Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Lidl traži 400 radnika iz Bosne i Hercegovine!http://grude.com/clanak/?i=8894688946Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz trgovačkog lanca Lidl Hrvatska zaposlenicima u svih 96 trgovina diljem Hrvatske te u logističko-distributivnim centrima od 1. ožujka tj. početkom nove poslovne godine 2019. povećana je bruto plaća za 10 do 12 posto.<p><br /><br />Trenutno je u tijeku javni poziv za 400-tinjak sezonskih radnika u priobalnim općinama i gradovima za 2019. godinu, prenosi <a href="http://www.poslovni.hr/kompanije/dobre-vijesti-od-1-ozujka-svim-lidlovim-radnicima-veca-placa-za-10-do-12-posto-350159" target="_blank">Poslovni</a>.</p> <p><br /><br />Građani iz BiH su pozvani da se prijave za posao u Lidlu Hrvatska u oglasima koji su objavljeni u medijima i sajtovima za traženje posla protekli mjesec.</p> <p><br /><br />Svake godine tijekom turističke sezone, Lidl Hrvatska zapo&scaron;ljava oko 500 novih zaposlenika od kojih dio svake godine po zavr&scaron;etku sezone imaju priliku postati stalni Lidlovi zaposlenici.</p> <p><br /><br />Osim osnovnih primanja Lidlovih zaposlenika, koja su iznad prosjeka u maloprodajnoj i prehrambenoj industriji, Lidl Hrvatska svim svojim radnicima osigurava i niz drugih pogodnosti kao &scaron;to su božićnica, regres, sezonski dodatak, sistematske preglede te brojne druge pogodnosti.</p> <p><br /><br />Osim toga, Lidl posebnu pažnju pridaje razvoju svojih zaposlenika na svim nivoima. Stoga osim kontinuiranog ulaganja u treninge i stručna usavr&scaron;avanja svojim zaposlenicima omogućava i daljnji razvoj karijere, u skladu s potrebama poslovanja.</p> <p><br />S obzirom na to da je Lidl internacionalna kompanija, zaposlenici imaju priliku preuzeti i pozicije u drugim državama ili Lidlovoj centrali u Njemačkoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgElekroprivreda HZHB zapošljava, evo što tražehttp://grude.com/clanak/?i=8894488944Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 15:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Elektroprivreda HZHB raspisala je oglas za prijam radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme. Trebaju djelatnike i u Grudama.<p>&nbsp;</p> <p>Na temelju članka 7. Pravilnika o radu Javnoga poduzeća &bdquo;Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne&ldquo; dioničko dru&scaron;tvo Mostar broj: I-6015/18 od 23. kolovoza 2018. godine i Odluke Uprave Javnoga poduzeća &bdquo;Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne&ldquo; dioničko dru&scaron;tvo Mostar, broj: I-968/19 od 14. veljače 2019. godine raspisuje se oglas za prijam radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas možete vidjeti <a title="JP ELEKTROPRIVREDA HZHB" href="https://www.ephzhb.ba/oglas-za-prijam-radnika-u-radni-odnos-ne-neodredeno-vrijeme/" target="_blank">ovdje</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz potpisanu prijavu na Oglas s obveznom naznakom rednoga broja, naziva radnoga mjesta i mjesta rada, kandidati su dužni dostaviti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>životopis &ndash; s adresom i telefonskim brojem</p> <p>&nbsp;</p> <p>diplomu/svjedodžbu</p> <p>&nbsp;</p> <p>uvjerenje/potvrdu prethodnog poslodavca o radnom iskustvu u traženom stupnju stručne spreme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta dostavit će kandidat, koji bude izabran, prije zaključivanja ugovora o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi dokumenti koji služe kao dokaz o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se kao original ili ovjerena preslika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeće dokumente ne treba dostavljati jer ne mogu poslužiti kao valjan dokaz radnog iskustva:</p> <p>&nbsp;</p> <p>radnu knjižicu koja dokazuje samo radni staž, te ne može biti dokaz za radno iskustvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ugovor o radu, ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o djelu i dr. ugovore, rje&scaron;enje ili odluku o zasnivanju radnoga odnosa jer dokazuju samo početak rada i naziv radnoga mjesta, ne i njegovo trajanje.<br />sporazum, rje&scaron;enje ili odluku o prestanku radnoga odnosa jer dokazuju samo trenutak prestanka radnoga odnosa i ne mogu biti valjan dokaz o radnome iskustvu.<br />dokumente koja ne sadrže elemente potvrde ili uvjerenja, odnosno dokumente u kojima nije točno navedeno sljedeće: osnovni podaci o prethodnom poslodavcu, stupanj &scaron;kolske spreme u okviru radnoga mjesta, tj. stručna sprema predviđena za konkretno radno mjesto, naziv radnoga mjesta, precizirano razdoblje trajanja radnoga odnosa, te ostali relevantni podaci za dokazivanje tražene vrste radnoga iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji se prijavljuju na vi&scaron;e radnih mjesta podnose prijavu na svako radno mjesto pojedinačno i uz svaku prijavu dostavljaju traženu dokumentaciju. U tom slučaju, dovoljno je uz jednu prijavu dostaviti originalne ili ovjerene preslike dokumenata, dok u drugim prijavama mogu dostaviti obične preslike dokumenata s naznakom prijave u kojoj se nalaze originali ili ovjerene preslike zahtijevanih dokumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za dostavljanje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nepotpune, nepravodobne i neuredne prijave neće se uzeti u razmatranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni oglas će se objaviti u dnevnom listu &bdquo;Večernji list&ldquo; Mostar i na mrežnoj stranici Javnog poduzeća &bdquo;Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne&ldquo; dioničko dru&scaron;tvo Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave s potrebnom dokumentacijom u zatvorenoj omotnici dostaviti po&scaron;tom ili osobno na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, Ulica Mile Budaka 106 A, 88 000 Mostar, s naznakom: Prijava na oglas &ndash; za radno mjesto pod rednim brojem ____</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbor iz reda prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uvjete oglasa izvr&scaron;it će se sukladno Zakonu o radu F BiH (&bdquo;Službene novine F BiH&ldquo;, br. 26/16 i br. 89/18) i aktima Dru&scaron;tva</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-ephzhb.jpgU Mostaru se danas prodaju strojevi, automobili, nekretnine...http://grude.com/clanak/?i=8893788937Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-porezna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH u postupku prinudne naplate u ovom mjesecu danas organizira javnu prodaju zaplijenjene imovine poreznih obveznika dužnika u uredima Sarajevo, Mostar, Tuzla, Novi Travnik, Orašje i Bihać, zbog naplate dužnih javnih prihoda.<p>&nbsp;</p> <p>Na javnoj prodaji će se naći zaplijenjena imovina kao &scaron;to su digitalni, teretni i drugi strojevi poslovni prostori i objekti, teretna i putnička motorna vozila, nekretnine, oprema, zemlji&scaron;ta, namje&scaron;taj...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javnost će biti pravovremeno obavije&scaron;tena u prodaji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-porezna.jpgPlaće će morati rasti na 1000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=8892288922Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 21:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-baustela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plaće u Federaciji BiH uskoro bi mogle rasti za 200 i više konvertibilnih maraka. <p><br />Rezultat je to odlaska sve većeg broja stanovnika BiH u inozemstvo, čime se stvara manjak radnika u ovoj zemlji, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, već neko vrijeme velik broj poslodavaca u BiH je na mukama jer ne mogu naći nove radnike ni zadržati postojeće. Dio njih zbog toga je već podigao plaće, a rast se očekuje i u idućem razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovu činjenicu nedavno je upozorio i jedan od najvećih hercegovačkih gospodarstvenika, vlasnik brenda Violeta Petar Ćorluka, rekav&scaron;i kako su u ovoj tvrtki svjesni da će radnike moći zadržati samo povećanjem plaća.<br />&ldquo;Uprava Violete dobila je zadaću da pronađe način kako bi zaposlenicima omogućila bolja primanja, odnosno veću zaradu. Svake godine povećavamo primanja zaposlenika, a ove godine to mora biti značajnije&rdquo;, poručio je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plaće rastu i u građevini. Dobrog radnika vlasnici građevinskih tvrtki ne libe se platiti ni do 1700 KM. Uz navedenu plaću, poslodavci radnicima nude i urednu prijavu, odnosno plaćene doprinose. Ipak, i uz spomenute uvjete, do zidara, keramičara i ostalih građevinskih radnika u BiH sve se teže dolazi. Da se do radnika sve teže dolazi, potvrdio je i Adnan Smailbegović, predsjednika Udruge poslodavaca Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Trži&scaron;te diktira plaću. One u posljednje vrijeme idu gore jer nam nedostaje radne snage, ljudi idu vani. Poslodavci su prinuđeni podizati plaće. Nema tu hoćete-nećete, jednostavno morate. Nema vi&scaron;e ljudi koji su spremni raditi za 500 ili 600 KM, sada je to 700 ili 800 KM, a bit će vrlo brzo i 1000 maraka i to je to. U suprotnom, ostajete bez radnika - kaže Smailbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na činjenicu kako je povećanje plaća nužno u cijeloj zemlji kako bi se zadržao koliki-toliki broj radnika, već neko vrijeme upozoravaju i iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Naime, oni tvrde kako je prvi korak, koji je neminovan, povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH s 406 KM na 630 KM o čemu su upoznati i poslodavci. Da bi se povećale najniže plaće u cijeloj Federaciji, potrebno je ispuniti nekoliko preduvjeta. Prvi i najvažniji preduvjet je odluka Vlade o minimalnoj plaći, koja je u proceduri dono&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-baustela.jpgRaspisan treći javni poziv za prodaju ''Laste''http://grude.com/clanak/?i=8892188921Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 19:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od Behrije Huseinbegović, stečajne upraviteljice poduzeća „Lasta” Čapljina, radio Čapljina doznaje da je početkom tjedna raspisan treći javni poziv za prodaju ovoga poduzeća. <p>&nbsp;</p> <p>Prodaju se nekretnine &scaron;to uključuje proizvodni pogon, upravnu i prateće zgrade, te oprema kompanije. Početna cijena u trećem javnom pozivu je 8,6 milijuna maraka, a imovina se ne može prodati ispod te cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, početna prodajna cijena u prvom javnom pozivu bila je 11,48 milijuna maraka, a u drugom javnom pozivu 9,2 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave se dostavljaju do 5-og ožujka, a usmeno javno nadmetanje obavit će se 6-og ožujka u 12 sati u prostorijama stečajnog dužnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, proizvodnja u Lasti stala je koncem 2016-te godine, dok je obustava proizvodnje obznanjena 26-og siječnja naredne godine, nakon čega je oko 150 radnika upućeno kućama. Stečajni postupak na Osnovnom sudu u Mostaru, pokrenut je u svibnju 2018-te godine, a za stečajnu upraviteljicu imenovana je Behrija Huseinbegović, ekonomistica iz Bugojna, poznata po oživljavanju posrnulih poduzeća među kojima je primjerice, Tvornice kabela &bdquo;Kapis&rdquo; iz Tomislavgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je koncem siječnja 2017-te kada su zabrinuti radnici pogleda uprtih u zemlju, kretali kućama razmi&scaron;ljajući &ndash; gdje i kako dalje, izgledalo nevjerojatno, strojevi su ponovo pokrenuti u listopadu 2018-te godine. Krenulo se s proizvodnjom čajnih kolutića, a nastavilo s kokos keksima, krem &scaron;tapićima, a odnedavno je u proizvodnji i popularni &bdquo;linđo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od stečajne upraviteljice doznali smo da bi početkom ožujka trebala trebala krenuti i proizvodnja najjačeg Lastinog brenda &scaron;trudli od smokve. Ono &scaron;to Čapljinci priželjkuju svakako je oživljavanje pogona prehrambene industrije, odnosno čapljinskog sinonima Tvornice keksa i vafla, &scaron;to očito ovisi od interesa poslovnih ljudi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpgUzgajivači smilja iz Gruda dobili novi suvremeni uređajhttp://grude.com/clanak/?i=8891688916Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-smilje_branje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primjena suvremenih tehnologija i inovacija u poljoprivrednom sektoru, poglavito u uzgoju smilja, bio je jedan od osnovnih ciljeva projekta AgroTECH koji je INTERA Tehnološki Park implementirao u posljednjih nešto više od 18 mjeseci uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta, priopćio je INTERA Tehnološki Park.<p>&nbsp;</p> <p>U okviru ovog projekta, u suradnji sa stručnjacima iz CityOS fondacije, razvijen je CityOS Gro uređaj koji omogućuje jednostavno automatsko praćenje staklenika u stvarnom vremenu, s bilo kojeg mjesta, na pametnim telefonima i računalima, putem web aplikacije, prenosi Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ljetnim mjesecima pro&scaron;le godine javnim pozivom je izabrano deset različitih uzgajivača smilja iz različitih dijelova Hercegovine poput Čapljine, Ljubu&scaron;kog, Gruda, Stoca, Ljubinja, Blagaja i drugih kojima su u nastavku projekta donirani spomenuti uređaji. Svi su oni u listopadu imali priliku sudjelovati na radionici na kojoj ih je Faris Seferagić, suosnivač startup poduzeća META5, upoznao sa svim mogućnostima uređaja predstavljajući najbolji način za kori&scaron;tenje prilikom uzgoja smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatno prilagođeni i razvijeni uređaji uručeni su izabranim uzgajivačima smilja u prostorijama INTERA Tehnolo&scaron;kog Parka. INTERA TP će svim uzgajivačima u sljedećem periodu biti na raspolaganju u slučaju eventualnih pote&scaron;koća s kori&scaron;tenjem, a angažirani stručnjaci će nastaviti raditi na razvoju unaprijeđene verzije uređaja koja će uzgajivačima biti donirana nakon godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt AgroTECH se implementirao u okviru USAID/Sweden Projekta razvoja trži&scaron;ne poljoprivrede FARMA II, financiranog podr&scaron;kom američkog i &scaron;vedskog naroda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-smilje_branje.jpgElektroprivrede Herceg Bosne i Republike Srpske najavile suradnjuhttp://grude.com/clanak/?i=8891288912Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Električna energija koja u ovoj godini bude proizvedena u protočnoj hidroelektrani "Čapljina" tijekom ove godine bit će dijeljena u omjeru 50 prema 50 posto, čime će prvi put poslije 15 godina prvi kilovati iz ovog postrojenja biti dodijeljeni i Elektroprivredi Republike Srpske.<p>&nbsp;</p> <p>Generalni direktor ovog preduzeća Luka Petrović pojasnio je da se odredbama ugovora HET obavezao da osigura regulirano ispu&scaron;tanje vode na profilu brane "Gorica" Hidroelektrane "Trebinje dva", dok se "Elektroprivreda HZ HB" obvezala osigurati proizvodnju električne energije u pogonu "Čapljina".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zaključenim ugovorom stvorene su pretpostavke da HET ostvari značajne dodatne prihode, &scaron;to je jako važno u situaciji u kojoj je HE Dubrovnik izvan pogona", rekao je Petrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je značajan dogovor, od kojeg će svi imati korist. Samo HET će na mjesečnoj razini imati dodatna 24 gigavat-sata električne energije", naveo je Petrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protočna hidroelektrana "Čapljina" izgrađena je 1979. godine. Do 1992. godine PHE "Čapljina" je radila u sustavu HET-a, a od 1992. godine hidroelektrana je u sustavu"Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna" iz Mostara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgEU4Business: Poziv na informativni sastanak povodom dodjele bespovratnih sredstava za poljoprivredna gospodarstva http://grude.com/clanak/?i=8890088900Grude.com - klik u svijetMon, 18 Feb 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-18-javni_poziv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt EU4Business je 1. veljače 2019. godine objavio javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podrške poljoprivrednim gospodarstvima (primarna proizvodnja).<p>&nbsp;</p> <p>Projekt &ldquo;Konkurentnost i inovacije: Lokalne razvojne strategije &ndash; EU4Business&rdquo; je četverogodi&scaron;nja inicijativa (2018-2022) koja je financirana primarno od strane Europske Unije (EU) u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) II.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt provode Deutsche Gesellschaft f&uuml;r Internationale Zusammenarbeit(GIZ), Razvojni program Ujedinjenih Naroda (UNDP) i Međunarodna organizacija rada (ILO). UNDP je odgovoran za provedbu aktivnosti iz oblasti poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt EU4Business je 1. veljače 2019. godine objavio javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podr&scaron;ke poljoprivrednim gospodarstvima (primarna proizvodnja).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve informacije kao i potrebni dokumenti za ovaj javni poziv se mogu pronaći na web stranici UNDP <a title="UNDP" href="http://www.ba.undp.org" target="_blank">http://www.ba.undp.org/</a> i na stranici projekta <a title="eu4business" href="https://eu4business.ba/" target="_blank">https://eu4business.ba/</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem Vas obavje&scaron;tavamo da će se u Mostaru (Federalni agromediteranski zavod, Biskupa Čule 10), 20. veljače (srijeda) od 9:30 do 12:00 održati informativni sastanakna kojem možete dobiti odgovore na pitanja u vezi javnog poziva i procesa podno&scaron;enja prijava.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-18-javni_poziv.jpgMilijunska ulaganja: Projekti Elektroprivrede HZ HB smanjit će uvoz el. energijehttp://grude.com/clanak/?i=8886188861Grude.com - klik u svijetSat, 16 Feb 2019 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-16-ephzhb-vjetro.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj projekta je doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta. <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Federacije BiH usvojila je izvje&scaron;će u kojem su predstavljeni projekti koje je realizirala Elektroprivreda HZ HB Mostar, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Daljnja ulaganja</strong><br />Iz dokumenta koji je u posjedu Večernjeg lista vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB Mostar u svom razvojnom programu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za razdoblje 2011. - 2013. uvrstila CHE Vrilo kao razvojni projekt na području općine Tomislavgrad koji koristi vodne potencijale slijeva Cetine, točnije rijeke &Scaron;uice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta jest doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta, &scaron;to će kupcima povećati sigurnost električne energije. Za realizaciju projekta uložene su 216,891.394 marke, od kojih je njemački Kreditni zavod za obnovu izdvojio 195,583.000, dok je iznos od 1,222.394 KM donirao, a EP HZ HB osigurao je 20,086.000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi projekt bio &scaron;to učinkovitiji, planirana su ulaganja i u budućnosti. Tako će se iz kreditnih sredstava od 2019. do 2021. godine izdvojiti 54,059.140 KM, dok će se za kasnije razdoblje izdvojiti 140,545.094 marke. Osim novca iz kreditnih sredstava, i JP EP HZ HB izdvojit će značajna sredstva u predstojećem razdoblju, i to 18,407.000 maraka, stoji u dokumentu u čijem smo posjedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt koji je realiziran u prethodnoj godini je i izgradnja VE Mesihovina, također u Tomislavgradu, u vrijednosti od 159,454.725 maraka. Od ukupnog iznosa, njemački Kreditni zavod za obnovu odobrio je 138,863.930 maraka, donirao je 1,955.830 maraka, dok je JP EP HZ HB izdvojio 18,634.965 maraka. Cilj ovog projekta je osigurati bolje uvjete za razvoj poduzetni&scaron;tva i industrije, veću zaposlenost, bolju prometnu infrastrukturu, uz niz drugih prednosti za dru&scaron;tvenu zajednicu, posebno lokalnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema trenutačnim procjenama, godi&scaron;nje bi se trebalo proizvoditi oko 165,17 GWh. Jedan od provedenih projekata je distribucija električne energije, koji obuhvaća održavanje, moderniziranje i pro&scaron;irenje elektrodistribucijske mreže JP EP HZ HB čiji je cilj bio osiguranje stabilnije i pouzdanije opskrbe električnom energijom te izgradnja rekonstrukcije transformatorskih stanica i elektrodistribucijskih mreža. Ovaj projekt utječe na smanjenje gubitka i smanjenje indeksa prosječnog trajanja prekida sustava. U ovaj projekt do sada je uloženo 81,620.179 KM, od kojih je iz Europske investicijske banke izdvojeno 39,116.600, a JP EP HZ HB izdvojio je dodatnih 39,116.600 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje će se nastaviti i u iduće dvije godine pa će tako Europska investicijska banka u 2019. godini izdvojiti 14,752.861 KM, a u 2020. izdvojit će dodatne 2,759.804 marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Distribucijska razina</strong><br />Osim triju navedenih, značajna novčana sredstva, i to 12,517.312 KM, izdvojena su i za projekt SCADA/DMS/OMS s komunikacijskim sustavom. Cilj je uspostava daljinskog upravljanja, nadziranja i prikupljanja na distribucijskoj razini elektroenergetskog sustava EP HZ HB za učinkovito upravljanje distribucijskim dijelom elektroenergetskog sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2019. njemački Kreditni zavod izdvojit će 5,495.882 KM, a iz istih izvora bit će donirano 1,459.007 KM. U 2020. bit će donirano 644,887.000 KM, a u predstojećem razdoblju 2,523.021 marka, stoji u dokumentu u čijem smo posjedu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-16-ephzhb-vjetro.jpegU suradnji sa braniteljima, Podravka želi proizvodnju i otkup šljiva, malina, paprika, rajčice i u središnjoj Bosnihttp://grude.com/clanak/?i=8884188841Grude.com - klik u svijetFri, 15 Feb 2019 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-povrce_u_gajbama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji ratnih zapovjednika Zbornog područja Vitez i Koordinacije udruga HVO-a i Specijalne policije SB županije u Vitezu je održan braniteljski skup. <p><br />Razlog je osnivanje braniteljskih zadruga i suradnje s Podravkom d.d. iz RH, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mreža dobavljača</strong><br />A kakvo je zanimanje branitelja za ovaj vid rada, proizvodnje i suradnje s Podravkom, vidjelo se i po punoj dvorani u Hrvatskom domu. Naime, Podravka d.d. &scaron;iri mrežu svojih dobavljača, prije svega u BiH, a preko ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja RH poku&scaron;ava animirati braniteljsku populaciju i u sredi&scaron;njoj Bosni, &scaron;to su već uspjeli u Hercegovini i Posavini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dijelom se to uspjelo i u Busovači gdje je osnovana Opća braniteljska zadruga, &scaron;to je sa 100.000 kuna podržalo Ministarstvo hrvatskih branitelja RH. Zadruga u Busovači već ima 35 članova (iz Busovače, Kiseljaka i Viteza). Ozbiljno zanimanje pokazala je Podravka d.d., &scaron;to pokazuje i dolazak na skup u Vitez direktora sektora poljodjelstva Zdravka Dimaća te Nikoline Jelavić i Zlatka Đelekovčana, koji su govorili o proizvodnji i otkupu voćnih i poljoprivrednih kultura (&scaron;ljiva, malina, krastavci, paprika, rajčica, feferoni...), stručnoj pomoći u sjetvi, tretmanu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gosti iz Podravke kazali su kako su njihove potrebe za određenim voćem i povrćem velike, spremni su otkupiti sve proizvedeno uz traženu i ugovorenu kvalitetu. Rečeno je i kako je njihova suradnja s malim pojedinačnim proizvođačima neprihvatljiva pa je nužno osnovati braniteljske zadruge koje bi olak&scaron;ale i pojednostavile sklapanje ugovora, prihvat proizvoda, transport od proizvođača do sabirnog mjesta i onda do Podravke u Koprivnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pozitivan primjer</strong><br />Kao pozitivan primjer naveli su zadrugu u Posavini koja ima sabirni centar i vlastitu hladnjaču. O financijskoj i drugim vidovima potpore govorio je Ivan Zeba, predstavnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Određene informacije dao je i Ilija Milić, jedan od organizatora skupa, inače direktor novoosnovane braniteljske zadruge u Busovači, dok je predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja RH Zvonko Beljo, inače koordinator ugovora tog Ministarstva s Podravkom, govorio o beneficijama branitelja i njihovih zadruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža, inače načelnik Sektora za normativnu djelatnost, upoznao je okupljene s izmjenama i dopunama Zakona o braniteljima koje se odnose na ostvarivanje trajnih prava pripadnika HVO-a invalidnih i mirovina obitelji poginulih. Skupu su nazočili i visoki dužnosnici HDZ-a BiH Josip Kvasina, predsjednik Sabora SBŽ-a, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH, i Nikola Lovrinović, predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skup&scaron;tine BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-povrce_u_gajbama.jpgPOSLOVNO ODIJEVANJE: Ovo su modni detalji za svakog poslovnog muškarca http://grude.com/clanak/?i=8883588835Grude.com - klik u svijetThu, 14 Feb 2019 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-14-sakoi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je poslovni stil podložan modi i modnim promjenama, ipak je zadržao svoja pravila koja odgovaraju ozbiljnosti poslovnog svijeta.<p><br />Poslovni svijet zahtjeva osnovnu dozu uniformiranosti i pravila bontona koja nisu podložna čak i vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanja pokazuju kako je odijevanje na razgovoru za posao jedan od glavnih pokazatelja koliko je se osoba spremna posvetiti poslu koji traži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ne bi ni jedan dio prepustili slučaju, u nastavku smo poslovnu garderobu za mu&scaron;karce razložili na sve njegove dijelove, kako bi cjelina garderobe bila po pravilima poslovnog bontona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bonton nalaže sljedeća pravila:</strong></p> <p>- Sako treba biti zakopčan kada stojite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako na sakou postoje dva gumba, gornje je zakopčano, dok donje uvijek treba ostati otkopčano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko je sako sa tri gumba, mogu biti zakopčana gornja dva ili samo srednje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema legendi, kralj Edward VII davne 1900. godine nije zakopčao posljednji gumb na svom sakou, &scaron;to su svi prisutni razumjeli kao novu modu koja se zadržala do danas, te vrijedi da mu&scaron;karac u odijelu ne zakopčava posljednji gumb na svom sakou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada sjedite, sako uvijek treba biti otkopčan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da bi provjerili je li vam sako odgovarajuće veličine, trebalo bi da možete stavitI dlan između grudi i zakopčanog sakoa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sako treba biti do dužine sjedi&scaron;ta stolice kada sjedite. Tako ćete najbolje procijeniti koja je savr&scaron;ena dužina sakoa za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicionalne boje za mu&scaron;ka poslovna odijela su tamno plava, crna i tamno siva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ispod sakoa uvijek nosite ko&scaron;ulju dugih rukava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Manžete od ko&scaron;ulje trebaju proviriti jedan do tri centimetra i na njih se ne stavlja sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Maramica koja se stavlja u džep ne usklađuje se sa odijelom, već s ko&scaron;uljom ili kravatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i kod ženskih modela i mu&scaron;ke ko&scaron;ulje moraju biti 100% pamučne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprihvatljivija su bijela, a zatim svijetlo plava i bež.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osim jednobojnih ko&scaron;ulja u obzir dolaze i one sa prugicama, ali diskretnim i nimalo upadljivim, bilo bojom ili &scaron;irinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz odijelo se nose ko&scaron;ulje isključivo sa dugačkim rukavima &scaron;to diktira &scaron;irina rukava sakoa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Okovratnik ko&scaron;ulje neka bude usklađen sa čvorom kravate koji vežete, veličinom udoban kako biste izbjegli često otpu&scaron;tanje čvora na kravati i otkopčavanje gornjeg gumba na ko&scaron;ulji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko ne želite izgledati kao konobar, nikad ne nosite sam prsluk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kravata je odjevni dodatak koji najjače ocrtava ukus i osobnost onoga tko je nosi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dana&scaron;njem poslovnom svijetu može se odabrati i neno&scaron;enje kravate ali i danas dobro odabrana diskretna kravata izraz je dobrog ukusa i poslovnog bontona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odaberete li kravatu pripazite kako ju vežete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dužina kravate treba dosezati do kopče remena na hlačama i ne preko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kravata neka bude jednobojna ili diskretnog uzorka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;irina kravate mora biti proporcionalna sa &scaron;irinom revera na sakou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tanke kravate idu uz tzv. europski tip odijela, odnosno ona odijela sa užim reverima i dva dugmeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dužina kravate jeste do vrha kopče na remenu, a ukoliko se nosi igla za kravatu ona je smje&scaron;tena u visini trećeg dugmeta brojeći odozgo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamnosivo odijelo je najbolji odabir svakog poslovnog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono se nosi u svako doba dana i može biti odjeveno u manje ili vi&scaron;e formalnim prigodama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Transformaciju doživljava kombinacijom ko&scaron;ulje i kravate koju nosimo uz njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cipele moraju biti čiste, i&scaron;četkane i ula&scaron;tene, uredno vezanih vezica, nepohabanih peta i uvijek za vrijeme posla na nogama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mu&scaron;ke čarape bez obzira na godi&scaron;nje doba, uvijek trebaju biti visoke, a isto je tako krajnje neukusno nositi prozirne čarape na radnom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Remen je obavezan dodatak, uvijek kožni i u tamnoj boji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovna torba imperativ je dana&scaron;njice zbog stvari i opreme koju svaki poslovni čovjek mora imati pri ruci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći odabir menadžera su kožnate poslovne torbe crne, bordo ili smeđe boje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-14-sakoi.jpgNjemačka za dlaku izbjegla recesiju, gospodarstvo stagnirahttp://grude.com/clanak/?i=8882888828Grude.com - klik u svijetThu, 14 Feb 2019 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačko je gospodarstvo posljednjih mjeseci pod pritiskom zbog strukturnih promjena u automobilskoj industriji..<p>&nbsp;</p> <p>Njemačko gospodarstvo zabilježilo je u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnaciju u odnosu na prethodni kvartal, čime je izbjeglo recesiju, no zabrinutosti u vezi najvećeg europskog gospodarstva i dalje ostaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine rast njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 0,0 posto u odnosu na treće tromjesečje, izvijestio je u četvrtak njemački statistički ured Destatis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari u anketi Reutersa očekivali su, pak, blagi rast, od 0,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda rast nije zabilježen, gospodarstvo je izbjeglo recesiju, koje mu je prijetila nakon &scaron;to je u trećem tromjesečju palo 0,2 posto, &scaron;to je bio prvi pad BDP-a od 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon dinamičnog početka pro&scaron;le godine, u drugom dijelu godine zabilježen je blagi pad. U cijeloj pro&scaron;loj godini gospodarstvo je poraslo 1,4 posto&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;ću Destatisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ured je izvijestio i da je u posljednjem lanjskom tromjesečju utjecaj domaće potražnje bio pozitivan, no da situacija u vanjskoj trgovini nije imala pozitivan doprinos rastu BDP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Carsten Brzeski, glavni ekonomist u ING Germany, kaže da je 2018. godina počela s očekivanjima da će gospodarstvo porasti po najvi&scaron;im stopama od 2011., no godina je zavr&scaron;ila s razočaranjem. &bdquo;Njemačko gospodarstvo izbjeglo je tehničku recesiju s najmanjim mogućim pomakom&rdquo;, kaže Brzeski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačko je gospodarstvo posljednjih mjeseci pod pritiskom zbog strukturnih promjena u automobilskoj industriji, trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, uvođenja carina i usporavanja rasta globalnog gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-gospodarstvo.jpgNagradna igra Hrvatske pošte Mostar ''Najljepšu marku biraj, kufer pakiraj''http://grude.com/clanak/?i=8879088790Grude.com - klik u svijetMon, 11 Feb 2019 17:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-cover_facebook_najljepsa_marka_2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar organizira izbor najljepše poštanske marke izdane u 2018. godini. <p>&nbsp;</p> <p>Kao i prethodnih godina očekuju vas odlične nagrade poput poklon bona za putovanje po želji u iznosu od 1.500,00 KM u organizaciji G-tour Međugorje te druge vrijedne nagrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fotografije svih izdanja maraka u 2018. godini, s pripadajućim rednim brojem, nalaze se na letku zajedno s glasačkim listićem koji možete pronaći na službenoj web stranici <a title="HP Mostar" href="https://www.post.ba/img/Letak_najljepsa_marka_web_2019_s_link_hr.pdf" target="_blank">www.post.ba</a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, letci s glasačkim listićima se mogu preuzeti i u po&scaron;tanskim uredima HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasačke listiće s osobnim podacima treba poslati najkasnije do 11. 3. 2019. godine na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar</strong><br /><strong>&bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke Hrvatske po&scaron;te Mostar 2018.&ldquo;</strong><br /><strong>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.</strong><br /><strong>88000 Mostar</strong><br /><strong>p.p. 500</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odaberite najljep&scaron;u marku Hrvatske po&scaron;te Mostar i osvojite putovanje iz snova!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravila nagradne igre &bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke HP Mostar 2018.&ldquo; možete pronaći na službenoj web stranici HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvlačenje dobitnika nagrada održat će se 19. ožujka 2019. godine, a njihova imena bit će objavljena 20. ožujka 2019. godine na službenoj web stranici <a title="HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-cover_facebook_najljepsa_marka_2018.jpgKruno Žulj: Načelnik me reketari! DORH ne reagira na prijavehttp://grude.com/clanak/?i=8877388773Grude.com - klik u svijetSun, 10 Feb 2019 23:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-10-019-kruno-zulj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kruno Žulj, rođeni Gruđanin vlasnik tvrtke Čarolija d.o.o., teško je optužio Joška Roščića, načelnika Općine Baška Voda, za korupciju, traženje mita i zloupotrebu položaja i ovlasti. <p>&nbsp;</p> <p>Tvrdi kako Ba&scaron;kom Vodom vlada organizirani kriminal na koji nadležne institucije ne reagiraju.
 Tvrdi da ga Općina onemogućava u gradnji hotela s četiri zvjezdice i tristotinjak soba tako &scaron;to su u prostornom planu umjesto puta ucrtali &scaron;etnicu pa se investicija od oko 200 milijuna kuna ne može realizirati. Razlog je, po njegovim riječima, to &scaron;to načelniku nije htio ustupiti pola tržnog centra koji je namjeravao graditi u centru mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Susreo sam se s najgorim oblikom korupcije kakav nisam mogao ni zamisliti. Načelnik općine uvjetovao je da mu prepustim pola tog centra, odnosno da mu poklonim polovicu nekretnine u vrijednosti od <strong>15-ak milijuna kuna</strong>! Naravno, odbio sam na takav način doći do potrebne dokumentacije i tada je počela neviđena represija. Minirajući moje projekte, načelnik Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić stavio je Prostorni plan Ba&scaron;ke Vode izvan snage u razdoblju od 2003. do 2008.godine i nitko nije mogao ni&scaron;ta graditi u tom periodu! Nakon 16 godina mukotrpnog rata s Općinom Ba&scaron;ka Voda dobio sam pravomoćne građevinske dozvole i uskoro započinje gradnja &ndash; tvrdi Kruno Žulj.
 Navodi da je <strong>podnio niz kaznenih prijava DORH-u</strong>, ali nije bilo reakcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Optužbe Krune Žulja odbacile su<strong> sve inspekcije</strong>, Državno odvjetni&scaron;tvo, a upravo je izgubio građansku parnicu. Sporna &scaron;etnica oduvijek je postojala, to je potvrdilo Ministarstvo graditeljstva za vrijeme ministrice <strong>Anke Mrak-Tarita&scaron;</strong>. On može svoj hotel spojiti prometnicom sa sjeverne strane &ndash; kaže prozvani Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić koji tvrdi da Općina Ba&scaron;ka Voda ima problema s poduzetnikom Žuljem koji je bespravni graditelj.</p> <p>&nbsp;</p> <div>On kaže da nije on tražio polovicu tržnog centra za sebe, već je Općina tražila da se upi&scaron;e u vlasni&scaron;tvo jer ulaže zemlji&scaron;te i odriče se komunalnog doprinosa.
