dva mjeseca i svaki student koji prođe program ljetne prakse dobiva certifikat i preporuku o zavr&scaron;etku iste i ulaze u bazu potencijalnih zaposlenika Violete.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to treba&scaron; napraviti?</strong></p> <p>Po&scaron;alji svoj životopis i kreativno motivacijsko pismo sa naznakom &bdquo;Summership 2019. na e-mail adresu posao@violeta.com i očekuj na&scaron; poziv!<br /><br /><strong><br />Mjesto rada: Grude</strong></p> <p><br />Violeta summership je postala i plodno tlo za studente koji su pro&scaron;li program. Naime, 85% na&scaron;ih polaznika ljetne prakse je dobilo mogućnost nastavka svoje radne i profesionalne karijere u Violetii ona je postala njihov prvi posao.Tako su osim radnog iskustva stekli brojna poznanstva, napredovali i na profesionalnom i osobnom planu i okusili poslovni svijet.</p> <p><br />Za vi&scaron;e informacija možete kontaktirati 039/660 455 ili izravno saznajte sve o radu u Violeti kroz razgovor sa zaposlenikom iz odjela po Va&scaron;em izboru putem skype-a ili sa zaposlenikom koji je pro&scaron;ao kroz na&scaron;u studentsku ljetnu praksu.</p> <p><br />Radujemo se Va&scaron;oj prijavi!<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-violeta-summership1.jpgDeset biznisa koje možete pokrenuti uz minimalno ulaganje i nešto trudahttp://grude.com/clanak/?i=120648120648Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobra vijest je da je pokretanje vlastitog biznisa dostupno svakome tko je spreman riskirati i puno raditi.<p><br />Ljudi u svom životu u prosjeku promjene dva do tri posla. Oni koji napu&scaron;taju svoj sada&scaron;nji posao, često traže način da rade od kuće, a oni koji su dugo radili od 9 do 5 i blizu su odlaska s radnog mjesta, razmi&scaron;ljaju &scaron;to bi dalje radili uz minimalno ulaganje, prenosi <a title="Manager ba" href="http://www.manager.ba" target="_blank">Manager.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra vijest je da je pokretanje vlastitog biznisa dostupno svakome tko je spreman riskirati i puno raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo nekoliko ideja za biznis preuzetih sa entreprenuer.com koje ne traže visoka početna ulaganja:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Servis za či&scaron;ćenje</strong></p> <p>Ovaj posao ima velik spektar mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želite raditi kad nitko drugi ne radi, restorani svakodnevno trebaju temeljito či&scaron;ćenje pa vam mogu postati stalne mu&scaron;terije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete poku&scaron;ati i sa či&scaron;ćenjem kuća ili tepiha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra stvar kod usluga či&scaron;ćenja je da nećete morati tro&scaron;iti novce na ogla&scaron;avanje, budući da će vam klijenti dolaziti putem usmenih preporuka sada&scaron;njih klijenata.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-bicikl-servis.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Popravak bicikla</strong></p> <p>Ovaj zanat možete lako izučiti putem <a title="bike" href="https://www.bikeride.com/" target="_blank">interneta</a> ili preko poznanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako zimi ljudi rjeđe voze bicikl, možete im ponuditi skladi&scaron;tenje i popravak do proljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A budući da je broj biciklista u stalnom porastu, postoje i mnogi koji voze i po snijegu i ki&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih sami znaju popravljati svoj bicikl, ali mnogi ne znaju, pa vam posla ne bi trebalo nedostajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Izrada nakita</strong></p> <p>Ima puno raznih načina za pokrenuti biznis s nakitom, i puno raznih materijala kojima možemo raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad s metalom će vjerojatno biti tehnički najzahtjevniji, budući da ga treba zagrijati kako bi njime manipulirali, i treba imati posebne alate kako bi ga rezali ili ne&scaron;to ugravirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali postoji puno drugih iskoristivih materijala, kao &scaron;to su staklo, kamen, plastika, perje, drvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Osobni trener</strong></p> <p>Ako ste sportski tip, možete poku&scaron;ati s ovom karijerom. Stranice tog tipa ili razgovor u teretani s nekim iskusnijim brzo će vam dati dovoljno znanja o prikladnim vježbama i prehrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ogla&scaron;avajte se na mjestima gdje cirkulira mnogo ljudi, kao &scaron;to su marketi ili restorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije lo&scaron;e ni imati vlastitu web stranicu jer neki ljudi žele prvo vidjeti odgovara li im va&scaron; pristup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je stalno nagla&scaron;avati sigurnost koja dolazi s treningom s osobnim trenerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klijentima trebate osigurati da postanu fit bez ozljede.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Ugrađivanje ograda</strong></p> <p>Ograde su posvuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne traju zauvijek, pa će ih svakako trebati mijenjati ili popravljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći materijal je drvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali i PVC ograde postaju popularne zbog dugotrajnosti i lakoće održavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukra&scaron;ene željezne ograde su isto česte, pogotovo u urbanim naseljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Glazbene instrukcije</strong></p> <p>Znate li svirati samo jedan instrument, držite se njega, ali ukoliko ste dovoljno vje&scaron;t glazbenik, ponudite instrukcije za vi&scaron;e instrumenata, primjerice, za puhačke ili žičane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovisno o tome koliko instrumenata i prostora imate na raspolaganju, odlučite se za grupne ili individualne satove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Či&scaron;ćenje brodova</strong></p> <p>Ako živite na obali, ovo može biti dobar posao za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brodovi se preko zime izvlače na kopno da bi im se očistio trup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali dobro je očistiti i ostatak broda &ndash; palubu, cijelu unutra&scaron;njost, pramac, krmu, vezove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo usluge ponudite poznanicima koji imaju brod, a možete se oglasiti i obližnjoj marini ili luci da vas ovlaste za či&scaron;ćenje brodova na njihovim vezovima.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Organizator događaja</strong></p> <p>Bilo da je riječ o vjenčanju, poslovnom događaju ili bilo kakvoj drugoj manifestaciji, ljudima je potrebna pomoć oko organizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo &scaron;to trebate napraviti je posjetiti sve lokacije s kojima planirate surađivati. Uz pomoć odgovorne osobe, proučite lokaciju i zapi&scaron;ite &scaron;to sve posjeduje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim napravite bazu podataka kojom ćete sortirati lokacije prema raznim parametrima &ndash; koliki je kapacitet lokacije, ima li ozvučenje i video opremu, treba li nabavljati jo&scaron; sjedalica i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad počinjete raditi planove s klijentom tako ćete odmah znati dvije ili tri lokacije koje odgovaraju po traženim parametrima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9. Čuvanje ljubimaca</strong></p> <p>Pokretanje ovog posla iziskuje gotovo nikakva ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebat će vam dodu&scaron;e nekakav kredibilitet koji možete dobiti i samom činjenicom da ste vlasnik ljubimca, a pomaže svakako ako ste radili u pet shopu ili na sličnom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proći će određeno vrijeme dok se ne zbližite s klijentima dovoljno da vam povjere ključeve kuće ili stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10. Otvaranje antikvarijata</strong></p> <p>Gotovo svi imamo kutiju sa starim knjigama negdje u kući ili podrumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to ne bi pokrenuli biznis s njima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi dobili mu&scaron;terije, pogotovo stalne, trebamo imati fiksno radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specijalizirajte se za određenu kategoriju ili žanr, nabavite nekoliko prvih izdanja, meke uveze prodajte za nižu cijenu od tvrdih i organizirajte programe razmjene knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz knjige možete imati u ponudi razglednice, čestitke, mape, ilustracije ili časopise.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpgPoštansko logističko zanimanje sve traženije na tržištu radahttp://grude.com/clanak/?i=110632110632Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jun 2019 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-11-prometna_skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako se javlja sve veće zanimanje za poslovima u poštanskom prometu, HP Mostar otvara svoja vrata mladim osobama..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar, na čelu s predsjednikom Uprave mr.sc. Matom Rupčićem, održala je radni sastanak s ravnateljem Srednje prometne &scaron;kole Mostar gospodinom Zoranom Landekom i profesorima koji predaju stručne predmete kako bi unaprijedili suradnju na području praktičnog rada učenika ove &scaron;kole u HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se javlja sve veće zanimanje za poslovima u po&scaron;tanskom prometu, HP Mostar otvara svoja vrata mladim osobama koje žele napredovati u znanju, praktičnom radu te iz prve ruke vidjeti kako funkcionira sustav po&scaron;tansko logističke mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj HP Mostar je uspostaviti kvalitetnu suradnju sa Srednjom prometnom &scaron;kolom Mostar kako bi zajedničkim snagama generirali stručne kadrove zainteresirane za inovativan razvoj i napredak po&scaron;tanskih i logističkih usluga.<br />Internet kupovina je sve popularnija, a samim time i dostava odabranih artikala na kućna vrata, stoga po&scaron;tanska djelatnost postaje top zanimanje te u budućnosti HP Mostar namjerava pro&scaron;irenje kapaciteta s rastom usluge Brze po&scaron;te koja iz godine u godinu bilježi sve veću kvalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Već dugi niz godina Srednja prometna &scaron;kola surađuje sa HP Mostar u domeni obavljanja stručne prakse učenika. Svi smo svjedoci značajnih tehnolo&scaron;kih promjena u po&scaron;tanskoj djelatnosti i želja nam omogućiti kvalitetnu obuku učenicima za poslove za koje se educiraju kako bi u budućnosti bili spremni za trži&scaron;te rad.&ldquo;, kazao je predsjednik Uprave HP Mostar Mate Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zadovoljni smo suradnjom sa HP Mostar, ideja koju poku&scaron;avamo implementirati jest da na&scaron;im učenicima osiguramo &scaron;to bolje uvijete obavljanja stručne prakse, gdje će im se omogućiti &scaron;to kvalitetnija praktična stručna obuka, kao i lak&scaron;e buduće zaposlenje i osiguranje egzistencije.&ldquo; - kazao je ravnatelj Zoran Landeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-11-prometna_skola.jpgŠirokobriježani prave OLDTIMERE od 200 tisuća eura!http://grude.com/clanak/?i=110616110616Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jun 2019 12:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-10-019-auto-klasik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oni su osnivači i radnici tvrtke Auto Klasik iz Širokog Brijega i njihovi radni zadaci su doslovce od starih 'kanta' napraviti limuzine vrijedne u pravilu više od 100 000 pa i 200 000 eura.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Četvorica prijatelja i susjeda (Kićo, Jure, Damir i Dado) iz mjesta Turčinovići kod &Scaron;irokog Brijega su pravi zaljubljenici u automobile već od malih nogu pa su zajedno sad već davne &nbsp;99-e počeli raditi mehaniku i limariju na automobilima u svojoj vlastitoj radionici koja je na samom početku bila skromnijih dimenzija u odnosu na ovu koju imaju danas. Kao vrsni majstori vrlo brzo su dobili ponudu za restauracijom oldtimera i prihvatili su izazov vjerujući kako su dorasli takvim poslovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uživali smo u posjeti ovim momcima koji su nam poku&scaron;ali pokazati &scaron;to je sve potrebno uraditi da se jedna stara auto olupina pretvori u skupocjenu oldtimer limuzinu . Iz njihove fotoarhive se da vidjeti da vozila koja im dolaze u radnju na restauraciju su u katastrofalnom stanju a iz radnje izlaze kao potpuno novi i uglađeni oldtimeri od kojih su neki vrijedni doslovce i 220 000 eura, pi&scaron;e <strong>ABCportal.info.</strong></p> <p><br /> -U na&scaron;oj radnji smo uradili pedesetak potpunih restauracija starih vozila iz Europe, najvi&scaron;e iz Njemačke. Sada&scaron;nji vlasnici tih automobila su ih kupili negdje od nekih ljudi koji su ih jo&scaron; imali u dvori&scaron;tima i odlučili ih vratiti u život. Radi se najče&scaron;će o ljudima koji su kolekcionari i zaljubljenici u oldtimere. Mi idemo po njih i na kraju ih vraćamo vlasnicima koji su presretni i zadovoljni onim &scaron;to smo napravili. Uz oldtimera dobiju na stotine slika svih dijelova i radova koje uradimo kako bi se uvjerili da je sve jako dobro i profesionalno urađeno. Nikad nismo imali niti jednu malu primjedbu od na&scaron;ih klijenata kad je u pitanju kvaliteta odrađenog posla. Zanimljivo je da su automobili koje smo mi restaurirali na najvećem europskom sajmu oldtimera u Essenu osvojili glavnu nagradu kao najbolje urađeni oldtimeri na &scaron;to smo puno ponosni- ispričao nam je Kićo koji je cijeli bićem u ovom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je ugodno slu&scaron;ati ove majstore dok su nam pokazivali oldtimere koji su unutra i na kojima su počeli radovi. Ostali smo fascinirani cijenama koje ovi ljepotani postižu na trži&scaron;tu.&nbsp;<br /> -Ovaj Porsche 911 Targa iz 72-e kad bude zavr&scaron;en vrijedit će 220 000 eura a ovaj stari Volkswagen T1 iz 65-e godine koji je kamper vozilo, na kojem su radovi u punom jeku kroz nekoliko mjeseci na trži&scaron;tu će vrijediti 120 000 eura- govore majstori dok smo razgledali radionicu i upoznavali se sa procesima restauracije oldtimera.<br /> Doista je fascinantan spisak vozila koje su ovi momci u potpunosti vratili u vrhunsko stanje. Također je vrlo zanimljivo da su u njihovoj radnji &nbsp;urađeni Mercedesi &nbsp;koje su vozili &nbsp;Hitler i Tito.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pitali smo ih 'koliko vremena treba da se oldtimer dovede u takvo stanje'?</strong><br /> Neke zavr&scaron;imo za pola godine a neke radimo i dvije godine, sve ovisi o puno toga- priča Jure i usput nam pokazuje dio radnje gdje se vr&scaron;e zavr&scaron;ne faze bojenja automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Posla ima i previ&scaron;e, trenutno u radnji na čekanju imamo deset starih automobila koje bi trebali 'pretvoriti' u vrhunske oldtimere. Veliki je to posao i izazov koji nas vuče i nosi naprijed. Na&scaron; cilj je zaista postati svjetski brend kad su u pitanju restauracije oldtimera, blizu smo i sigurno ćemo u tom poslovnom naumu i uspjeti- kažu nam ovi vrijedni majstori koji u stvarnosti žive svoj san s poslom koji vole i rade sa velikom ljubavlju i znanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je spomenuti da su ovi majstori prije nekog vremena željeli kupiti jednog starog Porschea preko 'Beverly Hills Old timers', najpoznatije svjetske web stranice koja se bavi prodajom oldtimera, gdje su u komunikaciji doznali da ih stranica poznaje i prati sve ono &scaron;to su napravili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, majstori rade i 'normalne' automobile, dobro su organizirani i imaju odličnu radionicu. Nama je izuzetno drago &scaron;to smo ih posjetili kako bi vas dragi čitatelji upoznali sa ovom super majstorskom ekipom koja je sami vrh u ovom poslu u na&scaron;oj regiji ali i puno puno &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I evo dok zavr&scaron;avamo ovu priču stigla je informacija da je u Porscheovom servisu u Stuttgartu ovaj sivi Porsche na slikama dobio klasifikaciju restauracije broj 1 &scaron;to u prijevodu znači vrh restauracije a Porscheovi stručnjaci su ovog ljepotana procijenili na 150 000 eura, &scaron;to je jo&scaron; jedno veliko priznanje za ovu majstorsku ekipu koja nastavlja u istom ritmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a href="http://www.abcportal.info">www.abcportal.info</a></strong></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-10-019-auto-klasik.jpgKatakombe u Jajcu na poštanskoj marki HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=110590110590Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 16:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-07-300dpiarheologija2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je redovitu poštansku marku „Arheološko blago 2019.“ s motivom katakombi u Jajcu, kršćanske vjerske građevine koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>U pisanim izvorima Jajce se prvi put spominje 1396. godine u vrijeme vladavine Hrvoja Vukčića Hrvatinića kada grad doživljava politički i kulturni razvoj. Pretpostavlja se da su tada u živoj stijeni isklesane katakombe kao grobnica za njega i njegovu obitelj. Pred ulazom u narteks (ulazni trijem), na stijeni u predvorju s lijeve i desne strane vrata, uklesane su dvije nedovr&scaron;ene figure. Mu&scaron;ka figura u lijevoj ruci drži spu&scaron;teni mač, a do nje se nalazi naznaka grba, vjerojatno grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Uklesana ženska figura u lijevoj ruci ima heraldički znak. Narteks, iz kojega se ulazi u glavni dio prostorija, djelomično je zidan kamenom i pokriven bačvastim svodom. Iznad baptisterija s krstionicama isklesani su lučni otvori. U glavnom dijelu crkve, uz bočne zidove, u podu su smje&scaron;tene grobnice. Na lijevoj strani nalazi se udubina na kraju koje je isklesan dvostruki križ, a desno i lijevo od njega sunce i polumjesec. Iz glavne prostorije četiri stube vode u kriptu s oltarom koji ima perforaciju u obliku dvostrukog križa, također s polumjesecom i suncem.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-07-19-06-07-fdcarheologija2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-07-19-06-07-300dpiarheologija2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja marke je Magdalena Džinić Hrkać. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-07-300dpiarheologija2019.pngMLADI HERCEGOVAC OBJASNIO: Hercegovina - europska Kalifornija? http://grude.com/clanak/?i=110580110580Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-07-vinograd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada čujemo riječ Kalifornija, većina nas će pomisliti na američku saveznu državu na zapadnoj obali uz Tihi ocean.<p><br />Vjerojatno će nam prve asocijacije biti filmska i televizijska industrija Hollywooda u Los Angelesu, prelijepi San Francisco sa Golden Gateom, ali i mnogi tehnolo&scaron;ki giganti i globalne kompanije nastale doslovce u garažama kreativnih i marljivih pojedinaca, prenosi <strong>Manager.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostor je to idealnog geografskog položaja, plodne zemlje, dobre klime, podjednake blizine mora i planina, prostor s puno sunca i mnogih drugih bogomdanih pogodnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez idealiziranja, može se reći da su stanovnici ove američke regije svojim radom, organizacijom, kvalitetnom vizijom i strategijom uspjeli od Kalifornije napraviti mjesto u kojem prosječan čovjek kvalitetno živi, djeluje te ima mogućnost ispunjenja vlastitog životnog sna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, Kalifornija jest bogata regija, koja je gotovo iz ničega postala jedna od najjačih svjetskih ekonomija na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su određeni pojedinci već uspoređivali Kaliforniju i Hercegovinu u nekim, vi&scaron;e ili manje ozbiljnim observacijama, idemo vidjeti po čemu je Hercegovina slična regiji iphona, McDonaldsa i mnogih drugih nama dragih i korisnih stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz samu usporedbu nameću se logična pitanja: &Scaron;to je nama potrebno da postanemo ekonomski i dru&scaron;tveno razvijeni kao Kalifornija? Koje su na&scaron;i najznačajniji potencijali, a &scaron;to nas to koči u na&scaron;oj 'kalifornizaciji'? Imamo li ikakvu viziju, strategiju ili prepu&scaron;tamo da nam netko drugi uređuje i upravlja životom i životnim prostorom?