Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.​Zaposlite se preko Studentskog servisa SCM: Nudi se studentski posao u Neumuhttp://grude.com/clanak/?i=109858109858Grude.com - klik u svijetWed, 17 Apr 2019 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-17-scmostar_neum_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sunčana Obala d.o.o. Neum / Hotel Vapore u suradnji sa Studentskim servisom SCM traži radnike za sezonski rad u Neumu. <p><br />Naziv firme: SUNČANA OBALA DOO NEUM / HOTEL VAPORE<br />- ul.dr.Franje Tuđmana 12<br />- 88390 , Neum , BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radna mjesta koje hotel VAPORE traži :<br />- Konobar/ica<br />- Sobar/ica<br />- Kuhar/ica<br />- Pomoćni kuhar/ica<br />- Pomoćni radnik/ica u kuhinji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel VAPORE je novi i ekskluzivni hotel u samom centru Neuma.<br />Smje&scaron;tan samo par koraka od plaže , otvara svoja vrata ovoga ljeta i u potrazi smo za timom koji želi biti dio ove jedinstvene priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel ima 127 soba a od sadržaja nudi:<br />-Lobby bar sa velikom terasom a koja ima prekrsan pogled,<br />-Pansionski restoran,<br />-A la cart restoran,<br />-Pivnicu sa velikom terasom koja se nalazi na samoj plaži,<br />-Slastičarnicu,<br />-Bazen,<br />- Wellness centar,<br />- Kongresnu dvoranu (u funkciji krajem ove ili početkom iduće godine).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel nudi besplatan smje&scaron;taj i hranu, stimulativna primanja i edukaciju za svako radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodni dani sukladno mogućnostima a svaki prekovremeni sat će biti evidentiran te stavljen u preraspodjelu odnosno djelatnici će primati plaću a neće morati dolaziti na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani studenti jave sa životopisom i zamolbom na mail:</p> <p>&nbsp;</p> <p>info@hotel-vapore.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dodatna pitanja i informacije mogu kontaktirati br. 063/837-000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studentski Servis<br />Studentski Centar Mostar<br />Stjepana Radića 84a<br />88 000 Mostar<br />TEL: 036 318 847<br />FAX: 036 315 364</p> <p><br />Grude.com/Pogled.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-17-scmostar_neum_2.jpgVodopad Kravica protekle godine posjetilo više od 279 tisuća turistahttp://grude.com/clanak/?i=109849109849Grude.com - klik u svijetTue, 16 Apr 2019 22:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-04-kravica-lipanj2018-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški vodopad Kravica, koji spada u jednu od najboljih ljetnih hercegovačkih destinacija, u 2018. godini posjetilo je 73 tisuće ljudi više u odnosu na prethodnu, 2017. godinu.<p>&nbsp;</p> <p>U 2018. godini Kravicu je posjetilo ne&scaron;to vi&scaron;e od 279 tisuća turista, a u 2017. skoro 206 tisuća turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovački biser Kravica u konstantnom je rastu kad su u pitanju prihodi od turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od prodaje ulaznica i naplate parkiranja u pro&scaron;loj godini ukupno je uprihodovano oko 2 milijuna i 360 tisuća maraka, a u 2017. godini taj iznos je bio manji za oko milijun maraka. Ranijom odlukom Općinskog vijeća Ljubu&scaron;ki, 30 posto sredstava pripada općinskom proračunu, dok je 70 namijenjeno za JP Parkovi d.o.o. Ljubu&scaron;ki.&nbsp;Usporedbe radi, u siječnju je na Kravici od naplate ulaznica utrženo oko 4700 maraka, dok je u kolovozu brojka prema&scaron;ila 830 tisuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, kupnjom ulaznice na Kravici kupac može posjetiti i muzej na Humcu te vodopad Koću&scaron;u. Nedavno je najavljena i izrada vidikovca koja će dodatno ojačati turistički potencijal ovog vodopada.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-04-kravica-lipanj2018-7.jpgUčenici i profesori Srednje prometne škole posjetili štand HT ERONET-ahttp://grude.com/clanak/?i=109776109776Grude.com - klik u svijetFri, 12 Apr 2019 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-12-eronet-sajam-ucenici1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici i profesori Srednje prometne škole Mostar posjetili su štand HT ERONET-a na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Ova &scaron;kola, jedina u Hercegovini, ima smjer &ndash; tehničar po&scaron;tansko-telekomunikacijskog prometa, priopćeno je iz HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima ravnatelja Zorana Landeke, posjet sajmu i &scaron;tandovima HT ERONET-a i Hrvatske po&scaron;te Mostar, iskoristili su da se učenici, na licu mjesta, upoznaju s djelatno&scaron;ću ovih poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je naglasio, cilj je dogovoriti i konkretnu suradnju s HT ERONET-om, radi obavljanja učeničke prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenike i profesore pozdravila je rukovoditeljica Korporativnih komunikacija Misijana Brkić-Milinković, koja je održala kratko predavanje o 4G mreži HT ERONET-a, dok je Bojan Zadrić iz Prodaje poslovnim korisnicima, predstavio nove usluge i ponudu HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-12-eronet-sajam-ucenici1.jpgZADRANIN KOJI JE LOKALU PODIGAO PROMET ZA 1,4 MILIJUNA KUNA: Sada daje savjete kroz svoju knjigu i YouTube kanalhttp://grude.com/clanak/?i=109758109758Grude.com - klik u svijetThu, 11 Apr 2019 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-11-jure-karamarko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Možete li zamisliti dan bez svog omiljenog toplog napitka, kave ili čaja?<p>&nbsp;</p> <p>I pijete li taj svoj napitak u svom omiljenom kafiću ili čekate novotvorena mjesta jer uživate u novom doživljaju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>A možda ste i vlasnik ugostiteljskog objekta i pitate se kako održati dobar promet i zainteresiranost gostiju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugovornik portala <a title="Manager ba" href="http://manager.ba" target="_blank">Manager.ba</a> ugovornik ima odgovore na sva ta pitanja. On je Jure Karamarko, 33-ogodi&scaron;nji Zadranin koji se bavi lokalnim marketingom primjenjujući gerilske metode koje veže uz social media marketing.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najveću pozornost javnosti trenutno privlači Va&scaron;a knjiga '352 dana u lokalu'. Možete li nam kazati o čemu se u njoj govori?</strong></p> <p>Knjiga opisuje moj put kako sam vodeći ugostiteljski objekat u godinu dana istom povećao promet za 1.42 milijuna kuna (195.000 eura) vi&scaron;e nego je napravljeno u godini bez mene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opisao sam 87 stavki, 87 puzli koje sam ja posložio i koje su mi sačinile u konačnici tu sliku, taj rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Narodi Jugoistočne Europe su stvorili ritual od ispijanja kave, od provođenja nekad možda previ&scaron;e vremena u kafićima. Vjerujete li da bi Va&scaron;i savjeti pomogli ugostiteljima u drugim krajevima svijeta, tipa u zapadnoj i sjevernoj Europi, gdje je običaj piti kavu u lokalu vikendima i kad su na odmoru?</strong></p> <p>Sve &scaron;to sam radio i sve &scaron;to radim i primjenjujem trenutno su upravo tehnike i metode koje sam naučio radeći skoro 3 godine u Irskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamo sam videći &scaron;to ljudi i kako rade isti tren odlučio da je to jedino čime ću se baviti kada se vratim natrag u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada imam svoje ljude i timove po cijeloj regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi me kontaktiraju, krenu raditi jer principi i metode koje prolaze prolaze svugdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Negdje je cilj povećati prodaju kave, negdje prodaju ulaznica, negdje je cilj vi&scaron;e dječjih rođendana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Netko želi vi&scaron;e mu&scaron;terija u frizerskom salonu, netko u mesnici a netko samo želi postojeći posao dignuti na veću razinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kada nauči&scaron; metode onda ih je lako modificirati i primjeniti na svako područje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;e savjete objavljujete na svome YouTube kanalu kroz kratke videe. &Scaron;to mislite o hrvatskoj i regionalnoj YouTube sceni tog karaktera, koliko su ljudi spremni kroz vizualno-zvučni dojam poučavati druge ljude, a uspoređujući to sa recimo SAD youtuberima gdje je to jedan od glavnih alata preno&scaron;enja znanja?</strong></p> <p>Do sada se uopće kod nas nisam susreo sa sličnim kanalom tako da ne mogu reći da imam neko mi&scaron;ljenje o nekom tko radi ne&scaron;to slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja sam tek na početku, evo tek je peti tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da, zaista već to prati 1300 ugostitelja međutim imam ja tu jo&scaron; posla, jo&scaron; rada na sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moram popraviti rasvjetu, zvuk, sliku, cijeli nastup. Pobolj&scaron;ati montažu i dosta toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno mi je samo da iz svakog videa netko izvuče za sebe ne&scaron;to &scaron;to će njemu pomoći da svoj marketing digne na razinu vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svojoj web stranici sam čak stavio formu koju ugostitelji ispune i ja im onda potpuno besplatno napravim mini analizu i ukažem na 5 gre&scaron;aka koje rade u svom marketingu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakve su najče&scaron;će reakcije na Va&scaron; rad, javljaju li Vam se ugostitelji za pomoć i &scaron;to Vi konkretno možete ponuditi?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Reakcije su svakakve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim ja sam sebi puno olak&scaron;ao jer sam isključio komentiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako sam si svjesno smanjio dosege jer od YouTube-a algoritam bolje pozicionira videa koja imaju vi&scaron;e komentara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim to su teme koje se gledaju u cijeloj regiji i ne pada mi na pamet da dovedem sebe u situaciju da svaki dan moram gubiti vrijeme na zle ljude, na rasprave tko je počeo rat, na teme iz 2 svjetskog rata i na to jel bolji Džeko ili Mandžukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugasio sam komentiranje i tko god me želi kontaktirati ima koje kontakte, formu za gratis analizu itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi mogu doći do mene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako vrijeme ide sve vi&scaron;e ljudi se javlja. Ja se držim one rečenice koju je rekao Gary Vee. &bdquo;Give, give, give, ask&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trudim se dati gledatelju &scaron;to je vi&scaron;e moguće kvalitetnih materijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je vi&scaron;e moguće kvalitetnog sadržaja. Da oni osjete da dobivaju vrijednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da vide kako stvar funkcionira i kako se to radi gerilski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas tim ljudima pristupaju ljudi čim nauče raditi grafike u photoshopu i doslovno naplaćuju od 150 Eura mjesečno pa na vi&scaron;e da stave 7 objava na Instagram i 7 na Facebook tjedno. Ja tim ljudima koji imaju ili vode objekte pokazujem &scaron;irinu ovog posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj lokalni marketing koji u sat vremena dnevno mogu odraditi i sami ili dati neki bonus voditelju da ga radi bez ikakve potrebe da skupo plaćaju ljude koji će im stavljati samo slike na dru&scaron;tvene mreže bez da će im donijeti ikakvu dodatnu vrijednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Angažmani se događaju usljed ovoga naravno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caffe barovi, restorani, taxi službe, frizerski saloni, saloni za masažu, mesnice, igraonice, različiti spektar djelatnosti. Ljudi zovu iz cijele regije i traže suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako javljaju se i mladi ljudi koji žele raditi isto i njih uvijek uključim u svoj tim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima i negativnih reakcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim to je razumljivo jer ako sam nekom povećao promet za recimo 1 milijun kuna sav taj promet je izgubilo 4-5 drugih objekata i normalna je stvar da sam tim ljudima na tapetu i da imaju tisuće razloga da te gaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo ipak jo&scaron; uvijek Balkan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja se stvaraju na kavama uz priče a ne uz knjigovođe i brojke crno na bijelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili ako netko radi &bdquo;marketing&ldquo; i uzima nekom 150 eura mjesečno da bi stavljao slike na dru&scaron;tvene mreže a moj tim to uvijek radi duplo jeftinije onda si na tapetu i ljudima koji se tim bave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim s tim nemam nikakvih problema i podesio sam sve tako da do mene i ne dolaze takve reakcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi iz mog tima bri&scaron;u komentare, baniraju ljude zlih namjera a da ja za to ako se i događa nikada i ne znam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moje je da kreiram, da stvaram, da otvaram nove suradnje, da uživam u svakom danu.<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/u" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /></p> <p><strong>Otkrili smo da ste već dosta popularni među hercegovačkim ugostiteljima. Možemo li očekivati neku Va&scaron;u radionicu ili predstavljanje knjige u Bosni i Hercegovini?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Da vam kažem iskreno ja vam ne volim predstavljanja knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevezano za moje poslove ja već 10 godina inače pi&scaron;em fikciju i napisao sam 10-ak romana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mojim početcima su me odbili svi izdavači u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toliko godina rada na sebi i borbe kada sam se etabilirao na tom polju sada sve te izdavačke kuće zovu i traže moje romane u svojim knjižarama i nude promocije a ja odbijam i knjižare i promocije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja na promocije gledam kao na gubitak vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo recimo zamislimo da trebam ići u Mostar na promociju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko dana priprema, trebam naći prostor, smje&scaron;taj, transfer, tiskati knjige, organizirati voditelja, zvati ljude, ostati na večer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutradan putovati natrag.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgubio sam 2 dana produktivnosti da bi 40-50 ljudi slu&scaron;alo mene i da bi prodao 20-30 knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovako sjednem doma, skuham si kavu, stavim oglas u Mostaru, targetiram 50-60 000 ljudi da vide objavu, njih 2000 klikne na oglas i odu na moju stranicu, koga zanima knjiga taj će ju i kupiti...</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ja umjesto da sam 2 dana u Mostaru ja &scaron;etam uz more u Zadru i gledam zalazak sunca dok sustav radi sam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar je samo primjer, tako je za sve gradove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom me pitao jedan pisac da kako da sam u zadnje 3 godine imao samo 1 promociju a on u 3 godine čak 90...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja sam ga pitao hoćemo li pogledati honorare u zadnje 3 godine pa usporediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu svaka rasprava zavr&scaron;ava. Ne volim promocije, ne volim penjanje na pozornice, ne volim mikrofon i uzdizanje sebe na takav način.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li nekog uzora s područja marketinga, &scaron;to Vas najvi&scaron;e inspirira u radu?</strong></p> <p>S područja marketinga me inspirira Gary Vee, Grant Cardone, Tony Robins mi je dobar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imam dvadesetak YouTubera u Americi koje dnevno gledam 4 do 5 sati bez iznimke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako sam imao dan ispunjen obavezama i nisam stigao ja ću tada u 23 krenuti pa gledati do 4 po noći ali nema &scaron;anse da preskočim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doslovno se hranim tim edukatorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspiriraju me životne priče, ljudi koji su bili na dnu u jednom trenutku u životu a onda su izgradili svoja carstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ljudi u Hrvatskoj koji me inspiriraju to su ljudi iz poduzetni&scaron;ta, iz medija, ugostiteljstva, razni investitori... Bakić, &Scaron;uljić, Cvjetojević, Babić...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Otkrijte nam par savjeta, &scaron;to činiti da jedan ugostiteljski objekt sačuva stare, privlači nove goste te da njegova priča traje godinama, ali i desetljećima.</strong></p> <p>Nikada se ne stavljam u poziciju da ikom govorim &scaron;to on treba raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su ljudi koji su svoje živote stavili na pladanj da bi podignuli svoje priče, svoje koncepte, objekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to ja radim je samo prezentiram marketing dio kako to radim ja kada je marketing u pitanju a na njima je žele li mene angažirati da im implemeniram svoj marketing sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doslovno ako ima&scaron; rupu na periferiji i želi&scaron; da ti odradim marketing ja ću to odraditi ne ulazeći u to ima&scaron; li nikakvu kvalitetu ili lo&scaron;u uslugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima&scaron; voditelja, ti si vlasnik, vi krojite svoju priču a mene ste angažirali samo da tu priču kakvu vi kreirate pustim prema vani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volim podvući crtu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ista stvar je i ako imate super objekt u top 5 i ja vam &bdquo;peglam drustvene mreže&ldquo; opet su najveće zasluge va&scaron;e, va&scaron;eg voditelja, va&scaron;eg tima a moje je samo da tu čaroliju koju vi stvarate ja pustim prema vani i napravim da veliki broj ljudi ima interakciju sa vama i kao rezultat toga da dobivamo veliki broj &bdquo;first timera&ldquo; koji će doći a onda je na teamu da ih zadrže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba razdvojiti ovo &scaron;to ja radim od kreiranja politike nekog objekta, kreiranja koncepta ili načina vođenja svake priče posebno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Turizam i ugostiteljstvo. Kako napraviti sinergiju ove dvije jake bran&scaron;e?</strong></p> <p>Ru&scaron;enjem poreza na 9% i sa garancijom da se porezna politika neće mijenjati barem 25 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada bi po mom mi&scaron;ljenju ove grane doživjele uspon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razliku između 9 i 25 namiriti tako da se otpusti 80 do 100.000 uhljeba i parazita u javnom sektoru koji su nepotrebni i samo si&scaron;u proračun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recimo neki veliki hotelski lanac želi doći u neku zemlju gdje je porez recimo 12%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni naprave sve svoje projekcije, dignu kredite, naprave planove otplate, poslože sustav i tako dalje i onda nakon 2 godine vi im dignete porez na 25%...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema tu vi&scaron;e matematike, ubili ste ih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko bi normalan tu investirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili recimo želi&scaron; dovesti vrhunskog kuhara i želi&scaron; mu dati 25.000 kuna po&scaron;teno i na banku, prijaviti ga, sve da bude kako treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Probajte izračunati koliko jo&scaron; će vam uzeti država na tih 25.000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav je posložen tako da u turizmu i ugostiteljstvu po mom mi&scaron;ljenju sami sebi pucamo u koljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali to je tema za neke druge ljude. Moje je da dignem posao lokalnoj pizzeriji ili fast foodu, automehaničaru, pekarnici, taxistu ili caffe bar-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Držim se svog područja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja je Va&scaron;a definicija uspje&scaron;nog menadžera?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osoba koja čita 52 knjige godi&scaron;nje - 1 tjedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osoba koja je danas bolji menadžer nego je bio ili bila jučer a lo&scaron;iji menadžer danas od onoga kakav će biti sutra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volim ljude koji iz dana u dan rade na sebi i podižu svoje granice i osobne ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvi me i inspiriraju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-11-jure-karamarko.jpgHrvatska pošta Mostar potpisala ugovor o poslovnoj suradnji s Maxhof Gruppe d.o.o. http://grude.com/clanak/?i=109744109744Grude.com - klik u svijetWed, 10 Apr 2019 16:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-10-hpmostar-maxhof.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru potpisan ugovor o poslovnoj suradnji između Hrvatske pošte Mostar i Maxhof Gruppe d.o.o iz Orašja. <p>&nbsp;</p> <p>Potpisivanjem ovog ugovora Hrvatska po&scaron;ta Mostar postala je bogatija za jo&scaron; jednog poslovnog partnera te su ostvareni uvjeti za realizaciju poslovne suradnje kroz usluge Brze po&scaron;te i prodaje preko interneta.<br />Kombinacijom ove dvije usluge kupovina preko interneta postaje jo&scaron; jednostavnija i brža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maxhof Gruppe sa sjedi&scaron;tem u Ora&scaron;ju nudi kupcima &scaron;iroki asortiman malih kućanskih aparata visoke kvalitete koji će od sada biti dostupni u mreži poslovnica Hrvatske po&scaron;te Mostar i za području cijele BiH preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-10-hpmostar-maxhof.jpgPoruka iz Violete: Ako usvoje Zakon, još ćemo povećat plaćehttp://grude.com/clanak/?i=109742109742Grude.com - klik u svijetWed, 10 Apr 2019 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-19-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Ćorluka, predsjednik Uprave Violete, kazao je danas da će ova kompanija svu uštedu nakon eventualnog usvajanja zakona čiji su ciljevi rasterećenje gospodarstva i poboljšanje poslovnog ambijenta, usmjeriti na račune zaposlenika.<p><br />On je rekao da je njegova kompanija već povećala plaće zaposlenika, a da bi se ovim rasterećenjem, motivi dodatno podigli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Za nas kao poslodavce mislim da je najvažnije da radnike možemo motivirati da vi&scaron;e zarade, ako se usvoji Zakon da se rasterete plaće odmah, odgovorno izjavljujem, da sva ta u&scaron;teda ide zaposlenicima. Mi smo ionako podigli plaće, ali bi se sigurno rasterećenjem jo&scaron; podigli motivi i manje bi nam ljudi razmi&scaron;ljali o odlasku u druge države kad bi bili propisi isti kao u drugim državama'', naglasio je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potcrtao je važnost poslovnog ambijenta.</strong></p> <p>''Ono &scaron;to je realno i &scaron;to je bolje, ne smijemo biti sebični i ne smijemo gledati sitne osobne interese. Ne gledam interes samo Violete već svih poslodavaca, svih zaposlenika i boljeg ambijenta. Ako je bolji ambijent, dovest ćemo strane investitore, a kad imamo strane investitore, i domaći će vi&scaron;e investirati. Stvara se jedno opće bolje stanje, a to može samo jedan dobar ambijent'', dodao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za danas su, podsjetimo, sazvane dvije sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Prva će biti tematska, o rasterećenju gospodarstva i pobolj&scaron;anju poslovnog ambijenta, a u najavljenom dnevnom redu je inicijativa za dono&scaron;enje zakona koji je s tim ciljem pripremilo Udruženje poslodavaca FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruženje je sredinom ožujka iniciralo Vladi i Parlamentu FBiH usvajanje zakona čiji su ciljevi rasterećenje gospodarstva i pobolj&scaron;anje poslovnog ambijenta u FBiH i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<em><strong>N1 BiH</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-19-violeta.jpgOTVOREN SAJAM GOSPODARSTVA Mostar je ovih dana centar svita FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=109726109726Grude.com - klik u svijetTue, 09 Apr 2019 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-09-img-399a1001975f32b5c5edd2f31b9415a4-v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnji mostarski sajam okupio je više od 860 izlagača iz 27 zemalja.<p><br />&ldquo;Industrijska struktura Kine i BiH imaju vlastite prednosti. Ekonomije dvije zemlje imaju veliku komplementarnost te postoji veliki potencijal i prostor za suradnje između ove dvije zemlje u oblastima industrije, poljoprivrede i tehnologije&rdquo;, rekao je danas predstavnik zemlje partnera Kine, Jang Chenfeng na otvaranju 22. Sajma gospodarstva u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji mostarski sajam okupio je vi&scaron;e od 860 izlagača iz 27 zemalja. Sajam je svečano otvorio član predsjedni&scaron;tva Republike Srpske Milorad Dodik, a otvaranju su prisustvovali zamjenik predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Puno možemo naučiti od Kine, njihovi uspjesi su važni za nas i gotovo je nezamisliv život bez kineskih proizvoda koji nam daju mogućnost da brže obavljamo posao, brže komuniciramo, brže se krećemo&rdquo; kazao je predsjednik RS-a Milorad Dodik, dodav&scaron;i da je sama činjenica da je NR Kina partner BiH ove godine dovoljan dokaz da se mostarski sajam razvio na globalnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pro&scaron;le godine je zemlja partner ovdje bila Srbija. Srbija danas ima najbržu rastuću ekonomiju u regiji, i svakako može da bude primjer i bude poticaj za bolju suradnju, i zato se zahvaljujem gospodinu Vučiću &scaron;to je prepoznao potencijale sajma&rdquo; rekao je Dodik.</p> <p>&nbsp;<br /><a title="MOSTARSKI SAJAM 2019" href="https://www.grude.com/fotografije?id=107" target="_blank">GALERIJA<br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-09-img-399a1001975f32b5c5edd2f31b9415a4-v.jpgČekajući strateškog partnera: Čapljinska Lasta na tržište izbacila i čuvene štrudle od smokavahttp://grude.com/clanak/?i=109645109645Grude.com - klik u svijetWed, 03 Apr 2019 18:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-03-lasta-strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvornica keksa i vlafla „Lasta” Čapljina u stečaju, do sada nije uspjela pronaći strateškog partnera, ali nastavlja s obnovom proizvodnog programa.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, &bdquo;Lasta&rdquo; je proizvodnju obnovila u listopadu pro&scaron;le godine, proizvodnjom čajnih kolutića, zatim je uslijedila proizvodnja kokos keksa, pa mixa čajnih kolutića i kokos keksa, a koncem pro&scaron;le godine iz djelom oživljenih pogona, Laste, stigli su i krem &scaron;tapići, prenosi <a title="Radio Čapljina" href="http://radio-capljina.com/gospodarstvo/item/1363-tvornica-keksa-i-vlafla-lasta-capljina-u-stecaju-do-sada-nije-uspjela-pronaci-strateskog-partnera-ali-nastavlja-s-obnovom-proizvodnog-programa.html?fbclid=IwAR0JwYiJ8Jhe2mZoBx3zHWNGZJMMJNhvvEuLJV_YMV5miGkjxOcYCu41hfw" target="_blank">Radio Čapljina</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom godine iza Lastinih pogona počeo je izlaziti jo&scaron; jedan njezin brend, keks linđo. Ovih dana na trži&scaron;tu se pojavio i najjači Lastin adut &ndash; &scaron;trudle od smokava. &Scaron;trudle se već mogu kupiti u trgovinama diljem Bosne i Hercegovine. Od Željka Bokanovića voditelja proizvodnje, doznali smo da je trenutačno stalno angažirano tridesetak radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, na do sada tri raspisana javna natječaja &bdquo;Lasta&rdquo; nije uspjela naći strate&scaron;kog partnera. Zadnje javno nadmetanje održano je 6-og ožujka. Međutim, zaposlene ne napu&scaron;ta optimizam da će nakon oživljavanja proizvodnje u &scaron;to je malo tko vjerovao, uspjeti rije&scaron;iti i taj krucijalni problem u borbi za opstanak tvornice.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-03-lasta-strudle.jpgJakov ima 24 godine: Uzgajam 200 ovaca u Hercegovini i ne mislim u tuđinuhttp://grude.com/clanak/?i=9964799647Grude.com - klik u svijetTue, 02 Apr 2019 23:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-02-019-jakov.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednjih dvadesetak godina u čitlučkoj općini osjetno je smanjen broj domaćih životinja. Sada tek rijetke obitelji u Brotnju imaju kravu, tek dvije-tri obitelji imaju farmu od nekoliko mliječnih krava, a prava je rijetkost sresti obitelj koja ima veći broj ovaca. <p>&nbsp;</p> <p>Ipak smo ovih dana u Gradnićima prona&scaron;li obitelj mladog i poduzetnog 24-godi&scaron;njeg Jakova Prskala koji ima stado s oko 200 ovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stari ne mogu, a mladi neće</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- U nas malo tko drži ovce. Svi kažu da se ne isplati. Stari vi&scaron;e ne mogu, a mladež neće. Mislim kako bi danas svaka kuća na selu za svoje potrebe trebala držati jednu kravu i barem desetak ovaca. No, malo tko to sada radi, iako svi znaju da su domaće meso i mlijeko zdraviji i kvalitetniji od kupovnih. Zbog toga sam se najvi&scaron;e i odlučio držati ovo stado. Svoje stado i jo&scaron; nekoliko stotina ovaca koje mi na čuvanje povjere obitelji iz na&scaron;eg i susjednih sela preko ljeta kamionima prevozim na planinu na ispa&scaron;u. Čuvamo ih supruga i ja, a imamo i jednog do dva pastira. Na Blidinju ostanemo pet do &scaron;est mjeseci - priča nam Jakov. - Desetljećima su moj pokojni otac i djed uzdržavali obitelj zahvaljujući uzgoju ovaca, prodaji janjaca i proizvodnji vrlo traženog ovčjeg sira pa smo tu tradiciju nastavili održavati moja supruga i ja. Već nekoliko godina bavimo se ovčarstvom i imamo stado od oko 200 ovaca. Svake godine uzgojimo i prodamo podosta janjaca, a dio njih ostavimo za pro&scaron;irenje stada. Iako je uzgoj ovaca težak posao koji zahtijeva vremena, truda, muke i novca, ipak se od ovog posla može skromno živjeti. Ovcama treba osigurati dobru ispa&scaron;u, prijevoz u planinu, skupu hranu za zimu, zdravstvenu za&scaron;titu... Treba ih stalno čuvati od zvijeri i sve ih na broju kući vratiti. Čovjek se mora puno toga odreći da bi ne&scaron;to vi&scaron;e ostvario. Bilo bi dobro kad bi poticaji bili veći. Mislim da bi uzgajivača ovaca u Brotnju bilo mnogo vi&scaron;e kad bi država osigurala veće poticaje za janjce, koji su sada nedovoljni, a mogu se dobiti za najvi&scaron;e stotinu janjaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije me strah bruceloze</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>A boji li se Jakov bruceloze?</p> <p>- Sve ovce koje idu u planinu na ispa&scaron;u mora pregledati veterinarska inspekcija koja daje posebnu potvrdu o njihovu zdravlju i cijepljenju. Stoga je sir koji smo do lani proizvodili bio propisno proizveden i siguran za uporabu - odgovara. Uz ovce, Jakov i supruga mu imaju i pet mliječnih krava, obrađuju vinograd od 3000 trsova, a povrće proizvode za vlastite potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za svoju obitelj i prijatelje uvijek se mora naći dobra pr&scaron;uta, sira i domaćeg vina. Iako mnogo radimo, zadovoljni smo životom i svim &scaron;to imamo &ndash; nagla&scaron;ava Jakov i poručuje mladima da shvate kako se u životu ne može uspjeti bez rada, truda i odricanja. - Mladi se trebaju družiti i zabavljati, ali i raditi. Nakon svakog uspje&scaron;no obavljena posla cijela se obitelj osjeća sretno i zadovoljno. A za to se isplati živjeti. Neka mladi ovo dobro promisle prije nego se odluče za odlazak u tuđinu. Svoje ognji&scaron;te treba čuvati, na njemu raditi i zasnivati sretnu obitelj - kazao nam je na kraju Jakov.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Večernji list</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-02-019-jakov.jpegKada je najbolje vrijeme za objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama? http://grude.com/clanak/?i=9963699636Grude.com - klik u svijetTue, 02 Apr 2019 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-08-drustvenemrezealati.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi su online i svi su na društvenim mrežama. Mislimo da nema korisnika koji barem jednom dnevno ne otvori svoju omiljenu društvenu mrežu (ili više njih) i pogleda novosti koje se događaju na njima. Upravo zbog toga, smatraju se efikasnim medijem koji može povećati svjesnost o brendu.<p>&nbsp;</p> <p>No, usprkos tome, mora&scaron; znati sljedeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavljivanje sadržaja u BILO KOJE vrijeme ili u vrijeme kada objavljuje i tvoja konkurencija (&scaron;to možda super funkcionira kod njih) neće nužno generirati dobre rezultate za tvoje poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je potrebno pripaziti na vremenski okvir objavljivanja sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, to nije jedini razlog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, zna&scaron; već da svako poduzeće i svaka bran&scaron;a imaju RAZLIČITU ciljnu publiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publiku različitih interesa, karakteristika ili ciljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publiku koja koristi različite platforme za pristup dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publiku koja djeluje u različitim regijama i vremenskim zonama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samim time, ona je najaktivnija u različito doba dana, u različite dane u tjednu, kao i na različitim dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, poslovni ljudi su najaktivniji u trenutku njihove pauze za ručak ili nakon zavr&scaron;etka radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su mlade majke najaktivnije u jutarnjim satima, prije negoli se probude svi ukućani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, da utvrdimo gradivo&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na &scaron;to mora&scaron; obratiti pozornost?</strong></p> <p>Temelj za bilo kakvo plasiranje i promociju sadržaja je odlično poznavanje tvoje ciljane publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugim riječima, treba&scaron; najprije definirati svoju buyer personu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad kad zna&scaron; tko je tvoja ciljana publika, možemo dalje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako otkriti idealno vrijeme za objavljivanje sadržaja? Kako saznati kada je publika najaktivnija?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eh, da. Moramo te razočarati, ali nemamo čarobni &scaron;tapić kojim bi ispisali odgovor na postavljeno pitanje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ono &scaron;to znamo i &scaron;to svakako treba&scaron; jest TESTIRATI! Zato objavi nekoliko vrsta sadržaja u različitom vremenskom periodu i na različitim dru&scaron;tvenim mrežama. Vjeruj nam saznat će&scaron; kakav sadržaj i u kojem vremenskom razdoblju najbolje prolazi kod tvoje ciljne publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U čitanju rezultata pomoći će ti razne statistike. One nisu tu reda radi, već da bi ti pomogle odrediti najbolje vrijeme za objavljivanje sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, nije ni to sve! Treba ipak jo&scaron; podijeliti i paket besplatnih noževa .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoje i brojni alati koji će ti olak&scaron;ati analizu svih potrebnih podataka, a jedan od njih je i Facebook Insights. Baci pogled i na Hootsuite, koji ti omogućuje pregled objavljenih objava, iz čega može&scaron; saznati koja objava je postigla najveći broj pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istražujući ovu temu detaljnije, do&scaron;li smo do konkretnih vremenskih perioda. Pa tako, sukladno HubSpotu, navodimo najaktivnije vrijeme po pojedinoj dru&scaron;tvenoj mreži i različitim industrijama. Konkretno, sukladno B2B, B2C, softverskoj industriji, zdravstvu, visokom obrazovanju i industriji medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informaciju o tome kada je najbolje objavljivati na kojoj dru&scaron;tvenoj mreži saznat će&scaron; u nastavku .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada objavljivati na najpopularnijim dru&scaron;tvenim mrežama?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Instagram</strong></p> <p>Cjelokupno gledajući, najbolje vrijeme za objavljivanje na Instagramu kreće se između 13:00 i 17:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, u razdoblje pauze ili nakon radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se najveća stopa klikova kod B2B poduzeća ostvaruje u periodu od 12:00 -13:00, 17:00 &ndash; 18:00 te 20:00 &ndash; 21:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče dana, najaktivniji dan za objavljivanje sadržaja na Instagramu je petak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Facebook</strong></p> <p>Smatra se da je najbolje vrijeme za objavljivanje u svim industrijama oko 9:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, na samom početku radnog vremena te ono između 11:00 i 12:00 sati, odnosno u vrijeme pauze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idealnim vremenom za B2B, B2C i industriju softvera pokazalo se ono u vremenskom razdoblju od 15:00 &ndash; 16:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče najefikasnijeg dana za objavljivanje na Facebooku, iskače period od četvrtka do nedjelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>LinkedIn</strong></p> <p>Svi znamo da se LinkedIn prvenstveno koristi u profesionalne svrhe pa se tako najboljim vremenom objavljivanja ističe ono između 10:00 i 12:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pogledu B2C i industrije medija, najefikasnijim vremenom smatra se ono između 08:00, 10:00 te 12:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je najaktivniji LinkedIn dan srijeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razumljivo je da svatko želi &bdquo;pogoditi&ldquo; ono pravo vrijeme u kojem je većina korisnika aktivna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, kako bi se ostvario veći promet i angažman, a samim time i veći broj pratitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je, kao &scaron;to već zna&scaron;, moguće! Ali ponovit ćemo jo&scaron; jednom, da ne bi bilo nisam znao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je testirati i naravno poznavati ciljnu publiku!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-08-drustvenemrezealati.jpgŠef hercegovačkih smiljara napustio posao sa smiljemhttp://grude.com/clanak/?i=9963099630Grude.com - klik u svijetMon, 01 Apr 2019 22:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-01-019-smilje-zaorano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije dvije godine Hercegovina je bila najveći svjetski proizvođač smilja. Danas je priča završila za 90 posto malih proizvođača.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Senad Đonko s Bivolja Brda imao je zasađenih 13 tisuća stabljika smilja, danas je ostavio tek za svoje potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Priča oko smilja je zavr&scaron;ena za male proizvođače bar 90 posto. Bilo je ne&scaron;to županijskih poticaja pa nije sve zaorano. Pro&scaron;la godina je nula, čisti gubitak. Ja sam iscijedio ne&scaron;to ulja za svoje potrebe, prodaja nije dolazila u obzir. Možda je neko od velikih uspio ne&scaron;to prodati po svijetu, ali to slabo ide", kaže Đonko za <strong>Klix.