&ndash; Općina s Krunom Žuljem ima velike probleme. On je gradio stanove mimo i bez građevinske dozvole, gdje su bile dozvoljene četiri etaže, on je podizao &scaron;est. Ti objekti ni danas nemaju građevinske dozvolu i stanari se ne mogu upisati kao vlasnici. Dužan je i državi i općini, pokrenuli smo postupak naplate i vjerojatno ga to frustrira &ndash; poručio je Ro&scaron;čić.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-10-019-kruno-zulj.jpgLjubo Jurčić o novoj ekonomskoj krizi Hrvatske, Italije, Njemačkehttp://grude.com/clanak/?i=8874888748Grude.com - klik u svijetSat, 09 Feb 2019 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad je riječ o tome kako ćemo se mi nositi s odjekom iz Italije i Njemačke, profesor Jurčić ističe da je kod nas sve padalo dok je kod drugih raslo..<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Italija službeno objavila kako je u&scaron;la u recesiju, a potom se pojavila i prijetnja kako bi se u recesiji mogla naći i Njemačka nakon pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prosincu pro&scaron;le godine za 0,4 posto, pojavile su se bojazni da će to utjecati na hrvatsko gospodarstvo. Pa je tako glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran &Scaron;o&scaron;ić odmah najavio kako će odraz biti negativan jer je riječ o dvije zemlje na koje se najvi&scaron;e naslanjamo, odnosno na&scaron;a dva najjača trgovinska partnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, profesor s Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić ne smatra da će to za Hrvatsku biti nekakav značajan udarac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije svega ističe kako je riječ o statističkoj recesiji kada su Italija u pitanju, a kada je riječ o Njemačkoj da se o recesiji ni ne može govoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Njima je 2017. i 2018. bila odlična. Sada se ondje u su&scaron;tini ne može govoriti o recesiji, rade punim kapacitetima. Oni ne mogu vi&scaron;e rasti i velika stvar im je da drže taj nivo koji imaju sada jer su do&scaron;li do plafona. Sad im ostaje samo napredak u tehnologiji, a to traje&rdquo;, kaže nam profesor Jurčić dodajući kako je Italija na 26.000 eura BDP-a po glavi stanovnika ima jo&scaron; prostora za rast, ali da ga Njemačka nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&lsquo;Gubili su se poslovi i u vrijeme rasta&rsquo;</strong></p> <p>Kad je riječ o tome kako ćemo se mi nositi s odjekom iz Italije i Njemačke, profesor Jurčić ističe da je kod nas sve padalo dok je kod drugih raslo, kao primjerice industrija i da on ni ne vidi neki poseban rast kad smo mi u pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Utjecat će to na nas, ali ekonomija je puno složenija od onog kako se prikazuje i treba znati da su neki na&scaron;i izvoznici i u vrijeme rasta ostajali bez poslova u Italiji, pa se to može dogoditi i sad. No, generalno gledano sada&scaron;nja situacija s Italijom i Njemačkom nema nikakav učinak na Hrvatsku. Mi imamo problem sami sa sobom. Uni&scaron;tili smo gospodarstvo, a nismo napravili novo&rdquo; kaže između ostalog prof. Jurčić zaključujući:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovo je sada samo jedna magla u kojoj se traži opravdanje, razlozi za lo&scaron;e stanje u kojem se nalazimo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Net.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgNIJEMCI KUPILI ŠIROKOBRIJEŠKI CENTAR ZA OBRAZOVANJEhttp://grude.com/clanak/?i=8870688706Grude.com - klik u svijetWed, 06 Feb 2019 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-07-obrazovanje-odraslih-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart (SR Njemačka) preuzela je 100 posto osnivačkog prava nad Srednjom strukovnom školom s pravom javnosti "Centar za obrazovanje" Široki Brijeg. <p><br />"EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart je u strate&scaron;kom dokumentu o svom srednjoročnom i dugoročnom poslovnom razvoju donijelo odluku da svoje djelovanje, odnosno obrazovanje odraslih provodi i na Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini te je radi toga preuzela jednu od vodećih institucija koja se bavi obrazovanjem odraslih u Bosni i Hercegovini, Srednju strukovnu &scaron;kolu s pravom javnosti "Centar za obrazovanje" &Scaron;iroki Brijeg, BiH", navodi se u priopćenju EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart.&nbsp;</p> <p><br /><br />Kao razlog ovog svog poteza iz EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart navode da na prostoru BiH egzistira stanovni&scaron;tvo koje je zainteresirano za život i rad u SR Njemačkoj. S druge strane, u SR Njemačkoj posluju mnogi poslodavci kod kojih rade radnici iz BiH i koji u Njemačkoj uživaju vrlo visok ugled kao vrijedni i stručni radnici.&nbsp;</p> <p><br />"Mnogi poslodavci su zainteresirani da privuku dodatne radnike s područja BiH, posebno imajući u vidu da njemačkom gospodarstvu, nedostaje mnogo radnika koje mogu osigurati samo privlačenjem radne snage iz drugih zemalja, zbog toga je Zapadni Balkan jedan od glavnih aduta. Navedenom akvizicijom EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart nastoji iskustva iz obrazovanja odraslih u SR Njemačkoj prenijeti u BiH, prije svega model dualnog obrazovanja, odnosno povezivanje gospodarstva i obrazovanja", poja&scaron;njavaju iz EDUKA-e.&nbsp;</p> <p><br /><br />Dualno obrazovanje podrazumijeva da polaznik obrazovanja odraslih većinu svog &scaron;kolovanja obavi kod poslodavca, odnosno kroz praktični rad, a samo dio obrazovanja provede u &scaron;koli. Predmetno obrazovanje predviđa i da se prije upisa u &scaron;kolu pronađe zainteresirani poslodavac koji je kadrovsko i materijalno sposoban i opremljen provesti predmetno obrazovanje.&nbsp;</p> <p><br /><br />Iz EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart su naglasili kako se u obrazovanju odraslih žele fokusirati na ishode učenja, odnosno dono&scaron;enje novih kurikuluma za obrazovanje odraslih, koji će biti fokusirani na ishode obrazovanja, odnosno na stečena znanja i vje&scaron;tine koje mora posjedovati polaznik koji je uspje&scaron;no zavr&scaron;io odgovarajući program obrazovanja odraslih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-07-obrazovanje-odraslih-2.jpgCijene niže nego u BiH! Rusi otvorili trgovinu u Njemačkoj, prvi dan zatvorilihttp://grude.com/clanak/?i=8870388703Grude.com - klik u svijetWed, 06 Feb 2019 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-06-019-mlijeko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na njemačko tržište ušli su s velikim ambicijama - još nižim cijenama udariti na etablirane konkurente poput Lidla, Aldija ili Norme. No, nakon samo desetak dana, u nedjelju 4. veljače, ruski diskontni lanac Torgservis morao je zatvoriti svoju prvu i zasad jedinu njemačku trgovinu - Mere u Leipzigu. <p>&nbsp;</p> <p>No, bilo je to tek privremeno, dvodnevno zatvaranje jer su, kako navode iz Merea, kupci razgrabili svu robu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nismo očekivali takvu navalu, a &scaron;to se tiče glasina da nam <strong>roba iz istočne Europe </strong>stiže presporo i da je tu izvor na&scaron;ih problema, to opovrgavamo, poručili su iz kompanije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju je na vratima trgovine kupce dočekala poruka sljedećeg sadržaja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po&scaron;tovani kupci, zbog jako velike potražnje na&scaron;a je trgovina zatvorena 4. i 5. veljače 2019. Reagirali smo&nbsp;brzo, ali morali smo zaključiti da i na&scaron;im dobavljačima treba neko vrijeme da nam napune police. <strong>Ponovno smo otvoreni 6. veljače 2019. </strong>od 9 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'To je nesiguran poslovni model'</h2> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekim njemačkim stručnjacima, poput Gerdu Hessertu sa Sveučili&scaron;ta u Leipzigu, dvodnevno zatvaranje Merea može biti dokaz teze o ranjivosti njihovog poslovnog modela koji zasad počiva na ponudi vrlo jeftine robe u samo jednoj trgovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz sve tro&scaron;kove koje diskontni lanci imaju, pogotovo oko logistike, u Njemačkoj morate imati minimalno 100, a poželjno barem 200 ili 300 trgovina da bi uspjeli, govorio je Hessert&nbsp;uoči otvaranja prve trgovine Torgservisa.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod sloganom "Samo najniže cijene svaki dan", Mere u Leipzigu<strong> privukao je rijeke kupaca</strong>. Redovi na otvaranju krajem siječnja bili su ogromni, a gužva se nije značajno smanjila niti u idućim danima. Nijemce su u ruski diskont privukle primamljive akcije i, općenito, niže cijene većine proizvoda.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Mlijeko 3,6 kuna, pola kg sira 17 kuna...</h2> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možemo uzeti za primjer nekoliko artikala - pola kilograma mljevene kave u Mereu stoji 18,5 kuna,<strong> litra trajnog mlijeka je 3,6 kuna, litra crnog vina 7,7 kuna</strong>, čaj od mente (24 filter vrećice) 1,9 kuna, pola kilograma sira 17,7 kuna, pakiranje od 100 čačkalica 90 lipa...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povoljne su u cijene mesa i suhomesnatih proizvoda jer, primjerice, pola kilograma mljevenog mesa u marinadi od če&scaron;njaka stoji 7,4 kune dok su svinjske &scaron;nicle 20 kuna. Salamu od 400 grama prodaju za pet kuna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački portal <a href="https://www.merkur.de/wirtschaft/russen-aldi-mere-in-leipzig-schon-wieder-geschlossen-sprecherin-dementiert-spekulationen-zr-11555911.html" rel="nofollow" target="_blank"><strong>merkur.de</strong></a> uspoređivao je cijene u Mereu, Lidlu i Aldiju. U ko&scaron;aricu su stavili sok od jabuke, mlijeko, kavu, kobasice, vreće na smeće, salamu, masline, sir, crno vino i čaj od mente. Najskuplji je ispao Aldi - za sve navedeno potrebno je platiti 124 kune, slijedi Lidl sa 111 i najjeftiniji Mere gdje sve to stoji 79 kuna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'To je upitna kvaliteta'</h2> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niske cijene same po sebi ipak nisu dovoljne za opstanak na trži&scaron;tu. Svjesni su toga i Rusi koji planiraju otvoriti jo&scaron; najmanje 100 Mere trgovina i to ponajprije na istoku Njemačke. No, ekonomski stručnjak iz Leipziga Erik Maier smatra da im ni to neće biti dovoljno:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Diskonti ovog tipa već su se pojavljivali na njemačkom trži&scaron;tu i nisu uspjeli. Te&scaron;ko će Mereu biti natjecati se sa Lidlom i Aldijem čak i ako otvore tih <strong>najavljenih 100 trgovina</strong>. Kad ponudite ne&scaron;to &scaron;to je za 20 posto jeftinije nego u Aldiju, pitanje je kakve ja taj&nbsp;proizvod kvalitete, kaže Maier.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki njemački mediju sumnjaju&nbsp;da je razlog dvodnevnog zatvaranja&nbsp;hrana koja ne zadovoljava EU standarde. U Mereu pak tvrde da im svi proizvodi zadovoljavaju standarde EU i da većinom, osim iz Njemačke, stižu iz Če&scaron;ke i Poljske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-06-019-mlijeko.jpegRekordna kazna za Volkswagen, Toyotu, Renault... Cinkao ih Daimlerhttp://grude.com/clanak/?i=8869788697Grude.com - klik u svijetTue, 05 Feb 2019 21:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-12-daimler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Talijansko tijelo za tržišno natjecanje kaznilo je 12 banaka i devet proizvođača automobila s najvišim iznosom ikad - ukupno 678 milijuna eura - za sudjelovanje u kartelu o financiranju automobila od 2013. do 2017., o čemu je čak izvijestio i AZTN.<p>&nbsp;</p> <p>Daimler, Volkswagen, Toyota, Renault, General Motors, Ford i BMW tajno su se dogovarali s vlastitim financijskim institucijama o kriterijima i uvjetima financiranja i leasinga novih automobila, a u tajnim dogovorima sudjelovala su i financijska udruženja Assilea i Assofin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacije koje su izmjenjivali otkrivene su nakon nenajavljene pretrage, a odnosile su se na dogovore o kamatnim stopama, cijenama vozila, prodanim količinama i tro&scaron;kovima. Kartel je prijavio Daimler te je kao zviždač bio oslobođen od kazne, dok je najvi&scaron;a kazna izrečena vezanoj banci Fiat Chryslera u iznosu od 179 milijuna eura, Volkswagenu i njegovoj povezanoj banci &ndash; 163 milijuna eura te Renaultu i njegovoj financijskoj instituciji &ndash; 125 milijuna eura. Assilea i Assofin kažnjeni su sa 95,795, odnosno 11,694 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Novac.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-12-daimler.jpgEP HZ HB donijela Odluku o usvajanju Plana poslovanja od 2019. do kraja 2021. godinehttp://grude.com/clanak/?i=8869288692Grude.com - klik u svijetTue, 05 Feb 2019 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-05-019-dionicari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sjedištu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg ­Bosne d.d. Mostar, danas je održana 36. skupština Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar na kojoj je predsjedavala Jasmina Pašić, punomoćnica Vlade Federacije BiH u ime državnoga kapitala BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Na Skup&scaron;tini je 100 % većinom glasova dioničara donesena Odluka o usvajanju Plana poslovanja JP &ldquo;ELEKTROPRIVREDA HZ HB&rdquo; d.d. Mostar za 2019. &ndash; 2021. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blaženka Novaković, rukovoditeljica Sektora za računovodstvene poslove i kontroling upoznala je članove Skup&scaron;tinu o proceduri i načinu izrade Plana poslovanja EPHZHB-a za navedeno razdoblje, kojim se osigurava strate&scaron;ki cilj poslovanja kao &scaron;to je: puna pogonska spremnost postrojenja i objekata; sigurna i kvalitetna opskrba kupaca električne energije; visok stupanj naplate potraživanja za električnu energiju kao i značajna investicijska ulaganja, a posebno aktivnosti na realizaciji projekta CHE Vrilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svome je izlaganju Plana poslovanja Novaković istaknula nekoliko stavki Plana istaknuv&scaron;i detaljan plan investicijskih ulaganja, plana prihoda i rashoda, naplate fakturirane el. energije, prosječnih gubitaka na distribucijskoj mreži kao i plana dobiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je planirana dobit u 2020. godini planski manja zbog planirane sanacija brane HE Rama, a samim tim i manja proizvodnja u pogonu HE Rama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su ukupni prihodi u 2019. godini bitno veći u odnosu na 2020. i 2021. godini iz razloga &scaron;to elektroenergetskom bilancom za navedene godine nije predviđena opskrba električnom energijom gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Mostarska Panorama</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-05-019-dionicari.jpgMercator nastavlja promovirati domaću proizvodnjuhttp://grude.com/clanak/?i=8867288672Grude.com - klik u svijetMon, 04 Feb 2019 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-04-moji-brendovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sa željom da dodatno promoviraju vrijednost domaće proizvodnje i ujedine bh. proizvođače, od 31. siječnja 2019. godine, Mercator nastavlja sa drugim valom promocije domaćih brendova.<p>&nbsp;</p> <p>Osim već poznatih brendova iz prvog vala kampanje Moji brendovi, na&scaron;e vrijednosti, Klas &ndash; Zlatni puder, mineralna voda Sarajevski Kiseljak, Meggle mlijeko, bosanska kava Zlatna Džezva, Violeta tekući deterdženti, drugi val kampanje uključuje i Meggle active protein mlijeko, Perfetta pa&scaron;teta, Sarajevsko premium pivo i Violeta omek&scaron;ivače. U sljedećem periodu, police svih Mercatorovih prodavnica će nositi oznake ovih proizvoda, sa posebnim naglaskom kupcima na njihove omiljene brendove, prenosi <strong>Manager.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovaj moderan način suradnje kompanije Mercator i domaćih brendova je ne&scaron;to sasvim novo na na&scaron;em trži&scaron;tu. Nastavak kampanje smo ojačali sa Meggle active protein, specijaliziranim mlijekom sa smanjenim udjelom mliječne masti i povećanim udjelom proteina, sa neodoljivim okusima čokolade, vanilije i banane, koje je savr&scaron;en odabir za sve profesionalne sporta&scaron;e, rekreativce i za sve one koji paze na dnevni unos kalorija. Tu je i Sarajevsko Premium, vrhunsko svijetlo lager pivo, proizvedeno od pažljivo biranih sastojaka, vode s vlastitog izvora, ječmenog slada, pivskog kvasca i čak tri vrste hmelja, bez drugih dodataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku kampanje predstavljamo i vrhunsku kolekciju Violeta omek&scaron;ivača sa sofisticiranim parfemima za tkanine koji ujedinjuju pet različitih karaktera, nagla&scaron;avaju privlačnost i neodoljivu senzualnost mirisnih aroma. Osim spomenutih brendova, pridružila nam se i Perfetta pa&scaron;teta, pripremljena samo od najkvalitetnijih sastojaka, jedinstvenim tehnolo&scaron;kim postupkom, kao i Perfetta pikant koko&scaron;ja pa&scaron;teta sa savr&scaron;enim omjerom začina, samo za istinske gurmane", navodi u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;i vjerni kupci će pronaći svoje omiljene brendove na na&scaron;im policama dodatno označene uz markicu "Moji brendovi", jer to jesu na&scaron;e vrijednosti. Posjetite svoj najbliži Mercator i na jednom mjestu pronađite proizvode koji su zasigurno nezaobilazan dio na&scaron;eg svakodnevnog života. Sa kupnjom domaćih proizvoda podržavamo domaću proizvodnju i dajemo dodatnu sigurnost radnih mjesta", izjavio je Haris Omeragić, direktor nabavke Mercatora BH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednosti ovih domaćih brendova stvaraju uspomene. "Potražite i vi va&scaron;e omiljene domaće brendove na policama Mercatora i nastavite sa nama stvarati nove uspomene uz na&scaron;e vrijednosti", pozivaju zaposlenici Mercatora BH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-04-moji-brendovi.jpgStočar i pjesnik iz Tomislavgrada: Pješačim na metar snijega, samo da me dr. Paladino ne čujehttp://grude.com/clanak/?i=8861888618Grude.com - klik u svijetFri, 01 Feb 2019 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-01-ovce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako se na Ravanjskom polju ovih zimskih dana snalazi naš Ilija? – pitam u telefonskom razgovoru domaćega stočara i pjesnika Iliju Smiljanića iz Tomislavgrada.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ma, navik&rsquo;o sam ti ja na ove uvjete, spremno odgovara vlasnik farme ovaca (&bdquo;Farme Smiljanić&ldquo;) koju je podigao prije dvadeset godina upravo na Ravanjskom polju. Potvrđuje to i videozapis koji je upravo ovih dana snimio njegov prijatelj Zloćo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zimskome periodu Ilija noćiva na svojoj Farmi, međutim prekjučer je morao sići u grad po hranu i lijekove za svoje ovce i janjce. Vrijeme janjenja je u punome jeku, a u tomu mu pomaže jedan radnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ojanjilo je se vi&scaron;e od 200 ovaca. Morao sam po neke lijekove za ovce i nadopuniti zalihe hrane. Kada sam obavio te poslove u gradu, krenuo sam preksinoć na Farmu s prijateljem Zloćom. U međuvremenu je zapuhao orkanski vjetar, stvorio nanose i morali smo stati u blizini Farme jer dalje nije bilo prohodno. Tu sam se za Zloćom pozdravio i uputio pje&scaron;ice prema Farmi, govori nam Ilija koji je morao do Farme pje&scaron;ačiti 2 km, i to po snijegu čija je visina dosezala i vi&scaron;e od jednoga metra. A tek onda čeka ga pravi posao!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne bojim se ni sniga ni vukova, samo me strah dr. Paladina</strong></p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>&ndash; Nije me stah, ograjo sam. Nastojim prozitivno razmi&scaron;ljati, znam svoj pravac i da je tribalo do Posu&scaron;ja pje&scaron;ice, i na -20 stupnjeva, ja bih i&scaron;ao.&nbsp;Ne bojim se ni sniga ni vukova. Strah me je jedino dr. Paladina. Ne bi valjalo da ovo pročita i vidi, jer neće me htjeti primiti na kontrolu. Zabranio mi je da nosim veći teret jer imam problema s kralježnicom. Ali ja se moram brinuti za svoje blago &ndash; uz smijeh nam govori Ilija koji, kaže, uvijek vjeruje u Božju providnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; I neka bude &scaron;to god On da, to je je moja filozofija. Meni je ovdje ovako uvijek u zimskom periodu. Dislociran samo od prometnice, a bager može za desetak minuta pročistiti snijeg, kad ga zovnem i kad je glavnom cestom prohodno. Ova cesta od Mokronoga prema Rami se već dva dana zbog snijega i smetova ne može čistiti. Popodne bi se vjetar mogao smiriti, a prema nekim najavama Livnoputovi će tada pristupiti deblokadi i či&scaron;ćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Preksinoć sam se pje&scaron;ice morao spustio od Farme do Bukovika jer prijatelj Zloćo nije mogao doći po mene i vratiti me kući u Tomislavgrad. Promet je bio u zastoju i bager je izvlačio kamion<em> Alfaplasta</em> koji je bio zapeo na toj dionici kao i ostala vozila. Do njih sam propje&scaron;ačio cca 8 km. Kad su odblokirali prometnicu s tim kamionom sam se dovezao kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iako naviknut na zimske uvjete u planini, Ilija kaže kako je nakon 2012. ovo jedna od najtežih zima.</strong></p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>&ndash; Te 2012. godine snijeg je u ovo vrijeme potrajo dva tjedna, a sada već mjesec i pol i to velikoga snijega. I tko zna &scaron;to će biti idućih dana. Vjerujem dosta norve&scaron;koj prognozi. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilijina Farma koja se nalazi u Paklinama &ndash; na Ravanjskom polju pripada kupre&scaron;koj općini. Kupre&scaron;ki starosjedioci znaju reći da je ta lokacija po niskim temperaturama i hladnoći identična Kupre&scaron;kom polju i ujedno najhladnija u toj općini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao ni 1998. tako ni danas, ne brine to ovoga mladog čovjeka vedra duha koji u svemu&nbsp; nastoji vidjeti dobro. Tako se i u ekstremnim vremenskim prilikama na njegovoj planini rađa ne&scaron;to novo i lijepo. Ilijina pjesnička du&scaron;a upravo u ovakvim uvjetima iznjedrila je &bdquo;Zimu&ldquo; u stihovima. Zimu koju će uskoro pobijediti Sunce.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Zima</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ej zimo, zimo </em></p> <p><em>Navuče ti meni rukavice </em></p> <p><em>Zarumeni lice </em></p> <p><em>Odvede mi ptice </em></p> <p><em>Pustu du&scaron;u ostavi </em></p> <p><em>Da je kose vjetrovi</em></p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em>Ustaknu mi kapu </em></p> <p><em>Staknu mi vatru</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ali neka, neka zimo</em></p> <p><em>Doći će vjetri južine </em></p> <p><em>Da ti svrnu rožine </em></p> <p><em>Procvjetat će ljubice </em></p> <p><em>Gledat ti u lice</em></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><em>Ti će&scaron; samo kopniti </em></p> <p><em>Lice će ti blijediti </em></p> <p><em>Suncu du&scaron;u predati </em></p> <p><em>Sunce će pobijediti&nbsp;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/aoJWIAh53YY" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zora Stanić/Tomislavcity</strong></p> <p><strong>Foto: Miro &Scaron;umanović/Arhiv</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-01-ovce.jpgU BiH se uvozi govedina zamrznuta prije 50 godina! http://grude.com/clanak/?i=8859988599Grude.com - klik u svijetThu, 31 Jan 2019 14:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-31-govedina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>akon što smo objavili informaciju da je Poljska najveći izvoznik mesa u BiH, mnogi se pitaju postoji li mogućnost da je meso bolesnih krava snimljenih u jednoj klaonici u Poljskoj završilo na bh. jelovnicima. <p>&nbsp;</p> <p>Domaći proizvođači su ogorčeni, a s obzirom na desetke milijuna KM uvezenog mesa samo iz Poljske, rekli bismo - i s pravom, pi&scaron;e Večernji list BiH.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su napustili ove prostore jer je država vi&scaron;e prepoznavala meso iz cijeloga svijeta negoli ono domaće. - Kod nas sve naopako funkcionira. I ovo malo, a kvalitetno, &scaron;to proizvedemo, mi ne možemo prodati jer se uvozi ovo, nazvat ću ga, europsko smeće! To je sramota. Ne &scaron;titi se domaća proizvodnja nego ju se sustavno gu&scaron;i - ogorčen je predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Moraju zatvarati farme</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>On je svoju farmu morao zatvoriti. - Krave su počele &ldquo;jesti mene&rdquo;. Nema ekonomske opravdanosti - ogorčen je Bićo. Smatra da ni priča o zaraženom mesu iz Poljske neće promijeniti situaciju. - Država od prodaje uvoznog uzme 17 % PDV-a, a ako nas domaće proizvođače potpomogne, onda manje njima ostaje. To je mentalni sklop razmi&scaron;ljanja onih koji vode brigu o poljoprivredi - ustvrdio je Bićo. - Dugo godina pričamo da smeće iz svijeta i Europe zavr&scaron;ava u BiH. Kakva je kontrola na na&scaron;im granicama, najbolje opisuje činjenica kad smo mi blokirali granični prijelaz u Gradi&scaron;ci, a tamo nema hladnjaka, znači kontrole nema. U BiH se kontrolira jedino domaće mlijeko. Imamo najmanje 24 državne kontrole i jo&scaron; 360 kontrola mljekara. Pričamo o Poljskoj, najvećem uvozniku mesa u BiH, pa, hajde, neka netko pokaže analizu mesa koje uvozimo otamo. Neka netko kaže gdje su zavr&scaron;ila 53 kamiona mesa koje je prikazivano kao loj. Vodio se postupak, nastala &scaron;utnja. Ovaj narod se truje - ističe Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača/mljekara RS-a. I on smatra da sve ovo neće utjecati na svijest u BiH. - Mi smo kao neka životinja, kanibal, koja je naučila jesti neku vrstu mesa, otpad. Netko je naučio uzimati novac jer ono ne može biti u prometu dok se sve ne prekontrolira. Za&scaron;to mi u RS-u imamo 50 kontrolnih asistenata u proizvodnji mlijeka? Za&scaron;to ih nema 10 dubinskih koji će kontrolirati uvoz mesa i samo mesa - pita se Usorac. Perica Romić svojedobno je bio jedan od najmlađih načelnika u BiH koji se povukao da bi vodio svoju farmu. Ovaj doktor veterine ima vi&scaron;e od 700 ovaca i vi&scaron;e od 30 krava i jedan je od najpozvanijih za govoriti o problematici. - Svaka država koja želi opstati i funkcionirati mora za&scaron;tititi svoje stanovni&scaron;tvo u svakoj, pa tako i u poljoprivrednoj, proizvodnji. Uzmemo li u obzir prirodne resurse kojima BiH raspolaže, jasno je da bi proizvodnja hrane trebala biti temelj razvoja BiH. Ne treba biti previ&scaron;e pametan i zaključiti da država nije dovoljno za&scaron;titila svoje proizvođače, čime ih je ostavila na &ldquo;brisanom prostoru&rdquo; uvoznicima i otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomoći poljoprivrednicima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitava lepeza pokazatelja govori o tome da su poljoprivredni proizvođači ostavljeni na milost i nemilost otkupljivačima stoke i prekupcima. Treba naglasiti da ne postoji zajamčena cijena bilo kojeg poljoprivrednog proizvoda u BiH. Nerijetko se dogodi da ljudi u situaciji janjce od 30 kg prodaju po 120 KM jer nemaju drugog izbora - razočaran je dr. Romić. Ističe da je praktički svaki poljoprivredni proizvođač kojemu se dogodila gore navedena prisilna prodaja, a mnogima jest, odmah prodao i osnovno stado ovaca i ugasio poljoprivrednu proizvodnju. - Ovakvim situacijama na ruku ide dopu&scaron;ten uvoz iz istočnih zemalja u kojima uvoznici uzimaju janjce upitne kvalitete po jako niskim cijenama, koji se u na&scaron;im trgovačkim centrima i mesnicama često prodaju kao &ldquo;domaći&rdquo;. Slična i lako moguće jo&scaron; gora stvar događa se i s goveđim mesom koje se uveze iz Poljske. Vjerojatno ga Poljaci prodaju kao domaće, a i na&scaron;i u BiH, a lako je moguće da se radi o govedini koja je zamrznuta u Argentini ili Nizozemskoj prije 30, 40 ili 50 godina. Sve ovo, uz očitu prijevaru krajnjih potro&scaron;ača, dovodi i do ga&scaron;enja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, &scaron;to rezultira stalnim odlaskom stanovni&scaron;tva te će u konačnici dovesti do toga da će nam poljoprivrednim zemlji&scaron;tem tj. državom zagospodariti kojekakve korporacije upitnog podrijetla novca i političkih namjera - ističe Romić. Ako se sada ne dogode promjene i prioritet ne postanu domaći umjesto sumnjivih, uvoznih proizvođača, onda smo u bezizlaznoj situaciji.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-bih-uvozimo-otpad-meso-iz-proslog-stoljeca-nam-je-specijalitet-1297974" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-31-govedina.jpgPoziv tvrtkama iz privatnog sektora u BiH za slanje aplikacija za nagradu za biznis lidere održivog razvoja za 2019. godinu http://grude.com/clanak/?i=8859588595Grude.com - klik u svijetThu, 31 Jan 2019 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-31-natjecaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja u Bosni i Hercegovini je prva godišnja nagrada ove vrste u Bosni i Hercegovini s ciljem promocije aktivnosti privatnog sektora u oblasti održivog razvoja u zemlji.<p>&nbsp;</p> <p>Privatne kompanije već implementiraju hvale vrijedne aktivnosti i strategije koje doprinose ciljevima održivog razvoja, kako na globalnoj razini, tako i u Bosni i Hercegovini. Nagrada za biznis lidere održivog razvoja ima za cilj:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- prepoznati i istaknuti napore privatnih kompanija u realizaciji ciljeva održivog razvoja u BiH,</p> <p>- motivirati druge aktere u privatnom sektoru da uvr&scaron;tavaju ciljeve održivog razvoja u svoje poslovne modele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fokus ovogodi&scaron;nje nagrade je stvaranje dobrih radnih mjesta i za&scaron;tita okoli&scaron;a. Stoga će se kroz ovu aktivnost poku&scaron;ati identificirati biznis lidere održivog razvoja u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu u dvije tematske oblasti a to su &ldquo;Ljudi&rdquo; i &ldquo;Resursi i okoli&scaron;&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tematska oblast &ldquo;Ljudi&rdquo;:</strong></p> <p>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja za 2019. godinu u ovoj kategoriji dodjeljuje se kompanijama koje su inspiracija drugima zbog načina na koji postupaju sa svojim uposlenicima i klijentima i omogućuju dostojanstven rad (SDG 8. i SDG 10). Posebna pažnja se posvećuje prepoznavanju kompanija koje su vodeće u osiguranju radnih uvjeta i postupanju sa ženama i drugim ranjivim kategorijama dru&scaron;tva u svojim kompanijama (SDG 5). Nagrada će također promovirati etičko poslovanje (SDG 16).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tematska oblast &ldquo;Resursi i okoli&scaron;&rdquo;:</strong></p> <p>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja u BiH za 2019. godinu u ovoj kategoriji dodjeljuje se kompanijama koje dokazuju da razmi&scaron;ljaju o svom ekolo&scaron;kom otisku kao i onima koje namjenski i kontinuirano unapređuju svoje lance vrijednosti (SDG 12. i SDG 9). Također će se vrednovati ulaganja u ljudske resurse, istraživanje i razvoj i nove tehnologije te proces inovacija unutar kompanije (SDG 5. i 11).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja dodjeljuje se malim, srednjim i velikim kompanijama koje prijave svoje projekte koji doprinose održivom razvoju u Bosni i Hercegovini. Kompanije se mogu prijaviti sa jednim ili vi&scaron;e projekata u okviru predloženih tema (jedan projekt za temu &ldquo;Ljudi&rdquo; i drugi projekt za temu &ldquo;Resursi i okoli&scaron;&rdquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Natječaj je otvoren do 10.03.2019. godine.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanost progla&scaron;enja pobjednika će se održati 12.06.2019. godine u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija i e-aplikacija je dostupna na poveznici <a title="zamisli 2020" href="http://www.zamisli2030.ba/SDGBiznisLideri" target="_blank">www.zamisli2030.ba/SDGBiznisLideri</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se organizira u okviru projekta &bdquo;Podr&scaron;ka pripreme za implementaciju Ciljeva održivog razvoja (SDGs) i angažiranje privatnog sektora&ldquo; kojeg provodi UNDP i financira Vlada &Scaron;vedske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-31-natjecaj.jpgDosjetili se kako eliminirati jedan od većih problema kriptovaluta http://grude.com/clanak/?i=8857388573Grude.com - klik u svijetTue, 29 Jan 2019 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-29-bitcoin-etherum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve veća popularnost stabilnih digitalnih valuta.<p>&nbsp;</p> <p>Kriptozajednica dosjetila se kako eliminirati jedan od većih problema kriptovaluta, a to je iznimno velika i brza promjena vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkako su kriptovalute, ponajprije bitcoin, postale poznatije &scaron;iroj javnosti unazad godinu i pol, čuvene su po strelovitom rastu, ali i jednako tako snažnom padu cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se bitcoinom jo&scaron; u prosincu 2017. trgovalo po 20.000 dolara da bi dva mjeseca kasnije cijena potonula na 6000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Praktički beskoristan</strong><br />U ponedjeljak se nakon 14 sati bitcoinom trgovalo po 3460 dolara, prema podacima s internetske stranice Coinmarketcap.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog tako snažnih oscilacija u cijeni najpopularnija kriptovaluta praktički je beskorisna za potro&scaron;ače i poduzetnike, pi&scaron;e Bloomberg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor na taj problem mogla bi biti stabilna kriptovaluta, odnosno &ldquo;stablecoin&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, sama ideja nije u potpunosti nova jer se najpoznatijim &ldquo;stablecoinom&rdquo; - tetherom - trguje jo&scaron; od 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, pro&scaron;le godine, možda ba&scaron; zbog bitcoinova &ldquo;hoda po trnju&rdquo;, svjetlo dana ugledao je cijeli niz novih &ldquo;stabilnih kriptovaluta&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima sa stranice Blockchain.com, do rujna pro&scaron;le godine bilo ih je 57, od čega su 23 &ldquo;stablecoina&rdquo; bila na trži&scaron;tu, a 34 je bilo u fazi plasiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihova ukupna trži&scaron;na kapitalizacija u to je vrijeme iznosila tri milijarde dolara. Većina te kapitalizacije odnosila se na tether.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, podaci sa Coinmarketcapa pokazuju da je kapitalizacija tethera krajem rujna pro&scaron;le godine iznosila 2,8 milijardi dolara, a sada je na 2,04 milijarde dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč promjeni kapitalizacije, cijena tethera u tom je razdoblju ostala gotovo nepromijenjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, 30. rujna cijena te kriptovalute je iznosila okruglih jedan dolar, dok je trenutno na 1,01 dolar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stabilne kriptovalute vrijednost čuvaju na dva načina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je vezanje za neku drugu imovinu, poput američkog dolara, ko&scaron;arice nacionalnih valuta ili neku sirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi je način vezivanje &ldquo;stablecoina&rdquo; za cijenu neke druge kriptovalute, poput ethera ili skupine digitalnih valuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Stablecoini&rdquo; te vrste u pravilu koriste algoritam kako bi upravljali ponudom i potražnjom kako bi se broj tokena u optjecaju podudarao sa brojem koji drže u rezervi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Različiti mehanizmi</strong></p> <p>Tether je konkretno vezan za američki dolar u omjeru 1:1. Druga takva digitalna valuta je &ldquo;Pravi dolar&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada ga njegovi korisnici promijene u američki dolar, broj tokena koji su posjedovali se uni&scaron;tava kako bi se održavao odnos 1:1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, za razliku od tethera, &ldquo;Pravi dolar&rdquo; objavljuje mjesečne podatke o broju tokena u rezervi. Dai je pak vezan za vrijednost ethera - jedne od najvrednijih kriptovaluta - a drži vi&scaron;e ethera nego svojih tokena kako bi anulirao njegove snažne oscilacije u cijeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tvrdnjama izvje&scaron;ća Blockchaina, dai ima jedan od složenijih mehanizama održavanja stabilnosti na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rastuća popularnost &ldquo;stablecoina&rdquo; dovela je do dobre zarade za kompanije koje ih izdaju. Prvenstveno zarađuju na naknadama i kamatama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, tether je u prvom polugodi&scaron;tu pro&scaron;le godine donio 6,6 milijuna dolara zarade. No, kao i ostale kriptovalute, ni &ldquo;stablecoinovi&rdquo; nisu imuni na krađu i regulatorne rizike.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-29-bitcoin-etherum.jpgFIS ostvario odlične rezultate u odnosu na prošlu godinu http://grude.com/clanak/?i=8855988559Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jan 2019 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-gudelj-fis-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklih dana održan je godišnji sastanak Uprave poduzeća FIS d.o.o. na kojem su analizirani i sumirani rezultati u protekloj godini te usvojeni poslovni planovi i zadaci za 2019. godinu. <p>&nbsp;</p> <p>2018. bila je jo&scaron; jedna u nizu uspje&scaron;nih poslovnih godina u kojoj je FIS zadržao lidersku poziciju u proizvodnji namje&scaron;taja u BiH te potvrdio visoku poziciju u segmentu prodaje roba &scaron;iroke potro&scaron;nje na domaćem trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U 2018. godini ostvarili smo odlične poslovne rezultate i u odnosu na prethodnu godinu povećali prihode. Rast prodaje zabilježen je u svim segmentima roba &scaron;iroke potro&scaron;nje. Kada je riječ o proizvodnji, protekle godine smo imali već vidljive rezultate netom zavr&scaron;enog velikog investicionog ulaganja u modernizaciju procesa i nove tehnologije &ndash; za 10% je povećana proizvodnja, &scaron;to je posebno bitno, u značajnoj mjeri povećan je izvoz namje&scaron;taja na strana trži&scaron;ta'', istaknuo je prilikom prezentacije poslovanja predsjednik Uprave FIS-a Zoran Maros, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekordni rezultati i stalan rast prihoda FIS bilježi unazad nekoliko godina &scaron;to je zajednički uspjeh zaposlenika i snažnog i funkcionalnog menadžmenta poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je poznato, već petu godinu FIS-om upravlja profesionalni menadžment kojem su upravljačku funkciju predali suvlasnici, osnivači i dugogodi&scaron;nji direktori Pero Gudelj i Snežana Gudelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odvajanje vlasničke od upravljačke funkcije kroz cijeli period pokazalo se kao racionalan potez koji je rezultirao vrlo uspje&scaron;nim poslovanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suvlasnici FIS-a su zadovoljni postignutim rezultatima u 2018., a pred Upravu poduzeća postavljeni su novi zadaci i planovi za ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je zadržati jednu od vodećih pozicija u domenu trgovine na malo kao i u proizvodnji namje&scaron;taja te osnažiti proizvodnju tekstila; pratiti i prilagođavati se zahtjevima trži&scaron;ta, dodatno ulagati u suvremene tehnologije i nova zapo&scaron;ljavanja te osiguravati &scaron;to bolje radne uvjete za zaposlenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od dva desetljeća FIS je jedan od oslonaca bh. gospodarstva &ndash; sigurna i stabilna domaća kompanija prepoznata kroz prodaju kao osnovnu djelatnost sa 18 prodajnih centara, ali i kao respektabilan proizvođač namje&scaron;taja 'Ambyenta' i tekstila sa brendovima 'GS' &ndash; čarape, 'Anbinni' -odjeća za bebe i 'FIS HOME' -kućni tekstil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U su&scaron;tini poslovne filozofije FIS-a je zadovoljan kupac i ka tome su usmjerene sve poslovne aktivnosti i sva pažnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzeće je nositelj brojnih priznanja i medalja a posljednje u nizu su, i to po četvrti put zaredom dobivene, medalja vrhunske izvrsnosti ''Prijatelj kupaca'' koju je FIS-u dodijelila renomirana organizacija ICERTIAS i Certifikat bonitetne izvrsnosti -&scaron;to je međunarodno priznanje za ekonomsku pouzdanost koji dodjeljuje BISNODE.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-gudelj-fis-1.jpgZatvorio restoran, kupio kokoši i krave i otišao na selo http://grude.com/clanak/?i=8854188541Grude.com - klik u svijetSun, 27 Jan 2019 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-27-poljoprivrednik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon dugogodišnjeg rada u trgovini i ugostiteljstvu Goraždanin Mirsad Kadrić zatvorio je svoj restoran, kupio jato kokoši i dvije krave i otišao na djedovinu u Čauševiće, selo na granici entiteta i općina Goražde i Novo Goražde.