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VIZIJA, STRATEGIJA, LJUDSKI RESURS...</strong></p> <p>Za svaki dugoročni i održivi napredak potrebno je nekoliko temeljnih faktora, točnije uvjeta bez kojih nije moguće ni&scaron;ta dobro i održivo uraditi, ali ni planirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pretpostavka razvoja svakog područja, pa tako i Hercegovine su: ljudi, jasna vizija, strategija i strate&scaron;ki planovi te kvalitetan pravni, politički i vrijednosni okvir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako postoji jo&scaron; važnih uvjeta, ovi uvjeti su baza bez koje ne postoji mogućnost za daljnje korake napretka, te ću ih stoga ukratko i objasniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi su prva i najvažnije pretpostavka. Ukoliko imamo ljude, imat ćemo i sve ostalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad kažem ljude, mislim na niz kvaliteta potrebnih za kreiranje razvoja, a prije svega na po&scaron;tenje, marljivost, obrazovanje, samosvjesnost, hrabrost te mentalitet spreman na promjenu i te&scaron;ki rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vizija predstavlja pitanje svih pitanja: Kakvu Hercegovinu zami&scaron;ljamo u budućnosti? Mislim da bismo se svakako trebali odlučiti za jednu od tri ponuđene opcije:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Hercegovina kao poljoprivredno i turistički orijentirano područje s visokim stupnjem održivosti, tehnolo&scaron;ki i znanstveno usmjereno, sa dru&scaron;tvenim i socijalnim uređenjem temeljenom na znanju, kulturi i europskim i općeljudskim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Hercegovina kao područje visoke prljave industrije, usmjerene na stvaranje profita, bez pretjerane brige za očuvanje okoli&scaron;a, sa dru&scaron;tvenim uređenjem bez značajne dru&scaron;tvene i socijalne osjetjivosti, solidarnosti i po&scaron;tivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Hercegovina kao regija upravljana od strane interesnih skupina ili inozemnih vladara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne znam &scaron;to želi većina, ali moja vizija Hercegovine definitivno je broj 1 &ndash; poljoprivredna, turistička, ekolo&scaron;ki čista regija sa dru&scaron;tvenim uređenjem utemeljenim na znanju, kulturi i zapadnoeuropskim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strategija bi trebala dati temeljne smjernice o načinu postizanja na&scaron;e vizije te na osnovu nje i planove kako svaki pojedini cilj i ostvariti. Bez strate&scaron;kog i detaljnog planiranja, nema ni kvalitetnih i mjerljivih rezultata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i ciljevi i vizije mogu biti ostvareni jedino predanim i pametnim planiranjem i radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod pravnim, političkim i vrijednosnim okvirom mislim na &scaron;iri skup djelatnosti, koji uključuje dono&scaron;enje jednostavnih i jasnih zakona, težnju političkoj stabilnosti i moralnim dru&scaron;tvenim odnosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je na&scaron; zakonodavni okvir prilagoditi europskim normama, pojednostavniti birokratske procedure osnivanja i poslovanja gospodarskih subjekata, smanjiti nepotrebne visoke poreze i parafiskalne namete, srediti imovinsko-pravne odnose i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su to stvari od fundamentalnog značaja za razvoj gospodarstva i privlačenja investitora. Jednostavno i lijepo to izgleda na papiru, ali ove stvari je moguće provesti i u stvarnosti, ukoliko za to postoji potrebna volja i znanje. Uostalom, postoje zemlje i regije koje su to uspjele, za&scaron;to ne bi i mi?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>GEOGRAFSKI POLOŽAJ &ndash; PROMETNA, ENERGETSKA I TRGOVINSKA PRILIKA</strong></p> <p>Ba&scaron; kao &scaron;to sam na početku teksta opisivao Kaliforniju, gotovo isto bih mogao prenijeti na Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodna zemlja, puno sunčanih dana, blizina mora i planina, odlična varijacija klima i mikroklima, prirodni resursi &ndash; sve to ima Hercegovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, Hercegovina je na odličnom geostrate&scaron;kom položaju kroz koji će u budućnosti možda prolaziti mnogi prometni i energetski pravci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažem možda, jer to uvelike ovisi o nama samima i o tome koliko ćemo se uspjeti nametnuti i organizirati. Autocesta A1 kao dio Jadransko-jonskog koridora, te paneuropski koridor Vc su savr&scaron;ene prilike za povezati Hercegovinu sa ostatkom Europe te joj time povećati investicijski i atrakcijski kapacitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakako, uz prometnu važnost, treba pratiti i energetske mogućnosti, koje u ovom području nisu nikako zanemarive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko rje&scaron;imo imovinsko-pravne odnose, prilagodimo zakone europskim normama, pametno razgovaramo i lobiramo, imamo velike mogućnosti iskoristiti geografski položaj za povećanje vrijednosti na&scaron;ih zemlji&scaron;ta, porast investicija, razvoj turizma, brži protok roba i usluga, pozicioniranje Mostara kao regionalnog sredi&scaron;ta te mnoge druge djelatnosti koje pokreću gospodarski rast i razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SAVR&Scaron;ENI POLJOPRIVREDNI I TURISTIČKI POTENCIJALI</strong></p> <p>O poljoprivrednim potencijalima Hercegovine puno smo čuli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostor s mnogo polja, dobrom klimom i plodnom zemljom je itekako pogodan za sve vrste voća i povrća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od voća u Hercegovini se proizvode odlične kru&scaron;ke, breskve, vi&scaron;nje, &scaron;ljive, marelice, lubenice, jagode, jabuke i druge sorte, a posebnu vrijednost ima tre&scaron;nja zbog svoje trži&scaron;ne konkurentnosti uvjetovane ranijim sazrijevanjem i sočno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, proizvodnja povrća visoke kvalitete ima velik potencijal, posebice kada je riječ o hercegovačkom krumpiru, kupusu, paprici, paradajzu, krastavcu, mahunarkama, luku, tikvama, zelju i mnogim drugim vrstama, a svakako ne treba zanemariti ni potencijal maslina koje također uspijevaju u mediteranskom dijelu Hercegovine. Poseban biser mogu biti hercegovački kameni vinogradi, pogotovo u predjelima Čitluka, Čapljine, Stoca i Mostara koja su kao stvorena za nasade vinove loze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijal vinogradarstva nažalost nije dovoljno iskori&scaron;ten, a ni na&scaron;a najpoznatija vina Žilavka i Blatina nisu doživjela značajnije međunarodno brendiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo mi u Hercegovini i ne&scaron;to &scaron;uma, pogodnih zemlji&scaron;ta za duhan, smilje i druge kulture, ali koliko ćemo to iskoristiti ovisi prije svega od nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, kao &scaron;to vidimo, imamo mi kvalitetne uvjete za poljoprivredu &ndash; sve &scaron;to treba jest 'zasukati rukave' i početi raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći potencijal definitivno je u turizmu. Bogomdani položaj Hercegovinu smje&scaron;ta blizinu Jadranskog mora, ali i velikih planina i skijali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno da je najveći potencijal u vjerskom turizmu zbog fenomena Međugorja, gdje dolaze ljudi iz svih dijelova svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tolika turistička atrakcija za sobom zasigurno može ponijeti i razvoj različitih povezanih djelatnosti, ali i ojačati primjerice zračnu luku u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan morski turizam smje&scaron;ten je u hercegovačkom mjestu Neum, a svakako veliki i neiskoristivi potencijal je u etno i seoskom turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba zaboraviti i sve popularniji dentalni turizam, koji zbog odnosa kvalitete i cijena usluga ima nevjerojatnu konkurentnost ba&scaron; u na&scaron;im područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva na&scaron;a prirodna bogatstva, &scaron;ume, parkove, rezervate moramo čuvati, ali i brendirati i 'prodavati'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi turisti užurbanog i globalnog svijeta danas bježe u sela na mirne prostore, žele jesti zdravu hranu, jahati konje, penjati se po planinama, koristiti rafting, bezbrižno piti kavu, odmarati, uživati u prirodi..I tu im Hercegovina može biti idealna destinacija. Ba&scaron; zato pod hitno moramo izraditi strategiju razvoja turizma i jasno krenuti u njenu realizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svijet traži i masno plaća ono &scaron;to mi imamo, hoćemo li propustiti tu &scaron;ansu?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OBRAZOVANJE, INOVACIJE I TEHNOLO&Scaron;KI BOOM</strong></p> <p>Netko je davno rekao da ako želimo uni&scaron;titi neku državu, da joj uni&scaron;timo obrazovanje. Isto tako, ako želimo unaprijediti neku državu, trebamo ulagati u obrazovanje. Ovakav sustav obrazovanja u hercegovačkim područjima je katastrofalan i zahtijeva potpuno novu paradigmu i novi kurikulum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, pod hitno je potrebno uskladiti obrazovni sustav sa trži&scaron;tem rada, povećati STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) aktivnosti u &scaron;kolama te učiti djecu i mlade kritičkom razmi&scaron;ljanju, komuniciranju, stranim jezicima, digitalnim vje&scaron;tinama, financijskoj pismenosti te im stvarati kvalitetan odnos prema pravoj kulturi i životu u 21. stoljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina ima tehnolo&scaron;kih firmi i startup-ova, pogotovo u Mostaru, koji zbilja mogu biti primjer zdravih i vrhunski ustrojenih firmi koje programiraju, izvoze različite usluge i tako potiču izvrsnost i znanje kao važne dru&scaron;tvene odrednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IT kompanije, inovativni centri, tehnolo&scaron;ki parkovi su ne&scaron;to čega nam treba sve vi&scaron;e i vi&scaron;e kako bi se razvijali i dostizali zapadnoeuropski svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo mi i kvalitetne i nadarene pojedince za to, samo im moramo omogućit zdrav obrazovni sustav i prilike u kojima mogu svojim trudom i znanjem dostojanstveno živjeti i stvarati. Tu važnu ulogu igra i Sveučili&scaron;te u Mostaru, pred kojim stoje veliki izazovi u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Puno toga mi imamo, pa bih svakako jo&scaron; spomenuo i različita rudna bogatstva na istoku i zapadu Hercegovine, grafičku i metaloprerađivačku industriju te mnoge druge vi&scaron;e ili manje poznate organizacije i djelatnosti koje guraju Hercegovinu prema naprijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ALI, IMAMO MI I NEGATIVNIH ELEMENATA</strong></p> <p>Trudio sam se nabrojati neke pozitivne stvari te djelomično prikazati zbilja ogromne potencijale Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, treba biti po&scaron;ten i reći: Imamo mi i puno nedostataka i degradirajućih elemenata, koji nas koče, a dijelom i uni&scaron;tavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za neke smo sami krivi, a neki su nam nametnuti. Pa hajdemo nabrojati samo neke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovinu kakvu znamo danas su oblikovali različiti povijesni, kulturni i politički utjecaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ratovi, susreti i borbe civilizacija, zapu&scaron;tanja ovog dijela od matičnih država i permanentni sukobi duboko su formirali kulturni i životni prostor Hercegovine i Hercegovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban problem stvara komplicirana i nerije&scaron;ena politička situacija u Bosni i Hercegovini, koja je već nebrojeno puta dovela do blokade bilo kakvih reformi u stvaranju stabilnih i zdravih političkih institucija i pravnog okvira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetko je negativnu ulogu odigrala i međunarodna zajednica, koja umjesto da bude faktor stabilnosti, sve vi&scaron;e je postajala generator nepravde i podjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je, zbog nerije&scaron;enog političkog pitanja, uvijek bilo te&scaron;ko i daleko uopće i raspravljati o razvojnim projektima, već je cijela priča ostala na nacionalnim previranjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari su u Bosni i Hercegovini posebna priča. No, kako to obično biva, političari su odraz naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glomazni i nepotrebni politički aparat doveo je i svakodnevno dovodi do velike korupcije, nepotizma, namje&scaron;tanja javnih natječaja, kriminala i drugih negativnih pojava. Političke elite su stvorile takav državni aparat i općenito takvu klimu u kojoj nemali broj mladih osoba teži ulasku u politiku, odnosno kao glavni cilj stavlja se zauzimanje neke pozicije sa obilnim prihodima, s tim da tu poziciju i plaću vrlo često ne karakterizira adekvatan rad i odgovornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj način razmi&scaron;ljanja ''da mi se uvaliti u državnu službu'' kao da se uvukao u genetski kod nekih Hercegovaca i kao da razara cijelo dru&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedbe radi, već spomenutu Kaliforniju odlikuju ljudi koji su željni natjecanja, napretka, koji teže da svojim radom i izvrsno&scaron;ću postignu ne&scaron;to u životu. Ljudi tamo žele biti jedinstveni, trude se bit posebni i drugačiji od drugih, kako bi uspjeli i postali ne&scaron;to. Kod nas potpuno suprotno, kod nas ljudi ne žele natjecanje, bježe od svojih snova i bježe od toga da budu drugačiji, već svi teže biti isti, svi teže biti oni protiv kojih cijelo vrijeme pričaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kaliforniji, koja također ima mana, ljudi žele u moru istih biti različiti, a kod nas u moru istih, svim snagama se teži biti taj isti. Eh, to je upravo temeljna razlika: odnos ljudi prema životu. Dok Kalifornijski ljudi teže i svim silama poku&scaron;avaju ne&scaron;to napraviti, na&scaron;i su često uspavani i bezvoljni, boje se čak i poku&scaron;ati te traže lak&scaron;e načine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U hercegovačkim kafićima i kladionicama ćete nerijetko naći pojedince koji po cijeli dan sjede, igraju bingo, komentiraju sva dru&scaron;tveno-politička događanja, kritiziraju sve i svakoga, bez da su se ikada pokrenuli i ne&scaron;to sami napravili ili promjenili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako imamo uspje&scaron;nih ljudi, činjenica je da postoji dio ljudi koji dane provodi kukajući kako se ne može ni&scaron;ta pozitivno napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetko ćete od tih ljudi čuti kako su političari lo&scaron;i i kriminalni i kako zbog njih oni ne mogu dobiti radna mjesta, no već dvije rečenice iza priznaju kako bi i sami potkradali proračun, zapo&scaron;ljavali preko veze, namje&scaron;tali poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj duboko urezan postsocijalistički mentalitet, u kojem kao pojedinci očekujemo da nam netko drugi mora ne&scaron;to dati ili osigurati, degradira i nove generacije i ponekad u beznađe odvodi i onaj proaktivni i kreativni dio dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji velik prostor za povećati pristup i odnos prema radu i biznisu, organizaciji, razdvajanju privatno-poslovno te mnogih drugih stvari. Uostalom problem jest i nedostatak otvorenosti, poročnost te nedovoljna briga za vlastiti duhovni i intelektualni rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponavljam, iako imamo uspje&scaron;nih ljudi na svim područjima života, postoje svojevrsni problemi na koje ne možemo do kraja utjecati (neki povijesni, politički aspekti) te problemi na koje možemo itekako utjecati (odnos prema životu, mentalitet, kultura). Nisu ni drugi savr&scaron;eni, svi imaju svoje nedostatke, ali ti nedostatci nam mogu biti znak da ne&scaron;to nije dobro i da trebamo početi to mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>POSTOJI &Scaron;ANSA, NA NAMA JE HOĆEMO LI JE ISKORISTITI</strong></p> <p>Poku&scaron;ao sam kroz ovaj članak dati vlastiti uvid u neke potencijale Hercegovine, nabrojao sam neke negativne elemente s kojima se trebamo suočiti te poku&scaron;ao pružiti i neke smjernice za razvoj. Bilo kako bilo, ovo je vrijeme u kojem određujemo budućnost nas, na&scaron;e djece, ali i cijele Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako će Hercegovina izgledati sutra i hoće li uopće postojati, u kakvom će okruženju na&scaron;a djeca i potomci živjeti, stvar je sada&scaron;njice i stvar je nas samih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to smo vidjeli, potencijala imamo jako mnogo, ali imamo i problema. No, ukoliko mi zbilja želimo ne&scaron;to, ukoliko marljivo težimo rje&scaron;enju i napretku, ne postoje problemi i prepreke koje se ne mogu savladati. Stoga, svatko od nas, na svom području, može dati doprinos stvaranju europske Kalifornije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoćemo li dopustiti da budemo predmet ismijavanja na periferiji Europe ili ćemo biti moderna, razvijena europska regija u koju svi žele doći. I poželjet ovdje živjeti, u miru i ljubavi. Ako vjerujemo i želimo, sve možemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na nama je!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bruno Penava/<a title="hercegovina" href="http://www.fromherzegovina-withlove.com" target="_blank">fromherzegovina-withlove.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-07-vinograd.jpgKakav je tvoj šef?http://grude.com/clanak/?i=110576110576Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jun 2019 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-06-sef-ured-ljut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šef koji koristi titulu kao bi nametnuo svoja pravila i natjerao zaposlenike da ga slušaju zapravo je - slab.<p>&nbsp;</p> <p>Dobar &scaron;ef trebao bi biti onaj od kojeg može&scaron; učiti, koji ne nameće svoju volju silom i ne smatra da bi trebao biti apsolutno dominantan. Između njega i zaposlenika trebalo bi vladati povjerenje, a kao čovjek siguran u sebe i svoje sposobnosti zna da ne može uvijek biti u pravu, a da će se pravi odgovor pronaći tijekom razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No lo&scaron; nadređeni, koji jo&scaron; naginje profilu psihopata... to je suprotna priča. &Scaron;ef koji koristi titulu kao bi nametnuo svoja pravila i natjerao zaposlenike da ga slu&scaron;aju zapravo je - slab, pi&scaron;e portal Miss7.