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je da je prvi čovjek smiljara u Hercegovini Dujmović napustio posao iako je zasadio veliko Hepokovo imanje smiljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da se ljudi okreću maslinarstvu ili tradicionalnim kulturama koje su ovdje uvijek uspjevale, poput vinove loze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-01-019-smilje-zaorano.jpgSavjeti za ulaganje u pravi startup http://grude.com/clanak/?i=9957499574Grude.com - klik u svijetFri, 29 Mar 2019 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-15-spark_startup_bootcamp2016_10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao uspješan poduzetnik, možda ste spremni uložiti dio svog profita u neki startup. To je, zapravo, dobra ideja u poslovnom svijetu jer na taj način možete imati dodatni izvor prihoda što će zauzvrat pomoći i vašem poslovanju – da raste i razvija se. Ulaganje u pravu tvrtku i ideju može donijeti privlačnu zaradu koju možete ponovno uložiti u vlastitu tvrtku.<p><br />Postoji mnogo dobrih poslovnih razloga za ulaganje &ndash; od kori&scaron;tenja t&ecirc; zarade za zapo&scaron;ljavanje vi&scaron;e osoblja, preseljenja u veći prostor ili kupnju vi&scaron;e dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, ako nemate neku neposrednu potrebu za sredstvima, onda možete uložiti i u neki sljedeći startup ako vam tako odgovara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažnija stvar koju trebate zapamtiti jest da je ključ u identificiranju prave prilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako prava prilika nije prepoznata, onda vam se možda neće vratiti va&scaron;e početno ulaganje &scaron;to bi moglo negativno utjecati na va&scaron;u tvrtku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali kako ćete pronaći pravi startup u koji ćete uložiti svoj novac?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobri savjeti za pronalaženje idealnih startapova u koje vrijedi uložiti sredstva</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva ulaganja nose element rizika i zato je bitno imati dovoljno predznanja prije nego &scaron;to krenete ulagati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nadalje ćete trebati naporno raditi na razvijanju vlastitog posla i ne želite riskirati s lo&scaron;im ulaganjima u druge tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći problem je da prilikom razmatranja novih startupova nemate nikakve pokazatelje ili konkretne brojke o dobiti da biste procijenili njihovu uspje&scaron;nost tijekom određenog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje su neki od najvažnijih savjeta koji će vam pomoći u prepoznavanju prave prilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uzmite profesionalni savjet</strong> &ndash; iako je sasvim moguće da vi kao mladi poduzetnik sami znate voditi svoju investicijsku strategiju, obično je ipak dobro i posavjetovati se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potražiti pomoć profesionalnih financijskih savjetnika ili tvrtki za upravljanje imovinom bitno će se isplatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne samo da će vas usmjeriti na najbolje sektore koje trebate razmotriti i ukazati na tvrtke koje su obećavajuće, već vas mogu spriječiti da napravite neku nepromi&scaron;ljenu pogre&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Creative Planning, primjerice, pruža zainteresiranima visokokvalitetno stručno vodstvo i podr&scaron;ku u tom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Investirajte u ljude</strong> &ndash; u nedostatku činjenica ili brojki, mnogi vrhunski investitori promatraju kakav je upravljački tim startupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je dobra poslovna ideja prirodno bitna, ljudi su oni zbog kojih će ta ideja biti uspje&scaron;na.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je ovo pomalo subjektivno, potražite tvrtku koja ima dobar tim na terenu i jasnu viziju o tome kamo idu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Investirajte u sektore koje poznajete</strong> &ndash; naravno, ovaj savjet ne znači nužno kako to treba biti va&scaron; vlastiti sektor &scaron;to bi mogao biti sukob interesa ili jednostavno lo&scaron;e za va&scaron;u tvrtku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, poželjno je potražiti startupove u sektorima o kojima znate barem ono osnovno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako ćete lak&scaron;e uočiti startupove s doista sjajnom idejom ili vrijednim proizvodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako to načelo uvažite, bit ćete sigurniji da va&scaron; novac ulažete u pravu tvrtku i da ćete imati dobit od nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potražite startupove koji promoviraju stalne prihode</strong> &ndash; jedan od daleko najboljih načina da ostvarite solidan povrat ulaganja jest tražiti tvrtke kojima su stalni prihodi sastavni dio njihovog modela poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavno rečeno, to znači kako planiraju ili već pružaju robu ili usluge koje su uvijek potrebne velikoj bazi klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, u modernim tehnolo&scaron;kim sektorima dobri su primjeri startapovi koji koriste modele koji se temelje na pretplati, budući da se na taj način vidi stabilan iznos prihoda koji svaki mjesec dolazi iz korisničkih naknada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nemojte slijediti masu</strong> &ndash; ulaganje u startupove može biti nezgodno jer nikada ne možete biti 100% sigurni da će uspjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijediti načelo da i drugi stavljaju svoj novac u neku tvrtku može biti lo&scaron;a ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo zato &scaron;to drugi misle da je startup vrijedan rizika, ne znači da biste i vi trebali automatski misliti da je to tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom godina bilo je mnogo slučajeva kada su ljudi izgubili novac zbog toga &scaron;to su slijedili masu &ndash; ne upadajte u tu zamku!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razmotrite ideju o manje investicija u vi&scaron;e tvrtki</strong> &ndash; kao poduzetnik koji raspolaže vlastititim sredstvima, ne trebate se ograničiti na ulaganje u samo jedan startup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako i to možete učiniti, općenito, to nije uvijek dobra ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako propadne neka tvrtka u koju ste uložili sav va&scaron; novac, onda ste sve izgubili!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, možda biste trebali razmotriti mogućnost manjih ulaganja u veći broj startupova da biste smanjili rizik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pronađite pravi sturtup u koji ćete uložiti va&scaron; novac</strong></p> <p>Ključna točka koja vrijedi za sve poduzetnike jest ne žuriti i uzeti sebi dovoljno vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok ponekad možete imati osjećaj hitnosti u svezi ulaganja novca, trebali biste prije toga napraviti vlastitu dubinsku analizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ulaganje u startupove to je svakako teže zbog ograničene količine dostupnih egzaktnih pokazatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kako pokazuju gore navedeni savjeti, jo&scaron; uvijek postoji mnogo načina za pronalaženje pravog startupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo je potrebno postaviti prava pitanja.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Manager.ba<br />FOTO: Arhiv</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-15-spark_startup_bootcamp2016_10.jpgGruđanin Marinko Zadro i Marko Pipunić postali hrvatski kraljevi šećerahttp://grude.com/clanak/?i=9953999539Grude.com - klik u svijetTue, 26 Mar 2019 22:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-01-marinko_zadro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvornica šećera Osijek, Viro tvornica šećera i županjska Sladorana u ponedjeljak su primile obavijest Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kojom je utvrđeno da se njihova predložena koncentracija smatra dopuštenom, objavile su u zajedničkom priopćenju tri šećerane..<p><br />Tri &scaron;ećerane potpisale su 28. prosinca 2018. ugovor koji predviđa ujedinjavanje hrvatske industrije &scaron;ećera kroz udruživanje proizvodnih kapaciteta, znanja i poslovnog iskustva prijenosom poslovanja na novo trgovačko dru&scaron;tvo koje će obavljati djelatnosti proizvodnje i prodaje &scaron;ećera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novom dru&scaron;tvu Tvornica &scaron;ećera Osijek držat će 40 posto udjela, a Viro tvornica &scaron;ećera i Sladorana zajedno 60 posto. Udruživanje i prijenosi proizvodne imovine osnivača na novo dru&scaron;tvo podložno je jo&scaron; i odobrenju skup&scaron;tina osnivača koje su sazvane za 2. svibnja, pi&scaron;e Glas Slavonije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni cilj udruživanja hrvatske industrije &scaron;ećera, kako je ranije istaknuto, stvaranje je većeg i efikasnijeg poslovnog sustava koji u uvjetima rastuće liberalizacije i pojačane konkurencije na europskom trži&scaron;tu nakon ukidanja sustava proizvodnih ograničenja, može na ekonomski održiv način konkurirati regionalnim, ali i drugim europskim i globalnim sudionicima na trži&scaron;tu &scaron;ećera na kojem djeluje i hrvatska industrija &scaron;ećera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ekonomski održivo poslovanje hrvatske &scaron;ećerne industrije jamac je očuvanja i nastavka strate&scaron;ki važne proizvodnje &scaron;ećerne repe u Hrvatskoj koja ima nezamjenjivo mjesto u plodoredu biljnih kultura", priopćeno je u prosincu kada su tri &scaron;ećerane potpisale ugovor o udruživanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira, za rekao kako je ovo udruživanje ispunjenje njegova sna te "garancija da proizvodnja &scaron;ećerne repe ostaje u Hrvatskoj".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe, rekao je kako će najveću korist od udruživanja imati "proizvođači repe, na&scaron;i kooperanti u Slavoniji i Baranji, jer ćemo im se u ovakvom organizacijskom obliku moći posvetiti mnogo vi&scaron;e"</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-01-marinko_zadro.jpgStiže novi, najsuvremeniji stroj! Violeta u Grude investira 15 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=9952599525Grude.com - klik u svijetTue, 26 Mar 2019 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-5017_violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grudski brend Violeta ovih mjeseci se pozicionirao u Albaniji, a rezultati prodaje u kratkom vremenu su odlični! Također, krenulo se i s distribucijom proizvoda u Bugarsku, a pregovara se i o izvozu u Grčku i Poljsku.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irenje trži&scaron;ta i sve veća potražnja za Violetinim proizvodima diljem Europe razlog je &scaron;to tvrtka u Grudama pro&scaron;iruje proizvodne pogone, a vrijednost nove investicije je oko 15 milijuna eura, pi&scaron;e portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novih 7 tisuća kvadrata biti će najsuvremeniji stroj za proizvodnju higijenskih uložaka koji bi u svibnju trebao biti u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-5017_violeta.jpgVican i Čale u Upravi Aluminija! Imenovan i direktorhttp://grude.com/clanak/?i=9950499504Grude.com - klik u svijetMon, 25 Mar 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon provedene natječajne procedure, na današnjoj je sjednici Nadzornoga odbora Društva za direktora Aluminija d.d. Mostar u sljedećemu četverogodišnjem mandatnom razdoblju imenovan Dražen Pandža, dosadanji vršitelj dužnosti prvoga čovjeka Aluminija.<p>&nbsp;</p> <p>Na Pandžin prijedlog, imenovana su i jo&scaron; dvojica članova Uprave, i to Boris Vican na mjesto izvr&scaron;noga direktora za tehničke poslove i razvitak, te Ivan Čale na mjesto izvr&scaron;noga direktora za ekonomsko-financijske poslove. Četvrti član Uprave odnosno izvr&scaron;ni direktor za pravne i kadrovske poslove bit će imenovan naknadno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovima Nadzornoga odbora Dru&scaron;tva koji su, prije dana&scaron;njega imenovanja direktora i dvojice njegovih kolega u novomu sazivu Uprave, obavili razgovore s ukupno pet prijavljenih kandidata na natječaj, Pandža je izabran kao najkompetentniji za prevladavanje krize s kojom je Dru&scaron;tvo suočeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Dražen Pandža (rođen 1974.) u Aluminij dolazi u rujnu 2016. godine iz financijskoga sektora, u kojemu je stekao zavidno iskustvo u upravljanju ljudskim i materijalnim resursima organizacijske cjeline kojom je rukovodio, napose na poslovima planiranja proračuna i nadzora nad njegovom provedbom, te nadzora nad profitabilno&scaron;ću organizacijskih cjelina. U Aluminiju je zaposlen kao izvr&scaron;ni direktor za ekonomsko-financijske poslove, da bi u lipnju 2018. bio imenovan vr&scaron;iteljem dužnosti direktora Dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boris Vican (rođen 1976.), kao dugogodi&scaron;nji djelatnik Aluminija, dužnost izvr&scaron;noga direktora za tehničke poslove i razvitak također preuzima u rujnu 2016. godine, s mjesta direktora pogona Elektroliza. Inženjerom je strojarstva i u procesu pripreme doktorata u struci. Ivan Čale (rođen 1979.), dipl. ekonomist, na mjesto izvr&scaron;noga direktora za ekonomsko-financijske poslove Aluminija dolazi s mjesta direktora Odjela financijskih poslova Dru&scaron;tva. Tu je dužnost obna&scaron;ao proteklih pet godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravu Dru&scaron;tva očekuje zahtjevan posao opsežnoga restrukturiranja i konsolidiranja poduzeća, kako u financijskomu, tako i u organizacijskomu smislu, a u prvom su redu obveze na provedbi <a id="xClaimOglasId-67373-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>zaduženja koje je pred njih postavila Skup&scaron;tina dioničara, na tragu posljednjega revizorskog izvje&scaron;ća (međunarodna <a id="xClaimOglasId-66927-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>kuća KPMG).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgHercegovac sa 60 radnica iz Požege posjetio rodnu gruduhttp://grude.com/clanak/?i=9948899488Grude.com - klik u svijetSun, 24 Mar 2019 15:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-24-019-pozega-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaposlenici Udruge Veličanka još jednom su pokazali zajedništvo odlaskom na zajedničko vikend putovanje u Bosnu i Hercegovinu. Kroz dvodnevno putovanje posjetili su Međugorje gdje su sudjelovali na Svetim misama i pohodili na Brdo ukazanja.<p>&nbsp;</p> <p><br />"Nakon toga posjetili smo grad Stolac i njegove ljepote. Po zavr&scaron;etku obilaska Stolca uslijedila je večera na kojoj smo se svi odlično zabavili uz tambura&scaron;e. U nedjelju nakon doručka uputili smo se prema Mostaru gdje smo obi&scaron;li Stari most i iskoristili slobodno vrijeme za &scaron;etnju, kavu i kupnju suvenira. U večernjim satima sretno smo se vratili u Veliku. Ovim putem jo&scaron; jednom želimo zahvaliti gospodinu Stanku Ragužu na odličnoj organizaciji putovanja te se nadamo uskoro i nekim drugim izletima", napisali su iz udruge na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="https://www.034portal.hr/clanovi-udruge-velicanka-na-dvodnevnom-putovanju-u-medjugorje--stolac-i-mostar-159" target="_blank">034portal</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-24-019-pozega-medjugorje.jpgImotski: Besplatne edukacije za privatne iznajmljivačehttp://grude.com/clanak/?i=9944699446Grude.com - klik u svijetThu, 21 Mar 2019 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-preuredjene-seoske-kuce-s-bazenom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Turističke zajednice Splitsko–dalmatinske županije, u subotu, 23. ožujka, održat će se besplatne edukacije za privatne iznajmljivače u dvorani gradske knjižnice „Don Mihovil Pavlinović“, s početkom u 9 sati.<p><br />Predavanja će biti podijeljena u dva modula, a održat će ih Barbara Marković, edukatorica za obiteljski smje&scaron;taj i Robert Bačac, gost iz Istre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Barbara će obraditi temu &ldquo;Vile i kuće za odmor; uređenje, suradnja i samostalno povezivanje s agencijama&rdquo;, dok će Robert govoriti o temi &ldquo;Konkurentan turistički proizvod te inovativane turisitčke usuge ruralnog područja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oba edukatora su specijalisti iz prakse, a TZ Splitsko-dalmatinske županije od 2013. godine pomaže iznajmljivačima u radu ovakvim besplatnim edukacijama.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Radio Imotski</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-preuredjene-seoske-kuce-s-bazenom.jpgFranck demonstrirao moć u Sarajevu! Predstavili i nove ČAJEVEhttp://grude.com/clanak/?i=9943299432Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 18:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-019-franck-kava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Sarajevo Coffee Festu danas su održane kvalifikacije za Franck regionalno barističko takmičenje, a titulu najboljeg osvojio je Vladimir Žutić iz Banjaluke, koji će učestvovati u finalnom regionalnom takmičenju koje se u mjesecu oktobru održava u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Vladimir radi kao barista u caffe baru Leggiero u Banjaluci, a stručni žiri impresionirao je izvanrednom tehničkom izvedbom i vje&scaron;tinom pokazav&scaron;i veliko znanje i istinsku ljubav prema kafi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sudeći prema do sada održanim kvalifikacijama u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, kalibar ovogodi&scaron;njih finalista je impresivan i u tri godine koliko održavamo ovo takmičenje vidimo značajne iskorake u barističkom umijeću &scaron;to se u konačnici ogleda u podizanju nivoa kvalitete napitaka koji se svakodnevno poslužuju u ugostiteljskim objektima s kojima sarađujemo, &scaron;to nam je u konačnici i cilj&ldquo;, rekao je Marijo Karlica, voditelj projekta Franck barističkog takmičenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-20-19-03-20-019-franck-kava1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Kvalifikacijsko takmičenje je u dvije faze testiralo sposobnost takmičara da u roku od pet minuta pripreme četiri identična napitka na bazi espressa, nakon čega najbolji prolaze u odlučujući krug gdje u roku od tri minute moraju pripremiti tehnički savr&scaron;enu &scaron;oljicu cappuccina koristeći Latte Art tehniku. Stručni žiri se u ocjenjivanju takmičara vodi pravilima Specialty Coffee Association (SCA), krovne međunarodne stručne organizacije koja okuplja sve učesnike u industriji kafe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine, od gotovo 15.000 ugostiteljskih objekata s kojima Franck sarađuje u regiji, očekuje se oko 50-ak barista koji će učestvovati u kvalifikacijama, a najboljih 10 finalista predstavit će svoje vje&scaron;tine na finalnom takmičenju u organizaciji Francka koje će se u Zagrebu održati ovoga oktobra.<br />Nakon Bosne i Hercegovine i Slovenije, slijede kvalifikacije u Hrvatskoj, a na finalu regionalnog takmičenja najbolji baristi dobit će priliku demonstrirati svoje znanje, vje&scaron;tine, ali i kreativnost u pripremi espressa i ostalih napitaka od kafe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franck prepoznaje i podržava razvoj barističke scene te u sklopu svoje barističke akademije već dugi niz godina ulaže u edukacije, stalno usavr&scaron;avanje i poticanje izvrsnosti barističkih vje&scaron;tina mladih talenata u saradnji sa svojim partnerima iz HoReCa kanala. Franck na ovaj način nastoji sistematski podizati nivo u kvaliteti espressa, stvara i prati nove trendove te sistematski ulaže u jačanje svog HoReCa poslovanja u regiji, a takmičenjima poput ovog potvrđuje svoju želju za rastom i ulaganjem u ljude i vrhunsku kvalitetu kafe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nova linija Franck funkcionalnih čajeva</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu sa željama potro&scaron;ača i globalnim trendovima, Franck je predstavio i novu liniju funkcionalnih čajeva obogaćenih vitaminima i mineralima koji imaju pozitivan uticaj na organizam kao &scaron;to su podizanje imuniteta, detoksikacija i hidracija organizma, uklanjanje stresa i umora te podizanje energije. Tako u kombinaciji s najkvalitetnijim biljnim sastojcima, nova linija čajeva nudi Detox čaj obogaćen biotinom i selenom, Immune čaj spoj vitamina C i cinka, Calm čaj koji je kombinacija vitamina B3 i magnezija te Energise koji sadržava vitamin B6 i mangan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-20-19-03-20-019-franck-kava2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ovi čajevi namijenjeni su svima onima koji vode brigu o prehrani, te uravnoteženom načinu života, kao i onima koji uživaju u blagodatima čaja tokom cijele godine, a ne isključivo u zimskom periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-019-franck-kava.jpgSeminar o novim perspektivama održivog i profitabilnog razvoja smiljahttp://grude.com/clanak/?i=9943099430Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-pozivnica_smilje_aptf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Seminar o temi „SMILJE – nove perspektive održivog i profitabilnog razvoja“ bit će održan u amfiteatru Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Predavanje će održati prof. Joachim Martin Henglein u 9.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj seminara je ukazati na mno&scaron;tvo mogućnosti održivog i profitabilnog razvoja proizvodnje i prerade smilja u Bosni i Hercegovini. Organizatori su Sveučili&scaron;te u Mostaru i Agronomski i prehrambeno-tehnolo&scaron;ki fakultet SUM-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-pozivnica_smilje_aptf.jpgPrimorac: Važno je planski razvijati turizam u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=9941099410Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-konferencija_apriori_turizam_2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turizam se mora graditi planski i strateški, ako želimo dobre rezultate. <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Konferencije Apriori Turizam 2019 &bdquo;Razvoj destinacijskog turizma&ldquo; koja će se održati 11.04.2019. u Mostaru razgovarali smo sa Stjepanom Primorcem, predsjednik Turističkog klastera Hercegovine, predsjednikom Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori Federacije BiH i direktorom hotela Bigeste iz Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nastupom klastera na sajmovima otvaramo nova turistička trži&scaron;ta</strong><br />Turistički klaster Hercegovine okuplja 32 članice i najvažnija je organizacija u razvitku Hercegovine kao turističke destinacije. Kroz organizaciju sastanaka, tura kroz prostore članica klastera, edukacije, te provođenje EU i međunarodnih projekata zauzeli smo primarnu ulogu pozicioniranja Hercegovine za važnu turističku destinaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovanjem na sajmovima &bdquo;otvaraju&ldquo; nam se nova trži&scaron;ta, a &scaron;to je važno za razvoj turizma, uspostavljanje partnerstava i predstavljanje na&scaron;e zemlje turistima, dodao je Primorac. Klaster je u proteklom periodu organizirao i edukacije za konobare i kuhare koje su dale pozitivne rezultate. Obuke planiramo nastaviti jer se radi o kronično nedostajućem kadru na hercegovačkoj ugostiteljskoj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Planski turizam je put ka održivom razvoju turizma</strong><br />&bdquo;Hercegovina je tek na redu da se otkrije kao atraktivna turistička destinacija. Zemlja smo neiskori&scaron;tenih potencijala u turizmu. Tek slijedi oblikovanje na&scaron;e turističke ponude, jer se trenutno turizam razvija stihijski, a ne planski&ldquo;, kazao je Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam se mora graditi planski i strate&scaron;ki, ako želimo dobre rezultate. Potrebno je utvrditi vlastiti identitet &ndash; ne&scaron;to &scaron;to je samo na&scaron;e, autentično i vrijedno, te ispričati priču! Zatim napraviti planove i strategije koje će na&scaron;u priču na pravilan način ispričati turistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručne konferencije su važne zbog primjera dobre prakse iz regije i uspostavljanja čvrstih kontakata s vodećim ljudima iz sektora turizma. Konferencija stvara preduvjet za umrežavanje svih relevantnih regionalnih stručnjaka u sektoru u turizma, a &scaron;to je i jedan od ciljeva Turističkog klastera Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori konferencije su Apriori BH &ndash; Agencija za profesionalno usavr&scaron;avanje i Turistički klaster Hercegovina, pod pokroviteljstvom dr. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacije o Konferenciji Apriori Turizam 2019 i načinima prijave pročitajte na web stranici <a title="Apriori" href="http://www.turizam2019.apriori.ba" target="_blank">www.turizam2019.apriori.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-konferencija_apriori_turizam_2019.pngHrvati iz BiH: Želimo pomoći ZDRAVKU PEVECUhttp://grude.com/clanak/?i=9940399403Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 00:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-zdravko-pevec.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suze Zdravka Peveca i njegove supruge Višnje dirnule su mnoge Hrvate. "Uništio sam očevinu, djedovinu, pradjedovinu", govori Zdravko sa suzama u očima, a ni sam ne zna kako se sve dogodilo i kome je tako stao na trn da ga tako uništava.<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;nja zabrinuto govori kako mu nije dobro. Prije tri dana Vrhovni sud potvrdio je presudu Županijskog suda u Bjelovaru prema kojoj su Zdravko i Vi&scaron;nja Pevec krivi za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;okiran sam, zbunjen, osuđen, a ne znam za&scaron;to. &Scaron;to smo mi to ukrali? Pitaju me bih li pristao da mi oko noge stave narukvicu, da prate gdje sam. Nema problema, vežite me za zemlju jer tako mogu doprinositi. Ako mi oduzmu slobodu, sve propada. Spreman sam tražiti pomilovanje predsjednice &ndash; govori kroz suze čovjek koji je sa suprugom Vi&scaron;njom nekoć imao 20-ak prodajnih centara &ndash; &scaron;est tvrtki u Hrvatskoj, pet u inozemstvu &ndash; 500 tegljača, hotel...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je pola njegove mirovine pod ovrhom pa radi u sinovljevoj tvrtki Pevec oprema te na svojem gruntu proizvodi vrhunsko vino, da ima za život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhuncu poslovnog uspjeha u tvrtki je bilo 4000 zaposlenih, 500 milijuna kuna ulagalo se u razvoj, a godi&scaron;nji promet bio je 3,5 milijardi kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pevece je blokirao tada&scaron;nji ministar Ivan &Scaron;uker, iako je vrijednost tvrtke bila oko 400 milijuna eura, dvostruko veća od obveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo su i on i supruga i dvojica sinova dobili otkaz, uslijedilo je uhićenje Vi&scaron;nje i Zdravka Peveca te suđenje zbog, kako se to tvrdi u optužnici, sumnje da su državu o&scaron;tetili za oko 26,8 milijuna kuna, čime su zbog pogre&scaron;nog knjiženja stekli korist od 3,9 mil. kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zdravstveno stanje mi je koma, zadnje tri godine bolnica, operacije, srce, sad moram ići u toplice jer kičmu sam operirao, žuč su mi odstranili, ujutro mi je tlak bio 195. Razumijete? Sve me to uni&scaron;tava. Rekao sam ako moram dati 4 milijuna kuna, onda ću zamoliti građane Hrvatske neka mi svatko posudi po jednu kunu, da im to dademo...", govori Zdravko, prenose <strong><a href="https://100posto.hr/news/imao-sam-sve-jos-i-prije-nego-sam-pokrenuo-firmu-pevec-a-sad-bi-mi-i-bicikl-uzeli-da-ga-imam-najvise-cu-puknuti-zbog-zdravlja-koje-mi-se-raspada" target="_blank">100posto.hr</a></strong>. Zaziva i neku drugu pravnu mogućnost, čak i od strane predsjednice, da se napravi revizija njihova slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portalu Grude.com večeras se javilo nekoliko čitatelja, Hrvata iz BiH, s upitom kako mogu uplatiti novac Pevecu da nastavi raditi. Ako nekoć uspje&scaron;ni poduzetnik javnosti dostavi svoje podatke kako bi mu se pomoglo, a &scaron;to su na&scaron;i čitatelji zatražili, rado ćemo ih objaviti jer onda kad kao ljudi osjećamo da nepravda postaje zakon, onda otpor postaje dužnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-zdravko-pevec.jpgPojavila se prva fotografija najbogatijeg čovjeka u BiH i šire! Bio je vojnik HVO-ahttp://grude.com/clanak/?i=9939899398Grude.com - klik u svijetMon, 18 Mar 2019 23:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-18-019-tihomir-kiseljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je 2014. godine magazin Forbes Tihomira Brajkovića iz Kiseljaka uvrstio na listu najbogatijih ljudi u BiH i cijeloj regiji, mnogi su se čak i u susjednoj državi zapitali: "Tko je, sad, on?"<p>&nbsp;</p> <p>Ista se stvar ponovila i pet godina poslije, točnije kada je nedavno objavljeno da Brajković gradi &scaron;est luksuznih vila u Dubrovniku, na glavici Babina kuka, iznad hotela "More".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je za to vrijeme jo&scaron; samo povećao svoje nemalo bogatstvo, Brajković je ostao prilična enigma. Tome je umnogome i sam pridonio jer, primjerice, nikada u svojoj dva desetljeća dugoj poslovnoj karijeri nije dao intervju, niti se volio fotografirati. A da je prigoda bilo, ne treba ni sumnjati.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Tko je, zapravo, Tihomir Brajković? Prema nama dostupnim podacima, rođen je 1972. godine u selu Oglavku kod Brestovskog, na granici Fojnice i Kiseljaka. Obitelj mu se u biv&scaron;em režimu bavila poljoprivredom, i to vrlo uspje&scaron;no. Zemlju su od tada&scaron;njih zadruga uzimali u najam, a sve &scaron;to bi proizveli prodavali su u Sarajevu i okolici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stari Brajković bio je, &scaron;to bi se u Bosni reklo, pravi gazda. Vrlo vrijedan čovjek kojeg ste uvijek mogli vidjeti u poslu, a najče&scaron;će u "tamiću" koji bi nakrcao robom i pravac pijaca &ndash; kazuje<strong> <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/594098/tko-je-tiho-s-kiseljaka-jedan-od-najbogatijih-i-najtajnovitijih-biznismena-u-regiji-obogatio-se-na-mesu-zauvijek-promijenio-sarajevo-a-sada-krece-na-dalmaciju" target="_blank">Slobodnoj Dalmaciji</a></strong> jedan Kiseljačanin koji dobro poznaje obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rat ih je dočekao u Oglavku, ali su se ubrzo preselili u Kiseljak. Počelo se "kuhati" s Bo&scaron;njacima i obitelj tada od jednog lokalnog Muslimana kupuje kuću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dobro do&scaron;lo i njima i tom čovjeku. Znate kakva su vremena ovdje bila &ndash; kaže na&scaron; sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ratu je Tihomir bio obični vojnik HVO-a, ali su poljoprivredu, od koje su do tada dobro živjeli on i njegovi, zamijenili &ndash; trgovinom. Kiseljak je bio punkt iz kojega se opskrbljivalo opkoljeno i gladno Sarajevo. Nije izostala dobra zarada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz rata Brajkovići izlaze na broju, ali godinu-dvije poslije u prometnoj nesreći gine glava obitelji. Sve konce preuzima najstariji sin Tihomir. Da je tako bilo, kazuje i naziv tvrtke koju je osnovao &ndash; "Tibra", &scaron;to su početna slova njegova imena i prezimena. Braća <strong>Benito, Robert i Dejan</strong> na&scaron;li su se u ulozi glavnih suradnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi veći poratni biznis bio je onaj s mesom. Brajkovići su osnovali tvrtku "Meso-Impex" i krenulo im je vi&scaron;e nego dobro. Prema riječima upućenih, ba&scaron; u to vrijeme Nizozemska, Belgija i jo&scaron; neke zemlje počele su se rje&scaron;avati mesa iz rezervi kojemu se primicao istek roka valjanosti. Shvatili su, naime, da im ga je bolje prodati budza&scaron;to ili darovati negoli da ga sami uni&scaron;tavaju. I tu su mnogi iz susjedne države nanju&scaron;ili priliku za dobru zaradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U nekoliko mjeseci su Brajkovići kupili luksuzne Mercedese hladnjače i stekli vozni park kakvim su se mogle pohvaliti samo jake mesne industrije s vi&scaron;edesetljetnom tradicijom. Kako neće kada su ćevabdžije iz Sarajeva, Zenice, Visokog, Banje Luke... stajali u redu za to meso. I, &scaron;to je važno, kamione nisu kupovali na uobičajeni način, poput kredita ili leasinga, nego mahom u ke&scaron;u. Pare na stol. To je poslovično oprezne Nijemce ostavilo u čudu &ndash; govore nam Kiseljačani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tog vremena ostao je možda jedini poveći poslovni rep braće Brajković, "težak" 9,3 milijuna konvertibilnih maraka, ili oko 4,6 milijuna eura. Radilo se o famoznom "uvozu radi izvoza", i to bikova i goveda. Uvozili su se s njihove strane u Slobodnu zonu u Kiseljaku, ali ubrzo iz nje izlazili pod obja&scaron;njenjem "oplemenjivanja", odnosno "unutra&scaron;nje obrade". Nekoliko dana poslije ista bi roba opet bila vraćena u zonu i iz nje nakon carinjenja pu&scaron;tana u slobodan promet u BiH. Kvaka je u tome da se nakon svega na trži&scaron;te pu&scaron;tala manja količina mesa od uvezene, a posljedično tome plaćene su i manje carine te ostali nameti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shema je funkcionirala dok je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (tamo&scaron;nja Porezna uprava) nije razotkrila 2006. godine. Trebale su im četiri godine, jer su 2002. godine na ovakvu praksu bili upozoreni od strane CAFAO-a. Poreznici su na koncu izdali ravno 273 rje&scaron;enja, Brajkovići su se žalili na svako od njih, ali su u međuvremenu rasprodali strojeve i vozila, pa je veliko pitanje hoće li se i odakle onih devet i ne&scaron;to milijuna maraka duga moći naplatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je posao s mesom cvjetao, Brajkovići su u samom Kiseljaku podignuli velebni poslovni centar. Ipak od svega je odskakala diskoteka "Pacific", koja je mogla primiti nekoliko tisuća ljudi. Bila je na dobrom glasu i u nju se dolazilo u noćni provod iz cijele Bosne i Hercegovine, pa čak i Dalmacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; To je jedino mjesto gdje se u javnosti volio pojavljivati Tiho. Imao je svoj stol na jednoj platformi i odatle sve nadzirao. Iznad diskoteke napravio je i penthouse s bazenom za sebe i obitelj, tako da mu je bilo lako spustiti se i u kućnim papučama &ndash; kažu nam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon trgovine, mesa i pjevačica, novi biznis na&scaron;li su u stanogradnji. Prvu veću stambenu zgradu podignuli su u Kiseljaku, ali onda im se otvorilo Sarajevo. Navodno je počelo &scaron;kripati u odnosima s lokalnim vlastima i HDZ-om, apetiti su s obiju strana bili sve veći i veći i te&scaron;ko su iznalazili dogovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Javna je tajna da se u Sarajevu ne može ni&scaron;ta graditi bez amena <strong>Bakira Izetbegovića</strong>. Dok mu je otac Alija bio živ, on je bio na čelu Zavoda za izgradnju grada. Preko njegovih ruku sve je prolazilo. Gdje su se on i Tiho na&scaron;li, to nitko ne zna, ali su Brajkovići počeli naveliko graditi. Prvo na Stupu, onda u Neđarićima, pa na Otoci, niknulo je nekoliko tisuća stanova, i to svi uz tramvajsku prugu. Pa zahvaljujući ovim gradnjama Sarajevo je spojeno s Ilidžom u jedan grad. Tu su se okrenule stotine milijuna maraka &ndash; veli jedan sarajevski građevinar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se gradilo, "Tibra" je za tamo&scaron;nje vlasti bila i socijalni partner jer je zaposlila na stotine radnika iz propalih tvrtki u Zenici, Visokom, Ilija&scaron;u, Kaknju...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ljudi su radili za sitan novac, ali bolje im je bilo i to nego ni&scaron;ta. Brajkovići su to znali iskoristiti. Jedino &scaron;to bi dobro platili bili su inženjeri na gradili&scaron;tima i odvjetnici koji su gradnju papirnato pripremali &ndash; dodaje građevinar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijelo vrijeme Tihomir je čekao priliku za uložiti ne&scaron;to i u Hrvatskoj. Mislio je da ju je dočekao 2011. godine, kada je poželio graditi u strogom centru Makarske, uz zvjezdarnicu na Glavici. Uredno je kupio i platio ne&scaron;to manje od tisuću kvadrata zemlji&scaron;ta te veći dio pristupnog puta, ali su mu lokalne vlasti na čelu sa SDP-om, nakon &scaron;to su prethodno dali suglasnost, na koncu istu uskratili. Navodno su popustili pod pritiskom Udruga antifa&scaron;ista jer se u blizini nalazi spomenik njihovim palim suborcima iz NOB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To najstarijeg Brajkovića nije puno pokolebalo i svoj fokus je usmjerio prema Dubrovniku, gradu koji je u povijesti bio dosta povezan s Kiseljakom. Naime, brojni su Dubrovčani u pro&scaron;losti zbog ugodne klime i mineralnih lječili&scaron;ta gradili kuće i provodili zime i ljeta u dolini Lepenice. Bilo je dosta i obrnutih slučajeva, pa su uvijek biznisu skloni Kiseljačani rado kupovali i ulagali u Gradu i oko njega. Navodno je dio zemlji&scaron;ta na Babinu kuku Tihomir Brajković i kupio od jednog od svojih sugrađanina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam bi mogao biti nova trži&scaron;na ni&scaron;a za zaradu poduzetne obitelji iz srednje Bosne. Nedavno su izgradili i dvije mini hidroelektrane u Ustiprači i Berkovićima u Republici Srpskoj, a dulje pregovaraju i za pogone na rijeci Bosni i njezinim pritokama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihov slučaj jo&scaron; jedan je pokazatelj da novac i biznis ne poznaju granice, razlike u vjeri, naciji...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-18-019-tihomir-kiseljak.jpgIT-evci sa Pala kreirali besplatnu aplikaciju koja omogućava sigurnu kupovinu polovnih automobila http://grude.com/clanak/?i=9938499384Grude.com - klik u svijetMon, 18 Mar 2019 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-18-it-pale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikola Čvoro, mladi poduzetnik uključen je u aktivnosti kompanije "ITappSoft" na Palama. Svakog mjeseca zapošljavaju nove ljude i šire svoj tim, ali su brojni izazovi tek pred njima, prenosi Manager.ba.<p>&nbsp;</p> <p>Cilj im je pokazati da i manje sredine imaju potencijal za ulaganje u IT sektor, te da Pale zbog poslovne povezanosti sa firmama u Sarajevu i Beogradu, imaju potencijal da zadrže mlade ljude i ponude im dobre poslovne prilike u zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija je za manje od godinu predstavila nekoliko aplikacija, koje žele ponuditi korisnicima besplatno i olak&scaron;ati trgovinu &scaron;irom zemlje i regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Često u razgovoru sa poduzetnicima &scaron;irom Bosne i Hercegovine nam ljudi ukazuju na administrativne barijere, razlike u propisima i slično. Mi želimo kroz napredne komunikacijske tehnologije pokazati da se sve te birokratske granice mogu premostiti, samo ako tražim ona pravom mjestu i imamo spremnost da pronalazimo partnere u svom sektoru bez obzira gdje se nalaze", poručuje Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je započet i njihov novi projekt "Polovni automobili", čiji je cilj bio ostvariti sigurnu kupoprodaju automobila &scaron;irom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Okupili smo se, mladi ljudi stručni u IT sektoru i ovaj na&scaron; segment - koji je stekao određeno iskustvo u komunikacijama, promociji i prodaji proizvoda &scaron;irom zemlje. Htjeli smo napraviti ne&scaron;to &scaron;to primarno neće donositi profit, već će biti jedan korak naprijed - ka dru&scaron;tvu i sistemu u kojem će velika većina građana stvoriti povjerenje u kori&scaron;tenje online aplikacija za razvoj biznisa, komunikaciju, trgovinu", dodao je Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fizičkim licima ova aplikacija je potpuno besplatna i mogu na njoj da ogla&scaron;avaju do 5 automobila koje žele da prodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ono &scaron;to nas razlikuje od sličnih platformi u BiH jeste da do kraja ove godine svi automobili koji se ogla&scaron;avaju kod nas prodju proces certifikacije u renomiranim servisima u BiH sa kojima imamo potpisane ugovore. Kupac dobiva garanciju da je automobil pro&scaron;ao pregled po točkama kontrolnog lista i da je ispunio uvjete da se prodaje kod nas na platformi. Trenutno u bazi imamo preko 10000 automobila, a proces certifikacije vozila počinje 1. travnja", napominje Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama firma postoji od svibnja pro&scaron;le godine i stvorena je kao ideja trojice programera i entuzijasta i u potpunosti je bosansko-hercegovački proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zapo&scaron;ljavamo sedam radnika, stipendiramo studente, &scaron;irimo stručni kadar. Cijelu zemlju smo obi&scaron;li u nekoliko mjeseci kako bi prona&scaron;li partnere. Ovo je malo trži&scaron;te, te smo svi upućeni jedni na druge. Zbog toga vjerujem da će ova ideja uspjeti", zaključio je Čvoro.