Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Ovo su poslovi koje Nijemci ne žele raditihttp://grude.com/clanak/?i=6244262442Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2018 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-19-0-1519025486.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nijemci sve manje žele raditi fizičke poslove.<p>&nbsp;Tamo&scaron;nji mediji navode kako su trenutno u ovoj zemlji najnepopularniji poslovi vodoinstalatera, instalatera grijanja, njegovatelja i strojovođa, pi&scaron;e <a href="http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=14345" target="_blank">Croexpress.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Focus pi&scaron;e da mnoge tvrtke očajnički traže kvalificirane zaposlenike. Pri tome smatraju da ovdje nije riječ o nacionalnoj nesta&scaron;ici kvalificiranih radnika već o problemima pronalaženja zaposlenika u pojedinim zanimanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavcima u prosjeku treba čak 172 dana da bi prona&scaron;li vodoinstalatera i instalatera grijanja. Njegovatelja u prosjeku pronađu za 170 dana, dok se za strojovođu čeka 163 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenike najteže pronalaze poslodavci u Hamburgu, Porajnju-Falačkoj i Brandenburgu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-19-0-1519025486.jpgGRUDSKA TVRTKA SVE USPJEŠNIJA: Violeta prodire i na slovensko tržište, zadala glavobolju međunarodnim korporacijamahttp://grude.com/clanak/?i=6242462424Grude.com - klik u svijetSun, 18 Feb 2018 18:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-18-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanija Violeta postaje regionalni lider u sve većem broju segmenata tržišta.<p>&nbsp;Prema novim informacijama, Violeta je lani stekla znatan udio u Sloveniji kada je riječ o proizvodima za pranje rublja i suđa, čime je zadala glavobolju međunarodnim igračima kao &scaron;to su &ldquo;Procter &amp; Gamble&rdquo; i &ldquo;Henkel&rdquo;, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/violeta-prodire-na-slovensko-trziste-glavobolja-za-medjunarodne-korporacije/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p><br />Naime, prema izvje&scaron;taju najveće svjetske kuće za istraživanje trži&scaron;ta, Euromonitor, Violeta je pro&scaron;le godine povećala svoj udio u Sloveniji u trži&scaron;nom segmentu &ldquo;sredstva za pranje rublja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lider na slovenskom trži&scaron;tu je &ldquo;Procter &amp; Gamble&rdquo; sa svojim brendovima kao &scaron;to su Ariel, Lenor i Dash.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Henkel je drugi, a njegovi najjači aduti su brendovi Persil, Perwoll, Silan i Rex. No, Violeta, ali i hrvatska Saponia, polako mijenjaju tu sliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Violeta i Saponia imale su izvanredne rezultate protiv vodećih brendova i stekle su znatan trži&scaron;ni udio u 2017. Njihov uspjeh se pripisuje bliskosti potro&scaron;ača sa lokalnim / regionalnim brendovima, navodi se u izvje&scaron;taju koji je objavljen ovog mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje se dodaje da su, &ldquo;za razliku od vodećih igrača, Violeta i Saponia povećale svoje trži&scaron;ne udjele u 2017.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Obje kompanije su pustile u prodaju nove proizvode i dostigle značajnu prodaju svojih brendova Teta Violeta, Faks, Nila i Ornel, stoji u izvje&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta se spominje i u drugom izvje&scaron;taju Euromonitora koji je objavljen također ovog mjeseca, a koji se tiče proizvoda za pranje posuđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lider u ovom segmentu je Henkel, zahvaljujući globalnim brendovima kao &scaron;to su Somat i Pril. Drugi je Procter &amp; Gamble koji se nadmeće za trži&scaron;ni udio sa Reckitt Benckiser Adriaticom. No, i u ovom izvje&scaron;taju se ističe napredak koji je ostvarila Violeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dok je većina sudionika u ovom segmentu trži&scaron;ta povećala prodaju i udjele u 2017. godini, najznačajnije marketin&scaron;ke strategije imale su Violeta i Saponia. Ovi regionalni igrači uveli su nove proizvode u nekoliko kategorija za pranje suđa, navodi se u izvje&scaron;taju Euromonitora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-18-violeta.jpgBorjana Krišto posjetila HT ERONET, 4G mreža jedan od prioriteta u 2018.http://grude.com/clanak/?i=6239262392Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2018 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-16-borjana1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto posjetila je HT ERONET, gdje je razgovarala s predsjednikom Uprave Vilimom Primorcem.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac zahvalio je gđi Kri&scaron;to na posjetu te ju izvijestio o trenutačnom stanju u tvrtki, rezultatima poslovanja za 2017. te planovima za ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ono &scaron;to mogu sada naglasiti jest da je tvrtka nadvladala probleme i negativnosti kojima je bila opterećena prije nekoliko godina, u vrijeme kada ju je preuzimala sada&scaron;nja Uprava. HT ERONET je danas tvrtka sa stabilnim prihodima i smanjenim tro&scaron;kovima, a na&scaron; cilj je &ndash; daljnja stabilizacija, uvećanje vrijednosti tvrtke&hellip; Radimo na pobolj&scaron;anju i &scaron;irenju mreže, povećanju broja korisnika, tehnolo&scaron;kom rastu i napretku. Stvorili smo stabilne osnove za daljnje poslovanje, i želimo, u pravome smislu te riječi, biti prava digitalna kompanija za digitalno doba, &scaron;to je moto kojim se vodimo. U tom kontekstu, od Vijeća ministara očekujemo i licencu za 4G mrežu &scaron;to nam je jedan od prioriteta u ovoj godini, a radi podizanja kvalitete usluge na najvi&scaron;u razinu, kao i rasta zadovoljstva na&scaron;ih korisnika koji su nam uvijek u fokusu. Stoga mogu slobodno kazati da će ova, 2018., biti godina 4G mreže. Također dokazali smo se i kao tvrtka koja ima visokorazvijenu dru&scaron;tvenu odgovornost, &scaron;to smo mnogim projektima i tijekom 2017. potvrdili&ldquo;, kazao je Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedateljica Kri&scaron;to izrazila je zadovoljstvo &scaron;to je, kako je naglasila, HT ERONET izrastao u tvrtku koja ima sve preduvjete postati lider u svome području.