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On podiže glas, prijeti i neprestano izaziva stres zaposlenicima. Ako u sljedećih pet znakova prepozna&scaron; čovjeka za kojeg radi&scaron;, znaj da nije tako jak koliko misli&scaron;. Ali niti koliko on sam vjeruje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Nikad ne traži za pomoć</strong> Kad nije siguran &scaron;to učiniti, ipak neće tražiti zaposlenike da mu pomognu. Umjesto toga smislit će kakvo-takvo rje&scaron;enje i samo narediti da to učini&scaron; jer, eto, on je &scaron;ef. Ako ga pak poku&scaron;a&scaron; urazumiti i predložiti mu bolje rje&scaron;enje lako će se naljutiti. Radije će odbaciti tuđi prijedlog, ma kako to nerazumno bilo, nego priznati da njegovo rje&scaron;enje nije dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Prebacuje krivicu na druge kad je sam kriv</strong> Kad primijeti da je ne&scaron;to krenulo po zlu, tvoj &scaron;ef ima samo jedan cilj - pronaći krivca. Krivca koji, naravno, nije on jer pod svaku cijenu izbjegava preuzeti odgovornost. Međutim, dobar će vođa preuzeti odgovornost za sve &scaron;to ne ispadne po planu i upitati se &scaron;to iz svega može naučiti. Lo&scaron; &scaron;ef to ne može jer svu krivicu automatski prebacuje na druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Ne može priznati da ne&scaron;to ne zna</strong> Jak menadžer ne boji se reći da ne zna odgovor. Međutim, slab &scaron;ef to sigurno neće izgovoriti. Umjesto toga izvlačit će se ili lagati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Prije će umrijeti nego se ispričati</strong> Ne dopu&scaron;ta da ga se kritizira i ne prihvaća da mu se odgovara jer to vrijeđa njegov ego. Kad pogrije&scaron;i, sigurno se neće ispričati jer on ba&scaron; nikad nije kriv. Pokazao bi slabost, po svom mi&scaron;ljenju, da to učini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Sve mjeri (ali samo u svoju korist)</strong> Dok je dobar &scaron;ef usmjeren na velike ciljeve i gleda &scaron;iri plan, lo&scaron; se fokusira na nebitne stvari i usputne sitnice.On će znati da si jučer na poslu ostala sat ili dva duže, ali će te ipak prozvati ako sljedeći dan zakasni&scaron; deset minuta. Oslanja se na brojke, a ne na procjenu ljudi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-06-sef-ured-ljut.jpgHT ERONET i Mepas Mall zanimljivim programom podržali finale Lige prvakahttp://grude.com/clanak/?i=110527110527Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jun 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-03-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklog je vikenda, u organizaciji Mepas Malla i HT ERONET-a, priređeno Super finale 2019., ususret najuzbudljivijoj utakmici sezone, finalu Lige prvaka u Madridu između Liverpoola i Tottenhama.<p>&nbsp;</p> <p>Najmlađi posjetitelji uživali su na platou Mepas Malla u demonstriranju nogometnih vje&scaron;tina, a najbolji od njih su i nagrađeni. Naime, HT ERONET je pobjednicima osigurao odlične Alcatel 3 2019 DS i Alcatel 1S DS smartphone, a za neke od nagrada pobrinuo se Sport Vision.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od nagrada bila je i službena lopta UEFA Lige prvaka &ndash; Adidas Madrid Final 2019., kojom su najmlađi isprobavali svoje vje&scaron;tine pucanja na gol. Uz natjecanje i izvođenje slobodnih udaraca, ljubitelji najvažnije sporedne stvari na svijetu mogli su naučiti i različite nogometne trikove od nogometa&scaron;a Zrinjskoga i &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duh Madrida i nogometna groznica, zahvaljujući HT ERONET-u i Mepas Mallu, &scaron;irili su se gradom, a druženje je obilježeno nizom zabavnih trenutaka i izvrsnim raspoloženjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-03-19-06-03-18.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-03-18.jpgPoduzetnik koji radi i na Islandu novi suvlasnik portala Hercegovina.infohttp://grude.com/clanak/?i=110518110518Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jun 2019 17:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-02-budimir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Josip Budimir novi je suvlasnik portala Hercegovina.info. Poslovni čovjek, porijeklom iz Posušja sa stalnom adresom u Zagrebu, ima ambiciozne planove za budućnost portala.<p>&nbsp;</p> <p>"Posjedujem iskustvo u vođenju velikih projekata u raznim domenama. Dugi niz godina radim u Hrvatskoj i na Islandu, gdje sam sudjelovao u izgradnji nekoliko uspje&scaron;nih startup kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ključ za uspjeh u svakom poslu su ljudi, tako da smo već krenuli sa zapo&scaron;ljavanjem mladih i obrazovanih kolega u redakciji. Također ćemo raditi na pro&scaron;irenju dopisničke mreže u cilju &scaron;to boljeg praćenja vijesti iz lokalnih sredina, kao i na angažiranju zanimljivih kolumnista i suradnika koji mogu doprinijeti kvaliteti sadržaja. U narednom razdoblju planiramo i investicije u nove tehnologije i pobolj&scaron;anje korisničkog iskustva, kako bi portal bio pregledan i jednostavan za kori&scaron;tenje.", rekao je Budimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portal <a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/bih/novi-suvlasnik-portala-hercegovina-info-zelimo-biti-vodeci-portal-hrvata-u-bih-164422#news_view" target="_blank">Hercegovina.info</a> osnovan je 2009. godine u Mostaru i konstantno je pri vrhu čitanosti kod Hrvata u BiH i dijaspori. Pro&scaron;le 2018. godine portal je zabilježio 2.387.259 jedinstvenih čitatelja i preko 26 milijuna isporučenih stranica. Portal se pro&scaron;le godine čitao u 202 zemlje svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-02-budimir.jpgPoslušajte kako pjevaju sjenice na markama HP Mostar http://grude.com/clanak/?i=110485110485Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-blokeuropa2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke EUROPA 2019. s motivima velike i plavetne sjenice.<p>&nbsp;</p> <p>Posebnost ovoga izdanja je spoj filatelije i moderne tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aplikacijom CeeApp moguće je skenirati marke i čuti pjev ptica te klikom na link naručiti marke za svoju kolekciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika sjenica (Parus major) je jedna od najomiljenijih ptica pjevica. Dugačka je oko 14 cm, ima crno sjajno tjeme i bijele obraze, a lako ju je prepoznati po dugačkoj crnoj crti s donje strane tijela.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-fdceuropa2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod plavetne sjenice (Parus coreuleus), koja je manja, ta crta je žute boje. Plavetna sjenica ima sjajnu plavu kapicu oivičenu bijelim, te plava krila i rep. Sjenice se najče&scaron;će zadržavaju u vrtovima i gajevima. U neprekidnom su cvrkutu, spretno se kreću po granama kljujući koru drveća i tražeći hranu.<br />Autorica maraka je Kristina Ćavar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Prigodna marka HP Mostar &bdquo;Kazali&scaron;te &ndash; 10. obljetnica smrti Tonija Pehara&ldquo;</strong></em></p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku &bdquo;Kazali&scaron;te &ndash; 10. obljetnica smrti Tonija Pehara&ldquo;.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-300dpikazaliste2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez kazali&scaron;ta ljudska povijest bila bi znatno siroma&scaron;nija jer kazali&scaron;te, kako u samim početcima tako i danas, otvara nove prostore slobode. Posebno po&scaron;tovanje zaslužuju glumci, dramski umjetnici koji na kazali&scaron;noj sceni ostavljaju srce i du&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanjem prigodne po&scaron;tanske marke &bdquo;Kazali&scaron;te &ndash; 10. obljetnica smrti Tonija Pehara&ldquo; HP Mostar obilježava 10 godina od odlaska sa životne i kazali&scaron;ne scene jednoga od najvećih bh. dramskih umjetnika, prvaka glumi&scaron;ta Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-fdckazaliste2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Toni Pehar rođen je 20. kolovoza 1952. u Mostaru gdje i umire 8. srpnja 2009. nakon borbe s te&scaron;kom bole&scaron;ću. Zavr&scaron;io je Dramski studio pri Narodnom pozori&scaron;tu u Mostaru i bio je član Pozori&scaron;ta od 1972. do 1993. Godine 1993., nakon ratnih sukoba u Mostaru, postaje jedan od suosnivača mostarskog Ratnog kazali&scaron;ta. Od 1994. godine, kada se u Mostaru osniva Hrvatsko narodno kazali&scaron;te, Toni Pehar postaje njegovim članom. Ostvario je vi&scaron;e od 120 kazali&scaron;nih, filmskih i televizijskih uloga za koje je dobio brojna priznanja. Stvaralački zanos koji ga je vodio ostavio je duboki trag i nadahnuće je za mlade umjetnike, a nakon njegovog preranog odlaska ostala je velika praznina na bh. kazali&scaron;noj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke je Dinko Raič, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-blokeuropa2019.jpgBožić i Mlikota oduševljeni: Hercegovačka vina poslužuju se u Nepalu!http://grude.com/clanak/?i=110472110472Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-bozic-mlikota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da su vina Vinarije Čitluk iznimno cijenjena u svijetu odavno je poznato i to nije nikakva novost.<p>&nbsp;</p> <p>No kada stignu ovakve lijepe vijesti s udaljenosti od 6100 kilometara valja ih podijeliti s čitateljstvom, pi&scaron;e <a href="http://www.brotnjo.info" target="_blank"><strong>Brotnjo.info</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, hrvatski alpinist Stipe Božić i glumac Vedran Mlikota na svome putovanju Nepalom u jednom od restorana u Kathmanduu na 1300 metara nadmorske visine tražili su bocu dobroga vina. Preporuka tamo&scaron;njeg konobara bila &lsquo;Blatina de broto&rsquo; Vinarije Čitluk.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-bozic-mlikota.jpgKinezi planiraju uposliti više od 400 radnika za izgradnju autoputa kroz Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=110470110470Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-kinezi-capljina-vidic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici firme su se interesirali za potencijalne radnike koje bi uposlili na gradilištu kao i za potencijale građevinskih firmi koje djeluju na području Čapljine.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici kineske firme The China State Construction Engineering Corporation (CSCEC) koji će graditi trasu autoputa od Zvirovića do Bivolja Brda, izuzev mosta preko rijeke Neretve, bili su u službenoj posjeti gradonačelniku grada Čapljine Smiljanu Vidiću, objavljeno je u četvrtak na stranicama Grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici firme su se interesirali za potencijalne radnike koje bi uposlili na gradili&scaron;tu kao i za potencijale građevinskih firmi koje djeluju na području Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuli su kako na gradili&scaron;tu planiraju uposliti vi&scaron;e od 400 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrazili su također veliku želju za &scaron;to boljom suradnjom sa lokalnim stanovni&scaron;tvom, a gradonačelnik Vidić je obećao punu potporu lokalne zajednice sukladno njenim ingerencijama, objavljeno je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-kinezi-capljina-vidic.jpgPrve marke na svijetu u povodu obilježavanja Svjetskog dana oboljelih od upalnih bolesti crijeva (IBD)http://grude.com/clanak/?i=110451110451Grude.com - klik u svijetWed, 29 May 2019 18:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-promocija_marke_svjetski_dan_ibd-a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdanje maraka Hrvatske pošte Mostar predstavio je direktor Sektora prodaje Josip Bulić..<p>&nbsp;</p> <p>U Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu održana je zajednička promocija po&scaron;tanskih maraka koje su u povodu Svjetskog dana oboljelih od upalnih bolesti crijeva (IBD) izdali bh. po&scaron;tanski operatori &ndash; Hrvatska po&scaron;ta Mostar, Po&scaron;te Srpske i BH Po&scaron;ta.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-markasvjetskidanibda.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Marke su izdane na inicijativu Udruženja oboljelih od Morbus Crohna i ulceroznog kolitisa BiH. Nazočnima se obratila predsjednica Udruženja Alma Hadžić uz zahvalu svima koji su omogućili da se izdaju ove marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar predstavio je direktor Sektora prodaje Josip Bulić koji je istaknuo da ovim markama, prvim na svijetu na ovu temu, upozoravamo na bolest i probleme s kojima se oboljeli susreću.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-dir.sektoraprodajehpmostarjosipbulic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednici Udruženja i autoru likovnog rje&scaron;enja marke Samiru Hadžiću uručio je izdanje po&scaron;tanskih maraka koje je izdala HP Mostar. Nazočnima su se obratili Neziran Đogo, izvr&scaron;ni direktor Sektora za po&scaron;tanski promet BH Po&scaron;te, i Zoran Protić, izvr&scaron;ni direktor za informacijsko - komunikacijske tehnologije, razvoj, prodaju i marketing Po&scaron;ta Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-promocijamarkesvjetskidanibd-a.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-promocija_marke_svjetski_dan_ibd-a.jpg U opticaj puštene nove novčanice od 100 i 200 eura http://grude.com/clanak/?i=110449110449Grude.com - klik u svijetWed, 29 May 2019 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-euri_100_200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednja dva apoena novčanica iz serije Europa, od 100 i 200 eura puštena su u utorak u opticaj.<p><br />Karakteristike ovih novčanica su nova i pobolj&scaron;ana za&scaron;titna obilježja, a krivotvorenje je dodatno otežano hologramom sa satelitima i unaprijeđenom smaragdnom brojkom, stoji u priopćenju Europske sredi&scaron;nje banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanice, koje sadržavaju nova i inovativna za&scaron;titna obilježja, mogu se jednostavno provjeriti metodom &ldquo;osjeti, pogledaj i nakreći&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu srebrnaste trake nalazi se hologram sa satelitima, odnosno mali simboli &euro; koji kruže oko brojke kada se novčanica nakreće i postaju jasniji kada se novčanica osvijetli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na srebrnastoj traci vidi se i Europin portret, arhitektonski motiv i velik simbol &euro;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novim je novčanicama od 100 i 200 eura unaprijeđena smaragdna brojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od novčanice od 100 eura če&scaron;će se upotrebljavaju samo novčanice od 50 i 20 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanice od 100 i 200 eura iz prve serije, kao i drugi apoeni, i dalje ostaju zakonsko sredstvo plaćanja, istodobno s novim novčanicama, te će se postupno povlačiti iz opticaja, stoji u priopćenju.</p> <p><br />Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-euri_100_200.jpgMATE RIMAC ZA TOP GEAR: Rođen sam u ruralnom dijelu BiH, prije 30 godina tamo je bilo kao prije 100 godina u Britanijihttp://grude.com/clanak/?i=110438110438Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 17:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-16-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matu Rimca teško je slijediti. Njegova se kompanija tako rapidno širi da njeno sjedište u industrijskoj zoni u okolici Zagreba podsjeća na jednu od onih stalno razvijajućih zgrada u Minecraftu.<p><br />Tijekom obilaska, gotovo je nemoguće ne izgubiti se, jer odjeli se nižu jedan za drugim, a svaki je prepun novih stvari kojima se mijenja budućnost. Neki uspoređuju Rimca s Elonom Muskom, ali dok ga slijedimo kroz beskrajna vrata, na um na pada da zapravo ima živahnu karizmu Genea Wildera u originalnoj ulozi Willyja Wonke. Samo zamijeniti čokoladu strujom, za TopGear pi&scaron;e Jason Barlow.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radim dan i noć i uspijevam možda 20 posto od onoga &scaron;to bih želio postići&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac danas zapo&scaron;ljava 500 ljudi iz 29 nacionalnosti. Među njima su koderi, softverski inženjeri, dizajneri i stručnjaci za računalnu dinamiku fluida. Ima i pasa, među kojima je i Matina japanska akita Nala, a atmosfera je vibrantna. Susreli smo na stepenicama inženjere iz jedne azijske kompanije, jedne od mnogih koji su do&scaron;li u Hrvatsku savjetovati ovog duboko impresivnog mladog čovjeka. I jasno je onda da Matino sjedi&scaron;te ne može sve to pratiti. Nije ni čudo da se već planira novi kampus, zajedno s hotelom, dječjim vrtićem i muzejom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ni on sam vi&scaron;e ne može pratiti sve &scaron;to se događa u njegovoj glavi. &rdquo;Ustao sam u 5 sati i bit ću ovdje do 23:00. Radim dan i noć i uspijevam možda 20 posto od onoga &scaron;to bih želio postići. Na primjer, želio bih razviti sredi&scaron;nji živčani sustav za kompaniju, koji će povezati i pojednostaviti komunikaciju, tako da sve informacije nakon sastanaka kruže u e-mailovima. I dalje moram nekoga nazvati da bih saznao &scaron;to se događa s projektom. Nitko jo&scaron; nije osmislio bolji način funkcioniranja, to me izluđuje&rdquo;, kaže Mate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mate želi sve učiniti boljim. &Scaron;to god zamislili u automobilskoj budućnosti, Mate je već započeo s realizacijom. Ne zabrinjava ga &scaron;to konkurenti kradu njegovu tehnologiju, jer &scaron;to god da su uzeli, on je već oti&scaron;ao dva koraka dalje od toga. I sretno im bilo ako su uspjeli iskopirati njegove stvari. Njega ne motivira novac. Već kao 21-godi&scaron;njak vodio je prvu kampanju prikupljanja kapitala, a deset godina kasnije glavni je dioničar u kompaniji čija je trži&scaron;na kapitalizacija navodno oko 500 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kupio bih gomilu cool automobila, SLR ili Carreru GT, ali nisam materijalist&rdquo;, obja&scaron;njava Mate i kaže kako očajava zbog pravila o povjerljivosti koja vladaju u automobilskoj industriji te njenim staromodnim refleksima. &rdquo;Mi smo otvoreni, ali ne toliko otvoreni koliko bih ja želio&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Je li tradicionalna automobilska industrija izgubila bitku?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to se tiče budućnosti ove bran&scaron;e, pripremite se na novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Je li tradicionalna automobilska industrija izgubila bitku? Potpuno. Dolazi velika oluja. Neka poznata trži&scaron;na imena će se uspjeti prilagoditi i iz proizvodne kompanije pretvoriti u uslužnu, ali i dalje će imati problema s nasljeđem. Drugi misle da će se sve događati postupno. Ja mislim da će biti &scaron;okirani brzinom kojom će se situacija mijenjati&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratit ćemo se na to, ali sada je pred nama Rimac C_Two, dva milijuna dolara vrijedan potpuno električki hiperautomobil koji dokazuje da je njegov san priključivanju imenima kao &scaron;to su Koenigsegg i Pagani na pisti automobilske ambicije potpuno ostvaren. U svjetlu svega ostalog &scaron;to se događa te njegove sve značajnije uloge u svijetu koji je sve vi&scaron;e fokusiran na njegovu osnovnu djelatnost, vrijedi se zapitati za&scaron;to se Rimac uopće time bavi. Činjenica je da se nekada&scaron;nje elektroničko čudo od djeteta pretvorilo u tvrdoglavog zaljubljenika u automobile, čiji se Eureka trenutak dogodio kad je uni&scaron;tio motor E30 BMW-a serije 3.