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-18-it-pale.jpgMate Rimac predstavio novu 'zvjerku'; Zbog velikog interesa pao mu webhttp://grude.com/clanak/?i=9936699366Grude.com - klik u svijetSat, 16 Mar 2019 17:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski poduzetnik hercegovačkih korijena, a svjetskog glasa Mate Rimac u petak navečer je i službeno predstavio novi pametni električni bicikli Greyp G6 u domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), piče Novac.hr.<p><br />Ne samo da je podigao veo s novog e-bicikla, već je podigao pra&scaron;inu među okupljenima organizirav&scaron;i i demonstraciju uživo. Kako bi pokazao sve performanse e-bicikla na kojem se radilo četiri godine i koji cilja promijeniti biciklističku industriju, kamere ugrađene na G6 biciklu uživo su prenosile kretanje biciklista koji je u nekoliko minuta, popraćen bučnim ovacijama, uletio u prostore HDLU-a, vozeći od glavnog zagrebačkog trga. I ne samo to, bicikl je kretanje u stvarnom vremenu pratio preko GPS-a, analizirao teren i mjerio otkucaje srca biciklista. Kada se otkucaji srca povećaju, električni motor bicikla, koji pomaže prilikom pedaliranja, na sebe preuzima veći dio teret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od početka se mislilo da želimo postići nemoguće, ali mi želimo biti najbolji na svijetu. Ako to ne možemo biti, onda to nećemo niti raditi. Danas nije riječ o Rimcu, riječ je o Greypu - otvorio je ceremoniju Rimac koji je dijelom vlasnik tvrtke Graype Bikes, a jedan dio pripada i njemačkom Porscheu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaja novog Greypa krenula je u petak navečer na webshopu, cijena se kreće od 6500 do 7500 eura (cca 48.200 - 55.600 kuna), a kako doznajemo Rimčev je tim već prodao nekoliko primjeraka na neviđeno. Zbog velikog se interesa javnosti u jednom trenutku večeri čak sru&scaron;ila njihova internetska stranica. Trži&scaron;te na koje ciljaju je globalno, ali &scaron;to se Europe tiče, najvi&scaron;e računaju na trži&scaron;ta Njemačke, Austrije i &Scaron;vicarske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o viziji i ideji nove inačice e-bicikla G6, Rimac je kazao da su naglasak pomaknuli sa snage i brzine na pamet jer su shvatili da je brzina e-bicikala regulirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zato smo se odlučili za implementaciju visoke tehnologije i naprednih mogućnosti povezivanja. Ta je tehnologija, koju danas predstavljamo, važnija i od samog bicikla - naglasio je mladi poduzetnik iz Svete Nedelje.<br />Osim &scaron;to je G6 pogonjen električnim motorom koji doseže maksimalnu brzinu od 25 km/h te ima bateriju koja će zadovoljiti domet od oko 100 kilometara s jednim punjenjem, ono &scaron;to ga izdvaja jest mogućnost spajanja na internet preko kojeg G6 prikuplja podatke u vožnji, prati i pazi na biciklista, pa čak i s njime komunicira preko mobilne aplikacije. Naime, visoka tehnologija novog G6 plod je suradnje Greypa i Hrvatskog Telekoma (HT).<br /><br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/BEufWW4JL3o" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaći je teleoperator razvio eSIM, tehnologiju temeljenu na Internetu Stvari koja, među ostalim, omogućava Rimčevom e-biciklu da prati preko 50 telemetrijskih podataka u vožnji. Snagu biciklista, nagib bicikla, G-silu, barometarski tlak, teren, a na temelju tih podataka bicikl sam sudjeluje u vozačkim odlukama. Tako će pratiti otkucaje srca vozača ili prateći rutu poslati poziv u pomoć ako detektira da je biciklist u opasnosti. Korisnik biciklu može slati naredbe, čak i kada nisu na istoj lokaciji, uslikati sliku preko ugrađenih kamera i objaviti je na dru&scaron;tvenim mrežama ili mu poslati poruku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao lideri digitalne transformacije Hrvatske stvaramo poticajno okruženje za inovacije i kori&scaron;tenje novih tehnologija. Ponosni smo na partnerstvo s jednom od najinovativnijih domaćih tvrtki Greyp Bikes u kojem smo zajedno uspjeli u potpuno novi proizvod implementirati tehnologiju eSIM, u čijem je razvoju HT predvodnik - istaknula je Nata&scaron;a Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za privatne korisnike, pi&scaron;e Novac.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uza svu elektroniku i software, G6 je i punokrvni off-road brdski bicikl i nimalo ne zaostaje za prethodnim modelom iz 2015. godine. Pogonjen je baterijom od 700 vatsati, a motor od MPF Drive-a specijalno je prilagođen za Greyp. Novi Greyp dolazi u tri verzije, G6.1, G6.2 i G6.3. Okvir je napravljen od kompozita ojačan karbonskim vlaknima, enduro geometrije na 27,5+ gumama, s ovjesom od 150 mm hoda izrađen s RockShox komponentama.</p> <p>&nbsp;<br /><br />FOTO:Hanza media<br />Video: CROPIX</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpgLONČAR ZA HMS: Poslodavci i nezaposleni zadovoljni subvencijama, novi poziv na jesenhttp://grude.com/clanak/?i=9933599335Grude.com - klik u svijetThu, 14 Mar 2019 07:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-helena-loncar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raspolažemo s nedovoljno sredstava da bismo mogli udovoljiti većem broju ljudi, rekla je Lončar.<p>&nbsp;</p> <p>-&Scaron;to se tiče Federalnog zavoda za statistiku i na&scaron;ega zadovoljstva, ako zadovoljstvo mjerimo brojem onih koji apliciraju ili koji su zainteresirani za na&scaron;a sredstva, onda možemo biti vi&scaron;e nego zadovoljni. Vrlo je velik interes i u nekim se županijama, kao &scaron;to je Hercegovačko-neretvanska, pozivi zatvaraju u roku od tri minute, rekla je Helena Lončar, ravnateljica Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Federacije BiH komentirajući za <em><strong>Hrvatski Medijski Servis</strong> </em>raspodjelu subvencija za nezaposlene koje su &ldquo;planule&rdquo; u rekordnom roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lončar napominje da to zadovoljstvo ima lice i naličje jer Zavod svojim kapacitetima jednostavno nije mogao udovoljiti svim zainteresiranim poslodavcima i nezaposlenim osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Međutim, to zadovoljstvo ima i drugu stranu. Dobar dio onih koji su aplicirali nisu uspjeli doći do sredstava iz jednostavnog razloga &scaron;to nemamo sredstava onoliko koliko ima interesa. Tu nismo zadovoljni &scaron;to ne možemo učiniti vi&scaron;e i &scaron;to ne možemo udovoljiti većem broju onih koji apliciraju&rdquo;, rekla je Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poslodavci zadovoljni</strong><br />Ravnateljica Zavoda za zapo&scaron;ljavanje FBiH istaknula je zadovoljstvo razinom informiranosti javnosti o mjerama Zavoda &scaron;to je rezultiralo rekordnom zainteresirano&scaron;ću poslodavaca i nezaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kada su u pitanju na&scaron;i pozivi, rekla bih da su zbog jedne izuzetno visoke razine informiranosti javnosti na&scaron;a sredstva budu vrlo brzo potro&scaron;ena. S druge strane, kada gledamo kako su nezaposlene osobe i poslodavci zadovoljni ili nezadovoljni na&scaron;im mjerama vidimo da je izuzetno visoka ocjena na&scaron;ih mjera i kod jednih i kod drugih. Ali ipak, raspolažemo s nedovoljno sredstava da bismo mogli udovoljiti većem broju ljudi, rekla je Lončar te dodala:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi inače kroz nekoliko navrata u jednoj godini pu&scaron;tamo sredstva, a ove godine smo planirali najmanje dva kruga. Upravo da bismo u ovom prvom krugu učinili veći iznos sredstava dostupnim stav managementa u dogovoru sa službama bio je da sada učinimo dostupnim 80 posto sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na raspolaganju 60 milijuna KM</strong><br />Ravnateljica Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje Helena Lončar u izjavi za HMS kazala je da je fokus ovaj put stavljen na aktualni poziv dok će manji dio sredstava biti dostupan na jesen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zavod na raspolaganju ima oko 60 milijuna KM kroz nekoliko programa i mjera. Sada smo pustili oko 80 posto, a manji dio smo ostavili za jesen. S obzirom na to da u prvom krugu obično sve ne bude ugovoreno te da određeni broj poslodavaca ne zaposli sve one koje je predvidio, iz opravdanih razloga, onda i ta sredstva pridodamo drugom krugu. Također, zna se dogoditi da ponovimo određeni krug ako određena županija izrazi potrebu za time&rdquo;, istaknula je Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Omogućena mobilnost radne snage</strong><br />Na&scaron;a sugovornica kaže da je cilj Zavoda bio maksimalno rasteretiti poslodavce te da je zbog toga poziv &ldquo;razvučen&rdquo; na 4 dana. Također, omogućena je mobilnost radne snage tako da poslodavac i osoba koja bude zaposlena ovim programom ne moraju biti iz iste županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovaj put smo i&scaron;li u objavljivanje poziva u 4 dana. Jučer su bile tri županije; Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka te Herceg-bosanska županija, danas su i&scaron;le Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska te Županija Sredi&scaron;nja Bosna, sutra idu preostale tri, a Županija Sarajevo zadnji dan. Željeli smo malo rasteretiti poslodavce, oni se svaki dan mogu javiti na poziv&rdquo;, obja&scaron;njava Lončar te dodaje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Sredstva su usmjerena prema nezaposlenim osobama. Ako uzmemo određenu osobu, bez obzira odakle je poslodavac omogućena je mobilnost radne snage, rekla je Lončar za HMS.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sredstva iz stope za nezaposlenost</strong><br />Ravnateljica FZZZ-a posebno je naglasila da ova sredstva ne osigurava Vlada FBiH nego su to sredstva Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada se radi o ovim sredstvima, to nisu sredstva koja osigurava Vlada FBiH nego su to sredstva Zavoda. Mi smo fond (FZZZ) koji ima vlastite prihode od stope za nezaposlenost. U ovome paketu predviđenih sredstava jedan dio novca u iznosu od približno 10 milijuna KM je od Svjetske banke iz projekta za zapo&scaron;ljavanje. Mi smo tih 10 milijuna utopili u ovih na&scaron;ih 50 i ne&scaron;to vi&scaron;e milijuna KM koji se financiraju iz stope na nezaposlenost, odnosno u ukupnu sumu koju stavljamo na raspolaganje&rdquo;, zaključila je Lončar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-helena-loncar.jpgKrahiralo smilje!? Hercegovina ostala bez dva milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=9930599305Grude.com - klik u svijetTue, 12 Mar 2019 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-smilje_branje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi porast od 8 posto u odnosu na 2017. godinu (+2,8 milijuna KM), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno je u 2018. godini u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 39 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 17 milijuna KM i za 55% (+5,9 milijuna KM) je veći nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 235 posto (na 1 KM uvoza izvezemo 2,35 KM).</p> <p><br /><br /><em><strong>GLJIVE</strong></em></p> <p><br /><br />U strukturi razmjene na obje strane dominiraju samonikle gljive, kojih smo u pro&scaron;loj godini izvezli u vrijednosti od 20,5 milijuna maraka (52 posto ukupnog izvoza u sektoru). Najvi&scaron;e izvozimo suhe gljive (11,3 mil. KM), zatim svježe (6 mil. KM) i smrznute (3 mil. KM), a ključna trži&scaron;ta su nam zemlje Europske Unije (dominiraju &Scaron;vicarska, Italija i Njemačka). Zabrinjava rast uvoza gljiva, koji je u pro&scaron;loj godini skočio sa 2,1 na 7,7 milijuna KM, &scaron;to se negativno odrazilo na cijeli sektor.</p> <p><br /><br /><strong><em>ETERIČNA ULJA</em></strong></p> <p><br /><br />Druga najznačajnija kategorija u izvozu su eterična ulja, kojih smo u 2018. godini izvezli u vrijednosti od 7,2 milijuna KM, &scaron;to je za 26 posto manje u odnosu na 2017. godinu. Pad izvoza može se pripisati smanjenju cijene ulja od smilja, koje je najznačajniji izvozni artikal u ovoj kategoriji. Ipak, izvoznici eteričnih ulja mogu se pohvaliti da su vlastitom uporno&scaron;ću i izlaganjem na vodećim međunarodnim sajmovima uspjeli plasirati svoje proizvode na čak 35 trži&scaron;ta &scaron;irom svijeta. Na najprestižnijim sajmovima, u organizaciji VTK BiH sa partnerima (npr. USAID/Sweden FARMA II Projekta), izvoznici su imali priliku predstaviti svoju ponudu. U pet vodećih trži&scaron;ta spadaju trži&scaron;ta: Hrvatske, Francuske, Belgije, SAD i Slovenije, ali su eterična ulja iz Bosne i Hercegovine po prvi put stigla i do dalekog Novog Zelanda, Meksika, Vijetnama, Kenije, Nikaragve i Južnoafričke Republike.</p> <p><br /><br />Ipak, pad izvoza za oko dva milijuna maraka govori koliki je pad u proizvodnji smilja u Hercegovini, te koliko je ova priča krahirala zadnje dvije godine.&nbsp;</p> <p><br /><br />Na vodećem svjetskom sajmu BIOFACH u Njemačkoj prije mjesec dana predstavljen je katalog 39 izvoznika iz ovog sektora, koji je Vanjskotrgovinska komora BiH pripremila uz podr&scaron;ku USAID/Sweden FARMA II projekta. Isti katalog biti će prezentiran i na sajmu BIOFACH AMERICA, koji će se održati u listopadu ove godine i na kojem će se na zajedničkom bh. &scaron;tandu predstaviti osam vodećih izvoznika iz ovog sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.pogled.ba/clanak/izvoz-etericnog-ulja-od-smilja-smanjen-za-dva-milijuna-maraka/163342" target="_blank"><em><strong>Pogled.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-smilje_branje.jpgPredstavljena Strategija razvoja turizma Imotske krajine do 2025.godinehttp://grude.com/clanak/?i=9929599295Grude.com - klik u svijetMon, 11 Mar 2019 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-11-imotski-strategija-turizma1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je predstavljena Strategija razvoja turizma imotske krajine do 2025.godine. <p>&nbsp;</p> <p>Najvažniji je to dokument za razvoj vrlo važne grane gospodarstva.Na promociji ovoga dokumenta bili su ministar turizma Gari Cappeli,direktor ureda TZ Hrvatske Kristijan Staničić, župan Blaženko Boban, gradonačelnik Ivan Budalić, načelnici imotskih općina, te brojni i najvažniji čimbenici razvoja turizma, vlasnici kuća za odmor i ostali turistički djelatnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strategiju razvoja prezentirao je direktor Instituta za turizma i glavni autor dokumenta Božidar Kunc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obraćanju nazočnima svi odreda od gradonačelnika, župana, direktora Ureda TZ, do ministra Cappelia istaknuli su važnost ovoga dokumenta, uz naglasak da je sada cijeli posao na onima koji nude mogućnost turistima da uživaju u Imotskoj krajini, a to su Imoćani koji su se odlučili baviti turizmom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve u svemu, rečeno je na prezentaciji Imotska krajina ima silne potencijale za razvoj turizma.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <a title="Radio Imotski" href="https://radioimotski.hr/" target="_blank">Radio Imotski</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-11-imotski-strategija-turizma1.jpgPOSUŠJE: Besplatna registracija novih obrtahttp://grude.com/clanak/?i=9929099290Grude.com - klik u svijetMon, 11 Mar 2019 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-posao-16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Posušje u okviru svojih nadležnosti uvijek nastoji potaknuti razvoj gospodarstva.<p>&nbsp;</p> <p>Na 10. sjednici Lokalnog ekonomskog vijeća( LEV-a) Općinski načelnik Branko Bago iznio je inicijativu da se kroz općinske službe utvrde mogućnosti oslobađanja plaćanja pristojbi pri registraciji novih obrta u općini Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog kojega je na sjednici LEV-a iznio Općinski načelnik, detaljno je razrađen na kolegiju Općine Posu&scaron;je, na kojem je &scaron;ef Službe za gospodarstvo općine Posu&scaron;je Mario Jukić ostalim članovima kolegija prezentirao predloženu mjeru kao općekorisnu, čija je krajnja svrha stvaranje nove vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se kako će ova, makar simbolična mjera, pomoći na&scaron;im građanima da se odluče za obavljanje obrtničke djelatnosti, a ovim putem podsjećamo kako Federalni zavod za zapo&scaron;ljavanje sutra objavljuje javni poziv za sudjelovanje u Programu sufinanciranja zapo&scaron;ljavanja 2019 i Programu sufinanciranja samozapo&scaron;ljavanja Start up 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored ovoga, Općina Posu&scaron;je u okviru svojih nadležnosti uvijek nastoji potaknuti razvoj gospodarstva. Tako je ove godine prilikom raspisivanja natječaja za dodjelu studentskih stipendija Općina Posu&scaron;je kontaktirala poslodavce s područja na&scaron;e općine s molbom za dostavom podataka o zanimanjima kojih im nedostaje te su temelju tako prikupljenih podataka pojedina tražena zanimanja vrednovana dodatnim bodovima s nadom kako će dugoročno takva odluka utjecati na učenike da upisuju zanimanja koja su tražena na trži&scaron;tu rada i koja će im omogućiti sigurno zaposlenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni smo činjenice kako se većina na&scaron;ih &scaron;kolaraca danas uglavnom odlučuje za upis u četverogodi&scaron;nje &scaron;kole poput gimnazije i ekonomske &scaron;kole, a izbjegavaju zanatska zanimanja iako na trži&scaron;tu rada zapravo nedostaje velik broj obrtnika. U suradnji sa Srednjom strukovnom &scaron;kolom uspjeli smo uvesti i donekle popularizirati određena deficitarna zanimanja, a na&scaron;im učenicima i nastavnicima na raspolaganju su CNC strojevi smje&scaron;teni u Logističkom centru na kojima se izvodi praktični dio nastave čime se osigurava pobolj&scaron;anje naobrazbe i praktičnih vje&scaron;tina te njihova bolja konkurentnost na trži&scaron;tu rada po zavr&scaron;etku &scaron;kolovanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-posao-16.jpgIz BiH je i među najbogatijima na Balkanu! Krije se od javnosti i milijune ulaže u Dubrovnikhttp://grude.com/clanak/?i=9926099260Grude.com - klik u svijetSat, 09 Mar 2019 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-09-dubrovnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tihomir Brajković, biznismen iz bosansko-hercegovačkog Kiseljaka i jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu, na glavici Babina kuka iznad hotela More gradit će šest vila, a raščišćavanje parcele već je počelo. Krenulo se sa sječom makije, a uskoro bi, može se čuti, mogli uslijediti i radovi na iskopu. <p>&nbsp;</p> <div class="tekst clanak_biznis"> <p><strong>Građevinsko zemlji&scaron;te</strong></p> <p>&nbsp;</p> Brajković, odnosno njegova dubrovačka tvrtka &Scaron;est luksuznih vila d.o.o., vlasnik je atraktivnog zemlji&scaron;ta smje&scaron;tenog u ulici Kardinala Stepinca odmah do stambenih zgrada koje među ostalim trenutačno grade Edin Džeko, Roko Tolić, Emir Spahić, Ines Valentić te Ivana i Nikola Sr&scaron;en, pi&scaron;e <a href="https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/592458/tajkun-brajkovic-iz-kiseljaka-krci-makiju-za-gradnju-sest-luksuznih-vila-usred-lapada-grad-mora-dati-dozvolu" target="_blank">dubrovački.hr</a>..<br /> Iz gradske uprave neslužbeno su nam potvrdili da je Brajković krenuo s pripremom parcele koja je prema aktualnom Generalnom urbanističkom planu u građevinskoj zoni, kao i da uskoro očekuju da investitor zatraži potrebne dozvole za gradnju. Ta procedura, kažu nam, može potrajati i do godinu dana, no sve dok su na snazi aktualni prostorni planovi, nema razloga da ne dođe do ishođenja potrebne dokumentacije. Rijetki koji su vidjeli idejni projekt kažu nam da se radi o zdanjima koja će budućim vlasnicima pružiti vrhunski luksuz te da arhitektonskim rje&scaron;enjem podsjećaju na one koje se grade u Svetom Jakovu. &Scaron;to će točno i kada Brajković graditi u Dubrovniku, poku&scaron;ali smo saznati direktno od kiseljačkog poduzetnika, no do zaključenja ovog broja nismo ga uspjeli konktaktirati.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"> <p><strong>Obogati se stanogradnjom</strong></p> <p>&nbsp;</p> Brajković je tvrtku '&Scaron;est luksuznih vila' sa sjedi&scaron;tem u Vukovarskoj ulici, u zgradi biv&scaron;eg DTS-a, osnovao 2015. godine. Točnije, kao osnivač navodi se njegova &scaron;vicarska tvrtka 'PET engineering' AG koju, prema &scaron;vicarskom registru vodi Josip &Scaron;uba&scaron;ić, dok je Brajković u dubrovačkoj tvrtki direktor.<br /> Podsjetimo kako je Tihomir Brajković vlasnik tvrtke Tibra Pacific i Meso - Impex, a svoje je bogatstvo zaradio u građevinskom sektoru, točnije stanogradnji. Tako je u Sarajevu na predjelu Stup u kolovozu pro&scaron;le godine Brajković krenuo s izgradnjom poslovno-stambenog kompleksa s tri zgrade, dok istovremeno po BiH medijima ne jenjavaju napadi na njegovu tvrtku Meso &ndash; Impex koja je državi navodno dužna vi&scaron;e od 9 milijuna konvertibilnih maraka. Brajković je poznat i hrvatskoj javnosti kad je u Makarskoj 2015. godine namjeravao izgraditi stambenu zgradu uz samu zvjezdarnicu i astro park koji su u državnom vlasni&scaron;tvu. Sasvim sigurno da, kao ni Makarani, ni Dubrovčani neće blagonaklono gledati na Brajkovićevu investiciju, iako za gradnju &scaron;est vila ne postoji nikakva zakonska osnova.<br /> <br /> &nbsp; <p><strong>Iz zelene u građevinsku zonu 2005.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div class="bannerInArticle banerWrap adexElement"> <div id="beacon_4d256dd73f" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="https://adv.slobodnadalmacija.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=7445&amp;campaignid=853&amp;zoneid=551&amp;OABLOCK=36000&amp;OACAP=1&amp;loc=https%3A%2F%2Fdubrovacki.slobodnadalmacija.hr%2Fzupanija%2Fdubrovnik%2Fclanak%2Fid%2F592458%2Ftajkun-brajkovic-iz-kiseljaka-krci-makiju-za-gradnju-sest-luksuznih-vila-usred-lapada-grad-mora-dati-dozvolu&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.klix.ba%2Fbiznis%2Finvesticije%2Fjedan-od-najbogatijih-ljudi-na-balkanu-porijeklom-iz-bih-gradi-luksuzne-vile-u-dubrovniku%2F190309074&amp;cb=4d256dd73f" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> Skoro cijela Glavica u Uvali Lapad PPU-om i GUP-om iz 2005. prenamijenjena u zonu srednje gustoće izgrađenosti u kojoj se na kosom terenu mogu graditi zgrade visine do 15 metara. Podsjetimo, do 2005. godine, jo&scaron; od prostornog plana biv&scaron;e općine Dubrovnik iz 1986. bila je u zelenoj zoni.<br /> <br /> &nbsp; <p><strong>Gradi hidrocentralu na Bosni?</strong></p> <p>&nbsp;</p> Iako ga je Forbes nedavno uvrstio na listu nekoliko najbogatijih poduzetnika u regiji, Tihomir Brajković čovjek je koji se očito kloni publiciteta. Njegovu je pojedinačnu fotografiju nemoguće pronaći, nije sklon izjavama za medije, a također ni intervjuima. No, posljednjih je godina vodio brojne investicije, pa čak i pregovarao o gradnji hidrocentrale na rijeci Bosni s vlastima u Zavidovićima.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"><em><strong>Dubrovacki.hr</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-09-dubrovnik.jpgGrad Livno sufinancira podizanje voćnih nasada http://grude.com/clanak/?i=9923099230Grude.com - klik u svijetFri, 08 Mar 2019 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-08-borovnice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahtjevi za ostvarivanje za poticajna sredstva podnose se do 30. travnja Službi za gospodarstvo i inspekcijske poslove Grada Livna, koja je zajedno sa Službom za financije zadužena za nadzor provedbe odluke.<p>&nbsp;</p> <p>Na prijedlog livanjskog gradonačelnika Luke Čelana usvojena je odluka o odobravanju financijske potpore za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih voćnih nasada, jagodičastog i bobičastog voća na području grada Livna kojom su regulirani uvjeti i način financiranja nabavke sadnog materijala za podizanje voćnih nasada, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nji iznos financijske potpora, koji će se isplaćivati od 2018. do 2021. godine, iznosi 40.000 maraka, a namijenjen je za podizanje voća poput jabuka, &scaron;ljiva, kru&scaron;aka, tre&scaron;anja, vi&scaron;anja, oraha, lje&scaron;njaka, malina, kupina, jagoda, aronije i drugih vrsta voća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici poticajnih sredstava mogu biti fizičke i pravne osobe upisane kao nositelji u Registar poljoprivrednih gospodarstava i klijenata na području Livna, a koji su zasnovali nasade u vremenskom razdoblju od kolovoza 2018. do kraja travnja 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjevi za ostvarivanje za poticajna sredstva podnose se do 30. travnja Službi za gospodarstvo i inspekcijske poslove Grada Livna, koja je zajedno sa Službom za financije zadužena za nadzor provedbe odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva za provedbu odluke povećana su u odnosu na pro&scaron;lu godinu te su osigurana proračunom Grada Livna kao financijska potpora nositeljima poljoprivrednih gospodarstava i klijenata upisanim u spomenuti registar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-08-borovnice.jpgMostarski i Posuški poduzetnici zajedno do boljih uvjeta poslovanjahttp://grude.com/clanak/?i=9922399223Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 19:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-ugp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tema sastanka bila je poslovno okruženje i ispitivanje mogućnosti zajedničkih aktivnosti ovih dviju udruga na poboljšanju uvjeta poslovanja u idućem periodu. <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu je u Intera TP u Mostaru održan sastanak predstavnika Asocijacije poduzetnika Mostar (APH) i Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je (UGP).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema sastanka bila je poslovno okruženje i ispitivanje mogućnosti zajedničkih aktivnosti ovih dviju udruga na pobolj&scaron;anju uvjeta poslovanja u idućem periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku, na kojem su ispred APH bili: predsjednik UO Damir Vidačak, Vlado Jerkić, Helena Lončar i Ines Sesar, a ispred UGP-a: predsjednik UO Damir Vican, dopredsjednik UGP-a Pero Lončar i tajnik Stjepan Bago, dogovorene se neke zajedničke aktivnosti po pitanju pobolj&scaron;anja poslovnog okruženja u BiH, a jedna od njih je i održavanje sastanka na ovu temu s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Naglasili smo jo&scaron; jednom kako samo zajedničkim snagama možemo doći do pozitivnih promjena u poslovnom svijetu, samim time voditi k boljoj budućnosti svih ljudi u BiH i stvoriti okruženje koje će dati motiv i želju građanima za ostankom u svojoj državi'', priopćeno je iz APH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tom sastanku, a u skladu sa zaključcima s Tematske skup&scaron;tine UGP-a koja je održana u prosincu 2018. godine i na kojoj su pored članova UGP-a bili i predstavnici jo&scaron; devet Udruga i Udruženja gospodarstvenika i poslodavaca iz FBiH, predložit ćemo kolegama iz UPFBiH organiziranje skupa predstavnika svih Udruga i Udruženja gospodarstvenika i poslodavaca iz BiH na temu poslovnog okruženja, sa kojeg bi se mjerodavnim tijelima javne uprave i institucijama uputili zaključci s konkretnim prijedlozima pobolj&scaron;anja uvjeta poslovanja u BiH.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Udruga gospodarstvenika Posu&scaron;je<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-ugp.jpgU Sarajevu otvoren najsuvremeniji ERONET centar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9922299222Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-eronet-sarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nazočnosti velikog broja gostiju, u Sarajevu je, na prigodnoj svečanosti, otvoren novi ERONET centar. Riječ je o najsuvremenijem telekomunikacijskom centru u BiH.<p><br />Time je nastavljen projekt osuvremenjivanja prodajne mreže ovog operatera.<br />Nazočnima se obratio član Uprave, izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu Tomislav Ruk, koji je, otvarajući centar, između ostaloga, istaknuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U skladu sa sloganom &ndash; Digitalna kompanija za digitalno doba, stalnim tehnolo&scaron;kim izazovima i svakodnevnim promjenama, ERONET je svoj centar u Sarajevu u potpunosti digitalizirao i prilagodio dana&scaron;njim trendovima. Cjelokupni portfelj standardnih usluga u privatnom i poslovnom segmentu, uz nove tehnologije, ICT rje&scaron;enja, vrhunske uređaje, dostupni su vam ovdje, u modernom digitalnom okruženju&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanosti je nazočio i federalni ministar prometa i veza Denis Lasić koji je čestitao HT ERONET-u na novome prodajnom prostoru te izrazio zadovoljstvo &scaron;to ova tvrtka čvrsto ide ukorak s ubrzanim tehnolo&scaron;kim promjenama i digitalizacijom koju nameće suvremeno doba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac, istaknuo je:<br />&bdquo;HT ERONET spreman je odgovoriti na sve tehnolo&scaron;ke izazove koje sa sobom nosi suvremeno doba. Smatramo da će upravo na&scaron;a tvrtka biti jedan od glavnih aktera i pokretača digitalnih promjena koje vode ubrzanom razvoju cijele regije.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanog otvaranja, priređena je i promocija novoga Samsungova S10 uređaja, nove usluge Fleet Management, a zahvaljujući partneru HT ERONET-a Ericssonu Nikoli Tesli, posjetitelji su mogli isprobati vrhunski 4G VR Gaming (Virtual Reality) Experience i saznati ne&scaron;to vi&scaron;e o Smart City tehnologiji budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ERONET centar nalazi se u Ul. Valtera Perića 1 (biv&scaron;i hotel Zagreb).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-eronet-sarajevo.jpgBandić: Bh. radnici su najbolji u Njemačkoj, slijedi novi egzodushttp://grude.com/clanak/?i=9921599215Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-04-018_egzodus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Bh. radnici su po riječima poslodavaca u Njemačkoj jedni od najpoželjnijih i najboljih stranih radnika, te su poslodavci izuzetno zadovoljni njima'', rekao je direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić, koji boravi u posjeti Saveznoj agenciji za rad SR Njemačke s ciljem provjere statusa radnika iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj. <p><br /> <br /> Kako se ističe u priopćenju Agencije, nakon pojave informacija o kupovinama lažnih diploma organiziran je niz sastanaka radi provjere tih informacija, te su vr&scaron;ene provjere u Njemačkoj koje su pokazale da do sada nije bilo slučajeva da je netko s krivotvorenom diplomom oti&scaron;ao na rad u tu državu.</p> <p><br /> <br /> Bandić je napomenuo da svi radnici iz BiH moraju proći proceduru priznavanja diploma, tako da je to jo&scaron; jedan od načina da se takve prevare spriječe, priopćeno je iz Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p><br /> <br /> ''Mi od 2013. posredujemo u zapo&scaron;ljavanju medicinskog kadra sa srednjom stručnom spremom u Njemačkoj i do sada je posao putem nas dobilo 4.710 radnika'', rekao je Bandić.</p> <p><br /> Dodao je da u Njemačkoj postoji interes za polukvalificiranom radnom snagom u oblasti sezonskih poslova u poljoprivredi, te postoji interes za drugim stručnim zanimanjima sa srednjom &scaron;kolom.</p> <p><br /> ''Uvažavajući situaciju na na&scaron;em trži&scaron;tu rada u smislu vi&scaron;kova i potreba za radnom snagom, dogovoreno je da u &scaron;to skorijem vremenu njemačka strana dostavi nacrt budućeg dogovora o suradnji za zapo&scaron;ljavanje bh. radnika s traženim zanimanjima. Konkretno to bi bili elektroničari, metaloprerađivači, te mehaničari za postrojenja za sanitarnu i klimatizacijsku tehnologiju i grijanje. Daljnja procedura sada zavisi od toga koliko ćemo brzo iz Njemačke dobiti točne opise zanimanja prema njihovim nastavnim planovima i programima, te ćemo ih onda usporediti s na&scaron;im nastavnim planovima i programima'', rekao je Bandić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-04-018_egzodus.jpgGruđanin počeo gradnju najskupljeg hotela na neviđen način u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=9920899208Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 00:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-019-krunin-hotel-gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 15 godina iscrpljujuće pravne bitke sa lokalnim šerifom, načelnikom općine Baška Voda, Joskom Roščićem, privatni poduzetnik Kruno Žulj dobio je pravomoćnu građevinsku dozvolu za izgradnju luksuznog hotela vrijednog više od 200 milijuna kuna (više od 50 milijuna KM)!<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o hotelu sa 300 soba na četiri etaže i vanjskim bazenom u kojem će za dvije godine, za kada je predviđen zavr&scaron;etak radova, posao naći deseci ljudi iz Ba&scaron;ke Vode. Osim toga, i sama općina Ba&scaron;ka Voda će imati financijske koristi od samih poreza na plaće do komunalnog doprinosa koji će iznositi cca. 7.000,000,00 kn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već danas počeli su pripremni radovi koji se odvijaju na, dosad, neviđeni način u Hrvatskoj. Zbog nezakonitih rabota, upornog opstruiranja realizacije vrijedne investicije u režiji Joska Ro&scaron;čića, načelnika općine Ba&scaron;ka Voda, blokiran je protupožarni put do gradili&scaron;ta kojim su trebali prolaziti kamioni i ostala građevinska mehanizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato su danas radnici do gradili&scaron;ta sav potreban građevinski materijal prevozili kariolama jer drugačije se, zbog samovolje Joska Ro&scaron;čića, gradili&scaron;tu ne može pristupiti. Za utorak, 12. ožujka najavljeno je i svečano otvaranje radova na gradili&scaron;tu na koje će biti pozvani predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa suradnicima, potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva Predrag &Scaron;tromar, ministar turizma Gari Cappelli, Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predstavnici županijskih vlasti i mnogi drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-07-19-03-07-019-krunin-hotel1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-07-19-03-07-019-krunin-hotel2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.mega-media.hr/foto-sljedeci-tjedan-svecano-otvaranje-radova-na-izgradnji-luksuznog-hotela-u-baskoj-vodi/" target="_blank"><em><strong>Mega-medija</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-019-krunin-hotel-gl.jpgBMW iz Velike Britanije seli proizvodnju u Austriju?http://grude.com/clanak/?i=8919389193Grude.com - klik u svijetWed, 06 Mar 2019 08:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-10-bmw_530d.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BMW mogao preseliti dio proizvodnje motora iz Velike Britanje u Austriju u slučaju da se dogodi nekontrolirani Brexit, izjavio je član uprave njemačkog auto giganta Peter Shwarzenbauer.<p>&nbsp;</p> <p>"Imamo određenu fleksibilnost kada je riječ o motorima sa Steyrom u Austriji. Bilo bi potrebno da izvr&scaron;imo određena pode&scaron;avanja. Spremni smo da to uradimo", rekao je Shwarzenbauer tokom Sajma automobila u Ženevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je dodao da jo&scaron; nije donesena odluka o tome da li da se premjesti proizvodnja motora iz Hams Halla u Engleskoj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-10-bmw_530d.jpgDirektor banke iz BiH otišao u Njemačku raditi na željeznicihttp://grude.com/clanak/?i=8914289142Grude.com - klik u svijetSun, 03 Mar 2019 23:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-bankar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Igor Trojak, magistar društvenih znanosti iz područja ekonomije, zamijenio je direktorsku poziciju u filijali jedne banke u Tuzli poslom na željeznici u Njemačkoj.<p>&nbsp;</p> <p>Sinu poznatoga tuzlanskog fotoreportera Tomislava odluka o odlasku iz rodnog grada i države, priznaje, nije bila lagana, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno radim na željeznici, ali sam i u postupku priznavanja fakultetske diplome pa ću aplicirati za posao u financijskom sektoru. Uvijek sam želio raditi u inozemstvu jer je trži&scaron;te rada izazovnije i bolje funkcionira od na&scaron;eg. Kod nas su, nažalost, važniji podobnost, korupcija, nepotizam, kaže Trojak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako su i u Njemačkoj za pristojan život potrebne dvije plaće u jednom domaćinstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna da se pokriju životni tro&scaron;kovi, zakup stana, hrana, komunalije, auto, a druga za &scaron;tednju. Ovdje je velika potražnja za kvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima. Dobro se plaćaju sobarice u hotelima, oko 1.200 mjesečno, blagajnice zarade stotinu eura vi&scaron;e, skladi&scaron;tar oko 1.500, kaže Trojak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi i da zidari, moleri i ostali građevinski radnici mogu zaraditi veće iznose.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namje&scaron;ten trosoban stan sa svim tro&scaron;kovima plaćam skoro 950 eura, tro&scaron;kovi životnih namirnica su ne&scaron;to skuplji nego kod nas, rekao je Trojak za Avaz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-bankar.jpgVolkswagen stiže u Srbiju: Zaposliti će 5 tisuća ljudihttp://grude.com/clanak/?i=8913289132Grude.com - klik u svijetSun, 03 Mar 2019 16:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-24-2014-volkswagen-concept-t-roc-front.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srbija se nalazi pred gospodarskim zemljotresom nakon vijesti koju su plasirale "Novosti" da u ovu zemlju dolazi gigant Volkswagen.<p>&nbsp;</p> <p>U konkurenciji nekoliko zemalja s istoka Balkana, Volkswagen je izabrao Srbiju, a prvi auti bi trebali iz tvornice izlaziti 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova tvornica bi bila smje&scaron;tena u &Scaron;umadiju, a kapacitet automobila bio bi 300 tisuća godi&scaron;nje. Uz nekoliko Volkswagenovih automobila, tu bi se proizvodili &Scaron;koda i Seat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugarska koja je očekivala da će ona dobiti investiciju pisala je da će Volkswagen uložiti 1,4 milijarde eura i zaposliti 5000 ljudi od čega 650 inženjera. Sve to, kako stvari stoje, ide u Srbiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad se pročitaju ovakve vijesti, te&scaron;ko je se ne zapitati gdje su tu BiH i Hrvatska...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-24-2014-volkswagen-concept-t-roc-front.jpg''Loši'' krediti u Bosni i Hercegovini pali na 8,77 postohttp://grude.com/clanak/?i=8911389113Grude.com - klik u svijetSat, 02 Mar 2019 16:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednjih par godina bilježe se pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju i realnom sektoru bh. ekonomije..