</p> <p>&bdquo;Raduju me pozitivni poslovni rezultati HT ERONET-a i stabilizacija tvrtke. Ono &scaron;to ja mogu kazati jest da ćete uvijek imati na&scaron;u potporu, a nadam se da će 2018. godina biti jo&scaron; bolja i poslovno uspje&scaron;nija, &scaron;to vam od sveg srca želim&ldquo;, naglasila je, između ostaloga, Kri&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-16-borjana1.jpgFINSKA SVOJIM GRAĐANIMA SVAKI MJESEC POKLANJA 560 EURA Rezultati su neočekivanihttp://grude.com/clanak/?i=6238862388Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2018 09:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-16-finska_novac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U siječnju 2017. Finska je počela nasumično odabranim građanima isplaćivati univerzalni temeljnim dohodak. <p>2000 ljudi između 25 i 58 godina tako mjesečno primaju 560 eura, a pritom nemaju obvezu tražiti ili prihvatiti posao. Ako u međuvremenu i prihvate neki posao, nastavit će primati dohodak od države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eksperiment će trajati ukupno dvije godine, odlučila je finska vlada desnog centra koja se nada da će na ovaj način smanjiti ukupna izdavanja države za socijalu te sniziti stopu nezaposlenosti te potaknuti ljude da prihvate neki plaćeni posao ili doprinesu dru&scaron;tvu kroz volontiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj koncept pridobio je pažnju čitavog svijeta te predstavlja početak progresivnog pokreta s očekivano pozitivnim rezultatima.</p> <p><br />A nakon godinu dana provedbe, čini se da će taj cilj biti i ostvaren, tvrdi Marjukka Turunen, &scaron;efica pravne službe finske agencije za socijalnu sigurnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Jedan od sudionika rekao je da je manje nervozan i uznemiren jer vi&scaron;e ne mora brinuti o pozivima sa zavoda za zapo&scaron;ljavanje i ponudama za posao koje ne može prihvatiti jer mora njegovati stare roditelje. Već sad vidimo da odluka o osnovnom dohotku ima neočekivane pozitivne učinke poput smanjenja zdravstvenih tro&scaron;kova.'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Juha Jarvinen, 39-godi&scaron;nji otac &scaron;estero djece i jedan od primatelja osnovnog dohotka, kaže: 'Ponovno se osjećam kao slobodan čovjek. Kao da sam oslobođen zatvora i ropstva. Osjećam da sam ponovno član dru&scaron;tva i da sam dobio natrag svoju ljudskost. Sretan sam.'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Juha se bavi proizvodnjom bubnjeva i mjesečno zaradi oko 1000 eura, povrh ovih 560 koje prima od države. Kaže da se bez osnovnog dohotka ne bi mogao vratiti na svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, kritičari ovog finskog eksperimenta kažu da on uključuje samo nezaposlene pa prema tome nije univerzalan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon finskog iskustva, sa sličnim će eksperimentom krenuti i &Scaron;kotska i to već u ožujku ove godine, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/finska-svojim-gradanima-svaki-mjesec-poklanja-560-eura-u-sijecnju-prosle-godine-poceli-s-neobicnim-eksperimentom-rezultati-su-neocekivani/7040830/" target="_blank">Jutarnji.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kotska premijerka Nicola Sturgeon o tome je rekla: 'Možda će se pokazati da to nije rje&scaron;enje i da nije provedivo, no kako se promjene na trži&scaron;tu rada događaju munjevitom brzinom, jako je važno da budemo spremni i otvoreni prema svim idejama koje mogu pomoći pojedincima da sudjeluju u novoj ekonomiji.'</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-16-finska_novac.jpgKORAK KA GENERALNOJ UPOTREBI Uz Coinbase od sada jednostavno možete prihvatiti kripto valute na web shopu http://grude.com/clanak/?i=6236962369Grude.com - klik u svijetThu, 15 Feb 2018 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-15-coinbase-commerce-768x554.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Coinbase je jučer lansirao Coinbase Commerce, koji je već od danas dostupan trgovcima diljem svijeta.<p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira gdje se trgovac nalazi, sada može vrlo jednostavno prihvaćati plaćanje Bitcoinom, Bitcoin Cashom, Ethereumom i Litecoinom na svom web shopu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je Coinbase Commerce?</strong></p> <p>To je nova usluga koja omogućuje web trgovinama da prihvate naplate u kripto valutama, direktno u svoj novčanik, bez sudjelovanja treće strane. Iz Coinbasea tvrde da žele kreirati otvoreni financijski sustav, pa su dizajnirali rje&scaron;enje koje može služiti web trgovinama diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od prethodnih usluga koje je Coinbase nudio, Coinbase Commerce nije usluga koju oni hostaju kod sebe, već vlasnici trgovina imaju potpunu kontrolu nad kripto valutama jer one sjedaju direktno u njihova novčanike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Coinbase Commerce može biti direktno integriran u checkout proces svake web trgovine, ili može biti jednostavno dodan kao jo&scaron; jedna moguća metoda plaćanja. Sve &scaron;to je potrebno da bi netko mogao implementirati ovo u svoju trgovinu je email adresa ili broj telefona, to je dovoljno da se neki trgovac registrira na platformu i započne s primanjem kriptovaluta na svojoj web trgovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Integracija sa Shopify!