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Bilo mi je 18 godina i želio sam se utrkivati, a najjeftiniji način da to postignem bio je da se bavim driftingom. Tako sam kupio stari BMW serije 3 sa stražnjim pogonom. Imao je kraći diferencijal koji sam zavario i pobrinuo se da imam i rezervne gume. Dvaput sam nastupio prije nego je motor eksplodirao, pa sam ga želio zamijeniti s 4.0 V8 motorom iz E39 M5. No, bio je preskup, pa sam umjesto toga instalirao električni motor. Bio sam fasciniran time, iako su u to vrijeme već postojala električna vozila. Ali bili su to dosadni auti koje su dizajnirali ljudi bez previ&scaron;e ljubavi prema autima. Želio sam aute učiniti boljima i uzbudljivijima tako &scaron;to ću ih elektrificirati. Vidio sam potencijal u tome i nisam mogao shvatiti kako ga nitko drugi ne vidi. Čak je i Aston Martin Valkyrie bolji auto zato &scaron;to je elektrificiran. Rimac C_Two moći će učiniti ono &scaron;to ne mogu vozila s tradicionalnim pogonom. To je najsnažniji cestovni auto s najvećim ubrzanjem koji je ikad izrađen&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorimo o brzini od 415 km/h i ubrzanju do 100 km/h za dvije sekunde. Električni auto to može postići, sad to znamo. Također izgleda sjajno, iako manje konceptualno od Concept Onea kojeg je biv&scaron;i voditelj TopGeara uni&scaron;tio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bio je to težak dan. Ljudi mi kažu da je to najbolje &scaron;to nam se moglo dogoditi, ali radije bih da se to nije dogodilo&rdquo;, govori o tome Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nezamisliva tehnologija</strong></p> <p>No, neke druge stvari impresivnije su od njegove pojave. Izrada je veličanstvena, podupire ga potpuno karbonska monokokna &scaron;asija, pored koje McLarenova izgleda osrednje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U unutra&scaron;njosti se nalazi tehnologija koju ne možete ni zamisliti. Za ulaz u vozilo i pokretanje koristi se prepoznavanje lica, automobil ima četvrtu razinu autonomije, a postoji i funkcija tutora koja vozaču pokazuje kako odvesti savr&scaron;en krug na stazi za utrke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Arhitektura vozila obuhvaća i baterijski sklop sa 120 kWh i 8600 ćelija, postavljen u obliku slova T duž osovine i iza putnika. Na svakom kotaču nalazi se električni motor, čija je ukupna izlazna snaga 1900 konjskih snaga te okretni moment 2300 Nm. Ako vas to podsjeća na Pininfarininu Battistu, to je zato &scaron;to Rimac među ostalim opskrbljuje i Pininfarinu. Gotovo sve ostalo izrađeno je u Rimčevu pogonu. Strojevi bu&scaron;e i zuje dok stvaraju vanjski pokrov baterije. Ulazimo u sobu prepunu narančastih naponskih kablova. Tako se stvara karbon. Rimac je simbol vertikalne integracije. Zapravo, najvi&scaron;e me njegova tvornica podsjeća na objekt Mercedes-AMG-a u Brixworthu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;U početku sam samo želio napraviti cool automobil. Onda me sve ostalo vezano za taj biznis jednostavno usisalo. To je poput perpetuum mobilea. Ako ste okrenete investitorima, oni će očekivati veliki povrat. I onda izrastete u veliku kompaniju ili propadnete. Kad ste pod pritiskom da ne&scaron;to postignete, morate se luđački truditi. Kad bih se mogao vratiti u pro&scaron;lost, možda bih radio vi&scaron;e kao Pagani, manje eksponencijalno. Život bi mi tada bio jednostavniji, ali mislim da je zaista moralo biti ovako&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje ne bi li bilo lak&scaron;e koncentrirati se samo na dobavljački biznis, Matine oči se pomalo zamrače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Ovaj auto je na&scaron; izlog. Ovamo dolaze &scaron;efovi velikih kompanija, čiji su prihodi nekoliko puta veći od hrvatskog BDP-a. Kad bismo proizvodili samo motore ili baterije, oni nikad ne bi čuli za nas. U Ženevi smo bili odmah uz Audi, Lamborghini i Porsche, a automobil je najbolji marketin&scaron;ki alat. Slobodni smo dizajnirati kako god želimo. To je logičan razlog. Manje racionalan razlog je to &scaron;to ja želim to učiniti. Ali to mora biti biznis, mora donositi novac&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Budimo Apple, a ne Panasonic ili Sony&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad već zvuči poput Enza Ferrarija. Rimčev put nije bio jednostavan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Uvijek sam volio automobile. Rođen sam u vrlo ruralnom području Bosne i Hercegovine. Ni danas se nije ni&scaron;ta promijenilo. U to doba postojale su samo makadamske ceste, auti su bili rijetkost. Mojoj je majci bilo 19 godina kad me rodila, a otac je studirao. Tada je bilo sasvim uobičajeno vjenčati se sa 17 ili 18 godina i imati djecu. Bosna od prije 30 godina je poput Velike Britanije prije 100 godina. Svi su živjeli od zemlje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj se kasnije preselila u Njemačku, a Matin otac dobro je pro&scaron;ao u građevinskoj industriji. Rimčevi rani dani bili su bremeniti. Njegov debi bio je 2011. na sajmu u Frankfurtu. Trojac je spavao na kaučevima i radio 24 sata dnevno kako bi vozilo bilo spremno. &rdquo;Tražio sam da nas ne stave u istu dvoranu sa svim električnim čudacima&rdquo;, smije se Mate. Godine 2017. Rimčevi su prihodi bili 20,2 milijuna eura, ali kompanija je bila u minusu. Porsche je u lipnju pro&scaron;le godine investirao 18,7 milijuna eura, a Mate kaže kako će uskoro najaviti jo&scaron; jednog velikog investitora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Pred nama su mnoge odluke, moramo se brzo kretati. Cijelo vrijeme razgovaramo interno. Radimo toliko toga, a morali bismo se fokusirati. Apple nije poznat po tome &scaron;to se bavi stotinama stvari, nego se posvetio proizvodnji pet stvari i to radi dobro. Dakle, budimo Apple, a ne Panasonic ili Sony. S druge strane, ja se uvijek želim baviti sa svime, zato &scaron;to mislim da to mogu učiniti bolje. Često se dogodi da odlučimo kako ne&scaron;to nećemo učiniti i onda se svejedno bavimo time&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;ira perspektiva?</strong></p> <p>Postoji i &scaron;ira perspektiva. Svijet je brzo mijenja. Kineska potražnja za automobilima u ozbiljnom je opadanju, prodaja je u siječnju pala za 18 posto, a Fordovo poslovanje u Kini, primjerice, donijelo je gubitak od 534 milijuna dolara samo u posljednjem kvartalu pro&scaron;le godine. Tijekom 2018. godine, 550 milijuna Kineza naručilo je 10 milijardi vožnji preko prijevozničke usluge Didi. Radi se dvostruko većim brojkama nego &scaron;to ih je Uber imao u cijelom svijetu. Ovi podaci vrte se u Rimčevu umu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kad bismo danas započinjali s poslom, uopće ne bismo radili automobil s volanom. Ljudi gledaju na parkirali&scaron;ta i pitaju me kad će svi auti biti potpuno električni ili kad će benzinska vozila nestati. Nikad neće svi biti sasvim električni. Bit će 10 posto električni, ali tada neće biti parkirali&scaron;ta zato &scaron;to će se poslovni model potpuno promijeniti. U posljednjih 100 godina, imali smo proizvođače automobila i dobavljače te trgovca koji bi prodavao konačni proizvod. Danas imamo pružatelje usluge mobilnosti, na primjer Uber. Proizvođači automobila i dalje nude vozila, ali ona koriste nečiju umjetnu inteligenciju za vožnju. Auti se vi&scaron;e ne prodaju s obzirom na ukupnu cijenu vozila, nego na temelju usluge po kilometru. Ima mnogo toga u automobilskim uslugama &scaron;to se može monetizirati. Ako auto ko&scaron;ta 10.000 dolara i tijekom radnog vijeka prijeđe milijun kilometara i unutar vozila može se cijelo vrijeme postaviti oglas, to bi trebalo omogućiti da transport bude sasvim besplatan&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac nema nikakvih problema slijediti ove trendove. A vi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>HMS</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-16-mate_rimac.jpgKad svi 'bježe' od smilja, Ivana je od njega napravila unosan biznishttp://grude.com/clanak/?i=110415110415Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-smiljarka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobila sam u nasljedstvo zemlju. To je bilo ono nešto moje. Znate onaj osjećaj kad imate nešto svoje. Imala sam potrebu i želju nekako oplemeniti tu zemlju koja mi je darovana, udahnuti joj život. Tako je sve počelo, počinje svoju priču mlada Kaštelanka Ivana Plazonić Knežević. <p>&nbsp;</p> <p>Ona je na dva hektara &scaron;krte zemlje, gotovo pa na čistom kamenu u selu Blizna u trogirskom zaleđu, posadila 100.000 sadnica smilja. Prvo je otvorila svoj OPG, a potom počela proizvoditi i kozmetiku od smilja &ldquo;S&amp;C&rdquo;, koja je ujedno certificirani proizvod prema standardima EU i koju je zahvaljujući potrebnim dozvolama, krajem pro&scaron;le godine uspjela plasirati na norve&scaron;ko trži&scaron;te. Put od raskrčivanja zemlje do opremanja laboratorija i proizvodnje nije bio lagan, posebno jer je odlučila dobiti potrebne dozvole da kozmetiku može ponuditi ljekarnama, &scaron;to je puno teži put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije svega zemlju je trebalo očistiti od smreke, posjeći borove, poravnati sve bagerom i zdrobiti kamen jer zemlje gotovo pa i nema - prisjeća se Ivana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad sam vidjela zemlju, mogla sam birati hoću li masline, smokve, smilje ili lavandu, ružmarin. Odluka je prvo pala na smokve. Tri godine smo ih uzaludno sadili. Tijekom zime bi se sadnice smrznule. Naprosto je teren prehladan za smokvu, prisjeća se Ivana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Već tad sam u tu zemlju uložila gotovo sve &scaron;to sam u&scaron;tedjela. I nisam mislila odustati. Sama ideja da tu mogu ne&scaron;to stvarati za mene je bila poticajna. Onda smo se odlučili na smilje, napravila sam melem i macerat, onako vi&scaron;e za nas, za probu, obitelj, prijatelje... Potom je na&scaron;a priča iza&scaron;la u medijima, počela je potražnja koja nas je malo i zatekla, a ja nisam željela prodavati ne&scaron;to za čiju kvalitetu ne garantiram u svakom smislu. Odlučili smo igrati prema pravilima, sve ozakoniti. Prvo smo otvorili OPG, zaposlili farmaceuta. Napravili smo testiranja na Zavodu za javno zdravstvo &lsquo;Dr. Andrija &Scaron;tampar&rsquo;, gdje se radi niz analiza kako bi se utvrdila zdravstvena ispravnost i stabilnost proizvoda - kaže Ivana.</p> <p>Nagla&scaron;ava kako je ona u prvom redu poljoprivrednik, zbog čega je morala zaposliti nekoga od struke, farmaceuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja mogu garantirati za svoje proizvode. I volim naglasiti kako ja kozmetiku radim od smilja, ne sa smiljem. Najvi&scaron;e slu&scaron;am &scaron;to ljudi žele, oni me motiviraju da stvaram nove proizvode. Smilje je za njegu tijela od glave do pete. Može se koristiti za psorijazu, seboreju, akne, bubuljice... Ima antibakterijska, antivirusna i protuupalna svojstva i čini kožu zdravom i blistavom. Pomaže kod strija, bora, detoksikacije organizma, urinarnih infekcija... No ako ljudi imaju neki problem, uvijek prvo treba ići na konzultaciju s liječnikom, primjerice, ako je neki osip u pitanju, treba prvo ići k dermatologu. Moji proizvodi su zdravstveno ispravni i ne mogu na&scaron;tetiti, ali nisu lijek nego kozmetika &ndash; kazuje nam poduzetnica dodajući kako su Norvežani odu&scaron;evljeni njezinim proizvodima, &scaron;to joj daje dodatni vjetar u leđa da se jo&scaron; vi&scaron;e okrene trži&scaron;tima Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Suradnju smo sklopili 11. mjesecu pro&scaron;le godine. Prona&scaron;li su nas preko CPNP portala (Cosmetic products notification portal, op.a.). To je prestižni dio registracije proizvoda po EU standardima. Ako smo na tom portalu svi znaju da su ispravni po EU nivou. Vani jako drže do toga da je proizvod zdrav i ispravan &ndash; kaže Ivana. Cijela njezina obitelj, suprug Mario, kćerkice Sara (11) i Chiara (4) po kojima je kozmetika i dobila ime, roditelji, svi su angažirani na polju kad god treba. Sve rade sami. Osim marketinga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Time se ne bavimo jer na&scaron;i proizvodi su reklama za sebe. Svi koji kupe vrate se opet i dovedu nove kupce. Na&scaron;ih proizvoda, zahvaljujući turistima, ima po cijelom svijetu &ndash; kaže Ivana, koja je u ovaj projekt, od polja preko certifikata, papirologije, brendiranja, registracije i laboratorija uložila sve &scaron;to je imala. A uloženi trud joj se, osvajanjem europskog trži&scaron;ta, polako počeo vraćati.<br />Samo prirodno: Od melema i čaja do ulja za sunčanje</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivanin prvi proizvod bio je melem, pa macerat, &scaron;ampon, čaj, hidrolat, eterično ulje, krema, a sad radi na proizvodnji ulja za sunčanje. Sve je bez parabena, bojila, silikona, a kako su OPG, Ivana mora sve proizvesti sama. Najteže bilo &ldquo;stvoriti&rdquo; &scaron;ampon od ulja koji se zaista pjeni. Trebalo joj je, prisjeća se, godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-smiljarka.jpegEkonomska slika u BiH mnogo bolja nego prethodnih godinahttp://grude.com/clanak/?i=110407110407Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-francisco-parodi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nezaposlenost je od 2015. smanjena za nešto više od devet posto.<p><br />Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Francisco Parodi kazao je za Dnevni avaz da je ekonomska slika u BiH mnogo bolja nego prethodnih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, bh. ekonomija je rasla ne&scaron;to vi&scaron;e od tri posto u pro&scaron;loj godini i očekivati je jo&scaron; bolje rezultate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Očekujem sličnu razinu rasta u 2019. godini i poslije. Nezaposlenost je od 2015. smanjena za ne&scaron;to vi&scaron;e od devet posto. Ukupni proračunski suficit vlada na svim razinama je pro&scaron;le godine bio dva posto BDP-a. Znači, ekonomija je u mnogo boljem stanju nego 2015. godine - rekao je Parodi. - No, i pored toga, potrebno je mnogo jo&scaron; toga uraditi - smatra on. - Potrebno je da se jo&scaron; radi da biste povećali rast, značajnije smanjili nezaposlenost i pobolj&scaron;ali životne uvjete stanovni&scaron;tva. MMF će rado raditi s vlastima na postizanju ovih ciljeva - kaže Parodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje smatra li da će ove godine doći do privatizacije BH Telecoma i HT Eroneta, &scaron;to je bio jedan od uvjeta da BiH dobije tran&scaron;u kredita od MMF-a, Parodi je rekao kako nije u poziciji odgovoriti na to pitanje, no, vjeruje da vlasti ne razmatraju privatizaciju ovih poduzeća. "Mislim da je pitanje u pogledu budućnosti telekoma u vlasni&scaron;tvu Federacije BiH bolje uputiti vlastima", kazao je Parodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju Zakon o tro&scaron;arinama u BiH koji, s obzirom na porast krijumčarenja duhanskim proizvodima i nije dao željene rezulatate, Parodi ističe da je to izazov koji je potrebno rije&scaron;iti pažljivo prateći porezne stope u susjednim zemljama kao i provođenjem kontrola na granicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Smatramo da se stope tro&scaron;arina na duhan i duhanske proizvode trebaju približiti stopama u EU, ne samo zbog rje&scaron;avanja pitanja utjecaja duhana na javno zdravlje već i zbog financiranja tro&scaron;kova koje konzumiranje duhana ima po sustav javnog zdravlja - rekao je za Parodi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-francisco-parodi.jpgCGS LIVNO POZIVA: Isprčajte svoju radničku pričuhttp://grude.com/clanak/?i=110340110340Grude.com - klik u svijetMon, 20 May 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-28-radnici_silos_tuzla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najčešći problemi s kojima se ljudi susreću su: prekovremeni rad, „rad na crno“, diskriminacija, mobbing, neisplata plaća, neuplaćeni doprinosi...<p>&nbsp;</p> <p>Centar za građansku suradnju poziva građane i građanke da ispričaju svoju radničku priču, jer već neko vrijeme nam se javljaju ljudi iz različitih oblasti ljudskog djelovanja i ukazuju na svoje probleme na radnom mjestu i s poslodavcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći problemi s kojima se ljudi susreću su: prekovremeni rad, &bdquo;rad na crno&ldquo;, diskriminacija, mobbing, neisplata plaća, neuplaćeni doprinosi, nehumani uvjeti rada, nemogućnost odlaska na porodiljni dopust, uzimanja bolovanja...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, ljudi ističu da je i sindikalna borba vrlo mlaka, jer poslodavac često brani osnivanje sindikata, ljudi se pla&scaron;e ovog vida organiziranja zbog sankcija koje uvode poslodavci, poslodavci gu&scaron;e postojeći sindikat, susreću se sa &bdquo;žutim sindikatima&ldquo;...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve građane i građanke, ukoliko su se susreli ili bili izravno povezani s navedenim situacijama, da nam se jave, i ispričaju svoju priču, koja će biti plasirana u medije. Građani svoje priča mogu dostavljati anonimno ili pod punim imenom i prezimenom, na sljedeću e-mail adresu: cgs-li@tel.net.ba, ili nas mogu kontaktirati putem broja telefona: 034 202 770.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerujemo da je vrlo važno da javnost bude upućeni u problematiku svakog radnika i samim tim da im se na ovaj način pruži podr&scaron;ka i predstave moguća rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-28-radnici_silos_tuzla.jpgAlen Islamović najveći uzgajivač lješnjaka u BiH! Supruga Marijana mu to omogućilahttp://grude.com/clanak/?i=110328110328Grude.com - klik u svijetSun, 19 May 2019 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-19-019-islamovic-ljesnjak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Supruga Marijana je naslijedila dio zemlje u Bihaću, a dio je sam kupio. Analiza zemlje pokazala je da je riječ o pjeskovitom tlu, stvorenom za uzgoj lješnjaka. Sada na plantažu dolazi nakon svakog koncerta da napuni baterije. Donese ležaljku, natoči čašu vina i ne treba mu, kaže, ništa više<p>&nbsp;</p> <p>Pogledaj oko sebe. Oblaci kao nacrtani, zelenilo i mir, a sve &scaron;to čuje&scaron; je cvrkut ptica, huk hladnog vjetra s Plje&scaron;ivice i &scaron;um moje rijeke Une. Ima li ljep&scaron;e muzike?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima dočekala nas je legenda YU-rocka, pjevač Divljih Jagoda i posljednji pjevač Bijelog dugmeta, <strong>Alen Islamović</strong> na svom imanju u rodnom Bihaću. Ovdje, pod obronke Plje&scaron;ivice, do&scaron;li smo uvjeriti se u priču koja već dulje vrijeme kola estradom - da je Alenu dosta svirke pa je mikrofon odlučio zamijeniti motikom. Alen se smije, nije ba&scaron;, kaže, tako, ali priznaje da mnogo vremena provodi u ovom malom komadiću raja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa 1800 stabala Alen je, naime, postao jedan od najvećih uzgajivača stabala lje&scaron;njaka u zapadnom dijelu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Uloga žene</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Ima tri plantaže prostrte na oko 25 tisuća četvornih metara zemlje, a stabla koja su sada stara svega nekoliko godina jo&scaron; su premalena da bi davala mnogo plodova. No, zahvaljujući pjevačevoj pažnji i brizi sigurno će stasati. Dok za dobrodo&scaron;licu toči ča&scaron;u gra&scaron;evine na svježem zraku, Alen nam otkriva kako je do svega do&scaron;lo. U odluci da se uhvati poljoprivrede ulogu je imala i pjevačeva dugogodi&scaron;nja supruga <strong>Marijana</strong>, žena s kojom ga jo&scaron; uvijek veže srednjo&scaron;kolska zaljubljenost i s kojom ima dvije kćeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Supruga je naslijedila dio zemlje ovdje u Bihaću, a dio sam kupio i razmi&scaron;ljali smo &scaron;to bismo mogli zasaditi. Analiza zemlje, bez koje ne može&scaron; početi, pokazala je da je ovo pjeskovito tlo kao stvoreno za uzgoj lje&scaron;njaka. Ovdje je Una na samo nekoliko koraka i čini se da je ba&scaron; na ovom mjestu gdje sada stojimo bilo prije nekoliko stotina godina neko njeno jezero ili pritok. Zbog toga je tlo sedreno i pogodno za ovakve kulture. Stoga smo krenuli istraživati kako bi bilo uzgajati lje&scaron;njake. U to vrijeme o lje&scaron;njacima gotovo ni&scaron;ta nisam znao, osim &scaron;to sam ih tu, uz obale rijeke, nekada, kao dijete, morao brati kada bi me poslali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malo po malo učio sam, rje&scaron;avao papirologiju za uvoz sadnica iz Europske Unije i sada smo tu, na plantažama koje zajedno imaju vi&scaron;e od 1800 stabala - govori nam Alen dok nevjerojatnom pedantno&scaron;ću obilazi svaki pedalj svoje plantaže. Čupka korov oko lje&scaron;njaka, reže mladice kako bi se formiralo bujnije stablo, kosi neželjenu travu... S neskrivenim zanosom govori da će tu, ba&scaron; tu pokraj umjetnog bazena za navodnjavanje, niknuti nadstre&scaron;nica kako bi se u svako doba dana moglo uživati na otvorenom. Samo nekoliko desetaka metara od plantaže biserno je čista rijeka Una, pa se Alen i njegovi gosti redovito i okupaju, a potom na plantaži otvore koju bocu vina i iznesu domaće suhomesnate proizvode. Sasvim dovoljno za idealan provod.