<p>&nbsp;</p> <p>U mjestu čije su kuće spaljene tri godine poslije rata, manje je nepravde nego u gradu, a životinje su postale bolji prijatelji od ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Krive i godine</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osam godina radio sam u Goraždu kao konobar, a onda jo&scaron; pet u Sarajevu kao komercijalist. Nakon toga sam se vratio u Goražde, poku&scaron;ao s trgovinom, pa restoranom, ali nije i&scaron;lo. Zbog niza okolnosti sve sam zatvorio i oti&scaron;ao na selo. Sklonio se od svega. Jednostavno, ne&scaron;to u tebi prelomi, ako su svi ti ljudi do&scaron;li sa sela u grad, e ja sada odoh na selo da vidim &scaron;to su pobjegli odatle. Vjerovatno su i godine krive, cijeli život po kavanama, u gradu, na asfaltu i sad daj ne&scaron;to novo, neki novi izazov &ndash; kaže Kadrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav kojem je nepravda temelj i koji sve vi&scaron;e sliči na bezvla&scaron;će, mlade ljude tjera iz države. S otvaranjem granica sve vi&scaron;e ljudi ide i mnogo vi&scaron;e će ih otići, uvjeren je Mirsad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ljudska riječ vi&scaron;e ni&scaron;ta ne vrijedi i to je ne&scaron;to najgore. Evo, u ovom selu, od mog djeda zemlja, a usred nje neka tuđa kru&scaron;ka. Kad pita&scaron; kako, odgovor je &ndash; na riječ. Ljudi su tako živjeli. Danas toga vi&scaron;e nema &ndash; dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirsad je u gradu mnogo poznatiji po nadimku Casper, za koji je, kaže, kriv djed. U Čau&scaron;eviće država nije usmjerila ni ekser za obnovu, a sa susjedom Sabitom Mirsad od snijega čisti i lokalni put. Ru&scaron;evine jo&scaron; podsjećaju na zlo vrijeme, a Casper među njima zaista i podsjeća na simpatičnog duha iz popularnog crtanog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S vjernim psom Garom počeo je obrađivati vrt i čistiti zaraslo imanje, kreditom je kupio dvije krave i nabavio koko&scaron;i, koje mu je desetkovala lisica. Od tri ko&scaron;nice pčela dvije su stradale, ali sve je to dio svakodnevne borbe na selu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Te&scaron;ki počeci</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da mi je netko prije pet godina rekao da ću živjeti na selu, ja mu ne bih vjerovao, pa tako ni majci nisam govorio. Čovjek je dovezao krave, muzilica jo&scaron; nije stigla, a ja ne znam da ih muzem. Prvo sam tražio da ih vozi nazad, pomuze i vrati mi ih, ali pomogao je susjed, a ja sam onda zvao isporučitelja i tražio da mi po&scaron;alju stroj ili će me naći obje&scaron;enog o drvo &ndash; s osmijehom se prisjeća Kadrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su mislili da će od novog zanimanja odustati nakon nekoliko mjeseci, ali Kadrić već tri i po godine pokazuje da se od proizvodnje hrane može živjeti, prenosi Grude.com. - Dnevno radim tri sata, ujutro, oko podne i navečer, dok ih pomuzete, očistite im objekt i date im da jedu. Za tri sata posla možete imati lijepu plaćicu &ndash; poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez pomoći države</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od države nije dobio nikakvu pomoć. Tražio je samo jednom, ali je za papire potro&scaron;io 150 maraka, a dobio smije&scaron;no obrazloženje za&scaron;to njegov zahtjev ne može biti odobren. Radeći na imanju, otplaćuje kredit, a poslije će razmi&scaron;ljati o &scaron;irenju proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Avaz.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-27-poljoprivrednik.jpgHrvatski hotelijeri u potrazi za 30.000 sezonskih radnikahttp://grude.com/clanak/?i=7853178531Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jan 2019 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-hrana_kuhar_restoran_ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na hrvatskom tržištu rada prošle godine nedostajali su kuhari, konobari, recepcioneri, trgovci, higijeničari i ostali radnici u pripremi hrane i usluga.<p><br />Hrvatski hotelijeri su od kraja pro&scaron;le godine započeli potragu za oko 30 tisuća sezonskih radnika iz Slavonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, koji su im potrebni za ovogodi&scaron;nju turističku sezonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveće hrvatske hotelske kompanije, u želji da na vrijeme osiguraju stručno osoblje, kao &scaron;to su kuhari, konobari i slastičari, nude veće plaće od 10 do 20 posto, a sezoncima osiguraju i besplatni smje&scaron;taj i hranu, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na hrvatskom trži&scaron;tu rada pro&scaron;le godine nedostajali su kuhari, konobari, recepcioneri, trgovci, higijeničari i ostali radnici u pripremi hrane i usluga. Tijekom ovog razdoblja bilo je potrebno 23.652 sezonskih radnika, a radilo ih je manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za 2019. godinu procjenjuje se da će biti potrebno deset tisuća sezonskih radnika, jer se ove godine zavr&scaron;avaju velike investicije u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Republike Hrvatske odredila je godi&scaron;nju kvotu za zapo&scaron;ljavanje stranaca, koja za 2019. godinu iznosi 65.100 dozvola, dok je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu predviđeno pet tisuća dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kvota za nova zapo&scaron;ljavanja stranaca za ovu godinu u oblasti turizma i ugostiteljstva je 10.611 dozvola, &scaron;to znači da je hrvatskim hotelijerima i ugostiteljima potrebno oko 15.000 radnika iz inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-hrana_kuhar_restoran_ilustracija.jpgBiH od sada može izvoziti piletinu u EUhttp://grude.com/clanak/?i=7852878528Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-25-piletina-bataci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ured za veterinarstvo BiH trebao bi narednih dana izvršiti popis tvrtki koje će biti uvrštene na popis izvoznika pilećeg mesa za EU. <p>&nbsp;</p> <p>Europska komisija je na dana&scaron;njoj sjednici stavila Bosnu i Hercegovinu na popis zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Europsku uniju, doznaje Klix.ba iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Doznaje se da bi u narednim danima Ured za veterinarstvo BiH trebao izvr&scaron;iti popis tvrtki koje će biti uvr&scaron;tene na popis izvoznika pilećeg mesa za EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspekcijski tim Direktorata za hranu, zdravlje, analize i revizije EU boravio je u BiH od 26. rujna do 6. listopada 2018. godine te je u preliminarnom izvje&scaron;ću dao pozitivno mi&scaron;ljenje za izvoz mesa peradi u EU uz samo jednu preporuku koju je Ured za veterinarstvo zajedno s izvoznim objektima već ispo&scaron;tovao, a radi se o pregledu trupova pilećeg mesa neposredno nakon klanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko &Scaron;arović, koji je najavljivao ovu odluku Europske komisije, ranije je za Klix.ba naveo kako BiH ima najmanje 10 ozbiljnih tvrtkin koje mogu izvoziti pileće meso u zemlje Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-25-piletina-bataci.jpgNikad bolja cijena: Do kuće u BiH za 11 tisuća KMhttp://grude.com/clanak/?i=7852778527Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 17:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-25-drvena-kuca.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zima je. Bezbrižni ste, pobjegli ste od gradske vreve i zaputili se u planinu, u tišinu. Uz omiljenu knjigu i čaj opuštate se od stresa, a hrane imate dovoljno da biste preživjeli još pokoji nalet hladnog vala, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Vremena kad su takve stvari bile nedostižne daleko su iza nas. Čak uz malo odricanja i vlastitim sredstvima ne&scaron;to takvo može se priu&scaron;titi. Ranije smo pisali kako su montažne kuće postale hit u BiH, a njihove cijene postale su prihvatljive za svačiji džep. Primjerice, jedna bijeljinska tvrtka svoju kuću &ldquo;<a href="https://www.stecocentar.com/balkanika-2/" target="_blank">Balkanika</a>&rdquo; prodaje za 11 tisuća maraka, odnosno, da budemo do kraja precizni, za 10.999 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paneli od drva</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radimo kao &Scaron;vicarska i kupaca uistinu imamo. Ova cijena koju smo istaknuli samo je za područje BiH - govore za Večernji list iz tvrtke. A da takva kuća traje godinama, potvrdila je Sanela Svraka koja je &ldquo;Balkaniku&rdquo; kupila prije osam godina. Proizvođači su objasnili od čega se grade njihovi objekti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Grade se od panela čija je osnovna konstrukcija drvo. Uz drvenu konstrukciju, materijali koji se koriste u proizvodnji panela i drugih elemenata jesu izolacijski, pločasti materijali i spojna sredstva. Montažne kuće građevine su čiji se dijelovi proizvode u tvornici u obliku panela ili modula, zatim se prevoze do mjesta izgradnje - navodi se na stranici proizvođača. &Scaron;to se samog drva tiče, ono se vraća u modu. - Drvo, koje je dugi niz godina bilo osnovni materijal za građenje, posljednjih desetljeća ima sve veću primjenu u izgradnji suvremenih objekata. Mala zapreminska težina drva u odnosu na čelik i beton nije zanemariva, kao i relativno velika čvrstoća paralelno s vlaknima te laka obrada. Slaba osjetljivost materijala na temperaturne promjene, mogućnosti montaže i dislociranje konstrukcije postavljaju drvo kao materijal za građenje u ravnopravne odnose s drugim građevinskim materijalima. Puno drvo otporan je materijal i sporije izgara nego betonski stupovi ili čelične grede. Drvo spada u jeftine materijale i u procesu obrade i proizvodnje zahtijeva daleko manje utro&scaron;ka energije nego ostali građevinski materijali - navodi se. Stručnjak Marko Franković u jednom od svojih tekstova o drvenim kućama pi&scaron;e o trajnosti objekata. - Obrađeno drvo hrasta u neza&scaron;tićenom prostoru može trajati do sto, u natkrivenom otvorenom prostoru do dvjesto, a u zatvorenom suhom prostoru čak do osamsto godina! Naravno, riječ je o vrlo trajnoj i kvalitetnoj vrsti drva, no i najmanje trajna jela može trajati do pedeset godina u neza&scaron;tićenom prostoru - kaže Franković.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Drvene kuće - zdrava sredina</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Drvo kao ekolo&scaron;ki građevni materijal ima svojstvo samoregulacije mikroklime u prostoru: - Trupci upijaju vi&scaron;ak vlage u prostoru, a vraćaju je kad se zrak osu&scaron;i. Taj prirodni materijal propu&scaron;ta zrak u oba smjera osiguravajući prirodnu ventilaciju prostora bez otvaranja prozora i vrata. Zato su drvene kuće zdrava, antialergijska sredina puna kisika. Osim toga, drvo ne proizvodi &scaron;tetna zračenja u unutra&scaron;njosti kuće i kvalitetna je akustična za&scaron;tita. Drvene kuće odlično podnose i niske temperature - ističe Franković, s tim da većina novorealiziranih projekata drvenih montažnih kuća ulazi u razrede niske energetske potro&scaron;nje A i A+. - Za razliku od klasične drvene montažne kuće kod koje je uobičajena debljina vanjskog zida 240 mm, pasivna kuća treba vi&scaron;e nego dvostruko deblji zid (494 mm). Razliku čini deblji sloj toplinske izolacije - navodi se. Ipak, ima ne&scaron;to o čemu treba voditi računa. Radi se o lopovima. Ondje gdje dugo nema nikoga, zna se dogoditi da kuća nestane, no to je već druga tema, ali i poziv na oprez.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/do-kuce-u-bih-za-11-tisuca-km-1296822" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-25-drvena-kuca.jpegCroatia osiguranje odustalo od Central osiguranjahttp://grude.com/clanak/?i=7851978519Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-28-centralosiguranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Croatia osiguranje je 28. lipnja 2018. potpisalo okvirne ugovore o kupnji 100-postotnih udjela u Central osiguranju i Testing Grupi, a danas je putem Zagrebačke burze objavilo da odustaje od zaključenja tih transakcija.<p>&nbsp;</p> <p>"Ranije postignutim sporazumom stranaka predmetne transakcije u ovom se trenutku neće zaključivati, a okvirni ugovori prestaju važiti", ističu iz Croatia osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, Croatia osiguranje BiH je u 2017. godini ostvarilo <strong>25 milijuna eura</strong> premije osiguranja, uz trži&scaron;ni udio od sedam posto, dok je Central osiguranje s premijom od 14 milijuna eura u 2017. imalo trži&scaron;ni udjel od četiri posto, a Testing Grupa drži 16 posto trži&scaron;nog udjela u tehničkim pregledima na području Federacije BIH i 2017. je imala prihod od 6,1 milijun eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-28-centralosiguranje.jpgEP zabranio različitu kvalitetu Nutelle, svugdje mora biti istahttp://grude.com/clanak/?i=7851878518Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-26-nutella198.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Službena pozicija Europskog parlamenta je da se različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU mora zabraniti. <p><br />Odbor za unutra&scaron;nje trži&scaron;te i za&scaron;titu potro&scaron;ača Europskog parlamenta usvojio je zakon koji zabranjuje prodaju naizgled istih proizvoda različite kvalitete u Europskoj uniji. Objavila je to na konferenciji za medije hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, prenosi 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Službena pozicija Europskog parlamenta je da se različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU mora zabraniti. To je pozicija do koje smo do&scaron;li nakon godina uvjeravanja, povlačenja za rukav i dokazivanja! Odu&scaron;evljena sam ovako dobrim rezultatom te&scaron;kih pregovora, i za mene već petogodi&scaron;njeg procesa. Vrlo je te&scaron;ko gurati zakon za koji nitko ne želi da se dogodi osim vas i dijela istočnoeuropskih zastupnika, kazala je Biljana Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odbor je naime usvojio izmjenu tzv. crne liste Direktive o nepo&scaron;tenim poslovnim praksama i eksplicitno zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vi&scaron;e od 80 posto građana Hrvatske smatra da nas velike korporacije tretiraju kao građane drugog reda. To su brojke koje sam dobila kada sam radila prvo istraživanje kvalitete na na&scaron;em i njemačkom trži&scaron;tu s Hrvatskom agencijom za hranu. Ti podaci su me obvezali. Europski parlament je donio najbolju poziciju, unatoč te&scaron;kim pregovorima. Sada je na potezu Vijeće, a tu veliku ulogu mora odraditi na&scaron;a Vlada!, kaže Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruku kvalitetu biti do četiri posto njihovog godi&scaron;njeg prometa. Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i europsko istraživanje kvalitete proizvoda za koji je sredstva iz EU proračuna osigurala upravo Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prema mojim informacijama, uzorak će se uskoro formirati na osnovi doprinosa 19 država članica. Prvi rezultati će biti kroz par mjeseci, i moguće je da zakon bude izglasan i prije toga. Samim time su rezultati i važniji, jer će povući za sobom i prve sankcije, kaže Borzan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-26-nutella198.jpgPetar Ćorluka: 'HRVATSKU' otvaramo 2020. godine!http://grude.com/clanak/?i=7850278502Grude.com - klik u svijetThu, 24 Jan 2019 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-15-petar_corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotel "Hrvatska" u Baškoj Vodi, koji je do 2017. godine kao bivša vojna nekretnina poslovao u sklopu Cluba Adriatic, nakon što je Vlada RH donijela odluku da se izdvoji iz upravljanja Adriatica, napokon očekuju svjetliji dani, odnosno godine, i to ne kao prošla kada je bio zatvoren, piše Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je Vlada donijela odluku o izboru makarske tvrtke Marea Alta, vlasnika <strong>Petra Ćorluke</strong>, kao najpovoljnijeg ponuđača za kupnju hotela "Hrvatska", koja je ponudila 46,13 milijuna kuna, čak 10,2 milijuna vi&scaron;e od početne cijene od 35,9 milijuna, koliko je bilo navedeno u drugom, ponovljenom natječaju Ministarstva državne imovine iz listopada 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo je uz Ćorlukinu tvrtku, zaprimilo jo&scaron; dvije obvezujuće ponude - slatinske tvrtke Maros nekretnine koja je ponudila 36,5 milijuna kuna te zagrebačke Adria Coast turizam s ponudom ''te&scaron;kom'' 42,4 milijuna.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Ministarstvo državne imovine s tvrtkom Marea Alta zaključit će kupoprodajni ugovor prema kojem će kupac biti obvezan isplatiti kupoprodajnu cijenu u roku 30 dana od dana zaključenja ugovora, umanjenu za iznos od 1,79 milijuna kuna uplaćen u korist državnog proračuna na ime jamčevine u postupku javnog poziva za podno&scaron;enje ponuda.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Ulaganje od 20 milijuna eura</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Prodajom će hotel "Hrvatska", koji je do sada imao dvije zvjezdice, biti kategoriziran na četiri plus &scaron;to je u razgovoru sa <strong><a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/585768/hercegovacki-tajkun-cija-se-imovina-procjenjuje-na-vise-od-150-milijuna-eura-postaje-vlasnik-hotela-hrvatska-u-basku-vodu-dovest-cemo-imucne-goste-zaposlit-cemo-najmanje-40-ljudi" target="_blank">Slobodnom Dalmacijom</a></strong> potvrdio i sam Ćorluka, hercegovački poduzetnik, vlasnik brenda ''Teta Violeta'' i tvornice Violeta, trgovačke tvrtke Prodex koja upravlja s dva &scaron;oping centra u BiH te hotela u Sarajevu s pet zvjezdica, staračkog doma i dječjeg vrtića, a čija se imovina procjenjuje na vi&scaron;e od 150 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćorluka, inače vi&scaron;e od dvije godine planira gradnju hotela u Makarskoj na predjelu Cvitačka, ali je, kako kaže, ''zapelo'' zbog administracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Drago mi je da smo dobrodo&scaron;li u Ba&scaron;ku Vodu i da smo započeli izvrsnu suradnju s ba&scaron;kovo&scaron;kim načelnikom <strong>Jo&scaron;kom Ro&scaron;čićem</strong>, a posebno sam zadovoljan kupnjom hotela "Hrvatska" i pro&scaron;irenjem ba&scaron;kovo&scaron;ke turističke ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada slijedi izrada najboljeg idejnog rje&scaron;enja za hotel kao i raspisivanje natječaja za izvođača radova, a prema prvim procjenama, u rekonstrukciju i obnovu hotela uložit ćemo oko 20 milijuna eura te planiramo otvoriti ga na početku sezone 2020. godine - kazao je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do početka ove sezone planira se započeti s pripremnim radovima, a Ćorluka ističe kako ga posebno veseli pro&scaron;irenje kapaciteta hotela koji se nikada nisu koristili, a to su kino, sale te vanjski i unutra&scaron;nji bazen čime će u "Hrvatskoj" boraviti gosti bolje platežne moći, ali za sada se jo&scaron; radi na ''ispitivanju'' trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacijom prema kojoj je vlasnik ''Violete'' kupio hotel "Hrvatsku" posebno je zadovoljan ba&scaron;kovo&scaron;ki načelnik Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić koji je lani bio jako razočaran postupkom Ministarstva državne imovine, koje je hotel zatvorilo prije sezone i stavilo ga na prodaju, jer je "Hrvatska" mogla ostvariti oko 40 tisuća noćenja i u njemu je kao i do pro&scaron;le godine moglo raditi 48 djelatnika, od čega 18 stalno zaposlenih i 30 sezonaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- S gospodinom Ćorlukom sam već održao sastanak i prema prvim dojmovima riječ je o korektnom i vrlo ozbiljnom poduzetniku kojem je u interesu napredak Ba&scaron;ke Vode. Ćorluka u hotelu namjerava zaposliti najmanje 40 djelatnika, a kako mi je prezentirao, "Hrvatska" bi mogla raditi tijekom cijele godine čime će ostvariti najmanje 50 tisuća noćenja &ndash; veli Ro&scaron;čić dodav&scaron;i da će novi vlasnik napokon preurediti dijelove hotela na dvije etaže, a koji su ostali ''zaboravljeni''.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Ba&scaron;ka Voda će biti vrh</h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Općina će na sve moguće načine izići ususret Ćorluki, ali samo uz po&scaron;tovanje prostorno-planske dokumentacije te ako uspije prodaja objekata u Ba&scaron;kom Polju i Krvavici, Ba&scaron;ka Voda će godi&scaron;nje ostvarivati 2 milijuna noćenja i imat će vrhunske sadržaje kakvih nema od Dubrovnika do Istre - kazao je Ro&scaron;čić <strong><a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/585768/hercegovacki-tajkun-cija-se-imovina-procjenjuje-na-vise-od-150-milijuna-eura-postaje-vlasnik-hotela-hrvatska-u-basku-vodu-dovest-cemo-imucne-goste-zaposlit-cemo-najmanje-40-ljudi" target="_blank">Slobodnoj Dalmaciji</a></strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema raspisanom javnom pozivu od prije četiri mjeseca, hotel "Hrvatska" prodavao se za 35,9 milijuna kuna, dok ga je Ministarstvo državne imovine u svibnju 2018. godine prodavalo za 42,3 milijuna kuna, odnosno 6,4 milijuna kuna vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijalni kupci su do 23. listopada pro&scaron;le godine morali uplatiti jamčevinu od 1,79 milijuna kuna, dok je ona u prvom natječaju iznosila 2,1 milijun kuna, ali na isti nije pristigla nijedna ponuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel s dvije zvjezdice ima bruto povr&scaron;inu 12.500 četvornih metara, a neto 8956 kvadrata te 136 smje&scaron;tajnih jedinica, točnije 128 soba i osam apartmana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radio je sezonski sve do pro&scaron;le turističke sezone, a prema financijskim izvje&scaron;ćima, poslovao je pozitivno jer su mu prihodi zadnjih nekoliko godina bili veći od 6 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili od 5,6 do 6 milijuna kuna, tako da gubitaka nije bilo, samo 2017. godinu zavr&scaron;io je s plusom oko 700 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="e4-sub-article "> <div> <h5>Hotel 'Hrvatska' po sezoni ostvarivao oko 34 tisuće noćenja</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel "Hrvatska" u kojem su boravili Slovaci, Poljaci i Česi, pretpro&scaron;le godine je ostvario 33.410 noćenja, 2016. godine 33.832, a 2015. godine 33.568 noćenja i radio je od 1. svibnja do 30. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel je bio u fiksnom zakupu s agencijom koja je isti plaćala i u zimskom periodu samo kako bi se ''pokrio'' dio godine kada je zatvoren i kako bi uplaćenim sredstvima opstao cijeli Club Adriatic. S obzirom na to da hotel nije radio pro&scaron;le sezone jer je primopredaja Ministarstvu državne imovine obavljena 5. siječnja 2018. godine, Općina Ba&scaron;ka Voda, komunalno poduzeće Gradina i TZ Ba&scaron;ka Voda ostali su bez vi&scaron;e od 600 tisuća kuna prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, 2017. godine TZ Ba&scaron;ka Voda je uprihodila 177.901 kunu boravi&scaron;ne pristoje, Gradina je odvoz otpada naplatila 338.228 kuna, a Općina od komunalne naknade zaradila 93.729 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> </div> </div> <div class="e4-sub-article "> <div> <h5>Ministar Marić: Sada će općina imati veće prihode</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su brojke pokazale pozitivno poslovanje hotela, s druge strane bitno je podsjetiti i kako nam je prije četiri mjeseca ministar državne imovine <strong>Goran Marić</strong> kazao da je hotel zadnjih sezona poslovao s gubitkom i nipo&scaron;to nije mogao biti otvoren tijekom sezone 2018. jer je u derutnom stanju, najgorem u zadnjih sedam godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hotel "Hrvatska" poslovao je s gubitkom zbog nesposobne Uprave Cluba Adriatic koja je njime tada upravljala. Nije istina da bi hotel mogao donijeti dobit jer je to bilo nemoguće, pa smo i raspisali javni poziv za njegovu prodaju Trebali smo ga prodati prije sezone, ali na prvi natječaj nije pristigla nijedna ponuda - kazao je tada Marić Slobodnoj Dalmaciji, uz napomenu da će Općina i TZ Ba&scaron;ka Voda nakon prodaje hotela imati puno veću dobit jer će u hotel dolaziti gosti bolje platežne moći.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-15-petar_corluka.jpgPoziv na radionicu ''Pustolovni turizam-Velika prilika za malo poduzetništvo''http://grude.com/clanak/?i=7848878488Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jan 2019 18:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-23-kajak-neretva-sp-kanjon-v12.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova radionica je podržana od strane projekta MarketMakers, koji je dio napora Švicarske vlade za pomoć Bosni i Hercegovini na putu prema europskim integracijama..<p><br />Otvoren je poziv na radionicu &bdquo;<strong>Pustolovni turizam-Velika prilika za malo poduzetni&scaron;tvo</strong>&ldquo; koju organizira Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj radionici će se između ostalog raspravljati o potrebama i trendovima u smislu aktivnog turizma, zatim idejama, mogućnostima i planovima kako se aktivirati kao poduzetnik u području aktivnog turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažniji cilj za organizaciju radionice je stvoriti platformu za razvoj aktivnog turizma na području Županije Zapadnohercegovačke, te potaknuti lokalne potencijalne dionike na djelovanje u području ove vrste turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionicu će voditi stručnjakinja za razvoj aktivnog turizma, gospođa Iva Bencun, vlasnica poznate turističke agencije Feral Tours d.o.o., organizatorica Zadar Outdoor festivala, te predsjednica Zajednice pustolovnog turizma pri HGK, a održati će se u srijedu, 30. siječnja 2019. godine u svadbenom salonu &bdquo;Bagu&scaron;ić&ldquo; u Posu&scaron;ju, na adresi Kardinala Stepinca bb, s početkom u 11:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova radionica je podržana od strane projekta MarketMakers, koji je dio napora &Scaron;vicarske vlade za pomoć Bosni i Hercegovini na putu prema europskim integracijama, a čine ga konzorcij Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o., a ujedno je nastavak aktivnosti u okviru projekta &bdquo;Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Županiji Zapadnohercegovačkoj&ldquo;, na kojoj će va&scaron;e sudjelovanje biti od izuzetne važnosti, a sve s ciljem pristupanja &scaron;to kvalitetnijoj izradi Plana razvoja turizma Županije Zapadnohercegovačke, s posebnim naglaskom na aktivni turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radionicu se možete prijaviti putem službene e-mail adrese Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije info@eui-zzh.ba najkasnije do utorka, 29. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-23-kajak-neretva-sp-kanjon-v12.jpgBandić je od danas službeno bagerist! Može raditihttp://grude.com/clanak/?i=7848078480Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jan 2019 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-23-bandic-bagerist.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na Facebooku se pohvalio novim zvanjem - od danas je i službeno bagerist. U roku, zagrebački gradonačelnik je završio stručno osposobljavanje za bageristu i spreman je za petak, kada će na Sljemenu početi radovi na žičari. <p>&nbsp;</p> <p>- Polažem tečaj za radni stroj i kada počnu radovi na žičari ja ću prvu rupu kopati. Mislim da je u redu da najveći projekt u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu započnem ja - istaknuo je Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Gru</strong><strong>de.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-23-bandic-bagerist.jpegMilenko Bašić - Lager radi investicije života! Ulaže milijarde marakahttp://grude.com/clanak/?i=7845078450Grude.com - klik u svijetTue, 22 Jan 2019 00:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-22-019-lager.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata. Vrijednost projekta je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna. <p>&nbsp;</p> <p>Za usporedbu, Pelje&scaron;ki će most ko&scaron;tati Hrvatsku ne&scaron;to vi&scaron;e od dvije milijarde kuna. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posu&scaron;ja u vlasni&scaron;tvu Milenka Ba&scaron;ića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH. Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem pro&scaron;log ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina. Tportal je prva medijska redakcija koja je posjetila gradili&scaron;te pro&scaron;log četvrtka</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetroelektrana službenog imena Kr&scaron;-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smje&scaron;tena je na kamenitoj visoravni povr&scaron;ine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari te&scaron;ka mehanizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-22-19-01-22-019-lager2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&lsquo;U odmakloj smo fazi zemljanih radova. Probili smo oko 42 kilometra pristupnih putova, a toliko ćemo postaviti i srednjenaponskih kablova. Gradi se trafostanica, ključan dio vjetroparka. Idući tjedan krećemo s postavljanjem prvih stupova, visokih 134 metra. Kad se na njih postavi turbina, vrh elipse bit će na 200 metara. To su najveće vjetroturbine u Hrvatskoj. U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika&hellip;&rsquo;, kao iz rukava zasipa nas brojkama Jakov Jukić, član uprave tvrtke C.E.M.P., a ona je dio Lager grupacije i nositelj projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jukić nas je proveo kroz gradili&scaron;te na kojem je radilo oko 200 ljudi. Za razliku od va&scaron;eg novinara, kojem je pogled bježao na obližnje vrhove Dinare i Svilaje, oni nisu imali vremena za uživanje u prirodi. Osim prisutnosti direktora, na užurbanost ih je tjerala bura. Iako ne pretjerano jaka, ipak je nemilice grizla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Radovi, uz neka sitna ka&scaron;njenja, zasad idu prema planu te je ukupna izgrađenost već na 70 posto odrađenog. Najveći problem nam zna raditi bura. Trenutno uz ovu opremu na gradili&scaron;tu imamo puna skladi&scaron;ta u lukama Zadar i Ploče, a dopremili su nam je partneri iz Njemačke. Plan je da se do sredine ožujka postavi sedam vjetroturbina snage 20 megavata, a do početka jeseni trebalo bi proraditi svih 48 vjetroturbina. Zatim imamo period probnog rada i do kraja godine vjetropark će biti pu&scaron;ten u rad&rsquo;, obja&scaron;njava Jukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do postavljanja prvih stupova gradili&scaron;tem trenutno dominira ogromna dizalica. Žuta mrcina od oko 1150 tona veličine je obiteljske kuće i pomoću nje postavit će se sve vjetroturbine. Riječ je o najmodernijem stroju takve vrste, čija je cijena oko 50 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Na nju jo&scaron; nije montiran kran dugačak 150 metara. Tad je jo&scaron; impresivnija. Pomoću nje možemo podići terete do 750 tona, a na visini od 150 metara kapacitet dizanja joj je 160 tona. Toliko je velika da se ne može samostalno kretati gradili&scaron;tem. Kad postavimo jednu vjetroturbinu, tad dizalicu moramo razmontirati i preseliti do temelja druge vjetroturbine. Uz nju će nam trebati dva i pol do tri dana da postavimo čitavu konstrukciju&rsquo;, s vidljivim ponosom kaže Jukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potjerani burom i glađu, selimo se u obližnju gostionicu Kod Pere u selu Radučić, gurmansku meku za sve one koji vole janjetinu i prasetinu s ražnja. Ondje nas je dočekao Dragan Stipić, izvr&scaron;ni direktor Lagera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija iz Posu&scaron;ja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima vi&scaron;e od 300 zaposlenih i, osim u zemljama biv&scaron;e Jugoslavije, posluje u Albaniji i &Scaron;vicarskoj. Godi&scaron;nji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna). Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubu&scaron;kom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura (skoro milijardu KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-22-19-01-22-019-lager3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>Uz vjetroelektranu Kr&scaron;-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Cilj nam je postati regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i vodeća firma u logistici, montaži i transportu opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga smo i nabavili najmoderniju opremu za transport i podizanje, u koju smo uložili preko 13 milijuna eura&rsquo;, ističe Stipić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Kr&scaron;-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspje&scaron;no borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Velik je to problem za sve ulagače u Hrvatskoj. Projekt sve dosad nije realiziran zbog usporenosti institucija, neusklađenosti zakona i česte promjene raznih pravilnika. Svaka nova promjena traži prilagodbu, jako puno rada i čekanja. U drugim europskim zemljama ovakvi projekti se razviju u roku od godinu do dvije. To daje &scaron;ansu investitorima da uspiju. Ako ne&scaron;to traje 16 godina, tad možda nikad nećete dočekati povrat investicije&rsquo;, nagla&scaron;ava Stipić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Abcportal.info/Tportal</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-22-019-lager.jpegOvo se u BiH ne viđa često: Svom radniku izgradio kućuhttp://grude.com/clanak/?i=7843778437Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jan 2019 13:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-21-019-potkraj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drago Vuković iz Potkraja u općini Breza, kojega prijatelji od milja zovu još i Božijak napravio je neobičan potez. <p>&nbsp;</p> <p>Za svoga pastira Dževada Đulana izgradio je lijepu kuću tako da Dževad vi&scaron;e neće noćiti u prikolici nego u pravom apartmanu s kupaonicom, grijanjem, dnevnim boravkom, frižiderom, perilicom rublja i drugim kućanskim aparatima, pi&scaron;e Flash.ba. Jučer je bilo svečano otvorenje objekta, a na zabavi koja je okupila ne samo stočare nego i Dragine poslovne prijatelje bilo je veselo. -Ovo je moj najsretniji dan u životu. Dobio sam na kori&scaron;tenje pravu "bosansku vilu" opremljenu sa svim potrebnim uređajima. Mogu se kao čovjek okupati nakon &scaron;to namirim stoku u &scaron;tali. Prezadovoljan sam i zahvalan svome direktoru Draganu koji me osigurao kao svoga radnika", vidno uzbuđen izjavio je Dževad Đulan iz Zenice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati poduzetnik Drago Vuković o ovom neobičnom potezu za bh. prilike kaže: - Iako sam u početku posao sa ovcama shvatio kao hobi, danas je to preraslo u biznis od kojega se može dobro živjeti. Kada sam vidio da Dževad odlično obavlja posao odlučio sam za njega izgraditi suvremenu kuću sa svim uređajima. On brine o 350 ovaca vrlo dobro i za&scaron;to ne bi imao uvjete dostojne čovjeka. Farma je među najsuvremenijim u regiji tako da danas ovčar i nije te&scaron;ko biti iako mnogi bježe od ovoga zanimanja", izjavio je za Flash.ba Drago Vukuvić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-21-019-potkraj.jpgMakarska: Lučić i Mamić grade najveći trgovački centar u Dalmacijihttp://grude.com/clanak/?i=7842578425Grude.com - klik u svijetSun, 20 Jan 2019 20:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-20-019-trgovacki-makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Generacija djece koja danas već studiraju bili su još maleni osnovci kad se sanjarilo o velikom trgovačkom centru s kino i kongresnim dvoranama nasuprot makarske Gradske sportske dvorane. <p>&nbsp;</p> <p>Tako su, naime, najavljivali onda&scaron;nji investitori. Od tada je pro&scaron;lo desetak godina, međutim, na ovom zemlji&scaron;tu do sada u međuvremenu nije podignut ni trgovački centar, niti kino. To će se u dogledno vrijeme ipak promijeniti, o čemu svjedoči veliki iskop na ovom zemlji&scaron;tu, prenosi Pogled.ba.</p> <p><br />Iako nije vidljivo na samoj parceli, budući da nema istaknute table, investitor je dru&scaron;tvo Dugi&scaron; d.o.o., iza kojega stoji Danijela Lučić, kćerka Milana Lučića, te dru&scaron;tvo Tommy d.o.o., objavila je <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/584874/gradi-se-najveci-trgovacki-centar-od-dubrovnika-do-splita-evo-tko-stoji-iza-projekta-na-24-tisuce-kvadrata-oko-kojega-su-se-godinama-lomila-koplja" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>.</p> <p><br /><br /><strong>Milan Lučić</strong>, čije se ime već godinama povezuje s ovim projektom, samo u nekim drugim poslovnim kombinacijama, kazao je tek da vi&scaron;e nema neku veliku ulogu u ovom projektu, a vi&scaron;e o tome je rekao Zoran Mamić u ime Tommyja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U svakom slučaju, radi se o objektu od preko 24 tisuće metara četvornih bruto povr&scaron;ine. Sastojat će se od garaže, prizemlja i prvog kata, a kako kaže Mamić, u Makarsku će dovesti brojne poznate brendove i dat će gradu dodatni sadržaj.</p> <p><br /><br />Većeg trgovačkog centra, kaže Mamić, nema od Dubrovnika do Splita, a njemu će, kako predviđaju investitori, gravitirati i susjedna Hercegovina. Od poznatih brendova u centru će, već je sada poznato, svoje mjesto naći M&uuml;ller, New Yorker, Deichmann, Anda, Pepco, Tommy, Biberon, Sir Oliver...</p> <p><br />&nbsp;Dinamika radova je takva da će se naredna tri mjeseca raditi suha gradnja te AB konstrukcija, potom slijedi gradskom odlukom propisana zabrana građevinskih radova od 1. svibnja, da bi se nastavilo nakon zavr&scaron;etka turističke sezone.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-20-019-trgovacki-makarska.jpgItalija poziva tvrtke iz BiH na industrijski sajam Connext u Milanuhttp://grude.com/clanak/?i=7841478414Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jan 2019 18:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-19-mico3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj je ponuditi besplatnu platformu za sastanke radi povećanja međunarodne trgovine i investicija.