</strong></p> <p>Uz to Coinbase Commerce je integriran sa Shopify, jednom od najvećih e-commerce platformi, a aktivno dodaju jo&scaron; integracija kako bi omogućili plaćanje u kripto valutama i onima koji koriste neku drugu platformu, prenosi <strong>Crobitcoin.com</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shopify je popularan među web trgovinama, a koristi ga i većina onih koji se bave dropshipingom. Ova integracija će se sigurno u sljedećih nekoliko mjeseci početi primjenjivati na velikom broju web trgovina, pa možemo očekivati da će nama koji često naručujemo stvari preko interneta uskoro postati vrlo jednostavno sve plaćati u kriptovalutama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Interesantno je pogledati kako su dionice Shopify danas porasle za 9%, koliko je povezano s ovime nismo sigurni, no postoje naznake da je ovaj rast vrijednosti kompanije uzrokovan ba&scaron; zbog ove integracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Korak prema generalnoj upotrebi</strong></p> <p>Ovaj potez Coinbasea je pametan korak unaprijed, gdje trži&scaron;tu nude ne&scaron;to vi&scaron;e od klasične mogućnosti za kupovinom i prodajom kriptovaluta. Naravno, najveću će korist ovdje imati oni jer će većina preko njih kupovati kripto valute da bi plaćali po web trgovinama, no i dalje je jako veliki korak prema &scaron;iroj primjeni kripto valuta kao sredstvo plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to su omogućili jednostavnu integraciju vlasnicima web trgovina, proces naplate za krajnjeg korisnika se sastoji od svega tri jednostavna koraka, te ne može biti jednostavniji od ovoga.</p> <p><br />Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-15-coinbase-commerce-768x554.jpgPošta Slovenije traži 20 poštara u BiH, bruto plaća 955 eurahttp://grude.com/clanak/?i=6235962359Grude.com - klik u svijetWed, 14 Feb 2018 20:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-14-posta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pošta Slovenije posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH traži u BiH 20 poštara/pismonoša. <p>Po&scaron;ta Slovenije nudi bh. radnicima ugovor na određeno vrijeme od 12 mjeseci, bruto plaću od 955,89 eura, a smje&scaron;taj za radnike nije osiguran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;ta Slvoenije traži radnike u BiH na osnovu važećeg Sporazuma o zapo&scaron;ljavanju između Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;ta Slovenije prije pro&scaron;le godine najavila je da će zbog pomanjkanja vozača i po&scaron;tara te kadrove potražiti u BiH i Srbiji, a ova odluka izazvala je ogorčenje sindikata i zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava Po&scaron;te Slovenije je tada najavila da će novim zaposlenicima, uz radne dozvole, osigurati i obavezan tečaj slovenskog jezika za koji država daje subvenciju te platiti ispit iz poznavanje slovenskog ustava i po&scaron;tanskih propisa, pi&scaron;e <a href="http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&amp;id=19126&amp;naslov=Po%C5%A1ta+Slovenije+tra%C5%BEi+20+po%C5%A1tara+u+BiH%2c+bruto+plata+955+eura" target="_blank">Indikator.ba.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-14-posta.jpgPoslodavci za ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremenahttp://grude.com/clanak/?i=6234462344Grude.com - klik u svijetWed, 14 Feb 2018 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-14-posao-sat-vrijeme-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zastupnici Europskog parlamenta su 8. veljače usvojili rezoluciju u kojoj pozivaju Europsku komisiju da sačini temeljne procjene sustava računanja zimskog i ljetnog vremena i, ako je to neophodno, izmjenu pravila.<p><br />Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Dragutin &Scaron;krebić podržava odluku Europskog parlamenta o ukidanju zimskog i ljetnog računanja vremena u kojoj se navodi da pomjeranje kazaljki na satu negativno utječe na zdravlje ljudi i dovodi do pada produktivnosti radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;krebić je naveo da u praksi nije dokazano ranije obrazloženje da je pomjeranje sata uvedeno s ciljem u&scaron;tede energije i efikasnijeg kori&scaron;tenja prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima, navodi Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To, barem mi, nismo osjetili u poslovanju. Čak se de&scaron;avalo da je utro&scaron;eno vi&scaron;e energije. Mi smo za ukidanje tog računanja, koje je umjetno, odnosno da imamo prirodno ili takozvano 'sunčano mjerenje'. To je ovo postojeće, zimsko računanje vremena", rekao je &Scaron;krebić Srni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specijalista porodične medicine iz Banjaluke Dra&scaron;ko Kupre&scaron;ak objasnio je da je opći stav liječnika da pomjeranje kazaljki na satu ima određen utjecaj na ritam življenja, psihofizičku ravnotežu, raspoloženje, stanje krvnog pritiska i koncentraciju čovjeka, iako na tom planu nema egzaktnih medicinskih pokazatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da je odluka o ukidanju zimskog i ljetnog računanja vremena dobra i u funkciji očuvanja zdravih navika i potencijala svakog čovjeka", napomenuo je Kupre&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ukidanje je i član Odbora za klimatske promjene BiH Neboj&scaron;a Ku&scaron;trinović, koji je rekao da je za čovjekov biolo&scaron;ki sat najbolje normalno, sunčano vrijeme, odnosno aktualno zimsko računanje vremena. Ovaj meteorolog iz Banja Luke podsjeća da je Rusija to već ukinula, te da je do&scaron;lo vrijeme da se ljudi vrate na redovno "sunčevo vrijeme" i normalan biolo&scaron;ki sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dokazano je da ta pomjeranja vremena prave probleme meteoropatama i čine ljude neefikasnim u periodu dok im se bioritam postepeno ne prilagodi. Ako se ovo ukine u EU, a kasnije primijeni i kod nas, sigurno je da ćemo biti funkcionalniji", ocijenio je Ku&scaron;trinović, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Agencije za sigurnost prometa Republike Srpske Milija Radović rekao je da nema egzaktnih pokazatelja da pomjeranje kazaljki dovodi do povećanog broja prometnih nesreća, kako tvrde pojedini europarlamentarci. "Do sada nisam vidio da je neko uradio analizu uticaja pomjeranja kazaljki na satu na saobraćajnu sigurnost. Takve tvrdnje treba argumentirati", naveo je Radović, dodajući da vozači, nakon pomjeranja kazaljki na satu, vjerojatno u određenom periodu bivaju pospani, &scaron;to može utjecati na njihove psihofizičke sposobnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnici Europskog parlamenta su 8. veljače usvojili rezoluciju u kojoj pozivaju Europsku