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Čokolade</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- To je moj mir i moje zadovoljstvo. Ovamo dolazim nakon svakog koncerta kako bih napunio baterije. Donesem ležaljku, natočim ča&scaron;u vina i ne treba mi ni&scaron;ta vi&scaron;e - otkriva Alen koji je, kaže, saznao da stabla lje&scaron;njaka plodove daju i do stotinu godina. Želja mu je stoga da biznis, nazvan Lje&scaron;njak s Une, jednoga dana naslijedi njegov unuk ili, &scaron;to mu je nada, vi&scaron;e unuka. S obzirom na dugotrajnost plantaže, Alen kaže da će se i praunuci moći &ldquo;zabavljati poljoprivredom&rdquo;, a ako im se to ne bude dalo, &ldquo;barem će imati &scaron;to prodati&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi bio siguran da će plan uspjeti, Islamović je, kaže, morao mnogo učiti o lje&scaron;njacima. Saznao je tako da najbolje plodove daju takozvani istarski lje&scaron;njaci, koje je zasadio uz nekoliko sorti engleskih. Ba&scaron; ti, istarski, kao da su čekali na pjevača kojeg pamtimo po legendarnim hitovima biv&scaron;e države poput &ldquo;Đurđevdan&rdquo;, &ldquo;Motori&rdquo; ili &ldquo;Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo&rdquo;, &ldquo;Ružica si bila&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je sorta koju su jo&scaron; zvali i Titovi lje&scaron;njaci, zato &scaron;to je Tito naložio svojim agronomima da mu uzgoje sortu koja bi mogla uspijevati u ovakvim područjima. To je poseban plod. Otkako sam u lje&scaron;njacima često znam pokupovati sve vrste čokolada s lje&scaron;njacima i oprati ih samo kako bih okusio lje&scaron;njak. Odmah znam prepoznati koji je istarski, jer je cijenjen u cijeloj Europi. Mnogo je veći i ukusniji od ostalih. Kada naiđem na neku drugu sortu, čudim se kako sam to prije mogao jesti, jer je okus neusporediv s ovim krupnijim. Njih kada jede&scaron;, kao da jede&scaron; čistu Nutellu - priča nam Alen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je svoje lje&scaron;njake nosio i na analizu u jedan &scaron;vicarski laboratorij, gdje su, tvrdi, bili iznenađeni &scaron;to se lje&scaron;njak te kvalitete može uzgojiti u Bihaću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sada dobivam oko sto kilograma ploda, stabla su jo&scaron; malena, no računam da bih za nekoliko godina mogao imati unosan biznis. Prosječno stablo, kada je razvijeno, daje od pet do dvanaest kilograma lje&scaron;njaka. Već iduće godine počet ćemo uzgajati i sadnice Lje&scaron;njaka s Une za trži&scaron;te. &Scaron;to se samog lje&scaron;njaka tiče, kupce nije nikakav problem pronaći. Za moje lje&scaron;njake već su zainteresirane i neke velike tvrtke, poput Ferrero Rochera, jer su oni uvijek u potražnji za plodom dobre kvalitete za svoje slatki&scaron;e. A i samo, ovdje u Unsko-sanskom kantonu, ima barem 30 slastičara koji bi kupovali plod već sada da ga imam. Prodaja nije upitna - obja&scaron;njava Alen Islamović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da sa samom plantažom nema mnogo posla. Potrebno je dohranjivati tlo i redovito micati korov kako bi nastala djetelina koja lje&scaron;njacima odgovara. Sa &scaron;ogorom je, tako, u samo dva dana pokosio sve tri plantaže, a posao su u vrijeme na&scaron;eg dolaska ba&scaron; zavr&scaron;avali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za nekoliko dana krenut ćemo u zalijevanje, imam strojeve, imamo vode u izobilju, tako da je sve rije&scaron;eno. Najvi&scaron;e je, zapravo, posla s formiranjem stabala, jer lje&scaron;njak raste u grmu koji je potrebno stalno obrezivati kako bi se formirao u stablo - kaže Alen otkrivajući da mu ovo nisu prva iskustva s poljoprivredom. Njegova je obitelj u Bihaću, dok je Alen jo&scaron; bio dječak, uzgajala hranu na velikom imanju u dana&scaron;njem centru grada. Stoga je Alen često pomagao na polju, a kada bi se otac naljutio na njega sakrio bi se u grmove rajčice, kroz smijeh nam govori.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Kafić u Bihaću</h2> <p>&nbsp;</p> <p>A nije mu ovo ni prvi izlet u biznis. Jo&scaron; od razdoblja Bijelog dugmeta krajem osamdesetih Alen kaže da je naučio kako ne treba računati samo na novac s estrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uvijek sam se bavio jo&scaron; nekim poslom, mislim da je to jako važno. Ima pjevača koji zarade jako mnogo, potro&scaron;e, a kasnije nemaju ni&scaron;ta, gotovo da su na prosjačkom &scaron;tapu. Ja sam odavno rekao da si to neću dozvoliti. Prvi ozbiljniji zarađeni novac uložio sam u kafić ovdje, u Bihaću. Problem je samo bio &scaron;to je bio smje&scaron;ten u vojnoj zgradi gdje su živjeli piloti JNA sa Željave, ali sam uspio nekako ishoditi generalsku dozvolu za točenje alkohola. Tako je to bila jedina slastičarnica koja je točila alkohol, a kolače smo imali reda radi - prisjeća se. Uslijedio je noćni klub, neko se vrijeme bavio i distribucijom pića lokalima, a činjenica da je bio megapopularna zvijezda biv&scaron;e države uvijek je dobro do&scaron;la kada bi trebalo otvoriti neka vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već godinama u Bihaću djeluje i njegov teniski klub u koji, kada ga je pokretao, te&scaron;ko da je itko vjerovao. Danas se radi o klubu s vi&scaron;e od 160 aktivnih tenisača, dolaze mu mladi i stariji željni rekreacije, a igra se na tri lijepo uređena zemljana terena, &scaron;to klub čini jednim od najuređenijih u području. Zaigra često i Alen, uz obilazak lje&scaron;njaka to mu je omiljena rekreacija kada je u Bihaću, jer s obitelji veći dio vremena živi u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Teniski klub</h2> <p>&nbsp;</p> <p>- Teniski centar Stans nalazi se na gradskoj lokaciji, a ja sam ovdje osnovao teniski klub Una Gem prije 11 godina. Tu često održavamo razne manifestacije, igra se svakodnevno. Na Tenis fest nam dolaze veterani iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, čak i iz Amerike dolaze neki moji dragi prijatelji. Oživjeli smo tenis u Bihaću. Imam četiri velike ljubavi u svom životu. Prva je obitelj, druga rock and roll, treća moji lje&scaron;njaci, a četvrta tenis - odgovara Alen na pitanje koliko to sve lica ima, a za koja dosad nismo znali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako dane rado provodi među svojim stablima, nije točno da je, kako su neki napisali, &ldquo;ostavio mikrofon i uzeo motiku&rdquo;. &Scaron;tovi&scaron;e, moglo bi se reći da je Alen u svojoj itekako aktivnoj fazi. Upravo se vratio s vrlo uspje&scaron;nog koncerta u Istanbulu, a letimičan pogled na njegov raspored otkriva da će do sredine ljeta odraditi jo&scaron; vi&scaron;e od petnaest koncerata u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Rumunjskoj... U sve to uspio je ugurati i rad na novom samostalnom albumu &ldquo;Tajno&rdquo; za Croatia Records. Dok nakon napornog dana u polju sjedimo u njegovoj kući u Bihaću, Alen spremno uzima gitaru i svira taktove svojih novih hitova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I dalje sam na turneji, samostalno, ali i s Bijelim dugmetom i <strong>Goranom Bregovićem</strong>, kojem sam prije nekoliko godina poklonio nekoliko sadnica lje&scaron;njaka. Odu&scaron;evljen je jer mu sad stabla rađaju plodove i dobio je svoje nove susjede - vjeverice. Imam u planu mnogo&nbsp; koncerata od Slovenije do Makedonije. Na albumu &lsquo;Tajno&rsquo; pripremio sam jedanaest novih pjesama, ali će se na CD-u naći i pone&scaron;to starih koje smo malo preradili, ukupno 17 kompozicija - otkriva Alen. Tako će, primjerice, veliki hit &ldquo;Lopov&rdquo;, koji je otpjevao u duetu s Indirom Radić, doživjeti svoju novu obradu, &scaron;to će se sigurno svidjeti obožavateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alen će 7. i 8. lipnja nastupiti prvi put u festivalskom dijelu CMC festivala u Vodicama, gdje će predstaviti novi hit &ldquo;Nije mi dobro&rdquo;, koji je otpjevao u s&nbsp; <strong>Enelom Palavrom</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oko&nbsp; novog CD-a&nbsp; okupio sam interesantnu ekipu. Ima glazbenika iz Divljih jagoda, Crvene jabuke, Zabranjenog pu&scaron;enja, kao autor pojavljuje se i <strong>Miro Buljan</strong>, ali i <strong>Kiki </strong>iz grupe Piloti iz Beograda. <strong>Rajko Dujmić</strong> i ja napravili smo odličnu baladu -&nbsp; kaže pjevač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žao mu je samo, otkriva za kraj, &scaron;to se priče s lje&scaron;njacima nije sjetio prije barem deset godina, da malo dulje uživa u toj ljepoti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-19-019-islamovic-ljesnjak.jpgKraljević autor prve jahte proizvedene u BiH!http://grude.com/clanak/?i=110318110318Grude.com - klik u svijetSun, 19 May 2019 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-19-bh-jahta.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva potpuno u Bosni i Hercegovini proizvedena jahta dužine 12 metara bit će predstavljena na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu nautike koji se održava u njemačkom gradu Hamburgu narednog tjedna.<p><br />Ova luksuzna jahta duga je gotovo 12 metara i &scaron;iroka 4,4 metra, a visoka je 5,7 metara i ima četiri smje&scaron;tajna kapaciteta. Tu je veliki salon za deset osoba, četiri sobe za po dvije osobe s dva pomoćna ležaja, četiri zahoda i najprostraniji je brod u toj klasi trenutno u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brodogradili&scaron;te je smje&scaron;teno u Vitezu, a vođa ovog projekta u BiH Denis Kraljević, koji je odlučio iskoristiti mogućnosti ove lokacije, kazao je u razgovoru za Fenu da ovakve projkete ne treba zaustavljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njavajući o kakvom se brodu radi, kazao je da bi se moglo reći da je ova jahta mini-hotel na moru, uz to ispunjava sve europske norme te se radi o proizvodu koji će moći parirati svim europskim proizvođačima, s tim da ima i brojne prednosti budući da je čimbenik sigurnosti stavljen u prvi plan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vodili smo računa prvo o tom segmentu, odnosno stabilnosti brodice, a radi se o plovilu koje ima katamaranski oblik trupa, dobar stabilitet na čemu se i temelji cijela priča", naglasio je Kraljević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-19-bh-jahta.pngPOTIČEMO DOMAĆE - BiH Nutella: Maza osvaja svijethttp://grude.com/clanak/?i=110268110268Grude.com - klik u svijetWed, 15 May 2019 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-maza-namaz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domaći krem namaz Maza osvojio je početkom ove godine srca potrošača u Bosni i Hercegovini, a već je uveliko krenuo i njegov izvoz na strana tržišta.<p>&nbsp;</p> <p>Maza se već izvozi na niz stranih trži&scaron;ta, a popis zemalja sve je duži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada je riječ o izvozu Maza se trenutno izvozi u: Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Nizozemsku, SAD, &Scaron;vedsku, Norve&scaron;ku, Dansku i Crnu Goru. U planu su jo&scaron; mnoga izvozna trži&scaron;ta i u tijeku su pregovori &ndash; kazali su iz AS Holdinga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima, rekordna je prodaja sudjelovanja kod top 5 prodajnih kupaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svakih 10 sekundi proizvede se jedna tegla Maze &ndash; kazali su iz AS Holdinga.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-maza-namaz.jpgHyundai i Kia ulažu 80 milijuna eura u tvrtku Mate Rimcahttp://grude.com/clanak/?i=110251110251Grude.com - klik u svijetTue, 14 May 2019 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-14-mate-rimac-euisun-chung.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac Automobili i južnokorejski proizvođač automobila Hyundai Motor Group dogovorili su strateško partnerstvo koje bi trebalo unaprijediti razvoj električnih vozila.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno iz obje tvrtke, prema uvjetima partnerstva, Hyundai i Kia će uložiti ukupno 80 milijuna eura u Rimac Automobile, a tvrtke će zajednički raditi na prototipima električnih verzija Hyundaievog N branda sportskih automobila te razvijati gorive ćelije visokih performansi za električna vozila, pi&scaron;e Zimo.co.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Rimac je inovativna kompanija s nevjerojatnim sposobnostima'', istaknuo je Euisun Chung iz Hyundaija te dodao: ''Njegovi počeci kao startup i nevjerojatno iskustvo u suradnji s proizvođačima automobila u kombinaciji s tehnolo&scaron;kim napretkom čini Rimca idealnim partnerom za nas. Veselimo se suradnji s Rimcem na na&scaron;em putu prema či&scaron;ćoj mobilnosti.''<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-14-19-05-14-rimac-hyundai.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni&scaron;ta manje rječit nije bio ni sam Mate Rimac. ''Veoma smo impresionirani vizijom Hyundai Motor Groupe, kao i njihovom inicijativom. Vjerujemo da će ovo tehnolo&scaron;ko partnerstvo stvoriti maksimalnu vrijednost za na&scaron;e kompanije i korisnike. Rimac je jo&scaron; uvijek mlada i relativno mala, ali brzorastuća kompanija. U Hyundai Motor Groupu vidimo snažnog investitora i tehnolo&scaron;kog partnera te vjerujemo da će suradnja promijeniti na&scaron;u poziciju u industriji'', istaknuo je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac će s Hyundai Motor Groupom raditi na istraživanju i razvoju kako bi se ostvarili ranije zacrtani planovi za elektrifikaciju Hyundaievih modela do 2025. godine, pi&scaron;e Zimo.co. ''Želimo stvarati vozila visokih performansi koja nisu samo brza i snažna, već i ispunjavaju najvi&scaron;a očekivanja na&scaron;ih klijenata kao automobili njihovih snova. Na&scaron; je cilj popularizirat električna vozila i stvarati dru&scaron;tvene vrijednosti kroz tehnologiju svjetske klase'', istaknuo je na kraju Thomas Shchemera iz Hyundaija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-14-mate-rimac-euisun-chung.jpgVioleta Grude raspisala natječaj za dva radna mjesta: Dipl.inženjer/Inženjer građevinehttp://grude.com/clanak/?i=110173110173Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA d.o.o. Stjepana Radića 21 Grude, BiH povodom otvaranja novih investicija i projekata u Bosni i Hercgovini i Hrvatskoj u potrazi smo za više izvršitelja:<p>&nbsp;</p> <p><strong>Dipl.inženjer/Inženjer građevine sa iskustvom 1 izvr&scaron;itelj</strong><br /><strong>Dipl.inženjer/Inženjer građevine bez iskustva 1 izvr&scaron;itelj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: terenski rad ovisno o projektu za koji novi zaposlenik bude zadužen. Dio radnog vremena zaposlenik će provoditi u sjedi&scaron;tu Uprave u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je da kandidat ima V&Scaron;S ili VSS tehničke struke, smjera Građevina, odlično poznaje rad u Microsoft Office alatima i AutoCadu, a dobrodo&scaron;lo je i poznavanje alata Tower i ArmCad, kao i tehničkog engleskog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od Vas očekuju na ovom radnom mjestu su: vođenje građevinskih projekata od ideje do realizacije: sudjelovanje u izradi projekta, izrada tro&scaron;kovnika, suradnja s izvođačima te vođenje i nadzor gradili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo priliku za profesionalnim razvojem, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako Vas motiviraju dinamični poslovi i spreman si za nove izazove,<br />prijavi se i pridruži na&scaron;em timu!<br />Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br /><strong>posao@violeta.com</strong><br /><strong>s naznakom: &bdquo;Građevina&ldquo;.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Natječaj ostaje otvoren do 22.05.2019.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgU top 20 tvrtki u ZHŽ, najveći prihod u 2018. ostvarila VIOLETA D.O.O. Grudehttp://grude.com/clanak/?i=110166110166Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-08-grude-dron-42019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj tvrtki FBiH koje su predale financijski izvještaj za 2018. godinu je 22.952, od toga je 1.210 iz ZHŽ.<p><br />Ove tvrtke ostvarile su prihod od 3.706.608.642 KM, dok je zarada istih iznosila 257.885.363 KM, pokazuju podaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječan broj zaposlenika koji ove tvrtke zajedno zapo&scaron;ljavaju je 15.571.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među top 20 tvrtki u ZHŽ, najveći prihod u 2018. ostvarila je VIOLETA D.O.O. Grude sa 238.121.306 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijede FEAL D.O.O. &Scaron;iroki Brijeg sa 173.767.735 KM, GRAFOTISAK D.O.O. Grude sa 129.446.772 KM, LAGER D.O.O. Posu&scaron;je sa 118.865.592 KM...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među TOP 20 tvrtki ZHŽ prvo mjesto po ostvarenoj dobiti zauzima, LAGER D.O.O. Posu&scaron;je sa 45.644.752 KM dobiti, druga je VIOLETA D.O.O. Grude sa 31.668.757 KM , treći FEAL D.O.O. &Scaron;iroki Brijeg sa 25.942.552 KM, četvrti GRAFOTISAK D.O.O. Grude sa 11.860.880 KM dobiti.<br /><br /><br />&gt;&gt;Vezana vijest: <a title="Violeta Grude" href="https://www.grude.com/clanak/?i=110153&amp;violeta-sada-sluzbeno-osvaja-europu" target="_blank">VIOLETA, sada službeno, OSVAJA EUROPU</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Manager.ba<br />FOTO:Grude.com i Akta<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-08-grude-dron-42019.jpgVIOLETA, sada službeno, OSVAJA EUROPUhttp://grude.com/clanak/?i=110153110153Grude.com - klik u svijetTue, 07 May 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-5017_violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Violeta, BiH poduzeće koje se bavi proizvodnjom higijenskih proizvoda, pod palicom direktora Petra Ćorluke proširuje svoj automatizirani pogon u Grudama za dodatnih 7000 kvadrata.<p><br /><br />Velika investicija vrijedi oko 15 milijuna eura, a u nju su, kažu iz tvrtke, krenuli radi novih projekata i potrebe za dodatnim prostorom. "Cilj je razvoj novih proizvoda, pro&scaron;irenje asortimana i povezivanje proizvodnje sa skladi&scaron;tem preko automatiziranih traka i robota", otkrivaju iz tvrtke. Početkom ove godine iza&scaron;li su na albansko trži&scaron;te gdje su njihovi proizvodi pozicionirani u tamo&scaron;njim marketima, a planiraju izlazak i na bugarsko, poljsko i grčko trži&scaron;te, pi&scaron;e <a href="http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/nakon-albanije-violeta-osvaja-bugarsko-poljsko-i-grcko-trziste-352801" target="_blank">Poslovni dnevnik</a>.</p> <p><br /><br />Trenutačno izvoze u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Katar, &Scaron;vedsku, Austriju, Kosovo, Njemačku, Mađarsku, Kuvajt, Libiju i Kirgistan.&nbsp; Kako najče&scaron;će posluju u zemljama regije i okolnim zemljama, suradnja je, kažu, zadovoljavajuća pa tako tvrde da su u većini kategorija jedni od lidera, s oko 150 milijuna eura prihoda pro&scaron;le godine. No, potro&scaron;ači danas preferiraju brendove nasuprot trgovačkih marki, poput Palome, Zewe, Pampersa, Procter &amp; Gamble, Huggiesa, koji također dobro kotiraju na trži&scaron;tu u regiji pa i dalje, uključujući i hrvatsko trži&scaron;te kao jedno od ključnih.&nbsp;</p> <p><br /><br /><strong>Konkurenti režu cijene</strong></p> <p><br /><br />Kako su pro&scaron;le godine naveli iz Violete, tvrtka je bila izložena konkurentskim napadima kompanija Drenik i Paloma koji se sve vi&scaron;e oslanjaju na cijenu kako bi povećali privlačnost svojih proizvoda nasuprot Violetinim, stoji u analizama. Svjesni jake konkurencije, u tvrtki Violeta planiraju povećati udjele na postojećim kategorijama i razviti nove proizvode.&nbsp;</p> <p><br />"U pogonu u Grudama radimo tekući program - tekuće deterdžente, sredstva za či&scaron;ćenje i omek&scaron;ivače, a lansirali smo i novi proizvod - deterdžent za či&scaron;ćenje podova. Planiramo nova pobolj&scaron;anja poput nove linije za proizvodnju higijenskih uložaka te kupnju novog stroja za proizvodnju pelena-gaćica. Na&scaron;i udjeli rastu iz godine u godinu, &scaron;to je najbolji pokazatelj uloženih napora. Na većini trži&scaron;ta Adria regije držimo prvo ili drugo mjesto", tvrde iz tvrtke.</p> <p><br /><strong>Prioritet jačanje brenda&nbsp;</strong></p> <p><br />S obzirom na jaku konkurenciju i brzinu promjena na trži&scaron;tu, oslu&scaron;kuju, kažu, potrebe potro&scaron;ača i nastoje odgovoriti na njihove potrebe premium kvalitetom. &Scaron;irenje pogona zahtijeva i novu, kvalificiranu radnu snagu, a kako je riječ o visokoj tehnologiji s vremenom će, kažu, vidjeti koji je točan broj potrebne radne snage u skladu s njihovim potrebama.</p> <p><br /><br />"Trenutno grupa Violeta ima 1050 zaposlenih, a taj će se broj u budućnosti sigurno povećavati", ističu. Premda su zadovoljni dobrim rezultatima pro&scaron;le godine, nova ulaganja u jačanje brenda prioritet su tvrtke.&nbsp; "Iako je Violeta domaći brend, na trži&scaron;tu BiH imamo puno prostora za napredovanje. Ulažemo dodatna sredstva, kako u edukaciju na&scaron;ih zaposlenika tako i u proizvodnju, u nove strojeve, u marketin&scaron;ke aktivnosti kako bismo ojačali trenutnu poziciju i ostvarili jo&scaron; bolje udjele na trži&scaron;tu. Potrebno je dodatno se približiti krajnjim potro&scaron;ačima, upoznati ih s premium kvalitetom Violeta proizvoda, &scaron;to zahtijeva jaku marketin&scaron;ku strategiju na ovom trži&scaron;tu", zaključuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Poslovni dnevnik</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-5017_violeta.jpgEROTEL: Gdje je Zračna luka Mostar u odnosu na ostale?http://grude.com/clanak/?i=110151110151Grude.com - klik u svijetTue, 07 May 2019 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-07-rampa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo u 2018. godini na četiri međunarodne zračne luke u BiH ukupno je ostvareno 19.864 aerodromskih operacija, od toga na zračnoj luci Sarajevo 13.432 ili 67,61%, na zračnoj luci Mostar 748 ili 3,77%, na zračnoj luci Tuzla 4.006 ili 20,17% i na zračnoj luci Banja Luka 1.678 ili 8,45%.