<p>&nbsp;</p> <p>Veleposlanstvo Italije u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje da će tvrtke iz Bosne i Hercegovine moći besplatno sudjelovati na Poslovnom forumu "Connext", koji će se održati u Milanu 7. i 8. veljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju organizira najveća talijanska poslovna asocijacija Confindustria koja predviđa sudjelovanje vi&scaron;e od 2.000 kompanija i vi&scaron;e od 5.000 posjetitelja. Fokus će biti na četiri tematske oblasti koje pokrivaju sve sektore ekonomske aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je ponuditi besplatnu platformu za sastanke radi povećanja međunarodne trgovine i investicija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Confindustria je odabrala Njemačku, Maroko i Zapadni Balkan kao partnerske oblasti za ovaj događaj. Za tvrtke u Bosni i Hercegovini sudjelovanje će biti besplatno i obuhvatit će prostor za sastanke i organizaciju sastanaka "B2B" između tvrtki. Osim toga, sve tvrtke koje sudjeluju će biti u mogućnosti da se registriraju u povjerljivoj bazi podataka koja će tijekom perioda od godine dana omogućiti, bez naknade, kontaktiranje svih prisutnih kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacijski događaj u Bosni i Hercegovini održan je 18. siječnja u rezidenciji Italije u prisusutvu gđe. Maria Monica Annibaldis, koja je do&scaron;la iz Italije u ime Confindustria. Skupu su prisustvovale odabrane kompanije iz Bosne i Hercegovine koje su zainteresirane za povećanje trgovine s Italijom i ostatkom Europske unije. FIPA, Privredna komora BiH, Privredne komore RS i FBiH, kao i glavni inkubatori u cijeloj BiH, također su aktivno sudjelovali i &scaron;ire informaciju među članovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovanje u Connext-u je otvoreno za sve zainteresirane tvrtke, koje mogu posjetiti službenu web-stranicu događaja <a title="confindustria" href="https://connext.confindustria.it/" target="_blank">https://connext.confindustria.it/</a> radi informiranja o načinu sudjelovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-19-mico3.jpgKrumpiri neočekivano poskupjelihttp://grude.com/clanak/?i=7840578405Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jan 2019 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-krompir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U odnosu na pregled cijena koncem prošlog tjedna, najveće iznenađenje predstavlja cijena krumpira koji su sa 0,5 do 0,7 KM skočili na 0,5 do 1,0 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Iako narodski kazano, suha, moćna je zima kad se pogledaju cijene voća i povrća na veletržnici u Tasovčićiva, ove u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Malo je proizvoda &ndash; bijeli luk, grah, mrkva, cikla, čije su cijene na razini pro&scaron;logodi&scaron;njih, sve ostalo znatno je iznad pa se može reći da su profitirali povrtlari sa zimskom robom, dok suprotno važi za voće &ndash; domaće jabuke i kru&scaron;ke, jeftinije su nego u siječnju pro&scaron;le godine, javlja <strong>Radio Čapljina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na pregled cijena koncem pro&scaron;log tjedna, najveće iznenađenje predstavlja cijena krumpira koji su sa 0,5 do 0,7 KM skočili na 0,5 do 1,0 KM. &Scaron;to vi&scaron;e značajan je udio uvoznog krumpira iz Hrvatske okolica Čakovca, koji se upravo i cijeni marku za kilogram. Kako stvari stoje neće biti nikakvo iznenađenje ako uskoro ponovo budemo jeli njemački krumpir čiji će se uvoz pri takvoj cijeni, isplatiti. Od pro&scaron;log barometra cijena skuplji je i karfiol 1,8 do 2,5 KM, zatim kupus pupčar 1,4 do 2 KM, pa celer čija se cijena popela na 6 do 7 maraka za kilogram zelene mase. Sezona gripe diže cijenu bijelog luka koji je sada od 4 do 7 KM, a raste ponovo i cijena crvenom luku koji je od 1,4 KM austrijski, pa do 3 KM domaći. Usporedbe radi sredinom siječnja 2018-te godine crveni luk je bio od 1 do 1,2 KM, a list celera samo 3 KM itd. Mladi luk kada se pojavi, prodaje se za 4 do 4,5 KM. U ovom slijedu zabilježili smo samo jedno manje pojeftinjenje, kupusa &ndash; čija je nova cijena 0,7 do 0,8 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostalo povrće zadržalo je cijene, kelj je i dalje 0,8 do 1,2 KM, brokule 3 do 3,5 marke, ra&scaron;tika 3 do 5 maraka, a blitva i &scaron;pinat od 2,5 do 3,5 KM. Na cijeni je i zelena salata 1,5 do 1,7 KM, kao i prasa koja se cijeni od 2 do 3 KM. Stabila je i cijena per&scaron;ina 5 do 6 KM za kilogram zelene mase, mrkve čija je ponuda zahvaljujući uvozu, obila 0,8 do 1 KM, pa cikle 0,5 do 1 KM, te graha u zrnu koji je od 1,9 KM američki, 3 KM kanadski, 3,2 argentinski, dok se rijetki domaći cijeni 6 do 7 KM za kilogram. Od domaćeg povrća najskuplji je hren 10 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene domaćeg voća bez promjena u odnosu na prethodni barometar cijena, jabuke uz obilnu ponudu su od 0,5 do 1,2 KM, sve rjeđe kru&scaron;ke od 1,1 do 1,6 KM, suhe smokve 4 do 6 KM za kilogram. Kivi je i dalje skromnih 0,5 do 1,2 KM, jezgra oraha 15 do 17 KM, dok su orasi u ljusci 4 do 5 KM za kilogram. Solidna je ponuda agruma iz Neretve, rijetke mandarine su 0,8 do 1,2 KM, limun je oko 2,5 KM, dok je cijena klementina 1,5 do 2 KM i naranči 1,8 do 2 KM u porastu. Sve navedene cijene su na veliko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ki&scaron;a je unekoliko prorijedila ponudu ispred veletržnice, izostali su proizvođači odjeće. Ljekovitog bilja, alatki i slično, međutim, zato je bilo mliječnih proizvoda, drva, pa i ribe u izobilju. Riba se cijenila 9 KM pastrva iz uzgoja, dok su &scaron;arani bili 11 KM, morska riba &ndash; lubin i orada cijenila se 15 KM. Somića, srdele, babu&scaron;ke, keljavaca i jegulje nije bilo. Mliječni proizvodi imaju sve &scaron;iri raspon cijene od 4 KM koliko se cijenio mladi sir, pa do 20 KM sa Zelengore. Suhi ovčji sir s Morina i livanjski u kolutovima bio je 18, iz Podveležja oko 15, kajmak od 14 do 16 KM. Uglavnom mliječni proizvodi dobrom se prodaju. Drva su imala standardni cijenu 80 do 85 KM prostorni metar oblovine, dok su cijepana zavisno od vrste drveta, cijenila od 90 do 100 KM za prostorni metar, vreća drva bila je 6 KM itd.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-krompir.jpgZvijezda Las Vegasa, nova generacija Mercedesa CLAhttp://grude.com/clanak/?i=7839478394Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 15:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-cla_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova generacija Mercedesa CLA predstavljena je u Las Vegasu. Ušminkana Edition 1 verzija na slici je posebno osmišljena za početak prodaje. Trenutno je najveća zvijezda Las Vegasa.<p>&nbsp;</p> <p>I nova generacija CLA većinu tehnologije dijeli s klasičnom A-klasom. Mercedes je i ovdje najvi&scaron;e ponosan na MBUX, sustav glasovnih naredbi i komunikacije s umjetnom inteligencijom, pa je automobil predstavljen na sajmu potro&scaron;ačke elektronike uz bok najnaprednijim mobitelima i drugim modernim gadgetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MBUX je u CLA jo&scaron; napredniji nego u A-klasi, pa, primjerice, može prilagoditi ambijentalno osvjetljenje broju otkucaja vozača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi CLA pokretat će benzinski i dizelski motori iz A-klase, ukupno pet benzinaca i dva dizela&scaron;a. Najsnažniji motor je benzinac snage 225 KS. Auto je pet centimetara duži od prethodnika i mjeri 469 centimetara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-cla_2.jpgOD 1.VELJAČE: Mostar, Međugorje, Čapljina, Čitluk, Široki Brijeg, Ljubuški, Grude i Posušje nove destinacije FlixBusahttp://grude.com/clanak/?i=7838478384Grude.com - klik u svijetThu, 17 Jan 2019 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-17-flixbus-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je najavljeno danas na konferenciji za medije u Mostaru, najbrže rastući autobusni prijevoznik FlixBus širi mrežu autobusnih linija.<p>&nbsp;</p> <p>Mostar, Međugorje te 6 novih destinacija povezuje se s 36 direktnih destinacija te s nekim od najvećih europskih metropola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je u lipnju 2017. godine FlixBus započeo s prvim autobusnim linijama iz Sarajeva, od 1. veljače 2019. godine mreža linija se znatno &scaron;iri. Bosna i Hercegovina s ukupno 18 destinacija od kojih su najveći centri upravo Sarajevo, Mostar i Međugorje postaje značajna zemlja izvan EU koja je umrežena, a time i sama postala dostupna brojnim turistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>˝Osim &scaron;to smo putnicima iz ovog dijela BiH omogućili dostupnost i jednostavna putovanja diljem Europe, otvorili smo pristup i nekim novim turistima. FlixBus kao sinonim za putovanja autobusom u Europi, na listi je svih turista koji traže sljedeću destinaciju za putovanje. &ndash; izjavio je Dean Čebohin, direktor razvoja poslovanja za CEE South regiju. Upravo zbog toga te zbog iskustva koje imamo u zemljama na&scaron;e regije, ovi će gradovi itekako profitirati od umrežavanja.˝ - dodao je Dean.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inovativan poslovni model: dostupna putovanja i do Beča, Venecije, Budimpe&scaron;te ili Praga</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući regionalnim partnerima, a ponajvi&scaron;e Autoherc partneru, prve zelene linije kreću 1. veljače direktno u smjeru Hrvatske te Njemačke. Od ukupno 18 destinacija, nove priključene su Mostar, Međugorje, Čapljina, Čitluk, &Scaron;iroki Brijeg, Ljubu&scaron;ki, Grude i Posu&scaron;je. Većina direktnih linija prolazi kroz jedno od najvećih čvori&scaron;ta FlixBusa u CEE South regiji, odnosno kroz Zagreb čime je jednom kupljenom kartom, omogućen daljnji nastavak putovanja prema Veneciji, Beču, Budimpe&scaron;ti, Pragu ili nekoj drugoj europskoj metropoli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>˝FlixBus je svojim poslovnim modelom uspio privući milijune putnika diljem Europe, brojimo ih vi&scaron;e od 100 milijuna. Stvorio je tisuće novih poslova u industriji te ojačao poslovanje regionalnih autobusnih prijevoznika. Ovaj uspje&scaron;an model prihvaćaju mnogobrojni regionalni autobusni partneri kao model vlastitog razvoja i napretka, a Autoherc je upravo jedan od njih.˝ - zaključio je Dean.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FlixBus putnici profitirat će od mnogobrojnih pogodnosti, prije svega od sigurnosti i udobnosti novih autobusa. FlixBus u svakom autobusu osigurava vi&scaron;e prostora između sjedala, utičnicu, besplatan internet, besplatnu prtljagu te mogućnost otkaza ili promjene rezervacije do 15 minuta prije polaska bez naplate. Kori&scaron;tenje mobilne aplikacije ima brojne pogodnosti koje uvelike olak&scaron;avaju putovanja. Između ostalog aplikacija &scaron;alje korisniku obavijest o ka&scaron;njenju ili mogućim zastojima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaja karata je otvorena te ih je moguće kupiti putem web stranice www.FlixBus.ba u domaćoj valuti KM, putem mobilne aplikacije ili kod prodajnih partnera FlixBusa te na autobusnim kolodvorima. Na web stranici se detaljno mogu vidjeti i sve dostupne destinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjenom digitalizacije u tradicionalnoj industriji prijevoza putnika, FlixBus je uzdrmao trži&scaron;te. Prvi je krenuo s pružanjem usluga mobilne aplikacije uz dodanu vrijednost putniku, a integriran je i u Google mapu kao jedinstveni prijevoznik u cijeloj regiji. Koriste li putnici Google mape te tako istražuju mogućnosti putovanja, kao jedna od opcija uz zrakoplove i javni prijevoz, ponudit će im se i FlixBus moguća putovanja.</p> <p><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-17-flixbus-mostar.jpgNAJAVA: U Posušju radionica o zakonodavnom reguliranju obiteljskog smještajahttp://grude.com/clanak/?i=7836778367Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-23-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ciljana skupina radionice su ponajprije svi potencijalni zainteresirani iznajmljivači privatnog smještaja, ali i sve osobe zainteresirane za temu radionice.<p>&nbsp;</p> <p>Ured za europske integracije Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) priopćio je u srijedu da je otvoren poziv na radionicu "Zakonodavni okvir za reguliranje obiteljskog smje&scaron;taja kroz primjere dobre prakse", koja će se 21. siječnja održati u svadbenom salonu "Bagu&scaron;ić" u Posu&scaron;ju u 11 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je radionice, kako navode iz spomenutog ureda, stvoriti pregled načina reguliranja važnih pitanja od značaja za obiteljski smje&scaron;taj, ali i predstavljanje sustavnih regulativa koje bi mogle stvoriti model zakonodavnog okvira za područje ZHŽ-a u smislu obiteljskog smje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ciljana skupina radionice su ponajprije svi potencijalni zainteresirani iznajmljivači privatnog smje&scaron;taja, ali i sve osobe zainteresirane za temu radionice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionicu će voditi Nedo Pinezić, stručnjak za razvoj ruralnog turizma s naglaskom na obiteljski smje&scaron;taj i vlasnik privatne tvrtke "Quanarius" d.o.o. iz Hrvatske koja je specijalizirana za marketing i konzalting u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova radionica nastavak je aktivnosti projekta "Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Zapadnohercegovačkoj županiji" čiji je krajnji cilj &scaron;to kvalitetnija izrada plana razvoja turizma te županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radionicu se može prijaviti putem službene e-mail adrese Ureda za europske integracije ZHŽ-a - info@eui-zzh.ba najkasnije do petka, 18. siječnja, do 12 sati, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-23-posusje.jpgHT ERONET za svoje korisnike uveo Live chathttp://grude.com/clanak/?i=7836078360Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 15:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-16-eronet-chat-service.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iza projekta stoji cijeli tim iskusnih agenata, koji su na usluzi svim našim korisnicima. <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici HT ERONET-a sada imaju i mogućnost komunikacije s korisničkom podr&scaron;kom putem digitalnog kanala. Riječ je o live chatu, a HT ERONET prvi je telekom u BiH koji nudi ovaj digitalni kanal komunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Iznimno smo ponosni &scaron;to smo prvi operater u BiH koji je svojim korisnicima omogućio ovakav personalizirani način komunikacije i podr&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza projekta stoji cijeli tim iskusnih agenata, koji su na usluzi svim na&scaron;im korisnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilika je ovo i za na&scaron;e potencijalne korisnike informirati se o proizvodima i uslugama HT ERONET-a. S uslugom live chata, držimo korak s trendovima koje donosi digitalno doba&rdquo;, kazala je Ornela Leko, direktorica Sektora za korisničku podr&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Live chat dostupan je putem službenih web stranica HT ERONET-a&nbsp;<a title="HT Eronet" href="http://www.hteronet.ba" target="_blank">www.hteronet.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz činjenicu da je besplatan, live chat znači jednostavnu i neposrednu komunikaciju između korisnika i korisničke podr&scaron;ke HT ERONET-a gdje se, u realnom vremenu, mogu dobiti informacije i podr&scaron;ka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i korisnici i oni koji to žele postati, vi&scaron;e ne trebaju ići osobno na prodajna mjesta ili pozivati; korisnička podr&scaron;ka sada je udaljena samo jedan klik, priopćeno je iz Odjela za korporativne komunikacije HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-16-eronet-chat-service.jpgHT ERONET: Ne nasjedajte na SMS molbe za doplatu računahttp://grude.com/clanak/?i=7833478334Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-14-20190114_173838.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT Eronet upozorava sve svoje korisnike da ne nasjedaju na lažne SMS poruke u kojima ih netko moli za nadoplatu računa druge osobe. <p>&nbsp;</p> <p>Molimo sve na&scaron;e korisnike da poruke ovakva ili slična sadržaja odmah prijave na info@hteronet.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, riječ je o poku&scaron;aju prijevare na koju ni u kojem slučaju ne treba nasjedati, a na&scaron;e mjerodavne službe poduzimaju potrebne aktivnosti za rje&scaron;avanje ovoga problema.<br /><br /><br />Fotografija u prilogu primjer je ovakve prevare.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-14-20190114_173838.jpgBIH: Sve se manje kupuju novi automobili, polovnih sve višehttp://grude.com/clanak/?i=7832878328Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-04-auto_tehnicki_pregled.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednjih osam godina broj uvezenih automobila je u stalnom porastu.<p>&nbsp;</p> <p>Iz godine u godinu u BiH se uvozi sve vi&scaron;e polovnih automobila, dok broj novih uvezenih stagnira. Za 2018. godinu država je od dažbina na uvoz automobila naplatila gotovo 200 milijuna KM. Ipak, ono &scaron;to treba istaknuti je mali broj električnih vozila koja se uvoze, a tome doprinosi nepostojanje bilo kakvih poreznih olak&scaron;ica države. Građani, ali i tvrtke u BiH sve vi&scaron;e uvoze automobile, osobito iz Europske unije. To potvrđuju službeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjih osam godina broj uvezenih automobila je u stalnom porastu. U 2018. godini ukupno je uvezeno 82.905 automobila. Od toga je uvezeno 72.380 polovnih i 10.525 novih vozila, pi&scaron;e Klix.ba. Treba istaknuti da broj polovnih automobila koja se uvoze iz godine u godinu raste. S druge strane broj novih uvezenih auta stagnira, a 2018. zabilježen je i pad u odnosu na dvije prethodne godine. Najvi&scaron;e novih automobila uvezli smo 2016. godine i to 10.961. Ne&scaron;to manje je uvezeno 2017. i to 10.897, dok je pro&scaron;le godine uvezeno 10.525. Usporedbe radi, Hrvatska godi&scaron;nje uveze gotovo četiri puta vi&scaron;e novih automobila nego BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovu uvezenih vozila za pro&scaron;lu godinu država je od dadžbina (carina i PDV) ukupno naplatila 198 milijuna i 543.000 KM. Zanimljivo je da je u odnosu na 2017. godinu uvezeno oko 12.000 automobila vi&scaron;e. Kada je u pitanju cijena novih automobila, u usporedbi s prethodnim godinama, u 2018. je zabilježen apsolutni rekord kada je riječ o najskupljim. Naime, čak tri automobila su plaćena pojedinačno vi&scaron;e od 400.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najskuplji automobil uvezen u pro&scaron;loj godini u na&scaron;oj zemlji je Porsche 911 GT2 Coupe, koji je plaćen 443,175,43 KM. Vlasnik tog automobila je državi platio vi&scaron;e od 75.000 KM dažbina. Među pet najskupljih koji su uvezeni pet je Porschea, četiri Mercedesa i jedan Ferrari. U ukupnom zbroju u BiH se najvi&scaron;e uvoze vozila marki VW, Mercedes, BMW, Audi, &Scaron;koda, Peugeot i Citroen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U usporedbi s 2017. godinom, prethodne godine je uvezeno manje električnih vozila i to tek &scaron;est. Najskuplji električni automobil koji je uvezen je Volkswagen e-Golf karavan, koji je plaćen ne&scaron;to vi&scaron;e od 54.000 KM, a država je naplatila vi&scaron;e od 12.000 KM dažbina. Među uvezenim vozilima bila su i tri električna vozila SD-001 iz Kine i jedno vozilo Melex tip 245 iz Poljske. U 2017. je uvezeno čak 14 električnih vozila. &Scaron;to se tiče uvoza i povlastica na električna vozila, ona ne postoje, plaćaju se uvozne dažbine kao i na ostala vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tome možda i treba tražiti razloge za ovako malo električnih vozila koja se uvoze. Kad su u pitanju uvozne dažbine, standardna stopa carine za putnička motorna vozila iznosi 15 % i PDV 17 %. Ako su u pitanju polovna putnička motorna vozila porijeklom iz EU, od početka 2013. godine carina je ukinuta i plaća se samo PDV od 17 % na utvrđenu carinsku vrijednost vozila. S druge strane kada su u pitanju nova putnička motorna vozila porijeklom iz EU carina je ukinute jo&scaron; od 01.01.2009. godine, te se prilikom uvoza istih u BiH plaća samo PDV u iznosu od 17 %.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-04-auto_tehnicki_pregled.jpgLjubo Jurčić: Protivim se uvođenju eura jer Hrvatska ne prati produktivnost Europehttp://grude.com/clanak/?i=7829778297Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jan 2019 12:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi guverneri imaju direktive što ne smiju napraviti i što moraju napraviti, ali između te dvije granice postoji veliko područje koje se može iskoristiti za nacionalne interese.<p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičar, sveučili&scaron;ni profesor, biv&scaron;i političar i predsjednik Hrvatskog dru&scaron;tva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da hrvatska ekonomija ne ide u dobrom smjeru te da nedavno predstavljene mjere za ukidanje različitih gospodarskih nameta, koje bi gospodarstvu u&scaron;tedjele vi&scaron;e od 600 milijuna kuna, nisu ni&scaron;ta vi&scaron;e nego socijalne mjere. Tako se, kaže u intervjuu za Lider, ne stvara nova dodana vrijednost u proizvodnji, već se samo postojeća preraspodjeljuje. Dio razgovora bio je posvećen i monetarnoj politici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pro&scaron;le godine, na primjer, Milan Bandić predlagao vas je za svoga kandidata za guvernera. Biste li takav izazov prihvatili da je bilo prilike?</strong></p> <p>&ndash; Moja monetarna politika, premda imam privatno dobar odnos s guvernerom Vujčićem, definitivno ne bi bile ista kao HNB-a. Dobru monetarnu politiku obilježavaju količina domaćeg novca i kamatna stopa, a za konkurentnost nacionalnoga gospodarstva najjači instrument je tečaj. A tu je jo&scaron; 1993. politikom niskog i fiksnog tečaja napravljena medvjeđa usluga gospodarstvu. Mi smo bili u ratu, tranziciji, nismo imali efikasnost svjetske ekonomije, a nismo mogli postići ni produktivnost kao drugi. Tada smo postojeću konkurentnost do boljih dana mogli održavati politikom tečaja, ali toga smo se odrekli, a na tome HNB i danas ustrajava. Danas kad je ekonomija premrežena pravilima različitih organizacija od WTO-a do Europske unije, ne možete se ni s čim igrati mimo tih pravila, a mi smo se jo&scaron; zacementirali tečajem i zadavili gospodarstvo. Tečajna politika je napravila mnogo vi&scaron;e &scaron;tete gospodarstvu nego rat. Ali to nije bila jedina pogre&scaron;ka, problem je &scaron;to se hrvatska država nije financirala hrvatskim novcem, pa smo se zaduživali u inozemstvu. HNB je dopustio i deviznu klauzulu, pustiv&scaron;i uljeza u svoju ekonomiju. To se nije smjelo dogoditi. To je stvorilo javni i vanjski dug. Danas devalvacija sama po sebi ne bi ni&scaron;ta rije&scaron;ila, barem ne ad hoc. No u pet do 10 godina ona bi donekle uravnotežila tečaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znači, zamjerate guverneru Vujčiću &scaron;to toliko &scaron;titi tečaj?</strong></p> <p>&ndash; Svi guverneri imaju direktive &scaron;to ne smiju napraviti i &scaron;to moraju napraviti, ali između te dvije granice postoji veliko područje koje se može iskoristiti za nacionalne interese. Hrvatska narodna banka ne &scaron;titi kunu, nego euro. Euro uvelike obavlja funkcije nacionalnog novca u Hrvatskoj umjesto kune. Uz industrijsku revoluciju i državni suverenitet nacionalni je novac najjači instrument razvoja nacionalnoga gospodarstva. Nacionalni novac slika je nacionalnoga gospodarstva, a mi imamo jaku kunu i najslabije gospodarstvo u Europskoj uniji. To je paradoks na prvi pogled, a bit je da kuna ne obavlja funkcije novca u Hrvatskoj. To je odgovornost HNB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>No nedavno je dobio nagradu za najboljega guvernera Europe.</strong></p> <p>&ndash;​ Boris je super &scaron;to se obrazovanja i znanja tiče, ali ba&scaron; da je najbolji guverner, s tim se ne bih složio. Dobio je nagradu za ono &scaron;to od nas očekuje svijet, ne za za&scaron;titu nacionalnih interesa. Pa mi smo na dnu Europe, a dio zasluga za to je i na fiskalnoj i monetarnoj politici. Sve zemlje vode odgovorne fiskalne i monetarne politike, Hrvatska ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to mislite o uvođenju eura?</strong></p> <p>&ndash; Protivim se uvođenju eura, jer mi ne pratimo produktivnost Europe. Mi već sad bilježimo pad proizvodnje i odljev ljudi jer kod nas nema posla. Ako u takvoj situaciji uvedemo euro, možemo reći da ćemo zacementirati postojeću lo&scaron;u politiku, a ni Hrvatske u ekonomskom smislu vi&scaron;e neće biti. Oni koji ne&scaron;to znaju, otići će u inozemstvo, ono malo poslova &scaron;to će ostati bit će lo&scaron;e plaćeni i Hrvati ih neće htjeti raditi. Za trgovce, bankare i strani kapital to će biti &lsquo;jackpot&rsquo;, u istoj valuti i kupuju i prodaju, imaju čistu računicu. Proizvođači nemaju &scaron;anse, jer uz domaće tro&scaron;kove koji će rasti morat će se prebaciti na materijal iz inozemstva, &scaron;to znači da će domaći dobavljači morati stavljati ključ u bravu. To će domaće proizvođače svesti na doradne poslove, a tu su plaće kmetovske pa će se iseljavanje nastaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli intervju s Ljubom Jurčićem možete pročitati u ovotjednom digitalnom i tiskanom izdanju <a title="Lider" href="https://lider.media" target="_blank">Lidera</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgAutoherc Grude i FlixBus povezuju Mostar i Međugorje sa 45 novih destinacijahttp://grude.com/clanak/?i=7827278272Grude.com - klik u svijetFri, 11 Jan 2019 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-11-flixbus.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Time su stvorene i nove prilike za razvoj turističkog potencijala..<p><br /><br /></p> <p>FlixBus, u suradnji s novim autobusnim partnerom Autoherc d.o.o., &scaron;iri mrežu autobusnih linija povezujući Mostar s 45 novih destinacija u BiH, Hrvatskoj i Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time će putnicima biti omogućena povoljna putovanja uz najvi&scaron;e standarde kvalitete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući FlixBus mreži, koju čini 28 država i 2.000 destinacija, Mostar, Međugorje i okolica postaju dostupni putnicima diljem Europe, a time su stvorene i nove prilike za razvoj turističkog potencijala, priopćeno je iz FlixBusa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-11-flixbus.pngNAKON PREZENTACIJE U GRUDAMA: Radnice iz ZHŽ-a odradile prve dane u češkom pogonu njemačke tvrtke L&Rhttp://grude.com/clanak/?i=7826278262Grude.com - klik u svijetThu, 10 Jan 2019 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-08-18-11-08-018-grude-kiwi-lr6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prve radnice koje su iz ZH županije otišle na probni rad u njemačku tvrtku Lohmann&Rauscher odradile su svoje prve dane. <p>&nbsp;</p> <p>Probni rad izvodi se u pogonu u Če&scaron;koj. O njihovu angažmanu ovisi hoće li ta poznata njemačka tvrtka, koja se bavi proizvodnjom medicinske opreme i higijenskih proizvoda, otvoriti novi pogon na području ZHŽ-a, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tzv. čisti prostori</strong><br />Prije početka rada sve žene koje su oti&scaron;le na probni rad obavile su potrebne liječničke preglede te su im otvoreni bankovni računi. Posao se odvija u tzv. čistim prostorima. To su posebno kontrolirana područja radi osiguranja proizvodnje sterilnih proizvoda. Nužna je i posebna radna odjeća u koju spadaju posebne kape. Kako ne bi do&scaron;lo do kontaminacije proizvoda, žene ne smiju koristiti &scaron;minku ni imati ispolirane ili nalijepljene nokte. Od nakita je dopu&scaron;ten samo vjenčani prsten, a prigodom ulaska u radionice i za vrijeme rada nužno je pranje ruku, rečeno je ranije iz ove tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je na prezentaciji u Grudama krajem 2018. bilo rečeno kako će se svaki vikend vraćati kućama, dogovor je ipak ne&scaron;to drukčiji. Naime, radnicama koje su oti&scaron;le vi&scaron;e odgovara da rade tri tjedna u komadu te da četvrti provedu kod kuće, na &scaron;to su iz spomenute tvrtke pristali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuta tvrtka, poznata i po kratici L&amp;R, zapo&scaron;ljava 4500 ljudi, a plan je ako se tvornica izgradi u Hercegovini, točnije u jednoj od lokalnih zajednica ZHŽ-a, da u njoj radi 200 žena plus tehnička služba, a s vremenom i do 700 njih.<br />Tvrtka je 2015. uprihodovala vi&scaron;e od pola milijarde eura, a investicija u Hercegovini, ako se u L&amp;R dogovore, ko&scaron;tat će 6 milijuna dolara (oko 5 milijuna i 270 tisuća eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Druga skupina ide u veljači</strong><br />- U svijetu se povećala potražnja za na&scaron;im proizvodima, tako da moramo povećati ljudske resurse koji će proizvoditi na stabilnoj lokaciji. Hercegovina bi bila dugoročno rje&scaron;enje - kazao je direktor prodaje za BiH i Hrvatsku Tvrtko Blaić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliku ulogu u cijelom projektu, priznaje Blaić, odigrala je Vlada ZHŽ-a.<br />- Nemojte misliti da ljudi u va&scaron;oj Vladi nisu stručni, da ne znaju koga su pozvali. Mi smo njima uputili pismo namjere na temelju kojeg su oni sve parametre provjerili. Već dva puta smo se sastajali i održavali prezentacije, a sve u svrhu eventualnog pokretanja posla u va&scaron;oj županiji, odnosno u Hercegovini - kazao je Blaić prigodom prezentacije u Grudama, koja je privukla vi&scaron;e od 500 zainteresiranih radnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je trenutačno na probnom radu tek dio zainteresiranih radnica, sve ostale mogu se prijaviti za drugu turu koja bi u Če&scaron;ku trebala krenuti već u veljači. No, iako se radi o probnom radu, sve dok se ne donese odluka o tome gdje će se graditi novi pogon, radnice koje se pokažu kvalitetnom radnom snagom mogu ostati raditi u pogonu u Če&scaron;koj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Grude.com<br />&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-08-18-11-08-018-grude-kiwi-lr6.jpgDomagoj Andrijanić: Povećali smo broj zaposlenih, uštedjeli obrtništvu desetke milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=7824778247Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jan 2019 12:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-09-domo-andrijanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospodarske teme na početku godine uvijek su prilika da se izanalizira ono što je u prethodnom razdoblju napravljeno, te ono što će se raditi u narednom razdoblju. Uz velike tvrtke, najvažniji gospodarski segment danas je obrt. On u BiH zapošljava 57 tisuća ljudi. <p>&nbsp;</p> <p>O tome, ali i drugim gospodarskim temama za Večernji list je govorio glavni tajnik Obrtničke komore u Federaciji BiH Domagoj Andrijanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gospodine Andrijanić, poznato je da je Obrtnička komora FBiH pozitivan pokretač gospodarskih procesa u Federaciji, otvorena svom članstvu i cjelokupnoj javnosti. Za one koji ne znaju, o kakvoj se instituciji radi?</strong></p> <p>Obrtnička komora Federacije BiH je institucija osnovana odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Prema zakonskim odredbama, zastupa i predstavlja obrtnike i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na području Federacije Bosne i Hercegovine pred federalnim i drugim tijelima, u zemlji i inozemstvu. Aktivno sudjelujemo u radnim skupina Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a posebno u područjima gospodarstva i gospodarske politike. Komora funkcionira kroz jedinstven sustav koji čini deset županijskih obrtničkih komora i Federalna obrtnička komora koja nadzire i koordinira rad obrtničkoga sustava u FBiH. U obrtni&scaron;tvu danas imamo vi&scaron;e od 50.000 obrta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prema posljednjim podacima u obrtu je zaposleno vi&scaron;e od 57.000 osoba, &scaron;to je vi&scaron;e u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada smo razgovarali. Rast je osjetan, a Obrtnička komora Federacija BiH jedan je od najvećih poslodavaca u državi.</strong></p> <p>Da, pored vlasnika obrta u obrtni&scaron;tvu je, prema posljednjim pokazateljima, zaposleno 57.350 osoba, &scaron;to čini oko 12 posto zaposlenosti u Federaciji BiH. Međutim, svakako treba istaknuti činjenicu da zbog prepoznavanja rada menadžmenta OK FBiH kao krovne institucije i menadžmenta županijskih komora imamo sve veći broj dragovoljnih članova iz ostalih gospodarskih subjekata, posebno dru&scaron;tava s ograničenom odgovorno&scaron;ću i turističkih djelatnosti. Ti činjenični pokazatelji izdvajaju nas od ostatka gospodarskih djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Međutim, u obrtni&scaron;tvu se danas suočavamo i s velikim brojem problema i izazova koje menadžment Obrtničke komore FBiH sustavnim zakonskim normiranjem te pružanjem pogodnosti za obrtni&scaron;tvo poku&scaron;ava rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Međutim, unatoč rastu, postoji ono &scaron;to sve muči. Danas je prisutan trend odljeva radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije pa kako ispred komore to komentirate?</strong></p> <p>Naravno ni obrtni&scaron;tvo nije imuno na ovaj zbilja krucijalni problem u zemlji, pa i u regiji. Danas se suočavamo s nedostatkom ljudskih resursa u određenim područjima, na &scaron;to smo upozoravavali proteklih godina, &scaron;to su analitički pokazatelji koje smo proveli i govorili. Imamo kronične nedostatke iz područja građevinarstva, ugostiteljstva, turizma, ali i ostalih obrtničkih i srodnih djelatnosti, kao i starih i tradicijonalnih zanata. Nažalost negativni trend odlaska u zemlje EU i ostale zapadnoeuropske zemlje je u stalnom rastu i potrebno je učiniti ogromne napore kako bi se taj trend smanjio. Naravno, mobilnost radne snage je uobičajan gospodarski čimbenik, međutim ovdje se radi o nečemu sasvim drugom, svjedoci smo odalaska cjelokupnih obitelji &scaron;to u konačnici i gotovo svim segmentima gospodarskog i dru&scaron;tvenog života ima negativan utjecaj. Kroz razmjenu iskustava i prakse s ostalim zemljama iz okruženja vidimo da je ovo i regionalni problem. Obrtnička komora FBiH je nažalost na ovakav trend upozoravala kroz proteklo razdoblje, te smo koliko nam nadležnosti dopu&scaron;taju poku&scaron;ali i poku&scaron;avamo kroz izmjene zakonske legislative, uspostavljanja brze i odgovorne administracije i pogodnosti za obrtnike napraviti stabilno poslovno okruženje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spominjete probleme, spomenuli ste zakonske odredbe, stoga, s kojim problemima se obrtnici u FBiH susreću i kakav je zakonodavni okvir kada su oni u pitanju?</strong></p> <p>Trenutno imamo novi prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima koji je u parlamentarnoj proceduri. Obrtnička komora Federacije, zajedno s ostalim županijskim komorama, iznijela je svoje primjdbe, prijedloge i sugestije na nacrt zakona gdje smo decidno ukazali &scaron;to očekujemo od novog Zakona. Nadamo se da ćemo sve prijedloge uspjeti ugraditi u članke novog Zakona i na tom putu ćemo biti dosljedni cilja, a to je zakon po mjeri obrtnika. Neke od prijedloga podržavamo, dok neke predložene stavke želimo izmjeniti i prilagoditi u svrhu održivosti i prosperiteta obrtni&scaron;tva u budućnosti.</p> <p>Jedna od ključnih zakonskih odredbi je dosada&scaron;nja nemogućnost uvoza i izvoza za obrtnike u FBiH. Prijedlogom zakona ide se u smjeru omogućavanja obrtnicima uvoza repromaterijala i izvoza gotovih proizvoda, odnosno uvoza i izvoza. Skraćuje se procedura registracije obrtničke djelatnosti s 15 na sedam dana, a prvi put se uvode sankcije i zaposlenicima Uprave ako na vrijeme ne urade svoj dio posla. Ono &scaron;to muči obrtnika je i odgovornost za cjelokupnu imovinu, za razliku od ostalih gospodarskih subjekata koji odgovaraju visinom osnivačkog kapitala. Novim zakonom predviđa se oslobađanje obrtnika obveze da u izvr&scaron;nom postupku odgovaraju svojom temeljnom imovinom za rad i nužnim smje&scaron;tajem obrtnika i njegove obitelji. Pitanje obrazovnog dijela formalnog obrazovanja obrtnika je pojednostavljeno i trži&scaron;te će odrediti tko je uspje&scaron;an u pojedinim djlatnostima. Također, problemi s kojima se obrtni&scaron;tvo susreće vezani su i uz druge zakone, kao &scaron;to su pitanje kori&scaron;tenja bolovanja vi&scaron;e od 42 dana, poreza i doprinosa, problemi registracije djelatnosti koja se istodobno bavi servisom i prodajom, odnosno traženjem dviju registracija na temelju dvaju zakona, nemogućnost odbijanja rashoda od prihoda. Tu poku&scaron;avamo staviti obrtnika u ravnopravan gospodarski i pravni položaj. Naravno isto smo učinili i s prijedlozima zakona koje se dotiču izravno ili neizravno poslovanja obrta kao &scaron;to su prijedlozi zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pu&scaron;enje, prijedloga zakona o doprinosima FBiH, nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pro&scaron;le godine dosta se govorilo o projektima koje je Obrtnička komora pokrenula. Možete li nam navesti pozitivne primjere iz pro&scaron;le godine?</strong></p> <p>Obrtnička komora Federacije BiH kao jedan od strate&scaron;kih ciljeva stvaranja povoljnijeg okruženja za rad obrtni&scaron;tva ima i osiguravanje pogodnosti za obrtničku djelatnost. Sporazumi koje smo potpisali s nekim od naftnih kompanija koncem 2017. godini gdje je obrtnicima omogućena pogodnost pri kupnji nafte i naftnih prerađevina u iznosu od 9 feninga po litri goriva, uvelike je olak&scaron;alo poslovanje obrtnika, posebno onih koji u svom poslovanju koriste veće količine goriva. Prva projektna faza uspje&scaron;no je provedena u 2018 godini i nastavlja se dalje implementirati. Analitički pokazatelji ukazuju na činjenicu da je u 2018. godini kroz navedeni projekt realizirana potro&scaron;nja od vi&scaron;e od 950 tisuća litara, gotovo milijun litara obrtnici su realizirali preko navedeng projekta, te ostvarili značajne u&scaron;tede u poslovanju. Puni kapacite realizacije projekta predviđamo u drugom kvartalu tekuće godine.</p> <p>Također, s nekima od osiguravajućih tvrtki, koje djeluju na području BiH, omogućili smo obrtnicima povoljnije stope osiguranja koje se odnosi na osiguranje imovine, vozila, osiguranje zaposlenika od ugovorenih rizika te drugih oblika osiguranja u ovisnosti o iskazanoj potrebi za njima. Na temelju potpisanog sporazuma o suradnji između OK FBiH i jedne od banaka u BiH omogućili smo obrtnicima posebnu liniju &ldquo;financiranja obrtnika&rdquo;. Obrtnici, iako čine 12 posto zaposlenosti u FBiH, do sada nisu bili prepoznati kao stakeholderi bankarskoga sustava. Najveći krivac za to je specifičnost pravnog statusa obrtnika te sama obrtnička registracija. Međutim kroz aktivnosti projekta preko milijun i dvjesto tisuća konvertibilnih maraka je plasirano obrtnicima. Nadamo se kako će to potaknuti i ostale banke da se ozbiljnije potrude oko ovog investicijskog trži&scaron;ta. Također, imamo veliki broj organizacija i institucija s kojima imamo potpisane sporazume, koji obrtnicima nude dodatne pogodnosti, kako u zemlji tako i u regiji. Istaknuo bih odličnu suradnju s Hrvatskom obrtničkom komorom te Obrtno-poduzetničkom zbornicom Republike Slovenije, gdje na regionalnoj razini nastojimo stvoriti povoljne uvjete za rad i djelovanje ove grane gospodarstva. Obrtnička komora FBiH provela je vi&scaron;e ciljanih kampanja s tematikama &ldquo;Sprečavanja rada na crno&rdquo;, &ldquo;Unaprjeđenje obrtničkoga sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine&rdquo;, &ldquo;Zakon po mjeri obrtnika&rdquo; i dr., kojima je cilj bio rje&scaron;avanje navedene problematike i informiranje javnosti o problemima s kojima se susreće obrtnički sustav. Također možemo istaknuti i Projekt &bdquo;Obrtnik na sajmu&ldquo; gdje smo na dosta sajmova kao &scaron;to je: Međunarodni sajam Gospodarstva u Mostaru, Međunarodni sajam poduzetni&scaron;tva i obrta Grapos-expo u Gračanici, Međunarodni sajam Eko-Bis u Bihaću, Međunarodni sajma poduzetni&scaron;tva i obrta "Bosp - Expo 2018" u Brčkom, Sajam starih i tradicionalnih zanata u Goraždu i dr. respektabilnim sajmovima omogućili obrtnici besplatan izložbeni prostor i mogućnost nastupa, te sklapanja polova. U razgovorima s vladinim i međunarodnim organizacija dogovaramo veća poticajna sredstva za obrt i obrtni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko se vidi iz medija Komora nastoji djelovati i na javna poduzeća i ustanove?</strong></p> <p>Jedan od segmenata djelovanja usmjeren je k javnim institucijam i tvrtkama u svrhu stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za obavljanje gospodarske djelatnosti. Jo&scaron; prije nekoliko godina uspjeli smo zajedno s ostalim partnerima iz gospodarstva i nekim od međunarodnih organizacija zaustaviti poku&scaron;aj bankovnog sektora da obrtnici i gospodarstvenici moraju svaki dan polagati dnevni utro&scaron;ak u banke i plaćati provizije bankama, &scaron;to je izravno obrtni&scaron;tvu u&scaron;tedjelo desetke milijuna maraka. Kroz 2018. Federalna komora i županijske komore uputile su veliki broj zahtjeva prema institucijama čije se djelovanje odnosi na obrt i srodne djelatnosti. Upravo prije desetak dana uspjeli smo u suradnji s Udrugom poslodavaca i ostalim stakeholderima zaustaviti najavljeno povećanje cijene električne energije za male poduzetnike i obrtnike od strane Elektroprivrede BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja bi bila poruka za kraj, vas kao glavnog tajnika Obrtničke komore FBiH i, općenito, te institucije?</strong></p> <p>Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine aktivno nastoji sudjelovati u gospodarskom životu Bosne i Hercegovine. Želimo doprinijeti u procesu oporavka i modernizacije ekonomije u cilju jačanja održivog, učinkovitog, pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta te stvaranja održivog dru&scaron;tvenog okruženja. Jo&scaron; je jedna godina iza nas, a obrtni&scaron;tvo je ponovno dokazalo kako je veliki nositelj gospodarstva. Ono je marljivost, upornost i različitost, tradicija i obitelj. Vrline koje se njeguju i čuvaju godinama. Obrtnici su odlučni izboriti se za svoje mjesto na domaćem i međunarodnom trži&scaron;tu. U godini koja je ispred nas činit ćemo sve kako bismo obrtni&scaron;tvu vratili mjesto koje mu pripada i ugled koji zaslužuje. U ime Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i svoje osobno obrtnicama i obrtnicima, njihovim obiteljima, poslovnim partnerima, suradnicima, svim građanima, kao i djelatnicima cijelog komorskoga sustava, od srca želim sretnu i uspje&scaron;nu novu, 2019. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-09-domo-andrijanic.jpgAndrija Zovko: U poslu uspjevaju samo uporni!http://grude.com/clanak/?i=7824478244Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jan 2019 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-09-andrija-zovko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinari Glas Medije posjetili su Auto salon ” Kramar” gdje su razgovarali s direktorom Andrijom Zovkom koji je nedavno na svečanosti proglašenja najboljih od najboljih poslovnih ljudi i kompanija iz Bosne i Hercegovine u banjolučkom Banskom dvoru dobio nagradu za najmenadžera za 2018. godinu.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <h4>&nbsp;</h4> <h4><strong>Nedavno ste dobili priznanje Manager godine za 2018. &Scaron;to za Vas znači ova nagrada?</strong></h4> <p>Ova nagrada koju sam dobio koliko god znači za mene osobno, jo&scaron; vi&scaron;e ima značaja za cijelu grupaciju tvrtke &rdquo;Kramar&rdquo; u kojoj radim i pridonosim napretku.</p> <p>Mogu slobodno reći kako je ova nagrada rezultat kompletnoga na&scaron;eg kolektiva koji radi dugi niz godina. Stoga ne gledam ovo kao osobno priznanje nego kao priznanje cijeloj na&scaron;oj grupaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Slovite za jednog od najuspje&scaron;nijih poslovnih ljudi u BiH. Možete li nam otkriti koja je tajna Va&scaron;eg poslovnog djelovanja?</strong></h4> <p>Rad, trud i disciplina. Da biste postigli tako ne&scaron;to morate izdvojiti puno radnih sati kako tijekom dana, tjedana, tako i cijele godine.</p> <p>Znate kako narod kaže &rdquo;Fakultet zavr&scaron;avaju samo uporni&rdquo;, pa bih ja to prebacio i na posao morate biti uporni, vjerovati u sebe i siguran sam da rezultat neće izostati.</p> <p>U na&scaron;oj tvrtki, na čijem sam ja osobno čelu, na takav način se radi. Samo upornost i odricanje su temelj dobrog uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Direktor ste Auto salona &ldquo;Kramar&rdquo;. Kako se&nbsp;stvorila&nbsp;ideja za pokretanjem istog?</strong></h4> <p>Pokretači i osnivači Auto salona &rdquo;Kramar&rdquo; su Marko Maru&scaron;ić i Mario Kraljević koji su do&scaron;li na ideju prije nekih 15-ak godina.</p> <p>Tražili su vozila za sebe i&nbsp;shvatili kako je mala&nbsp;ponuda&nbsp;takvih automobila na na&scaron;em području, koja imaju jamstvo.</p> <p>Tada su do&scaron;li na ideju na probaju uložiti kapital da bi se na kraju ova tvrtka pretvorila u jednu uspje&scaron;nu grupaciju, koja svakodnevno &scaron;iri svoj rad.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Jeste li zastupljeni samo na trži&scaron;tu BiH ili i u inozemstvu?</strong></h4> <p>Iz BiH je krenula ova priča, točnije iz Ljubu&scaron;kog.</p> <p>Kasnije smo se razvijali u Crnoj Gori, pa u Njemačkoj, i evo ponosno mogu reći za par mjeseci otvaramo salon u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Budući da prodajete rabljena vozila s porijeklom, koliko jedan kupac može imati sigurnost?</strong></h4> <p>Auto salon &ldquo;Kramar&rdquo; koji se bavi uvozom rabljenih vozila traži od svojih dobavljača jamstvo&nbsp;koje mi prenosimo na&scaron;im kupcima.</p> <p>Jako je bitna servisna povijest vozila, da se prilikom&nbsp;prezentacije kupcima objasni sva dokumentacija.</p> <p>Na osnovu toga klijenti su nam počeli vjerovati.</p> <p>Mi od početka gradimo temelje na&scaron;e priče upravo na tome. Sa sigurno&scaron;ću tvrdim da svaki kupac može biti 100% siguran u kupovinu vozila u Auto salonu &rdquo;Kramar&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Koji su Va&scaron;i planovi za 2019. godinu?</strong></h4> <p>U 2019. svakako želimo održati uspjeh na ovom nivou na kojem se trenutačno nalazimo.</p> <p>No, i dalje ćemo se &scaron;iriti. Ne mogu odmah otkrivati sve planove, ali bit će tu jako puno noviteta.</p> <p>Nastojati ćemo zadržati ovu ekipu koja trenutačno radi. Prije svega sačuvati zdravlje, pa doći će i sve ostalo...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glasmedia.info</strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-09-andrija-zovko.jpegPredsjednik Svjetske banke podnio ostavku http://grude.com/clanak/?i=7822278222Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jan 2019 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-08-svjetska-banka-expredsj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Svjetske banke, Jim Yong Kim, najavio je kako će se nakon šest godina na toj funkciji povući. <p>&nbsp;</p> <p>Njegova ostavka stupa na snagu 1. veljače, prenosi BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iznenadna ostavka</strong></p> <p>Kim, u dobi od 59 godina, je na ovoj funkciji trebao ostati do 2022. godine, nakon &scaron;to je 2017. godine ponovno izabran na petogodi&scaron;nji mandat predsjednika Svjetske banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Svjetske banke su priopćili kako će se Kim pridružiti jednoj tvrtki ze nastaviti s infrastrukturnim ulaganjima u zemljama u razvoju, prenosi BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristalina Georgieva, izvr&scaron;na direktorica Svjetske banke, preuzet će poziciju privremene predsjednice 1. veljače.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-08-svjetska-banka-expredsj.jpgZašto zaposliti osobu s kojom se nikad ne biste privatno družili? http://grude.com/clanak/?i=7819878198Grude.com - klik u svijetSun, 06 Jan 2019 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-20-posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prilikom zapošljavanja svi obično vode računa o ‘kompatibilnosti’. Drugim riječima, traže nekog tko nije samo stručan i iskusan u poslu, već se dobro uklapa u pravila ponašanja kompanije.<p><br />No, je li to uvijek dobro!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Logično, tko želi problematične zaposlenike?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznimno je važno naglasiti: zaposlenik koji se ne slaže s ostalima i ne drži do vrijednosti koje su kompaniji važne, može uzrokovati napetosti na radnom mjestu i zagorčati ljudima život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposliti nekog takvog nije ideja ove priče već&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za&scaron;to zaposliti osobu s kojom se nikad ne biste privatno družili?</strong></p> <p>Mnogi poslodavci ili menadžeri razgovoru za posao pristupaju kao &lsquo;prvom spoju&rsquo; s jednom razlikom: imaju jo&scaron; veća očekivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privatno, ako je prvi &lsquo;spoj&rsquo; dobro pro&scaron;ao, spremni ste izaći na drugi &ndash; ako se ispostavi da je to bila pogre&scaron;ka ostati ćete bez nekoliko desetaka kuna u džepu (večera) i nekoliko sati svog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poslu, ako ste odabrali kandidata koji se kasnije pokazao &lsquo;pogre&scaron;nim izborom&rsquo;, znači da ste se osudili na suživot s nekim nepodno&scaron;ljivim &ndash; 40 sati tjedno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato mnogi poslodavci ili menadžeri traže kandidate koji su im slični, da ne kažemo &ndash; novi potencijalni prijatelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom zaboravljaju da vrline kvalitetnog zaposlenika i dobrog prijatelja nije mudro svoditi pod zajednički nazivnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijatelje biramo radi sličnih interesa i zabavnih druženja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o kvalitetama koje u poslu nisu važne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Suprotnosti se privlače</strong></p> <p>Ponekad je korisno imati kraj sebe osobu koja ne razmi&scaron;lja kao vi, ne voli ono &scaron;to se vama sviđa i misli da imate pomalo čudan smisao za humor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se va&scaron; tim s vama u svemu slaže, postoji velika opasnost da se va&scaron;e poslovne odluke počnu svoditi na poslovne zablude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imate uvid u &lsquo;jednu stranu medalje&rsquo;. Pritom možda propu&scaron;tate neke (važne!) poslovne prilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron;a novozaposlena &lsquo;crna ovca&rsquo; može vam pro&scaron;iriti vidike &ndash; i poslovanje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisno je surađivati s osobom čija su radna iskustva drugačija od va&scaron;ih i tko će vam ozbirno istaknuti da je ba&scaron; lijepo &scaron;to volite računala, ali to ne znači da morate okupljati samo klijente iz IT sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugim riječima, ta osoba može privući nove klijente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposliti nekog koga ne volite znači da s tom osobom nećete imati prijateljski odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nećete htjeti da vam postane kućni prijatelj ili netko s kim se družite i nakon radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To ne bi trebao biti problem. Većina zaposlenika neće zbog toga biti previ&scaron;e tužna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zauzvrat, dobit ćete osobu koja vidi i &lsquo;drugu stranu medalje&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;ef, možete odabrati hoćete li uvažiti ideje takvog zaposlenika i uključiti ih u svoju strategiju ili ne &ndash; no barem ćete imati mogućnost izbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&lsquo;Drugačije&rsquo; ne znači &ndash; &lsquo;disfunkcionalno&rsquo;</strong></p> <p>Nije mudro zaposliti nekog samo na temelju različitosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao bilo tko drugi i ovaj kandidat mora dokazati da posjeduje određene vje&scaron;tine i radno iskustvo koji ga čine kompetentnim za ovaj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron; novi zaposlenik neće biti u lo&scaron;em odnosu s ostalim zaposlenicima &ndash; to &scaron;to želite nekog tko je &lsquo;drugačiji&rsquo; ne znači da ta osoba smije unijeti kaos u va&scaron; kolektiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste do sada imali običaj zapo&scaron;ljavati ljude (istomi&scaron;ljenike) po preporuci svojih zaposlenika, prijatelja i kolega, možda je vrijeme da promijenite taktiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;irite pretragu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Internet i online ogla&scaron;avanje dobra su polazna točka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko nastavite zapo&scaron;ljavati ljude koji misle jednako kao i vi, moglo bi vam se dogoditi da naglo počnete gubiti perspektivu, a poslovni ciljevi postat će sva manje dostižni.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-20-posao.jpgNakon smilja, sadi se djetelina! Vraćaju se u modu grožđe, krumpiri, kukuruz...http://grude.com/clanak/?i=7817378173Grude.com - klik u svijetFri, 04 Jan 2019 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-krumpir.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Krenulo je s cijenom od 5 KM po kilogramu da bi prošle godine cijena bila od marke do 1,20 KM. Radi se, dakako, o smilju.<p>&nbsp;</p> <p>Pojam &ldquo;smiljomanija&rdquo; udomaćio se u hercegovačkom rječniku, stvorena je fama kako će svako kućanstvo moći živjeti od izvoza i prodaje smilja industriji parfema, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/nakon-smilja-i-malina-djetelina-donosi-srecu-u-ovoj-godini-1292297">Večernji list BiH</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, nedostajalo je realnosti. Prije nego &scaron;to se u&scaron;lo u posao nisu dogovoreni poslovi ni s jednom većom tvrtkom iz kozmetičke industrije u svijetu, novac su krenuli ulagati i gospodarski giganti, a pojedini političari počeli su se pojavljivati na tribinama i pozivati da se sadi jer će se sve prodati. Stiglo je bolno otrježnjenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Situacija na trži&scaron;tu </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od smilja će sada živjeti oni koji će biti zadovoljni nižom cijenom. Svjesni su da će za marku ili 1,20 KM, možda i vi&scaron;e, ovisno o kretanju na trži&scaron;tu, prodati smilje. Uz njega, jo&scaron; jedna kultura koja je zaludila zemlju bila je malina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni se krenulo s masovnom sadnjom, a sve se nekako poklapalo s vremenom smiljomanije. Cijena je dosezala 3,60 KM po kilogramu i naravno da se opet upleo netko tko je rekao da će cijena jo&scaron; rasti, da trži&scaron;te masovno traži malinu i da se sve može prodati. A onda, kada je cijena pala na tu famoznu marku ili kojih desetak feninga vi&scaron;e, krenule su optužbe na račun države, politike, velikih proizvođača, onih koji su tretirali nedopu&scaron;tenim sredstvima pa spustili rejting BiH u svijetu malinarstva, pa tako i cijenu, pa do svih ostalih koji su na neki način bili uključeni u posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i kod smilja, u poslu ostaju oni najuporniji koji se neće psihički iscrpljivati na promjeni stanja na trži&scaron;tu jer pojedinac te&scaron;ko može ne&scaron;to napraviti. Međutim, u ovoj godini fokus proizvođača, onih koje tek ulaze u posao i onih koje nije demoralizirao posao sa smiljem ili malinama, ući će u neke druge bran&scaron;e. I ponovno će trave biti hit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govori se o plavoj ljubičici čija je cijena oko 5 KM za svježu, a oko 40 KM za suhu po kilogramu, kilogram suhog jaglaca je oko 9 KM, kamilice 10, a tratinčice, koja u proljeće &ldquo;naseli&rdquo; hercegovačka polja, oko 6 KM. Među proizvođačima popularne će biti i &scaron;umske jagode, čija cijena raste do 5 KM po kilogramu. Zanimljiv je podatak o dvjema travama čija je proizvodnja rasla posljednjih godina. Tako doznajemo da će jedan sugovornik o ovoj temi sijati lucernu i djetelinu. Upravo je proizvodnja djeteline lani rasla za 7,6 posto, a lucerne za 5,6.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Koristit ću ih kao stočnu hranu. Po hektaru od tih trava nastane od 11.000 do 16.000 kg sijena&rdquo;, kaže i ističe podatak da je proizvodnja djeteline u BiH lani rasla za 7,6 posto u odnosu na 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rast proizvodnje </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, doznaje se da su se nakon hit-kultura ljudi vi&scaron;e okrenuli onim tradicionalnima.&nbsp; Tako se ponovno sadi vinova loza, pa je u 2018. ukupna proizvodnja grožđa bila veća nego u 2017. za čak 50,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog je i to &scaron;to su zapu&scaron;teni vinogradi opet vraćeni u funkciju, kao i to da su na urod do&scaron;li mladi vinogradi zasađeni ranije. Nastavlja se i povećanje proizvodnje krumpira i kukuruza, ali i ora&scaron;astih plodova kao &scaron;to su orasi, bademi, lje&scaron;njaci&hellip; Kako stvari stoje vrijeme, fokusiranje na samo jednu ili dvije kulture je zavr&scaron;ilo, a vraćaju se tradicionalne kulture koje su proteklih godina bile gurnute ustranu, kao i neke druge. Obeshrabrenju u proizvodnji nema mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-krumpir.jpegLjubičaste više ne lete: Ukida se novčanica od 500 eurahttp://grude.com/clanak/?i=7816978169Grude.com - klik u svijetFri, 04 Jan 2019 01:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-04-ljubicaste-lete.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do 26. travnja Centralna banka Njemačke i Centralna banka Austrije će izdavati novčanice od 500 eura, nakon čega će biti završeno tiskanje popularnih "ljubičastih".<p>&nbsp;</p> <p>One će se moći koristiti za plaćanje ili &scaron;tednju, ali vi&scaron;e nema njihovog plasmana iz sredi&scaron;njih banaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od razloga jedne od pet najvrijednijih novčanica na svijetu je to &scaron;to je omiljena novčanica kriminalaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobila je i nadimak "bin laden" zbog upotrebe u financiranju terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovim prostorima rijetko ju se viđa, ali je opjevana kroz pjesmu "Ljubičaste lete".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-04-ljubicaste-lete.jpgNAJAVA RADIONICE ZA MALE PODUZETNIKE - Kulturna i povijesna baština kao dio turističke ponudehttp://grude.com/clanak/?i=7816378163Grude.com - klik u svijetThu, 03 Jan 2019 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-03-ruralni-turizam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova radionica je nastavak aktivnosti u okviru projekta „Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Županiji Zapadnohercegovačkoj“, a sve s ciljem pristupanja što kvalitetnijoj izradi Plana razvoja turizma Županije ZHŽ.<p><br />Otvoren je poziv na radionicu &bdquo;<em><strong>Kulturna i povijesna ba&scaron;tina kao dio turističke ponude</strong></em>&ldquo; u okviru koje ćemo raspravljati o kulturnoj i povijesnoj ba&scaron;tini kao dijelu turističke ponude, odnosno načinima kako ba&scaron;tinu učiniti vidljivom i prepoznatljivom, tako da se ni na koji način ne ugrozi njezino očuvanje. Cilj radionice je lokalnu zajednicu aktivirati u namjenskoj upotrebi ba&scaron;tine, koja će ići u smjeru zadovoljavanja potreba lokalnog stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionica će biti predvođena od strane Dragane Lucije Ratković Aydemir, stručnjakinje u području interpretacije ba&scaron;tine, kulturnog turizma i menadžmenta. Ona je direktorica tvrtke za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu ''Muze'' d.o.o. Zagreb koja od svog osnutka 2005. godine djeluju kao stručni suradnik i konzultant u vi&scaron;e od 60 raznovrsnih projekata strate&scaron;kog i interpretacijskog planiranja, oblikovanja, izrade dokumentacije, izgradnje ili uređenja infrastrukture za interpretaciju ba&scaron;tine poput interpretacijskih centara, muzeja, kulturnih i tematskih ruta, parkovnih atrakcija i tematskih igrali&scaron;ta te kreiranja cjelovitih identiteta destinacija i mikrodestinacija temeljenih na interpretaciji ba&scaron;tine i njezinoj prezentaciji na inovativan i kreativan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionica će se održati u srijedu, 09. siječnja 2019. godine u konferencijskoj dvorani Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije (Fra Didaka Buntića broj: 14, 88220 &Scaron;iroki Brijeg) s početkom u 11:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova radionica je nastavak aktivnosti u okviru projekta &bdquo;Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Županiji Zapadnohercegovačkoj&ldquo;, a sve s ciljem pristupanja &scaron;to kvalitetnijoj izradi Plana razvoja turizma Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radionicu se možete prijaviti putem službene e-mail adrese Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije <strong>info@eui-zzh.ba</strong> najkasnije do utorka, 08. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-03-ruralni-turizam.jpgZbog zastoja izvoza peleta na Kosovo, cijene u BiH trebale bi padatihttp://grude.com/clanak/?i=7809778097Grude.com - klik u svijetSun, 30 Dec 2018 14:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-pelet-grijanje-810x540.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema nekim informacijama, na pojedinim mjestima tona peleta prodaje se za vrtoglavih 500 KM!<p><br />Vlada Kosova početkom studenog usvojila je odluku o uvođenju za&scaron;titnih mjera za uvoz svih proizvoda koji se proizvode u Srbiji i BiH, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova mjera podrazumijevala je pristojbu od 10% na sve proizvode koji se na Kosovo uvoze iz Srbije i BiH. Međutim, kosovska Vlada krajem studenog povećala je pristojbe na 100%.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nerealno povećanje</strong><br />&ldquo;Za mjesec dana primjene pristojbi na robu iz BiH, na Kosovo je izvezeno robe manje za 4,5 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine kada je izvezeno robe u vrijednosti od skoro 12 milijuna KM&rdquo;, kazao je za Klix.ba ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko &Scaron;arović. Ono &scaron;to je zanimljivo u kontekstu ove informacije je pelet. Naime, cijene peleta, u odnosu na protekli mjesec, neugodno su iznenadile građane koji su uslijed pada temperatura krenuli kupiti dodatni ogrjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema nekim informacijama, na pojedinim mjestima tona peleta prodaje se za vrtoglavih 500 KM! Alem Omerhodžić, izvr&scaron;ni direktor tvrtke Senigor d.o.o., za Fokus.ba kazao je kako se radi o neopravdanom poskupljenju te da bi cijena peleta trebala čak i pasti. &ldquo;Cijena peleta pala je u posljednjih 20 dana, a razlog tome je &scaron;to je velik dio peleta proizvedenog u BiH bio namijenjen za kosovsko trži&scaron;te. Međutim, Kosovo je nametnulo veće carine, zbog čega pelet iz BiH vi&scaron;e nije konkurentan na njihovu trži&scaron;tu. Tako je kreiran vi&scaron;ak peleta, a to trenutačno koriste me&scaron;etari da ostvare profit&rdquo;, obja&scaron;njava Omerhodžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Netočne deklaracije</strong><br />Drugi problem je &scaron;to su na vrećama peleta često ispisane nerealne energetske vrijednosti, koje su uvećavane za nevjerojatnih tisuću puta kako bi se ionako visoka cijena donekle mogla opravdati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci upozoravaju na sve če&scaron;će prevare proizvođača peleta. Na ovaj problem upozorava i profesor Ma&scaron;inskog fakulteta u Sarajevu Azrudin Husika, koji je na jednoj benzinskoj crpki zatekao vreće peleta na kojima je toplotna vrijednost iznosila čak 5200 kilovatsati po kilogramu, iako ona ne bi smjela prelaziti pet! Paradoks je da se pelet prodaje na benzinskim crpkama gdje ga inspektori ne mogu kontrolirati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-pelet-grijanje-810x540.jpgKAKO DOBITI POVIŠICU PLAĆE? Dvije jednostavne i kratke rečenice http://grude.com/clanak/?i=7809478094Grude.com - klik u svijetSat, 29 Dec 2018 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-29-biznisman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Evo zašto vas pitanje postavljeno na ovaj način može lakše dovesti do željene povišice ili željene plaće.<p>&nbsp;</p> <p>Kelly Coffey zna kako za svoju tvrtku zaraditi dosta novca. Kao glavna izvr&scaron;na direktorica američke banke JP Morgan Chase pro&scaron;le je godine toj banci, koja upravlja bogatstvom vrlo bogatih klijenata, podigla prihode za deset posto. Osoba je to koja i vama može pomoći u podizanju osobnih prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na nedavnom panelu o karijernim ciljevima Coffey je iznijela svoj savjet kako &scaron;efa zatražiti povi&scaron;icu plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra da tvrdi pregovori ne donose uvijek uspjeh te da bi taktičniji pristup mogao donijeti vi&scaron;e koristi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo da tražite povi&scaron;icu ili pak pregovarate o novom poslu, Coffey kaže da će vam vi&scaron;e uspjeha donijeti iduća rečenica: &ldquo;Cilj mi je imati xy tisuća kuna plaću. &Scaron;to trebam napraviti da bih to postigao?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo za&scaron;to vas pitanje postavljeno na ovaj način može lak&scaron;e dovesti do željene povi&scaron;ice ili željene plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postavite li pitanje na koje je samo moguće odgovoriti sa da li ne, zatvarate vrata daljnjim pregovorima, pi&scaron;e Inc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako vam odgovore negativno, nemate kamo, razgovor je zavr&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od povi&scaron;ice neće biti ni&scaron;ta, barem ne u neko skorije vrijeme. Kada postavite otvoreno pitanje poput onoga kojeg je Coffey predložila, ostavljate prostor za razgovor s poslodavcem i dajete mu priliku da vam izloži &scaron;to biste trebali napraviti da dobijete željenu povi&scaron;icu. Time ste pokazali da želite iskren i otvoren razgovor o svojoj plaći, a ne igrati mentalne igrice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako, važno je da imate realan cilj i pri postavljanju željenog iznosa uzmete u obzir svoje iskustvo, trži&scaron;nu vrijednost va&scaron;e pozicije kao i druge faktore koji bi mogli utjecati na odluku va&scaron;eg poslodavca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi dio va&scaron;eg pitanja, onaj koji se odnosi na to &scaron;to trebate napraviti da biste do&scaron;li do željene plaće, pokazuje da ste voljni uložiti dodatan napor kako biste do&scaron;li do povi&scaron;ice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time tražite dodatne odgovornosti te pokazujete da želite da vas se usmjeri kako biste bili jo&scaron; uspje&scaron;niji u svom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju Coffey je istaknula da pregovori neće možda dovesti do točnog iznosa kojeg ste zatražili, ali isto tako podsjeća da je tako u svim pregovorima.</p> <p><br /><br />Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-29-biznisman.jpgIz Livna u Frankfurt - danas ima restoran, o povratku ne razmišlja VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=7806878068Grude.com - klik u svijetThu, 27 Dec 2018 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-27-manuelperaica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uspoređujući poslovanje u Njemačkoj i domovini, svi odreda ističu da su državna administracija i porezna opterećenja najveći uteg razvoja Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;etnji Frankfurtom, najvećim gradom njemačke savezne pokrajine Hessen, ne možete ne primijetiti da je upravo njemački jezik najmanje zastupljen. Prije godinu dana, 2017. godine, Nijemci su u tom gradu postali manjina, a 51 posto stanovnika su stranci - odnosno oni koji korijene imaju u inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski jezik gotovo je uobičajeno čuti na ulicama i u dućanima, a neizbježan je i u brojnim restoranima u gradu na Majni. Jedan od posjećenijih smje&scaron;ten je u Kaisserstrasse. Njegov vlasnik Manuel Peraica, koji je iz Livna u Njemačku do&scaron;ao sa 16 godina, nakon prvog restorana u Hessenu, ovaj u Frankfurtu sa suprugom je otvorio prije deset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj zanat Peraica je izučio u restoranu svojih roditelja, a danas je certificirani magistar kuharstva. To je zanimanje koje u Hrvatskoj jo&scaron; ne postoji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspoređujući poslovanje u Njemačkoj i domovini, svi odreda ističu da su državna administracija i porezna opterećenja najveći uteg razvoja Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegov restoran rado svraćaju brojni gosti, često i hrvatski glazbenici, među Njima i Mate Bulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj, pitanje o povratku. Mnogima, pa tako i obitelji Peraica, to danas nije izgledna opcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Djeca idu u dobre &scaron;kole pa na razmi&scaron;ljamo o povratku, no &scaron;to će vrijeme pokazati - ne znam, kaže Peraica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="HRT" href="https://vijesti.hrt.hr/479961/iz-livna-u-frankfurt-danas-ima-restoran-o-povratku-ne-razmislja" target="_blank">Pogledajte video prilog HRT-a</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-27-manuelperaica.jpgIsplatio je najveću božićnicu u Hrvatskoj, a Hrvati su umjesto njega izabrali Stipu Mesićahttp://grude.com/clanak/?i=7805578055Grude.com - klik u svijetTue, 25 Dec 2018 22:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-25-boris-miksic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djelatnici tvrtke EcoCortec ovu će godinu sigurno dugo pamtiti. Isplaćena im je božićnica u maksimalnom dopuštenom koji je odobrila Vlada RH u iznosu od 7500 kuna. Iznos je to koji je sigurno razveselio radnike ove tvrtke u Belom Manastiru. <p>&nbsp;</p> <p>- Pričalo se o isplati božićnice, ali da će biti isplaćeno 7500 kuna, nisam ni sanjao - istaknuo je jedan od radnika EcoCorteca nakon prigodne svečanosti u tvornici za Glas Slavonije. Inače, vlasnik EcoCorteca je biv&scaron;i predsjednički kandidat Boris Mik&scaron;ić, nije mogao doći na proslavu pa je radnicima uputio pismo u kojemu stoji kako mu je drago &scaron;to je u mogućnosti darovati božićnicu do maksimalno dopu&scaron;tenog iznosa koji je odobrila Vlada RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je simboličan znak zahvalnosti za va&scaron; naporan rad i izvrsne rezultate - istaknuo je Mik&scaron;ić podsjetiv&scaron;i kako je ovo dvanaesta godina otkako je EcoCortec započeo s radom u Belom Manastiru, dokazav&scaron;i isplativost ulaganja u Baranju. Naglasio je kako je ponosan na ulaganje u greenfield investiciju, donoseći tako posao i prosperitet u Beli Manastir, kako bi mladi i oni ne&scaron;to stariji ostali u svojim domovima dok drugi odlaze u inozemstvo na bolje plaćana radna mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Hrvatska je umjesto ovog uspje&scaron;nog gospodarstvenika mogla izabrati za predsjednika da njezinim žiteljima jednom nije bio draži Stipe Mesić, a drugi put Ivo Josipović koji o gospodarstvu pojma nemaju jer nisu naučili zarađivati novce na taj način.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-25-boris-miksic.jpegSvijest i savjest: Rad nedjeljom i blagdanima Hrvatima se ne isplatihttp://grude.com/clanak/?i=7804478044Grude.com - klik u svijetTue, 25 Dec 2018 16:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-25-guzva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogi radnici koji rade u trgovinama u Hrvatskoj ove blagdane prvi put provode kod kuće, umjesto za blagajnom. Veliki trgovački lanci kao što su Konzum, Kaufland, Lidl i Tommy osim na Božić, ne rade ni na blagdan Sv. Stjepana, 26. prosinca, dok na su Badnjak otvoreni, ali rade skraćeno. <p>&nbsp;</p> <p>Tako 24. 12. zaposlenici Konzuma i Tommyja rade najdulje do 17 sati, u Kauflandu kući odlaze u 16 sati, dok Lidl vrata svojih dućana na Badnjak zatvara već u 14 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odluku o neradnom Božiću, ali i neradnom blagdanu Sv. Stjepana donijeli smo kako bismo na&scaron;im zaposlenicima zahvalili na iznimnom zalaganju i trudu koje iz dana u dan iskazuju na svojim radnim mjestima - poručili su iz Konzuma, a kupce pozvali da svoju kupnju obave u danima uoči blagdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, prema <strong>Tomislavi Ravlić</strong>, direktorici Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, trgovci imaju zakonsko pravo samostalno odlučivati kada će i koliko raditi. Razlog kraćenja radnog vremena ili potpunog zatvaranja poslovnica za ovogodi&scaron;nje božićne blagdane stoga treba tražiti negdje drugdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Primjećujemo u zadnje vrijeme u Europi trend da se sve vi&scaron;e trgovina okreće skraćenom radnom vremenu za posebne blagdane ili neke praznike. U tom smislu hrvatska trgovina ne radi ni&scaron;ta neobično, nego se jednostavno prilagođava europskom trži&scaron;tu - smatra Ravlić.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Ni&scaron;ta neobično</h5> <p>&nbsp;</p> <p>S njom se slaže i <strong>Dragan Munjiza</strong>, biv&scaron;i &scaron;ef Konzuma koji je danas u Upravnom odboru kutinske trgovačke tvrtke Lonia. On, naime, predviđa da će se na nivou Europe trgovci sve vi&scaron;e usugla&scaron;avati, a već je sad moguće primijetiti trend neradnih nedjelja i blagdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to na&scaron;i trgovci, izgleda, pomno prate &scaron;to rade njihovi europski kolege, i analiza poslovanja govori svoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve je bolja informatizacija trgovina, bolji su instrumenti poslovne inteligencije i ako imate kvalitetne podatke, onda možete vidjeti da vam se taj rad blagdanima zapravo ni ne isplati, ako ste radnika platili onoliko koliko ga morate platiti po zakonu - obja&scaron;njava Munjiza i dodaje kako se sjeća da u vrijeme kada je bio prvi čovjek Konzuma, taj trgovački lanac nije imao nikakvih poslovnih problema zbog činjenice da nije radio nedjeljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad nedjeljom, a onda i blagdanom, poslodavcima je zapravo skup, smatra Munjiza. Kolektivnim ugovorom između Sindikata trgovine i poslodavaca, obja&scaron;njava &Scaron;tulić, bilo je određeno da radnik za rad blagdanom osim svoje redovne naknade dobije jo&scaron; i naknadu uvećanu za 50 posto. Iako je taj kolektivni ugovor raskinut, rad nedjeljom i blagdanom jo&scaron; uvijek se plaća vi&scaron;e nego radnim danima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislim da je ekonomska korist rada na drugi dan Božića puno manja od tro&scaron;kova koje poslodavci imaju. Zarade puno manje i to im je praktički neisplativo - smatra Zlatica &Scaron;tulić ispred Sindikata trgovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim, dakle, praćenja europskih trendova i neisplativosti, jo&scaron; jedan faktor mogao je utjecati na odluke trgovaca o skraćivanju radnog vremena ovog Božića. U trenucima u kojima poslodavci općenito muku muče s pronalaskom i zadržavanjem radnika koji masovno iseljavaju, briga o zadovoljstvu zaposlenika postaje sve važnija. Dragan Munjiza je tako jedan od zagovornika neradne nedjelje uopće, pa tako i blagdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad bih ja jedini mogao o tome odlučivati, bez obzira na rezultate, zatvorio bih trgovine i pustio ljudima slobodno - kaže nam član Upravnog odbora Lonie u kojoj su također ovih blagdana skratili radno vrijeme svojih prodavaonica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogo je razloga zbog kojih su se poslodavci odlučili na ovaj korak, smatra predsjednica Sindikata trgovine. Jedan od njih je i nedostatak radnika, s čime sektor trgovine ionako muku muči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Poslodavci su konačno procijenili da je ekonomska korist puno manja od koristi zadovoljstva radnika i općenito dru&scaron;tvene koristi ako ti radnici na blagdane ne rade kao i drugi građani Hrvatske - stav je Sindikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, trgovci su svjesni da educiranu i kvalificiranu radnu snagu nije dobro pu&scaron;tati da odlazi jer nije lako zamijeniti kvalitetne ljude koji su navikli na njihov način rada, smatra Tomislava Ravlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trgovci su svjesni &scaron;to znači dobar zaposlenik i trude se, pogotovo u zadnje dvije, tri godine, zadržati maksimalan broj radnika - zaključuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Novac.hr<br />Foto: Hanza Media<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-25-guzva.jpgMERCEDES gradi tvornicu u Imotskom!http://grude.com/clanak/?i=7804378043Grude.com - klik u svijetTue, 25 Dec 2018 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-25-018-mercedes-imotski-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvijek to bude isto, počne s onom dvojicom, trojicom šmekera koji su to učinili prvi.<p>&nbsp;</p> <p>- Ljudi su odavde desetljećima odlazili na te&scaron;ki rad u inozemstvo, da bi se u Imotski kasnije vraćali kao gospoda gastarbajteri s lijepim automobilima. Nakon dvojice, trojice, s Mercedesima su krenuli i ostali, govori mi Ivan Topić zvani Nota koji vodi Udrugu ljubitelja Oldtimera i okuplja 180 članova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Topić, kojeg, &scaron;to iz rafinirane, malomi&scaron;ćanske ironije, a &scaron;to iz stvarnog po&scaron;tovanja, prijatelji zovu &ldquo;veleuvaženim predsjednikom&rdquo;, i sam je vlasnik čak 13 Mercedesa, i jedino &scaron;to Nota u životu, kažu mi, dosad nije napravio - nije odsvirao niti jednu notu.</p> <p>&nbsp;</p> <h5><strong>Posebna kolekcija</strong></h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Onaj koji bi se vratio s Fiatom, sramota ga je bilo pojaviti se u gradu. A tako je ostalo do danas - smije se.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-25-18-12-25-018-mercedes-imotski3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>S Ivanom Topićem Notom ne razgovaramo slučajno, jer sada je službeno - u Imotskom će se graditi spomenik Mercedesu, prvi takav u svijetu. I nemoguće je zbog toga ne primijetiti zanos u očima entuzijasta iz ovog kluba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama su, kažu, radili na prikupljanju potrebne papirologije, sponzora i svega ostaloga &scaron;to je čovjeku potrebno da podigne nekome, ili nečemu, spomenik u centru mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mercedes je simbol na&scaron;ega grada, otud i ideja u na&scaron;em klubu - kažu mi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nota je na svoju kolekciju posebno ponosan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od tih 13, neki stoje kod mene, neki su kod susjeda u dvori&scaron;tu, a imam ih nekoliko parkiranih po gradu - kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdvaja džip kabriolet, Mercedes G klase iz 1979. godine, uvjeren da ga ima jedini u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I on je radio dvadesetak godina u Njemačkoj, na građevini. Danas pak ima vlastitu građevinsku tvrtku u Imotskom, u kojemu godi&scaron;nje sa svojim suradnicima organizira barem jedan skup oldtimera, ako ne i vi&scaron;e njih. Posljednji je tako bio u srpnju 2017. godine - za blagdan imoćanske nebeske za&scaron;titnice, Gospe od Anđela, odnosno za Dan grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavlje je bilo rasko&scaron;no, jer proslavljena je istovremeno jo&scaron; jedna značajna obljetnica, naime 300 godina od oslobođenja Imotskog i Imotske krajine od Turaka. U Imotski su stigli ljudi iz svih krajeva Hrvatske, kao i mnogi Imoćani i njihove obitelji koji su za tu priliku stigli iz inozemstva. Mercedesima, a kako drugačije?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila je tu i predsjednica <strong>Kolinda Grabar-Kitarović</strong>, koja je bacila oko na jedan od starih Mercedesa u kojemu se fotografirala - prisjeća se Nota.</p> <p>&nbsp;</p> <h5><strong>Minika 115</strong></h5> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažnije pitanje je, dakako, kada se svečano otvara spomenik? I koji će model biti uklesan u kamenu?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve je čisto! Papiri su odobreni, inženjer radi na projektu, lova je tu! 350 tisuća kuna plus transport velikog kamenog bloka s Brača. Skupili smo nekako. Ne&scaron;to je dao Grad, ne&scaron;to županija, ne&scaron;to sponzori i donatori, ljubitelji Mercedesa... Otvorenje u četvrtom ili petom mjesecu, a svoj dolazak su nam potvrdili i menadžeri iz Mercedesa. Oni će opet doći u Imotski, i to sa &scaron;esnaest tjelohranitelja - govori nam ekipa okupljena oko Note.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-25-18-12-25-018-mercedes-imotski1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavnina spomenika bit će isklesana na Braču, dok će se sitni detalji, kakvi bi mogli stradati u transportu spomenika, poput Mercedesova znaka, stakla ili okvira oko vrata, biti isklesani na licu mjesta u Imotskom. Inače, isklesat će se kultni Mercedes &ldquo;Minika 115&rdquo;, i to u prirodnoj veličini. Upravo tom tipu automobila ove je godine i pedeseti rođendan od prvog izlaska iz tvornice. Najveći broj Imoćana vozi upravo legendarnu &ldquo;stopetnajsticu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo već sve dogovorili s Bračom. Oni ispilaju kamen, mi uplatimo novac, oni rade. Mercedesove linije uklesat će se u neobrađeni kamen od 32 tone, a zatim ćemo to natovariti na kamion i dovesti ovdje kada bude 95% gotovo. Inače, brački su nam kipari rekli - ne bude li spomenik vjerodostojan, nećemo morati platiti - uvjeravaju me.