<p><br />Nekvalitetni krediti i njihovo uče&scaron;će u ukupnim kreditima bilježe kontinuirani pad u protekle dvije godine, a prema privremenim podacima za kraj 2018. godine, nekvalitetni krediti su iznosili 1,70 milijardi KM. Udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosio je 8,77%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je u intervjuu za web stranicu udruženja ekonomista SWOT kazao Senad Softić, guverner Sredi&scaron;nje banke BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nekoliko je faktora koji su doprinijeli smanjenju nekvalitetnih kredita u bh. bankarskom sektoru. U posljednjih par godina bilježe se pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju i realnom sektoru bh. ekonomije, &scaron;to je utjecalo na blagi oporavak kreditne aktivnosti u realnom sektoru. Godi&scaron;nja stopa rasta kredita privatnom sektoru na kraju 2017. godine iznosila je 7,43%, a u prosincu 2018. godine 5,58%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, banke su poduzimale aktivnosti na či&scaron;ćenju bilansa trajnim otpisom nekvalitetnih potraživanja i prodajom ovih potraživanja kompanijama koje se bave otkupom potraživanja, pojansio je Softić, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/VL</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpgHP Mostar obilježio treću godinu pozitivnog poslovanjahttp://grude.com/clanak/?i=8910489104Grude.com - klik u svijetSat, 02 Mar 2019 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-02-hp-mostar-obljetnica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvođenjem suvremenih usluga, Uprava HP-a ovo javno poduzeće vraća među lidere ..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar treću je godinu zaredom poslovala pozitivno. Tim povodom Uprava ovog javnog poduzeća priredila je večer druženja za svoje poslovne partnere i klijente koji su dugogodi&scaron;nji vjerni korisnici njihovih usluga te im tako pomažu ostvariti dobar poslovni rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom predstavljene su brojne nove usluge koje je HP Mostar uveo u posljednje dvije godine, kao i planovi za budućnost. Kako većina tih usluga i planova, a prvenstveno razvijanje brze po&scaron;te i usluge PostPak, osim BiH uključuju cijelu regiju, na večeri druženja održanoj u Etnoselu Herceg u Čitluku prisustvovali su i predstavnici javnih po&scaron;tanskih operatora iz BiH (predstavnici BH Po&scaron;te i Po&scaron;te RS-a), kao i predstavnici po&scaron;ta Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ku radu Uprave HP-a Mostar svojim dolaskom na ovu večer izrazili su i brojni predstavnici političkog života iz BiH, među kojima predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Kri&scaron;to, državni ministar financija Vjekoslav Bevanda, federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, izaslanici u Domu naroda BiH Bari&scaron;a Čolak i Lidija Bradara...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prethodne tri godine bile su pune izazova. Vjerujem kako smo odlukama koje smo donosili, od organizacijskih promjena, uvođenja novih usluga, posebno izmjena poslovne kulture i odnosa prema poslu svih zaposlenika, stvorili pretpostavke za budući rast i opstanak. Put od neizvjesnosti, negativnog poslovnog rezultata, pada osnovne djelatnosti i stalnih tehnolo&scaron;kih promjena do stabilnosti nije bio lagan i jednostavan&rdquo;, kazao je na početku večeri predsjednik Uprave HP-a Mostar Mate Rupčić. On je podsjetio na pet točaka koje su označavale preokret u poslovanju HP-a Mostar, među kojima je možda najznačajnije spomenuti dogovor i suradnju s vodstvima BH po&scaron;te i Po&scaron;te RS-a, &scaron;to je rezultiralo kreiranjem zajedničke vrhunske usluge brze po&scaron;te za cijelo trži&scaron;te BiH. &ldquo;Posebno smo ponosni i na činjenicu da smo s vodstvima po&scaron;ta iz BiH, te iz regionalnih po&scaron;ta (Srbije, Hrvatske i Crne Gore), kreirali jedinstvenu uslugu na regionalnoj razini. To nam je uspjelo s PostCash uslugom slanja i primanja novca među 6 po&scaron;ta u 4 države (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore)&rdquo;, kazao je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je na to kako po&scaron;te mogu biti i infrastrukturni pokretači gospodarskog razvoja u svojim zemljama. Ovu činjenicu potvrdilo je pu&scaron;tanje u komercijalni rad usluge PostPak koja je dostupna na trži&scaron;tu BiH, Srbije i Crne Gore. Riječ je o usluzi koja omogućava poslovnim korisnicima (prije svih internetskim trgovcima) prekogranično slanje otkupnih po&scaron;iljki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeri druženja prethodilo je održavanje okruglog stola &ldquo;Pogled u budućnost, digitalni trendovi i njihov utjecaj na razvoj po&scaron;tanske djelatnosti&rdquo;. Na okruglom stolu, uz domaćine, sudjelovali su predstavnici BH Po&scaron;te Sarajevo, Po&scaron;te Srpske Banja Luka, Po&scaron;te Crne Gore, Po&scaron;te Srbije i Hrvatske po&scaron;te Zagreb. Cilj je bio razmjena pozitivnih i uspje&scaron;nih iskustava u segmentu primjene novih digitalnih tehnologija u po&scaron;tanskoj djelatnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dobru zabavu i ugodno ozračje na večeri druženja pobrinuli su se članovi glazbenog benda All stars, zvijezda večeri Sandi Cenov te glumci Miro Barnjak i Velimir P&scaron;eničnik Njirić. Program je vodio Boris Čerkuč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je upotpunjen i bogatom tombolom. Prvu nagradu, putovanje za dvije osobe u Svetu Zemlju, dar tvrtke G-Tour iz Međugorja, osvojio je Goran Đerić iz Po&scaron;te Srbije. Druga nagrada bila je vikend za dvoje, a daruje ju Etnoselo Herceg, dok su ostale nagrade uključivale poklon-pakete HP-a Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-02-hp-mostar-obljetnica.jpeg​Hering sam dovršio projekt i dokazao da BiH ima sposobne tvrtkehttp://grude.com/clanak/?i=8909389093Grude.com - klik u svijetFri, 01 Mar 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-01-hering-most_svilaj_oleg_butkovic_sasa_dalipagic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić i ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Oleg Butković obišli su u četvrtak radilište mosta povodom svečanog obilježavanja spajanja nizvodnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja.<p>&nbsp;</p> <p>Most preko rijeke Save kod Svilaja je spona autoceste na Koridoru Vc između BiH i Hrvatske, odnosno dionica autoceste u Republici Hrvatskoj: Sredanci &ndash; granica Bosne i Hercegovine i dionica autoceste u Bosni i Hercegovini: Odžak &ndash; granica Republike Hrvatske, međudržavni most Svilaj, izvijestilo je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon velikih problema u realizaciji izgradnje mosta, Ministarstvo je u ovom mandatu, u suradnji s Hrvatskim autocestama, uspjelo provesti natječaj i započeti izgradnju. Spajanjem obala dviju susjednih i prijateljskih zemalja, sama izgradnja Koridora Vc je dobila puni smisao, rekao je zamjenik ministra Dalipagić i zahvalio hrvatskom ministru &scaron;to je poticao izgradnju ovog izuzetno važnog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalipagić je također zahvalio i izvođaču radova, &scaron;irokobrije&scaron;kom Heringu, koji je nakon istupanja vodećeg partnera iz Konzorcija sam uspio izgradnju dovesti do zavr&scaron;ne faze, &scaron;to je dokaz da BiH ima osposobljene građevinske tvrtke koje mogu graditi najsloženije infrastrukturne objekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilazeći radili&scaron;te, ministar Butković je rekao kako očekuje da se radovi na mostu nastave ovim intenzitetom kako bi se on mogao otvoriti na jesen ove godine, ističući da će most spojiti ne samo dvije države nego i stanovnike s obje strane Save.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o izgradnji mosta potpisan je sredinom srpnja 2016., radovi su počeli u rujnu iste godine, dok je njihov zavr&scaron;etak planiran za drugu polovinu tekuće godine. Riječ je o velikom infrastrukturnom projektu na Koridoru Vc kojim će se povezati autocesta s bosanskohercegovačke i hrvatske strane na rijeci Savi, a njegova vrijednost je 53,8 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Fena</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-01-hering-most_svilaj_oleg_butkovic_sasa_dalipagic.jpgAGROKOR od 1. travnja više ne postoji!http://grude.com/clanak/?i=8908489084Grude.com - klik u svijetThu, 28 Feb 2019 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-agrokor-glavna-n1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fortenova grupa je novo ime krovne kompanije koja će zamijeniti Agrokor d.d. i s operativnim radom započeti 1. travnja 2019. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora je, naime, na sjednici održanoj danas, suglasno s izvanrednim povjerenikom Agrokora, odlučilo predložiti Trgovačkom sudu u Zagrebu da odredi da će datum javne objave provedbe nagodbe vjerovnika biti 1. ožujka 2019., da odredi da će datum početka provedbe nagodbe nastupiti 1. travnja 2019., te da na datum javne objave putem mrežne stranice e-oglasna ploča sudova, odobri javnu objavu Datuma početka provedbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će, po navedenom odobrenju Trgovačkog suda u Zagrebu, na dan 1. travnja 2019. moći će biti obavljen prijenos gospodarske cjeline pod izvanrednom upravom Agrokora na Fortenova grupu, čime će nova kompanija započeti s radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fabris Peru&scaron;ko</strong> je izvr&scaron;ni član Upravnog odbora, te će Upravni odbor brojati ukupno devet članova. Također, Fabris Peru&scaron;ko je glavni izvr&scaron;ni direktor grupe, a <strong>Irena Weber</strong> će postati zamjenica glavnog izvr&scaron;nog direktora i glavna operativna direktorica. Jo&scaron; jedan izvr&scaron;ni direktor će biti predložen naknadno i time će ukupno troje izvr&scaron;nih direktora biti zaduženo za operativno upravljanje kompanijom.</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>&Scaron;to se nove korporativne strukture upravljanja tiče, kandidati koji su od strane dioničara predloženi za ne-izvr&scaron;ne članove Upravnog odbora su:<strong>Daniel Bonehi, Miodrag Borojević, Paul Foley, Kelly Griffith, Maksim Poletaev, Julian Michel Simmonds</strong> i <strong>Sergei Volk</strong>. Jo&scaron; jedan ne-izvr&scaron;ni član Upravnog odbora će biti predstavnik radnika, kojeg će izabrati zaposlenici nove kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ime Fortenova grupa predstavlja novu snagu koja će donijeti novu vrijednost na&scaron;im zaposlenicima, dioničarima i svim drugim dionicima te simbolizira na&scaron;u predanost usmjeravanju nove snage prema zdravijim odnosima unutar tvrtke i u svim interakcijama koje imamo. Kroz postupak izvanredne uprave već smo stvorili bitno zdravije temelje poslovanja i imamo jasnu viziju kako ćemo razvijati i jačati na&scaron;e osnovne biznise, kako bi operativne kompanije Fortenova grupe potvrdile svoje trži&scaron;ne pozicije. U zadnjoj smo dionici ovog te&scaron;kog maratona. Provedba implementacije nagodbe je puna zahtjevnih koraka i od svih nas traži puni angažman. No, kako točno znamo &scaron;to sve treba napraviti, sigurni smo da ćemo i ovu zadnju etapu uspje&scaron;no savladati te se svi veselimo konačnom prolasku kroz cilj i novom početku kao Fortenova grupa &ndash; izjavila je Irena Weber, zamjenica izvanrednog povjerenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Implementacijom nagodbe vjerovnika zaokružujemo zahtjevan proces spa&scaron;avanja kompanije koja je prije samo dvije godine bila na rubu potpunog raspada i bankrota. Kada smo kolegica Irena Weber i ja prije točno godinu dana preuzeli dužnosti izvanredne uprave, mnogi su bili uvjereni da do nagodbe neće doći u zakonom propisanom roku. Unatoč svemu, uspjeli smo u tome. Očuvano je preko 50.000 radnih mjesta u grupi, a neizravno i puno vi&scaron;e, održano je poslovanje kompanija i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, pobolj&scaron;ana je i njihova efikasnost. Na&scaron;i dobri rezultati i rast nisu samo u interesu na&scaron;ih zaposlenika i vlasnika. Oni su važni i svim na&scaron;im trži&scaron;tima jer znače nove investicije, novo zapo&scaron;ljavanje i tehnolo&scaron;ke iskorake, &scaron;to ima izravan utjecaj na konkurentnost gospodarstava svake od zemalja u kojima će nova kompanija poslovati, u skladu s najboljim svjetskom standardima &ndash; rekao je Fabris Peru&scaron;ko, izvanredni povjerenik Agrokora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Implementacija nagodbe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupno 159 kompanija koje djeluju u sastavu Agrokor grupe, u RH kroz implementaciju nagodbe će prvo proći 77 kompanija pod izvanrednom upravom. Od toga se 45 insolventnih kompanija zrcali i nove 'plus' kompanije počinju s radom u Novoj grupi. Istodobno, u starim, neodrživim dru&scaron;tvima započinje proces pripajanja Agrokoru d.d.. Nakon &scaron;to sva imovina i dru&scaron;tva budu pripojena, utvrdit će se zavr&scaron;etak postupka izvanredne uprave, a Agrokor se bri&scaron;e iz Sudskog registra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udjeli 32 solventne kompanije u Hrvatskoj se prenose na Novu grupu, a po prijenosu udjela te kompanije izlaze iz postupka izvanredne uprave. Imovina i udjeli&nbsp; 82 kompanije koje su izvan Hrvatske i koje nisu u postupku izvanredne uprave, na Novu grupu će se prenositi sukladno zakonima mjerodavnih jurisdikcija, &scaron;to je ranije moguće i na tro&scaron;kovno najefikasniji način. Na izravnoj pripremi planova implementacije radio je, rečeno je novinarima, tim od oko 300 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Novac.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-agrokor-glavna-n1.jpgGrčka kompanija gradi pristupne ceste Pelješkom mostuhttp://grude.com/clanak/?i=8907189071Grude.com - klik u svijetWed, 27 Feb 2019 17:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-peljesac-bager.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pristupne ceste mostu Pelješac, dionicu Duboka - Sparagovići (Zaradeže) trebala bi graditi grčka komanija J&P Avax koja je za taj posao ponudila 464,9 milijuna kuna bez PDV-a..<p>&nbsp;</p> <p>Pristupne ceste mostu Pelje&scaron;ac, dionicu Duboka - Sparagovići (Zaradeže) trebala bi graditi grčka komanija J&amp;P Avax koja je za taj posao ponudila 464,9 milijuna kuna bez PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatske ceste jučer su naime objavile odluku o odabiru za taj posao procjenjene vrijednosti od 482 milijuna kuna bez PDV-a, a za koji su ponude otvorene jo&scaron; u lipnju pro&scaron;le godine. U odluci o odabiru navodi se da je ponuda J&amp;P Avax-a valjana i da je prema kriteriju za odabir ponude ocjenjena ekonomski najpovoljnijom ponudom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim J&amp;P Avax-a, ponude za izgradnju 12 kilometara duge dionice Duboka - Sparagovići, dalo je jo&scaron; &scaron;est tvrtki i konzorcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnižu ponudu je dao Integral inženjering iz BiH i to 321,2 milijuna kuna, udruga GP Krk i Euro-asfalt iz BIH ponudila je 444,3 milijuna kuna, a također grčka kompanija Aktor 464,6 milijuuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponude su poslali i hrvatska podružnica francuskog Colasa - 521,9 milijuna kuna, austrijski Strabag 478,3 milijuna kuna te graditelji Pelje&scaron;kog mosta China Road and Bridge Corporation (CRBC) i to u iznosu od 647,8 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskim cestama nisu ni jednog ponuditellja isključili, ali su zato odbili tri ponude. Ponuda Colasa je odbijena kao neprihvatljiva jer cijena te ponude prelazi planirana novčana sredstva naručitelja za tu nabavu.<br />Zbog istog razloga je odbijena i ponuda CRBC-a usto &scaron;to Kinezi nisu ni produljili rok valjanosti svoje ponude. Ponuda Integral Inženjeringa je pak odbijena jer se smatra nepravlniom zbog neuobičajno niske cijene. U Hrvatskim cestama kažu da su četiri ponude ocjenjene kao valjane i da ekonomski najpovoljnije ponuda J&amp;P Avaxa zadovoljava sve formalno pravne akte u svim traženim kriterijima sukladno Zakonu o javnoj nabavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obja&scaron;njavaju i da sukladno istom zakonu od dana dono&scaron;enja odluke započinje teči rok za eventualno ulaganje žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dono&scaron;enje odluke o odabiru gotovo devet mjeseci nakon &scaron;to su ponude otvorene na ovom natječaju, u Hrvatskim cestama obja&scaron;njavaju da je predmetni postupak javne nabave trajao dulje od očekivanog zbog složenosti samog postupka te opsega i kompleksnosti dostavljene dokumentacije u postupku pregleda i ocjena ponuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđeni rok izgradnje dionice Duboka - Sparagovići je 33 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao. Natječaj za izgradnju stonske obilaznice, dionica Spragovići - Papratno i Papratno - Doli jo&scaron; je u tijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan prije isteka roka za podno&scaron;enje ponuda na tom nadmetanju Colas je uložio žalbu na natječajnu dokumentaciju i dok se ta žalbe ne rije&scaron;i, cijeli postupak je zaustavljen.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Večernji list hr<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-peljesac-bager.jpgGigant koji će otkupljivati u Hercegovini imao dobit od 205,7 milijuna kunahttp://grude.com/clanak/?i=8905889058Grude.com - klik u svijetTue, 26 Feb 2019 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-26-rajcice.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podravka je u prošloj godini ostvarila najbolji rezultat u povijesti, objavili su na svojim stranicama.<div class="text"> <p>&nbsp;</p> <p>Prihodi od prodaje, napisali su, ostvarili su rast od 121 milijun kuna. Ostvarena je neto dobit od 205,7 milijuna kuna, a cijena dionica porasla je 38,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nova vizija Podravke koja je započela promjenom organizacije i formiranjem poslovnih programa u potpunosti je ispunila očekivanja poslovne 2018. godine. Koncentracijom na na&scaron;a tradicionalna trži&scaron;ta i bržom dinamikom inovacijskih ciklusa na ključnim brendovima i kategorijama donijeli su nam najbolji operativni rezultat u dugogodi&scaron;njoj povijesti. Danas sa sigurno&scaron;ću možemo ustvrditi kako se Podravka u ključnim parametrima poslovanja može u potpunosti uspoređivati s kompanijama s internacionalnih trži&scaron;ta.&ldquo;, istaknuo je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke prilikom objave rezultata poslovanja za proteklu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliki rast neto dobiti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Neto dobit Grupe Podravka u protekloj godini iznosila je 205,7 milijuna kuna &scaron;to predstavlja vrlo značajan rast u odnosu na godinu ranije kada je ostvareno 18,2 milijuna kuna.<span id="dfp-DIA-text" class="ad-unit-text"></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 4.232,1 milijuna kuna &scaron;to predstavlja rast od gotovo 3 posto u odnosu na godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi bili procijenjeno vi&scaron;i za 4,2 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Segment Prehrane ostvario je 3.335,3 milijuna kuna prihoda od prodaje &scaron;to predstavlja povećanje od 2,8 posto odnosno 91,6 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi procijenjeno bili vi&scaron;i 3,6 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi segment Grupe Podravka, Farmaceutika, ostvarila je 896,9 milijuna kuna prihoda od prodaje &scaron;to predstavlja rast od 3,4 posto odnosno 29,4 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije dok bi bez utjecaja tečajnih razlika prihodi procijenjeno bili vi&scaron;i 6,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, hrvatski prehrambeni gigant najavio je otkup voća i povrća u Hercegovini, a projekt bi trebao početi već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Index</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-26-rajcice.jpegINTERVJU: Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma: Mostarski Sajam ima važnu gospodarsku, ali i društvenu uloguhttp://grude.com/clanak/?i=8902589025Grude.com - klik u svijetMon, 25 Feb 2019 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-25-dalfina-bosnjak1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru (Mostarski sajam), jedna je od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji. <p><br />Održava se od 9. do 13. travnja 2019. godine, po 22. put. Zemlja partner je Narodna Republika Kina, kojoj će ovo biti drugo partnerstvo na mostarskoj gospodarskoj izložbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bo&scaron;njak u intervjuu za portal <a title="Politika 24" href="https://www.politika24.net/2019/02/25/intervju-dalfina-bosnjak-direktorica-mostarskog-sajma-mostarski-sajam-ima-vaznu-gospodarsku-ali-i-drustvenu-ulogu/" target="_blank">politika24.net</a> govori o pripremama za ovogodi&scaron;nje 22. izdanje Međunarodnog sajma gospodarstva, otkriva &scaron;to sve posjetitelje očekuje na sajmu, govori o ovogodi&scaron;njoj zemlji partneru Kini, očekivanjima od ovogodi&scaron;njeg Sajma i značaju manifestacije za grad Mostar, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net:Možete li nam reći kako teku pripreme za ovogodi&scaron;nji 22. Međunarodni Sajam Gospodarstva Mostar 2019.?</strong></p> <p>Organizacija ovogodi&scaron;njeg sajma teče po planu i mi smo iznimno zadovoljni. Gospodarska kriza koja nas je zadnjih godina sputavala polako je iza nas i sa zadovoljstvom mogu kazati da smo, evo 70-tak dana prije otvorenja, skoro u cijelosti popunjeni. To nam ulijeva veliki optimizam da bi ovaj sajam mogao nadma&scaron;iti sva dosada&scaron;nja izdanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net:Kažite nam ne&scaron;to o ovogodi&scaron;njoj manifestaciji, iz kojih sve zemalja dolaze izlagači i &scaron;to sve posjetitelje očekuje na ovogodi&scaron;njem izdanju Mostarskog sajma?</strong></p> <p>U pet sajamskih dana, uz opću sajamsku manifestaciju na kojoj će biti predstavljene sve grane gospodarstva,posjetitelji će moći razgledati i na&scaron;e tradicionalne podsajamske manifestacije Sajam turizma i Sajam knjige i nakladni&scaron;tva. Uz NR Kinu, u najvećoj mjeri bit će zastupljeno bh. poduzetni&scaron;tvo (iz Federacije BiH i Republike Srpske) te izlagači iz zemalja okruženja Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije. Na sajmu se očekuju predstavnici tvrtki i službenih izaslanstava brojnih zemalja. U sklopu Sajma turizma biti će predstavljena domaća i regionalna vinarska proizvodnja, autohtona hercegovačka kuhinja i dodijeljene nagrade najboljim vinima. Na&scaron;i gosti i izlagači moći će uživati i u iznimno bogatom kulturno-zabavnom programu za sve dobne uzraste. To su dani koje nitko ne želi propustiti jer Mostar je najljep&scaron;i u proljeće, a sa sajmom dobiva dimenziju vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net: Ove godine zemlja partner je Kina. Koliko je značajno partnerstvo s tom mnogoljudnom zemljom, s obzirom da je kinesko gospodarstvo drugo po veličini u svijetu?</strong></p> <p>&ndash; NR Kini, je ovo drugo partnerstvo na mostarskoj gospodarskoj izložbi. Ono će biti daleko ozbiljnije u organizacijskom smislu nego ono u proteklom desetljeću. Naravno puno toga se događalo u međuvremenu, kinesko gospodarstvo je jako napredovalo ali i Mostarski sajam je rastao. Uz to &scaron;to je bila zemlja partner, NR Kina je zadnje desetljeće stalno prisutna na Mostarskom sajmu. Posebice se to odnosi na posljednje tri godine, kad su se kineski izlagači na sajmu predstavili sa svojim najjačim privrednim subjektima iz svijeta računarstva, informacijskih tehnologija i energetike. NR Kina i Mostarski sajam zajedno su organizirali i nekoliko važnih međunarodnih događaja. Na Mostarskom sajmu održao se Summit 16+1 ( &ldquo;Jedan pojas -jedan put&rdquo;) 2017. godine, na kojem su sudjelovali predstavnici 16 zemalja Jugoistočne Europe i NR Kine, a pro&scaron;le godine je u sklopu ovoga projekta, organiziran vrlo uspje&scaron;an Sajam poljoprivrednih proizvoda i vina &bdquo;16+1&ldquo;. Organizacija spomenutih događaja, rezultirala je partnerstvom, koje je okrunjeno ovogodi&scaron;njem partnerstvom Mostarskog sajma i NR Kine.Naravno da nam partnerstvo s NR Kinom jako puno znači jer kinesko je gospodarstvo drugo po veličini na svijetu. Ne treba posebno nagla&scaron;avati koliko je ogromno kinesko trži&scaron;te značajno i za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, kinesko partnerstvo na sajmu, jača ulogu i poziciju Mostarskog sajma i potvrda je da znamo odgovoriti najvećim izazovima kad su u pitanje organizacije manifestacija na visokoj razini. Kineski gospodarstvenici će biti zastupljeni u velikom broju a svoje gospodarske potencijale predstaviti će na oko 2.000 metara četvornih, Bit će zastupljene njihove najveće tvrtke iz svijeta telekomunikacija, energetike, poljoprivrede i ostalih grana industrije. Pored gospodarskog dijela, NR Kina će Mostaru, kroz različite programe, predstaviti svoju bogatu kulturu i tradiciju. Bit će to jedan istinski spektakl za sve uzraste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net: Kakva su Va&scaron;a očekivanja od ovogodi&scaron;njeg Sajma?</strong></p> <p>Kao i svake godine priželjkujemo da i ovaj Sajam rezultira nizom poslovnih sporazuma i partnerstava &scaron;to će biti poticaj stranim ulaganjima u na&scaron;u zemlju. Nadamo se da će niz kvalitetnih foruma i skupova o gospodarskim temama koje organiziramo na sajmu potaknuti na&scaron;e gospodarstvenike ali i političare na traženje boljih rje&scaron;enja za napredak ove zemlje. Zadaća Mostarskog sajma je dati poticaj poduzetnim ljudima u sklapanju novih poslovnih aranžmana i partnerstava koji će obogatiti gospodarsku scenu Bosne i Hercegovine i regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.politika24.net: Koliki je značaj Mostarskog sajma za grad Mostar, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu?</strong></p> <p>Mostarski sajam treba biti i jeste jedan od pokretača gospodarskog razvoja te jedan od najprepoznatljivijih brendova grada Mostara i Hercegovine uopće. On je mjesto susreta poslovnih ljudi i brojnih posjetitelja te kao takav pozitivno utječe na razvoj gospodarstva u cijeloj regiji. Osim &scaron;to stvara čvrste veze između gospodarstvenika s područja regije, ali i &scaron;ire, sajam iz godine u godinu bilježi sve veću posjećenost. Uz gospodarski značaj, sajam ima značajnu dru&scaron;tevnu ulogu za grada Mostara i cijelu BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-25-dalfina-bosnjak1.jpgNike bježi iz Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=8901589015Grude.com - klik u svijetSun, 24 Feb 2019 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-08-nike-tenisice-samozatezanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana zatvoren je i njegov Nike Factory Store, koji je deset godina poslovao u sklopu Roses Designer Outleta. <p><br />Najpoznatiji sportski brend potvrdio je da zatvara trgovine u Hrvatskoj, objavila je televizija N1 navodeći kako ider pi&scaron;e da su iz europske sredi&scaron;njice najpopularnijeg sportskog brenda Nike dobili službenu potvrdu o zatvaranju veleprodaje i maloprodaje u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana zatvoren je i njegov Nike Factory Store, koji je deset godina poslovao u sklopu Roses Designer Outleta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Nikeu nisu naveli razloge odlaska, nego su istaknuli da će svoje poslovanje na hrvatskom trži&scaron;tu nastaviti ponajprije putem web shopa i mobilnih aplikacija te dosada&scaron;njih distributera i maloprodajnih partnera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-08-nike-tenisice-samozatezanje.jpgHT ERONET Super tarife upravo su postale duplo bolje, i to doslovno!http://grude.com/clanak/?i=8899588995Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 22:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-hteronet_supertarife2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpisom ugovora na 24 mjeseca za jednu od Super ili SuperFamily tarifa, svaki novi ili postojeći korisnik dobiva duplo više uključenih GB u iznos mjesečne naknade tijekom trajanja ugovora.<p><br />Ovim posebnim pojačanjem svojih popularnih tarifa, HT ERONET, na jedinstven način, odgovara potrebama korisnika za surfanjem internetom, kori&scaron;tenjem dru&scaron;tvenih mreža i razmjeni fotografija, video i audio sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uza sve to, korisnik, naravno, ostvaruje i mogućnost kupnje mobilnih uređaja po atraktivnim cijenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalje nove ponude potražite na prodajnim mjestima HT ERONET-a ili na novim, redizajniranim web stranicama <a title="HT Eronet" href="http://www.hteronet.ba" target="_blank">www.hteronet.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove stranice su brže, jednostavnije za navigaciju, bolje integrirane s dru&scaron;tvenim mrežama, a posebna novina je i mogućnost pregledavanja sadržaja za slabovidne osobe. Također, dizajn web stranica se automatski prilagođava zaslonu uređaja s kojeg se pristupa, &scaron;to do sada nije bio slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelovito iskustvo posjetu hteronet.ba, dopunjuju i ranije dodane mogućnosti Live Chata s na&scaron;om službom za korisnike, online kupnjom uređaja i nadoplate bonova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-hteronet_supertarife2019.pngČapljinska ''Lasta'' kreće u proizvodnju štrudle od smokvehttp://grude.com/clanak/?i=8898688986Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 14:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom ožujka trebala bi početi i proizvodnja najjačeg Lastina brenda - štrudla od smokve. <p>&nbsp;</p> <p>Raspisan je treći javni poziv za prodaju Laste Čapljina, potvrdila je Behrija Huseinbegović, stečajna upraviteljice toga hercegovačkog poduzeća. Prodaju se nekretnine, &scaron;to uključuje proizvodni pogon, upravnu i prateće zgrade te opremu kompanije. Početna cijena u trećem javnom pozivu je 8,6 milijuna konvertibilnih maraka, a imovina se ne može prodati ispod te cijene, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početna prodajna cijena u prvom javnom pozivu bila je 11,48 ilijuna konvertibilnih maraka, a u drugom javnom pozivu 9,2 milijuna konvertibilnih maraka. Prijave se, po trećem pozivu, dostavljaju do utorka, 5. ožujka a usmeno javno nadmetanje obavit će se u srijedu, 6. ožujka u 12 sati u prostorijama stečajnog dužnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, proizvodnja u Lasti stala je koncem 2016. godine, dok je obustava proizvodnje obznanjena 26. siječnja 2017. nakon čega je oko 150 radnika upućeno doma. Stečajni postupak na Osnovnom sudu u Mostaru pokrenut je u svibnju 2018. godine, a za stečajnu upraviteljicu imenovana je Behrija Huseinbegović, ekonomistica iz Bugojna, poznata po oživljavanju posrnulih poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je koncem siječnja 2017. godine, kada su zabrinuti radnici pogleda uprtih u zemlju kretali kućama razmi&scaron;ljajući gdje i kako dalje, izgledalo nevjerojatno, strojevi su ponovno pokrenuti prije nekoliko mjeseci, točnije u listopadu 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počelo se s proizvodnjom čajnih kolutića, a nastavilo s kokos keksima, krem &scaron;tapićima, a odnedavno je u proizvodnji i popularni keks Linđo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od stečajne upraviteljice Behrije Huseinbegović doznaje se kako bi početkom ožujka trebala početi i proizvodnja najjačeg Lastina brenda - &scaron;trudla od smokve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to Čapljinci, ali i svi Hercegovci priželjkuju svakako je oživljavanje pogona prehrambene industrije, odnosno čapljinskoga sinonima tvornice keksa i vafla.</p> <p>&nbsp;<br />Vezana vijest&gt;&gt;<a title="Lasta Čapljina" href="https://www.grude.com/clanak/?i=88921&amp;raspisan-treci-javni-poziv-za-prodaju-laste" target="_blank">Raspisan treći javni poziv za prodaju ''Laste''</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpgOtvoren javni poziv za besplatne usluge mentoriranja u INTERA TP-uhttp://grude.com/clanak/?i=8897488974Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-mentor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakom poduzeću, bilo da je tek osnovano ili da već ima dugogodišnju tradiciju poslovanja, za uspjeh su često presudni savjeti koje može dobiti od vanjskih stručnjaka.<p><br />Analizirati poslovanje, imati pristup potrebnim znanjima i primijeniti sve relevantne informacije na svakodnevno poslovanje, izazovi su s kojim se lokalna poduzeća nerijetko susreću, a zbog ograničenih kapaciteta nisu u mogućnosti pravilno reagirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ciljem pružanja podr&scaron;ke novoosnovanim i postojećim malim i srednjim poduzećima s područja regije Hercegovina, INTERA Tehnolo&scaron;ki Park, u okviru projekta CODE financiranog iz Interreg IPA CBC Programme HR-BA-ME 2014-2020, otvara prijave za besplatne usluge mentoriranja po JICA metodologiji u trajanju od minimalno 20 sati po poduzeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mentoriranje je sveobuhvatan i relativno dug proces podr&scaron;ke poduzećima koja se nalaze u presudnom trenutku za razvoj ili opstanak. Mentori, koji su prethodno educirani kroz &scaron;estomodularnu obuku koju je INTERA TP organizirao u suradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom, uključena poduzeća će voditi kroz procese analize trenutne situacije, pripremu plana razvoja te pripremu potrebne dokumentacije za različite aktivnosti i pronalaženje poslovnih partnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na javni poziv mogu se prijaviti novoosnovana i postojeća mala i srednja poduzeća koja su u većinskom domaćem privatnom vlasni&scaron;tvu, a registrirana su na području regije Hercegovina. Prema uvjetima poziva, prijavljena poduzeća ne smiju obavljati djelatnost u okviru vojne industrije niti organizirati igre na sreću. Tekst javnog poziva, sa svim detaljima o sadržaju programa i uvjetima prijave, moguće je pronaći <a title="INTERA TP" href="https://www.intera.ba/media/24493/javni-poziv-mentoring-2019_intera_v2.pdf" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Javni poziv je otvoren do 8. ožujka 2019. godine</strong>.</p> <p>Sva zainteresirana poduzeća mogu se prijaviti ispunjavanjem obrasca koji se može preuzeti ovdje ili u prostorijama INTERA Tehnolo&scaron;kog Parka, a poslati na adresu navedenu u javnom pozivu. Nakon zatvaranja prijava, provest će se proces selekcije na osnovu kojeg će se izabrati deset poduzeća koja će sudjelovati u mentorskom programu, a koja će o rezultatima javnog poziva biti obavije&scaron;tena sedam dana nakon zatvaranja istog. Eventualna pitanja svi zainteresirani mogu postaviti na info@intera.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-mentor.jpgRyanair zainteresiran za Mostar, pregovori u tijeku http://grude.com/clanak/?i=8896888968Grude.com - klik u svijetThu, 21 Feb 2019 20:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-10-ryanairboeing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najpoznatija svjetska niskotarifna kompanija, čuveni irski Ryanair, zainteresirana je da svojim letovima poveže Mostar s ostatkom svijeta.<p>&nbsp;</p> <p>Kako mediji saznaju, Aerodrom Mostar dobio je upit iz Dublina, u kojem je naznačen interes irskog avioprijevoznika da grad na Neretvi postane jedna od 230 svjetskih destinacija s kojih lete avioni s prepoznatljivom zlatnom harfom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pregovori su u tijeku, a mostarska delegacija već je jednom boravila u Dublinu, sjedi&scaron;tu Ryanaira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U narednom periodu očekuje se konkretizacija razgovora i postizanje eventualnog dogovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kontakti su ostvareni i s Wizz Airom, a obje ove kompanije s vi&scaron;e ili manje uspjeha već prometuju s bh. aerodroma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Mostara trenutno prometuje samo Croatia Airlines za Zagreb, a u svibnju se očekuje povratak aviokompanije Eurowings i otvaranje linija za njemačke gradove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spominje se mogućnost i da nova bh. kompanija FlyBosnia charter letovima prevozi talijanske hodočasnike koji dolaze u obližnje Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-10-ryanairboeing.jpgLidl traži 400 radnika iz Bosne i Hercegovine!http://grude.com/clanak/?i=8894688946Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz trgovačkog lanca Lidl Hrvatska zaposlenicima u svih 96 trgovina diljem Hrvatske te u logističko-distributivnim centrima od 1. ožujka tj. početkom nove poslovne godine 2019. povećana je bruto plaća za 10 do 12 posto.<p><br /><br />Trenutno je u tijeku javni poziv za 400-tinjak sezonskih radnika u priobalnim općinama i gradovima za 2019. godinu, prenosi <a href="http://www.poslovni.hr/kompanije/dobre-vijesti-od-1-ozujka-svim-lidlovim-radnicima-veca-placa-za-10-do-12-posto-350159" target="_blank">Poslovni</a>.</p> <p><br /><br />Građani iz BiH su pozvani da se prijave za posao u Lidlu Hrvatska u oglasima koji su objavljeni u medijima i sajtovima za traženje posla protekli mjesec.</p> <p><br /><br />Svake godine tijekom turističke sezone, Lidl Hrvatska zapo&scaron;ljava oko 500 novih zaposlenika od kojih dio svake godine po zavr&scaron;etku sezone imaju priliku postati stalni Lidlovi zaposlenici.</p> <p><br /><br />Osim osnovnih primanja Lidlovih zaposlenika, koja su iznad prosjeka u maloprodajnoj i prehrambenoj industriji, Lidl Hrvatska svim svojim radnicima osigurava i niz drugih pogodnosti kao &scaron;to su božićnica, regres, sezonski dodatak, sistematske preglede te brojne druge pogodnosti.</p> <p><br /><br />Osim toga, Lidl posebnu pažnju pridaje razvoju svojih zaposlenika na svim nivoima. Stoga osim kontinuiranog ulaganja u treninge i stručna usavr&scaron;avanja svojim zaposlenicima omogućava i daljnji razvoj karijere, u skladu s potrebama poslovanja.</p> <p><br />S obzirom na to da je Lidl internacionalna kompanija, zaposlenici imaju priliku preuzeti i pozicije u drugim državama ili Lidlovoj centrali u Njemačkoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgElekroprivreda HZHB zapošljava, evo što tražehttp://grude.com/clanak/?i=8894488944Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 15:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Elektroprivreda HZHB raspisala je oglas za prijam radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme. Trebaju djelatnike i u Grudama.<p>&nbsp;</p> <p>Na temelju članka 7. Pravilnika o radu Javnoga poduzeća &bdquo;Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne&ldquo; dioničko dru&scaron;tvo Mostar broj: I-6015/18 od 23. kolovoza 2018. godine i Odluke Uprave Javnoga poduzeća &bdquo;Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne&ldquo; dioničko dru&scaron;tvo Mostar, broj: I-968/19 od 14. veljače 2019. godine raspisuje se oglas za prijam radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas možete vidjeti <a title="JP ELEKTROPRIVREDA HZHB" href="https://www.ephzhb.ba/oglas-za-prijam-radnika-u-radni-odnos-ne-neodredeno-vrijeme/" target="_blank">ovdje</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz potpisanu prijavu na Oglas s obveznom naznakom rednoga broja, naziva radnoga mjesta i mjesta rada, kandidati su dužni dostaviti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>životopis &ndash; s adresom i telefonskim brojem</p> <p>&nbsp;</p> <p>diplomu/svjedodžbu</p> <p>&nbsp;</p> <p>uvjerenje/potvrdu prethodnog poslodavca o radnom iskustvu u traženom stupnju stručne spreme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta dostavit će kandidat, koji bude izabran, prije zaključivanja ugovora o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi dokumenti koji služe kao dokaz o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se kao original ili ovjerena preslika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeće dokumente ne treba dostavljati jer ne mogu poslužiti kao valjan dokaz radnog iskustva:</p> <p>&nbsp;</p> <p>radnu knjižicu koja dokazuje samo radni staž, te ne može biti dokaz za radno iskustvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ugovor o radu, ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o djelu i dr. ugovore, rje&scaron;enje ili odluku o zasnivanju radnoga odnosa jer dokazuju samo početak rada i naziv radnoga mjesta, ne i njegovo trajanje.<br />sporazum, rje&scaron;enje ili odluku o prestanku radnoga odnosa jer dokazuju samo trenutak prestanka radnoga odnosa i ne mogu biti valjan dokaz o radnome iskustvu.