<p>&nbsp;</p> <p>Ukupan broj prevezenih putnika je 1.696.098, od čega dolazećih 838.589, a odlazećih 857.509. Međunarodnа zračna luka Sarajevo opslužila je ukupno 1.046.635 putnika ili 61,71% od ukupnog zbira. Kroz Mostarsku zračnu luku ukupno je pro&scaron;lo 28.673 putnika ili 1,69%, a kroz Tuzlansku 584.610 putnika ili 34,47%. Zračna luka Banju Luka opslužila je u 2018. godini 36.180 putnika ili 2,13%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni usporedni pregled prevezenih putnika tijekom 2017. i 2018. godine pokazuje porast u 2018. godini za 139.202 putnika ili 8,94%. Pad broja putnika je zabilježen na zračnoj luci Mostar, dok je na zračnim lukama Sarajevo, Tuzla i Banja Luka zabilježeno povećanje broja prevezenih putnika u odnosu na 2017. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok smo pripremali ove podatke, jedan od na&scaron;ih čitatelja nam je poslao fotografiju rampe za prtljagu u Zračnoj luci Tuzla. Da, to je ovo &scaron;to vidite na slici. I da, ovakva zračna luka pravi godi&scaron;nji promet od skoro 600 000 putnika, odnosno, u prosjeku 1600 dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona dva zrakoplova Eurowingsa &scaron;to će slijetati u Mostar i prevoziti putnike u Njemačku trebali bi napraviti promet od oko 10 000 putnika tijekom ove sezone. I to jeste pomak. Ali se postavlja pitanje &scaron;to dalje? I za&scaron;to već godinama ne možemo raditi projekte kao &scaron;to je Tuzla? I to ona Tuzla koja nema ni Međugorje, ni Počitelj, ni Stari most i sve ostalo &scaron;to Hercegovina ima. Vrijeme je da se ponude odgovori na neka pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ero.tel/nekategorizirano/ovo-je-rampa-za-prtljagu-u-zracnoj-luci-tuzla-oni-prave-promet-od-584-610-putnika-gdje-je-mostar/" target="_blank"><em><strong>Erotel</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-07-rampa.jpgU HRVATSKOJ VAPAJ ZA NOVIM RADNICIMA U TURIZMU: 'Nudimo sigurni smještaj uz plaću i do 7.000 kuna'http://grude.com/clanak/?i=110149110149Grude.com - klik u svijetTue, 07 May 2019 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je turizam jedna od glavnih okosnica hrvatskogg gospodarstva i čini 19 posto BDP-a, većina poslodavaca navedenog sektora iz godine u godinu muku muči s pronalaskom radnog kadra.<p>&nbsp;</p> <p>S istim problem susreće se i Goran Rihtarić, direktor zagrebačke agencije za provedbu usluga iskustvenog marketinga i doživljajnog turizma, EX-ALTO d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako njihov osnovni tim čini 10 do 12 stalno zaposlenih ljudi, za vrijeme turističke sezone njemu se pridruži ne&scaron;to vi&scaron;e od 300 mladih ljudi koji rade u segmentu turističke animacije, promocije, koordinacije događanja, hotelskih operacija i odnosa s gostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ove godine imamo velikih problema u pronalasku radnika i po prvi put smo primorani okrenuti se uvozu. Pro&scaron;le smo godine zaprimili oko 500 prijava za 50-ak radnih mjesta, dok smo ove godine dobili njih svega 300 &ndash; poručuje Rihtarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, dodaje kako im se iz godine u godinu gotovo 60 posto zaposlenika vraća, ali da ta brojka trenutno zbog &scaron;irenja poslovanja ne zadovoljava njihove potrebe kao niti zahtjeve klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to nude i koga traže</strong></p> <p>- Od osobe koju zapo&scaron;ljavamo zahtijevamo da nauče svaki segment na&scaron;eg poslovanja, od moderiranja ili vođenja programa pa sve do posebnih vje&scaron;tina poput facepaintinga, kayakinga, stan-up-padlinga, biciklizma, ali i onog u čemu vjeruju kako su dobri i &scaron;to oni konkretno žele raditi &ndash; ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno su u potrazi za mladim ljudima, bilo da je riječ o studentima ili onima koji su svoje fakultetsko obrazovanje već zavr&scaron;ili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnicima su pokriveni svi tro&scaron;kovi putovanja kao i smje&scaron;taj s punim pansionom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ugovor na određeno vrijeme ili u slučaju studenata, ugovor o radu putem student servisa, plaća iznosi 5.000 kuna neto, ali kako na&scaron; sugovornik poja&scaron;njava, ona uz dodatni angažman može narasti i do 7.000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovisi o tome koliko je osoba voljna raditi i želi li prisustvovati i na drugim događanjima u neposrednoj blizini svoje radne destinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako ste odradili svoju smjenu, a primjerice u va&scaron;em mjestu ili u neposrednoj blizini organiziramo neki događaj i nedostaje nam promotora vi se možete prijaviti i za rad na tom događaju. Te gaže najče&scaron;će ne zahtijevaju cjelodnevni angažman, traju po dva do tri sata, a dnevnice za pojedine evente mogu iznositi i 50 eura &ndash; poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radni dan sastoji se od dva sata pripreme te &scaron;est sati rada na dodijeljenom projektu, uz obavezan jedan slobodni dan, a svaki prekovremeni rad dodatno je plaćen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije početka sezone, svaki zaposlenik mora proći edukacijski postupak koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi, odnosno teorijski dio, traje 15 dana, od toga 3 dana obuke održava se u jednom od partnerskih hotela u Zagrebu, dok ostali dio zaposlenici prolaze na samoj lokaciji koja im je dodijeljena ili koju su sami izabrali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon odrađenog teorijskog dijela, slijedi onaj praktični u trajanju od 30 dana koji je u potpunosti plaćen u iznosu mjesečne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Timove su u najvećoj mjeri sačinjeni do 50 posto ljudi koji su već pro&scaron;li njihovu obuku i upoznati su s cijeli poslovanjem i 50 posto onih koji su k njima do&scaron;li prvi put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na ovaj način ljudi koji se prvi put susreću s ovakvim tipom posla o njemu uče ne samo kroz edukaciju nego i od starijih kolega &scaron;to nam je od iznimne važnosti - ističe Rihtarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su se ove godine zbog nedostatka radne snage okrenuli i inozemnom trži&scaron;tu, direktor poja&scaron;njava kako ih zapo&scaron;ljavanje stranih radnika nije primarni cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zbog prirode na&scaron;eg posla, te&scaron;ko nam je zaposliti primjerice Filipinca. On nije upoznat s na&scaron;om kulturom i povijesti, zbog čeka te&scaron;ko može zadovoljiti na&scaron;e potrebe. Upravo zbog smo u konstantnoj potrazi da hrvatskim radnicima - poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim prilagodbe stranih radnika, dodaje kako ih i veliki problem stvara i cjelokupni proces zapo&scaron;ljavanja stranaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zbog kratkog trajanja na&scaron;e ljetne sezone, te&scaron;ko je brzo pronaći zamjenu ako nismo zadovoljni suradnjom. Dok on odradi otkazni rok, a mi pronađeno novog djelatnika i ponovo pokrenemo cijeli postupak, sezona je gotova - nastavlja Rihtarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nude posao i izvan ljetne sezone, ali i u inozemstvu</strong></p> <p>Osim rada za vrijeme ljetne turističke sezone, u potrazi su za radnicima tijekom cijele godine, a najvi&scaron;e uoči Božića i Nove Godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvi angažmani sastoje se od promocijskih aktivnosti ili pak organizacije zabavnih programa za djecu i odrasle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo i jako veliku potražnju i za djelatnicima za vrijeme Božićnih blagdana i Nove Godine. U tim terminima zbog malog broja radnika honorari su daleko najveći, a minimalna dnevnica iznosi oko 500 kuna ovisno o zahtjevnosti posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče inozemnog rada surađuju s brojnim stranim hotelima, a jedan od njih je i u &scaron;vicarskom Davosu gdje se održava Svjetski gospodarski forum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, rade i na organizaciji velikih događanja poput 9th Business Forum of CEEC &amp; China, digitalnih konferencija, korporativnih i promotivnih događanja, a isto tako surađuju s gotovo svim većim marketin&scaron;kim agencijama u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno su u potrazi za turističkim animatorima, promotorima i hostesama, a s novim krugom edukacije kreću već sredinom svibnja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpg‘Snježna gruda’ je znanstveno najbolja metoda za izlazak iz dugovahttp://grude.com/clanak/?i=110136110136Grude.com - klik u svijetMon, 06 May 2019 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-16-novcanik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadamo se da vaša osobna situacija s financijama nije tako loša.<p><br />Tisuće i tisuće građana zbog dugova je blokirano, a i oni koji nisu blokirani često imaju te&scaron;koća s isplatom ili daju većinu prihoda na otplatu raznih rata te im vrlo malo ostaje za život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani se najvi&scaron;e zadužuju za kupnju nekretnina, pogotovo onih imućniji, dok se siroma&scaron;niji vi&scaron;e od njih zadužuju za obrazovanje, &scaron;to je dobar znak, ali sve vi&scaron;e i za medicinske usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, tu su i dugovi na karticama i dopu&scaron;tenim prekoračenjima po tekućim računima te sva sila ostalih zaduženja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od najvažnijih pravila kod svih tih dugova u koje ulazimo je činjenica da &scaron;to je novac dostupniji, to je veća kamata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga najvi&scaron;e kamate plaćamo upravo na kreditnim karticama i dopu&scaron;tenim prekoračenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Snježna gruda i Harvard</strong></p> <p>Zbog toga se u svijetu osobnih financija već godinama vodi debata na temu je li dugove bolje otplaćivati od onih s većom kamatom prema onima s manjom, ili treba krenuti od najmanjeg duga prema najvećima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova druga filozofija je poznata i pod nazivom snježna gruda ili metoda snježne grude, a zagovara je poznati financijski savjetnik Dave Ramsey.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu metodu, koja vodi računa o kamatama, zagovaraju drugi poznati autori knjiga o financijama, primjerice Suze Orman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenik Remi Trudel sa sveučili&scaron;ta u Bostonu nedavno je proveo istraživanje o otplati dugova na kreditnim karticama te objavio rezultate u časopisu Harvard Business Review.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanike je opteretio zami&scaron;ljenim dugovima na vi&scaron;e imaginarnih kreditnih kartica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan dio ispitanika dobio je uputu da otplaćuje dugove ravnomjerno na svim karticama, dok je drugom dijelu naređeno da krene s otplatom od manjih dugova prema većima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi &ldquo;otplatili&rdquo; dug, ispitanici su morali uložiti određeni trud u rje&scaron;avanje zadataka s premetanjem riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je pokazalo da su ispitanici iz druge skupine otplatili svoje dugove 15 posto brže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, zaključuje kako su metode konsolidiranja dugova jednim kreditom vjerojatno kontraproduktivne, osim ako taj kredit ne donosi značajno manju kamatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trudel pi&scaron;e u HBR-u: &ldquo;Usmjeravanje na otplatu računa s najmanjim teretom ima najveći utjecaj na osjećaj napretka u ljudi &ndash; i stoga na njihovu motivaciju za nastavak otplate duga&hellip; Ova otkrića imaju važne implikacije za milijune potro&scaron;ača koji imaju dugove na vi&scaron;e revolving kreditnih računa &ndash; kao i za organizacije koje im pomažu s nadzorom i otplatom dugova.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ramseyev poučak</strong></p> <p>Dave Ramsey kaže da je lako postati bogat kad nema&scaron; mjesečne rate koje mora&scaron; otplaćivati za stambeni kredit, auto, studentski zajam, kreditne kartice, medicinske usluge&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad opisuje metodu snježne grude u svojoj knjizi pi&scaron;e: &ldquo;Popi&scaron;ite sve svoje dugove, osim stambenog kredita, o tome ćemo drugom prilikom. Popi&scaron;ite sve dugove &ndash; i zajam od mame i tate, i medicinske usluge s nula posto kamate. Ne zanima me ima li kamate ili nema. Je li kamata 24 posto ili 4 posto. Popi&scaron;ite ih od manjih prema većima! Da ste tako sjajni u matematici, ne biste bili toliko dužni, pa poku&scaron;ajte na moj način.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da je jedini razlog zbog kojeg je opravdano otplatiti veći dug prije manjeg neposredna prijetnja od ovrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je, smatra on, čim prije otplatiti nekoliko manjih dugova jer to &ldquo;zapali&rdquo; čovjeka za otplatu, a onda mu je lak&scaron;e i pronaći novac za dugove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da se snježna gruda na putu prema dnu ljestvice pretvori u lavinu, jer jednom kad dožete do najvećih dugova, oslobodili ste puno novca otplatom malih, pa sad možete velike otplaćivati u većim iznosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To se poklapa i s drugim istraživanjima s područja bihevioralne ekonomije, koja su pokazala da male i česte pobjede najbolje motiviraju ljude na naporan rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-16-novcanik.jpgZračna luka Mostar obnovila linije za Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=110123110123Grude.com - klik u svijetSun, 05 May 2019 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-16-mostar_airport.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Eurowings od danas jednom tjedno povezuje Mostar i Dusseldorf..<p><br />Njemačka niskotarifna zrakoplovna kompanija Eurowings nastavit će suradnju sa Zračnom lukom Mostar i u 2019. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eurowings od danas jednom tjedno povezuje Mostar i Dusseldorf, a od lipnja dva puta tjedno sa Stuttgartom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Dusseldorf se leti nedjeljom, a za Stuttgart srijedom i subotom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Zračne luke Mostar Marin Raspudić kazao je kako ovi letovi znače puno za mostarsku Zračnu luku, ali i Mostar i regiju. Također je istaknuo kako opstanak linija ponajvi&scaron;e ovisi od raspoloživosti na&scaron;ih građana da koriste svoj aerodrom i tako pomognu razvoju Mostara i Hercegovine te je apelirao na građane da koriste usluge Zračne luke Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Mostara za Dusseldorf leti se nedjeljom u 10:15, a za Stuttgart srijedom u 16 sati i subotom u 15:25 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-16-mostar_airport.jpgLjudi se ubijaju zbog malih plaća!http://grude.com/clanak/?i=110119110119Grude.com - klik u svijetSun, 05 May 2019 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-13-ubojstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki istraživači smatraju da su na tragu jednostavnog rješenja velikog problema. Naime, presjek kretanja minimalne plaće i broja samoubojstava pokazuje da savezne države koje povećavaju minimalnu plaću registriraju smanjenje broja samoubojstava, prenosi Washington Post.<p><br />Povećavanje minimalne plaće i spu&scaron;tanje poreza za osjetljive kategorije za svega 10 posto može spriječiti i do 1.230 samoubojstava godi&scaron;nje, zaključak je istraživačkog rada objavljenog na ime Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH je, mogli bismo zaključiti mali broj samoubojstava s obzirom na plaće koje pojedini poslodavci daju, međutim zato je broj iseljavanja izuzetno velik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-13-ubojstvo.jpgMilijarderi korijena iz BiH kupili hotel DUNAV u VUKOVARUhttp://grude.com/clanak/?i=110115110115Grude.com - klik u svijetSat, 04 May 2019 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-04-019-dunav.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i izvršni direktor švicarske tvrtke Immo Invest Partner Džek Djordić potpisali su u subotu ugovor o kupoprodaji hotela Dunav u Vukovaru, a ta švicarska tvrtka najavljuje gradnju novog hotela s četiri zvjezdice u koji će uložiti 200 milijuna kuna.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Riječ je o strate&scaron;ki važnoj nekretnini u Vukovaru, dakle zgradi biv&scaron;eg hotela Dunav, &scaron;to pobuđuje veliki interes javnosti&ldquo;, rekao je Penava istaknuv&scaron;i da se objekt nalazi na izuzetno vrijednoj lokaciji u&scaron;ća Vuke u Dunav, ali i objektu koji devet godina nije bio u funkciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je grad, zbog činjenice da hotel dugo nije u funkciji, kupio tu nekretninu da bi je sada prodao tvrtki koja se bavi hotelskim biznisom, koja je već osnovala svoju podružnicu u Vukovaru te će grad učiniti sve da se investitor osjeća dobrodo&scaron;lim s investicijom koja je strate&scaron;ka i na razini države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza kupovine stoje braća Frenk, Džek i Svetislav Đorđić, njihovi korijeni su prema pisanju portala Grude.com iz BiH, iz Brčkog.</p> <p><br />Svoje su bogatstvo stekli u &Scaron;vicarskoj, a u Zurichu iz zovu "kraljevima nekretnina".</p> <p><br /><br />Postoji i emotivna strana ove investicije jer stric braće Đorđić, Petar, živi u Vukovaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-04-019-dunav.jpegVIDEO: Novi globalni hit, evo kako je šef ugodno iznenadio zaposlenika koji mu je upravo dao otkazhttp://grude.com/clanak/?i=110093110093Grude.com - klik u svijetFri, 03 May 2019 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-direktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oleg Vishnepolsky, tehnološki šef britanskih tvrtki Daily Mail Online i Metro.Co.Uk na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn objavio je što je poručio radniku koji je upravo dao otkaz.<p>&nbsp;</p> <p>Dok u mnogim slučajevima, &scaron;efovi iskazuju nezadovoljstvo, pa čak i bijes, Vishnepolsky je biv&scaron;em radniku uputio samo riječi hvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova objava dobila je vi&scaron;e od 275.000 'lajkova', te vi&scaron;e od 15.000 komentara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/UkM4S9M8NGA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br />Grude.com/Manager.ba<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-direktor.jpgHT ERONET: Mnoštvo novih pogodnosti i novinahttp://grude.com/clanak/?i=110092110092Grude.com - klik u svijetFri, 03 May 2019 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-03-hteronet-4g.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razdoblju koje je pred nama, a ususret ljetnim mjesecima, HT ERONET donosi niz novina i iznenađenja za svoje korisnike.<p>&nbsp;</p> <p>Već najavljena 4G mreža u komercijalnoj će uporabi biti od 8. svibnja kada počinje i zamjena SIM &ndash; USIM karticama, a za sve korisnike HT ERONET-a stiže internet po najvećim brzinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu s ubrzanim tehnolo&scaron;kim razvojem i općom digitalizacijom dru&scaron;tva, korisnici HT ERONET-a, a i oni koji će to tek postati, uvjerit će se &ndash; za&scaron;to smo mobilni operater broj jedan u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brzina interneta, raznovrsnost i bogatstvo ponude i uređaja, izvrsne roamingopcije koje vam jamče bezbrižan odmor u inozemstvu, samo su neka od iznenađenja koja pripremamo u predstojećem razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostanite s nama ili nam se, ako već niste, pridružite, te se uvjerite &ndash; za&scaron;to smo najbolji, poručuju iz HT Eroneta.