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imoćani za samo otvaranje spomenika planiraju jo&scaron; jedno zanimljivo okupljanje, kojime žele oboriti Guinnessov rekord.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Okupit ćemo na taj dan vi&scaron;e od tisuću Mercedesa svih vrsta i oblika na jednome mjestu! - govore uglas okupljeni. Rekord, inače, za sada drži njemački Stuttgart.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Neki ne razumiju, kažu da je to kič, a &scaron;to takvima reći. U Beču postoji spomenik Golfu 2. Evo, to je sve &scaron;to mogu komentirati po tom pitanju. Ali doći će oni svi na otvorenje spomenika, ni&scaron;ta ti ne brini. Zavrtjet ćemo vola od 400 kila - siguran je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Imotskoj krajini postoji vi&scaron;e od osam tisuća Mercedesovih vozila, uvjeravaju me ne&scaron;to kasnije <strong>Mirko</strong> i <strong>Svetlana Perku&scaron;ić</strong> te <strong>Marijan Gudelj Velaga</strong> - od automobila, raznih vrsta i oblika, do kamiona, autobusa, kombija pa sve do vrijednih oldtimer primjeraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zna&scaron; kako mi ovdje kažemo, ovdje se i mrtav vozi u Mercedesu! - govore komentirajući lokalnu službu za prijevoz pokojnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ima ih puno &scaron;to voze Golfa, petica i &scaron;estica su traženi auti, pa su tu uvijek neke po&scaron;alice i doskočice na njihov račun - smiju se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirko i Svetlana Perku&scaron;ić su, inače, vlasnici crnog, njegovanog Mercedesa iz 1950. godine. Zaljubljenici su u oldtimere, pa putuju na sve takve manifestacije u regiji, od Nik&scaron;ića do Ljubljane. Proveli su čitav radni vijek u &Scaron;vicarskoj, a u mirovini su se vratili u ovaj kraj. Njihovo skupocjeno, ula&scaron;teno vozilo atrakcija je gdje god se pojave.</p> <p>&nbsp;</p> <h5><strong>Restauracija</strong></h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Dosad sam ih 27 promijenio. Jedan dođe, drugi ode, mijenjao sam ih svake dvije godine, vozio sam niz modela. U Njemačkoj sam položio vozački na Mercedesu, i otada ja nisam vozio drugi automobil. A u ovog sam ljepotana uložio oko 8000 eura, da ga restauriram i pripremim za cestu - govori Mirko, koji je u &Scaron;vicarskoj do 2016. godine radio kao pitur. Uskoro se nadovezuje i njegova žena Svetlana, prisjećajući se nedavnog susreta s Mercedesovim menadžerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni su meni rekli da se moj muž nije oženio samo sa mnom, već i s Mercedesom - smije se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju nam priču daruje i Marijan Gudelj Velaga, također vlasnik raritetnog Mercedesovog primjerka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kći mi dugo živi u Londonu, ima muža Engleza. Udavala se ovdje, a ja sam pripremio posebno iznenađenje za Engleze, njih je do&scaron;lo petnaestak. Dovezao sam svog Mercedesa na svatove, i oni su ostali paf. Naslikavali su se oko njega kao da je svjetsko čudo. Oni imaju volan na desnoj strani, ali ja sam im pomogao da se snađu pa su se vozikali okolo u autu i naslikavali. Inače, nas tu nekoliko izdajemo te na&scaron;e automobile za svadbe, pa ljudi dođu po njih. Ni&scaron;ta posebno, uzimamo do 200 eura za jedno popodne - govori Gudelj Velaga i dodaje kako je prilično te&scaron;ko, i skupo, uopće održavati takav stari, rijedak primjerak automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako &scaron;to slučajno ode, ti mora&scaron; sve nabavljati iz Njemačke. Skup je to sport, a &scaron;to je auto stariji, postaje skuplje. Samo originalni branik dođe 900 eura, &scaron;pigl ti je 400! A jedna guma dođe otprilike 300 eura, pa ti zbrajaj tro&scaron;ak ako ih treba&scaron; četiri. Ali zato se i na&scaron;i automobili paze, izvlačimo ih samo na posebne prilike i na lijepo vrijeme. I da ti kažem, nije se proizveo model Mercedesovog automobila, a da nije pro&scaron;ao kroz Imotski. Garantiram - uvjeren je Gudelj Velaga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-25-18-12-25-018-mercedes-imotski2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljeni nam uskoro razlože i kako u mjestu postoji jedan serviser, ovla&scaron;teni Mercedesov dakako, stručan za sve tipove i vrste tog automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To su ti doktori za Mercedes. Tri brata i njihova tri sina, svi rade na Mercedesima! Jedan se bavi elektronikom, drugi mehanikom... Ma, sve pokrivaju! Oni kada ne&scaron;to na autu naprave, e onda je to - to. Ali, ne može ih se nagovoriti da probaju &scaron;to učiniti s kopijom dijelova, rade samo s originalima, kakve prepoznaju na daljinu! - poja&scaron;njavaju Imoćani koji su, kažu, domaćini prve klase. Možemo samo zamisliti kako su dočekali one Mercedesove menadžere u odijelima.</p> <p>&nbsp;</p> <h5><strong>Darežljivi i mali</strong></h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo ti darežljivi, duhoviti i mali. Imoćanima je u krvi da razvesele ljude, posebno goste. Napravit ćemo na&scaron; spomenik, skupili smo novce i imamo dozvole. Dugo je to trajalo, ni&scaron;ta ne ide preko noći. A onda ćete nam opet doći i doprinijeti manifestaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli će svijet čuti taj dan za Imotski, i za prvi spomenik Mercedesu u čitavom svijetu - ponosni, ljubitelji Mercedesovih automobila i strastveni kolekcionari oldtimera koji će do petoga mjeseca iduće godine svoju ljubav prema njemačkom autu konkretizirati u 30 tona bračkoga kamena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenik je, rekli smo, posvećen automobilu, ali i gastarbajterstvu. Čini nam se kako ne postoji aktualniji trenutak za njegovo svečano otvaranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imotski je, naravno, privukao i ljude iz Mercedesa. I neće prvi put doći ovdje. U pratnji fotografa i jednoga novinara nedavno su posjetili ovaj pitoreskni gradić. I to nakon &scaron;to su čuli za specifičnu ljubav Imoćana prema tom automobilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekipa je odlučila pokriti temu u svom specijaliziranom magazinu, a povod im je bila činjenica kako ne postoji mjesto na kugli zemaljskoj na kojemu je neka automobilska marka zastupljenija s obzirom na broj stanovnika i veličinu prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje dakle na 708 kilometara četvornih Imotske krajine postoji 8000 Mercedesa, njih jedanaest po svakom kilometru. Uostalom, računajte sami.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Njih je sve ovdje odu&scaron;evilo &scaron;to su vidjeli. Čak i stare Mercedesove karoserije, kakvih se zna naći da leže uz cestu, obrasle travom i gusti&scaron;em. I&scaron;li su ovuda i sve slikavali - govore nam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Topić - Nota otkriva nam jo&scaron; jednu crticu vezanu uz nedavni posjet Mercedesove vrhu&scaron;ke Imotskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Obećali su dignut ovdje tvornicu za bilo &scaron;to vezano uz Mercedesov auto. Proizvodit će se ovdje, uvjeren sam, barem kakav čep, ili &scaron;ipka za ulje! Vratit ćemo na&scaron;e ljude u ovaj kraj - uvjeren je Nota, svjestan egzodusa koji je zadesio imotski prostor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tom je području, naime, prema popisu iz 2011. godine živjelo oko 32 tisuće ljudi. Između 2011. do 2016. godine odselilo se 5968 stanovnika, a do 2018. - dodu&scaron;e - prema neslužbenim podacima, jo&scaron; oko dvije tisuće! Dakle, &ldquo;nestala&rdquo; je četvrtina stanovnika, mahom mlađih, a ovakav se ekonomski egzodus može usporediti sa sedamdesetim godinama kada je iz političkih i ekonomskih razloga trbuhom za kruhom ovaj kraj napustilo desetak tisuća stanovnika, i to od 47 tisuća koliko ih je ondje živjelo 1971. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <h5><strong>Vjera u povratak</strong></h5> <p>&nbsp;</p> <p>I tu se krije razlog za&scaron;to je spomenik Mercedesu, odnosno gastarbajterima, aktualniji nego ikad. Danas se mladi Imoćani, dodu&scaron;e, ne vraćaju u toj mjeri sa skupocjenim, ula&scaron;tenim automobilima, no svakako odlaze, kao i nekada. Ivan Topić - Nota je uvjeren kako će doći do obrata situacije i kako je ovaj kraj - koji je nekoć bio silan, s tvornicama poput Imote, Agrokoke i Trimote, žrtvama pretvorbe i privatizacije - stvoren za život, rad i prosperitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mercedesovi su menadžeri već razgledali na&scaron;u Tehničku &scaron;kolu, dić&rsquo; će oni tu tvornicu, kažem ti, zaposlit će ljude, mi ćemo vratiti na&scaron; svijet - govori Nota.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.jutarnji.hr/life/zivotne-price/imotski-u-kamenoj-gromadi-od-32-tone-dize-spomenik-mercedesu-iza-projekta-grupe-entuzijasta-krije-se-i-tuzna-prica-o-egzodusu-ali-nije-sve-izgubljeno/8211698/" target="_blank"><em><strong>Jutarnji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-25-018-mercedes-imotski-glavna.jpgProdajete auto? Evo 7 savjeta kako dobiti što više novca za njega!http://grude.com/clanak/?i=7800478004Grude.com - klik u svijetFri, 21 Dec 2018 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-21-vw_golf_vi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što morate znati kako biste uspješno prodali automobil po što boljoj cijeni…<p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>1. Auto mora biti čist i sa &scaron;to manje o&scaron;tećenja<br /></strong>Kako bi va&scaron; auto ostavio &scaron;to bolji vizualni dojam na potencijalnog kupca, osim &scaron;to je potrebno osvježiti tragove istro&scaron;enosti, poželjno je poraditi i na njegovoj vanj&scaron;tini. Ako imate mogućnosti, dovoljno je jednostavno poliranje laka, kako bi se boja automobila osvježila, dok ćete poliranjem farova ukloniti onaj istro&scaron;eni, zamućeni pogled na va&scaron;em autu. Također je uputno pre&scaron;pricati o&scaron;tećenja na naplatcima te vratiti crnu boju plastici, koja je od vremena i sunca vjerojatno već izblijedjela. Naravno za sam kraj nemojte zaboraviti temeljito oprati automobil, kako izvana, tako i iznutra, pa i namirisati prostor kabine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Servisna knjižica</strong><br />U pravilu bolju cijenu prilikom prodaje postižu automobili koji su servisirani u ovla&scaron;tenom servisu, bez obzira o kojoj marki vozila se radi. U dana&scaron;nje vrijeme sve vi&scaron;e se koriste digitalni oblici servisne knjižice, stoga predlažemo da zamolite svog servisera da vam je isprinta kako biste je mogli pokazati kupcu prilikom prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Ne žurite s prodajom</strong><br />Svi znamo kako izgleda kada se nekome žuri s prodajom &ndash; takva osoba je spremna značajno spustiti cijenu. Ne žurite s prodajom zato da biste &scaron;to prije kupili novi auto, bolja je opcija doći do novca ako ste u prilici, kupite novi auto i onda se vi&scaron;e ne morate žuriti s prodajom starog, pa ćete na njemu vi&scaron;e i zaraditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Uklonite tragove kori&scaron;tenja</strong><br />Jasna je stvar da svi žele auto u &scaron;to boljem stanju, &scaron;to sličniji onom novom. Kao &scaron;to kilometar sat zorno pokazuje koliko je neki automobil pre&scaron;ao, tako postoji niz pokazatelja na količinu njegove upotrebe i njegovo stanje. Kako vam mi sigurno nećemo sugerirati da &ldquo;prevrtite&rdquo; brojčanik kilometar sata, jer je to prevara, a i takve stvari se mogu provjeriti, fokus ćemo vam prebaciti na one ostale stvari koje smijete promijeniti. Poslužite se klasičnim &ldquo;jeftinim trikom&rdquo; nekih uvoznika automobila i zakamuflirajte jasne pokazatelje istro&scaron;enosti auta. Presvucite kožni volan, zamijenite manžetu ručice mjenjača, pobrinite se za poliranje leća farova, zamijenite gumice na papučicama. Takvi i slični zahvati ubrajaju se u trikove koji nisu &scaron;tetni, a izbrisat će tragove istro&scaron;enosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Određivanje prave cijene auta</strong><br />Iako je u trgovini pravilo da ne&scaron;to vrijedi onoliko koliko je netko spreman platiti za to, ne možete se voditi svojim osjećajima i precijeniti svoj automobil te ga oglasiti skuplje nego &scaron;to su svi ostali u oglasniku i očekivati da će se prodati na prvi poziv. No isto tako, ne treba ići ni &ldquo;ispod cijene&rdquo;, jer ćete ostaviti dojam da ne&scaron;to nije u redu s autom. Ogla&scaron;ene cijene u prosjeku su 10% vi&scaron;e od realne vrijednosti, pa tako i vi ostavite &ldquo;lufta&rdquo; kupcu (i zadovolj&scaron;tine) da vam poku&scaron;a spustiti cijenu (računajte da će svi barem poku&scaron;ati).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Registracija i osiguranje</strong><br />Prilikom procesa kupovine automobila, nakon &scaron;to se kupac odluči za konkretan model auta te krene u potražnju najboljeg primjerka za sebe obično prvo obraća pozornost na par stvari. Najče&scaron;će se radi o cijeni, prijeđenoj kilometraži i preostalom trajanju registracije tj. osiguranja automobila. Kod skupljih automobila to nije toliko bitna stavka kao kod jeftinijih, no u ovom slučaju to nisu zanemarive svote te kupci većinom daju prednost automobilima s duljim trajanjem registracije, &scaron;to vama kao prodavaču može poslužiti kao poluga za prikazivanje va&scaron;eg automobila vrijednijim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Savjeti za sjajan oglas</strong><br />Prilikom kreiranja oglasa imajte na umu kako je jasan i precizan naslov ključna stvar! Velika većina ljudi oglasnike pretražuje putem tražilice, a one oglase filtriraju upravo putem tih ključnih riječi. Nakon &scaron;to je netko prona&scaron;ao va&scaron; oglas, pobrinite se da u njemu ima &scaron;to i pročitati, napi&scaron;ite sve informacije koje vam padnu na pamet i izbjegnite da ljudi naknadno odustaju od kupnje zbog nepotpunih informacija o automobilu ili ne daj bože onih lažnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slike su također vrlo bitne u oglasu, poslikajte automobil izvana sa svih strana, ne zaboravite na unutra&scaron;njost te na sliku kilometar sata. Ukoliko postoje neka o&scaron;tećenja na autu, bilo bi korektno poslikati i njih, time pokazujete kako ni&scaron;ta ne skrivate i ne poku&scaron;avate prikriti neke (možda druge) nedostatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treća ali ne i najmanje bitna stvar, ostavite svoj kontakt. Ozbiljni kupci najvi&scaron;e vole direktan broj telefona kako bi iz prve ruke odmah saznali jo&scaron; poneku informaciju koja ih zanima i dogovorili se za termin kada mogu pogledati ili kupiti automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Automobili.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-21-vw_golf_vi.jpgVratili se iz Irske: Tamo se ne može živjeti...http://grude.com/clanak/?i=7798177981Grude.com - klik u svijetThu, 20 Dec 2018 14:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-irska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roman Šakirovski i Jadran Meštrović dvije godine proveli su na radu u Irskoj. Radili su kao IT stručnjaci, a onda su se odlučili ipak vratiti kući. <p>&nbsp;</p> <p>Kako javlja <a href="https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3308449/ostavili-su-dobar-zivot-u-irskoj-i-vratili-se-kuci-poslovi-su-bolji-i-sigurniji-place-su-vece-ali/" rel="nofollow" target="_blank"><strong>RTL</strong></a>, Jadran je poput brojnih drugih oti&scaron;ao zbog novca i napretka u karijeri. Smjestio se u Corku. Osvrćući se na ono &scaron;to je vidio kaže kako su u Irskoj poslovi sigurniji, ponuda bolja, a plaće veće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Minimalac je recimo 1500 eura, a stan je u tom nekom iznosu od 1000 do 1500 eura tako da se mora dijeliti s nekim da bi imao neku kvalitetu života - kaže, no dodaje kako je njegova plaća iznosila 4000 eura pa si je mogao sam priu&scaron;titi stan.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, sve to postalo je nedovoljno kada je njegova obitelj dobila jo&scaron; jednog člana.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U međuvremenu smo postali roditelji gore i možda je to bio jedan od glavnih razloga za&scaron;to smo se vratili. Jednostavno nismo imali obiteljsku potporu. Ne znam, jednostavno nekakva nostalgija za domovinom - kaže za RTL Jadran, koji se s obitelji ipak odlučio vratiti u Hrvatsku, gdje je također uspio pronaći posao.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Roman &Scaron;akirovski je dvije godine proveo u Dublinu. Oti&scaron;ao je na slijepo nakon diplome i uspio se zaposliti u agenciji za zapo&scaron;ljavanje.- Na početku je bilo privatno dosta te&scaron;ko, naravno jer nikog ne zna&scaron;, socijalno si malo izoliran, ali posao je bila ta stvar koja me &lsquo;drajvala' - kaže Roman, inače stručnjak za zapo&scaron;ljavanje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No na kraju dana posao je bio sve &scaron;to mu je ostajalo pa je samo čekao da skupi dovoljno iskustva, na daljinu nađe ne&scaron;to novo u Hrvatskoj i vrati se.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Većina ljudi dođe zapravo raditi tamo čisto radi novca, da skupe neki novac pa da onda mogu, hajmo reći, poslati to doma - rekao je Roman za RTL.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-irska.jpgPetar Ćorluka kupio atraktivnu kuću na dubrovačkom Stradunuhttp://grude.com/clanak/?i=7796477964Grude.com - klik u svijetWed, 19 Dec 2018 17:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-01-petar_corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Ćorluka, vlasnik brenda Teta Violeta, točnije tvrtke Violeta iz Gruda, kupio je jednu od atraktivnih kuća na Stradunu.<h5>&nbsp;</h5> <p>Riječ je o objektu<strong> na sjeci&scaron;tu Straduna i ulice Zamanjina</strong>, u čijem je prizemlju već dugi niz godina smje&scaron;tena trgovina Kra&scaron; Bonbonni&egrave;re. Posljednjih je mjeseci s građevinskim inženjerima sagledao sve potrebe oko sanacije objekta, a usporedno s tim Ćorluka je zatražio i <strong>konzervatorske smjernice</strong> za obnovu, pi&scaron;e Dulist.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Dubrovnik je destinacija koju zna cijeli svijet, ali ima jedan problem &ndash; potpuno lo&scaron;u ponudu. Stra&scaron;no me smeta <strong>jednoobraznost ponude na Stradunu</strong> i siguran sam da se tu može napraviti dobar posao</em>, naveo je ovaj uspje&scaron;ni hercegovački poduzetnik za dubrovački list, potvrdiv&scaron;i i da u isto vrijeme intenzivno razmi&scaron;lja o namjeni budućeg objekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje planira li svoju novu nekretninu pretvoriti u apartmane, &scaron;to je najče&scaron;ći slučaj s tako atraktivnim lokacijama unutar povijesne jezgre, Ćorluka priznaje kako jo&scaron; <strong>nije potpuno definirao namjenu</strong>, no ima viziju.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Cilj mi je stvoriti novu vrijednost</h3> <p>&nbsp;</p> <p><em>Cilj mi je definirati i stvoriti novu vrijednost kako bi i sami Dubrovčani, ali i turisti, bili zadovoljni i imali ne&scaron;to &scaron;to dosad nisu imali</em>, ističe Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuo je kako je nedavno posjetio Porto Montenegro na crnogorskoj rivijeri gdje je sve prepuno ekskluzivnih trgovina. Čorluka je odgovorio i na pitanje znači li to da je spreman poku&scaron;ati dovesti neke od svjetski priznatih modnih brandova na Stradun.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ne razumijem za&scaron;to se tako ne&scaron;to ne bi moglo otvoriti u Dubrovniku. Takvoga sam razmi&scaron;ljanja, međutim jo&scaron; uvijek moram proučiti<strong> &scaron;to to točno Dubrovniku nedostaje</strong>, kakva je potražnja, a i za&scaron;to, s druge strane, ovako funkcionira ponuda. Ono &scaron;to sam za sad uočio je da Dubrovnik <strong>nema ponudu kakvu zaslužuje</strong> i cilj mi je ne&scaron;to poduzeti</em>,&nbsp;rekao je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Dulist.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-01-petar_corluka.jpgPojeftinili i benzin i dizelhttp://grude.com/clanak/?i=7796377963Grude.com - klik u svijetWed, 19 Dec 2018 15:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao i svaki utorak, objavljene su nove cijene goriva, piše HAK. <p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;lo je do pada cijena Eurosupera 95 i Eurosupera 100 te Eurodizela, prenosi Net.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, litra Eurosupera 95 može se kupiti za 9,19 lipa, a litra Eurosupera 100 se može kupiti za 9,75 &scaron;to je pad od pro&scaron;log tjedna kada se mogao naći na benzinskim postajama u rasponu od 9,78 do 9,83 kune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgUz posao i proizvodnju domaće hrane mnogi ostaju u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7794577945Grude.com - klik u svijetTue, 18 Dec 2018 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-krompir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Smatra obmanom priče o hrani boljeg ukusa u Njemačkoj ili jeftinijom nego kod nas ovdje.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovdje mogu posaditi svoj krumpir, svoj luk, svoju zelenu salatu, sijem p&scaron;enicu... to je moja Njemačka. Imam posao u jednoj privatnoj tvrtki i dodatno proizvodim domaću hranu&rdquo;, tim riječima <em><strong>Večernjaku</strong></em> sugovornik iz ZHŽ-a obja&scaron;njava situaciju oko odlazaka koji su proteklih godina itekako intenzivirani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je personifikacija većeg broja onih koji su odlučili ostati i logično razmi&scaron;ljati jer tko želi proizvoditi na svojoj zemlji, imat će hrane, a da se obrađuje zemlji&scaron;te kao u ranijim vremenima, bilo bi je u izobilju i moglo bi se prehraniti sebe i svoju obitelj, a i zaraditi, bez ikakva drugog posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zemlja propada</strong><br />&ldquo;Pomodarstvo je uzelo maha, teži se nekom luksuzu, a sami nekad ne znamo za&scaron;to tomu težimo. Nepojmljivo je da čovjek koji ima zapu&scaron;teno zemlji&scaron;te govori kako se ovdje ne može živjeti. Mislim da je kardinal Puljić rekao pred pro&scaron;li ili pretpro&scaron;li Božić kako je grijeh tako razmi&scaron;ljati. Pustili smo da nam korov pojede zemlju, sjeli smo u kafić i zaključili da ovdje nema budućnosti da odavde treba ići. I onda odemo, povučemo obitelj i učimo ih novom načinu života, novoj kulturi, novom prebivali&scaron;tu koje u većini slučajeva, nažalost, ostaje trajno. Ili ako se ne povuče obitelj sve je vi&scaron;e slučajeva da se stvara nova, stabilna veza i brakovi se razvrgavaju. To nije dobro&rdquo;, nastavlja sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra obmanom priče o hrani boljeg ukusa u Njemačkoj ili jeftinijom nego kod nas ovdje. &ldquo;Imam prijatelja koji je prestao jesti kruh u Njemačkoj. Donio mi je jedan uzorak kad je posljednji put dolazio i jednostavno je za moj ukus presladak, kao da je od gume. Nije jestiv kao domaći. A kada pričamo o kvaliteti i testovima nekih agencija, smatram da tu ima dosta namje&scaron;tanja. Meni je nevjerojatno da neka istraživanja, primjerice, govore da je kvalitetnije voće i povrće u Njemačkoj nego ovdje. Odgovorno tvrdim da nijedno nije kvalitetnije i zdravije&rdquo;, ističe sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stava je da ovdje nitko ne može i ne treba biti gladan. &ldquo;Imam kuću i automatski ne plaćam stanarinu koja je u Njemačkoj oko 700 eura. Imam na svom zemlji&scaron;tu nekoliko stabala koje ispilim i cijepam nekad ljeti pa ne plaćam grijanje. A ako se nađem u nekoj težoj situaciji, znam da mogu računati na pomoć obitelji, prijatelja i susjeda. Ne mogu tvrditi da je to vani moguće&rdquo;, zaključuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A najbolji su sugovornici oni koji su pro&scaron;li rad u Njemačkoj te se vratili kući, a takvih je sve vi&scaron;e i iz BiH, ali i iz susjednih Hrvatske i Srbije. Jedan od njih je i Sa&scaron;a Cvetić koji je posljednji odlučio ispričati priču o povratku nakon &scaron;to je sa ženom oti&scaron;ao u Frankfurt.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nema vremena</strong><br />&ldquo;Toga dana kada sam rekao &lsquo;dobar dan&rsquo; rekao sam i &lsquo;doviđenja&rsquo; Njemačkoj. Supruga, koja je također zdravstveni radnik, izdržala je 20 dana u poznatoj bolnici u Frankfurtu i onda je dala otkaz i vratili smo se kući&rdquo;, ispričao je Cvetić. Njegov posao trebala je biti njega starijih osoba u domu za starije i nemoćne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;S poslom se počinje u &scaron;est sati i tijekom dana brinete o svim korisnicima na jednom katu. Idete od prostorije do prostorije, radite sve poslove, od grube njege i kupanja do stavljanja proteza, pranja zubi, hranjenja. To je jako te&scaron;ko. Preko dana nemate vremena za predah&rdquo;, kazao je Cvetić. Za taj posao plaća mu je bila 1100 eura, a supruga i on su iznajmili stan od 45 kvadrata za 850 eura mjesečno. &ldquo;Sada sam siguran da posao koji radim 32 godine ne bih mijenjao ni za jedan drugi. Siguran sam i da od 100 na&scaron;ih ljudi koji odu u Njemačku jedan dobije dobar i dobro plaćen posao&rdquo;, rekao je Cvetić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-krompir.jpgNevjerojatan rast brzorastućih tvrtki u BiH http://grude.com/clanak/?i=7793677936Grude.com - klik u svijetMon, 17 Dec 2018 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-17-brk_2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina doživljava trajni oporavak, a dio te ekspanzije pokreću start-upi i druge brzorastuće tvrtke koje zapošljavaju i šire se daleko od onoga gdje su počele. <p>&nbsp;</p> <p>Kreativnost je samo povezivanje stvari, a kada pitate kreativne ljude kako su ne&scaron;to uradili, osjećaju se pomalo krivim jer nisu to stvarno uradili, već su samo uočili neku stvar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To im se činilo očiglednim poslije nekog vremena. Jasno je da su brzorastuće kompanije uradile to ''ne&scaron;to'' &scaron;to ih diferencira od drugih kompanija i omogućava im da ostvare uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ono &scaron;to je karakteristika ovih kompanija jeste da obično imaju visokoobrazovanu radnu snagu, a sve one imaju jednu stvar koja im je zajednička bez obzira na to u kojoj zemlji rade &ndash; one predstavljaju pogonsko gorivo razvoja ekonomije te zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihov je uspon i uspjeh, koji postaje i kontinuiran, moguć i u BiH, &scaron;to je potvrdila i sveobuhvatna analiza Poslovnih novina na osnovu pokazatelja iz LRC BIS baze poslovnih informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadležnim entitetskim agencijama, naime, predano je vi&scaron;e od 32.000 zavr&scaron;nih računa za 2017. godinu, koji su uzeti u obzir prilikom rangiranja kompanija, a ove godine njih 1.216 izdvojile su se od ostalih izvanrednim rezultatima koje su postigle, &scaron;to predstavlja uvećanje od čak 111 posto u odnosu na godinu ranije kada je na listi bilo 577 kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni prihod koji su ostvarile sve rangirane brzorastuće kompanije u BiH u 2017. iznosi 10,2 milijarde KM ili 85 posto vi&scaron;e nego prethodne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove kompanije realizirale su 2,9 milijardi KM izvoza, &scaron;to je povećanje od nevjerojatnih 229 posto u odnosu na 2016.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast svih ključnih parametara utjecao je i na povećanje broja radnog kadra za 101 posto, pa su tako brzorastuće kompanije u 2017. zapo&scaron;ljavale 71.070 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je, može se reći, nužno za brz, pa i brži rast kompanija jeste kvalitetan tim, snažna organizacijska kultura među zaposlenicima, kvalitetni i pouzdani informacijski i komunikacijski alati te za&scaron;tićeno intelektualno vlasni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ove kompanije su prvе na oku svim velikim tvrtkama, multinacionalnim kompanijama i investitorima u slučaju kаdа tragaјu za partnerstvima, dobavlјačima roba i usluga i prve su nа listi zа pоtеnciјаlnа ulaganja ili dugoročna partnerstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Unatoč brojnim preprekama BiH ide naprijed, a razvojnih je projekata sve vi&scaron;e. Rаdi sе о poduzеćimа kоја, zаhvаlјuјući svоm mоdеlu pоslоvаnjа, uspiјеvајu rasti bržе оd kоnkurеnciје i vеоmа su vаžnа zа svаku еkоnоmiјu. Riječ je o poduzećima čiji su poslovni procesi u savr&scaron;enom skladu, a posebno nam je zanimljiva i ohrabrujuća činjenica da se u odnosu na pro&scaron;lu godinu na rang listama na&scaron;lo čak 639 novih kompanija'', kazala je Alena Ahmetspahić-Fočo, glavna i odgovorna urednica Poslovnih novina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt za cilj ima pokazati da u na&scaron;oj zemlji ima veoma uspje&scaron;nih kompanija koje su priznate na domaćem i svjetskom trži&scaron;tu, a bit će okrunjen specijalnom publikacijom Poslovnih novina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publikacija će sadržavati rangiranje domaćih i regionalnih brzorastućih kompanija, istaknut će njihovu važnost za bh. ekonomiju, predstaviti pozitivne prakse koje mogu poslužiti kao primjer, te prezentirati mogućnosti i potencijale poticaja daljeg rasta ovih kompanija u BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-17-brk_2018.jpgFEYNMANOVA TEHNIKA UČENJA: Naučite bilo što u samo 4 jednostavna korakahttp://grude.com/clanak/?i=7791977919Grude.com - klik u svijetSat, 15 Dec 2018 12:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-15-ucenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerojatno ste bili u situaciji da imate još malo vremena do ispita, a da vam koncentracija nije na odgovarajućem nivou i da ništa ne možete zapamtiti. <p>&nbsp;</p> <p>Koliko god čitali i mislili o tome, jednostavno vam ne ide od ruke. Kada je u pitanju učenje i upijanje novih informacija, možda vam Feymanova tehnika učenja može pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Feynmanova tehnika je mentalni model koji je "skovao" dobitnik Nobelove nagrade Richard Feynman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je duboko po&scaron;tovan zbog svoje sposobnosti da jasno prenese komplicirane teme, kao &scaron;to je kvantna fizika, praktično svima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>David Goodstein, autor knjige &ldquo;Feynmanovo izgubljeno predavanje&rdquo;, priča o tome da kada bi uvidio da se ne&scaron;to sa lakoćom i jednostavno&scaron;ću ne može predstaviti, Richard Feynman bi smatrao da je problem u samoj informaciji i da jo&scaron; uvijek nije dovoljno ispitana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova tehnika učenja je jasno predstavljena u biografiji Jamesa Gleicka iz 1993. godine &ldquo;Genije: život i znanost Richarda Feynmana&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi on obja&scaron;njava metodu u smislu kako je Feynman savladao svoje ispite na Univerzitetu Prinston.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Feynman je imao posebne bilježnice za stvari koje ne zna i ne razumije. Reorganizirao je svoje znanje. Radio je i po nekoliko tjedana rastavljajući svaku granu fizike i tako sve vrijeme pazeći na nedosljednosti. Poku&scaron;ao je pronaći su&scaron;tinsku jezgru svakog subjekta&rdquo;, rekao je Gleick.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ovo je bio prvi dio njegovog procesa, ali pogledajmo sva četiri koraka:</strong></p> <p>1. Izaberite temu koju želite naučiti i počnite je proučavati. Zapi&scaron;ite sve &scaron;to poznajete na tu temu, a potom samo dodajte svaki put kada saznate ne&scaron;to novo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Pretvarajte se da predajete svoju temu u učionici. Uvjerite se da ste u mogućnosti objasniti temu jednostavnim izrazima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Ako zastanete, vratite se knjigama. Nedostaci u va&scaron;em znanju trebaju biti očigledni. Ponovite problematična područja sve dok ne možete potpuno objasniti temu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Pojednostavite i koristite analogiju. Ponovite postupak dok pojednostavite jezik i povežete činjenice, kako biste ojačali svoje razumijevanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Feynmanova tehnika je savr&scaron;ena za upijanje novih informacija, za razumijevanje starih podataka, za pamćenje, ili učenje za ispit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako biste vi koristili ovu tehniku?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-15-ucenje.jpgMiloš razriješen, Klepić, Smiljanić i Planinić ušli u NO Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=7788577885Grude.com - klik u svijetThu, 13 Dec 2018 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-13-zdenko-klepic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije BiH jučer je dala prethodnu suglasnost za imenovanje Zdenka Klepića, Vedrana Smiljanića i Igora Planinića za vršitelje dužnosti članova Nadzornog odbora gospodarskog društva Aluminij d.d. Mostar, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Oni će biti članovi NO ispred državnog kapitala do okončanja natječajne procedure na razdoblje do najvi&scaron;e tri mjeseca. Vlada je tako, praktički na dan kada je istekao mandat dosada&scaron;njem sazivu Nadzornog odbora, iz njegova sastava razrije&scaron;ila Dalibora Milo&scaron;a, koji je bio predsjednik Nadzornog odbora, te Zorana Pandžu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zaustavljena propast</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi-stari član Klepić je redoviti profesor, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Smiljanić je predsjednik Odbora za reviziju EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne, dok strojarski inženjer Planinić dolazi u NO Aluminija nakon &scaron;to je u proteklom mandatu bio savjetnik hrvatskog člana bh. Predsjedni&scaron;tva te je radio u Hypo banci. Za njihovo imenovanje Skup&scaron;tina će glasovati 11. siječnja sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Nadzornom odboru i dalje ostaje predstavnik hrvatske Vlade Ivica Martinić, koji je i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, dok male dioničare zastupaju Samir Anić, Davor Ramljak i Branko Sesar. Odluka Vlade Federacije BiH o razrje&scaron;enju dužnosti dijela svojih članova u Nadzornom odboru Aluminija dolazi nakon iznimno dramatičnog dvomjesečnog razdoblja u kojemu je doslovno do&scaron;ao u pitanje opstanak ove kompanije. Na nemoguće uvjete za nastavak poslovanja upravo je ukazivao aktualni menadžment te Nadzorni odbor. Nakon toga su se u rje&scaron;avanje ovoga problema uključili najvi&scaron;i hrvatski dužnosnici u vlasti te je, zahvaljujući potpori iz Zagreba te Vladi FBiH, napravljen aranžman koji bi trebao omogućiti nesmetan nastavak poslovanja ove kompanije sljedećih godinu dana bez da se dovodi u pitanje opskrba električnom energijom i ključnim sirovinama te da neće doći do blokade njegovih računa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Traže kupca</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu će vlasnici, a &scaron;to je potvrdio i federalni premijer Fadil Novalić, nastaviti tražiti strate&scaron;koga partnera koji bi privatizirao ovu kompaniju iz Mostara te tako stvorio uvjete za potpuno stabiliziranje njezina poslovanja. Aluminij su visoke cijene električne energije i sirovina, pad cijene metala te vi&scaron;egodi&scaron;nja nebriga predstavnika vlasnika doveli u situaciju da danas ova kompanija duguje oko 360 milijuna maraka. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-13-zdenko-klepic.jpgNAJAVA: Radionica za obiteljsko poduzetništvo u turizmuhttp://grude.com/clanak/?i=7787777877Grude.com - klik u svijetThu, 13 Dec 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-29-kuca-za-odmor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na radionici će biti obuhvaćeni svi važni elementi vezani za ruralni razvoj te pojašnjenja za pokretanje privatnog smještaja u domaćinstvu.<p>&nbsp;</p> <p>Otvoren je poziv na radionicu u okviru projekta &bdquo;Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Županiji Zapadnohercegovačkoj&ldquo; čiji je koordinator projektnih aktivnosti Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionica će se održati u ponedjeljak 17.12.2018. godine i utorak 18.12.2018. godine, s početkom u 09:30 sati u hotelu &ldquo;Bigeste&ldquo;, na adresi Hrvatskih branitelja 69, Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova radionica se odnosi na razvoj ruralnog turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj, a biti će predvođena od strane stručnjaka za razvoj ruralnog turizma gospodina Nede Pinezića. Ciljana skupina ove radionice su svi potencijalni zainteresirani iznajmljivači privatnog smje&scaron;taja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radionici će biti obuhvaćeni svi važni elementi vezani za ruralni razvoj te poja&scaron;njenja za pokretanje privatnog smje&scaron;taja u domaćinstvu. Također će biti detaljno opisane najtraženije vrste smje&scaron;taja, potencijalna konkurencija, ciljane skupine, pripremanje objekta za posao i propisi, marketing promocija i prodaja, kalkulacija cijena i tro&scaron;kova, obiteljsko mikropoduzetni&scaron;tvo te ostali najvažniji čimbenici koji će pridonijeti &scaron;to kvalitetnijem razvoju ruralnog turizma i ponude u ovom smislu u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova aktivnost je financirana u okviru projekta MarketMakers, koji je dio napora &Scaron;vicarske vlade za pomoć Bosni i Hercegovini na putu prema europskim integracijama, a čine ga konzorcij Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovanje zainteresiranih biti će od izuzetne važnosti za izradu kvalitetnog Plana razvoja turizma Županije Zapadnohercegovačke, odnosno stvaranja podloge za dobro pozicioniranje Županije Zapadnohercegovačke na turističkoj karti, priopćeno je iz Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-29-kuca-za-odmor.jpgPOMOZIMO DJEČJIM DOMOVIMA kupnjom Violeta proizvoda u svim trgovinama na području BiH, Hrvatske i Slovenijehttp://grude.com/clanak/?i=7785477854Grude.com - klik u svijetWed, 12 Dec 2018 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-12-violeta-pomozimo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Djeca su najvrjedniji resurs svijeta i najbolja nada za budućnost.