<br />dokumente koja ne sadrže elemente potvrde ili uvjerenja, odnosno dokumente u kojima nije točno navedeno sljedeće: osnovni podaci o prethodnom poslodavcu, stupanj &scaron;kolske spreme u okviru radnoga mjesta, tj. stručna sprema predviđena za konkretno radno mjesto, naziv radnoga mjesta, precizirano razdoblje trajanja radnoga odnosa, te ostali relevantni podaci za dokazivanje tražene vrste radnoga iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji se prijavljuju na vi&scaron;e radnih mjesta podnose prijavu na svako radno mjesto pojedinačno i uz svaku prijavu dostavljaju traženu dokumentaciju. U tom slučaju, dovoljno je uz jednu prijavu dostaviti originalne ili ovjerene preslike dokumenata, dok u drugim prijavama mogu dostaviti obične preslike dokumenata s naznakom prijave u kojoj se nalaze originali ili ovjerene preslike zahtijevanih dokumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za dostavljanje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nepotpune, nepravodobne i neuredne prijave neće se uzeti u razmatranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni oglas će se objaviti u dnevnom listu &bdquo;Večernji list&ldquo; Mostar i na mrežnoj stranici Javnog poduzeća &bdquo;Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne&ldquo; dioničko dru&scaron;tvo Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave s potrebnom dokumentacijom u zatvorenoj omotnici dostaviti po&scaron;tom ili osobno na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, Ulica Mile Budaka 106 A, 88 000 Mostar, s naznakom: Prijava na oglas &ndash; za radno mjesto pod rednim brojem ____</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbor iz reda prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uvjete oglasa izvr&scaron;it će se sukladno Zakonu o radu F BiH (&bdquo;Službene novine F BiH&ldquo;, br. 26/16 i br. 89/18) i aktima Dru&scaron;tva</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-ephzhb.jpgU Mostaru se danas prodaju strojevi, automobili, nekretnine...http://grude.com/clanak/?i=8893788937Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-porezna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH u postupku prinudne naplate u ovom mjesecu danas organizira javnu prodaju zaplijenjene imovine poreznih obveznika dužnika u uredima Sarajevo, Mostar, Tuzla, Novi Travnik, Orašje i Bihać, zbog naplate dužnih javnih prihoda.<p>&nbsp;</p> <p>Na javnoj prodaji će se naći zaplijenjena imovina kao &scaron;to su digitalni, teretni i drugi strojevi poslovni prostori i objekti, teretna i putnička motorna vozila, nekretnine, oprema, zemlji&scaron;ta, namje&scaron;taj...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javnost će biti pravovremeno obavije&scaron;tena u prodaji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-porezna.jpgPlaće će morati rasti na 1000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=8892288922Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 21:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-baustela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plaće u Federaciji BiH uskoro bi mogle rasti za 200 i više konvertibilnih maraka. <p><br />Rezultat je to odlaska sve većeg broja stanovnika BiH u inozemstvo, čime se stvara manjak radnika u ovoj zemlji, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, već neko vrijeme velik broj poslodavaca u BiH je na mukama jer ne mogu naći nove radnike ni zadržati postojeće. Dio njih zbog toga je već podigao plaće, a rast se očekuje i u idućem razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovu činjenicu nedavno je upozorio i jedan od najvećih hercegovačkih gospodarstvenika, vlasnik brenda Violeta Petar Ćorluka, rekav&scaron;i kako su u ovoj tvrtki svjesni da će radnike moći zadržati samo povećanjem plaća.<br />&ldquo;Uprava Violete dobila je zadaću da pronađe način kako bi zaposlenicima omogućila bolja primanja, odnosno veću zaradu. Svake godine povećavamo primanja zaposlenika, a ove godine to mora biti značajnije&rdquo;, poručio je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plaće rastu i u građevini. Dobrog radnika vlasnici građevinskih tvrtki ne libe se platiti ni do 1700 KM. Uz navedenu plaću, poslodavci radnicima nude i urednu prijavu, odnosno plaćene doprinose. Ipak, i uz spomenute uvjete, do zidara, keramičara i ostalih građevinskih radnika u BiH sve se teže dolazi. Da se do radnika sve teže dolazi, potvrdio je i Adnan Smailbegović, predsjednika Udruge poslodavaca Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Trži&scaron;te diktira plaću. One u posljednje vrijeme idu gore jer nam nedostaje radne snage, ljudi idu vani. Poslodavci su prinuđeni podizati plaće. Nema tu hoćete-nećete, jednostavno morate. Nema vi&scaron;e ljudi koji su spremni raditi za 500 ili 600 KM, sada je to 700 ili 800 KM, a bit će vrlo brzo i 1000 maraka i to je to. U suprotnom, ostajete bez radnika - kaže Smailbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na činjenicu kako je povećanje plaća nužno u cijeloj zemlji kako bi se zadržao koliki-toliki broj radnika, već neko vrijeme upozoravaju i iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Naime, oni tvrde kako je prvi korak, koji je neminovan, povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH s 406 KM na 630 KM o čemu su upoznati i poslodavci. Da bi se povećale najniže plaće u cijeloj Federaciji, potrebno je ispuniti nekoliko preduvjeta. Prvi i najvažniji preduvjet je odluka Vlade o minimalnoj plaći, koja je u proceduri dono&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-baustela.jpgRaspisan treći javni poziv za prodaju ''Laste''http://grude.com/clanak/?i=8892188921Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 19:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od Behrije Huseinbegović, stečajne upraviteljice poduzeća „Lasta” Čapljina, radio Čapljina doznaje da je početkom tjedna raspisan treći javni poziv za prodaju ovoga poduzeća. <p>&nbsp;</p> <p>Prodaju se nekretnine &scaron;to uključuje proizvodni pogon, upravnu i prateće zgrade, te oprema kompanije. Početna cijena u trećem javnom pozivu je 8,6 milijuna maraka, a imovina se ne može prodati ispod te cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, početna prodajna cijena u prvom javnom pozivu bila je 11,48 milijuna maraka, a u drugom javnom pozivu 9,2 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave se dostavljaju do 5-og ožujka, a usmeno javno nadmetanje obavit će se 6-og ožujka u 12 sati u prostorijama stečajnog dužnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, proizvodnja u Lasti stala je koncem 2016-te godine, dok je obustava proizvodnje obznanjena 26-og siječnja naredne godine, nakon čega je oko 150 radnika upućeno kućama. Stečajni postupak na Osnovnom sudu u Mostaru, pokrenut je u svibnju 2018-te godine, a za stečajnu upraviteljicu imenovana je Behrija Huseinbegović, ekonomistica iz Bugojna, poznata po oživljavanju posrnulih poduzeća među kojima je primjerice, Tvornice kabela &bdquo;Kapis&rdquo; iz Tomislavgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je koncem siječnja 2017-te kada su zabrinuti radnici pogleda uprtih u zemlju, kretali kućama razmi&scaron;ljajući &ndash; gdje i kako dalje, izgledalo nevjerojatno, strojevi su ponovo pokrenuti u listopadu 2018-te godine. Krenulo se s proizvodnjom čajnih kolutića, a nastavilo s kokos keksima, krem &scaron;tapićima, a odnedavno je u proizvodnji i popularni &bdquo;linđo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od stečajne upraviteljice doznali smo da bi početkom ožujka trebala trebala krenuti i proizvodnja najjačeg Lastinog brenda &scaron;trudli od smokve. Ono &scaron;to Čapljinci priželjkuju svakako je oživljavanje pogona prehrambene industrije, odnosno čapljinskog sinonima Tvornice keksa i vafla, &scaron;to očito ovisi od interesa poslovnih ljudi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpgUzgajivači smilja iz Gruda dobili novi suvremeni uređajhttp://grude.com/clanak/?i=8891688916Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-smilje_branje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primjena suvremenih tehnologija i inovacija u poljoprivrednom sektoru, poglavito u uzgoju smilja, bio je jedan od osnovnih ciljeva projekta AgroTECH koji je INTERA Tehnološki Park implementirao u posljednjih nešto više od 18 mjeseci uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta, priopćio je INTERA Tehnološki Park.<p>&nbsp;</p> <p>U okviru ovog projekta, u suradnji sa stručnjacima iz CityOS fondacije, razvijen je CityOS Gro uređaj koji omogućuje jednostavno automatsko praćenje staklenika u stvarnom vremenu, s bilo kojeg mjesta, na pametnim telefonima i računalima, putem web aplikacije, prenosi Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ljetnim mjesecima pro&scaron;le godine javnim pozivom je izabrano deset različitih uzgajivača smilja iz različitih dijelova Hercegovine poput Čapljine, Ljubu&scaron;kog, Gruda, Stoca, Ljubinja, Blagaja i drugih kojima su u nastavku projekta donirani spomenuti uređaji. Svi su oni u listopadu imali priliku sudjelovati na radionici na kojoj ih je Faris Seferagić, suosnivač startup poduzeća META5, upoznao sa svim mogućnostima uređaja predstavljajući najbolji način za kori&scaron;tenje prilikom uzgoja smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatno prilagođeni i razvijeni uređaji uručeni su izabranim uzgajivačima smilja u prostorijama INTERA Tehnolo&scaron;kog Parka. INTERA TP će svim uzgajivačima u sljedećem periodu biti na raspolaganju u slučaju eventualnih pote&scaron;koća s kori&scaron;tenjem, a angažirani stručnjaci će nastaviti raditi na razvoju unaprijeđene verzije uređaja koja će uzgajivačima biti donirana nakon godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt AgroTECH se implementirao u okviru USAID/Sweden Projekta razvoja trži&scaron;ne poljoprivrede FARMA II, financiranog podr&scaron;kom američkog i &scaron;vedskog naroda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-smilje_branje.jpgElektroprivrede Herceg Bosne i Republike Srpske najavile suradnjuhttp://grude.com/clanak/?i=8891288912Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Električna energija koja u ovoj godini bude proizvedena u protočnoj hidroelektrani "Čapljina" tijekom ove godine bit će dijeljena u omjeru 50 prema 50 posto, čime će prvi put poslije 15 godina prvi kilovati iz ovog postrojenja biti dodijeljeni i Elektroprivredi Republike Srpske.<p>&nbsp;</p> <p>Generalni direktor ovog preduzeća Luka Petrović pojasnio je da se odredbama ugovora HET obavezao da osigura regulirano ispu&scaron;tanje vode na profilu brane "Gorica" Hidroelektrane "Trebinje dva", dok se "Elektroprivreda HZ HB" obvezala osigurati proizvodnju električne energije u pogonu "Čapljina".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zaključenim ugovorom stvorene su pretpostavke da HET ostvari značajne dodatne prihode, &scaron;to je jako važno u situaciji u kojoj je HE Dubrovnik izvan pogona", rekao je Petrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je značajan dogovor, od kojeg će svi imati korist. Samo HET će na mjesečnoj razini imati dodatna 24 gigavat-sata električne energije", naveo je Petrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protočna hidroelektrana "Čapljina" izgrađena je 1979. godine. Do 1992. godine PHE "Čapljina" je radila u sustavu HET-a, a od 1992. godine hidroelektrana je u sustavu"Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosna" iz Mostara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgEU4Business: Poziv na informativni sastanak povodom dodjele bespovratnih sredstava za poljoprivredna gospodarstva http://grude.com/clanak/?i=8890088900Grude.com - klik u svijetMon, 18 Feb 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-18-javni_poziv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt EU4Business je 1. veljače 2019. godine objavio javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podrške poljoprivrednim gospodarstvima (primarna proizvodnja).<p>&nbsp;</p> <p>Projekt &ldquo;Konkurentnost i inovacije: Lokalne razvojne strategije &ndash; EU4Business&rdquo; je četverogodi&scaron;nja inicijativa (2018-2022) koja je financirana primarno od strane Europske Unije (EU) u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) II.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt provode Deutsche Gesellschaft f&uuml;r Internationale Zusammenarbeit(GIZ), Razvojni program Ujedinjenih Naroda (UNDP) i Međunarodna organizacija rada (ILO). UNDP je odgovoran za provedbu aktivnosti iz oblasti poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt EU4Business je 1. veljače 2019. godine objavio javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podr&scaron;ke poljoprivrednim gospodarstvima (primarna proizvodnja).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve informacije kao i potrebni dokumenti za ovaj javni poziv se mogu pronaći na web stranici UNDP <a title="UNDP" href="http://www.ba.undp.org" target="_blank">http://www.ba.undp.org/</a> i na stranici projekta <a title="eu4business" href="https://eu4business.ba/" target="_blank">https://eu4business.ba/</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem Vas obavje&scaron;tavamo da će se u Mostaru (Federalni agromediteranski zavod, Biskupa Čule 10), 20. veljače (srijeda) od 9:30 do 12:00 održati informativni sastanakna kojem možete dobiti odgovore na pitanja u vezi javnog poziva i procesa podno&scaron;enja prijava.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-18-javni_poziv.jpgMilijunska ulaganja: Projekti Elektroprivrede HZ HB smanjit će uvoz el. energijehttp://grude.com/clanak/?i=8886188861Grude.com - klik u svijetSat, 16 Feb 2019 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-16-ephzhb-vjetro.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj projekta je doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta. <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Federacije BiH usvojila je izvje&scaron;će u kojem su predstavljeni projekti koje je realizirala Elektroprivreda HZ HB Mostar, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Daljnja ulaganja</strong><br />Iz dokumenta koji je u posjedu Večernjeg lista vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB Mostar u svom razvojnom programu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za razdoblje 2011. - 2013. uvrstila CHE Vrilo kao razvojni projekt na području općine Tomislavgrad koji koristi vodne potencijale slijeva Cetine, točnije rijeke &Scaron;uice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta jest doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta, &scaron;to će kupcima povećati sigurnost električne energije. Za realizaciju projekta uložene su 216,891.394 marke, od kojih je njemački Kreditni zavod za obnovu izdvojio 195,583.000, dok je iznos od 1,222.394 KM donirao, a EP HZ HB osigurao je 20,086.000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi projekt bio &scaron;to učinkovitiji, planirana su ulaganja i u budućnosti. Tako će se iz kreditnih sredstava od 2019. do 2021. godine izdvojiti 54,059.140 KM, dok će se za kasnije razdoblje izdvojiti 140,545.094 marke. Osim novca iz kreditnih sredstava, i JP EP HZ HB izdvojit će značajna sredstva u predstojećem razdoblju, i to 18,407.000 maraka, stoji u dokumentu u čijem smo posjedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt koji je realiziran u prethodnoj godini je i izgradnja VE Mesihovina, također u Tomislavgradu, u vrijednosti od 159,454.725 maraka. Od ukupnog iznosa, njemački Kreditni zavod za obnovu odobrio je 138,863.930 maraka, donirao je 1,955.830 maraka, dok je JP EP HZ HB izdvojio 18,634.965 maraka. Cilj ovog projekta je osigurati bolje uvjete za razvoj poduzetni&scaron;tva i industrije, veću zaposlenost, bolju prometnu infrastrukturu, uz niz drugih prednosti za dru&scaron;tvenu zajednicu, posebno lokalnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema trenutačnim procjenama, godi&scaron;nje bi se trebalo proizvoditi oko 165,17 GWh. Jedan od provedenih projekata je distribucija električne energije, koji obuhvaća održavanje, moderniziranje i pro&scaron;irenje elektrodistribucijske mreže JP EP HZ HB čiji je cilj bio osiguranje stabilnije i pouzdanije opskrbe električnom energijom te izgradnja rekonstrukcije transformatorskih stanica i elektrodistribucijskih mreža. Ovaj projekt utječe na smanjenje gubitka i smanjenje indeksa prosječnog trajanja prekida sustava. U ovaj projekt do sada je uloženo 81,620.179 KM, od kojih je iz Europske investicijske banke izdvojeno 39,116.600, a JP EP HZ HB izdvojio je dodatnih 39,116.600 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje će se nastaviti i u iduće dvije godine pa će tako Europska investicijska banka u 2019. godini izdvojiti 14,752.861 KM, a u 2020. izdvojit će dodatne 2,759.804 marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Distribucijska razina</strong><br />Osim triju navedenih, značajna novčana sredstva, i to 12,517.312 KM, izdvojena su i za projekt SCADA/DMS/OMS s komunikacijskim sustavom. Cilj je uspostava daljinskog upravljanja, nadziranja i prikupljanja na distribucijskoj razini elektroenergetskog sustava EP HZ HB za učinkovito upravljanje distribucijskim dijelom elektroenergetskog sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2019. njemački Kreditni zavod izdvojit će 5,495.882 KM, a iz istih izvora bit će donirano 1,459.007 KM. U 2020. bit će donirano 644,887.000 KM, a u predstojećem razdoblju 2,523.021 marka, stoji u dokumentu u čijem smo posjedu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-16-ephzhb-vjetro.jpegU suradnji sa braniteljima, Podravka želi proizvodnju i otkup šljiva, malina, paprika, rajčice i u središnjoj Bosnihttp://grude.com/clanak/?i=8884188841Grude.com - klik u svijetFri, 15 Feb 2019 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-povrce_u_gajbama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji ratnih zapovjednika Zbornog područja Vitez i Koordinacije udruga HVO-a i Specijalne policije SB županije u Vitezu je održan braniteljski skup. <p><br />Razlog je osnivanje braniteljskih zadruga i suradnje s Podravkom d.d. iz RH, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mreža dobavljača</strong><br />A kakvo je zanimanje branitelja za ovaj vid rada, proizvodnje i suradnje s Podravkom, vidjelo se i po punoj dvorani u Hrvatskom domu. Naime, Podravka d.d. &scaron;iri mrežu svojih dobavljača, prije svega u BiH, a preko ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja RH poku&scaron;ava animirati braniteljsku populaciju i u sredi&scaron;njoj Bosni, &scaron;to su već uspjeli u Hercegovini i Posavini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dijelom se to uspjelo i u Busovači gdje je osnovana Opća braniteljska zadruga, &scaron;to je sa 100.000 kuna podržalo Ministarstvo hrvatskih branitelja RH. Zadruga u Busovači već ima 35 članova (iz Busovače, Kiseljaka i Viteza). Ozbiljno zanimanje pokazala je Podravka d.d., &scaron;to pokazuje i dolazak na skup u Vitez direktora sektora poljodjelstva Zdravka Dimaća te Nikoline Jelavić i Zlatka Đelekovčana, koji su govorili o proizvodnji i otkupu voćnih i poljoprivrednih kultura (&scaron;ljiva, malina, krastavci, paprika, rajčica, feferoni...), stručnoj pomoći u sjetvi, tretmanu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gosti iz Podravke kazali su kako su njihove potrebe za određenim voćem i povrćem velike, spremni su otkupiti sve proizvedeno uz traženu i ugovorenu kvalitetu. Rečeno je i kako je njihova suradnja s malim pojedinačnim proizvođačima neprihvatljiva pa je nužno osnovati braniteljske zadruge koje bi olak&scaron;ale i pojednostavile sklapanje ugovora, prihvat proizvoda, transport od proizvođača do sabirnog mjesta i onda do Podravke u Koprivnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pozitivan primjer</strong><br />Kao pozitivan primjer naveli su zadrugu u Posavini koja ima sabirni centar i vlastitu hladnjaču. O financijskoj i drugim vidovima potpore govorio je Ivan Zeba, predstavnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Određene informacije dao je i Ilija Milić, jedan od organizatora skupa, inače direktor novoosnovane braniteljske zadruge u Busovači, dok je predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja RH Zvonko Beljo, inače koordinator ugovora tog Ministarstva s Podravkom, govorio o beneficijama branitelja i njihovih zadruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža, inače načelnik Sektora za normativnu djelatnost, upoznao je okupljene s izmjenama i dopunama Zakona o braniteljima koje se odnose na ostvarivanje trajnih prava pripadnika HVO-a invalidnih i mirovina obitelji poginulih. Skupu su nazočili i visoki dužnosnici HDZ-a BiH Josip Kvasina, predsjednik Sabora SBŽ-a, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH, i Nikola Lovrinović, predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skup&scaron;tine BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-povrce_u_gajbama.jpgPOSLOVNO ODIJEVANJE: Ovo su modni detalji za svakog poslovnog muškarca http://grude.com/clanak/?i=8883588835Grude.com - klik u svijetThu, 14 Feb 2019 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-14-sakoi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je poslovni stil podložan modi i modnim promjenama, ipak je zadržao svoja pravila koja odgovaraju ozbiljnosti poslovnog svijeta.<p><br />Poslovni svijet zahtjeva osnovnu dozu uniformiranosti i pravila bontona koja nisu podložna čak i vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanja pokazuju kako je odijevanje na razgovoru za posao jedan od glavnih pokazatelja koliko je se osoba spremna posvetiti poslu koji traži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ne bi ni jedan dio prepustili slučaju, u nastavku smo poslovnu garderobu za mu&scaron;karce razložili na sve njegove dijelove, kako bi cjelina garderobe bila po pravilima poslovnog bontona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bonton nalaže sljedeća pravila:</strong></p> <p>- Sako treba biti zakopčan kada stojite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako na sakou postoje dva gumba, gornje je zakopčano, dok donje uvijek treba ostati otkopčano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko je sako sa tri gumba, mogu biti zakopčana gornja dva ili samo srednje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema legendi, kralj Edward VII davne 1900. godine nije zakopčao posljednji gumb na svom sakou, &scaron;to su svi prisutni razumjeli kao novu modu koja se zadržala do danas, te vrijedi da mu&scaron;karac u odijelu ne zakopčava posljednji gumb na svom sakou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada sjedite, sako uvijek treba biti otkopčan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da bi provjerili je li vam sako odgovarajuće veličine, trebalo bi da možete stavitI dlan između grudi i zakopčanog sakoa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sako treba biti do dužine sjedi&scaron;ta stolice kada sjedite. Tako ćete najbolje procijeniti koja je savr&scaron;ena dužina sakoa za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicionalne boje za mu&scaron;ka poslovna odijela su tamno plava, crna i tamno siva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ispod sakoa uvijek nosite ko&scaron;ulju dugih rukava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Manžete od ko&scaron;ulje trebaju proviriti jedan do tri centimetra i na njih se ne stavlja sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Maramica koja se stavlja u džep ne usklađuje se sa odijelom, već s ko&scaron;uljom ili kravatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i kod ženskih modela i mu&scaron;ke ko&scaron;ulje moraju biti 100% pamučne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprihvatljivija su bijela, a zatim svijetlo plava i bež.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osim jednobojnih ko&scaron;ulja u obzir dolaze i one sa prugicama, ali diskretnim i nimalo upadljivim, bilo bojom ili &scaron;irinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz odijelo se nose ko&scaron;ulje isključivo sa dugačkim rukavima &scaron;to diktira &scaron;irina rukava sakoa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Okovratnik ko&scaron;ulje neka bude usklađen sa čvorom kravate koji vežete, veličinom udoban kako biste izbjegli često otpu&scaron;tanje čvora na kravati i otkopčavanje gornjeg gumba na ko&scaron;ulji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko ne želite izgledati kao konobar, nikad ne nosite sam prsluk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kravata je odjevni dodatak koji najjače ocrtava ukus i osobnost onoga tko je nosi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dana&scaron;njem poslovnom svijetu može se odabrati i neno&scaron;enje kravate ali i danas dobro odabrana diskretna kravata izraz je dobrog ukusa i poslovnog bontona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odaberete li kravatu pripazite kako ju vežete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dužina kravate treba dosezati do kopče remena na hlačama i ne preko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kravata neka bude jednobojna ili diskretnog uzorka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;irina kravate mora biti proporcionalna sa &scaron;irinom revera na sakou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tanke kravate idu uz tzv. europski tip odijela, odnosno ona odijela sa užim reverima i dva dugmeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dužina kravate jeste do vrha kopče na remenu, a ukoliko se nosi igla za kravatu ona je smje&scaron;tena u visini trećeg dugmeta brojeći odozgo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamnosivo odijelo je najbolji odabir svakog poslovnog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono se nosi u svako doba dana i može biti odjeveno u manje ili vi&scaron;e formalnim prigodama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Transformaciju doživljava kombinacijom ko&scaron;ulje i kravate koju nosimo uz njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cipele moraju biti čiste, i&scaron;četkane i ula&scaron;tene, uredno vezanih vezica, nepohabanih peta i uvijek za vrijeme posla na nogama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mu&scaron;ke čarape bez obzira na godi&scaron;nje doba, uvijek trebaju biti visoke, a isto je tako krajnje neukusno nositi prozirne čarape na radnom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Remen je obavezan dodatak, uvijek kožni i u tamnoj boji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovna torba imperativ je dana&scaron;njice zbog stvari i opreme koju svaki poslovni čovjek mora imati pri ruci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći odabir menadžera su kožnate poslovne torbe crne, bordo ili smeđe boje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-14-sakoi.jpgNjemačka za dlaku izbjegla recesiju, gospodarstvo stagnirahttp://grude.com/clanak/?i=8882888828Grude.com - klik u svijetThu, 14 Feb 2019 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačko je gospodarstvo posljednjih mjeseci pod pritiskom zbog strukturnih promjena u automobilskoj industriji..<p>&nbsp;</p> <p>Njemačko gospodarstvo zabilježilo je u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnaciju u odnosu na prethodni kvartal, čime je izbjeglo recesiju, no zabrinutosti u vezi najvećeg europskog gospodarstva i dalje ostaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine rast njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 0,0 posto u odnosu na treće tromjesečje, izvijestio je u četvrtak njemački statistički ured Destatis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari u anketi Reutersa očekivali su, pak, blagi rast, od 0,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda rast nije zabilježen, gospodarstvo je izbjeglo recesiju, koje mu je prijetila nakon &scaron;to je u trećem tromjesečju palo 0,2 posto, &scaron;to je bio prvi pad BDP-a od 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon dinamičnog početka pro&scaron;le godine, u drugom dijelu godine zabilježen je blagi pad. U cijeloj pro&scaron;loj godini gospodarstvo je poraslo 1,4 posto&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;ću Destatisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ured je izvijestio i da je u posljednjem lanjskom tromjesečju utjecaj domaće potražnje bio pozitivan, no da situacija u vanjskoj trgovini nije imala pozitivan doprinos rastu BDP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Carsten Brzeski, glavni ekonomist u ING Germany, kaže da je 2018. godina počela s očekivanjima da će gospodarstvo porasti po najvi&scaron;im stopama od 2011., no godina je zavr&scaron;ila s razočaranjem. &bdquo;Njemačko gospodarstvo izbjeglo je tehničku recesiju s najmanjim mogućim pomakom&rdquo;, kaže Brzeski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačko je gospodarstvo posljednjih mjeseci pod pritiskom zbog strukturnih promjena u automobilskoj industriji, trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, uvođenja carina i usporavanja rasta globalnog gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-gospodarstvo.jpgNagradna igra Hrvatske pošte Mostar ''Najljepšu marku biraj, kufer pakiraj''http://grude.com/clanak/?i=8879088790Grude.com - klik u svijetMon, 11 Feb 2019 17:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-cover_facebook_najljepsa_marka_2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar organizira izbor najljepše poštanske marke izdane u 2018. godini. <p>&nbsp;</p> <p>Kao i prethodnih godina očekuju vas odlične nagrade poput poklon bona za putovanje po želji u iznosu od 1.500,00 KM u organizaciji G-tour Međugorje te druge vrijedne nagrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fotografije svih izdanja maraka u 2018. godini, s pripadajućim rednim brojem, nalaze se na letku zajedno s glasačkim listićem koji možete pronaći na službenoj web stranici <a title="HP Mostar" href="https://www.post.ba/img/Letak_najljepsa_marka_web_2019_s_link_hr.pdf" target="_blank">www.post.ba</a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, letci s glasačkim listićima se mogu preuzeti i u po&scaron;tanskim uredima HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasačke listiće s osobnim podacima treba poslati najkasnije do 11. 3. 2019. godine na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar</strong><br /><strong>&bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke Hrvatske po&scaron;te Mostar 2018.&ldquo;</strong><br /><strong>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.</strong><br /><strong>88000 Mostar</strong><br /><strong>p.p. 500</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odaberite najljep&scaron;u marku Hrvatske po&scaron;te Mostar i osvojite putovanje iz snova!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravila nagradne igre &bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke HP Mostar 2018.&ldquo; možete pronaći na službenoj web stranici HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvlačenje dobitnika nagrada održat će se 19. ožujka 2019. godine, a njihova imena bit će objavljena 20. ožujka 2019. godine na službenoj web stranici <a title="HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-cover_facebook_najljepsa_marka_2018.jpgKruno Žulj: Načelnik me reketari! DORH ne reagira na prijavehttp://grude.com/clanak/?i=8877388773Grude.com - klik u svijetSun, 10 Feb 2019 23:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-10-019-kruno-zulj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kruno Žulj, rođeni Gruđanin vlasnik tvrtke Čarolija d.o.o., teško je optužio Joška Roščića, načelnika Općine Baška Voda, za korupciju, traženje mita i zloupotrebu položaja i ovlasti. <p>&nbsp;</p> <p>Tvrdi kako Ba&scaron;kom Vodom vlada organizirani kriminal na koji nadležne institucije ne reagiraju.
 Tvrdi da ga Općina onemogućava u gradnji hotela s četiri zvjezdice i tristotinjak soba tako &scaron;to su u prostornom planu umjesto puta ucrtali &scaron;etnicu pa se investicija od oko 200 milijuna kuna ne može realizirati. Razlog je, po njegovim riječima, to &scaron;to načelniku nije htio ustupiti pola tržnog centra koji je namjeravao graditi u centru mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Susreo sam se s najgorim oblikom korupcije kakav nisam mogao ni zamisliti. Načelnik općine uvjetovao je da mu prepustim pola tog centra, odnosno da mu poklonim polovicu nekretnine u vrijednosti od <strong>15-ak milijuna kuna</strong>! Naravno, odbio sam na takav način doći do potrebne dokumentacije i tada je počela neviđena represija. Minirajući moje projekte, načelnik Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić stavio je Prostorni plan Ba&scaron;ke Vode izvan snage u razdoblju od 2003. do 2008.godine i nitko nije mogao ni&scaron;ta graditi u tom periodu! Nakon 16 godina mukotrpnog rata s Općinom Ba&scaron;ka Voda dobio sam pravomoćne građevinske dozvole i uskoro započinje gradnja &ndash; tvrdi Kruno Žulj.
 Navodi da je <strong>podnio niz kaznenih prijava DORH-u</strong>, ali nije bilo reakcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Optužbe Krune Žulja odbacile su<strong> sve inspekcije</strong>, Državno odvjetni&scaron;tvo, a upravo je izgubio građansku parnicu. Sporna &scaron;etnica oduvijek je postojala, to je potvrdilo Ministarstvo graditeljstva za vrijeme ministrice <strong>Anke Mrak-Tarita&scaron;</strong>. On može svoj hotel spojiti prometnicom sa sjeverne strane &ndash; kaže prozvani Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić koji tvrdi da Općina Ba&scaron;ka Voda ima problema s poduzetnikom Žuljem koji je bespravni graditelj.</p> <p>&nbsp;</p> <div>On kaže da nije on tražio polovicu tržnog centra za sebe, već je Općina tražila da se upi&scaron;e u vlasni&scaron;tvo jer ulaže zemlji&scaron;te i odriče se komunalnog doprinosa.
&ndash; Općina s Krunom Žuljem ima velike probleme. On je gradio stanove mimo i bez građevinske dozvole, gdje su bile dozvoljene četiri etaže, on je podizao &scaron;est. Ti objekti ni danas nemaju građevinske dozvolu i stanari se ne mogu upisati kao vlasnici. Dužan je i državi i općini, pokrenuli smo postupak naplate i vjerojatno ga to frustrira &ndash; poručio je Ro&scaron;čić.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-10-019-kruno-zulj.jpgLjubo Jurčić o novoj ekonomskoj krizi Hrvatske, Italije, Njemačkehttp://grude.com/clanak/?i=8874888748Grude.com - klik u svijetSat, 09 Feb 2019 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad je riječ o tome kako ćemo se mi nositi s odjekom iz Italije i Njemačke, profesor Jurčić ističe da je kod nas sve padalo dok je kod drugih raslo..<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Italija službeno objavila kako je u&scaron;la u recesiju, a potom se pojavila i prijetnja kako bi se u recesiji mogla naći i Njemačka nakon pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prosincu pro&scaron;le godine za 0,4 posto, pojavile su se bojazni da će to utjecati na hrvatsko gospodarstvo. Pa je tako glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran &Scaron;o&scaron;ić odmah najavio kako će odraz biti negativan jer je riječ o dvije zemlje na koje se najvi&scaron;e naslanjamo, odnosno na&scaron;a dva najjača trgovinska partnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, profesor s Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić ne smatra da će to za Hrvatsku biti nekakav značajan udarac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije svega ističe kako je riječ o statističkoj recesiji kada su Italija u pitanju, a kada je riječ o Njemačkoj da se o recesiji ni ne može govoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Njima je 2017. i 2018. bila odlična. Sada se ondje u su&scaron;tini ne može govoriti o recesiji, rade punim kapacitetima. Oni ne mogu vi&scaron;e rasti i velika stvar im je da drže taj nivo koji imaju sada jer su do&scaron;li do plafona. Sad im ostaje samo napredak u tehnologiji, a to traje&rdquo;, kaže nam profesor Jurčić dodajući kako je Italija na 26.000 eura BDP-a po glavi stanovnika ima jo&scaron; prostora za rast, ali da ga Njemačka nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&lsquo;Gubili su se poslovi i u vrijeme rasta&rsquo;</strong></p> <p>Kad je riječ o tome kako ćemo se mi nositi s odjekom iz Italije i Njemačke, profesor Jurčić ističe da je kod nas sve padalo dok je kod drugih raslo, kao primjerice industrija i da on ni ne vidi neki poseban rast kad smo mi u pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Utjecat će to na nas, ali ekonomija je puno složenija od onog kako se prikazuje i treba znati da su neki na&scaron;i izvoznici i u vrijeme rasta ostajali bez poslova u Italiji, pa se to može dogoditi i sad. No, generalno gledano sada&scaron;nja situacija s Italijom i Njemačkom nema nikakav učinak na Hrvatsku. Mi imamo problem sami sa sobom. Uni&scaron;tili smo gospodarstvo, a nismo napravili novo&rdquo; kaže između ostalog prof. Jurčić zaključujući:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovo je sada samo jedna magla u kojoj se traži opravdanje, razlozi za lo&scaron;e stanje u kojem se nalazimo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Net.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgNIJEMCI KUPILI ŠIROKOBRIJEŠKI CENTAR ZA OBRAZOVANJEhttp://grude.com/clanak/?i=8870688706Grude.com - klik u svijetWed, 06 Feb 2019 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-07-obrazovanje-odraslih-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart (SR Njemačka) preuzela je 100 posto osnivačkog prava nad Srednjom strukovnom školom s pravom javnosti "Centar za obrazovanje" Široki Brijeg. <p><br />"EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart je u strate&scaron;kom dokumentu o svom srednjoročnom i dugoročnom poslovnom razvoju donijelo odluku da svoje djelovanje, odnosno obrazovanje odraslih provodi i na Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini te je radi toga preuzela jednu od vodećih institucija koja se bavi obrazovanjem odraslih u Bosni i Hercegovini, Srednju strukovnu &scaron;kolu s pravom javnosti "Centar za obrazovanje" &Scaron;iroki Brijeg, BiH", navodi se u priopćenju EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart.&nbsp;</p> <p><br /><br />Kao razlog ovog svog poteza iz EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart navode da na prostoru BiH egzistira stanovni&scaron;tvo koje je zainteresirano za život i rad u SR Njemačkoj. S druge strane, u SR Njemačkoj posluju mnogi poslodavci kod kojih rade radnici iz BiH i koji u Njemačkoj uživaju vrlo visok ugled kao vrijedni i stručni radnici.&nbsp;</p> <p><br />"Mnogi poslodavci su zainteresirani da privuku dodatne radnike s područja BiH, posebno imajući u vidu da njemačkom gospodarstvu, nedostaje mnogo radnika koje mogu osigurati samo privlačenjem radne snage iz drugih zemalja, zbog toga je Zapadni Balkan jedan od glavnih aduta. Navedenom akvizicijom EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart nastoji iskustva iz obrazovanja odraslih u SR Njemačkoj prenijeti u BiH, prije svega model dualnog obrazovanja, odnosno povezivanje gospodarstva i obrazovanja", poja&scaron;njavaju iz EDUKA-e.&nbsp;</p> <p><br /><br />Dualno obrazovanje podrazumijeva da polaznik obrazovanja odraslih većinu svog &scaron;kolovanja obavi kod poslodavca, odnosno kroz praktični rad, a samo dio obrazovanja provede u &scaron;koli. Predmetno obrazovanje predviđa i da se prije upisa u &scaron;kolu pronađe zainteresirani poslodavac koji je kadrovsko i materijalno sposoban i opremljen provesti predmetno obrazovanje.