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-03-hteronet-4g.jpgZatvaraju se farme, smanjuje proizvodnja, odlazi se na zapad...http://grude.com/clanak/?i=110083110083Grude.com - klik u svijetThu, 02 May 2019 16:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-krave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Tuzli se zatvaraju farme i smanjuje proizvodnja mlijeka, a loše prognoze su i za proljetnu sjetvu. Razlog je što su smanjeni poticaji za poljoprivrednu proizvodnju.<p>&nbsp;</p> <p>"Podr&scaron;ke su toliko male da se ljudima vi&scaron;e ne isplati prikupljati dokumentaciju i dokazivati da se bave tim oblastima, bez obzira &scaron;to su u registru gazdinstva. Ljudi odustaju od poljoprivrede i upravo zbog ovakvog stanja se događa da iz ruralnih područja imamo najveće iseljavanje ljudi koji odlaze u zapadnu Europu", kazao je za Klix.ba predsjednik Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju Županijske gospodarske komore u Tuzli Suad Selimović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-krave.jpgHrvatica je bankarska zvijezda u Austriji: 'Želim biti bogata'http://grude.com/clanak/?i=110079110079Grude.com - klik u svijetThu, 02 May 2019 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-02-matea-tadic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobri investicijski bankari uvijek pred očima imaju svoj cilj. Uvijek moraš znati što želiš i kako to postići, kaže Matea koja je uspješno zaključila svoje prve velike poslove kao bankarska analitičarka.<p><br />Oduvijek je bila predana svojim ciljevima i samouvjerena. Novac je odavno u njenom životu igrao sredi&scaron;nju ulogu. Možda i zato &scaron;to je Matea Tadić kao dijete bosanskih Hrvata u Koru&scaron;koj odrasla skromno i htjela je vi&scaron;e., tako je Kurier opisao najnoviju zvijezdu na nebu investicijskog bankarstva u Austriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo tjedan dana nakon &scaron;to je maturirala, podnijela je zahtjev za zaposlenjem u uredu gradonačelnika u Villachu (slovenski Beljak).</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To sam ispregovarala već tijekom &scaron;kolske godine - objasnila je. Tamo je radila dvije godine, a onda je u njenom životu do&scaron;lo do preokreta koji obja&scaron;njava riječima:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To radno mjesto bilo mi je zabavno, ali nije bilo ba&scaron; točno ono &scaron;to sam htjela. Osim toga, htjela sam ići u Beč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u Villachu je u to vrijeme upoznala Floriana Koschata, bečkog investicijskog bankara koji ju je uveo u posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stali smo razgovarati i u jednom trenutku je spomenuo da bih se dobro sna&scaron;la u njegovim poslovima - priča Matea i kaže da ju je iznenada nazvao nekoliko mjeseci kasnije i rekao joj da za nju ima posao u Beču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila sam van sebe, uzbuđena, ali sam znala da neću dopustiti da mi ta prilika propadne - prisjeća se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već sljedećeg dana dala je otkaz na svom sasvim solidnom uredskom radnom mjestu, otputovala u Betriebsnachfolge, usto je stigla i u Pallas Capital na svoj službeni razgovor za posao i u dobi od 20 postala je najmlađa djelatnica tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Naravno da sam bila zabrinuta zato &scaron;to prethodno nisam imala obrazovanje iz financija. Ali, tada mi je &scaron;ef dao do znanja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Obrazovanje je važno, ali ne mora biti prepreka ako ga nema&scaron;. Najvažnije je da ima&scaron; volje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A volje je Matea sa sobom donijela napretek. Radila je od najranijeg jutra, po 70 ili 80 radnih sati tjedno, &scaron;to je uobičajeno u investicijskom bankarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Gutala sam stručne knjige, učila od starijih kolega, nadređeni su me od samih početaka poticali i potom poticali jo&scaron; i vi&scaron;e. Često kao početnik ide&scaron; preko svih granica, treba ti neko vrijeme dok se nauči&scaron; nositi s neuspjesima i padovima, dok stekne&scaron; otpornost i izdržljivost. Jer od 80 posto poslova na kojima radi&scaron;, ne ispadne ni&scaron;ta - obja&scaron;njava i dodaje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobri investicijski bankari uvijek pred očima imaju svoj cilj. Svakog dana mora&scaron; točno znati &scaron;to želi&scaron; postići i kako će&scaron; to uspjeti. Cilj mora biti osobne prirode i &scaron;to konkretniji. Primjerice: 'Želim svojoj majci za Božić kupiti zlatni sat' ili 'Do 25. godine života želim zaraditi svoj prvi milijun'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A za Mateu sve su to bili realni ciljevi. To &scaron;to nema skoro ni&scaron;ta vremena za svoj privatni život njoj jo&scaron; uvijek ne smeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radim posao iz snova. &Scaron;to bih vi&scaron;e mogla željeti? Kao i većina ljudi, i ja bih htjela imati puno novca. Jer time postaje moguće toliko toga o čemu inače sanja&scaron;. Mene ne zanima odlaženje s prijateljicama u &scaron;oping ili druženje uokolo. To je gubljenje vremena. - zaključuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njen je radni dan, kaže ona, vrlo raznolik:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;a zaduženja spadaju financiranje projekata s nekretninama i razvoja građevinskih projekata mje&scaron;ovitim domaćim i stranim kapitalom, osiguravanje kapitala za tvrtke ili za podr&scaron;ku voditeljima projekata i investitorima pri kupnji ili prodaji tvrtki. Često je riječ o razvojima poslovanja, o &scaron;irenjima ili preuzimanjima tvrtki - priča Matea, koja kaže da su 'to najče&scaron;će najdelikatniji dijelovi posla, jer u žari&scaron;tu nije samo financijski dio, nego i osjećaji koji stoje iza toga, ljudske emocije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao investicijski bankar ti nisi samo financijski stručnjak, nego prije svega voditelj umrežavanja ljudi. Upoznaju se mnoge zanimljive osobe, stječe se fascinantan uvid u poduzetničke i ekonomske procese, svakog se dana nauči ne&scaron;to novo, priča Matea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A Mateini poslodavci za nju kažu:</p> <p><br />- Osim njene gladi za znanjima, njene volje i ambicioznosti, tu je i njena snažna samomotivacija, talent za trgovanje i baratanje rizicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A o vlastitim odricanjima Matea ne govori puno, ali o tome ponekad pjeva. Uspje&scaron;na Bečanka je, naime, darovita reperica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Glazba mi pomaže da prebrodim stvari i dobra je kompenzacija u mom poslu - objasnila je Matea, koja ne otkriva koliko zarađuje, ali se pretpostavlja da zarađuje vi&scaron;e od većine vr&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mjesečno imam fiksni dio plaće i bonus na kraju godine. Koliko će to na kraju biti, ovisi o poslovima u kojima sam u znatnoj mjeri sudjelovala - priča. Jedan takav uobičajeni udio u zaradi inače iznosi između 10 i 30 posto vrijednosti ostvarene zarade određenog projekta. To znači da je u slučaju milijunskih iznosa udio koji pripada onome tko je zaslužan za uspjeh projekta, 'ozbiljna' svota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matea Tadić je rođena u Villachu 1996., kao najmlađa od tri sestre iz obitelji bosanskih Hrvata. Maturirala je na CHS Villach. S 18 zaposlila se na svom prvom radnom mjestu u uredu gradonačelnika, a 2017. preselila je u Pallas Capital Investment banking u Beču.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-02-matea-tadic.jpegMacoli oduzimaju medvjede! On im želi praviti hotelhttp://grude.com/clanak/?i=110073110073Grude.com - klik u svijetWed, 01 May 2019 23:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-05-017_macola_medvjed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nema Hercegovca koji je išao u Zagreb, a da nije čuo za Željka Oreškovića Macolu i njegov istoimeni restoran u Lici. Ovih dana u žiži je javnosti zbog svojih medvjeda.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, Državni inspektorat i Ministarstvo poljoprivrede priopćili su da se medvjedi drže u neprikladnoj nastambi iza restorana Macola u Korenici, te da će bit premje&scaron;teni u skloni&scaron;te Udruge Velebit Kuterevo kada se osiguraju uvjeti za sigurno premje&scaron;tanje i daljnje držanje životinja, a postupak je već u tijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovoj novoj mogućnosti premje&scaron;taja je <strong>Ore&scaron;ković</strong> prvi put čuo od ekipe Jutarnjeg lista. - Nemam pojma o čemu govorite, nisam dobio nikakvu obavijest o premje&scaron;taju medvjeda i budite sigurni da svoje ljubimce <strong>Mrkija</strong> (11) i <strong>Brundu</strong> (11), koje sam odgojio na dudu otkako su im lovci ubili majke, ne mislim davati ni u kakav premje&scaron;taj. Pogotovo ne u Kuterevo gdje prema mojim spoznajama medvjedi gladuju, imaju puno lo&scaron;iji smje&scaron;taj, nedavno im je jedan i pobjegao, a i odstrijelili su jednog zbog neprimjerenog pona&scaron;anja volontera - rekao je <strong>Macola</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznajemo, do inicijative o premje&scaron;tanju do&scaron;lo je nakon brojnih nepravilnosti koje su prijavljivali Prijatelji životinja po dosad registriranim i neregistriranim privatnim zoolo&scaron;kim vrtovima u kojima se drže razne životinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Macola za Jutarnji list kaže kako je upoznat s novim zakonom i zato je jo&scaron; lani podnio zahtjev za izgradnju privatnog ZOO-a po svim uvjetima kako ih taj zakon definira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ni&scaron;ta vi&scaron;e nego da mi kažu koje uvjete koje moram zadovoljiti i ja ću za svoje Mrkija i Brundu napraviti i hotel A kategorije ako je potrebno. Bazene već imaju, podzemne apartmane za hlađenje 0po ljeti, ako treba nastamba s balkonom, ja ću je sagraditi. Samo neka mi odgovore &scaron;to treba. A &scaron;to se tiče za&scaron;tite prava životinja, već sutra ću pokrenuti inicijativu za osnivanje udruge Lički medvjed - zaključuje Macola.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-05-017_macola_medvjed.jpgPremier, FEAL, LAGER, EP HZ HB... po dobiti među 10 najuspješnijihhttp://grude.com/clanak/?i=110047110047Grude.com - klik u svijetTue, 30 Apr 2019 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-14-novac_lova_konvertibilna_marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi put tri tvrtke iz Federacije BiH ostvarile su prihode veće od milijardu maraka, pokazuje analiza izvještaja o poslovanju tvrtki u FBiH za 2018. godinu. <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>&nbsp;</p> <p>Na čelu liste milijardera nalazi se "Holdina", objavila je bonitetna agencija LRC. Ovo poduzeće, koje se bavi prodajom nafte i naftnih derivata, prihodovalo je 1,17 milijardi KM. Drugi po uspje&scaron;nosti je tuzlanski lanac trgovina "Bingo" sa 1,10 milijardi maraka prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="background-color: initial;">Kada je riječ o ostvarenoj dobiti, lider su "Autoceste FBiH", koje su u odnosu na prethodnu godinu udvostručile profit na skoro 140 milijuna maraka.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="background-color: initial;">Među 10 su i hercegovački giganti FEAL i LAGER, te kladionica Premier World Sport koja je na 6. mjestu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Najuspje&scaron;nije tvrtke po dobiti</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Autoceste FBiH <span style="color: #ff0000;">139.985.486 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bingo <span style="color: #ff0000;">92.447.999 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Elektroprivreda BiH <span style="color: #ff0000;">71.983.543 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BH Telecom <span style="color: #ff0000;">56.493.813 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Premier World Sport <span style="color: #ff0000;">51.964.368 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HBC B-H <span style="color: #ff0000;">43.480.072 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FEAL <span style="color: #ff0000;">41.431.039 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>LAGER <span style="color: #ff0000;">41.122.909 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ceste Federacije BiH <span style="color: #ff0000;">40.768.689 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bosnalijek <span style="color: #ff0000;">39.713.646 KM</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;"><strong><em>Grude.com</em></strong></span></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-14-novac_lova_konvertibilna_marka.jpgŠverko: Kinesko izaslanstvo nam je ''slamka spasa''http://grude.com/clanak/?i=110044110044Grude.com - klik u svijetTue, 30 Apr 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-30-brodogradiliste-hrvatska-pxl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što se predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao s izaslanstvom tvrtke China Shipbuilding Industry Corporation (CSIC) na čelu s predsjednikom uprave Huom Wenmingom, u utorak će kineska delegacija obići Uljanik te 3. maj. <p>&nbsp;</p> <p>U utorak ujutro trebali bi posjetiti pulsko brodogradili&scaron;te, a poslijepodne se očekuje i posjet riječkom 3. maju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nakon srijede imat ćemo priliku razgovarati o detaljima. Ovo sada jo&scaron; uvijek nisu detalji, rekao je novinarima ispred Vlade ministar gospodarstva Darko Horvat, odgovarajući na pitanje &scaron;to se može očekivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, već ranije je nagla&scaron;avano da su Kinezi "posljednja slamka spasa" jer u slučaju ako oni ne preuzmu brodogradili&scaron;ta, ona će navjerojatnije u stečaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đino &Scaron;verko, povjerenik sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku, izjavio je za HRT kako smatra da sindikati na ovim razgovorima s kineksim predstavnicima i nisu pretjerano nužni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postoje razine koje pregovaraju o nekim temama. Kad budemo mi do&scaron;li na red, onda će to biti socijalna komponenta, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o dolasku dana&scaron;nje delegacije rekao je da je to "slamka spasa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi sve nade polažemo u to. Nažalost le&scaron;inari kruže nad Uljanikom. Ima puno onih koji nam žele stečaj jer bi onda mislili da će ući sa svojim planovima o nekretninskom biznisu. Mi se "okrećemo" Kinezima. Uljanikovci sami mogu zavr&scaron;iti brodove, ali neka nam se to omogući, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o prekinutom strate&scaron;kom partnerstvu s Tomislavom Debeljakom, &Scaron;verko je kazao da se poku&scaron;avao spasiti "brak", ali nije i&scaron;lo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/HRT</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-30-brodogradiliste-hrvatska-pxl.jpgVioleta najpoželjniji poslodavac u oblasti proizvodnje!http://grude.com/clanak/?i=110004110004Grude.com - klik u svijetSat, 27 Apr 2019 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-06-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanija „dm drogerie markt“ proglašena je najpoželjnijim poslodavcem Bosne i Hercegovine u 2019. godini među top deset kompanija u kategoriji nezavisnoj od sektora u kojem posluju.<p><br /><br />Priznanje je uručila Kompanija Kolektiv/Posao.ba na ceremoniji održanoj večeras u Sarajevu.</p> <p><br /><br />Ostalih devet kompanija u ovoj kategoriji, kojima su također uručena priznanja, su: Hifa Petrol, Bh Telecom, UniCredit Bank BH, Coca Cola HBC Sarajevo, Bosnalijek, Violeta, Elektroprivreda BiH, Al Jazeera Balkans i NLB <a id="xClaimOglasId-69175-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>Banka.</p> <p><br /><br />Na večera&scaron;njoj svečanosti su uručena i priznanja odnosno progla&scaron;ene po tri kompanije najpoželjniji poslodavci u 16 poslovnih sektora.</p> <p><br /><br />U medijskom sektoru, na trećem mjestu je Klix.ba, na drugom N1, a najpoželjniji poslodavac je Al Jazeera Balkans.</p> <p><br />U financijskom sektoru, Sberbank BH je na trećem mjestu, NLB Banka na drugom a najpoželjniji poslodavac je UniCredit Bank.</p> <p><br />U proizvodnom sektoru je najpoželjnijim poslodavcem progla&scaron;ena kompanija Violeta, druga je Prevent Group BiH, a treća Wolkswagen Sarajevo.</p> <p><br />&bdquo;Dm drogerie markt&ldquo; je najuspje&scaron;niji poslodavac i u sektoru maloprodaje, druga u ovoj kategoriji je kompanija JYSK, a treća kompanija Bingo.</p> <p><br /><br />U FMCG sektoru, na prvom mjestu je kompanija Coca Cola HBC Sarajevo, na drugom AS Grupacija, a na trećem Philip Morris BH.</p> <p><br /><br />U Fashion&amp;Retail sektoru je najpoželjniji poslodavac kompanija Alma Ras, Sport Vision je na drugom mjestu, a treća je kompanija Dichmann.</p> <p><br /><br />ICT je sektor u kojem je najbolja kompanija Telemach, druga Nsoft i treća LANACO.</p> <p><br /><br />Kompanija ORBICO je progla&scaron;ena najpoželjnijim poslodavcem 2019. u distributivnom sektoru, a slijede je Nelt d.o.o i firma Ataco.</p> <p><br /><br />Sektor nafte i plina je područje u kojem je najpoželjniji poslodavac Hifa Petrol, dok je javnom sektoru to kompanija BH Telecom koju slijede Elektroprivreda BiH i m:tel.</p> <p><br />Kompanija Klas je progla&scaron;ena najpoželjnijim poslodavcem u prehrambenom sektoru, druga je Meggle BiH i treća Podravka.</p> <p><br /><br />U PR i marketing sektoru je najbolja Altermedia. Slijede je Coloseum Tuzla i McCann Sarajevo.</p> <p><br /><br />Hotel Mellain iz Tuzle je najpoželjniji poslodavac u sektoru hotelijerstva i turizma, a slijede ga Sol Azur &amp;Buena Vista i Etno selo Stani&scaron;ići.</p> <p><br /><br />U farmaceutskom sektoru, na prvom mjestu je <a id="xClaimOglasId-68858-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>kompanija Bosnalijek, Pliva na drugom, a na trećem Pharmamed, dok je u sektoru računovodstva i revizije, najboljom progla&scaron;ena kompanija Deloitte koju slijede FINconsult i Revicon.</p> <p><br /><br />U BPO sektoru, priznanja su ponijele kompanije - Teleperformance kao prva, Trizma GS iz Banje Luke druga, dok je trećenagrađena AS Marketing.</p> <p><br /><br />Najpoželjnijeg poslodavca Bosne i Hercegovine trinaesti put po redu biraju posjetitelji portala <strong>Posao.ba</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-06-violeta.jpgU BiH stigla nova tehnologija pušenja! BUDITE OPREZNIhttp://grude.com/clanak/?i=109991109991Grude.com - klik u svijetFri, 26 Apr 2019 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-26-iqos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velike duhanske tvrtke godinama ostvaruju velike prihode u BiH, a ovih dana jedna je predstavila u Sarajevu, navodnu revolucionarnu tehnološku inovaciju.<p>&nbsp;</p> <p>Naravno, radi se o IQOS revolucionarnoj tehnolo&scaron;koj inovaciji, elektronskom uređaju koji eliminira negativne efekte tijekom pu&scaron;enja cigareta kao &scaron;to su dim, pepeo, neugodni mirisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, priča iz Srbije kad je na njima počelo to isto testiranje nije nimalo bezopasna. Tako je Alo.rs objavio ispovijest mladića koji je prona&scaron;ao plastiku u filteru od cigarete. Ako se u obzir uzmu kancerogena svojstva plastike pitanje je je li ovo novi način trovanja građanstva. Iako su proizvođači cigarete tvrdili da je to polilaktinska kiselina, jasno je da se radi o plastici, koja je možda razgradiva, ali da je "zdrava" kako se može pomisliti, jo&scaron; kad dolazi u dodir s čovjekom, i to izravno, zasigurno nije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako iz tvrtke koja je predstavila proizvod tvrde da je vi&scaron;e od 400 vrhunskih znanstvenika radilo na proizvodu, te da je u njega investirano vi&scaron;e od 6 milijardi dolara, mnogi sumnjaju da je to revolucija o kojoj pričaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaći duhan, s hercegovačkih polja, i dalje je najsigurnije rje&scaron;enje, koliko god ga veliki željeli ugu&scaron;iti svojim sumnjivim duhanom, nepoznatog podrijetla s obzirom da se zna da proizvođači cigareta koji djeluju u BiH duhan uopće ne otkupljuju u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz sve rečeno treba imati na umu, pu&scaron;enje je i dalje među najvećim ubojicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-26-iqos.jpgSKB Mostar zapošljavahttp://grude.com/clanak/?i=109957109957Grude.com - klik u svijetTue, 23 Apr 2019 19:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-27-skb_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SKB Mostar i JU Kantonalna bolnica ”Dr.Safet Mujić” raspisali su natječaj za zapošljavanje više djelatnika.