komisiju da sačini temeljne procjene sistema računanja zimskog i ljetnog vremena i, ako je to neophodno, izmjenu pravila. Rezolucija je usvojena sa 384 glasa "za", 153 protiv i 12 suzdržanih. Građanske inicijative pokazale su da je javnost nezadovoljna zbog pomjeranja kazaljki na satovima dva puta godi&scaron;nje, posljednjeg vikenda u ožujku i listopadu. Europski zastupnici kažu da brojne studije nisu rezultirale konkretnim zaključcima, ali da postoje indikacije da pomjeranje kazaljki na satu negativno utiče na zdravlje petine europske populacije, utječe na povećanje depresije i rizika od srčanih oboljenja, kao i na remećenje raspoloženja i bioritma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europarlamentarci su u vezi s tim spomenuli i negativne efekte u sektorima industrije, turizma, poljoprivrede i sigurnosti u prometu, a pojedini tvrde da, zbog pomjeranja kazaljki na satovima, djeca ostvaruju slabije rezultate u &scaron;koli. Prema sada&scaron;njoj odredbi iz 2001. godine, računanje vremena u EU korigira se dva puta godi&scaron;nje - na proljeće i jesen, kada se kazaljke na satu pomjeraju za jedan sat s ciljem da se pomogne i efikasnijem funkcioniranju unutra&scaron;njeg trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u Rusiji, ljetno i zimsko računanje vremena ukinuto je u Turskoj, Bjelorusiji i na Islandu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-14-posao-sat-vrijeme-1.jpgFederalni zavod za zapošljavanje: Posao za 14.000 osoba u 2018.http://grude.com/clanak/?i=6233662336Grude.com - klik u svijetTue, 13 Feb 2018 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-13-posao_zaposljavanje_ilustracija_pixa.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni zavod za zapošljavanje u 2018. godini pripremio je mjere aktivne politike zapošljavanja kojima je planirano da u ovoj godini bude obuhvaćeno oko 14.000 osoba. <p>Naime, kako je za <a href="https://www.radiosarajevo.ba/biznis/ekonomija/federalni-zavod-za-zaposljavanje/290929" target="_blank">Radiosarajevo.ba</a> rečeno u Federalnom zavodu za zapo&scaron;ljavanje u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nji Program sufinanciranja zapo&scaron;ljavanja u ovogodi&scaron;njem su predviđene dodatne mjere čime je pro&scaron;iren spektar usluga prema poslodavcima i nezaposlenim osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Budući da se na evidenciji nezaposlenih nalazi vi&scaron;e žena, uvest ćemo novu mjeru (Zapo&scaron;ljavanje žena 2018.) koja ima cilj da ženama olak&scaron;a integraciju na trži&scaron;tu rada i spriječi dugotrajna nezaposlenost te poveća stopu zaposlenosti žena", kazali su u Federalnom zavodu za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Također, nove mjere koje uvode su i Doprinos 500 &ndash; 2018, Prilika za sve &ndash; mogućnost produženog sufinanciranja zapo&scaron;ljavanja, Tražim poslodavca 2018 te Služba u zajedničkim projektima koja za cilj ima davalje podr&scaron;ke razvoju partnerstva između županijskih službi za zapo&scaron;ljavanje s poslodavcima, drugim organizacijama i institucijama kroz sufinanciranje obuke/pripreme za rad, zapo&scaron;ljavanja, obrazovanja odraslih i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"O svim ovim mjerama te o datumu objave javnih poziva javnost će biti blagovremeno obavije&scaron;tena", najavili su.</p> <p><br />Analizirajući 2017. godinu, Federalni zavod za zapo&scaron;ljavanje je kroz svoje aktivnosti obuhvatio 7.945 nezaposlenih osoba na osnovu ugovora u vrijednosti 19,3 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kroz aktivnosti sufinanciranja samozapo&scaron;ljavanja omogućeno je pokretanja poslovne djelatnosti za 573 osobe koje su dodatno zaposlile 102 osobe. Također, realizacijom Programa pripreme za rad omogućene su obuke, stručno osposobljavanje i usavr&scaron;avanje u konkretnom poslovnom okruženju za određena zanimanja za 336 osoba", istaknuli su.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-13-posao_zaposljavanje_ilustracija_pixa.pngTvrtka u BiH traži 50 novih radnika za proizvodnju igračakahttp://grude.com/clanak/?i=6233562335Grude.com - klik u svijetTue, 13 Feb 2018 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-13-koala-paintings-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanija Koala Paintings iz Tešnja traži 50 radnika za rad u novim pogonima tvornice u Industrijskoj zoni Bukva u Tešnju. <p>&bdquo;Pro&scaron;iruje se kapacitet fabrike u kojoj trenutno u tri smjene radi oko 350 radnika. Sklopili smo nove ugovore i ulazimo u nove projekte&ldquo;, kazao je za <a href="http://www.biznisinfo.ba/tesanjska-kompanija-uposljava-50-novih-radnika/" target="_blank">Biznisinfo.ba</a> Almir Či&scaron;ić, vlasnik kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novim pogonima proizvodit će se igračke za inozemno trži&scaron;te. Kompanija radi za svjetske gigante kao &scaron;to su Playmobil, Comansi, DB, IMC Toys, Michelin, Mann+ Hummel&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svu robu izvozi u Europsku uniju i Ameriku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-13-koala-paintings-1.jpgHercegovina leži na kamenu, a trošimo 85 posto uvoznoghttp://grude.com/clanak/?i=6232762327Grude.com - klik u svijetTue, 13 Feb 2018 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-13-kamen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trenutno se samo 15 posto domaćeg kamena prodaje na bosanskohercegovačkom tržištu dok je onog iz uvoza 85 posto, što jasno govori o nepotrebnom deficitu u ovom materijalu. <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je izjavio Tomislav Majić predsjednik Udruženja LiNK na redovnoj sjednici skup&scaron;tine Udruženja u Mostaru, pi&scaron;e Indikator.ba.</p> <p><br />- Hercegovina ima potencijal i tradiciju eksploatacije i obrade kamena ali treba snažnije lobirati da domaći kamen bude i ugrađen u građevine, privatne i javne objekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicija proizvodnje i kvaliteta je tu kao i specifičnosti kamena u Jablanici, Posu&scaron;ju, Mostaru i Bileći i svaki ima neke sebi svojstvene osobine te treba imati daleko vi&scaron;e mjesta na domaćem ali i inozemnom trži&scaron;tu", istaknuo je Majić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-13-kamen.jpgAutomobilska industrija FBiH zapošljava 10.000 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=6231162311Grude.com - klik u svijetMon, 12 Feb 2018 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-12-automobilska-industrija-400x280.