&nbsp;</p> <p><br /><br />Iz EDUKA GmbH Bildungszentrum Stuttgart su naglasili kako se u obrazovanju odraslih žele fokusirati na ishode učenja, odnosno dono&scaron;enje novih kurikuluma za obrazovanje odraslih, koji će biti fokusirani na ishode obrazovanja, odnosno na stečena znanja i vje&scaron;tine koje mora posjedovati polaznik koji je uspje&scaron;no zavr&scaron;io odgovarajući program obrazovanja odraslih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-07-obrazovanje-odraslih-2.jpgCijene niže nego u BiH! Rusi otvorili trgovinu u Njemačkoj, prvi dan zatvorilihttp://grude.com/clanak/?i=8870388703Grude.com - klik u svijetWed, 06 Feb 2019 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-06-019-mlijeko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na njemačko tržište ušli su s velikim ambicijama - još nižim cijenama udariti na etablirane konkurente poput Lidla, Aldija ili Norme. No, nakon samo desetak dana, u nedjelju 4. veljače, ruski diskontni lanac Torgservis morao je zatvoriti svoju prvu i zasad jedinu njemačku trgovinu - Mere u Leipzigu. <p>&nbsp;</p> <p>No, bilo je to tek privremeno, dvodnevno zatvaranje jer su, kako navode iz Merea, kupci razgrabili svu robu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nismo očekivali takvu navalu, a &scaron;to se tiče glasina da nam <strong>roba iz istočne Europe </strong>stiže presporo i da je tu izvor na&scaron;ih problema, to opovrgavamo, poručili su iz kompanije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju je na vratima trgovine kupce dočekala poruka sljedećeg sadržaja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po&scaron;tovani kupci, zbog jako velike potražnje na&scaron;a je trgovina zatvorena 4. i 5. veljače 2019. Reagirali smo&nbsp;brzo, ali morali smo zaključiti da i na&scaron;im dobavljačima treba neko vrijeme da nam napune police. <strong>Ponovno smo otvoreni 6. veljače 2019. </strong>od 9 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'To je nesiguran poslovni model'</h2> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekim njemačkim stručnjacima, poput Gerdu Hessertu sa Sveučili&scaron;ta u Leipzigu, dvodnevno zatvaranje Merea može biti dokaz teze o ranjivosti njihovog poslovnog modela koji zasad počiva na ponudi vrlo jeftine robe u samo jednoj trgovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz sve tro&scaron;kove koje diskontni lanci imaju, pogotovo oko logistike, u Njemačkoj morate imati minimalno 100, a poželjno barem 200 ili 300 trgovina da bi uspjeli, govorio je Hessert&nbsp;uoči otvaranja prve trgovine Torgservisa.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod sloganom "Samo najniže cijene svaki dan", Mere u Leipzigu<strong> privukao je rijeke kupaca</strong>. Redovi na otvaranju krajem siječnja bili su ogromni, a gužva se nije značajno smanjila niti u idućim danima. Nijemce su u ruski diskont privukle primamljive akcije i, općenito, niže cijene većine proizvoda.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Mlijeko 3,6 kuna, pola kg sira 17 kuna...</h2> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možemo uzeti za primjer nekoliko artikala - pola kilograma mljevene kave u Mereu stoji 18,5 kuna,<strong> litra trajnog mlijeka je 3,6 kuna, litra crnog vina 7,7 kuna</strong>, čaj od mente (24 filter vrećice) 1,9 kuna, pola kilograma sira 17,7 kuna, pakiranje od 100 čačkalica 90 lipa...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povoljne su u cijene mesa i suhomesnatih proizvoda jer, primjerice, pola kilograma mljevenog mesa u marinadi od če&scaron;njaka stoji 7,4 kune dok su svinjske &scaron;nicle 20 kuna. Salamu od 400 grama prodaju za pet kuna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački portal <a href="https://www.merkur.de/wirtschaft/russen-aldi-mere-in-leipzig-schon-wieder-geschlossen-sprecherin-dementiert-spekulationen-zr-11555911.html" rel="nofollow" target="_blank"><strong>merkur.de</strong></a> uspoređivao je cijene u Mereu, Lidlu i Aldiju. U ko&scaron;aricu su stavili sok od jabuke, mlijeko, kavu, kobasice, vreće na smeće, salamu, masline, sir, crno vino i čaj od mente. Najskuplji je ispao Aldi - za sve navedeno potrebno je platiti 124 kune, slijedi Lidl sa 111 i najjeftiniji Mere gdje sve to stoji 79 kuna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>'To je upitna kvaliteta'</h2> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niske cijene same po sebi ipak nisu dovoljne za opstanak na trži&scaron;tu. Svjesni su toga i Rusi koji planiraju otvoriti jo&scaron; najmanje 100 Mere trgovina i to ponajprije na istoku Njemačke. No, ekonomski stručnjak iz Leipziga Erik Maier smatra da im ni to neće biti dovoljno:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Diskonti ovog tipa već su se pojavljivali na njemačkom trži&scaron;tu i nisu uspjeli. Te&scaron;ko će Mereu biti natjecati se sa Lidlom i Aldijem čak i ako otvore tih <strong>najavljenih 100 trgovina</strong>. Kad ponudite ne&scaron;to &scaron;to je za 20 posto jeftinije nego u Aldiju, pitanje je kakve ja taj&nbsp;proizvod kvalitete, kaže Maier.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki njemački mediju sumnjaju&nbsp;da je razlog dvodnevnog zatvaranja&nbsp;hrana koja ne zadovoljava EU standarde. U Mereu pak tvrde da im svi proizvodi zadovoljavaju standarde EU i da većinom, osim iz Njemačke, stižu iz Če&scaron;ke i Poljske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-06-019-mlijeko.jpegRekordna kazna za Volkswagen, Toyotu, Renault... Cinkao ih Daimlerhttp://grude.com/clanak/?i=8869788697Grude.com - klik u svijetTue, 05 Feb 2019 21:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-12-daimler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Talijansko tijelo za tržišno natjecanje kaznilo je 12 banaka i devet proizvođača automobila s najvišim iznosom ikad - ukupno 678 milijuna eura - za sudjelovanje u kartelu o financiranju automobila od 2013. do 2017., o čemu je čak izvijestio i AZTN.<p>&nbsp;</p> <p>Daimler, Volkswagen, Toyota, Renault, General Motors, Ford i BMW tajno su se dogovarali s vlastitim financijskim institucijama o kriterijima i uvjetima financiranja i leasinga novih automobila, a u tajnim dogovorima sudjelovala su i financijska udruženja Assilea i Assofin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacije koje su izmjenjivali otkrivene su nakon nenajavljene pretrage, a odnosile su se na dogovore o kamatnim stopama, cijenama vozila, prodanim količinama i tro&scaron;kovima. Kartel je prijavio Daimler te je kao zviždač bio oslobođen od kazne, dok je najvi&scaron;a kazna izrečena vezanoj banci Fiat Chryslera u iznosu od 179 milijuna eura, Volkswagenu i njegovoj povezanoj banci &ndash; 163 milijuna eura te Renaultu i njegovoj financijskoj instituciji &ndash; 125 milijuna eura. Assilea i Assofin kažnjeni su sa 95,795, odnosno 11,694 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Novac.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-12-daimler.jpgEP HZ HB donijela Odluku o usvajanju Plana poslovanja od 2019. do kraja 2021. godinehttp://grude.com/clanak/?i=8869288692Grude.com - klik u svijetTue, 05 Feb 2019 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-05-019-dionicari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sjedištu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg ­Bosne d.d. Mostar, danas je održana 36. skupština Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar na kojoj je predsjedavala Jasmina Pašić, punomoćnica Vlade Federacije BiH u ime državnoga kapitala BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Na Skup&scaron;tini je 100 % većinom glasova dioničara donesena Odluka o usvajanju Plana poslovanja JP &ldquo;ELEKTROPRIVREDA HZ HB&rdquo; d.d. Mostar za 2019. &ndash; 2021. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blaženka Novaković, rukovoditeljica Sektora za računovodstvene poslove i kontroling upoznala je članove Skup&scaron;tinu o proceduri i načinu izrade Plana poslovanja EPHZHB-a za navedeno razdoblje, kojim se osigurava strate&scaron;ki cilj poslovanja kao &scaron;to je: puna pogonska spremnost postrojenja i objekata; sigurna i kvalitetna opskrba kupaca električne energije; visok stupanj naplate potraživanja za električnu energiju kao i značajna investicijska ulaganja, a posebno aktivnosti na realizaciji projekta CHE Vrilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svome je izlaganju Plana poslovanja Novaković istaknula nekoliko stavki Plana istaknuv&scaron;i detaljan plan investicijskih ulaganja, plana prihoda i rashoda, naplate fakturirane el. energije, prosječnih gubitaka na distribucijskoj mreži kao i plana dobiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je planirana dobit u 2020. godini planski manja zbog planirane sanacija brane HE Rama, a samim tim i manja proizvodnja u pogonu HE Rama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su ukupni prihodi u 2019. godini bitno veći u odnosu na 2020. i 2021. godini iz razloga &scaron;to elektroenergetskom bilancom za navedene godine nije predviđena opskrba električnom energijom gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Mostarska Panorama</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-05-019-dionicari.jpgMercator nastavlja promovirati domaću proizvodnjuhttp://grude.com/clanak/?i=8867288672Grude.com - klik u svijetMon, 04 Feb 2019 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-04-moji-brendovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sa željom da dodatno promoviraju vrijednost domaće proizvodnje i ujedine bh. proizvođače, od 31. siječnja 2019. godine, Mercator nastavlja sa drugim valom promocije domaćih brendova.<p>&nbsp;</p> <p>Osim već poznatih brendova iz prvog vala kampanje Moji brendovi, na&scaron;e vrijednosti, Klas &ndash; Zlatni puder, mineralna voda Sarajevski Kiseljak, Meggle mlijeko, bosanska kava Zlatna Džezva, Violeta tekući deterdženti, drugi val kampanje uključuje i Meggle active protein mlijeko, Perfetta pa&scaron;teta, Sarajevsko premium pivo i Violeta omek&scaron;ivače. U sljedećem periodu, police svih Mercatorovih prodavnica će nositi oznake ovih proizvoda, sa posebnim naglaskom kupcima na njihove omiljene brendove, prenosi <strong>Manager.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovaj moderan način suradnje kompanije Mercator i domaćih brendova je ne&scaron;to sasvim novo na na&scaron;em trži&scaron;tu. Nastavak kampanje smo ojačali sa Meggle active protein, specijaliziranim mlijekom sa smanjenim udjelom mliječne masti i povećanim udjelom proteina, sa neodoljivim okusima čokolade, vanilije i banane, koje je savr&scaron;en odabir za sve profesionalne sporta&scaron;e, rekreativce i za sve one koji paze na dnevni unos kalorija. Tu je i Sarajevsko Premium, vrhunsko svijetlo lager pivo, proizvedeno od pažljivo biranih sastojaka, vode s vlastitog izvora, ječmenog slada, pivskog kvasca i čak tri vrste hmelja, bez drugih dodataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku kampanje predstavljamo i vrhunsku kolekciju Violeta omek&scaron;ivača sa sofisticiranim parfemima za tkanine koji ujedinjuju pet različitih karaktera, nagla&scaron;avaju privlačnost i neodoljivu senzualnost mirisnih aroma. Osim spomenutih brendova, pridružila nam se i Perfetta pa&scaron;teta, pripremljena samo od najkvalitetnijih sastojaka, jedinstvenim tehnolo&scaron;kim postupkom, kao i Perfetta pikant koko&scaron;ja pa&scaron;teta sa savr&scaron;enim omjerom začina, samo za istinske gurmane", navodi u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;i vjerni kupci će pronaći svoje omiljene brendove na na&scaron;im policama dodatno označene uz markicu "Moji brendovi", jer to jesu na&scaron;e vrijednosti. Posjetite svoj najbliži Mercator i na jednom mjestu pronađite proizvode koji su zasigurno nezaobilazan dio na&scaron;eg svakodnevnog života. Sa kupnjom domaćih proizvoda podržavamo domaću proizvodnju i dajemo dodatnu sigurnost radnih mjesta", izjavio je Haris Omeragić, direktor nabavke Mercatora BH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednosti ovih domaćih brendova stvaraju uspomene. "Potražite i vi va&scaron;e omiljene domaće brendove na policama Mercatora i nastavite sa nama stvarati nove uspomene uz na&scaron;e vrijednosti", pozivaju zaposlenici Mercatora BH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-04-moji-brendovi.jpgStočar i pjesnik iz Tomislavgrada: Pješačim na metar snijega, samo da me dr. Paladino ne čujehttp://grude.com/clanak/?i=8861888618Grude.com - klik u svijetFri, 01 Feb 2019 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-01-ovce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako se na Ravanjskom polju ovih zimskih dana snalazi naš Ilija? – pitam u telefonskom razgovoru domaćega stočara i pjesnika Iliju Smiljanića iz Tomislavgrada.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ma, navik&rsquo;o sam ti ja na ove uvjete, spremno odgovara vlasnik farme ovaca (&bdquo;Farme Smiljanić&ldquo;) koju je podigao prije dvadeset godina upravo na Ravanjskom polju. Potvrđuje to i videozapis koji je upravo ovih dana snimio njegov prijatelj Zloćo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zimskome periodu Ilija noćiva na svojoj Farmi, međutim prekjučer je morao sići u grad po hranu i lijekove za svoje ovce i janjce. Vrijeme janjenja je u punome jeku, a u tomu mu pomaže jedan radnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ojanjilo je se vi&scaron;e od 200 ovaca. Morao sam po neke lijekove za ovce i nadopuniti zalihe hrane. Kada sam obavio te poslove u gradu, krenuo sam preksinoć na Farmu s prijateljem Zloćom. U međuvremenu je zapuhao orkanski vjetar, stvorio nanose i morali smo stati u blizini Farme jer dalje nije bilo prohodno. Tu sam se za Zloćom pozdravio i uputio pje&scaron;ice prema Farmi, govori nam Ilija koji je morao do Farme pje&scaron;ačiti 2 km, i to po snijegu čija je visina dosezala i vi&scaron;e od jednoga metra. A tek onda čeka ga pravi posao!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne bojim se ni sniga ni vukova, samo me strah dr. Paladina</strong></p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>&ndash; Nije me stah, ograjo sam. Nastojim prozitivno razmi&scaron;ljati, znam svoj pravac i da je tribalo do Posu&scaron;ja pje&scaron;ice, i na -20 stupnjeva, ja bih i&scaron;ao.&nbsp;Ne bojim se ni sniga ni vukova. Strah me je jedino dr. Paladina. Ne bi valjalo da ovo pročita i vidi, jer neće me htjeti primiti na kontrolu. Zabranio mi je da nosim veći teret jer imam problema s kralježnicom. Ali ja se moram brinuti za svoje blago &ndash; uz smijeh nam govori Ilija koji, kaže, uvijek vjeruje u Božju providnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; I neka bude &scaron;to god On da, to je je moja filozofija. Meni je ovdje ovako uvijek u zimskom periodu. Dislociran samo od prometnice, a bager može za desetak minuta pročistiti snijeg, kad ga zovnem i kad je glavnom cestom prohodno. Ova cesta od Mokronoga prema Rami se već dva dana zbog snijega i smetova ne može čistiti. Popodne bi se vjetar mogao smiriti, a prema nekim najavama Livnoputovi će tada pristupiti deblokadi i či&scaron;ćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Preksinoć sam se pje&scaron;ice morao spustio od Farme do Bukovika jer prijatelj Zloćo nije mogao doći po mene i vratiti me kući u Tomislavgrad. Promet je bio u zastoju i bager je izvlačio kamion<em> Alfaplasta</em> koji je bio zapeo na toj dionici kao i ostala vozila. Do njih sam propje&scaron;ačio cca 8 km. Kad su odblokirali prometnicu s tim kamionom sam se dovezao kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iako naviknut na zimske uvjete u planini, Ilija kaže kako je nakon 2012. ovo jedna od najtežih zima.</strong></p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>&ndash; Te 2012. godine snijeg je u ovo vrijeme potrajo dva tjedna, a sada već mjesec i pol i to velikoga snijega. I tko zna &scaron;to će biti idućih dana. Vjerujem dosta norve&scaron;koj prognozi. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilijina Farma koja se nalazi u Paklinama &ndash; na Ravanjskom polju pripada kupre&scaron;koj općini. Kupre&scaron;ki starosjedioci znaju reći da je ta lokacija po niskim temperaturama i hladnoći identična Kupre&scaron;kom polju i ujedno najhladnija u toj općini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao ni 1998. tako ni danas, ne brine to ovoga mladog čovjeka vedra duha koji u svemu&nbsp; nastoji vidjeti dobro. Tako se i u ekstremnim vremenskim prilikama na njegovoj planini rađa ne&scaron;to novo i lijepo. Ilijina pjesnička du&scaron;a upravo u ovakvim uvjetima iznjedrila je &bdquo;Zimu&ldquo; u stihovima. Zimu koju će uskoro pobijediti Sunce.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Zima</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ej zimo, zimo </em></p> <p><em>Navuče ti meni rukavice </em></p> <p><em>Zarumeni lice </em></p> <p><em>Odvede mi ptice </em></p> <p><em>Pustu du&scaron;u ostavi </em></p> <p><em>Da je kose vjetrovi</em></p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em>Ustaknu mi kapu </em></p> <p><em>Staknu mi vatru</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ali neka, neka zimo</em></p> <p><em>Doći će vjetri južine </em></p> <p><em>Da ti svrnu rožine </em></p> <p><em>Procvjetat će ljubice </em></p> <p><em>Gledat ti u lice</em></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><em>Ti će&scaron; samo kopniti </em></p> <p><em>Lice će ti blijediti </em></p> <p><em>Suncu du&scaron;u predati </em></p> <p><em>Sunce će pobijediti&nbsp;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/aoJWIAh53YY" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zora Stanić/Tomislavcity</strong></p> <p><strong>Foto: Miro &Scaron;umanović/Arhiv</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-01-ovce.jpgU BiH se uvozi govedina zamrznuta prije 50 godina! http://grude.com/clanak/?i=8859988599Grude.com - klik u svijetThu, 31 Jan 2019 14:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-31-govedina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>akon što smo objavili informaciju da je Poljska najveći izvoznik mesa u BiH, mnogi se pitaju postoji li mogućnost da je meso bolesnih krava snimljenih u jednoj klaonici u Poljskoj završilo na bh. jelovnicima. <p>&nbsp;</p> <p>Domaći proizvođači su ogorčeni, a s obzirom na desetke milijuna KM uvezenog mesa samo iz Poljske, rekli bismo - i s pravom, pi&scaron;e Večernji list BiH.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su napustili ove prostore jer je država vi&scaron;e prepoznavala meso iz cijeloga svijeta negoli ono domaće. - Kod nas sve naopako funkcionira. I ovo malo, a kvalitetno, &scaron;to proizvedemo, mi ne možemo prodati jer se uvozi ovo, nazvat ću ga, europsko smeće! To je sramota. Ne &scaron;titi se domaća proizvodnja nego ju se sustavno gu&scaron;i - ogorčen je predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Moraju zatvarati farme</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>On je svoju farmu morao zatvoriti. - Krave su počele &ldquo;jesti mene&rdquo;. Nema ekonomske opravdanosti - ogorčen je Bićo. Smatra da ni priča o zaraženom mesu iz Poljske neće promijeniti situaciju. - Država od prodaje uvoznog uzme 17 % PDV-a, a ako nas domaće proizvođače potpomogne, onda manje njima ostaje. To je mentalni sklop razmi&scaron;ljanja onih koji vode brigu o poljoprivredi - ustvrdio je Bićo. - Dugo godina pričamo da smeće iz svijeta i Europe zavr&scaron;ava u BiH. Kakva je kontrola na na&scaron;im granicama, najbolje opisuje činjenica kad smo mi blokirali granični prijelaz u Gradi&scaron;ci, a tamo nema hladnjaka, znači kontrole nema. U BiH se kontrolira jedino domaće mlijeko. Imamo najmanje 24 državne kontrole i jo&scaron; 360 kontrola mljekara. Pričamo o Poljskoj, najvećem uvozniku mesa u BiH, pa, hajde, neka netko pokaže analizu mesa koje uvozimo otamo. Neka netko kaže gdje su zavr&scaron;ila 53 kamiona mesa koje je prikazivano kao loj. Vodio se postupak, nastala &scaron;utnja. Ovaj narod se truje - ističe Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača/mljekara RS-a. I on smatra da sve ovo neće utjecati na svijest u BiH. - Mi smo kao neka životinja, kanibal, koja je naučila jesti neku vrstu mesa, otpad. Netko je naučio uzimati novac jer ono ne može biti u prometu dok se sve ne prekontrolira. Za&scaron;to mi u RS-u imamo 50 kontrolnih asistenata u proizvodnji mlijeka? Za&scaron;to ih nema 10 dubinskih koji će kontrolirati uvoz mesa i samo mesa - pita se Usorac. Perica Romić svojedobno je bio jedan od najmlađih načelnika u BiH koji se povukao da bi vodio svoju farmu. Ovaj doktor veterine ima vi&scaron;e od 700 ovaca i vi&scaron;e od 30 krava i jedan je od najpozvanijih za govoriti o problematici. - Svaka država koja želi opstati i funkcionirati mora za&scaron;tititi svoje stanovni&scaron;tvo u svakoj, pa tako i u poljoprivrednoj, proizvodnji. Uzmemo li u obzir prirodne resurse kojima BiH raspolaže, jasno je da bi proizvodnja hrane trebala biti temelj razvoja BiH. Ne treba biti previ&scaron;e pametan i zaključiti da država nije dovoljno za&scaron;titila svoje proizvođače, čime ih je ostavila na &ldquo;brisanom prostoru&rdquo; uvoznicima i otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomoći poljoprivrednicima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitava lepeza pokazatelja govori o tome da su poljoprivredni proizvođači ostavljeni na milost i nemilost otkupljivačima stoke i prekupcima. Treba naglasiti da ne postoji zajamčena cijena bilo kojeg poljoprivrednog proizvoda u BiH. Nerijetko se dogodi da ljudi u situaciji janjce od 30 kg prodaju po 120 KM jer nemaju drugog izbora - razočaran je dr. Romić. Ističe da je praktički svaki poljoprivredni proizvođač kojemu se dogodila gore navedena prisilna prodaja, a mnogima jest, odmah prodao i osnovno stado ovaca i ugasio poljoprivrednu proizvodnju. - Ovakvim situacijama na ruku ide dopu&scaron;ten uvoz iz istočnih zemalja u kojima uvoznici uzimaju janjce upitne kvalitete po jako niskim cijenama, koji se u na&scaron;im trgovačkim centrima i mesnicama često prodaju kao &ldquo;domaći&rdquo;. Slična i lako moguće jo&scaron; gora stvar događa se i s goveđim mesom koje se uveze iz Poljske. Vjerojatno ga Poljaci prodaju kao domaće, a i na&scaron;i u BiH, a lako je moguće da se radi o govedini koja je zamrznuta u Argentini ili Nizozemskoj prije 30, 40 ili 50 godina. Sve ovo, uz očitu prijevaru krajnjih potro&scaron;ača, dovodi i do ga&scaron;enja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, &scaron;to rezultira stalnim odlaskom stanovni&scaron;tva te će u konačnici dovesti do toga da će nam poljoprivrednim zemlji&scaron;tem tj. državom zagospodariti kojekakve korporacije upitnog podrijetla novca i političkih namjera - ističe Romić. Ako se sada ne dogode promjene i prioritet ne postanu domaći umjesto sumnjivih, uvoznih proizvođača, onda smo u bezizlaznoj situaciji.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-bih-uvozimo-otpad-meso-iz-proslog-stoljeca-nam-je-specijalitet-1297974" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-31-govedina.jpgPoziv tvrtkama iz privatnog sektora u BiH za slanje aplikacija za nagradu za biznis lidere održivog razvoja za 2019. godinu http://grude.com/clanak/?i=8859588595Grude.com - klik u svijetThu, 31 Jan 2019 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-31-natjecaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja u Bosni i Hercegovini je prva godišnja nagrada ove vrste u Bosni i Hercegovini s ciljem promocije aktivnosti privatnog sektora u oblasti održivog razvoja u zemlji.<p>&nbsp;</p> <p>Privatne kompanije već implementiraju hvale vrijedne aktivnosti i strategije koje doprinose ciljevima održivog razvoja, kako na globalnoj razini, tako i u Bosni i Hercegovini. Nagrada za biznis lidere održivog razvoja ima za cilj:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- prepoznati i istaknuti napore privatnih kompanija u realizaciji ciljeva održivog razvoja u BiH,</p> <p>- motivirati druge aktere u privatnom sektoru da uvr&scaron;tavaju ciljeve održivog razvoja u svoje poslovne modele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fokus ovogodi&scaron;nje nagrade je stvaranje dobrih radnih mjesta i za&scaron;tita okoli&scaron;a. Stoga će se kroz ovu aktivnost poku&scaron;ati identificirati biznis lidere održivog razvoja u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu u dvije tematske oblasti a to su &ldquo;Ljudi&rdquo; i &ldquo;Resursi i okoli&scaron;&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tematska oblast &ldquo;Ljudi&rdquo;:</strong></p> <p>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja za 2019. godinu u ovoj kategoriji dodjeljuje se kompanijama koje su inspiracija drugima zbog načina na koji postupaju sa svojim uposlenicima i klijentima i omogućuju dostojanstven rad (SDG 8. i SDG 10). Posebna pažnja se posvećuje prepoznavanju kompanija koje su vodeće u osiguranju radnih uvjeta i postupanju sa ženama i drugim ranjivim kategorijama dru&scaron;tva u svojim kompanijama (SDG 5). Nagrada će također promovirati etičko poslovanje (SDG 16).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tematska oblast &ldquo;Resursi i okoli&scaron;&rdquo;:</strong></p> <p>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja u BiH za 2019. godinu u ovoj kategoriji dodjeljuje se kompanijama koje dokazuju da razmi&scaron;ljaju o svom ekolo&scaron;kom otisku kao i onima koje namjenski i kontinuirano unapređuju svoje lance vrijednosti (SDG 12. i SDG 9). Također će se vrednovati ulaganja u ljudske resurse, istraživanje i razvoj i nove tehnologije te proces inovacija unutar kompanije (SDG 5. i 11).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada za biznis lidere održivog razvoja dodjeljuje se malim, srednjim i velikim kompanijama koje prijave svoje projekte koji doprinose održivom razvoju u Bosni i Hercegovini. Kompanije se mogu prijaviti sa jednim ili vi&scaron;e projekata u okviru predloženih tema (jedan projekt za temu &ldquo;Ljudi&rdquo; i drugi projekt za temu &ldquo;Resursi i okoli&scaron;&rdquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Natječaj je otvoren do 10.03.2019. godine.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanost progla&scaron;enja pobjednika će se održati 12.06.2019. godine u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija i e-aplikacija je dostupna na poveznici <a title="zamisli 2020" href="http://www.zamisli2030.ba/SDGBiznisLideri" target="_blank">www.zamisli2030.ba/SDGBiznisLideri</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se organizira u okviru projekta &bdquo;Podr&scaron;ka pripreme za implementaciju Ciljeva održivog razvoja (SDGs) i angažiranje privatnog sektora&ldquo; kojeg provodi UNDP i financira Vlada &Scaron;vedske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-31-natjecaj.jpgDosjetili se kako eliminirati jedan od većih problema kriptovaluta http://grude.com/clanak/?i=8857388573Grude.com - klik u svijetTue, 29 Jan 2019 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-29-bitcoin-etherum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve veća popularnost stabilnih digitalnih valuta.<p>&nbsp;</p> <p>Kriptozajednica dosjetila se kako eliminirati jedan od većih problema kriptovaluta, a to je iznimno velika i brza promjena vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkako su kriptovalute, ponajprije bitcoin, postale poznatije &scaron;iroj javnosti unazad godinu i pol, čuvene su po strelovitom rastu, ali i jednako tako snažnom padu cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se bitcoinom jo&scaron; u prosincu 2017. trgovalo po 20.000 dolara da bi dva mjeseca kasnije cijena potonula na 6000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Praktički beskoristan</strong><br />U ponedjeljak se nakon 14 sati bitcoinom trgovalo po 3460 dolara, prema podacima s internetske stranice Coinmarketcap.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog tako snažnih oscilacija u cijeni najpopularnija kriptovaluta praktički je beskorisna za potro&scaron;ače i poduzetnike, pi&scaron;e Bloomberg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor na taj problem mogla bi biti stabilna kriptovaluta, odnosno &ldquo;stablecoin&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, sama ideja nije u potpunosti nova jer se najpoznatijim &ldquo;stablecoinom&rdquo; - tetherom - trguje jo&scaron; od 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, pro&scaron;le godine, možda ba&scaron; zbog bitcoinova &ldquo;hoda po trnju&rdquo;, svjetlo dana ugledao je cijeli niz novih &ldquo;stabilnih kriptovaluta&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima sa stranice Blockchain.com, do rujna pro&scaron;le godine bilo ih je 57, od čega su 23 &ldquo;stablecoina&rdquo; bila na trži&scaron;tu, a 34 je bilo u fazi plasiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihova ukupna trži&scaron;na kapitalizacija u to je vrijeme iznosila tri milijarde dolara. Većina te kapitalizacije odnosila se na tether.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, podaci sa Coinmarketcapa pokazuju da je kapitalizacija tethera krajem rujna pro&scaron;le godine iznosila 2,8 milijardi dolara, a sada je na 2,04 milijarde dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč promjeni kapitalizacije, cijena tethera u tom je razdoblju ostala gotovo nepromijenjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, 30. rujna cijena te kriptovalute je iznosila okruglih jedan dolar, dok je trenutno na 1,01 dolar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stabilne kriptovalute vrijednost čuvaju na dva načina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je vezanje za neku drugu imovinu, poput američkog dolara, ko&scaron;arice nacionalnih valuta ili neku sirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi je način vezivanje &ldquo;stablecoina&rdquo; za cijenu neke druge kriptovalute, poput ethera ili skupine digitalnih valuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Stablecoini&rdquo; te vrste u pravilu koriste algoritam kako bi upravljali ponudom i potražnjom kako bi se broj tokena u optjecaju podudarao sa brojem koji drže u rezervi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Različiti mehanizmi</strong></p> <p>Tether je konkretno vezan za američki dolar u omjeru 1:1. Druga takva digitalna valuta je &ldquo;Pravi dolar&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada ga njegovi korisnici promijene u američki dolar, broj tokena koji su posjedovali se uni&scaron;tava kako bi se održavao odnos 1:1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, za razliku od tethera, &ldquo;Pravi dolar&rdquo; objavljuje mjesečne podatke o broju tokena u rezervi. Dai je pak vezan za vrijednost ethera - jedne od najvrednijih kriptovaluta - a drži vi&scaron;e ethera nego svojih tokena kako bi anulirao njegove snažne oscilacije u cijeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tvrdnjama izvje&scaron;ća Blockchaina, dai ima jedan od složenijih mehanizama održavanja stabilnosti na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rastuća popularnost &ldquo;stablecoina&rdquo; dovela je do dobre zarade za kompanije koje ih izdaju. Prvenstveno zarađuju na naknadama i kamatama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, tether je u prvom polugodi&scaron;tu pro&scaron;le godine donio 6,6 milijuna dolara zarade. No, kao i ostale kriptovalute, ni &ldquo;stablecoinovi&rdquo; nisu imuni na krađu i regulatorne rizike.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-29-bitcoin-etherum.jpgFIS ostvario odlične rezultate u odnosu na prošlu godinu http://grude.com/clanak/?i=8855988559Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jan 2019 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-gudelj-fis-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklih dana održan je godišnji sastanak Uprave poduzeća FIS d.o.o. na kojem su analizirani i sumirani rezultati u protekloj godini te usvojeni poslovni planovi i zadaci za 2019. godinu. <p>&nbsp;</p> <p>2018. bila je jo&scaron; jedna u nizu uspje&scaron;nih poslovnih godina u kojoj je FIS zadržao lidersku poziciju u proizvodnji namje&scaron;taja u BiH te potvrdio visoku poziciju u segmentu prodaje roba &scaron;iroke potro&scaron;nje na domaćem trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U 2018. godini ostvarili smo odlične poslovne rezultate i u odnosu na prethodnu godinu povećali prihode. Rast prodaje zabilježen je u svim segmentima roba &scaron;iroke potro&scaron;nje. Kada je riječ o proizvodnji, protekle godine smo imali već vidljive rezultate netom zavr&scaron;enog velikog investicionog ulaganja u modernizaciju procesa i nove tehnologije &ndash; za 10% je povećana proizvodnja, &scaron;to je posebno bitno, u značajnoj mjeri povećan je izvoz namje&scaron;taja na strana trži&scaron;ta'', istaknuo je prilikom prezentacije poslovanja predsjednik Uprave FIS-a Zoran Maros, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekordni rezultati i stalan rast prihoda FIS bilježi unazad nekoliko godina &scaron;to je zajednički uspjeh zaposlenika i snažnog i funkcionalnog menadžmenta poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je poznato, već petu godinu FIS-om upravlja profesionalni menadžment kojem su upravljačku funkciju predali suvlasnici, osnivači i dugogodi&scaron;nji direktori Pero Gudelj i Snežana Gudelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odvajanje vlasničke od upravljačke funkcije kroz cijeli period pokazalo se kao racionalan potez koji je rezultirao vrlo uspje&scaron;nim poslovanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suvlasnici FIS-a su zadovoljni postignutim rezultatima u 2018., a pred Upravu poduzeća postavljeni su novi zadaci i planovi za ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je zadržati jednu od vodećih pozicija u domenu trgovine na malo kao i u proizvodnji namje&scaron;taja te osnažiti proizvodnju tekstila; pratiti i prilagođavati se zahtjevima trži&scaron;ta, dodatno ulagati u suvremene tehnologije i nova zapo&scaron;ljavanja te osiguravati &scaron;to bolje radne uvjete za zaposlenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od dva desetljeća FIS je jedan od oslonaca bh. gospodarstva &ndash; sigurna i stabilna domaća kompanija prepoznata kroz prodaju kao osnovnu djelatnost sa 18 prodajnih centara, ali i kao respektabilan proizvođač namje&scaron;taja 'Ambyenta' i tekstila sa brendovima 'GS' &ndash; čarape, 'Anbinni' -odjeća za bebe i 'FIS HOME' -kućni tekstil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U su&scaron;tini poslovne filozofije FIS-a je zadovoljan kupac i ka tome su usmjerene sve poslovne aktivnosti i sva pažnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzeće je nositelj brojnih priznanja i medalja a posljednje u nizu su, i to po četvrti put zaredom dobivene, medalja vrhunske izvrsnosti ''Prijatelj kupaca'' koju je FIS-u dodijelila renomirana organizacija ICERTIAS i Certifikat bonitetne izvrsnosti -&scaron;to je međunarodno priznanje za ekonomsku pouzdanost koji dodjeljuje BISNODE.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-gudelj-fis-1.jpgZatvorio restoran, kupio kokoši i krave i otišao na selo http://grude.com/clanak/?i=8854188541Grude.com - klik u svijetSun, 27 Jan 2019 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-27-poljoprivrednik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon dugogodišnjeg rada u trgovini i ugostiteljstvu Goraždanin Mirsad Kadrić zatvorio je svoj restoran, kupio jato kokoši i dvije krave i otišao na djedovinu u Čauševiće, selo na granici entiteta i općina Goražde i Novo Goražde.<p>&nbsp;</p> <p>U mjestu čije su kuće spaljene tri godine poslije rata, manje je nepravde nego u gradu, a životinje su postale bolji prijatelji od ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Krive i godine</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osam godina radio sam u Goraždu kao konobar, a onda jo&scaron; pet u Sarajevu kao komercijalist. Nakon toga sam se vratio u Goražde, poku&scaron;ao s trgovinom, pa restoranom, ali nije i&scaron;lo. Zbog niza okolnosti sve sam zatvorio i oti&scaron;ao na selo. Sklonio se od svega. Jednostavno, ne&scaron;to u tebi prelomi, ako su svi ti ljudi do&scaron;li sa sela u grad, e ja sada odoh na selo da vidim &scaron;to su pobjegli odatle. Vjerovatno su i godine krive, cijeli život po kavanama, u gradu, na asfaltu i sad daj ne&scaron;to novo, neki novi izazov &ndash; kaže Kadrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav kojem je nepravda temelj i koji sve vi&scaron;e sliči na bezvla&scaron;će, mlade ljude tjera iz države. S otvaranjem granica sve vi&scaron;e ljudi ide i mnogo vi&scaron;e će ih otići, uvjeren je Mirsad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ljudska riječ vi&scaron;e ni&scaron;ta ne vrijedi i to je ne&scaron;to najgore. Evo, u ovom selu, od mog djeda zemlja, a usred nje neka tuđa kru&scaron;ka. Kad pita&scaron; kako, odgovor je &ndash; na riječ. Ljudi su tako živjeli. Danas toga vi&scaron;e nema &ndash; dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirsad je u gradu mnogo poznatiji po nadimku Casper, za koji je, kaže, kriv djed. U Čau&scaron;eviće država nije usmjerila ni ekser za obnovu, a sa susjedom Sabitom Mirsad od snijega čisti i lokalni put. Ru&scaron;evine jo&scaron; podsjećaju na zlo vrijeme, a Casper među njima zaista i podsjeća na simpatičnog duha iz popularnog crtanog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S vjernim psom Garom počeo je obrađivati vrt i čistiti zaraslo imanje, kreditom je kupio dvije krave i nabavio koko&scaron;i, koje mu je desetkovala lisica. Od tri ko&scaron;nice pčela dvije su stradale, ali sve je to dio svakodnevne borbe na selu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Te&scaron;ki počeci</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da mi je netko prije pet godina rekao da ću živjeti na selu, ja mu ne bih vjerovao, pa tako ni majci nisam govorio. Čovjek je dovezao krave, muzilica jo&scaron; nije stigla, a ja ne znam da ih muzem. Prvo sam tražio da ih vozi nazad, pomuze i vrati mi ih, ali pomogao je susjed, a ja sam onda zvao isporučitelja i tražio da mi po&scaron;alju stroj ili će me naći obje&scaron;enog o drvo &ndash; s osmijehom se prisjeća Kadrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su mislili da će od novog zanimanja odustati nakon nekoliko mjeseci, ali Kadrić već tri i po godine pokazuje da se od proizvodnje hrane može živjeti, prenosi Grude.com. - Dnevno radim tri sata, ujutro, oko podne i navečer, dok ih pomuzete, očistite im objekt i date im da jedu. Za tri sata posla možete imati lijepu plaćicu &ndash; poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez pomoći države</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od države nije dobio nikakvu pomoć. Tražio je samo jednom, ali je za papire potro&scaron;io 150 maraka, a dobio smije&scaron;no obrazloženje za&scaron;to njegov zahtjev ne može biti odobren. Radeći na imanju, otplaćuje kredit, a poslije će razmi&scaron;ljati o &scaron;irenju proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Avaz.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-27-poljoprivrednik.jpgHrvatski hotelijeri u potrazi za 30.000 sezonskih radnikahttp://grude.com/clanak/?i=7853178531Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jan 2019 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-hrana_kuhar_restoran_ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na hrvatskom tržištu rada prošle godine nedostajali su kuhari, konobari, recepcioneri, trgovci, higijeničari i ostali radnici u pripremi hrane i usluga.