“<p><br />Ove zime pokrenuli smo veliku humanitarnu kampanju pod sloganom &bdquo;Pomozimo dječjim domovima&ldquo; u kojoj želimo pridonijeti uljep&scaron;avanju svakodnevnice djeci koja su u dječjim domovima prona&scaron;la i svoj dom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tveno odgovorno poslovanje je u srži poslovanja tvrtke u svim zemljama u kojima smo prisutni, a većina na&scaron;ih programa je usmjerena na pobolj&scaron;anje životnih uvjeta ugroženih obitelji i pomoć djeci i njihovim majkama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovanjem u ovakvoj kampanji s ponosom možemo istaknuti i stajati za na&scaron;eg slogana Stvaramo zajedno. Stvaramo zajedno programe i projekte koji pomažu onima najugroženijima &ndash; djeci koja su se zbog te&scaron;kih životnih okolnosti na&scaron;la u dječjim domovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznimno smo ponosni i na na&scaron;e djelatnike koji su se uključili kroz posjete i humanitarni rad s djecom te tako značajno pridonijeli &scaron;irenju poruke kampanje i svakodnevnicu vi&scaron;e od 2.200 djece u ovo blagdansko vrijeme obojili ljubičastom bojom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donacija je usmjerena ka svim Dječjim domovima koji djeluju u B&amp;H, Hrvatskoj i Sloveniji, a to su redom:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>B&amp;H- 19 ustanova- 745 djece- ukupna vrijednost donacije 50.000 KM</strong></p> <p>Bjelave- Sarajevo, SOS Dječje selo- Sarajevo, Egipat- Sarajevo, Velika Kladu&scaron;a, Bihać, Ključ, Cazin, B.Petrovac, S.Most, Mostar, Majčino selo Međugorje, I.Pavao II Čitluk, Rada Vranje&scaron;ević- B.Luka, Tuzla, Dom porodice Zenica- Crkvice, SOS Dječje selo- Gračanica, Marlis- Doboj, Suncokret- Doboj</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska- 18 ustanova- 1.094 djece- ukupna vrijednost donacije 100.000 HRK</strong></p> <p>Sv.Ana &ndash; Vinkovci, Maslina &ndash; Dubrovnik. Maestral &ndash; Split, Vladimir Nazor &ndash; Karlovac, Svitanje Koprivnica, Lipik &ndash; Lipik, Ivana Brlić Mažuranić &ndash; Lovran, Klasje &ndash; Osijek, Ruža Petrović &ndash; Pula, Izvor &ndash; Selce, Vrbina &ndash; Sisak, Kuća sretnih ciglica - Slavonski Brod, Majčinski dom &ndash; Zagreb, Caritas - Zgb.nadbiskupija, Nova budućnost &ndash; Varaždin, Udruga Breza &ndash; Osijek, Miljenko i Dobrila - Ka&scaron;tel Luk&scaron;ić, Kuća Sv. Josipa - Hrvatski Leskovac</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slovenija- 8 ustanova- 424 djece- ukupna vrijednost donacije 3.000 &euro;</strong></p> <p>VZ Veržej, MD Jar&scaron;e, MD Malči Beličeve, MD Smlednik, VZ Kranj, VZPlanina, VZ Logatec, i VZ Mladinski dom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kampanju je moguće podržati kupnjom Violeta proizvoda u svim trgovinama na području B&amp;H, Hrvatske i Slovenije.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#StvaramoZajedno</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-12-violeta-pomozimo.jpegGruđani rade filtre koji će riješiti probleme u tvrtki koja je onečistila rijeku Sprečuhttp://grude.com/clanak/?i=7778377783Grude.com - klik u svijetSat, 08 Dec 2018 13:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-08-filter_nnn_bih_07122018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlasnici Global Ispat Koksne Industrije iz Lukavca - Gikil, koja je ljetos bila u žiži javnosti zbog onečišćenja rijeke Spreče, u cilju nastavka uspješnog poslovanja, ali i očuvanja okoliša, angažirali su, kako doznaje Večernji list, grudsko poduzeće TSP Tehnofilter, tvrtku specijaliziranu za proizvodnju sustava za otprašivanje prostora i filtriranje. <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru s ljudima u ovoj grudskoj tvrtki saznali smo detalje nove poslovne suradnje koja je, na obostrano zadovoljstvo tvrtki, ali i građana Lukavca. Sanirati zagađenja &ndash; Činjenica je da imamo dobre referencije i da ove poslove iz BiH nema tko odraditi. U načelu, jedini smo u BiH koji mogu rije&scaron;iti takve industrijske gigante, metalne tvrtke, cementare, kamenolome i druge...</p> <p>&nbsp;</p> <div><em><strong>Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-08-filter_nnn_bih_07122018.jpgWarren Buffet u 3 riječi objasnio kako uspjeti u biznisu http://grude.com/clanak/?i=7777277772Grude.com - klik u svijetFri, 07 Dec 2018 17:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-07-warren-buffett.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milijarder Warren Buffett u samo tri riječi dao je savjet kako lako možete povećati svoju vrijednost za najmanje 50 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Savjet o tome kako povećati svoju vrijednost u poslovnom svijetu, Buffett je dao Michaelu Hoodu, suosnivaču kanadskog startupa Voiceflow.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, inovacija Voiceflowa korisnicima omogućuje da dizajniraju vje&scaron;tine Alexe, Amazonove virtualne osobne asistentice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hood je kratak video razgovora u automobilu objavio na LinkedInu, a prenijeli su ga brojni svjetski mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hood je upitao Buffetta za jedan savjet koji bi dao ljudima koji su upravo zavr&scaron;ili &scaron;kolu i zakoračili u dvadesete godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Investirajte u sebe&rdquo;, poručio je Buffett tijekom vožnje s Hoodom, dodatno pojasniv&scaron;i kako misli na potrebu razvijanja komunikacijskih vje&scaron;tina jer su one danas u poslovnom svijetu važnije nego ikad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako ne zna&scaron; komunicirati, to je kao da namigne&scaron; djevojci u mraku. Ni&scaron;ta se zapravo ne dogodi. Može&scaron; imati svu pamet svijeta, ali mora&scaron; je biti sposoban prenijeti. A preno&scaron;enje je komunikacija&rdquo;, obrazložio je svoj savjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buffett je vi&scaron;e puta sam javno priznao da je imao problema u komunikaciji, kao i strah od javnog nastupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nisam to mogao. Povraćao sam&rdquo;, naveo je u HBO-ovom dokumentarcu &ldquo;Postati Warren Buffett&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, sve se promijenilo nakon &scaron;to je upisao tečaj javnog govorni&scaron;tva &ldquo;Dale Carnegie&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To mu je promijenilo život pa u svom uredu, umjesto fakultetske i srednjo&scaron;kolske diplome, Buffett drži samo diplomu spomenutog tečaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, trenutno je Buffett (88) treći na listi najbogatijih ljudi svijeta, a Forbes procjenjuje njegovo bogatstvo na 84 milijarde dolara.</p> <p><br /><br />Grude.com/<strong>Manager.ba</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-07-warren-buffett.jpgGruđanin Josip Mikulić: Uspjeli smo stvoriti odličnu ponudu na Adventu u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=7776577765Grude.com - klik u svijetFri, 07 Dec 2018 13:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-07-josip-mikulic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Adventski ugođaj vlada diljem BiH i susjedne Hrvatske. Božićni gradovi ponudili su građanima raznovrsnu ponudu, a ovog, prvog vikenda od otvaranja, očekuju se tisuće ljudi iz čitave BiH u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>No, mnogi će pohrliti i u Zagreb te Split, velike hrvatske gradove koji prave advent za pamćenje, ali i u Makarsku koja je naveliko obogatila svoju ponudu, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Hercegovci hrle i u malo mjesta&scaron;ce u Dalmatinskoj zagori koje im je udaljeno tek 100-tinjak kilometara. To bajkovito mjesto je Dolac Gornji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zimski grad u Mostaru</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo redom, i to s Mostarom zbog kojeg mnogi studenti ovih dana i vikendom ostaju u gradu. - Ovaj vikend neću ići kući. Dolaze mi roditelji i zajedno ćemo proći Zimskim gradom. Ponuda je raznovrsna i ovo upravo treba ljudima u božićnom vremenu - govori za Večernji list studentica iz Livna koju smo susreli u &ldquo;Wintervilleu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stignem obaviti i sve fakultetske obveze. Na fakultetu sam izjutra, a vi&scaron;e sam noćni tip za učenje pa nakon boravka u Zimskom gradu idem učiti - govori nam studentica. Osiguran je svakodnevni program, a sve kako bi se oni koji u adventskom vremenu dolaze u Mostar osjećali ugodno. Najpopularnija vikend-destinacija zasigurno će biti Zagreb koji već nekoliko godina zaredom organizira najbolji advent u Europi. Slobodnih mjesta u hotelima odavno već nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj vikend sve je rezervirano. Oni koji idu, priznaju nam da će sigurno posjetiti destinacije u kojima je već prepoznatljiv hercegovački &scaron;tih, a jedna od prepoznatljivosti je, svakako i &ldquo;Porker house&rdquo; čiji je vlasnik Josip Mikulić iz Gruda. Njegove burgere su gastro kritičari već ocijenili kao jedne od najboljih na adventu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svakako smo očekivali da će burgeri biti dobro prihvaćeni i njih smo priredili odmah uz standardnu ponudu adventskih kobasica. Ljudi vole svake godine isprobati novitete, a mi smo im to i ponudili. Umjesto klasičnih burgera s mesom, unutar ovog koncepta stavili smo krumpirovo pecivo s mesarskim kobasicama koje dolaze iz Istre i s raznim umacima i prilozima. Pritom smo nai&scaron;li na odu&scaron;evljenje svih koji su ih probali. Cijeli koncept je osmislio Ivan Zidar čije ime svi dobro znamo jer je on dvostruki pobjednik Zagreb Burger Festivala - govori nam Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to mu je tek 27 godina, veliko radno iskustvo stekao je u Italiji. Pitamo ga u čemu je tajna uspjeha Hercegovaca s obzirom na to da, u kojoj se god bran&scaron;i nađu, osvoje javnost, ali i struku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odlična ponuda</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odrasli smo na kamenu, morali smo biti uporniji i ambiciozniji i uvijek smo se morali boriti. Ovo je bilo te&scaron;ko organizirati jer se prvi put bavim ovakvim načinom ugostiteljstva. Bilo je prepreka, međutim, nijednom nisam htio odustati. Želio sam stvoriti odličnu ponudu s hranom i pićem i po ljudima koji su ku&scaron;ali na&scaron;e proizvode vidim da smo uspjeli - zaključuje Mikulić čiji se &ldquo;Porker House&rdquo; nalazi u samom srcu Petrićeve ulice, u blizini Cvjetnog trga. Nakon zagrebačkog, popularan je i advent u Splitu, a s obzirom na to da je blizu BiH, oni kojima je draži miris mora od gradske vreve, ovog vikenda će krenuti u &ldquo;najluđi grad na svitu&rdquo;. Vrijedi istaknuti i Makarsku koja je, osim ljeti, za Hercegovce i Bosance postala popularna i zimi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj, ostavili smo najčarobniju bajku u Dalmatinskoj zagori, a radi se o Docu Gornjem gdje je Božićno selo dužine čak 24 kilometra obasjano s milijun lampica,. U njemu možete naći sve - od adventskih kućica do tradicionalnih životinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici su supružnici Lučić koji su posljednjih 10 mjeseci stvarali bajkovito blagdansko selo. kako računaju i na goste iz Hercegovine od čije su granice udaljeni tek 50-ak kilometara, potvrđuje i činjenica da su organizirali nagradne igre i dijelili ulaznice. Božićna bajka traje, a njezin sjaj uistinu je impresivan i u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Adventska ponuda je bogata, a va&scaron;e je samo da - odaberete. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-07-josip-mikulic.jpegVolkswagen prelazi na proizvodnju električnih automobilahttp://grude.com/clanak/?i=7775277752Grude.com - klik u svijetThu, 06 Dec 2018 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-volkswagen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka kompanija Volkswagen proizvest će 2026. godine posljednju generaciju vozila VW brenda s motorom na pogon s unutrašnjim sagorijevanjem, izjavio je glavni strateg WV-a Michael Jost.<p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornik VW-a je kasnije potvrdio kako to znači da će se VW, najprodavaniji brend putničkog automobila u Europi i Kini, ubuduće fokusirati na proizvodnju električnih automobila, javlja Reuters, prenose agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jost je istakao da će VW nastaviti s prilagođavanjem svojih benzinskih i dizelskih motora kako bi ispunjavali ekolo&scaron;ke standarde tokom radnog vijeka tih vozila, te da je njemačka kompanija sada posvećena radikalnim potezima na zaustavljanju globalnog zatopljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volkswagen je izradio strategiju zaokreta poslovanja ka električnim automobilima nakon skandala iz 2015. s manipulacijama emisijama &scaron;tetnih plinova. Zbog tog skandala kompanija je morala platiti vi&scaron;e od 27 milijardi eura na ime kazni zbog prikrivanja prekomjernog zagađenja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-volkswagen.jpgPotonule burze: Događa se stvar koja je uvijek najavila recesijuhttp://grude.com/clanak/?i=7773977739Grude.com - klik u svijetWed, 05 Dec 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-burza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za S&P 500 indeks to je najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, čime je izgubio sav dobitak od ponedjeljka i dio dobitaka od prethodnoga tjedna.<p>&nbsp;</p> <p>Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica potonule vi&scaron;e od 3 posto, &scaron;to je njihov najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, a posljedica je spla&scaron;njavanja euforije u vezi carinskog primirja između Kine i SAD-a i zabrinjavajućih signala s trži&scaron;ta obveznica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dow Jones skliznuo je 799 bodova ili 3,10 posto, na 25.027 bodova, dok je S&amp;P 500 potonuo 3,24 posto, na 2.700 bodova, a Nasdaq indeks 3,80 posto, na 7.158 bodova, prenosi <strong>poslovni.hr</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za S&amp;P 500 indeks to je najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, čime je izgubio sav dobitak od ponedjeljka i dio dobitaka od prethodnoga tjedna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak su, naime, cijene dionica snažno porasle zahvaljujući dogovoru između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, već u utorak entuzijazam je splasnuo jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti rije&scaron;ena u tih 90 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim vi&scaron;e &scaron;to niti jedan od dogovora za koje Washington kaže da su postignuti, uključujući smanjenje carina na uvoz američkih automobila u Kinu sa 40 posto, nije na 'papiru'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Rasprodaja dionica posljedica je pažljivije analize razgovora o carinama i zaključka da ni&scaron;ta nije rije&scaron;eno. Preostaje jo&scaron; puno posla, pa je splasnula euforija od prethodnoga dana kada je trži&scaron;te poraslo na temelju naslova, a ne sadržaja&rdquo;, kaže Delores Rubin iz fonda Deutsche Bank Wealth Management.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 10 od 11 najvažnijih sektora S&amp;P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a među najvećim je gubitnicima, s padom od 4,4 posto, bio industrijski sektor, koji je vrlo osjetljiv na trgovinska pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za 4,4 posto pao je i S&amp;P indeks financijskog sektora, koji je vrlo osjetljiv na kretanja u gospodarstvu i na trži&scaron;tu obveznica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lo&scaron;i signali s trži&scaron;ta obveznica</strong></p> <p>Ulagače je, naime, zabrinuo pad prinosa na američke državne obveznice, pri čemu je prinos na 10-godi&scaron;nje obveznice zaronio na 2,94 posto, najnižu razinu od polovice rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga se razlika između prinosa na 10-godi&scaron;nje i dvogodi&scaron;nje obveznice smanjila na najnižu razinu u vi&scaron;e od 10 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ta se razlika pažljivo prati na trži&scaron;tu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na dvogodi&scaron;nje nego na 10-godi&scaron;nje obveznice, uvijek u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio krivulje već je u inverziji, pa su tako već drugi dan zaredom prinosi na dvogodi&scaron;nje i trogodi&scaron;nje obveznice veći nego na petogodi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na trži&scaron;tu se pojavljuju strahovanja od inverzije krivulje prinosa i znači li to da gospodarstvu prijeti recesija&rdquo;, kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A prinosi na obveznice pod pritiskom su od pro&scaron;loga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke sredi&scaron;nje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti priti&scaron;ću gospodarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je to pozitivno za trži&scaron;te dionica, pro&scaron;loga je tjedna S&amp;P 500 indeks skočio 4,8 posto, &scaron;to je bio njegov najveći tjedni dobitak u posljednjih sedam godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, analitičari očekuju da će Fed u prosincu jo&scaron; jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, smatraju i da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, &scaron;to bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci o&scaron;tro pale, &scaron;to bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, analitičare je jučer pokolebao John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazav&scaron;i da bi trebalo očekivati povećanje kamata sredi&scaron;nje banke jo&scaron; otprilike godinu dana i pažljivo pratiti rizike na koje ukazuju financijska trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo pokazuje da možda Fed ubuduće i neće biti toliko popustljiv koliko su neki pomislili&rdquo;, kaže Joseph LaVorgna, ekonomist u tvrtki Natixis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,56 posto, na 7.022 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,14 posto, na 11.335 bodova, a pari&scaron;ki CAC 0,82 posto, na 5.012 bodova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-burza.jpgUz Mepas Mall & HT ERONET Family Weekend: Promovirana !hej Slagalicahttp://grude.com/clanak/?i=7771977719Grude.com - klik u svijetTue, 04 Dec 2018 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-04-47343311_2276762685690278_8426614822732300288_o.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priređena je i Obiteljska olimpijada, a najmlađi su, između ostaloga, mogli uživati i u lutkarskoj predstavi – Oholica.<p>&nbsp;</p> <p>U Mepas Mallu je održan Mepas Mall &amp; HT ERONET Family Weekend. Tom prigodom predstavljena je i promovirana prepaid usluga HT ERONET-a !hej Slagalica, u posebno uređenom !hej kutku na prvome katu Mepas Malla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Family Weekend okupio je mno&scaron;tvo posjetitelja koji su se, uz bogat i &scaron;arolik program, posebno zadržavali u !hej kutku gdje su podijeljeni !hej promo start paketi, baloni i reklamni materijal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Reakcije posjetitelja su odlične; ponuda !hej Slagalice iznimno zanimljiva, s obzirom na to da se, po želji, kombiniraju minute, poruke i megabajti&ldquo;, kazala je Silvija Milićević, voditeljica Grupe za trade i prodajne promocije HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Mepasu je, uz to, priređena i Tvornica smijeha uz iluzionista, a mali&scaron;ani su se zabavili uz izradu balona i oslikavanje lica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za cijelu obitelj tu je bila i Jumping Clay mala tvornica ukrasa, u kojoj je nastalo mno&scaron;tvo prekrasnih blagdanskih, glinenih ukrasa, a svi su mogli oku&scaron;ati sreću i u zanimljivoj balonskoj igri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priređena je i Obiteljska olimpijada, a najmlađi su, između ostaloga, mogli uživati i u lutkarskoj predstavi &ndash; Oholica.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-04-47343311_2276762685690278_8426614822732300288_o.jpgAPSURD Zrakoplovi iz Sarajeva, umjesto u Zračnu luku Mostar, slijeću u Beogradhttp://grude.com/clanak/?i=7771777717Grude.com - klik u svijetTue, 04 Dec 2018 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-29-mostar_airport.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednja dva dana sarajevska zračna luka je zatvorena za promet zbog magle. U uređenoj državi u kojoj postoji sustav djelovanja normalno bi bilo da se kao alternativna zračna luka koristi ona u Mostaru. Ali to nije tako. <p>&nbsp;</p> <p>Stotine letova su odgođene ili se kao alternativna zračna luka koristi ona u Beogradu, čak i Beču. Kako su rekli za Večernji list jučer u Zračnoj luci Mostar, samo su zrakoplovi Croatia Airlinesa, umjesto u Sarajevo, sletjeli u Mostar.<br />- Mi smo te zrakoplove primili bez problema, a putnici su nastavili drugim prijevoznim sredstvima put prema Sarajevu. I drugi zrakoplovi mogli su koristiti ovu opciju, ali je odluka isključivo na avioprijevoznicima hoće li se odlučiti za Mostar kao alternaciju ili će koristiti neku drugu zračnu luku - rekli su nam jučer na&scaron;i sugovornici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelatnici Zračne luke Mostar zato su jučer slali informacije avioprijevoznicima kako u ovakvim slučajevima mogu koristiti Zračnu luku Mostar te kako ona može biti alternacija Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U ovih nekoliko dana mogli smo imati vi&scaron;e od 10.000 putnika, ali prilika nije iskori&scaron;tena. U trenucima kada bilježimo pad prometa to bi nam jako pomoglo. Zato se nadamo kako će do kraja godine biti organizirano nekoliko sastanaka na kojima će se razgovarati o ovoj temi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar može biti alternativa Zračnoj luci Sarajevo, samo o tome treba obavijestiti ljude u Sarajevu, avioprijevoznike i sve ostale koji su dio ovoga sustava - obja&scaron;njavaju na&scaron;i sugovornici. Dodaju kako Zračna luka Mostar treba dobiti jo&scaron; dio opreme kako bi u cijelosti imala opremu za zimski rad, ali kako i trenutačno kapaciteti mogu biti dovoljni da se preuzme dio prometa iz Sarajeva. Dio problema u ovoj priči jest i činjenica da Zračna luka Mostar ima određene specifičnosti koje piloti moraju znati prilikom slijetanja, tako da avioprijevoznici uglavnom ne dopu&scaron;taju pilotima slijetanja u Mostar ako ih prije nisu uvježbali na simulatoru. Ipak, i ovaj problem ne bi predstavljao zapreku ako bi se ozbiljno u&scaron;lo u proces da se Zračna luka Mostar službeno proglasi alternativom za Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da Sarajevo minimalno 15-ak dana u godini ima problema s maglom i zbog toga odgađa veliki broj letova, Mostar bi na ovaj način mogao dobiti i oko 20.000 putnika na godi&scaron;njoj razini, &scaron;to nije mali broj za ovu zračnu luku. Samo je pitanje kada će se ozbiljno pristupiti ovome procesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na stanje u Zračnoj luci Mostar i da joj prijeti kolaps ako stvari ne krenu nabolje, bilo bi dobro da se u spomenuti proces krene u &scaron;to kraćem roku, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-29-mostar_airport.jpgBrza pošta. Prati me! Skeniraj i prati svoju pošiljku Brze poštehttp://grude.com/clanak/?i=7769977699Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-hpmostar__prati_me.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nastojanja Hrvatske pošte Mostar da udovolji potrebama svojih korisnika su beskonačna. <p>&nbsp;</p> <p>Primjenom suvremenih tehnologija praćenje po&scaron;iljaka Brze po&scaron;te postalo je jo&scaron; jednostavnije. Želite li saznati gdje se nalazi va&scaron;a po&scaron;iljka u bilo kojem trenutku dovoljno je skenirati QR kod.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nazovite 1323 za preuzimanje i pratite po&scaron;iljku QR kodom</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskustvo, kvalitetna infrastruktura, razgranata distribucijska mreža te praćenje najnovijih trendova garancija su da Brza po&scaron;ta Hrvatske po&scaron;te Mostar može odgovoriti svim zahtjevima trži&scaron;ta kada je u pitanju dostava po&scaron;iljaka.Osim predaje u po&scaron;tanskim uredima, pozivom na broj 1323 po&scaron;iljatelji mogu dogovoriti preuzimanje po&scaron;iljaka na njihovoj adresi u dogovoreno vrijeme. Po&scaron;iljatelji prilikom predaje po&scaron;iljaka Brze po&scaron;te dobivaju potvrdu o slanju na kojoj se nalazi jedinstveni kod za praćenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon skeniranja QR koda smart mobilnim uređajem po&scaron;iljatelju je omogućeno da u svakom trenutku provjeri status svoje po&scaron;iljke Brze po&scaron;te. Hrvatska po&scaron;ta Mostar uvođenjem ove tehnologije pokazuje da prati trendove, te ih implementira u svoj sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brza po&scaron;ta 1323 uvijek na vrijeme, a nekada i ranije.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hrvatska po&scaron;ta Mostar!</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-hpmostar__prati_me.jpgGodišnje se popije 1,6 milijardi Franck napitakahttp://grude.com/clanak/?i=7769377693Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-13-franck_kava.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako će u narednim godinama izgledati tržište pića i napitaka analizirali su vodeći hrvatski distributeri i proizvođači na četvrtoj godišnjoj konferenciji HORECA Grupe u Zadru. Među zaključcima konferencije ističe se optimizam sudionika, uz umjerena očekivanja pozitivnih utjecaja Vladine porezne reforme na sektor te rastući problem s nedostatkom kvalitetne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu.<p>&nbsp;</p> <p>U prvom panelu, koji je nosio naziv <em>Topli napici: novi trendovi na distribucijskom trži&scaron;tu kave</em>, postignut je zaključak kako je kvalitetan proizvod ključ uspjeha na trži&scaron;tu kave, a njegova kvaliteta ovisi i o stručnosti barista koji ga priprema, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kada govorimo o očekivanjima potro&scaron;ača, kvaliteta jednostavno nema alternative i to nam ide u prilog jer ulažemo značajna sredstva u kvalitetu konačnog napitka koji se servira gostu u objektu. To potvrđuje i brojka od 1,6 milijardi Franck napitaka koji se u regiji popiju na godi&scaron;njoj razini. Uz kvalitetu, okosnica na&scaron;e poslovne strategije su inovacije, a na&scaron; razvoj priprema novitete s kojima ćemo se prvi predstaviti trži&scaron;tu u idućoj godini&ldquo;, rekao je <strong>Ivan Artuković</strong> ispred Franck grupe. Sudionike konferencije upoznao je s brojnim zanimljivim podacima, pa je tako otkrio da Dalmatinci preferiraju espresso, dok su Slavoncima draži proizvodi na bazi instant capuccina.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p><strong>Hrvoje Stakor</strong>, direktor odjela za prodaju za poslovnu jedinicu Coca-Cole HBC Adria, naglasio je važnost sinergije kvalitetnog marketinga i dobrog proizvoda na trži&scaron;tu, ponudiv&scaron;i kao primjer robnu marku Romerquelle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Generalni direktor strate&scaron;kog područja kave Atlantic Grupe <strong>Andrej Bele</strong> govorio je o promjeni potro&scaron;ačkih trendova: &bdquo;Prije četiri ili pet godina naglasak je bio na instant proizvodima, a danas najveći rast bilježe kapsule za pripravu kave. 'To go' konzumacija je također u porastu, a posljedica je ubrzanog načina života, to vi&scaron;e nije trend nego normalan način konzumacije kave.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Problemi stručnih kadrova u turizmu</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Na panelu pod nazivom "<em>Turizam: izazovi trži&scaron;ta koje se suočava s manjkom radnika i visokim porezima"</em> sudionicima se obratio državni tajnik Ministarstva turizma <strong>Tonči Glavina</strong>: &bdquo;Čovjek je ključ uspjeha u turizmu. Strukovna zanimanja su unosna i treba stvoriti uvjete da se mladi opredijele za takve karijere bez zadr&scaron;ke. Pogre&scaron;na je percepcija da svi moraju zavr&scaron;iti fakultet kako bi bili uspje&scaron;ni, jer danas jedan dobar kuhar zarađuje značajno vi&scaron;e od prosječnog menadžera.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave Badela 1862 <strong>Darko Knez</strong> osvrnuo se na potrebu razvoja vrhunskih i autentičnih hrvatskih proizvoda koji će biti prepoznatljivi diljem svijeta, napomenuv&scaron;i kako su pića iz asortimana njegove tvrtke jo&scaron; u 19. stoljeću bila prisutna u europskim prijestolnicama i na dvorovima. &bdquo;Hrvatska zaslužuje imati barem jedno vrhunsko piće koje će je predstavljati u svijetu, kao &scaron;to Italija ima lemoncello a Grčka metaxu. Smatram kako bi tu ulogu mogao preuzeti pelinkovac.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Uprave lo&scaron;injske Grupe Jadranka <strong>Goran Filipović</strong> naglasio je kako se njegova kompanija protiv problema odljeva stručnih kadrova bori milijunskim ulaganjima u edukaciju zaposlenika, ali i pobolj&scaron;anjem njihovih radnih i životnih uvjeta. Istaknuo je primjer hotela za zaposlenike na razini četiri zvjezdice koji Jadranka uskoro otvara u Velom Lo&scaron;inju kao pozitivan primjer poslodavcima u industriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="https://novac.jutarnji.hr" target="_blank">Novac.hr</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-13-franck_kava.jpegProfesorica iz Čapljine nije mogla naći posao u struci... sada zapošljava 24 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=7769277692Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-krompir.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pomiriši krušku, zar nema nevjerojatan miris?! Imam i dunje, stare su mi već uvenule, a pogledaj hokaido tikvu to sam uzela za juhu”, pokazuje nam Ivana sadržaj jedne od dviju vrećica voća i povrća koje joj je upravo donio dostavljač “Domaće eko povrće i voće - Jasmina”, a koje je naručila samo pola sata ranije. <p>&nbsp;</p> <p>Ivana je samo jedna od mnogih zaposlenih žena kojima je dostava proizvoda na adresu umnogome olak&scaron;ala život i u&scaron;tedjela vrijeme. Kaže nam da proizvode naručuje dulje vrijeme i da su uvijek savr&scaron;eni, a uz to i domaći, proizvedeni na ekolo&scaron;ki način. Naručivanje voća, povrća, ali i drugih domaćih prehrambenih artikala, sve je popularnije na ovim prostorima. I dok neki stidljivo promatraju ponudu na raznim dru&scaron;tvenim mrežama, drugi su već pravi znalci u prepoznavanju kvalitetnih proizvoda u &scaron;arolikoj ponudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ideja mlade profesorice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza imena &ldquo;Domaće eko povrće i voće Jasmina&rdquo; stoji Jasmina &Scaron;o&scaron;e Ću&scaron;ić iz Vi&scaron;ića kod Čapljine. Diplomirana je profesorica engleskog jezika i književnosti, a njezina priča uistinu je zanimljiva. &ldquo;Po struci sam profesorica engleskog jezika i književnosti, ali sam nakon diplomiranja, kao i većina mojih kolega, radila poslove koji nisu bili vezani za struku, tako da sam se u određenom trenutku odlučila oku&scaron;ati u privatnom poslu i da iskoristim ono &scaron;to imam. A u tom trenutku imala sam ljubav prema poljoprivredi i zemlji koju mogu raditi te smo tako smo krenuli&rdquo;, kazala nam je Jasmina i dodala kako je od samog početka imala podr&scaron;ku muža i uže obitelji. S vremenom je pro&scaron;irivala svoje mogućnosti i razmi&scaron;ljala kako unaprijediti posao i proizvodnju povrća i voća dovesti do maksimuma kvalitete. Danas za tvrtku &ldquo;Eko Jasmina&rdquo; radi 24 ljudi i obrađuju oko 120 duluma zemlje. &ldquo;Tu računam i voćnjak od 60 duluma koji smo zasadili pro&scaron;le i ove godine&rdquo;, priča Jasmina i dodaje kako u ponudi imaju sve sezonsko povrće i voće koje uspiju sami uzgojiti. A da se njezin trud isplati potvrđuje vi&scaron;e od 10.000 pratitelja na Facebook stranicama od kojih je sve krenulo. &ldquo;Imamo jako puno stalnih kupaca i svakodnevno upoznajemo nove ljude koji dolaze kupiti povrće i voće. U većini slučajeva dolaze po preporuci jer su zadovoljni kupci ipak najbolja reklama&rdquo;, kaže i dodaje da su po pitanju kupnje jako fleksibilni. &ldquo;Kupci mogu uzeti &scaron;to žele i koliko god žele, nisu uvjetovani količinom, a minimalna narudžba za dostavu na kućnu adresu iznosi 15 KM. Od narudžbe do dostave prođe od 15 minuta do sat vremena, ovisno o položaju kupaca u gradu i količini posla koji imamo u tom trenutku&rdquo;, obja&scaron;njava Jasmina kako funkcionira kupnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Interes sve veći</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika ponuda i potražnja dovela je i do otvaranja radnje u Mostaru gdje kupci na licu mjesta mogu pogledati i kupiti proizvode, a &scaron;to se tiče dostave, za sada je ona moguća isključivo u Mostaru, a za daljnje planove i dostavu u drugim gradovima Jasmina kaže da planovi postoje, ali da će o njima kad za to dođe vrijeme. &ldquo;Zaista se kvaliteta, u koju ulažemo od početka, isplatila, ljudi su to prepoznali i nemamo nikakvih problema s prodajom proizvoda&rdquo;, kazala nam je za kraj razgovora Jasmina. A da internet prodaja hrane i dostava na kućnu adresu u Hercegovini ima budućnost, pokazuje sve veća ponuda iste na dru&scaron;tvenim mrežama. Jasmina je vjerojatno pionir na ovim prostorima kad je riječ o ovoj vrsti prodaje, ali preko Facebooka Hercegovci sve če&scaron;će nude vlastite proizvode koje dostavljaju kupcima. Isti se rasprodaju za nekoliko sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/sve-je-krenulo-od-profesorice-koja-nije-mogla-pronaci-posao-a-sada-za-nju-radi-24-ljudi-1286394" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-krompir.jpegHrvati sve više očekuju povišicu i sve se manje boje za svoje radno mjestohttp://grude.com/clanak/?i=7768877688Grude.com - klik u svijetSun, 02 Dec 2018 21:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-20-200_kuna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povišicu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.<p>&nbsp;</p> <p>U novom istraživanju stanja hrvatskog trži&scaron;ta rada koje je proveo portal MojPosao, ukazuje na oporavak trži&scaron;ta rada te da sve vi&scaron;e ljudi očekuje povi&scaron;icu i sve se manje njih boji za svoje radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja godine 29% zaposlenih ispitanika očekuje povi&scaron;icu, u odnosu na 22% ispitanika 2017. godine, 20% ispitanika 2016. godine, odnosno 12% ispitanika 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povi&scaron;icu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povi&scaron;icu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od polovice ispitanika (74%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. 16% ispitanika posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Predthodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla, tako je 2015. godine posao planiralo promijeniti 39% ispitanika, 2016. 34% ispitanika te 2017. 61% ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zaposleni u Hrvatskoj se sve manje boje za svoje radno mjesto</strong></p> <p>Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, 70% ispitanika se ne boji dok 12% njih nije o tome razmi&scaron;ljalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojala se za svoje radno mjesto 2015. godine, međutim taj udio se kroz godine drastično smanjuje (32% u 2016. te 26% u 2017. godini).<br />Sve manje Hrvata želi biti 'sam svoj &scaron;ef'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najvi&scaron;e ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (32%), slično kao i u pro&scaron;logodi&scaron;njem istraživanju. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, &scaron;to je manje nego pro&scaron;le godine kada je to izjavilo 26% ispitanika. Čak 15% ispitanika radilo bi za državu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 18%, odnosno 27% ispitanika, dok je 10% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veza se vi&scaron;e ne smatra najvažnijim faktorom za dobivanje posla</strong></p> <p>Znanja i vje&scaron;tine su najvažniji faktor za dobivanje posla smatra 61% zaposlenih ispitanika kao i 62% nezaposlenih ispitanika te 64% onih koji se jo&scaron; &scaron;koluju. Iskustvo je drugi po važnosti faktor za dobivanje posla, smatra 58% zaposlenih ispitanika, 67% nezaposlenih i 57% ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veza se nalazi na trećem mjestu i da je potrebna za dobivanje posla smatra 29% zaposlenih, 38% nezaposlenih i 30% ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju. Velik je to pomak u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla (51% zaposlenih, 64% nezaposlenih, 48% onih koji se jo&scaron; &scaron;koluju).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici koj se jo&scaron; &scaron;koluju u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla potrebno formalno obrazovanje (46%), dok isto smatra petina nezaposlenih (19%) i 16% zaposlenih ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je potrebno imati malo sreće da se dobije posao misli čak 41% nezaposlenih ispitanika, četvrtina zaposlenih i 28% ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trećina nezaposlenih ispitanika (35%) je bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 21% nije prona&scaron;lo posao nakon zavr&scaron;etka &scaron;kolovanja. Bolju priliku odlučilo je potražiti 13% ispitanika i sami su dali otkaz, dok je 9% njih izgubilo posao uslijed gospodarske krize. Samo 6% ispitanika dobilo je otkaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polovica nezaposlenih ispitanika (50%) nezaposleni su kraće od tri mjeseca dok je petina ispitanika nezaposlena od tri mjeseca pa do godine dana. Gotovo petina ispitanika (17%) nezaposlena je između jedne i tri godine, dok je 12% ispitanika nezaposleno duže od tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za 66% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 64% ispitanika je navelo radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina nezaposlenih ispitanika (61%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Četvrtina (27%) traži posao isključivo u struci, dok ih 11% traži posao isključivo izvan struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo polovica ispitanika (44%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 15% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Trećina ispitanika (30%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svega 1% ispitanika posao čeka već za vrijeme &scaron;kolovanja</strong></p> <p>Najvi&scaron;e ispitanika koji se &scaron;koluju (44%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26% da će posao pronaći u od mjesec dana od zavr&scaron;etka &scaron;kolovanja. Da će posao tražiti vi&scaron;e od godine dana smatra 8% ispitanika. Vrlo mali dio ispitanika, njih 1%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (54%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po zavr&scaron;etku &scaron;kolovanja, dok ih 28% smatra kako posao treba tražiti jo&scaron; za vrijeme &scaron;kolovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se jo&scaron; &scaron;koluju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 13% ispitanika. Za 18% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (19%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvije trećine ispitanika koji se jo&scaron; &scaron;koluju (69%) ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Petina ispitanika (22%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 9% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtini ispitanika (26%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (58%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 14% ispitanika kaže da im je 'svejedno'. Manji je broj onih ispitanika (2%) kojima karijera nije važna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-20-200_kuna.jpgVenezuela pr:ed propašću: Plaća dovoljna za 3 kg mesa, otišlo 2 milijuna ljudihttp://grude.com/clanak/?i=7765877658Grude.com - klik u svijetSat, 01 Dec 2018 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-01-venezuela-protst-1400x788.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro donio je odluku o povećanju minimalne plaće za 150 posto, što je šesto njihovo podizanje u ovoj godini, u sklopu gospodarske reforme kojom se nije uspio zauzdati vrtoglavi skok inflacije. <p>&nbsp;</p> <p>Minimalna je plaća tako povećana tri mjeseca nakon podizanja za 3.400 posto i devalvacije domaće valute bolivara, odnosno uvođenja nove valute kojom je uklonjeno pet nula s prija&scaron;njih novčanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnovijim skokom mjesečna je minimalna plaća uvećana s 1.800 na 4.500 bolivara, &scaron;to je 50-ak američkih dolara prema službenom tečaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom je zbog inflacije &ndash; koja je eksplodirala na 1.350.000 posto u ovoj godini, prema izračunu u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) &ndash; taj iznos jedva dostatan za kupnju tri kilograma mesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maduro povećanje minimalne plaće naziva prvom korekcijom u gospodarskom planu koji je na snazi od kraja kolovoza, a uključivao je devalvaciju bolivara za vi&scaron;e od 96 posto i povećanje poreza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među planiranim je mjerama i podizanje trenutno niskih cijena benzina, koje bi tek trebalo stupiti na snagu. Maduro kaže da su njegove reforme omogućile "značajno usporavanje inflacije", premda priznaje da ona "ostaje zabrinjavajuća". Venezuelski čelnik nije iznio brojke o indeksu cijena koje nisu objavljivane od 2016. godine. Smatra da je inflacija "osjetno ispod MMF-ovih projekcija", a prema kojima bi hiperinflacija u 2019. godini trebala dosegnuti 10 milijuna posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Južnoamerička zemlja u gospodarskoj je krizi od 2014. godine, kada je o&scaron;tar pad cijena nafte izazvao krizu koja je pokrenula egzodus približno dva milijuna ljudi, podsjeća AFP.