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U automobilskoj industriji FBiH radi više od 10.000 radnika. Osim toga, kroz lance dobavljača, ova industrija osigurava veliki broj neizravnih radnih mjesta.<p>Ovo je rečeno na sjednici sjednica Grupacije automobilske industrije koja je održana ovog tjedna u Gospodarskoj komori FBiH u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažniji partner za ovu industriju je Njemačka, s kojom imamo sve bolje odnose, te gdje je Grupacija pro&scaron;le godine otvorila i ured.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako uzmemo u obzir svjetske trendove u automobilskoj industriji, a posebno sve značajnije uče&scaron;će proizvodnje električnih vozila, veoma je važno držati priključak i biti spreman uhvatiti se u ko&scaron;tac sa promjenama, rečeno je iz Komore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članice Grupacije su konstatovale da je napravljen značajan iskorak ka sistemskom pristupu razvoju automobilske industrije u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2017. godini je započeta realizacija Projekta Razvoja automobilske industrije FBiH koji je osigurao snažnije prisutvo Grupacije na trži&scaron;tu Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozdravljeno je i konačno dono&scaron;enje odluka Vijeća ministara BiH o oslobađanja od plaćanja carina na uvoz strojeva za proizvodnju, iako se na njeno dono&scaron;enje čekalo vi&scaron;e od dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od najvažnijih točaka dnevnog reda sjednice je bila izrada plana rada Grupacije za 2018. godinu, gdje su definirani prioriteti djelovanja Grupacije koji će se realizirati kroz različite sektore Gospodarske komore FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Relizacija aktivnosti definisanih projektom kroz maksimalno kori&scaron;tenje ureda Grupacije u Wolfsburgu treba biti glavni promotivni cilj i glavni alat za jačanje i razvoj automobilske industrije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izlaganje na sajmu dobavljača Volkswagena IZB 2018, u listopadu ove godine, prema procjenama lidera bh. automobilske industije, će pružiti ogromne mogućnosti firmama i kroz razgovore sa potencijalnim partnerima i uvidom u inovativna rje&scaron;enja, dođu do novih znanja i poslovnih partnera, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/automobilska-industrija-fbih-zaposljava-10-000-ljudi/" target="_blank">Biznisinfo.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-12-automobilska-industrija-400x280.jpgU ljekovito bilje uključuju se veliki: Dvije tvrtke u Stocu i Čapljini traže površinu od 150 hektara http://grude.com/clanak/?i=6227762277Grude.com - klik u svijetSat, 10 Feb 2018 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-10-19090.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>– Sve više smo zanimljivi stranim tvrtkama. Malih proizvođača je sve manje, a veliki imaju konkretne planove o širenju proizvodnje, dodao je Jović.<p>Dvije tvrtke u Stocu i Čapljini traže povr&scaron;inu od 150 hektara kako bi sadile ljekovito bilje, kazao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva HNŽ Donko Jović u razgovoru za Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Imamo tu dvije priče. Jedni idu u projekt s malim povr&scaron;inama, a drugi sade smilje na velikim povr&scaron;inama. Sada imamo slučaj u Čapljini gdje jedna tvrtka iz Njemačke traži povr&scaron;inu od 150 hektara kako bi sadila ljekovito bolje. Ista priča je u Stocu. Ali to je priča velikih. Činjenica je da imamo problem otkupa i sirovine i ulja, ali to su igre oko cijena. U proizvodnji će ostati oni koji ozbiljno ulažu u taj posao i oni koji mogu naći trži&scaron;te, ne samo u regiji nego i znatno &scaron;ire, kazao je ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je zemlji&scaron;te u Stocu već dodijeljeno, a u Čapljini je u proceduri. Uglavnom su to brdoviti, kameniti tereni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Sve vi&scaron;e smo zanimljivi stranim tvrtkama. Malih proizvođača je sve manje, a veliki imaju konkretne planove o &scaron;irenju proizvodnje, dodao je Jović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-10-19090.jpgHRT 5 od danas u ponudi HOME.TV-ahttp://grude.com/clanak/?i=6227262272Grude.com - klik u svijetFri, 09 Feb 2018 19:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-09-hrt5logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od danas je u ponudi HOME.TV-a još jedan novi kanal. Riječ je o kanalu HRT 5, koji će se u ponudi HOME.TV-a nalaziti na poziciji broj 8, odnosno iza kanala HRT 4. <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska radiotelevizija (HRT) je pokrenula Peti program Hrvatske televizije (HRT &ndash; HTV 5) namijenjen Hrvatima izvan Republike Hrvatske te međunarodnoj javnosti. Emitiraju se specijalizirani sadržaji namijenjeni hrvatskim iseljenicima i međunarodnoj javnosti, odabir sadržaja četiriju HRT-ovih nacionalnih televizijskih programa te izbor iz arhivskoga materijala Hrvatske radiotelevizije. Osmosatni program, koji će sadržavati približno devedeset minuta specijaliziranih sadržaja na dan, emitirat će se jo&scaron; dvaput dnevno kako bi se pokrile sve vremenske zone i područja sa znatnim brojem hrvatskih iseljenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HRT 5 u ponudu HOME.TV-a stiže u pravome trenutku &ndash; upravo kada Hrvatska radiotelevizija otvara svoje dopisni&scaron;tvo u Mostaru koje će, uz ostale, biti jedan od servisa sadržaja upravo na ovome novopokrenutom kanalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, kako ističu s HRT-a, novi kanal će, među sadržajima namijenjenima Hrvatima izvan Republike Hrvatske i međunarodnoj javnosti, ponuditi i televizijske vijesti na engleskome, njemačkome i &scaron;panjolskome jeziku te dokumentarne serije Otkrivamo Hrvatsku i Hrvatska, moj izbor u kojima je portretirana sudbina iseljenih Hrvata, povratnika i stranaca u Republici Hrvatskoj. Na rasporedu će biti i dokumentarni sadržaji koji prate povijesne veze između Republike Hrvatske i svijeta i bilježe vrijednost hrvatske kulturne ba&scaron;tine te specijalizirana emisija za hrvatske manjine i iseljeni&scaron;tvo, odnosno hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokretanjem novoga programa ispunjava se obveza Hrvatske radiotelevizije koja proizlazi iz Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske, prema kojoj javni medijski servis ima zadaću &scaron;to bolje informirati Hrvate diljem svijeta i međunarodnu javnost kako bi se promicale hrvatske kulturne, tradicijske, prirodne, turističke i brojne druge posebnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odjel za korporativne komunikacije</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-09-hrt5logo.jpgUprava za neizravno oporezivanje pustila u funkciju novi portal E-POREZIhttp://grude.com/clanak/?i=6226262262Grude.com - klik u svijetFri, 09 Feb 2018 10:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-09-poreska-prijava2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava za neizravno oporezivanje danas je pustila u funkciju novi portal E-POREZI putem kojeg će porezni obveznici moći elektronski komunicirati sa UNO.<p>Svi porezni obveznici koji su se registrirali kod nadležnog regionalnog centra UNO za kori&scaron;tenje elektronskih usluga, danas su putem elektronske po&scaron;te dobili predpristupne parametre za prvi ulazak na novi elektronski portal E-POREZI.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portal je dostupan za porezne obveznike na adresi https://e-porezi.uino.gov.ba:4443/ kojoj se može pristupiti putem nekog od web pretraživača (Internet Explorer, Google Chrome ili Mozilla Firefox).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prvog ulaska na portal sa predpristupnim parametrima svi korisnici prvo moraju promijeniti lozinku sa kojom će svaki sljedeći put ulaziti na portal. Opcija za izmjenu lozinke nalazi se u meniju Upravljanje pristupom portalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga, registrirani korisnici elektronskih usluga UNO, mogu podnostiti prijave za PDV i akcizu elektronskim putem u zakonski predviđenim rokovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za podno&scaron;enje prijave za poreski period 01.01.-31.01.2018. godine i plaćanje obaveze po PDV prijavi za ovaj porezni period je ponedjeljak 12.01.2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezni obveznici, koji se jo&scaron; uvijek nisu registrirali kao korisnici elektronskih usluga UNO, od danas svoje prijave za registraciju mogu podnositi elektronskim putem preko portala E-POREZI, a u skladu sa važećim Uputstvom o registraciji korisnika elektronskih usluga UNO (&ldquo;Službeni glasnik BiH&rdquo;, broj: 85/17 od 01.12.2017. godine).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koristeći elektronske usluge Uprave za neizravno oporezivanje obveznici će moći na jednostavniji i efikasniji način koristiti prava i izvr&scaron;avati obaveze po osnovu neizravnih poreza. U svakom trenutku imaz će pristup svojim podacima, prije svega podacima koji se vode u Jedinstvenom registru obveznika neizravnih poreza, podacima sa porezne kartice, tako da će moći vidjeti sve svoje proknjižene porezne prijave, porezne uplate i sl.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-09-poreska-prijava2.jpgBrojni pozitivni efekti: Kraće radno vrijeme, radnici sretniji i zdravijihttp://grude.com/clanak/?i=6225762257Grude.com - klik u svijetFri, 09 Feb 2018 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-09-sreca-produktivnost-radno-mjesto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Eksperimenti koje su prethodnih mjeseci provele vlasti na Islandu su pokazali da kraće radno vrijeme ima brojne pozitivne efekte na uposlenike. <p>Nedavno je Grad Reykjavik proveo jednogodi&scaron;nji eksperiment o kraćem radnom tjednu za neke od svojih zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su zaposlenici radili pet sati manje tijekom radnog tjedna, produktivnost i tro&scaron;kovi su i dalje bili na istom nivou.</p> <p><br />Istovremeno, zaposlenici koji su sudjelovali u eksperimentu su kazali da su bili zadovoljniji na radnom mjestu, bili su manje bolesni, i osjećali su se sretnijima nego ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sonja Yr Porbergsdottir iz Konfederacije državnih i općinskih uposlenika Islanda izjavila je da kraće radno vrijeme može pomoći i u pitanju ravnopravnosti spolova na Islandu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istakla je da bi, ukoliko bi u budućnosti radno vrijeme na Islandu bilo kraće, žene i mu&scaron;karci bi mogli ravnomjerno podijeliti obiteljske obaveze.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-09-sreca-produktivnost-radno-mjesto.jpgLA Times prodan za 500 milijuna dolara, plaćen u gotovinihttp://grude.com/clanak/?i=6223362233Grude.com - klik u svijetThu, 08 Feb 2018 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-08-la-times-tronc-union.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kirurg i biznismen Patrick Soon-Shiong, za 500 milijuna dolara je kupio "Los Angeles Times", jedan od najuglednijih američkih dnevnika. <p>U priopćenju kompanije "Tronc", dosada&scaron;njeg vlasnika američkog dnevnog lista, navodi se da je "Los Angeles Times", koji izlazi već 136 godina, dobio novog vlasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrđeno je da je dnevnik kupila kompanija "Nant Capital" čiji vlasnik je milijarder Soon-Shiong.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U priopćenju se navodi da je "Nant Capital" za kupovinu "Los Angeles Timesa" platio 500 milijuna dolara u gotovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema potpisanom ugovoru, novi vlasnik je stekao vlasni&scaron;tvo i nad jo&scaron; nekim manjim lokalnim medijskim kućama poput lista "The San Diego Union-Tribune".