<p><br />Hrvatski hotelijeri su od kraja pro&scaron;le godine započeli potragu za oko 30 tisuća sezonskih radnika iz Slavonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, koji su im potrebni za ovogodi&scaron;nju turističku sezonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveće hrvatske hotelske kompanije, u želji da na vrijeme osiguraju stručno osoblje, kao &scaron;to su kuhari, konobari i slastičari, nude veće plaće od 10 do 20 posto, a sezoncima osiguraju i besplatni smje&scaron;taj i hranu, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na hrvatskom trži&scaron;tu rada pro&scaron;le godine nedostajali su kuhari, konobari, recepcioneri, trgovci, higijeničari i ostali radnici u pripremi hrane i usluga. Tijekom ovog razdoblja bilo je potrebno 23.652 sezonskih radnika, a radilo ih je manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za 2019. godinu procjenjuje se da će biti potrebno deset tisuća sezonskih radnika, jer se ove godine zavr&scaron;avaju velike investicije u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Republike Hrvatske odredila je godi&scaron;nju kvotu za zapo&scaron;ljavanje stranaca, koja za 2019. godinu iznosi 65.100 dozvola, dok je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu predviđeno pet tisuća dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kvota za nova zapo&scaron;ljavanja stranaca za ovu godinu u oblasti turizma i ugostiteljstva je 10.611 dozvola, &scaron;to znači da je hrvatskim hotelijerima i ugostiteljima potrebno oko 15.000 radnika iz inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-hrana_kuhar_restoran_ilustracija.jpgBiH od sada može izvoziti piletinu u EUhttp://grude.com/clanak/?i=7852878528Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-25-piletina-bataci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ured za veterinarstvo BiH trebao bi narednih dana izvršiti popis tvrtki koje će biti uvrštene na popis izvoznika pilećeg mesa za EU. <p>&nbsp;</p> <p>Europska komisija je na dana&scaron;njoj sjednici stavila Bosnu i Hercegovinu na popis zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Europsku uniju, doznaje Klix.ba iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Doznaje se da bi u narednim danima Ured za veterinarstvo BiH trebao izvr&scaron;iti popis tvrtki koje će biti uvr&scaron;tene na popis izvoznika pilećeg mesa za EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspekcijski tim Direktorata za hranu, zdravlje, analize i revizije EU boravio je u BiH od 26. rujna do 6. listopada 2018. godine te je u preliminarnom izvje&scaron;ću dao pozitivno mi&scaron;ljenje za izvoz mesa peradi u EU uz samo jednu preporuku koju je Ured za veterinarstvo zajedno s izvoznim objektima već ispo&scaron;tovao, a radi se o pregledu trupova pilećeg mesa neposredno nakon klanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko &Scaron;arović, koji je najavljivao ovu odluku Europske komisije, ranije je za Klix.ba naveo kako BiH ima najmanje 10 ozbiljnih tvrtkin koje mogu izvoziti pileće meso u zemlje Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-25-piletina-bataci.jpgNikad bolja cijena: Do kuće u BiH za 11 tisuća KMhttp://grude.com/clanak/?i=7852778527Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 17:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-25-drvena-kuca.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zima je. Bezbrižni ste, pobjegli ste od gradske vreve i zaputili se u planinu, u tišinu. Uz omiljenu knjigu i čaj opuštate se od stresa, a hrane imate dovoljno da biste preživjeli još pokoji nalet hladnog vala, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Vremena kad su takve stvari bile nedostižne daleko su iza nas. Čak uz malo odricanja i vlastitim sredstvima ne&scaron;to takvo može se priu&scaron;titi. Ranije smo pisali kako su montažne kuće postale hit u BiH, a njihove cijene postale su prihvatljive za svačiji džep. Primjerice, jedna bijeljinska tvrtka svoju kuću &ldquo;<a href="https://www.stecocentar.com/balkanika-2/" target="_blank">Balkanika</a>&rdquo; prodaje za 11 tisuća maraka, odnosno, da budemo do kraja precizni, za 10.999 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paneli od drva</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radimo kao &Scaron;vicarska i kupaca uistinu imamo. Ova cijena koju smo istaknuli samo je za područje BiH - govore za Večernji list iz tvrtke. A da takva kuća traje godinama, potvrdila je Sanela Svraka koja je &ldquo;Balkaniku&rdquo; kupila prije osam godina. Proizvođači su objasnili od čega se grade njihovi objekti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Grade se od panela čija je osnovna konstrukcija drvo. Uz drvenu konstrukciju, materijali koji se koriste u proizvodnji panela i drugih elemenata jesu izolacijski, pločasti materijali i spojna sredstva. Montažne kuće građevine su čiji se dijelovi proizvode u tvornici u obliku panela ili modula, zatim se prevoze do mjesta izgradnje - navodi se na stranici proizvođača. &Scaron;to se samog drva tiče, ono se vraća u modu. - Drvo, koje je dugi niz godina bilo osnovni materijal za građenje, posljednjih desetljeća ima sve veću primjenu u izgradnji suvremenih objekata. Mala zapreminska težina drva u odnosu na čelik i beton nije zanemariva, kao i relativno velika čvrstoća paralelno s vlaknima te laka obrada. Slaba osjetljivost materijala na temperaturne promjene, mogućnosti montaže i dislociranje konstrukcije postavljaju drvo kao materijal za građenje u ravnopravne odnose s drugim građevinskim materijalima. Puno drvo otporan je materijal i sporije izgara nego betonski stupovi ili čelične grede. Drvo spada u jeftine materijale i u procesu obrade i proizvodnje zahtijeva daleko manje utro&scaron;ka energije nego ostali građevinski materijali - navodi se. Stručnjak Marko Franković u jednom od svojih tekstova o drvenim kućama pi&scaron;e o trajnosti objekata. - Obrađeno drvo hrasta u neza&scaron;tićenom prostoru može trajati do sto, u natkrivenom otvorenom prostoru do dvjesto, a u zatvorenom suhom prostoru čak do osamsto godina! Naravno, riječ je o vrlo trajnoj i kvalitetnoj vrsti drva, no i najmanje trajna jela može trajati do pedeset godina u neza&scaron;tićenom prostoru - kaže Franković.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Drvene kuće - zdrava sredina</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Drvo kao ekolo&scaron;ki građevni materijal ima svojstvo samoregulacije mikroklime u prostoru: - Trupci upijaju vi&scaron;ak vlage u prostoru, a vraćaju je kad se zrak osu&scaron;i. Taj prirodni materijal propu&scaron;ta zrak u oba smjera osiguravajući prirodnu ventilaciju prostora bez otvaranja prozora i vrata. Zato su drvene kuće zdrava, antialergijska sredina puna kisika. Osim toga, drvo ne proizvodi &scaron;tetna zračenja u unutra&scaron;njosti kuće i kvalitetna je akustična za&scaron;tita. Drvene kuće odlično podnose i niske temperature - ističe Franković, s tim da većina novorealiziranih projekata drvenih montažnih kuća ulazi u razrede niske energetske potro&scaron;nje A i A+. - Za razliku od klasične drvene montažne kuće kod koje je uobičajena debljina vanjskog zida 240 mm, pasivna kuća treba vi&scaron;e nego dvostruko deblji zid (494 mm). Razliku čini deblji sloj toplinske izolacije - navodi se. Ipak, ima ne&scaron;to o čemu treba voditi računa. Radi se o lopovima. Ondje gdje dugo nema nikoga, zna se dogoditi da kuća nestane, no to je već druga tema, ali i poziv na oprez.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/do-kuce-u-bih-za-11-tisuca-km-1296822" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-25-drvena-kuca.jpegCroatia osiguranje odustalo od Central osiguranjahttp://grude.com/clanak/?i=7851978519Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-28-centralosiguranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Croatia osiguranje je 28. lipnja 2018. potpisalo okvirne ugovore o kupnji 100-postotnih udjela u Central osiguranju i Testing Grupi, a danas je putem Zagrebačke burze objavilo da odustaje od zaključenja tih transakcija.<p>&nbsp;</p> <p>"Ranije postignutim sporazumom stranaka predmetne transakcije u ovom se trenutku neće zaključivati, a okvirni ugovori prestaju važiti", ističu iz Croatia osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, Croatia osiguranje BiH je u 2017. godini ostvarilo <strong>25 milijuna eura</strong> premije osiguranja, uz trži&scaron;ni udio od sedam posto, dok je Central osiguranje s premijom od 14 milijuna eura u 2017. imalo trži&scaron;ni udjel od četiri posto, a Testing Grupa drži 16 posto trži&scaron;nog udjela u tehničkim pregledima na području Federacije BIH i 2017. je imala prihod od 6,1 milijun eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-28-centralosiguranje.jpgEP zabranio različitu kvalitetu Nutelle, svugdje mora biti istahttp://grude.com/clanak/?i=7851878518Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jan 2019 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-26-nutella198.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Službena pozicija Europskog parlamenta je da se različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU mora zabraniti. <p><br />Odbor za unutra&scaron;nje trži&scaron;te i za&scaron;titu potro&scaron;ača Europskog parlamenta usvojio je zakon koji zabranjuje prodaju naizgled istih proizvoda različite kvalitete u Europskoj uniji. Objavila je to na konferenciji za medije hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, prenosi 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Službena pozicija Europskog parlamenta je da se različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU mora zabraniti. To je pozicija do koje smo do&scaron;li nakon godina uvjeravanja, povlačenja za rukav i dokazivanja! Odu&scaron;evljena sam ovako dobrim rezultatom te&scaron;kih pregovora, i za mene već petogodi&scaron;njeg procesa. Vrlo je te&scaron;ko gurati zakon za koji nitko ne želi da se dogodi osim vas i dijela istočnoeuropskih zastupnika, kazala je Biljana Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odbor je naime usvojio izmjenu tzv. crne liste Direktive o nepo&scaron;tenim poslovnim praksama i eksplicitno zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vi&scaron;e od 80 posto građana Hrvatske smatra da nas velike korporacije tretiraju kao građane drugog reda. To su brojke koje sam dobila kada sam radila prvo istraživanje kvalitete na na&scaron;em i njemačkom trži&scaron;tu s Hrvatskom agencijom za hranu. Ti podaci su me obvezali. Europski parlament je donio najbolju poziciju, unatoč te&scaron;kim pregovorima. Sada je na potezu Vijeće, a tu veliku ulogu mora odraditi na&scaron;a Vlada!, kaže Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktiva propisuje da će kazne za proizvođače koji plasiraju dvostruku kvalitetu biti do četiri posto njihovog godi&scaron;njeg prometa. Paralelno sa zakonodavnim procesom ide i europsko istraživanje kvalitete proizvoda za koji je sredstva iz EU proračuna osigurala upravo Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prema mojim informacijama, uzorak će se uskoro formirati na osnovi doprinosa 19 država članica. Prvi rezultati će biti kroz par mjeseci, i moguće je da zakon bude izglasan i prije toga. Samim time su rezultati i važniji, jer će povući za sobom i prve sankcije, kaže Borzan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-26-nutella198.jpgPetar Ćorluka: 'HRVATSKU' otvaramo 2020. godine!http://grude.com/clanak/?i=7850278502Grude.com - klik u svijetThu, 24 Jan 2019 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-15-petar_corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotel "Hrvatska" u Baškoj Vodi, koji je do 2017. godine kao bivša vojna nekretnina poslovao u sklopu Cluba Adriatic, nakon što je Vlada RH donijela odluku da se izdvoji iz upravljanja Adriatica, napokon očekuju svjetliji dani, odnosno godine, i to ne kao prošla kada je bio zatvoren, piše Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je Vlada donijela odluku o izboru makarske tvrtke Marea Alta, vlasnika <strong>Petra Ćorluke</strong>, kao najpovoljnijeg ponuđača za kupnju hotela "Hrvatska", koja je ponudila 46,13 milijuna kuna, čak 10,2 milijuna vi&scaron;e od početne cijene od 35,9 milijuna, koliko je bilo navedeno u drugom, ponovljenom natječaju Ministarstva državne imovine iz listopada 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo je uz Ćorlukinu tvrtku, zaprimilo jo&scaron; dvije obvezujuće ponude - slatinske tvrtke Maros nekretnine koja je ponudila 36,5 milijuna kuna te zagrebačke Adria Coast turizam s ponudom ''te&scaron;kom'' 42,4 milijuna.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Ministarstvo državne imovine s tvrtkom Marea Alta zaključit će kupoprodajni ugovor prema kojem će kupac biti obvezan isplatiti kupoprodajnu cijenu u roku 30 dana od dana zaključenja ugovora, umanjenu za iznos od 1,79 milijuna kuna uplaćen u korist državnog proračuna na ime jamčevine u postupku javnog poziva za podno&scaron;enje ponuda.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Ulaganje od 20 milijuna eura</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Prodajom će hotel "Hrvatska", koji je do sada imao dvije zvjezdice, biti kategoriziran na četiri plus &scaron;to je u razgovoru sa <strong><a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/585768/hercegovacki-tajkun-cija-se-imovina-procjenjuje-na-vise-od-150-milijuna-eura-postaje-vlasnik-hotela-hrvatska-u-basku-vodu-dovest-cemo-imucne-goste-zaposlit-cemo-najmanje-40-ljudi" target="_blank">Slobodnom Dalmacijom</a></strong> potvrdio i sam Ćorluka, hercegovački poduzetnik, vlasnik brenda ''Teta Violeta'' i tvornice Violeta, trgovačke tvrtke Prodex koja upravlja s dva &scaron;oping centra u BiH te hotela u Sarajevu s pet zvjezdica, staračkog doma i dječjeg vrtića, a čija se imovina procjenjuje na vi&scaron;e od 150 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćorluka, inače vi&scaron;e od dvije godine planira gradnju hotela u Makarskoj na predjelu Cvitačka, ali je, kako kaže, ''zapelo'' zbog administracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Drago mi je da smo dobrodo&scaron;li u Ba&scaron;ku Vodu i da smo započeli izvrsnu suradnju s ba&scaron;kovo&scaron;kim načelnikom <strong>Jo&scaron;kom Ro&scaron;čićem</strong>, a posebno sam zadovoljan kupnjom hotela "Hrvatska" i pro&scaron;irenjem ba&scaron;kovo&scaron;ke turističke ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada slijedi izrada najboljeg idejnog rje&scaron;enja za hotel kao i raspisivanje natječaja za izvođača radova, a prema prvim procjenama, u rekonstrukciju i obnovu hotela uložit ćemo oko 20 milijuna eura te planiramo otvoriti ga na početku sezone 2020. godine - kazao je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do početka ove sezone planira se započeti s pripremnim radovima, a Ćorluka ističe kako ga posebno veseli pro&scaron;irenje kapaciteta hotela koji se nikada nisu koristili, a to su kino, sale te vanjski i unutra&scaron;nji bazen čime će u "Hrvatskoj" boraviti gosti bolje platežne moći, ali za sada se jo&scaron; radi na ''ispitivanju'' trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacijom prema kojoj je vlasnik ''Violete'' kupio hotel "Hrvatsku" posebno je zadovoljan ba&scaron;kovo&scaron;ki načelnik Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić koji je lani bio jako razočaran postupkom Ministarstva državne imovine, koje je hotel zatvorilo prije sezone i stavilo ga na prodaju, jer je "Hrvatska" mogla ostvariti oko 40 tisuća noćenja i u njemu je kao i do pro&scaron;le godine moglo raditi 48 djelatnika, od čega 18 stalno zaposlenih i 30 sezonaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- S gospodinom Ćorlukom sam već održao sastanak i prema prvim dojmovima riječ je o korektnom i vrlo ozbiljnom poduzetniku kojem je u interesu napredak Ba&scaron;ke Vode. Ćorluka u hotelu namjerava zaposliti najmanje 40 djelatnika, a kako mi je prezentirao, "Hrvatska" bi mogla raditi tijekom cijele godine čime će ostvariti najmanje 50 tisuća noćenja &ndash; veli Ro&scaron;čić dodav&scaron;i da će novi vlasnik napokon preurediti dijelove hotela na dvije etaže, a koji su ostali ''zaboravljeni''.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Ba&scaron;ka Voda će biti vrh</h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Općina će na sve moguće načine izići ususret Ćorluki, ali samo uz po&scaron;tovanje prostorno-planske dokumentacije te ako uspije prodaja objekata u Ba&scaron;kom Polju i Krvavici, Ba&scaron;ka Voda će godi&scaron;nje ostvarivati 2 milijuna noćenja i imat će vrhunske sadržaje kakvih nema od Dubrovnika do Istre - kazao je Ro&scaron;čić <strong><a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/585768/hercegovacki-tajkun-cija-se-imovina-procjenjuje-na-vise-od-150-milijuna-eura-postaje-vlasnik-hotela-hrvatska-u-basku-vodu-dovest-cemo-imucne-goste-zaposlit-cemo-najmanje-40-ljudi" target="_blank">Slobodnoj Dalmaciji</a></strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema raspisanom javnom pozivu od prije četiri mjeseca, hotel "Hrvatska" prodavao se za 35,9 milijuna kuna, dok ga je Ministarstvo državne imovine u svibnju 2018. godine prodavalo za 42,3 milijuna kuna, odnosno 6,4 milijuna kuna vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijalni kupci su do 23. listopada pro&scaron;le godine morali uplatiti jamčevinu od 1,79 milijuna kuna, dok je ona u prvom natječaju iznosila 2,1 milijun kuna, ali na isti nije pristigla nijedna ponuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel s dvije zvjezdice ima bruto povr&scaron;inu 12.500 četvornih metara, a neto 8956 kvadrata te 136 smje&scaron;tajnih jedinica, točnije 128 soba i osam apartmana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radio je sezonski sve do pro&scaron;le turističke sezone, a prema financijskim izvje&scaron;ćima, poslovao je pozitivno jer su mu prihodi zadnjih nekoliko godina bili veći od 6 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili od 5,6 do 6 milijuna kuna, tako da gubitaka nije bilo, samo 2017. godinu zavr&scaron;io je s plusom oko 700 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="e4-sub-article "> <div> <h5>Hotel 'Hrvatska' po sezoni ostvarivao oko 34 tisuće noćenja</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel "Hrvatska" u kojem su boravili Slovaci, Poljaci i Česi, pretpro&scaron;le godine je ostvario 33.410 noćenja, 2016. godine 33.832, a 2015. godine 33.568 noćenja i radio je od 1. svibnja do 30. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel je bio u fiksnom zakupu s agencijom koja je isti plaćala i u zimskom periodu samo kako bi se ''pokrio'' dio godine kada je zatvoren i kako bi uplaćenim sredstvima opstao cijeli Club Adriatic. S obzirom na to da hotel nije radio pro&scaron;le sezone jer je primopredaja Ministarstvu državne imovine obavljena 5. siječnja 2018. godine, Općina Ba&scaron;ka Voda, komunalno poduzeće Gradina i TZ Ba&scaron;ka Voda ostali su bez vi&scaron;e od 600 tisuća kuna prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, 2017. godine TZ Ba&scaron;ka Voda je uprihodila 177.901 kunu boravi&scaron;ne pristoje, Gradina je odvoz otpada naplatila 338.228 kuna, a Općina od komunalne naknade zaradila 93.729 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> </div> </div> <div class="e4-sub-article "> <div> <h5>Ministar Marić: Sada će općina imati veće prihode</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su brojke pokazale pozitivno poslovanje hotela, s druge strane bitno je podsjetiti i kako nam je prije četiri mjeseca ministar državne imovine <strong>Goran Marić</strong> kazao da je hotel zadnjih sezona poslovao s gubitkom i nipo&scaron;to nije mogao biti otvoren tijekom sezone 2018. jer je u derutnom stanju, najgorem u zadnjih sedam godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hotel "Hrvatska" poslovao je s gubitkom zbog nesposobne Uprave Cluba Adriatic koja je njime tada upravljala. Nije istina da bi hotel mogao donijeti dobit jer je to bilo nemoguće, pa smo i raspisali javni poziv za njegovu prodaju Trebali smo ga prodati prije sezone, ali na prvi natječaj nije pristigla nijedna ponuda - kazao je tada Marić Slobodnoj Dalmaciji, uz napomenu da će Općina i TZ Ba&scaron;ka Voda nakon prodaje hotela imati puno veću dobit jer će u hotel dolaziti gosti bolje platežne moći.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-15-petar_corluka.jpgPoziv na radionicu ''Pustolovni turizam-Velika prilika za malo poduzetništvo''http://grude.com/clanak/?i=7848878488Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jan 2019 18:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-23-kajak-neretva-sp-kanjon-v12.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova radionica je podržana od strane projekta MarketMakers, koji je dio napora Švicarske vlade za pomoć Bosni i Hercegovini na putu prema europskim integracijama..<p><br />Otvoren je poziv na radionicu &bdquo;<strong>Pustolovni turizam-Velika prilika za malo poduzetni&scaron;tvo</strong>&ldquo; koju organizira Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj radionici će se između ostalog raspravljati o potrebama i trendovima u smislu aktivnog turizma, zatim idejama, mogućnostima i planovima kako se aktivirati kao poduzetnik u području aktivnog turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažniji cilj za organizaciju radionice je stvoriti platformu za razvoj aktivnog turizma na području Županije Zapadnohercegovačke, te potaknuti lokalne potencijalne dionike na djelovanje u području ove vrste turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionicu će voditi stručnjakinja za razvoj aktivnog turizma, gospođa Iva Bencun, vlasnica poznate turističke agencije Feral Tours d.o.o., organizatorica Zadar Outdoor festivala, te predsjednica Zajednice pustolovnog turizma pri HGK, a održati će se u srijedu, 30. siječnja 2019. godine u svadbenom salonu &bdquo;Bagu&scaron;ić&ldquo; u Posu&scaron;ju, na adresi Kardinala Stepinca bb, s početkom u 11:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova radionica je podržana od strane projekta MarketMakers, koji je dio napora &Scaron;vicarske vlade za pomoć Bosni i Hercegovini na putu prema europskim integracijama, a čine ga konzorcij Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o., a ujedno je nastavak aktivnosti u okviru projekta &bdquo;Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Županiji Zapadnohercegovačkoj&ldquo;, na kojoj će va&scaron;e sudjelovanje biti od izuzetne važnosti, a sve s ciljem pristupanja &scaron;to kvalitetnijoj izradi Plana razvoja turizma Županije Zapadnohercegovačke, s posebnim naglaskom na aktivni turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radionicu se možete prijaviti putem službene e-mail adrese Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije info@eui-zzh.ba najkasnije do utorka, 29. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-23-kajak-neretva-sp-kanjon-v12.jpgBandić je od danas službeno bagerist! Može raditihttp://grude.com/clanak/?i=7848078480Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jan 2019 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-23-bandic-bagerist.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na Facebooku se pohvalio novim zvanjem - od danas je i službeno bagerist. U roku, zagrebački gradonačelnik je završio stručno osposobljavanje za bageristu i spreman je za petak, kada će na Sljemenu početi radovi na žičari. <p>&nbsp;</p> <p>- Polažem tečaj za radni stroj i kada počnu radovi na žičari ja ću prvu rupu kopati. Mislim da je u redu da najveći projekt u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu započnem ja - istaknuo je Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Gru</strong><strong>de.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-23-bandic-bagerist.jpegMilenko Bašić - Lager radi investicije života! Ulaže milijarde marakahttp://grude.com/clanak/?i=7845078450Grude.com - klik u svijetTue, 22 Jan 2019 00:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-22-019-lager.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata. Vrijednost projekta je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna. <p>&nbsp;</p> <p>Za usporedbu, Pelje&scaron;ki će most ko&scaron;tati Hrvatsku ne&scaron;to vi&scaron;e od dvije milijarde kuna. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posu&scaron;ja u vlasni&scaron;tvu Milenka Ba&scaron;ića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH. Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem pro&scaron;log ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina. Tportal je prva medijska redakcija koja je posjetila gradili&scaron;te pro&scaron;log četvrtka</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetroelektrana službenog imena Kr&scaron;-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smje&scaron;tena je na kamenitoj visoravni povr&scaron;ine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari te&scaron;ka mehanizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-22-19-01-22-019-lager2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&lsquo;U odmakloj smo fazi zemljanih radova. Probili smo oko 42 kilometra pristupnih putova, a toliko ćemo postaviti i srednjenaponskih kablova. Gradi se trafostanica, ključan dio vjetroparka. Idući tjedan krećemo s postavljanjem prvih stupova, visokih 134 metra. Kad se na njih postavi turbina, vrh elipse bit će na 200 metara. To su najveće vjetroturbine u Hrvatskoj. U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika&hellip;&rsquo;, kao iz rukava zasipa nas brojkama Jakov Jukić, član uprave tvrtke C.E.M.P., a ona je dio Lager grupacije i nositelj projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jukić nas je proveo kroz gradili&scaron;te na kojem je radilo oko 200 ljudi. Za razliku od va&scaron;eg novinara, kojem je pogled bježao na obližnje vrhove Dinare i Svilaje, oni nisu imali vremena za uživanje u prirodi. Osim prisutnosti direktora, na užurbanost ih je tjerala bura. Iako ne pretjerano jaka, ipak je nemilice grizla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Radovi, uz neka sitna ka&scaron;njenja, zasad idu prema planu te je ukupna izgrađenost već na 70 posto odrađenog. Najveći problem nam zna raditi bura. Trenutno uz ovu opremu na gradili&scaron;tu imamo puna skladi&scaron;ta u lukama Zadar i Ploče, a dopremili su nam je partneri iz Njemačke. Plan je da se do sredine ožujka postavi sedam vjetroturbina snage 20 megavata, a do početka jeseni trebalo bi proraditi svih 48 vjetroturbina. Zatim imamo period probnog rada i do kraja godine vjetropark će biti pu&scaron;ten u rad&rsquo;, obja&scaron;njava Jukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do postavljanja prvih stupova gradili&scaron;tem trenutno dominira ogromna dizalica. Žuta mrcina od oko 1150 tona veličine je obiteljske kuće i pomoću nje postavit će se sve vjetroturbine. Riječ je o najmodernijem stroju takve vrste, čija je cijena oko 50 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Na nju jo&scaron; nije montiran kran dugačak 150 metara. Tad je jo&scaron; impresivnija. Pomoću nje možemo podići terete do 750 tona, a na visini od 150 metara kapacitet dizanja joj je 160 tona. Toliko je velika da se ne može samostalno kretati gradili&scaron;tem. Kad postavimo jednu vjetroturbinu, tad dizalicu moramo razmontirati i preseliti do temelja druge vjetroturbine. Uz nju će nam trebati dva i pol do tri dana da postavimo čitavu konstrukciju&rsquo;, s vidljivim ponosom kaže Jukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potjerani burom i glađu, selimo se u obližnju gostionicu Kod Pere u selu Radučić, gurmansku meku za sve one koji vole janjetinu i prasetinu s ražnja. Ondje nas je dočekao Dragan Stipić, izvr&scaron;ni direktor Lagera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija iz Posu&scaron;ja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima vi&scaron;e od 300 zaposlenih i, osim u zemljama biv&scaron;e Jugoslavije, posluje u Albaniji i &Scaron;vicarskoj. Godi&scaron;nji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna). Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubu&scaron;kom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura (skoro milijardu KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-22-19-01-22-019-lager3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>Uz vjetroelektranu Kr&scaron;-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Cilj nam je postati regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i vodeća firma u logistici, montaži i transportu opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga smo i nabavili najmoderniju opremu za transport i podizanje, u koju smo uložili preko 13 milijuna eura&rsquo;, ističe Stipić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Kr&scaron;-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspje&scaron;no borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Velik je to problem za sve ulagače u Hrvatskoj. Projekt sve dosad nije realiziran zbog usporenosti institucija, neusklađenosti zakona i česte promjene raznih pravilnika. Svaka nova promjena traži prilagodbu, jako puno rada i čekanja. U drugim europskim zemljama ovakvi projekti se razviju u roku od godinu do dvije. To daje &scaron;ansu investitorima da uspiju. Ako ne&scaron;to traje 16 godina, tad možda nikad nećete dočekati povrat investicije&rsquo;, nagla&scaron;ava Stipić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Abcportal.info/Tportal</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-22-019-lager.jpegOvo se u BiH ne viđa često: Svom radniku izgradio kućuhttp://grude.com/clanak/?i=7843778437Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jan 2019 13:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-21-019-potkraj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drago Vuković iz Potkraja u općini Breza, kojega prijatelji od milja zovu još i Božijak napravio je neobičan potez. <p>&nbsp;</p> <p>Za svoga pastira Dževada Đulana izgradio je lijepu kuću tako da Dževad vi&scaron;e neće noćiti u prikolici nego u pravom apartmanu s kupaonicom, grijanjem, dnevnim boravkom, frižiderom, perilicom rublja i drugim kućanskim aparatima, pi&scaron;e Flash.ba. Jučer je bilo svečano otvorenje objekta, a na zabavi koja je okupila ne samo stočare nego i Dragine poslovne prijatelje bilo je veselo. -Ovo je moj najsretniji dan u životu. Dobio sam na kori&scaron;tenje pravu "bosansku vilu" opremljenu sa svim potrebnim uređajima. Mogu se kao čovjek okupati nakon &scaron;to namirim stoku u &scaron;tali. Prezadovoljan sam i zahvalan svome direktoru Draganu koji me osigurao kao svoga radnika", vidno uzbuđen izjavio je Dževad Đulan iz Zenice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati poduzetnik Drago Vuković o ovom neobičnom potezu za bh. prilike kaže: - Iako sam u početku posao sa ovcama shvatio kao hobi, danas je to preraslo u biznis od kojega se može dobro živjeti. Kada sam vidio da Dževad odlično obavlja posao odlučio sam za njega izgraditi suvremenu kuću sa svim uređajima. On brine o 350 ovaca vrlo dobro i za&scaron;to ne bi imao uvjete dostojne čovjeka. Farma je među najsuvremenijim u regiji tako da danas ovčar i nije te&scaron;ko biti iako mnogi bježe od ovoga zanimanja", izjavio je za Flash.ba Drago Vukuvić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-21-019-potkraj.jpgMakarska: Lučić i Mamić grade najveći trgovački centar u Dalmacijihttp://grude.com/clanak/?i=7842578425Grude.com - klik u svijetSun, 20 Jan 2019 20:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-20-019-trgovacki-makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Generacija djece koja danas već studiraju bili su još maleni osnovci kad se sanjarilo o velikom trgovačkom centru s kino i kongresnim dvoranama nasuprot makarske Gradske sportske dvorane. <p>&nbsp;</p> <p>Tako su, naime, najavljivali onda&scaron;nji investitori. Od tada je pro&scaron;lo desetak godina, međutim, na ovom zemlji&scaron;tu do sada u međuvremenu nije podignut ni trgovački centar, niti kino. To će se u dogledno vrijeme ipak promijeniti, o čemu svjedoči veliki iskop na ovom zemlji&scaron;tu, prenosi Pogled.ba.</p> <p><br />Iako nije vidljivo na samoj parceli, budući da nema istaknute table, investitor je dru&scaron;tvo Dugi&scaron; d.o.o., iza kojega stoji Danijela Lučić, kćerka Milana Lučića, te dru&scaron;tvo Tommy d.o.o., objavila je <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/584874/gradi-se-najveci-trgovacki-centar-od-dubrovnika-do-splita-evo-tko-stoji-iza-projekta-na-24-tisuce-kvadrata-oko-kojega-su-se-godinama-lomila-koplja" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>.</p> <p><br /><br /><strong>Milan Lučić</strong>, čije se ime već godinama povezuje s ovim projektom, samo u nekim drugim poslovnim kombinacijama, kazao je tek da vi&scaron;e nema neku veliku ulogu u ovom projektu, a vi&scaron;e o tome je rekao Zoran Mamić u ime Tommyja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U svakom slučaju, radi se o objektu od preko 24 tisuće metara četvornih bruto povr&scaron;ine. Sastojat će se od garaže, prizemlja i prvog kata, a kako kaže Mamić, u Makarsku će dovesti brojne poznate brendove i dat će gradu dodatni sadržaj.</p> <p><br /><br />Većeg trgovačkog centra, kaže Mamić, nema od Dubrovnika do Splita, a njemu će, kako predviđaju investitori, gravitirati i susjedna Hercegovina. Od poznatih brendova u centru će, već je sada poznato, svoje mjesto naći M&uuml;ller, New Yorker, Deichmann, Anda, Pepco, Tommy, Biberon, Sir Oliver...</p> <p><br />&nbsp;Dinamika radova je takva da će se naredna tri mjeseca raditi suha gradnja te AB konstrukcija, potom slijedi gradskom odlukom propisana zabrana građevinskih radova od 1. svibnja, da bi se nastavilo nakon zavr&scaron;etka turističke sezone.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-20-019-trgovacki-makarska.jpgItalija poziva tvrtke iz BiH na industrijski sajam Connext u Milanuhttp://grude.com/clanak/?i=7841478414Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jan 2019 18:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-19-mico3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj je ponuditi besplatnu platformu za sastanke radi povećanja međunarodne trgovine i investicija.<p>&nbsp;</p> <p>Veleposlanstvo Italije u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje da će tvrtke iz Bosne i Hercegovine moći besplatno sudjelovati na Poslovnom forumu "Connext", koji će se održati u Milanu 7. i 8. veljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju organizira najveća talijanska poslovna asocijacija Confindustria koja predviđa sudjelovanje vi&scaron;e od 2.000 kompanija i vi&scaron;e od 5.000 posjetitelja. Fokus će biti na četiri tematske oblasti koje pokrivaju sve sektore ekonomske aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je ponuditi besplatnu platformu za sastanke radi povećanja međunarodne trgovine i investicija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Confindustria je odabrala Njemačku, Maroko i Zapadni Balkan kao partnerske oblasti za ovaj događaj. Za tvrtke u Bosni i Hercegovini sudjelovanje će biti besplatno i obuhvatit će prostor za sastanke i organizaciju sastanaka "B2B" između tvrtki. Osim toga, sve tvrtke koje sudjeluju će biti u mogućnosti da se registriraju u povjerljivoj bazi podataka koja će tijekom perioda od godine dana omogućiti, bez naknade, kontaktiranje svih prisutnih kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacijski događaj u Bosni i Hercegovini održan je 18. siječnja u rezidenciji Italije u prisusutvu gđe. Maria Monica Annibaldis, koja je do&scaron;la iz Italije u ime Confindustria. Skupu su prisustvovale odabrane kompanije iz Bosne i Hercegovine koje su zainteresirane za povećanje trgovine s Italijom i ostatkom Europske unije. FIPA, Privredna komora BiH, Privredne komore RS i FBiH, kao i glavni inkubatori u cijeloj BiH, također su aktivno sudjelovali i &scaron;ire informaciju među članovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovanje u Connext-u je otvoreno za sve zainteresirane tvrtke, koje mogu posjetiti službenu web-stranicu događaja <a title="confindustria" href="https://connext.confindustria.it/" target="_blank">https://connext.confindustria.it/</a> radi informiranja o načinu sudjelovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-19-mico3.jpgKrumpiri neočekivano poskupjelihttp://grude.com/clanak/?i=7840578405Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jan 2019 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-krompir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U odnosu na pregled cijena koncem prošlog tjedna, najveće iznenađenje predstavlja cijena krumpira koji su sa 0,5 do 0,7 KM skočili na 0,5 do 1,0 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Iako narodski kazano, suha, moćna je zima kad se pogledaju cijene voća i povrća na veletržnici u Tasovčićiva, ove u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Malo je proizvoda &ndash; bijeli luk, grah, mrkva, cikla, čije su cijene na razini pro&scaron;logodi&scaron;njih, sve ostalo znatno je iznad pa se može reći da su profitirali povrtlari sa zimskom robom, dok suprotno važi za voće &ndash; domaće jabuke i kru&scaron;ke, jeftinije su nego u siječnju pro&scaron;le godine, javlja <strong>Radio Čapljina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na pregled cijena koncem pro&scaron;log tjedna, najveće iznenađenje predstavlja cijena krumpira koji su sa 0,5 do 0,7 KM skočili na 0,5 do 1,0 KM. &Scaron;to vi&scaron;e značajan je udio uvoznog krumpira iz Hrvatske okolica Čakovca, koji se upravo i cijeni marku za kilogram. Kako stvari stoje neće biti nikakvo iznenađenje ako uskoro ponovo budemo jeli njemački krumpir čiji će se uvoz pri takvoj cijeni, isplatiti. Od pro&scaron;log barometra cijena skuplji je i karfiol 1,8 do 2,5 KM, zatim kupus pupčar 1,4 do 2 KM, pa celer čija se cijena popela na 6 do 7 maraka za kilogram zelene mase. Sezona gripe diže cijenu bijelog luka koji je sada od 4 do 7 KM, a raste ponovo i cijena crvenom luku koji je od 1,4 KM austrijski, pa do 3 KM domaći. Usporedbe radi sredinom siječnja 2018-te godine crveni luk je bio od 1 do 1,2 KM, a list celera samo 3 KM itd. Mladi luk kada se pojavi, prodaje se za 4 do 4,5 KM. U ovom slijedu zabilježili smo samo jedno manje pojeftinjenje, kupusa &ndash; čija je nova cijena 0,7 do 0,8 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostalo povrće zadržalo je cijene, kelj je i dalje 0,8 do 1,2 KM, brokule 3 do 3,5 marke, ra&scaron;tika 3 do 5 maraka, a blitva i &scaron;pinat od 2,5 do 3,5 KM. Na cijeni je i zelena salata 1,5 do 1,7 KM, kao i prasa koja se cijeni od 2 do 3 KM. Stabila je i cijena per&scaron;ina 5 do 6 KM za kilogram zelene mase, mrkve čija je ponuda zahvaljujući uvozu, obila 0,8 do 1 KM, pa cikle 0,5 do 1 KM, te graha u zrnu koji je od 1,9 KM američki, 3 KM kanadski, 3,2 argentinski, dok se rijetki domaći cijeni 6 do 7 KM za kilogram. Od domaćeg povrća najskuplji je hren 10 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene domaćeg voća bez promjena u odnosu na prethodni barometar cijena, jabuke uz obilnu ponudu su od 0,5 do 1,2 KM, sve rjeđe kru&scaron;ke od 1,1 do 1,6 KM, suhe smokve 4 do 6 KM za kilogram. Kivi je i dalje skromnih 0,5 do 1,2 KM, jezgra oraha 15 do 17 KM, dok su orasi u ljusci 4 do 5 KM za kilogram. Solidna je ponuda agruma iz Neretve, rijetke mandarine su 0,8 do 1,2 KM, limun je oko 2,5 KM, dok je cijena klementina 1,5 do 2 KM i naranči 1,8 do 2 KM u porastu. Sve navedene cijene su na veliko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ki&scaron;a je unekoliko prorijedila ponudu ispred veletržnice, izostali su proizvođači odjeće. Ljekovitog bilja, alatki i slično, međutim, zato je bilo mliječnih proizvoda, drva, pa i ribe u izobilju. Riba se cijenila 9 KM pastrva iz uzgoja, dok su &scaron;arani bili 11 KM, morska riba &ndash; lubin i orada cijenila se 15 KM. Somića, srdele, babu&scaron;ke, keljavaca i jegulje nije bilo. Mliječni proizvodi imaju sve &scaron;iri raspon cijene od 4 KM koliko se cijenio mladi sir, pa do 20 KM sa Zelengore. Suhi ovčji sir s Morina i livanjski u kolutovima bio je 18, iz Podveležja oko 15, kajmak od 14 do 16 KM. Uglavnom mliječni proizvodi dobrom se prodaju. Drva su imala standardni cijenu 80 do 85 KM prostorni metar oblovine, dok su cijepana zavisno od vrste drveta, cijenila od 90 do 100 KM za prostorni metar, vreća drva bila je 6 KM itd.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-krompir.jpgZvijezda Las Vegasa, nova generacija Mercedesa CLAhttp://grude.com/clanak/?i=7839478394Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 15:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-cla_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova generacija Mercedesa CLA predstavljena je u Las Vegasu. Ušminkana Edition 1 verzija na slici je posebno osmišljena za početak prodaje. Trenutno je najveća zvijezda Las Vegasa.<p>&nbsp;</p> <p>I nova generacija CLA većinu tehnologije dijeli s klasičnom A-klasom. Mercedes je i ovdje najvi&scaron;e ponosan na MBUX, sustav glasovnih naredbi i komunikacije s umjetnom inteligencijom, pa je automobil predstavljen na sajmu potro&scaron;ačke elektronike uz bok najnaprednijim mobitelima i drugim modernim gadgetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MBUX je u CLA jo&scaron; napredniji nego u A-klasi, pa, primjerice, može prilagoditi ambijentalno osvjetljenje broju otkucaja vozača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi CLA pokretat će benzinski i dizelski motori iz A-klase, ukupno pet benzinaca i dva dizela&scaron;a. Najsnažniji motor je benzinac snage 225 KS. Auto je pet centimetara duži od prethodnika i mjeri 469 centimetara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-cla_2.jpgOD 1.VELJAČE: Mostar, Međugorje, Čapljina, Čitluk, Široki Brijeg, Ljubuški, Grude i Posušje nove destinacije FlixBusahttp://grude.com/clanak/?i=7838478384Grude.com - klik u svijetThu, 17 Jan 2019 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-17-flixbus-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je najavljeno danas na konferenciji za medije u Mostaru, najbrže rastući autobusni prijevoznik FlixBus širi mrežu autobusnih linija.