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-01-venezuela-protst-1400x788.jpgBožićno-novogodišnje izdanje maraka HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7765377653Grude.com - klik u svijetFri, 30 Nov 2018 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-30-hpmostar-bozicinova2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rođenje Isusa Krista i slavljenje Božića u hrvatskom narodu budi posebne osjećaje..<p>&nbsp;</p> <p>Motiv izdanja po&scaron;tanskih maraka Hrvatske po&scaron;te (HP) Mostar &bdquo;Božić 2018. i Nova godina&ldquo; prikazuje notni zapis jedne od najstarijih hrvatskih božićnih pjesama &bdquo;Narodi nam se Kralj nebeski&ldquo; i vizualno slijedi njezin tekst. U jedanaest kitica opjevano je cijelo božićno razdoblje, a najče&scaron;će se izvode prva i posljednja s pripjevom.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Narodi nam se Kralj nebeski</strong><br /><strong>od Marije, čiste Djevice.</strong><br /><strong>Na tom mladom ljetu veselimo se,</strong><br /><strong>mladoga Kralja mi molimo.</strong><br /><strong>Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje,</strong><br /><strong>na tom mladom ljetu svega obilja!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođenje Isusa Krista i slavljenje Božića u hrvatskom narodu budi posebne osjećaje, a božićne pjesme stvaraju ozračje mira i radosti. Vjernici se u njima prepoznaju, pjesmama izražavaju svoju vjeru i spremnost živjeti prema Isusovim riječima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica maraka, koje se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 1. prosinca 2018., je Kristina Ćavar. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-30-hpmostar-bozicinova2018.jpgFamily Weekend uz HT ERONET u Mepas Mall-uhttp://grude.com/clanak/?i=7765077650Grude.com - klik u svijetFri, 30 Nov 2018 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-30-219c1fa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najljepši dan je zasigurno onaj koji provedemo s obitelji. <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljsko druženje treba njegovati, zato su Mepas Mall i HT ERONET za vas pripremili Family Weekend, najzabavniji obiteljski vikend u godini! Očekuje vas zabava za cijelu obitelj i idealna prigoda za vesela druženja, odličnu zabavu i puno osmijeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak 30.11. od 18 sati, na 1. katu Mepas Malla očekuje vas Tvornica smijeha uz iluzionista, koji će vas odvesti u zabavni, čarobni svijet magije i trikova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tvornici smijeha, uz izvrsnog mađioničara, mali&scaron;ani će se moći zabaviti uz izradu balona i oslikavanje lica zanimljivim motivima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za cijelu obitelj tu je i Jumping Clay mala tvornica ukrasa ,u kojoj nastaju prekrasni blagdanski, glineni ukrasi koji će izmamiti osmijeh na va&scaron;a lica. Svi će imati priliku oku&scaron;ati se u izradi ma&scaron;tovitih blagdanskih ukrasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu 1.12. od 12 sati, na 1. katu centra očekuje vas balonska nagradna igra. Ostvarite kupnju, potražite ljubazne hostese i sudjelujte u simpatičnoj nagradnoj igri u kojoj vas očekuju vrijedne nagrade. Nakon kreativnog i nagradnog dijela, program Family Weekenda se nastavlja uz Obiteljsku olimpijadu, od 18 sati na 1. katu centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljska olimpijada, uz pregr&scaron;t dinamičnih i interaktivnih igara i izazova, idealna je prigoda za obiteljsko druženje i natjecanje. Ovaj događaj probudit će timski duh cijele obitelji. Sudjelujte i otkrijte tko je zapravo olimpijac u va&scaron;oj obitelji, provedite nezaboravne zajedničke trenutke i osvojite vrijedne nagrade. Zabavi tu nije kraj!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 2.12., od 19 sati, moći ćete uživati u lutkarskoj predstavi &ndash; Oholica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo vas na veliko obiteljsko druženje uz najveseliji vikend u godini, a svakako posjetite i na&scaron; - HT Eronet centar u Mepas Mallu i iskoristite neku od odličnih ponuda koje vas očekuju!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-30-219c1fa.jpgZa vrijeme Adventa u Zagrebu, vikendom besplatan javni prevozhttp://grude.com/clanak/?i=7762377623Grude.com - klik u svijetThu, 29 Nov 2018 12:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-29-adventinzagreb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog uobičajeno veće potražnje, posjetitelje će u adventskom razdoblju, svakodnevno sve do ponoći, prevoziti i zagrebačka Stara dama – uspinjača.<p>&nbsp;</p> <p>Grad Zagreb već tri godine zaredom nosi titulu najbolje europske adventske destinacije, a raznolik i bogat program događanja i ove će godine privući Zagrepčane i brojne goste grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se osigurao pravi doživljaj zimske bajke, svakog vikenda tijekom Adventa u Zagrebu, od subote, 1. prosinca pa sve do nedjelje, 6. siječnja 2019. godine, Zagrebački električni tramvaj besplatno će prevoziti putnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni gradski prijevoz tramvajima i autobusima bit će besplatan na području grada Zagreba, odnosno na području I. tarifne zone, u dane vikenda, točnije petkom od 12 sati do nedjelje u ponoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog uobičajeno veće potražnje, posjetitelje će u adventskom razdoblju, svakodnevno sve do ponoći, prevoziti i zagrebačka Stara dama &ndash; uspinjača.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-29-adventinzagreb.jpgMeggle u velikom padu nakon sankcija Kosovahttp://grude.com/clanak/?i=7760877608Grude.com - klik u svijetWed, 28 Nov 2018 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-28-meggle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slučaj kosovskih taksi priča je s političkom pozadinom, koja se lomi preko leđa gospodarstvenika. Sankcija nisu pošteđeni ni domaći proizvođački s područja USŽ.<p>&nbsp;</p> <p>Uz ionako te&scaron;ke uvjete u kojima rade, jer kako tvrde, vlastita država im nerijetko nanosi vi&scaron;e &scaron;tete nego koristi, sada su izloženi blokadama izvoza na Kosovo, iako s pričom koja je u pozadini, nemaju ni&scaron;ta. Apel nadležnim institucijama da &scaron;to skorije postignu dogovor i odblokiraju trži&scaron;te.</p> <p>Na Kosovo ne voze ni kamioni Pivovare Bihać. Godinama je menadžment istraživao ovo trži&scaron;te. Uz nepovratno vrijeme, uložili trud i novac. Posao je konačno krenuo - no nije potrajao.</p> <p>"Oti&scaron;li smo s izvozom od ovog ljeta nekih deset tisuća litara piva, i par puta vi&scaron;e bezalkoholnih proizvoda Lipa, koje proizvodimo, i dosta je to dobro krenulo. Bili smo već na sljedećoj narudžbi upravo u razmatranju da se po&scaron;alje prema dolje kada su uvedene ove takse", istakao je Edin Ibrahimpa&scaron;ić, direktor Pivovare Bihać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među o&scaron;tećenima su brojni proizvođači. "Prije svega to je izvoz mlijeka i na&scaron;a mljekara Meggle ovdje, podacima kojim mi raspolažemo radilo se o godi&scaron;njem izvozu otprilike od oko pet milijuna maraka &scaron;to je vrlo značajno za poslovanje ove tvrtke i upravo zbog toga se mi nadamo da ova situacija neće potrajati jako dugo", kazao je Enes Ružnić, predsjednik Privredne komore USŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>N1 televizija/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-28-meggle.jpgUz tradicionalni poslovni domjenak: HT ERONET nastavlja uspješnu transformaciju tvrtke, uz pozitivan trend poslovanjahttp://grude.com/clanak/?i=7760177601Grude.com - klik u svijetWed, 28 Nov 2018 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-28-fvm185.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Filmom „Sam samcat“ Bobe Jelčića u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače počeo je 12. po redu Mostar film festival. Glavni sponzor i partner ove mostarske filmske priče je HT Eronet.<p><br />Nakon otvaranja MOFF-a, u Ljetnikovcu Radobolja održan je tradicionalni godi&scaron;nji poslovni domjenak HT Eroneta, koji je okupio vi&scaron;e od 500 gostiju, poslovnih partnera i prijatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočnima se, na početku programa, obratio predsjednik Uprave HT Eroneta Vilim Primorac koji je, između ostaloga, istaknuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sretan sam &scaron;to vas večeras ovdje, u prekrasnom ambijentu Ljetnikovca Radobolja, mogu pozdraviti na tradicionalnom poslovnom prijemu HT ERONETA uz koji smo, i ove godine, četvrti put zaredom, vezali Mostar film festival, a &scaron;to je dokaz vi&scaron;e kako, kao dru&scaron;tveno odgovorno poduzeće, znamo prepoznati sve ono usmjereno obogaćivanju na&scaron;e zajednice i kulturnog života uopće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polako se približavamo kraju jo&scaron; jedne godine. Tako i one poslovne. Sa zadovoljstvom mogu kazati kako HT ERONET nastavlja pozitivan trend poslovanja, uz vrlo uspje&scaron;nu transformaciju i modernizaciju tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;e poslovno djelovanje, u značajnoj mjeri, rezultat je uloženog visokog znanja, kompetencija i bogatog iskustva te predanog rada zaposlenika, na &scaron;to smo posebno ponosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; moto - Digitalna kompanija za digitalno doba&ldquo;, jasno kaže da će HT Eronet ubuduće biti jedan od glavnih aktera i pokretača digitalnih promjena ubrzanog razvoja cijele regije. S tim u vezi osvrnuo bih se na početak rada 4G mreže i naglasio da su, s na&scaron;e strane, svi tehnički i drugi preduvjeti ispunjeni, čekamo licenciju za komercijalni rad. To znači - HT Eronet će, u vrlo kratkom razdoblju, svojim korisnicima ponuditi nove usluge temeljene na 4G mreži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U godini koja polako ostaje za nama, HT ERONET jo&scaron; jednom je pokazao svoju dru&scaron;tvenu osjetljivost i odgovornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio bih suradnju sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru gdje, sinergijom znanja, kompetencija, izvrsnosti, možemo napraviti nove iskorake i dati obol zajedničkoj digitalnoj budućnosti. Hvala i svim na&scaron;im partnerima, vama gospodo, &scaron;to ste nas prepoznali i poklonili svoje povjerenje.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom večeri prezentirani su najznačajniji projekti i aktivnosti HT Eroneta kroz proteklih godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanosti je nazočio i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, kao i brojni predstavnici izvr&scaron;ne, zakonodavne i sudske vlasti s državne i federalne razine, županijski, općinski i gradski čelnici, predstavnici Sveučili&scaron;ta u Mostaru, kulturnih institucija, medija&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom programu nastupile su Mostarske mažoretkinje s efektnom svjetlosnom točkom, Mate Miličević na gitari te tambura&scaron;ki sastav &bdquo;Gazde&ldquo; kao posebni gosti večeri.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-28-fvm185.jpgCijene nafte prošloga tjedna potonule više od 10 postohttp://grude.com/clanak/?i=7755477554Grude.com - klik u svijetMon, 26 Nov 2018 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-24-nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, sedmoga zaredom, i to za više od 10 posto, što je njihov najveći tjedni gubitak od početka 2016. godine, a posljedica je strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva.<p><br />Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;loga tjedna potonula 11,3 posto, na 58,80 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 10,8 posto, na 50,42 dolara, najnižu razinu od listopada pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijene prvo dosegnule najvi&scaron;e razine u 4 godine, a onda...</strong></p> <p>Do početka listopada cijene nafte snažno su rasle, dosegnuv&scaron;i najvi&scaron;e razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači bojali o&scaron;trog pada izvoza nafte iz Irana nakon &scaron;to SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No u proteklih sedam tjedana cijene nafte potonule su oko 30 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na trži&scaron;tu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su ulagači strahovali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trži&scaron;te uračunava u cijene usporavanje rasta gospodarstva, kao i to da trgovinski pregovori između SAD-a i Kine neće rezultirati dogovorom", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem ovoga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump i Kine Xi Jinping sastat će se u Argentini na marginama sastanka skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina analitičara smatra da je malo vjerojatno da će se već na tom skupu postići dogovor, no moguće je da će se dogovoriti o smanjenju tenzija dok traju daljnji pregovori o trgovinskim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a to bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Proizvodnja raste, potražnja usporava</strong></p> <p>S druge strane, proizvodnja je snažno porasla. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da su proizvođači koji nisu članovi OPEC-a ove godine povećali proizvodnju za 2,3 milijuna barela dnevno, dok bi potražnja, po procjenama te agencije, iduće godine mogla porasti za samo 1,3 milijuna barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-24-nafta.jpgLASTA PONOVO LETI Lastini proizvodi stigli na police trgovinahttp://grude.com/clanak/?i=7755077550Grude.com - klik u svijetSun, 25 Nov 2018 21:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kokos keksi i čajni kolutići, proizvodi čapljinske tvornice keksa i vafla ''Lasta'', stigli su na police trgovina. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ova dva proizvoda iza&scaron;la su proteklih dana sa trake tvornice u stečaju u koju je na radna mjesta vraćeno 25 radnika, koji su krenuli sa proizvodnjom jednostavnih prizvoda, koji su već na&scaron;li svoj put do trgovina.<br />Čapljinci koje smo zatekli da u trgovinama svoga grada kupuju ove proizvode ističu da oni ne zaostaju za svojom ranijom, dobro znanom kvalitetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskoro stižu i krem &scaron;tapići</strong><br />Iz ''Laste'' smo doznali kako se u trgovinama uskoro može očekivati &scaron;ira paleta proizvoda te kako će do kraja godine na police stići i dobro znani krem &scaron;tapići, doznaje Al Jazeera Balkans. Ipak, za proizvodnju su jako važni ljudi. ''Ima ljudi koji znaju kako treba pokrenuti stroj, kako treba pripremiti sirovine, kako izmje&scaron;ati zamjese...Kad je iza&scaron;ao prvi keks, kad smo ga spakirali i stavili u transportnu kutiju, bilo je i olak&scaron;anje i odu&scaron;evljenje, a bili smo i jako sretni'', kaže za Al Jazeeru tehnologinja u ''Lasti'' Bosa &Scaron;utalo. Oni radnici koji su već vraćeni na radna mjesta presretni su zbog činjenice da su se vratili u ''Lastu'', a vjeruju i uspjeh kompanije u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na posao se pozivaju stari radnici, a trenutno ih je zaposleno 25, dok će se &scaron;irenjem proizvodnje broj radnika popeti na 150 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>''Lasta'' ponovno leti</strong><br />''Lasta'' je u najboljim danima upo&scaron;ljavala 1.000 ljudi, a pred ga&scaron;enje 10 puta manje. Ugu&scaron;ila se u dugovima koji su dosezali i do 7 milijuna eura. Većinski vlasnik ''Zvečevo'' te&scaron;ko je mogao pomoći jer je i sam upao u probleme zbog pada koncerna Agrokor. ''Lasta'' je oti&scaron;la tiho, ali pokazalo se, ne zauvijek.<br />Početkom godine imovina čapljinske ''Laste'', tvornice keksa i vafla, poku&scaron;avala se prodati na aukciji, kako bi se namirio dug vjerovnika. Rasprodaja je zaustavljena pokretanjem stečaja. Suprotno svim očekivanjima, nakon dvije godine od ga&scaron;enja poduzeća, pogoni su oživjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oživjeti ''Lastu odlučila je uz suglasnost vjerovnika stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović, koja iza sebe ima jo&scaron; pet poduzeća podignutih uz mrtvila. Vjeruje kaže u rad i proizvodnju.'' ''Fabrika koja je u procesu proizvodnje vrijedi puno vi&scaron;e nego ona koja ne radi i gdje su ma&scaron;ine staro željezo'', rekla je za Al Jazeeru Huseinbegović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-lasta.jpgČapljina: Prvi put u ponudi jesenski mladi krumpir iz - plastenikahttp://grude.com/clanak/?i=7751077510Grude.com - klik u svijetThu, 22 Nov 2018 13:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Krumpiri su iz plastenika sađeni u kolovozu, a ovo im je prvo pojavljivanje na tržištu.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi put otkad je prije 20-ak godina otvorena čapljinska veletržnica u Tasovčićima pojavili su se jesenski mladi krumpiri. Nekad prije, u prvim godinama rada veletržnice, znali su se pojaviti jesenski mladi krumpiri izrasli iz gomolja zaostalog prilikom vađenja proljetnih ranih krumpira, međutim, ovaj put riječ je o namjenski sađenim krumpirima, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Krumpiri su iz plastenika sađeni u kolovozu, a ovo im je prvo pojavljivanje na trži&scaron;tu. Vidite kako su krasni'', s ponosom pokazujući gomolj od barem četvrt kilograma kaže Hilmo Krehić za Večernji list iz Radi&scaron;ića kod Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi jesenski krumpiri nudili su se na dvama &scaron;tandovima, a kako i za&scaron;to su se njihovi proizvođači odlučili na sadnju tog artikla, nije te&scaron;ko odgonetnuti. Očito je da je plod nastojanja povrtlara iz ljubu&scaron;kog kraja, odakle su proizvođači, da nađu drugu kulturu. Nakon &scaron;to su obrali rane rajčice ili krastavce, da im plastenici ne bi bili prazni, odlučili su sreću oku&scaron;ati jesenskim krumpirima. Hoće li to biti rentabilno, znat će se za godinu dana, a ako se pojave i iduće jeseni znači da jest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena mladih jesenskih krumpira kretala se po 1,40 KM/kg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ponuda krumpira svih vrsta je velika, a cijena postojana 0,50 do 0,7 KM. Od zanimljivosti s čapljinske veletržnice vrijedi izdvojiti u ovom desetljeću najnižu cijenu jabuka od samo 0,50 do 1 KM! Ponuda je obilna kako južnohercegovačkih tako i onih iz Bosne &ndash; Gradačac i Gračanica te uvoznih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući lijepom vremenu u proteklom dijelu jeseni obilna je bila ponuda rajčica čija je cijena od 1 do 1,40 KM, paprika 1 do 2,20 KM, krastavaca 1,30 do 1,50 KM, patlidžana 0,7 do 1 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznadprosječne cijene za ovo doba godine ima kupus 0,40 do 0,60 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na cijeni su i ljuti (divlji) &scaron;ipci 0,90 do 1,2 KM te kesten 2,50 do 4,50 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpgRadnici Aluminija ostali bez zdravstvenog osiguranjahttp://grude.com/clanak/?i=7749977499Grude.com - klik u svijetWed, 21 Nov 2018 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-21-aluminijstrajk-bljesak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kriza u mostarskom Aluminiju bliži se svom vrhuncu. Radnici ovog giganta više ne mogu ovjeriti zdravstvene knjižice zbog duga prema Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ, a upitno je i kako će tvrtka radnicima isplatiti plaće.<p><br />Kako je <strong>Pogled.ba</strong> pisao pro&scaron;loga tjedna, rok za potpisivanje sporazuma o izmirenju dugovanja po osnovu zdravstvenog osiguranja je bio do 20. studenog. Kako sporazum između ZZO HNŽ i Aluminija o izmirenju dugovanja nije potpisan, odlučeno je kako radnicima neće biti ovjerene zdravstvene knjižice sve dok uprava Aluminija ne pristane na sporazumno rje&scaron;avanje dugovanja. Prema informacijama koje ima Pogled.ba, dugovanje Aluminija po osnovu zdravstvenog osiguranja veće je od milijun maraka i nastavak rasta dugovanja bi mogao ugroziti poslovanje ZZO HNŽ u ovoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je samo jedan u nizu problema s kojima se Aluminiji suočava. Kako je jutros za N1 rekao direktor Aluminija Dražen Pandža, dnevni račun za struju ove tvrtke je sada veći od 700 000 maraka, a ako se nastavi poslovati po ovim uvjetima, uskoro bi se moglo dogoditi da dnevni račun za struju bude veći od milijun maraka. - Ako vlasnici hitno ne poduzmu ne&scaron;to mi smo u opasnosti da 23. studenog prekinemo proizvodnju jer ostajemo bez sirovina za proizvodnju aluminija. Dobavljači su nam dali određene rokove i odgode plaćanja, ali vi&scaron;e ne mogu raditi na taj način. Poslali smo dopise svim vlasnicima uključujući i Vladu Republike Hrvatske, ali jo&scaron; nismo dobili odgovore - izjavio je Pandža jutros za N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko se zaista dogodi krah Aluminija, to će imati dalekosežne posljedice za gospodarstvo cijele države. Radnici ove tvrtke su najavili jednosatni &scaron;trajk danas kako bi jo&scaron; jednom upozorili na težinu stanja u kojem se nalaze. Ono &scaron;to mnoge zanima jeste odgovor na pitanje za&scaron;to su vlasnici dozvolili da dug Aluminija naraste na vi&scaron;e od 300 milijuna maraka, odnosno, za&scaron;to se ranije nije reagiralo i za&scaron;to se određena rje&scaron;enja traže tek sada kada je gotovo nemoguće izvesti iz krize nekada najuspje&scaron;niju tvrtku u državi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem je i trenutak u kojem se događa ova kriza. Izbori i proces uspostave vlasti donekle su u drugi plan gurnuli probleme Aluminija. Aktualna Vlada FBiH ne pokazuje dovoljno želje da se aktivnije uključi u rje&scaron;avanje problema, a jo&scaron; uvijek se ne zna kada će biti formirana nova. U svakom slučaju, nekoliko sudbonosnih dana je pred Aluminijem, samo je pitanje hoće li ih mostarski gigant preživjeti ili ne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-21-aluminijstrajk-bljesak.jpgZbog odluke Kosova ugroženo 160 milijuna KM izvozahttp://grude.com/clanak/?i=7746077460Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-19-kosovo-carina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Situacija s uvođenjem dodatnog poreza na uvoz robe iz BiH i Srbije na Kosovo mogla bi potrajati, što će se negativno odraziti i na izvoz BiH, ocjenjuje predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić. <p><br />Pri&scaron;tinske vlasti, smatra, ne mare mnogo ni za stavove Europske komisije koju su, kao jamca CEFTA sporazuma, u pomoć pozvale vlasti u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mislim da su oni navikli na to da imaju neku vrstu za&scaron;tite jer su tu u igri i politička pitanja, a ne samo trgovina. Oni sada idu praktički pokazati zube i odlukom o uvođenju dodatnog poreza od 10% kr&scaron;e sporazum CEFTA-e koji jamči slobodnu trgovinu. Europska komisija morala bi žurno reagirati jer postoje pravila po kojima se upućuje žalba Europskoj komisiji, koja treba to sankcionirati i natjerati Kosovo da ukine te barijere, ali oni to iz političkih razloga možda i neće uraditi. Te&scaron;ko je reći dokle će sve to trajati, ali u svakom slučaju, robe koje na trži&scaron;tu Kosova budu dolazile iz BiH i Srbije će biti skuplje i manje konkurentne nego, recimo, iz Hrvatske &ndash; upozorava Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;teta za izvoznike iz BiH nije mala jer se na trži&scaron;te Kosova u posljednjih pet godina izvoze robe vrijednosti od 150 do 160 milijuna KM godi&scaron;nje. Trećina toga odnosi se na izvoz ruda i metala, a po vrijednosti izvoza slijedi agroindustrijski sektor, koji izvozi najvi&scaron;e mlijeko te pileće meso.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko &Scaron;arović ocijenio je da je ovakva jednostrana odluka Kosova &ldquo;najgrublji udar na osnovne principe na kojima počiva CEFTA sporazum&rdquo; te da se može očekivati da će &ldquo;ovo pitanje ozbiljno eskalirati u vremenu pred nama&rdquo;. Zatražio je i da Europska komisija i zemlje jugoistočne Europe donesu zajednički stav o odluci pri&scaron;tinskih vlasti, pozivajući i njih da povuku spornu odluku. Takvi potezi, ocijenio je, znače vraćanje na stanje trgovine prije uspostavljanja regionalnog trži&scaron;ta slobodne trgovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-19-kosovo-carina.jpgFTV: Grude imaju najbrže rastuće gospodarstvohttp://grude.com/clanak/?i=7744977449Grude.com - klik u svijetSun, 18 Nov 2018 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po glavi stanovnika Grude imaju najbrže rastuće gospodarstvo u Zapadnohercegovačkoj županiji. <p>&nbsp;</p> <p>Samo u ovoj godini, registrirano je 48 novih obrtničkih poduzeća, a uskoro bi taj broj mogao i značajnije narasti, jer u ovoj općini je proces registracije preduzeća maksimalno pojednostavljen, javlja FTV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Op&scaron;irnije na linku:</p> <div class="news_title" style="color: #3888c4;"><a title="Grude" href="http://www.federalna.ba/bhs/vijest/256592/Sport%20magazin" target="_blank">Privreda u Grudama najbrže rastuća u Zapadnohercegovačkom kantonu</a></div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpgOtvoren novi račun za platne transakcije Aluminija d.d. Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7741577415Grude.com - klik u svijetThu, 15 Nov 2018 13:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna vlada danas je Aluminiju d.d. Mostar odobrila otvaranje računa kod UniCredit bank d.d. Mostar, namijenjenog obavljanju platnih transakcija u zemlji i inozemstvu.<p>&nbsp;</p> <p>Odluka stupa na snagu danom dono&scaron;enja, a bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka je pripremljena na osnovu zahtjeva Uprave Aluminija, a s ciljem stvaranja uvjeta za realizaciju postupka financijske konsolidacije, baziranim na zaključcima Vlade FBiH od 19. listopada 2018., te na odlukama o financijskoj konsolidaciji Aluminija i o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće rezerve Vlade FBiH za 2018. Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije namijenjenih Aluminiju u svrhu financiranja tekućeg poslovanja i plaćanja revizorske kuće u iznosu 1.100.000 KM, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpg3 savjeta za uspješnu prodajuhttp://grude.com/clanak/?i=7741177411Grude.com - klik u svijetThu, 15 Nov 2018 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prodati proizvod ili uslugu je vještina koju je stalno potrebno unapređivati..<p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;e poslovne aktivnosti ovise o ljudima koji se pona&scaron;aju drugačije od nas, neki su nestrpljivi, neki zaboravni, neki osjetljivi, ljuti, zahtjevni, čak i agresivni. Umijeće je izaći na kraj s različitim ljudima o kojima ovisi na&scaron;e poslovanje, predstaviti proizvod ili uslugu koju nudimo i ostvariti prodaju. Prodati proizvod ili uslugu je vje&scaron;tina koju je stalno potrebno unapređivati s novim znanjima i iskustvima s terena, a &scaron;to dobro znaju uspje&scaron;ni prodavači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo Vam 3 savjeta za uspje&scaron;nu prodaju proizvoda ili usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Postignite dogovor:</strong> Ako va&scaron;e poslovanje ovisi o drugim ljudima, njihovom stavu i raspoloženju, a ne uspijevate uvijek postići dogovor &ndash; vrijeme je da razmislite za&scaron;to se ne razumijete. Možda ih dovoljno ne poznajete, možda niste pitali &scaron;to im je važno ili ste jednostavno puno toga pretpostavili. Ako uspijete prepoznati njihov stil pona&scaron;anja i komunikacije, moći ćete predložiti rje&scaron;enje, postići dogovor i ostvariti prodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Ispunite očekivanja kupaca:</strong> Ljudi koji rade u prodaji, osobito oni s ne&scaron;to dužim stažom, već su odavno izgradili svoj prodajni stil po kojem su postali prepoznatljivi. Nekim va&scaron;im kupcima to odgovara, no neki bi voljeli vidjeti va&scaron;u prilagodbu i vas kao prodavača u novom izdanju. Ispuniti očekivanja kupaca nije uvijek lagan posao, ali je svakako vje&scaron;tina koja se može naučiti. Najvažnije je da ih razumijemo, da prepoznamo njihove potrebe i očekivanja, a to je ono &scaron;to će vas izdvojiti od konkurencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Uspje&scaron;no vodite svoje timove:</strong> Želite li biti lider s kojim je užitak raditi, koji vodi i istovremeno motivira, potrebno je poznavati različitosti karaktera članova svog tima. Liderske kvalitete dolaze do izražaja samo ako pravilno vodite tim, ako im razumljivo delegirate, ako postavljate ciljeve da ih svi razumiju, te ako tražite povratnu informaciju na način koji je prilagođen svakom članu tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prodati različitim kupcima? naziv je jednodnevne radionice koja će se održati u srijedu 21.11.2018 u Mostaru i četvrtak 22.11.2018. u Sarajevu. Na radionici ćete unaprijediti svoje prodajne vje&scaron;tine i razmijeniti iskustva s voditeljicom radionice koja je top prodavač u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica radionice je Gordana Kadoić, mentorica i business coach srednjem i top managementu s 22 godine radnog iskustva i vlasnica kompanije Adria Corporate Education iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator radionice je Apriori BH - Agencija za profesionalno usavr&scaron;avanje a program i prijavu za radionicu možete pronaći na <a title="APRIORI " href="http://www.apriori.ba" target="_blank">www.apriori.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgMarija Buntić: EP HZ HB nastavlja poslovati s dobiti! Otvorili smo jedan proizvodni pogon, položili kamen temelja za drugihttp://grude.com/clanak/?i=7739877398Grude.com - klik u svijetWed, 14 Nov 2018 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-14-marija-buntic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom obilježavanja Dana Javnoga poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar gošća u programu radija Mostarska panorama bila je Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija u ovom poduzeću.<p>&nbsp;</p> <p>Rukovoditeljica Buntić istaknula je pozitivno poslovanje poduzeća kako u ovoj godini, tako i u pro&scaron;loj, hidrolo&scaron;ki najlo&scaron;ijoj u povijesti. - Godina 2017. je bila hidrolo&scaron;ki najlo&scaron;ija u povijesti Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, međutim na&scaron;a uprava na čelu s direktorom Marinkom Giljom na vrijeme je prepoznala situaciju u kojoj ćemo se naći. Poduzete su sve preventivne mjere i koraci &scaron;tednje ondje gdje je bilo moguće, a srezani su i tro&scaron;kovi ondje gdje se to moglo učiniti, osim segmenata koji utječu na pogonosku spremnost. Zahvaljujući tome 2017. godinu zavr&scaron;ili smo pozitivno &scaron;to je bio jako dobar temelj za ovu godinu - govori Marija Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je pozitivan trend nastavljen. - Također smo nastavili pozitivno i u 2018. godini imali smo dobit u prvom polugodi&scaron;tu i s dobiti ćemo sigurno zavr&scaron;iti ovu godinu. Otvorili smo jedan proizvodni objekt, položili kamen temeljac za drugi, kontinuirano radimo na razvoju, prvi smo u BiH uveli energiju iz solarnih izvora tako da imamo na području općine Tomislavgrad na&scaron;e solare. Radimo sve da osiguramo dovoljne količine električne energije kako za na&scaron;e potro&scaron;ače tako za trži&scaron;te električno energijom uopće u BiH - kazala je Buntić, prenosi portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-14-marija-buntic.jpgHastor se hvali da stipendira, a radnici mu bježe iz tvrkehttp://grude.com/clanak/?i=7733977339Grude.com - klik u svijetSun, 11 Nov 2018 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-hastor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici Fondacije Hastor potpisali su jučer u Sarajevu ugovore o stipendiranju sa 334 studenta u 2018./2019. akademskoj godini, s različitih univerziteta iz Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, sve bi to bilo lijepo da Nijaz Hastor jedan od najbogatijih ljudi iz BiH koji radi u Njemačkoj nije jedan od predvodnika iseljavanja iz ove zemlje. Ranije je objavljeno da je 390 KM osnovna plaća u goraždanskom dijelu Hastorove tvrtke Prevent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od zaposlenika &bdquo;Preventa&ldquo; ranije je za "Avaz" pristao govoriti uz uvjet anonimnosti. -&nbsp; Plaćanje prekovremenog rada misaona je imenica. Ljudi rade po 12 sati dnevno, nemaju pravo ni na pauzu. Ramazan je i veliki broj radnika posti. Ali, &scaron;ef nam je rekao da mi ne moramo postiti, jer će on to, da mi Bog oprosti, tako je rekao, &bdquo;rije&scaron;iti s Allahom&ldquo; &ndash; govori ovaj radnik.</p> <p>Otkrio nam je da je nekoliko žena koje su bile u drugom stanju dobilo otkaz &bdquo;jer nema vajde od njih&ldquo;.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>- U Goraždu smo u medijskom mraku. Nijedan novinar ne smije napisati istinu, a kao &scaron;to vidite, ni mi ne smijemo govoriti, jer nas nitko u ovom gradu vi&scaron;e ne bi zaposlio. Svi su uvezani. Zamislite dokle to ide, inspekcija rada FBiH nije mogla ući u postrojenje, jer su im na&scaron;i &scaron;efovi tražili nekakve naloge. Mi smo moderni robovi &ndash; kaže radnik &bdquo;Preventa&ldquo; u Goraždu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-hastor.jpegParku prirode Blidinje za razvoj turizma 110 tisuća eura, a ne 12,5 milijunahttp://grude.com/clanak/?i=7732977329Grude.com - klik u svijetSat, 10 Nov 2018 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukupna suma koju je GIZ odobrio za program u BiH za trajanja provedbe programa je 12 500 000 eura..<p>&nbsp;</p> <p>Sredinom listopada u Sarajevu je održana konferencija za novinare povodom uspje&scaron;nog zavr&scaron;etka aktivnosti iz oblasti turizma u Parku prirode Blidinje provedenih u okviru &ldquo;Prolocal programa&rdquo; EU koji podržava ekonomski razvoj u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon konferencije za novinare objavljene su informacije da je Parku prirode Blidinje dodijeljeno 12,5 milijuna eura za razvoj turizma, da su ove informacije netočne potvrdili su iz organizacije GIZ kao i ravnatelj J.P. Park prirode Blidinje gosp. Zdravko Kutle koji je poslao priopćenje radi istinitog informiranja javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka organizacija GIZ djeluje u 29 zemalja svijeta i pomaže razvoj turizma u tim zemljama, s ciljem povećanja prihoda uz veću ekolo&scaron;ku za&scaron;titu sa naglaskom na ekolo&scaron;kim proizvodima sa certifikatom i brendiranjem istih. GIZ je otvorio urede i u Sarajevu i odabrao tri općine u Bosni i Hercegovini među kojima je Posu&scaron;je i Park prirode Blidinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna suma koju je GIZ odobrio za program u BiH za trajanja provedbe programa je 12 500 000 eura u &scaron;to su uključeni tro&scaron;kovi radne snage (uposlenika) koji su angažirani na projektu u trajanju od dvije godine sa svim tro&scaron;kovima koji su nužni za ostvarenje projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Park prirode Blidinje je kroz program GIZ-a ostvario programe u vrijednosti od cca 110 000 eura. Ta sredstva su kori&scaron;tena za:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Brendiranje proizvoda koji se proizvode na Blidinju: borovita, blidinjski doručak , mje&scaron;avina čaja Blidinjskih biljaka i suveniri</p> <p>- Akcije na rje&scaron;avanju otpada, postavljanje kontejnera, kanta s plaćenih &scaron;est mjeseci, akcija či&scaron;ćenja dva dana s četiri razreda iz općine Tomislavgrad i Posu&scaron;je, vrećice za planinare za otpad koji se napravi u toku planinarenja, jumbo plakati o podizanju svijesti stanovni&scaron;tva za otpad</p> <p>- Registracija i izrada pravilnika turističke organizacije za registrirane iznajmljivače na Blidinju</p> <p>- Edukativna posjeta Njemačkoj, njihovim parkovima u trajanju od sedam dana ( 12 osoba iz općina koje imaju zemlji&scaron;ta u za&scaron;tićenom prostoru &ndash; Jablanica, Posu&scaron;je,Tomislavgrad)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvje&scaron;će o postignutim rezultatima bilo je u Sarajevu, gdje su novinari pogre&scaron;no prenijeli poruku da je Park prirode Blidinje dobio 12 500 000 eura za razvoj turizma, &scaron;to je ukupna suma sredstava za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako smo naveli od tog silnog iznosa Blidinje je zaduženo po tenderima koje je proveo GIZ i platio iste cca 110 000 eura. Ovo sve navodimo rad informiranja zainteresiranih za razvoj Blidinja i demantiranja novinarskih netočnih navoda, glasina da je ukupna suma sredstava dodijeljenja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blidinju za razvoj turizma, navedeno je u priopćenju J.P. Parka prirode Blidinje za portal <a title="Blidinje net" href="http://blidinje.net/parku-prirode-blidinje-110-tisuca-eura-a-ne-125-milijuna-za-razvoj-turizma/" target="_blank">Blidinje.NET</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpgŠiroki Brijeg: U proizvodnom poduzeću otvoreno deset radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=7731777317Grude.com - klik u svijetFri, 09 Nov 2018 14:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-09-ttkabeli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu otvara se deset radnih mjesta, u poduzeću TT Kabeli, a portal Grude.com donosi detalje u nadi da ćete upravo vi, ako tražite posao, biti sretnik koji će u ovoj tvrtki osigurati svoju egzistenciju.<p>&nbsp;</p> <p>TT KABELI d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg raspisuje natječaj za sljedeće radno mjesto:</p> <p>&nbsp;</p> <p>RADNIK NA STROJU U PROIZVODNOM POGONU</p> <p><br />Broj izvr&scaron;itelja: 10</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti za obavljanje radnog mjesta:<br />&ndash; IV. stupanj stručne spreme (SSS) tehničkog smjera<br />&ndash; radno iskustvo najmanje &scaron;est mjeseci na istim ili sličnim poslovima<br />&ndash; poznavanje rada na računalu<br />&ndash; timski rad<br />&ndash; produktivnost<br />&ndash; motiviranost za rad i fleksibilnost</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opis poslova:<br />&ndash; odgovorno praćenje proizvodnje<br />&ndash; sortiranje i slaganje sirovina i gotovih proizvoda<br />&ndash; priprema alata<br />&ndash; svakodnevno protokoliranje radnog procesa<br />&ndash; briga o čistoći, urednosti proizvodnog procesa</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno mjesto zahtjeva rad u tri smjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati svoje prijave za posao sa životopisom uvjeta mogu dostaviti na e-mail: info@ttcables.com ili po&scaron;tom na adresu (s naznakom &rdquo;PRIJAVA ZA POSAO&rdquo;):<br />TT kabeli d.o.o<br />Kne&scaron;polje bb<br />88220 &Scaron;iroki Brijeg<br />Natječaj ostaje otvoren dva tjedna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-09-ttkabeli.jpg