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Soon-Shiong je nakon kupovine američkog dnevnika istaknuo da će nastaviti s tradicijom uspje&scaron;nog novinarstva i u budućnosti, prenose agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Los Angeles Times će nastaviti tradiciju nagrađivanog novinarstva", rekao je novi vlasnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da ne planira unositi radikalne promjene u radu dnevnog lista.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-08-la-times-tronc-union.jpgTraže se stolari, pekari, slastičari i drugi radnici na Arktiku i Antarkticihttp://grude.com/clanak/?i=6222962229Grude.com - klik u svijetThu, 08 Feb 2018 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-08-600_1518073787sjeverni-pol.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jeste li za posao na Sjevernom ili Južnom polu? Francuski znanstveni institut možda traži baš vas.<p>Znanstveni institut Paul-Emilea Victora objavio je javni natječaj za 40 radnih mjesta u njegovih &scaron;est baza na Arktiku i Antarktici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjet je znanje francuskog jezika, a traže se kemičari, stolari, pekari, slastičari i druga zanimanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znanstvenici nam se uvijek javljaju, ali nam kronično fale mehaničari ili razni strojari jer ljudi ne znaju za nas", kaže jedan od odjelnih direktora u institutu Andre Le Marec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On bi želio da u njihovim polarnim bazama bude vi&scaron;e žena. Sada ih je samo &scaron;est među 30 ljudi koliko ih ondje trenutačno ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijalni kandidati će morati proći i rigorozan zdravstveni pregled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Moraju biti tjelesno spremni za takvu vrstu misije, a i psiholo&scaron;ki spremni za život u malim skupinama na izoliranim područjima u uvjetima koji katkad mogu biti ekstremni", kaže Le Marec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, u bazi Concordia na Antarktici zimi temperature mogu pasti i na minus 80 stupnjeva Celzija. "Zimi nema povratka u domovinu", upozorava se u natječaju za posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Concordia je jedna od tri stalne znanstvene baze u unutra&scaron;njosti Antarktike, jednog od najnegostoljubivijih mjesta na Zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nisu u svim bazama temperature tako ekstremne", obja&scaron;njava Le Marec i dodaje da se u onim rubnim ljeti može raditi i u majici, pi&scaron;e HINA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-08-600_1518073787sjeverni-pol.jpgZa održavanje cesta u Grudama, Širokom, Posušju i Ljubuškom skoro 2 mil. KMhttp://grude.com/clanak/?i=6220862208Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2018 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-07-asfaltiranje_881414.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za održavanje i zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju i obnovu cesta u Zapadnohercegovačkoj županiji ove će godine biti uloženo 1,928.500 konvertibilnih maraka, stoji u planu JU Ceste Zapadnohercegovačke županije.<p>&nbsp;Riječ je o održavanju regionalnih cesta, odnosno onih koje su u nadležnosti županije. Kako se navodi u spomenutom planu koji je nedavno razmatrala Vlada Zapadnohercegovačke županije, iznos sredstava znatno je manji nego u pro&scaron;loj godini jer je financijskim planom planirana otplata duga u iznosu od 300.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Točan iznos sredstava utvrdit će se vjerovničko-dužničkim ugovorom te će svako odstupanje od tog iznosa ići na teret odnosno korist stavke tekućeg održavanja, misleći pri tom najvi&scaron;e na izvanredno održavanje - stoji u spomenutom planu. Važno je naglasiti kako manji iznos neće ugroziti redovito održavanje prometnica, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/za-odrzavanje-cesta-skoro-2-mil-km-1224693" target="_blank">Večernji list BiH</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, kako se navodi, zbog spomenutog duga, u ovoj godini umanjen je planirani iznos za izvanredno održavanje prometnica, &scaron;to podrazumijeva veće radove održavanja cesta (izravnavanje, presvlačenje, obnova kolnika i sl.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redovito održavanje se (u užem smislu) vr&scaron;i u razdoblju od 15. ožujka do 14. studenoga tekuće godine, a podrazumijeva uspostavu redovite i periodične ophodarske službe koja će također obavljati po obujmu manje specifične poslove (či&scaron;ćenje kolnika, krpanje manjih udarnih rupa, popravak opreme i vertikalne signalizacije, intervencije nakon prometnih nesreća i sl.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ostali poslovi, kao i veći zahvati redovitog održavanja, izvodit će se po nalogu JU Ceste ZHŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Treba naglasiti kako je iznos financijskih sredstava za redovito održavanje ne&scaron;to uvećan jer je namjera izvesti i vi&scaron;e radova krpanja kolnika i odvodnje, kao i uređenja cestovnog pojasa, ko&scaron;enja raslinja i sl. - navodi se u planu JU Ceste Zapadnohercegovačke županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobar dio planiranih sredstava bit će utro&scaron;en na redovito održavanje u zimskim uvjetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zimsko održavanje vr&scaron;i se od 1. siječnja do 14. ožujka te 15. studenoga do 31. prosinca tekuće godine. Ono podrazumijeva poslove otklanjanja snijega i poledice, či&scaron;ćenje znakova, postavljanje posebnih znakova, obilježavanje rubova ceste i ostale poslove propisane pravilnikom o održavanju cesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tro&scaron;kovi u zimskom razdoblju su veći nego u ljetnom zato &scaron;to je, kao i kod osnovnog redovitog održavanja, potrebna ophodnja cesta uz jo&scaron; dodatne tro&scaron;kove specifične za zimsko razdoblje (pripravnosti, ralice, posipači, informiranje, utro&scaron;ak soli, abraziva i hladne asfaltne mase, kao i ostali standardni poslovi iz područja redovitog održavanja). Jedan dio radova koji obično pripadaju temeljnom