<p>&nbsp;</p> <p>Mostar, Međugorje te 6 novih destinacija povezuje se s 36 direktnih destinacija te s nekim od najvećih europskih metropola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je u lipnju 2017. godine FlixBus započeo s prvim autobusnim linijama iz Sarajeva, od 1. veljače 2019. godine mreža linija se znatno &scaron;iri. Bosna i Hercegovina s ukupno 18 destinacija od kojih su najveći centri upravo Sarajevo, Mostar i Međugorje postaje značajna zemlja izvan EU koja je umrežena, a time i sama postala dostupna brojnim turistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>˝Osim &scaron;to smo putnicima iz ovog dijela BiH omogućili dostupnost i jednostavna putovanja diljem Europe, otvorili smo pristup i nekim novim turistima. FlixBus kao sinonim za putovanja autobusom u Europi, na listi je svih turista koji traže sljedeću destinaciju za putovanje. &ndash; izjavio je Dean Čebohin, direktor razvoja poslovanja za CEE South regiju. Upravo zbog toga te zbog iskustva koje imamo u zemljama na&scaron;e regije, ovi će gradovi itekako profitirati od umrežavanja.˝ - dodao je Dean.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inovativan poslovni model: dostupna putovanja i do Beča, Venecije, Budimpe&scaron;te ili Praga</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući regionalnim partnerima, a ponajvi&scaron;e Autoherc partneru, prve zelene linije kreću 1. veljače direktno u smjeru Hrvatske te Njemačke. Od ukupno 18 destinacija, nove priključene su Mostar, Međugorje, Čapljina, Čitluk, &Scaron;iroki Brijeg, Ljubu&scaron;ki, Grude i Posu&scaron;je. Većina direktnih linija prolazi kroz jedno od najvećih čvori&scaron;ta FlixBusa u CEE South regiji, odnosno kroz Zagreb čime je jednom kupljenom kartom, omogućen daljnji nastavak putovanja prema Veneciji, Beču, Budimpe&scaron;ti, Pragu ili nekoj drugoj europskoj metropoli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>˝FlixBus je svojim poslovnim modelom uspio privući milijune putnika diljem Europe, brojimo ih vi&scaron;e od 100 milijuna. Stvorio je tisuće novih poslova u industriji te ojačao poslovanje regionalnih autobusnih prijevoznika. Ovaj uspje&scaron;an model prihvaćaju mnogobrojni regionalni autobusni partneri kao model vlastitog razvoja i napretka, a Autoherc je upravo jedan od njih.˝ - zaključio je Dean.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FlixBus putnici profitirat će od mnogobrojnih pogodnosti, prije svega od sigurnosti i udobnosti novih autobusa. FlixBus u svakom autobusu osigurava vi&scaron;e prostora između sjedala, utičnicu, besplatan internet, besplatnu prtljagu te mogućnost otkaza ili promjene rezervacije do 15 minuta prije polaska bez naplate. Kori&scaron;tenje mobilne aplikacije ima brojne pogodnosti koje uvelike olak&scaron;avaju putovanja. Između ostalog aplikacija &scaron;alje korisniku obavijest o ka&scaron;njenju ili mogućim zastojima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaja karata je otvorena te ih je moguće kupiti putem web stranice www.FlixBus.ba u domaćoj valuti KM, putem mobilne aplikacije ili kod prodajnih partnera FlixBusa te na autobusnim kolodvorima. Na web stranici se detaljno mogu vidjeti i sve dostupne destinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjenom digitalizacije u tradicionalnoj industriji prijevoza putnika, FlixBus je uzdrmao trži&scaron;te. Prvi je krenuo s pružanjem usluga mobilne aplikacije uz dodanu vrijednost putniku, a integriran je i u Google mapu kao jedinstveni prijevoznik u cijeloj regiji. Koriste li putnici Google mape te tako istražuju mogućnosti putovanja, kao jedna od opcija uz zrakoplove i javni prijevoz, ponudit će im se i FlixBus moguća putovanja.</p> <p><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-17-flixbus-mostar.jpgNAJAVA: U Posušju radionica o zakonodavnom reguliranju obiteljskog smještajahttp://grude.com/clanak/?i=7836778367Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-23-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ciljana skupina radionice su ponajprije svi potencijalni zainteresirani iznajmljivači privatnog smještaja, ali i sve osobe zainteresirane za temu radionice.<p>&nbsp;</p> <p>Ured za europske integracije Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) priopćio je u srijedu da je otvoren poziv na radionicu "Zakonodavni okvir za reguliranje obiteljskog smje&scaron;taja kroz primjere dobre prakse", koja će se 21. siječnja održati u svadbenom salonu "Bagu&scaron;ić" u Posu&scaron;ju u 11 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je radionice, kako navode iz spomenutog ureda, stvoriti pregled načina reguliranja važnih pitanja od značaja za obiteljski smje&scaron;taj, ali i predstavljanje sustavnih regulativa koje bi mogle stvoriti model zakonodavnog okvira za područje ZHŽ-a u smislu obiteljskog smje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ciljana skupina radionice su ponajprije svi potencijalni zainteresirani iznajmljivači privatnog smje&scaron;taja, ali i sve osobe zainteresirane za temu radionice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionicu će voditi Nedo Pinezić, stručnjak za razvoj ruralnog turizma s naglaskom na obiteljski smje&scaron;taj i vlasnik privatne tvrtke "Quanarius" d.o.o. iz Hrvatske koja je specijalizirana za marketing i konzalting u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova radionica nastavak je aktivnosti projekta "Razvoj i diversifikacija turističke ponude u Zapadnohercegovačkoj županiji" čiji je krajnji cilj &scaron;to kvalitetnija izrada plana razvoja turizma te županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radionicu se može prijaviti putem službene e-mail adrese Ureda za europske integracije ZHŽ-a - info@eui-zzh.ba najkasnije do petka, 18. siječnja, do 12 sati, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-23-posusje.jpgHT ERONET za svoje korisnike uveo Live chathttp://grude.com/clanak/?i=7836078360Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 15:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-16-eronet-chat-service.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iza projekta stoji cijeli tim iskusnih agenata, koji su na usluzi svim našim korisnicima. <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici HT ERONET-a sada imaju i mogućnost komunikacije s korisničkom podr&scaron;kom putem digitalnog kanala. Riječ je o live chatu, a HT ERONET prvi je telekom u BiH koji nudi ovaj digitalni kanal komunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Iznimno smo ponosni &scaron;to smo prvi operater u BiH koji je svojim korisnicima omogućio ovakav personalizirani način komunikacije i podr&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza projekta stoji cijeli tim iskusnih agenata, koji su na usluzi svim na&scaron;im korisnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilika je ovo i za na&scaron;e potencijalne korisnike informirati se o proizvodima i uslugama HT ERONET-a. S uslugom live chata, držimo korak s trendovima koje donosi digitalno doba&rdquo;, kazala je Ornela Leko, direktorica Sektora za korisničku podr&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Live chat dostupan je putem službenih web stranica HT ERONET-a&nbsp;<a title="HT Eronet" href="http://www.hteronet.ba" target="_blank">www.hteronet.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz činjenicu da je besplatan, live chat znači jednostavnu i neposrednu komunikaciju između korisnika i korisničke podr&scaron;ke HT ERONET-a gdje se, u realnom vremenu, mogu dobiti informacije i podr&scaron;ka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i korisnici i oni koji to žele postati, vi&scaron;e ne trebaju ići osobno na prodajna mjesta ili pozivati; korisnička podr&scaron;ka sada je udaljena samo jedan klik, priopćeno je iz Odjela za korporativne komunikacije HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-16-eronet-chat-service.jpgHT ERONET: Ne nasjedajte na SMS molbe za doplatu računahttp://grude.com/clanak/?i=7833478334Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-14-20190114_173838.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT Eronet upozorava sve svoje korisnike da ne nasjedaju na lažne SMS poruke u kojima ih netko moli za nadoplatu računa druge osobe. <p>&nbsp;</p> <p>Molimo sve na&scaron;e korisnike da poruke ovakva ili slična sadržaja odmah prijave na info@hteronet.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, riječ je o poku&scaron;aju prijevare na koju ni u kojem slučaju ne treba nasjedati, a na&scaron;e mjerodavne službe poduzimaju potrebne aktivnosti za rje&scaron;avanje ovoga problema.<br /><br /><br />Fotografija u prilogu primjer je ovakve prevare.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-14-20190114_173838.jpgBIH: Sve se manje kupuju novi automobili, polovnih sve višehttp://grude.com/clanak/?i=7832878328Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-04-auto_tehnicki_pregled.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednjih osam godina broj uvezenih automobila je u stalnom porastu.<p>&nbsp;</p> <p>Iz godine u godinu u BiH se uvozi sve vi&scaron;e polovnih automobila, dok broj novih uvezenih stagnira. Za 2018. godinu država je od dažbina na uvoz automobila naplatila gotovo 200 milijuna KM. Ipak, ono &scaron;to treba istaknuti je mali broj električnih vozila koja se uvoze, a tome doprinosi nepostojanje bilo kakvih poreznih olak&scaron;ica države. Građani, ali i tvrtke u BiH sve vi&scaron;e uvoze automobile, osobito iz Europske unije. To potvrđuju službeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjih osam godina broj uvezenih automobila je u stalnom porastu. U 2018. godini ukupno je uvezeno 82.905 automobila. Od toga je uvezeno 72.380 polovnih i 10.525 novih vozila, pi&scaron;e Klix.ba. Treba istaknuti da broj polovnih automobila koja se uvoze iz godine u godinu raste. S druge strane broj novih uvezenih auta stagnira, a 2018. zabilježen je i pad u odnosu na dvije prethodne godine. Najvi&scaron;e novih automobila uvezli smo 2016. godine i to 10.961. Ne&scaron;to manje je uvezeno 2017. i to 10.897, dok je pro&scaron;le godine uvezeno 10.525. Usporedbe radi, Hrvatska godi&scaron;nje uveze gotovo četiri puta vi&scaron;e novih automobila nego BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovu uvezenih vozila za pro&scaron;lu godinu država je od dadžbina (carina i PDV) ukupno naplatila 198 milijuna i 543.000 KM. Zanimljivo je da je u odnosu na 2017. godinu uvezeno oko 12.000 automobila vi&scaron;e. Kada je u pitanju cijena novih automobila, u usporedbi s prethodnim godinama, u 2018. je zabilježen apsolutni rekord kada je riječ o najskupljim. Naime, čak tri automobila su plaćena pojedinačno vi&scaron;e od 400.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najskuplji automobil uvezen u pro&scaron;loj godini u na&scaron;oj zemlji je Porsche 911 GT2 Coupe, koji je plaćen 443,175,43 KM. Vlasnik tog automobila je državi platio vi&scaron;e od 75.000 KM dažbina. Među pet najskupljih koji su uvezeni pet je Porschea, četiri Mercedesa i jedan Ferrari. U ukupnom zbroju u BiH se najvi&scaron;e uvoze vozila marki VW, Mercedes, BMW, Audi, &Scaron;koda, Peugeot i Citroen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U usporedbi s 2017. godinom, prethodne godine je uvezeno manje električnih vozila i to tek &scaron;est. Najskuplji električni automobil koji je uvezen je Volkswagen e-Golf karavan, koji je plaćen ne&scaron;to vi&scaron;e od 54.000 KM, a država je naplatila vi&scaron;e od 12.000 KM dažbina. Među uvezenim vozilima bila su i tri električna vozila SD-001 iz Kine i jedno vozilo Melex tip 245 iz Poljske. U 2017. je uvezeno čak 14 električnih vozila. &Scaron;to se tiče uvoza i povlastica na električna vozila, ona ne postoje, plaćaju se uvozne dažbine kao i na ostala vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tome možda i treba tražiti razloge za ovako malo električnih vozila koja se uvoze. Kad su u pitanju uvozne dažbine, standardna stopa carine za putnička motorna vozila iznosi 15 % i PDV 17 %. Ako su u pitanju polovna putnička motorna vozila porijeklom iz EU, od početka 2013. godine carina je ukinuta i plaća se samo PDV od 17 % na utvrđenu carinsku vrijednost vozila. S druge strane kada su u pitanju nova putnička motorna vozila porijeklom iz EU carina je ukinute jo&scaron; od 01.01.2009. godine, te se prilikom uvoza istih u BiH plaća samo PDV u iznosu od 17 %.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-04-auto_tehnicki_pregled.jpgLjubo Jurčić: Protivim se uvođenju eura jer Hrvatska ne prati produktivnost Europehttp://grude.com/clanak/?i=7829778297Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jan 2019 12:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi guverneri imaju direktive što ne smiju napraviti i što moraju napraviti, ali između te dvije granice postoji veliko područje koje se može iskoristiti za nacionalne interese.<p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičar, sveučili&scaron;ni profesor, biv&scaron;i političar i predsjednik Hrvatskog dru&scaron;tva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da hrvatska ekonomija ne ide u dobrom smjeru te da nedavno predstavljene mjere za ukidanje različitih gospodarskih nameta, koje bi gospodarstvu u&scaron;tedjele vi&scaron;e od 600 milijuna kuna, nisu ni&scaron;ta vi&scaron;e nego socijalne mjere. Tako se, kaže u intervjuu za Lider, ne stvara nova dodana vrijednost u proizvodnji, već se samo postojeća preraspodjeljuje. Dio razgovora bio je posvećen i monetarnoj politici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pro&scaron;le godine, na primjer, Milan Bandić predlagao vas je za svoga kandidata za guvernera. Biste li takav izazov prihvatili da je bilo prilike?</strong></p> <p>&ndash; Moja monetarna politika, premda imam privatno dobar odnos s guvernerom Vujčićem, definitivno ne bi bile ista kao HNB-a. Dobru monetarnu politiku obilježavaju količina domaćeg novca i kamatna stopa, a za konkurentnost nacionalnoga gospodarstva najjači instrument je tečaj. A tu je jo&scaron; 1993. politikom niskog i fiksnog tečaja napravljena medvjeđa usluga gospodarstvu. Mi smo bili u ratu, tranziciji, nismo imali efikasnost svjetske ekonomije, a nismo mogli postići ni produktivnost kao drugi. Tada smo postojeću konkurentnost do boljih dana mogli održavati politikom tečaja, ali toga smo se odrekli, a na tome HNB i danas ustrajava. Danas kad je ekonomija premrežena pravilima različitih organizacija od WTO-a do Europske unije, ne možete se ni s čim igrati mimo tih pravila, a mi smo se jo&scaron; zacementirali tečajem i zadavili gospodarstvo. Tečajna politika je napravila mnogo vi&scaron;e &scaron;tete gospodarstvu nego rat. Ali to nije bila jedina pogre&scaron;ka, problem je &scaron;to se hrvatska država nije financirala hrvatskim novcem, pa smo se zaduživali u inozemstvu. HNB je dopustio i deviznu klauzulu, pustiv&scaron;i uljeza u svoju ekonomiju. To se nije smjelo dogoditi. To je stvorilo javni i vanjski dug. Danas devalvacija sama po sebi ne bi ni&scaron;ta rije&scaron;ila, barem ne ad hoc. No u pet do 10 godina ona bi donekle uravnotežila tečaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znači, zamjerate guverneru Vujčiću &scaron;to toliko &scaron;titi tečaj?</strong></p> <p>&ndash; Svi guverneri imaju direktive &scaron;to ne smiju napraviti i &scaron;to moraju napraviti, ali između te dvije granice postoji veliko područje koje se može iskoristiti za nacionalne interese. Hrvatska narodna banka ne &scaron;titi kunu, nego euro. Euro uvelike obavlja funkcije nacionalnog novca u Hrvatskoj umjesto kune. Uz industrijsku revoluciju i državni suverenitet nacionalni je novac najjači instrument razvoja nacionalnoga gospodarstva. Nacionalni novac slika je nacionalnoga gospodarstva, a mi imamo jaku kunu i najslabije gospodarstvo u Europskoj uniji. To je paradoks na prvi pogled, a bit je da kuna ne obavlja funkcije novca u Hrvatskoj. To je odgovornost HNB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>No nedavno je dobio nagradu za najboljega guvernera Europe.</strong></p> <p>&ndash;​ Boris je super &scaron;to se obrazovanja i znanja tiče, ali ba&scaron; da je najbolji guverner, s tim se ne bih složio. Dobio je nagradu za ono &scaron;to od nas očekuje svijet, ne za za&scaron;titu nacionalnih interesa. Pa mi smo na dnu Europe, a dio zasluga za to je i na fiskalnoj i monetarnoj politici. Sve zemlje vode odgovorne fiskalne i monetarne politike, Hrvatska ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to mislite o uvođenju eura?</strong></p> <p>&ndash; Protivim se uvođenju eura, jer mi ne pratimo produktivnost Europe. Mi već sad bilježimo pad proizvodnje i odljev ljudi jer kod nas nema posla. Ako u takvoj situaciji uvedemo euro, možemo reći da ćemo zacementirati postojeću lo&scaron;u politiku, a ni Hrvatske u ekonomskom smislu vi&scaron;e neće biti. Oni koji ne&scaron;to znaju, otići će u inozemstvo, ono malo poslova &scaron;to će ostati bit će lo&scaron;e plaćeni i Hrvati ih neće htjeti raditi. Za trgovce, bankare i strani kapital to će biti &lsquo;jackpot&rsquo;, u istoj valuti i kupuju i prodaju, imaju čistu računicu. Proizvođači nemaju &scaron;anse, jer uz domaće tro&scaron;kove koji će rasti morat će se prebaciti na materijal iz inozemstva, &scaron;to znači da će domaći dobavljači morati stavljati ključ u bravu. To će domaće proizvođače svesti na doradne poslove, a tu su plaće kmetovske pa će se iseljavanje nastaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli intervju s Ljubom Jurčićem možete pročitati u ovotjednom digitalnom i tiskanom izdanju <a title="Lider" href="https://lider.media" target="_blank">Lidera</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgAutoherc Grude i FlixBus povezuju Mostar i Međugorje sa 45 novih destinacijahttp://grude.com/clanak/?i=7827278272Grude.com - klik u svijetFri, 11 Jan 2019 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-11-flixbus.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Time su stvorene i nove prilike za razvoj turističkog potencijala..<p><br /><br /></p> <p>FlixBus, u suradnji s novim autobusnim partnerom Autoherc d.o.o., &scaron;iri mrežu autobusnih linija povezujući Mostar s 45 novih destinacija u BiH, Hrvatskoj i Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time će putnicima biti omogućena povoljna putovanja uz najvi&scaron;e standarde kvalitete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući FlixBus mreži, koju čini 28 država i 2.000 destinacija, Mostar, Međugorje i okolica postaju dostupni putnicima diljem Europe, a time su stvorene i nove prilike za razvoj turističkog potencijala, priopćeno je iz FlixBusa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-11-flixbus.pngNAKON PREZENTACIJE U GRUDAMA: Radnice iz ZHŽ-a odradile prve dane u češkom pogonu njemačke tvrtke L&Rhttp://grude.com/clanak/?i=7826278262Grude.com - klik u svijetThu, 10 Jan 2019 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-08-18-11-08-018-grude-kiwi-lr6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prve radnice koje su iz ZH županije otišle na probni rad u njemačku tvrtku Lohmann&Rauscher odradile su svoje prve dane. <p>&nbsp;</p> <p>Probni rad izvodi se u pogonu u Če&scaron;koj. O njihovu angažmanu ovisi hoće li ta poznata njemačka tvrtka, koja se bavi proizvodnjom medicinske opreme i higijenskih proizvoda, otvoriti novi pogon na području ZHŽ-a, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tzv. čisti prostori</strong><br />Prije početka rada sve žene koje su oti&scaron;le na probni rad obavile su potrebne liječničke preglede te su im otvoreni bankovni računi. Posao se odvija u tzv. čistim prostorima. To su posebno kontrolirana područja radi osiguranja proizvodnje sterilnih proizvoda. Nužna je i posebna radna odjeća u koju spadaju posebne kape. Kako ne bi do&scaron;lo do kontaminacije proizvoda, žene ne smiju koristiti &scaron;minku ni imati ispolirane ili nalijepljene nokte. Od nakita je dopu&scaron;ten samo vjenčani prsten, a prigodom ulaska u radionice i za vrijeme rada nužno je pranje ruku, rečeno je ranije iz ove tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je na prezentaciji u Grudama krajem 2018. bilo rečeno kako će se svaki vikend vraćati kućama, dogovor je ipak ne&scaron;to drukčiji. Naime, radnicama koje su oti&scaron;le vi&scaron;e odgovara da rade tri tjedna u komadu te da četvrti provedu kod kuće, na &scaron;to su iz spomenute tvrtke pristali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuta tvrtka, poznata i po kratici L&amp;R, zapo&scaron;ljava 4500 ljudi, a plan je ako se tvornica izgradi u Hercegovini, točnije u jednoj od lokalnih zajednica ZHŽ-a, da u njoj radi 200 žena plus tehnička služba, a s vremenom i do 700 njih.<br />Tvrtka je 2015. uprihodovala vi&scaron;e od pola milijarde eura, a investicija u Hercegovini, ako se u L&amp;R dogovore, ko&scaron;tat će 6 milijuna dolara (oko 5 milijuna i 270 tisuća eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Druga skupina ide u veljači</strong><br />- U svijetu se povećala potražnja za na&scaron;im proizvodima, tako da moramo povećati ljudske resurse koji će proizvoditi na stabilnoj lokaciji. Hercegovina bi bila dugoročno rje&scaron;enje - kazao je direktor prodaje za BiH i Hrvatsku Tvrtko Blaić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliku ulogu u cijelom projektu, priznaje Blaić, odigrala je Vlada ZHŽ-a.<br />- Nemojte misliti da ljudi u va&scaron;oj Vladi nisu stručni, da ne znaju koga su pozvali. Mi smo njima uputili pismo namjere na temelju kojeg su oni sve parametre provjerili. Već dva puta smo se sastajali i održavali prezentacije, a sve u svrhu eventualnog pokretanja posla u va&scaron;oj županiji, odnosno u Hercegovini - kazao je Blaić prigodom prezentacije u Grudama, koja je privukla vi&scaron;e od 500 zainteresiranih radnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je trenutačno na probnom radu tek dio zainteresiranih radnica, sve ostale mogu se prijaviti za drugu turu koja bi u Če&scaron;ku trebala krenuti već u veljači. No, iako se radi o probnom radu, sve dok se ne donese odluka o tome gdje će se graditi novi pogon, radnice koje se pokažu kvalitetnom radnom snagom mogu ostati raditi u pogonu u Če&scaron;koj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Grude.com<br />&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-08-18-11-08-018-grude-kiwi-lr6.jpgDomagoj Andrijanić: Povećali smo broj zaposlenih, uštedjeli obrtništvu desetke milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=7824778247Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jan 2019 12:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-09-domo-andrijanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospodarske teme na početku godine uvijek su prilika da se izanalizira ono što je u prethodnom razdoblju napravljeno, te ono što će se raditi u narednom razdoblju. Uz velike tvrtke, najvažniji gospodarski segment danas je obrt. On u BiH zapošljava 57 tisuća ljudi. <p>&nbsp;</p> <p>O tome, ali i drugim gospodarskim temama za Večernji list je govorio glavni tajnik Obrtničke komore u Federaciji BiH Domagoj Andrijanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gospodine Andrijanić, poznato je da je Obrtnička komora FBiH pozitivan pokretač gospodarskih procesa u Federaciji, otvorena svom članstvu i cjelokupnoj javnosti. Za one koji ne znaju, o kakvoj se instituciji radi?</strong></p> <p>Obrtnička komora Federacije BiH je institucija osnovana odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Prema zakonskim odredbama, zastupa i predstavlja obrtnike i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na području Federacije Bosne i Hercegovine pred federalnim i drugim tijelima, u zemlji i inozemstvu. Aktivno sudjelujemo u radnim skupina Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a posebno u područjima gospodarstva i gospodarske politike. Komora funkcionira kroz jedinstven sustav koji čini deset županijskih obrtničkih komora i Federalna obrtnička komora koja nadzire i koordinira rad obrtničkoga sustava u FBiH. U obrtni&scaron;tvu danas imamo vi&scaron;e od 50.000 obrta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prema posljednjim podacima u obrtu je zaposleno vi&scaron;e od 57.000 osoba, &scaron;to je vi&scaron;e u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada smo razgovarali. Rast je osjetan, a Obrtnička komora Federacija BiH jedan je od najvećih poslodavaca u državi.</strong></p> <p>Da, pored vlasnika obrta u obrtni&scaron;tvu je, prema posljednjim pokazateljima, zaposleno 57.350 osoba, &scaron;to čini oko 12 posto zaposlenosti u Federaciji BiH. Međutim, svakako treba istaknuti činjenicu da zbog prepoznavanja rada menadžmenta OK FBiH kao krovne institucije i menadžmenta županijskih komora imamo sve veći broj dragovoljnih članova iz ostalih gospodarskih subjekata, posebno dru&scaron;tava s ograničenom odgovorno&scaron;ću i turističkih djelatnosti. Ti činjenični pokazatelji izdvajaju nas od ostatka gospodarskih djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Međutim, u obrtni&scaron;tvu se danas suočavamo i s velikim brojem problema i izazova koje menadžment Obrtničke komore FBiH sustavnim zakonskim normiranjem te pružanjem pogodnosti za obrtni&scaron;tvo poku&scaron;ava rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Međutim, unatoč rastu, postoji ono &scaron;to sve muči. Danas je prisutan trend odljeva radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije pa kako ispred komore to komentirate?</strong></p> <p>Naravno ni obrtni&scaron;tvo nije imuno na ovaj zbilja krucijalni problem u zemlji, pa i u regiji. Danas se suočavamo s nedostatkom ljudskih resursa u određenim područjima, na &scaron;to smo upozoravavali proteklih godina, &scaron;to su analitički pokazatelji koje smo proveli i govorili. Imamo kronične nedostatke iz područja građevinarstva, ugostiteljstva, turizma, ali i ostalih obrtničkih i srodnih djelatnosti, kao i starih i tradicijonalnih zanata. Nažalost negativni trend odlaska u zemlje EU i ostale zapadnoeuropske zemlje je u stalnom rastu i potrebno je učiniti ogromne napore kako bi se taj trend smanjio. Naravno, mobilnost radne snage je uobičajan gospodarski čimbenik, međutim ovdje se radi o nečemu sasvim drugom, svjedoci smo odalaska cjelokupnih obitelji &scaron;to u konačnici i gotovo svim segmentima gospodarskog i dru&scaron;tvenog života ima negativan utjecaj. Kroz razmjenu iskustava i prakse s ostalim zemljama iz okruženja vidimo da je ovo i regionalni problem. Obrtnička komora FBiH je nažalost na ovakav trend upozoravala kroz proteklo razdoblje, te smo koliko nam nadležnosti dopu&scaron;taju poku&scaron;ali i poku&scaron;avamo kroz izmjene zakonske legislative, uspostavljanja brze i odgovorne administracije i pogodnosti za obrtnike napraviti stabilno poslovno okruženje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spominjete probleme, spomenuli ste zakonske odredbe, stoga, s kojim problemima se obrtnici u FBiH susreću i kakav je zakonodavni okvir kada su oni u pitanju?</strong></p> <p>Trenutno imamo novi prijedlog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima koji je u parlamentarnoj proceduri. Obrtnička komora Federacije, zajedno s ostalim županijskim komorama, iznijela je svoje primjdbe, prijedloge i sugestije na nacrt zakona gdje smo decidno ukazali &scaron;to očekujemo od novog Zakona. Nadamo se da ćemo sve prijedloge uspjeti ugraditi u članke novog Zakona i na tom putu ćemo biti dosljedni cilja, a to je zakon po mjeri obrtnika. Neke od prijedloga podržavamo, dok neke predložene stavke želimo izmjeniti i prilagoditi u svrhu održivosti i prosperiteta obrtni&scaron;tva u budućnosti.</p> <p>Jedna od ključnih zakonskih odredbi je dosada&scaron;nja nemogućnost uvoza i izvoza za obrtnike u FBiH. Prijedlogom zakona ide se u smjeru omogućavanja obrtnicima uvoza repromaterijala i izvoza gotovih proizvoda, odnosno uvoza i izvoza. Skraćuje se procedura registracije obrtničke djelatnosti s 15 na sedam dana, a prvi put se uvode sankcije i zaposlenicima Uprave ako na vrijeme ne urade svoj dio posla. Ono &scaron;to muči obrtnika je i odgovornost za cjelokupnu imovinu, za razliku od ostalih gospodarskih subjekata koji odgovaraju visinom osnivačkog kapitala. Novim zakonom predviđa se oslobađanje obrtnika obveze da u izvr&scaron;nom postupku odgovaraju svojom temeljnom imovinom za rad i nužnim smje&scaron;tajem obrtnika i njegove obitelji. Pitanje obrazovnog dijela formalnog obrazovanja obrtnika je pojednostavljeno i trži&scaron;te će odrediti tko je uspje&scaron;an u pojedinim djlatnostima. Također, problemi s kojima se obrtni&scaron;tvo susreće vezani su i uz druge zakone, kao &scaron;to su pitanje kori&scaron;tenja bolovanja vi&scaron;e od 42 dana, poreza i doprinosa, problemi registracije djelatnosti koja se istodobno bavi servisom i prodajom, odnosno traženjem dviju registracija na temelju dvaju zakona, nemogućnost odbijanja rashoda od prihoda. Tu poku&scaron;avamo staviti obrtnika u ravnopravan gospodarski i pravni položaj. Naravno isto smo učinili i s prijedlozima zakona koje se dotiču izravno ili neizravno poslovanja obrta kao &scaron;to su prijedlozi zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pu&scaron;enje, prijedloga zakona o doprinosima FBiH, nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pro&scaron;le godine dosta se govorilo o projektima koje je Obrtnička komora pokrenula. Možete li nam navesti pozitivne primjere iz pro&scaron;le godine?</strong></p> <p>Obrtnička komora Federacije BiH kao jedan od strate&scaron;kih ciljeva stvaranja povoljnijeg okruženja za rad obrtni&scaron;tva ima i osiguravanje pogodnosti za obrtničku djelatnost. Sporazumi koje smo potpisali s nekim od naftnih kompanija koncem 2017. godini gdje je obrtnicima omogućena pogodnost pri kupnji nafte i naftnih prerađevina u iznosu od 9 feninga po litri goriva, uvelike je olak&scaron;alo poslovanje obrtnika, posebno onih koji u svom poslovanju koriste veće količine goriva. Prva projektna faza uspje&scaron;no je provedena u 2018 godini i nastavlja se dalje implementirati. Analitički pokazatelji ukazuju na činjenicu da je u 2018. godini kroz navedeni projekt realizirana potro&scaron;nja od vi&scaron;e od 950 tisuća litara, gotovo milijun litara obrtnici su realizirali preko navedeng projekta, te ostvarili značajne u&scaron;tede u poslovanju. Puni kapacite realizacije projekta predviđamo u drugom kvartalu tekuće godine.</p> <p>Također, s nekima od osiguravajućih tvrtki, koje djeluju na području BiH, omogućili smo obrtnicima povoljnije stope osiguranja koje se odnosi na osiguranje imovine, vozila, osiguranje zaposlenika od ugovorenih rizika te drugih oblika osiguranja u ovisnosti o iskazanoj potrebi za njima. Na temelju potpisanog sporazuma o suradnji između OK FBiH i jedne od banaka u BiH omogućili smo obrtnicima posebnu liniju &ldquo;financiranja obrtnika&rdquo;. Obrtnici, iako čine 12 posto zaposlenosti u FBiH, do sada nisu bili prepoznati kao stakeholderi bankarskoga sustava. Najveći krivac za to je specifičnost pravnog statusa obrtnika te sama obrtnička registracija. Međutim kroz aktivnosti projekta preko milijun i dvjesto tisuća konvertibilnih maraka je plasirano obrtnicima. Nadamo se kako će to potaknuti i ostale banke da se ozbiljnije potrude oko ovog investicijskog trži&scaron;ta. Također, imamo veliki broj organizacija i institucija s kojima imamo potpisane sporazume, koji obrtnicima nude dodatne pogodnosti, kako u zemlji tako i u regiji. Istaknuo bih odličnu suradnju s Hrvatskom obrtničkom komorom te Obrtno-poduzetničkom zbornicom Republike Slovenije, gdje na regionalnoj razini nastojimo stvoriti povoljne uvjete za rad i djelovanje ove grane gospodarstva. Obrtnička komora FBiH provela je vi&scaron;e ciljanih kampanja s tematikama &ldquo;Sprečavanja rada na crno&rdquo;, &ldquo;Unaprjeđenje obrtničkoga sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine&rdquo;, &ldquo;Zakon po mjeri obrtnika&rdquo; i dr., kojima je cilj bio rje&scaron;avanje navedene problematike i informiranje javnosti o problemima s kojima se susreće obrtnički sustav. Također možemo istaknuti i Projekt &bdquo;Obrtnik na sajmu&ldquo; gdje smo na dosta sajmova kao &scaron;to je: Međunarodni sajam Gospodarstva u Mostaru, Međunarodni sajam poduzetni&scaron;tva i obrta Grapos-expo u Gračanici, Međunarodni sajam Eko-Bis u Bihaću, Međunarodni sajma poduzetni&scaron;tva i obrta "Bosp - Expo 2018" u Brčkom, Sajam starih i tradicionalnih zanata u Goraždu i dr. respektabilnim sajmovima omogućili obrtnici besplatan izložbeni prostor i mogućnost nastupa, te sklapanja polova. U razgovorima s vladinim i međunarodnim organizacija dogovaramo veća poticajna sredstva za obrt i obrtni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko se vidi iz medija Komora nastoji djelovati i na javna poduzeća i ustanove?</strong></p> <p>Jedan od segmenata djelovanja usmjeren je k javnim institucijam i tvrtkama u svrhu stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za obavljanje gospodarske djelatnosti. Jo&scaron; prije nekoliko godina uspjeli smo zajedno s ostalim partnerima iz gospodarstva i nekim od međunarodnih organizacija zaustaviti poku&scaron;aj bankovnog sektora da obrtnici i gospodarstvenici moraju svaki dan polagati dnevni utro&scaron;ak u banke i plaćati provizije bankama, &scaron;to je izravno obrtni&scaron;tvu u&scaron;tedjelo desetke milijuna maraka. Kroz 2018. Federalna komora i županijske komore uputile su veliki broj zahtjeva prema institucijama čije se djelovanje odnosi na obrt i srodne djelatnosti. Upravo prije desetak dana uspjeli smo u suradnji s Udrugom poslodavaca i ostalim stakeholderima zaustaviti najavljeno povećanje cijene električne energije za male poduzetnike i obrtnike od strane Elektroprivrede BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja bi bila poruka za kraj, vas kao glavnog tajnika Obrtničke komore FBiH i, općenito, te institucije?</strong></p> <p>Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine aktivno nastoji sudjelovati u gospodarskom životu Bosne i Hercegovine. Želimo doprinijeti u procesu oporavka i modernizacije ekonomije u cilju jačanja održivog, učinkovitog, pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta te stvaranja održivog dru&scaron;tvenog okruženja. Jo&scaron; je jedna godina iza nas, a obrtni&scaron;tvo je ponovno dokazalo kako je veliki nositelj gospodarstva. Ono je marljivost, upornost i različitost, tradicija i obitelj. Vrline koje se njeguju i čuvaju godinama. Obrtnici su odlučni izboriti se za svoje mjesto na domaćem i međunarodnom trži&scaron;tu. U godini koja je ispred nas činit ćemo sve kako bismo obrtni&scaron;tvu vratili mjesto koje mu pripada i ugled koji zaslužuje. U ime Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i svoje osobno obrtnicama i obrtnicima, njihovim obiteljima, poslovnim partnerima, suradnicima, svim građanima, kao i djelatnicima cijelog komorskoga sustava, od srca želim sretnu i uspje&scaron;nu novu, 2019. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-09-domo-andrijanic.jpgAndrija Zovko: U poslu uspjevaju samo uporni!http://grude.com/clanak/?i=7824478244Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jan 2019 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-09-andrija-zovko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinari Glas Medije posjetili su Auto salon ” Kramar” gdje su razgovarali s direktorom Andrijom Zovkom koji je nedavno na svečanosti proglašenja najboljih od najboljih poslovnih ljudi i kompanija iz Bosne i Hercegovine u banjolučkom Banskom dvoru dobio nagradu za najmenadžera za 2018. godinu.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <h4>&nbsp;</h4> <h4><strong>Nedavno ste dobili priznanje Manager godine za 2018. &Scaron;to za Vas znači ova nagrada?</strong></h4> <p>Ova nagrada koju sam dobio koliko god znači za mene osobno, jo&scaron; vi&scaron;e ima značaja za cijelu grupaciju tvrtke &rdquo;Kramar&rdquo; u kojoj radim i pridonosim napretku.</p> <p>Mogu slobodno reći kako je ova nagrada rezultat kompletnoga na&scaron;eg kolektiva koji radi dugi niz godina. Stoga ne gledam ovo kao osobno priznanje nego kao priznanje cijeloj na&scaron;oj grupaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Slovite za jednog od najuspje&scaron;nijih poslovnih ljudi u BiH. Možete li nam otkriti koja je tajna Va&scaron;eg poslovnog djelovanja?</strong></h4> <p>Rad, trud i disciplina. Da biste postigli tako ne&scaron;to morate izdvojiti puno radnih sati kako tijekom dana, tjedana, tako i cijele godine.</p> <p>Znate kako narod kaže &rdquo;Fakultet zavr&scaron;avaju samo uporni&rdquo;, pa bih ja to prebacio i na posao morate biti uporni, vjerovati u sebe i siguran sam da rezultat neće izostati.</p> <p>U na&scaron;oj tvrtki, na čijem sam ja osobno čelu, na takav način se radi. Samo upornost i odricanje su temelj dobrog uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Direktor ste Auto salona &ldquo;Kramar&rdquo;. Kako se&nbsp;stvorila&nbsp;ideja za pokretanjem istog?</strong></h4> <p>Pokretači i osnivači Auto salona &rdquo;Kramar&rdquo; su Marko Maru&scaron;ić i Mario Kraljević koji su do&scaron;li na ideju prije nekih 15-ak godina.</p> <p>Tražili su vozila za sebe i&nbsp;shvatili kako je mala&nbsp;ponuda&nbsp;takvih automobila na na&scaron;em području, koja imaju jamstvo.</p> <p>Tada su do&scaron;li na ideju na probaju uložiti kapital da bi se na kraju ova tvrtka pretvorila u jednu uspje&scaron;nu grupaciju, koja svakodnevno &scaron;iri svoj rad.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Jeste li zastupljeni samo na trži&scaron;tu BiH ili i u inozemstvu?</strong></h4> <p>Iz BiH je krenula ova priča, točnije iz Ljubu&scaron;kog.</p> <p>Kasnije smo se razvijali u Crnoj Gori, pa u Njemačkoj, i evo ponosno mogu reći za par mjeseci otvaramo salon u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Budući da prodajete rabljena vozila s porijeklom, koliko jedan kupac može imati sigurnost?</strong></h4> <p>Auto salon &ldquo;Kramar&rdquo; koji se bavi uvozom rabljenih vozila traži od svojih dobavljača jamstvo&nbsp;koje mi prenosimo na&scaron;im kupcima.</p> <p>Jako je bitna servisna povijest vozila, da se prilikom&nbsp;prezentacije kupcima objasni sva dokumentacija.</p> <p>Na osnovu toga klijenti su nam počeli vjerovati.</p> <p>Mi od početka gradimo temelje na&scaron;e priče upravo na tome. Sa sigurno&scaron;ću tvrdim da svaki kupac može biti 100% siguran u kupovinu vozila u Auto salonu &rdquo;Kramar&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Koji su Va&scaron;i planovi za 2019. godinu?</strong></h4> <p>U 2019. svakako želimo održati uspjeh na ovom nivou na kojem se trenutačno nalazimo.</p> <p>No, i dalje ćemo se &scaron;iriti. Ne mogu odmah otkrivati sve planove, ali bit će tu jako puno noviteta.</p> <p>Nastojati ćemo zadržati ovu ekipu koja trenutačno radi. Prije svega sačuvati zdravlje, pa doći će i sve ostalo...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glasmedia.info</strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-09-andrija-zovko.jpegPredsjednik Svjetske banke podnio ostavku http://grude.com/clanak/?i=7822278222Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jan 2019 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-08-svjetska-banka-expredsj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Svjetske banke, Jim Yong Kim, najavio je kako će se nakon šest godina na toj funkciji povući. <p>&nbsp;</p> <p>Njegova ostavka stupa na snagu 1. veljače, prenosi BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iznenadna ostavka</strong></p> <p>Kim, u dobi od 59 godina, je na ovoj funkciji trebao ostati do 2022. godine, nakon &scaron;to je 2017. godine ponovno izabran na petogodi&scaron;nji mandat predsjednika Svjetske banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Svjetske banke su priopćili kako će se Kim pridružiti jednoj tvrtki ze nastaviti s infrastrukturnim ulaganjima u zemljama u razvoju, prenosi BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristalina Georgieva, izvr&scaron;na direktorica Svjetske banke, preuzet će poziciju privremene predsjednice 1. veljače.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-08-svjetska-banka-expredsj.jpg