<p>&nbsp;</p> <p>SKB Mostar raspisala je natječaj za zapo&scaron;ljavanje 26 medicinskih sestara, vozača, laborante i kuhara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozač, kuhar i četiri medicinske sestre bit će zaposlene na neodređeno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Laborant i ostale medicinske sestre/tehničari bit će zaposleni na određeno radno vrijeme, radi zamjene djelatnika koji su na trudničkom, porodiljskom i neplaćenom odsustvu, objavljeno je u natječaju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-27-skb_mostar.jpgStolarija Zovko nakon požara: Krećemo skromno, ali odlučno u obnovuhttp://grude.com/clanak/?i=109947109947Grude.com - klik u svijetTue, 23 Apr 2019 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-18-stolarija-pozar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stolarija Zovko d.o.o. iz Širokog Brijega koja je u velikom požaru skoro u potpunosti uništena obratila se javnosti otvorenim pismom zahvale na svekolikoj podršci u ovim teškim trenucima za ovu tvrtku.<p>&nbsp;</p> <p>Njihovo otvoreno pismo zahvale s portala Vrisak.info prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duboko dirnuti reakcijom: susjeda, rodbine, prijatelja, zaposlenika, VD &Scaron;iroki Brijeg, VD Grude , VD Ljubu&scaron;ki, PU &Scaron;iroki Brijeg, medija, predstavnika županijske i gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom gospodinom Mirom Kraljevićem, sugrađana i gospodarstvenika, osjećamo potrebu i obvezu obratiti se javnosti, kratkim otvorenim pismom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stolarija Zovko d.o.o. utemeljena je prije 35 godina kao malo obiteljsko poduzeće. U počecima zapo&scaron;ljavalo je svega nekoliko članova obitelji te se s godinama razvilo i izraslo u respektabilno poduzeće sa preko 20 zaposlenih koji su radeći u na&scaron;oj stolariji osiguravali egzistenciju svojim obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama smo se marljivim radom &scaron;irili i dosegli partnere u najzahtjevnijim dijelovima EU, gdje smo na&scaron;e proizvode plasirali između ostalog i u Njemačku, Austriju, Italiju i Nizozemsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neprekidnim ulaganjem u modernizaciju proizvodnih pogona, osiguravali smo stabilna radna mjesta, a time ostanak i opstanak u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; dugogodi&scaron;nji kontinuitet prekinut je 18. travnja u jutarnjim satima kada je do&scaron;lo do požara &scaron;irokih razmjera u kojem je nepovratno uni&scaron;teno sve za &scaron;to smo se godinama borili i radili. Unatoč tome zahvalni &scaron;to ova velika tragedija nije odnijela niti jedan ljudski život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi u pomoć pristigli su susjedi, vatrogasci, rodbina, zaposlenici i svi sugrađani koji su na bilo koji način mogli pomoći u spa&scaron;avanju, kako na&scaron;e imovine tako i radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da smo uistinu blagoslovljeni potvrdili su nam brojni poslovni partneri-prijatelji, gospodarstvenici i pojedinci koji su ponudili svekoliku pomoć, za &scaron;to se ovim putem iskreno zahvaljujemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno hvala na&scaron;im kupcima i dobavljačima koji su iskazali veliko razumijevanje za na&scaron;e međusobne obveze i time nam olak&scaron;ali oporavak poduzeća i očuvanje radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, samo nekoliko dana nakon velikog gubitka informiramo najprije poslovne partnere, zaposlenike i cijelu javnost da uz va&scaron;u pomoć, ohrabreni krećemo skromno, ali i odlučno u obnovu na&scaron;ih proizvodnih pogona s ciljem da se svi na&scaron;i zaposlenici vrate na radna mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izuzetno sretni &scaron;to ovaj nemili događaj nije zavr&scaron;io tragično po ljudski život, jo&scaron; jednom izražavamo zahvalnost svima koji su na bilo koji način pomogli i pomažu kako bi Stolarija Zovko ponovno oživjela, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-18-stolarija-pozar.jpgINTERVJU Vilim Primorac: Naši korisnici od svibnja će moći koristiti sve pogodnosti 4G mrežehttp://grude.com/clanak/?i=109924109924Grude.com - klik u svijetSun, 21 Apr 2019 22:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-21-img_7067.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, HT ERONET imao je iznimno zapažen nastup.<p>&nbsp;</p> <p>U fokusu je bila svečana promocija 4G mreže i pu&scaron;tanje u rad testnoga signala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, HT ERONET predstavio je i niz svojih novih ponuda i usluga za poslovne i privatne korisnike, a jo&scaron; jednom je nagla&scaron;ena odlična suradnja sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru.<br />O svemu tome razgovarali smo s predsjednikom Uprave HT ERONET-a Vilimom Primorcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gosp. Primorac, iza nas je jo&scaron; jedan Sajam gospodarstva u Mostaru, gdje se, već tradicionalno, predstavio i HT ERONET. Jeste li zadovoljni ovogodi&scaron;njim nastupom?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svake godine, pa tako i ove, 22. put zaredom, sajam je bio prigoda za nove susrete, poslovne razgovore, dogovore, razmjenu znanja i iskustava, i u tom pogledu bilo je, uistinu, sadržajno.<br />Ono &scaron;to bih posebno istaknuo jest da smo simbolično, upravo na Sajmu, pustili u rad 4G mrežu, a sam događaj, imao je odličan odjek u javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time smo se, zajedno s na&scaron;im partnerom Ericssonom Nikolom Teslom, potvrdili kao jedan od tehnolo&scaron;kih lidera na ovim prostorima i, naravno, tu ne mislimo stati. Želimo u potpunosti u praksi potvrditi na&scaron; moto: Digitalna kompanija za digitalno doba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Možete li na&scaron;im čitateljima pojasniti &ndash; &scaron;to je to 4G?</strong><br />&ndash; 4G mreža je četvrta generacija mobilne komunikacijske tehnologije i dolazi kao nasljednik 3G i 2G standarda. Donosi napredak u tehnolo&scaron;kom razvoju mobilnih komunikacija i predstavlja trenutno najnapredniju komercijalno dostupnu tehnologiju bežične razmjene podataka koja se najvi&scaron;e vidi u većim brzinama mobilnog interneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna razlika između 3G i 4G tehnologije je u tomu &scaron;to 3G koristi drugi standard za telefonske pozive, dok 4G pozive obavlja u potpunosti putem internet protokola. 4G mreže imaju veći kapacitet i veću mogućnost prijenosa podataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to, konkretno, uvođenje 4G-a znači za korisnika?</strong><br />- Na 4G mreži možete, primjerice, bez čekanja na učitavanje, uživo gledati HD televizijski program, igrati online igre (bez prekida) ili ostvarivati videopozive u savr&scaron;enoj HD kvaliteti. 4G mreža predstavlja puno veću kvalitetu u konzumiranju suvremenih digitalnih usluga zahvaljujući dosta većim brzinama prijenosa podataka. 4G mreža omogućava oko 10 puta veću brzinu downloada podataka i oko 20 puta veću brzinu uploada podataka, u odnosu na 3G.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskoro stiže i komercijalna uporaba 4G mreže. Kako je korisnici mogu aktivirati?</strong><br />&ndash; 4G će za korisnike HT ERONET-a biti u komercijalnoj ponudi početkom svibnja i bit će dostupan svim korisnicima ERONET mobilne mreže. Kako bi korisnici koristili 4G, trebaju imati uređaj i SIM karticu koji omogućuju kori&scaron;tenje 4G signala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ima li dodatnih tro&scaron;kova kod kori&scaron;tenja 4G-a?</strong><br />&ndash; Korisnici nemaju dodatnih tro&scaron;kova pod uvjetom da koriste mobilni uređaj koji podržava 4G. Komercijalne usluge temeljene na novoj mreži, korisnicima HT ERONET-a bit će dostupne početkom svibnja ove godine, kada ćemo predstaviti i nove tarife koje će u potpunosti pokazati funkcionalnosti 4G mreže, naravno, uz zamjenu postojećih SIM kartica za USIM kartice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav je plan pokrivanja BiH 4G mrežom i u kojem razdoblju se očekuje pokrivenost cijele ili većine BiH 4G mrežom?</strong></p> <p>&ndash; Plan pokrivanja i vremenska dinamika proizlazi iz Dozvole, tj. Članka 21. &ndash; Obveze pokrivanja, i HT ERONET će, zasigurno, ispuniti uvjete Dozvole po pitanju pokrivanja, a kvalitetom mreže omogućit će svojim korisnicima najbolje usluge na trži&scaron;tu BiH. Obveza pokrivanja govornim uslugama je 98% putnih pravaca i 90% teritorija za pet godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET predstavit će i nove ponude i tarife. &Scaron;to biste izdvojili?</strong></p> <p>&ndash; Za na&scaron;eg korisnika želimo samo najbolje. Stoga su nove tarife kreirane u skladu s trendovima trži&scaron;ta i potrebama korisnika, te će nuditi optimalnu količinu internetskog prometa, ali i minuta razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vrlo blisko surađujete i sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru s kojim imate Sporazum o suradnji u području informacijske i komunikacijske tehnologije. I na sajmu ste bili uključeni u zajedničke aktivnosti.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tako je. Sudjelovali smo na 2. sveučili&scaron;nom gospodarskom forumu o temi &ndash; &bdquo;Digitalna transformacija dru&scaron;tva &ndash; uloga obrazovanja&ldquo;. Dru&scaron;tvo izvrsnosti, znanja, kompetencija, na&scaron; je zajednički cilj.<br />U sporazum sa Sveučili&scaron;tem uključen je i na&scaron; poslovni partner Ericsson Nikola Tesla, čime su stvoreni kvalitetni formalni okviri za zajedničke projekte i inicijative.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedničkom suradnjom HT ERONET-a, Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Microsofta opremili smo računalnu učionicu na Fakultetu zdravstvenih studija u kojoj je, između ostaloga, smje&scaron;ten i Microsoft Skills Centar. Opremanjem ovoga laboratorija, u okviru Sveučili&scaron;ta, omogućili smo studentima stjecanje novih i pobolj&scaron;anje postojećih IT znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu ovog projekta dio studentske zajednice imao je priliku biti sudionik ovogodi&scaron;nje Network 9 konferencije u Neumu i na taj način HT ERONET je omogućio studentima dodatno pro&scaron;irenje i obogaćivanje svojih kompetencija. Pro&scaron;le smo godine pustili i besplatan Wi-Fi za područje kampusa Sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da ćemo u budućnosti realizirati jo&scaron; sličnih zajedničkih projekata &scaron;to će, u konačnici, rezultirati unaprjeđenjem procesa digitalne transformacije dru&scaron;tva u cjelini. Također, dio studenata Odnosa s javno&scaron;ću Filozofskog fakulteta obavlja praksu u na&scaron;em Odjelu za korporativne komunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET spreman je i za projekt Smart Cityja&hellip;</strong><br />&ndash; Činjenica je da održivi razvoj i pametne tehnologije postaju važan segment svih strategija i promi&scaron;ljanja o budućem razvoju. Kao dio projekta Smart Cityja čiji je cilj povećanje kvalitete života uz očuvanje resursa i smanjenje tro&scaron;kova, te kako bi gradovi učinkovito i aktivno uključili svoje građane u javni život, HT ERONET je kao temeljne ciljeve postavio: dostupnost brzog i ultra-brzog fiksnog interneta (VDSL, FTTx), radijsko pokrivanje - dostupnost brzog MI-a (4G), suradnja s lokalnom zajednicom, suradnja s akademskom zajednicom. Ovaj projekt HT ERONET može podržati investicijama u infrastrukturu i kroz digitalnu transformaciju, a spreman je implementirati Internet of Things/Smart City tehnolo&scaron;ki okvir.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I, za kraj, gosp. Primorac, &scaron;to HT ERONET, kao jednog od ključnih telekom operatera, izdvaja u odnosu na konkurenciju?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svakako, jedna od primarnih na&scaron;ih prednosti je stalni fokus prema korisniku i ponuda &scaron;irokog spektra integriranih telekom usluga najvi&scaron;e razine kvalitete. Naravno, sve to uz najpovoljniji odnos prema onome &scaron;to sam korisnik plaća za takve usluge i proizvode koje nudimo. Upravo takav, jedinstven pristup u ponudi modernih, inovativnih i jednostavnih usluga te uz to &ndash; visokokvalitetnih proizvoda, uz samu jednostavnost i prihvatljive cijene, izdvaja nas u odnosu na konkurenciju i čini kompetitivnim na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno me raduje činjenica da to na&scaron;i korisnici prepoznaju i istodobno nam ukazuju visoko povjerenje, usprkos velikoj trži&scaron;noj utakmici i trži&scaron;nim ograničenjima. Vjerujem da ćemo uspjeti ispuniti sve zacrtane ciljeve i planove, na zadovoljstvo svih na&scaron;ih korisnika i nas samih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-21-img_7067.jpgRadnici hercegovačke benzinske crpke kolektivno dali otkaz zbog niskih plaćahttp://grude.com/clanak/?i=109907109907Grude.com - klik u svijetSat, 20 Apr 2019 16:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-20-019-placa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnici benzinske crpke "MAN-CO" u Trebinju, gospodarskom središtu i najvećem gradu istočne Hercegovine, dali su kolektivni otkaz, jer nisu dobili očekivano povećanje plaća.<p><br /><br />Direktor i vlasnici su pristali na povećanje od 50 KM, &scaron;to je bilo nedovoljno pa su svi radnici dali kolektivan otkaz, napisao je na <a href="http://nebojsavukanovic.info/kolektivnim-otkazom-radnici-zatvorili-man-co-pumpu/" target="_blank">svom blogu</a> trebinjski političar Neboj&scaron;a Vukanović (PDP).</p> <p><br /><br />Tako su se radnici postarali i da benzinska crpka bude zatvorena, a mogla bi proraditi tek ako se angažiraju radnici iz drugih dijelova Hercegovine.</p> <p><br /><br />"Otvaranje velikog broja radnih mjesta u Dubrovniku, koja su dva do tri puta bolje plaćena u odnosu na Trebinje, umnogome je relaksiralo situaciju jer gazde ne mogu vi&scaron;e ucjenjivati radnike kada ima alternativa i posao u Dubrovniku, a valjda će korektan odnos privrednika u Dubrovniku utjecaj na pobolj&scaron;anje uvjeta rada i povećanje plaća u Trebinju i Hercegovini", napisao je Vukanović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-20-019-placa.jpg​Zaposlite se preko Studentskog servisa SCM: Nudi se studentski posao u Neumuhttp://grude.com/clanak/?i=109858109858Grude.com - klik u svijetWed, 17 Apr 2019 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-17-scmostar_neum_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sunčana Obala d.o.o. Neum / Hotel Vapore u suradnji sa Studentskim servisom SCM traži radnike za sezonski rad u Neumu. <p><br />Naziv firme: SUNČANA OBALA DOO NEUM / HOTEL VAPORE<br />- ul.dr.Franje Tuđmana 12<br />- 88390 , Neum , BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radna mjesta koje hotel VAPORE traži :<br />- Konobar/ica<br />- Sobar/ica<br />- Kuhar/ica<br />- Pomoćni kuhar/ica<br />- Pomoćni radnik/ica u kuhinji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel VAPORE je novi i ekskluzivni hotel u samom centru Neuma.<br />Smje&scaron;tan samo par koraka od plaže , otvara svoja vrata ovoga ljeta i u potrazi smo za timom koji želi biti dio ove jedinstvene priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel ima 127 soba a od sadržaja nudi:<br />-Lobby bar sa velikom terasom a koja ima prekrsan pogled,<br />-Pansionski restoran,<br />-A la cart restoran,<br />-Pivnicu sa velikom terasom koja se nalazi na samoj plaži,<br />-Slastičarnicu,<br />-Bazen,<br />- Wellness centar,<br />- Kongresnu dvoranu (u funkciji krajem ove ili početkom iduće godine).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel nudi besplatan smje&scaron;taj i hranu, stimulativna primanja i edukaciju za svako radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodni dani sukladno mogućnostima a svaki prekovremeni sat će biti evidentiran te stavljen u preraspodjelu odnosno djelatnici će primati plaću a neće morati dolaziti na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani studenti jave sa životopisom i zamolbom na mail:</p> <p>&nbsp;</p> <p>info@hotel-vapore.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dodatna pitanja i informacije mogu kontaktirati br. 063/837-000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studentski Servis<br />Studentski Centar Mostar<br />Stjepana Radića 84a<br />88 000 Mostar<br />TEL: 036 318 847<br />FAX: 036 315 364</p> <p><br />Grude.com/Pogled.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-17-scmostar_neum_2.jpgVodopad Kravica protekle godine posjetilo više od 279 tisuća turistahttp://grude.com/clanak/?i=109849109849Grude.com - klik u svijetTue, 16 Apr 2019 22:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-04-kravica-lipanj2018-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški vodopad Kravica, koji spada u jednu od najboljih ljetnih hercegovačkih destinacija, u 2018. godini posjetilo je 73 tisuće ljudi više u odnosu na prethodnu, 2017. godinu.<p>&nbsp;</p> <p>U 2018. godini Kravicu je posjetilo ne&scaron;to vi&scaron;e od 279 tisuća turista, a u 2017. skoro 206 tisuća turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovački biser Kravica u konstantnom je rastu kad su u pitanju prihodi od turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od prodaje ulaznica i naplate parkiranja u pro&scaron;loj godini ukupno je uprihodovano oko 2 milijuna i 360 tisuća maraka, a u 2017. godini taj iznos je bio manji za oko milijun maraka. Ranijom odlukom Općinskog vijeća Ljubu&scaron;ki, 30 posto sredstava pripada općinskom proračunu, dok je 70 namijenjeno za JP Parkovi d.o.o. Ljubu&scaron;ki.&nbsp;Usporedbe radi, u siječnju je na Kravici od naplate ulaznica utrženo oko 4700 maraka, dok je u kolovozu brojka prema&scaron;ila 830 tisuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, kupnjom ulaznice na Kravici kupac može posjetiti i muzej na Humcu te vodopad Koću&scaron;u. Nedavno je najavljena i izrada vidikovca koja će dodatno ojačati turistički potencijal ovog vodopada.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-04-kravica-lipanj2018-7.jpgUčenici i profesori Srednje prometne škole posjetili štand HT ERONET-ahttp://grude.com/clanak/?i=109776109776Grude.com - klik u svijetFri, 12 Apr 2019 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-12-eronet-sajam-ucenici1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici i profesori Srednje prometne škole Mostar posjetili su štand HT ERONET-a na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Ova &scaron;kola, jedina u Hercegovini, ima smjer &ndash; tehničar po&scaron;tansko-telekomunikacijskog prometa, priopćeno je iz HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima ravnatelja Zorana Landeke, posjet sajmu i &scaron;tandovima HT ERONET-a i Hrvatske po&scaron;te Mostar, iskoristili su da se učenici, na licu mjesta, upoznaju s djelatno&scaron;ću ovih poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je naglasio, cilj je dogovoriti i konkretnu suradnju s HT ERONET-om, radi obavljanja učeničke prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenike i profesore pozdravila je rukovoditeljica Korporativnih komunikacija Misijana Brkić-Milinković, koja je održala kratko predavanje o 4G mreži HT ERONET-a, dok je Bojan Zadrić iz Prodaje poslovnim korisnicima, predstavio nove usluge i ponudu HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-12-eronet-sajam-ucenici1.jpg