redovitom održavanju (ko&scaron;enje raslinja, odvodnja, bankine i sl.) će se izvesti na ovaj način jer se već početkom godine ti radovi mogu izvoditi i tako će se rasteretiti ljetna sezona kad je sva pozornost usmjerena na izvanredno održavanje - istaknuli su iz JU Ceste ZHŽ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-07-asfaltiranje_881414.jpgOvo je posao kojeg ćete u Njemačkoj odmah dobitihttp://grude.com/clanak/?i=6219962199Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2018 18:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-06-aerial-view-of-munich_l-870x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj je sve veća potreba za osobljem u njezi starijih i nemoćnih osoba. Rupe se još daju popuniti stranim njegovateljicama i njegovateljima, ali kako dugo? <p>Naime, prema podacima saveznih ministarstva čak oko 3,3 milijuna osoba u Njemačkoj treba pomoć. Predviđa se kako će ta potreba do 2030. godine prijeći brojku od četiri milijuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako u Njemačkoj nema dovoljnog broja njegovatelja, država spas traži u stranim njegovateljicama i njegovateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Savezne agencije za zapo&scaron;ljavanje, u ožujku 2017. bilo tek 3.000 nezaposlenih njegovatelja za starije osobe nasuprot 14.600 otvorenih mjesta. U budućnosti bi nedostatak mogao postati jo&scaron; veći. Njemačka zaklada za za&scaron;titu pacijenata računa s time da će u idućih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja na puno radno vrijeme u toj bran&scaron;i. Do 2030. godine bi taj nedostatak mogao porasti na pola milijuna&rdquo;, pi&scaron;e Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem je i u mladima koji ne žele raditi taj posao. Ako se i odluče, nakon nekoliko godina odustanu od njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog njihove neizainteresiranosti su lo&scaron;i uvjeti, ali i male plaće. Naime, njegovateljica ili njegovatelj na puno radno vrijeme u njezi starijih osoba zarađuje u prosjeku mjesečno 2.621 euro bruto i time 16 posto manje od prosjeka svih uposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; manje plaće imaju oni njegovatelji koji nisu pro&scaron;li trogodi&scaron;nju zanatsku obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto. Pritom valja imati na umu da se između 35 i 40 posto (u slučaju samca) bruto plaće odvaja za porez na dohodak i doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i porez solidarnosti s njemačkim istokom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački državljani se zato rijetko odlučuju na posao njegovatelja, pa Njemačka jo&scaron; uvijek spas traži u stranim radnicima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-06-aerial-view-of-munich_l-870x400.jpg Violetini proizvodi ispred Pampersa, Alwaysa, Lenora, La Rochea… http://grude.com/clanak/?i=6219462194Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2018 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-06-corluka_violeta13-080715.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvodi kompanije Violeta iz Gruda izabrani su među napopularnije u Hrvatskoj i to u nekoliko kategorija, piše BiznisInfo. Riječ je o velikom godišnjem izboru RTL-ovog portala žena.hr.<p>&nbsp;</p> <p>Čitateljice i čitatelji portala imali su priliku odabrati najbolje proizvode na hrvatskom trži&scaron;tu u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodi su podijeljeni u 27 kategorija i pokrivaju većinu proizvoda &scaron;iroke potro&scaron;nje, a u konkurenciji su isključivo novi ili redizajnirani proizvodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violetine Water care baby vlažne maramice s 99% vode su na prvom mjestu u kategoriji &bdquo;Dječja kozmetika i higijena&ldquo;. One su se tako na&scaron;le ispred proizvoda firmi poput Pampersa, La Rochea, Johnson&amp;Johnsona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violetini higijenski ulo&scaron;ci su na drugom mjestu u kategoriji &bdquo;Higijenski proizvodi&ldquo;. Kolika je njihova popularnost govori podatak da su ispred Always higijenskih uložaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju, Teta Violeta Paradise omek&scaron;ivač za rublje zauzeo je također drugu poziciju u kategoriji proizvoda za domaćinstva, ispred Lenorovih i Silanovih proizvoda.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Jutarnji.hr<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-06-corluka_violeta13-080715.jpgWALL STREET JE KRAHIRAO! Ulazi li svijet u novu veliku krizu?http://grude.com/clanak/?i=6218562185Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2018 23:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-05-018_wall_street.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dionice su na američkoj burzi danas doživjele slobodan pad i vrijednost Dow Jones indeksa pala je za 1600 bodova što je najveći pad u povijesti tijekom jednog dana trgovanja, javlja CNN koji to naziva jednim od najstrašnijih dana u povijesti Wall Streeta.<p>&nbsp;</p> <p>Zabrinutost na američkom trži&scaron;tu počela se osjećati već pro&scaron;log tjedna - pred investitorima su brojna otvorena pitanja. Ako ekonomija nastavi jačati, to bi moglo potaknuti rast inflacije, &scaron;to bi onda moglo potaknuti Federalne rezerve na podizanje kamatnih stopa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ulagači su nervozno promatrali i trgovanje na obvezničkim trži&scaron;tima, gdje su prinosi na obveznice u porastu. Porast prinosa na obveznice privlači ulagače, koji se prebacuju na to trži&scaron;te iz mnogo volatilnijih i rizičnijih dionica.</p> <p><br /> Ovako snažan pad podsjeća na vrijeme izbijanja globalne financijske krize, kada se pad globalnih burzi prelio i na hrvatsko, tada prenapuhano, trži&scaron;te dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulagači koji su tada bili prisutni na Zagrebačkoj burzi sigurno dobro pamte 2007. godinu kada je glavni index Zagrebačke burze CROBEX dosegnuo svoj vrhunac na vi&scaron;e od 5.500 bodova, nakon čega je uslijedio pad od kojeg se hrvatsko trži&scaron;te ni do danas nije oporavilo. Za usporedbu CROBEX je danas na oko 1.880 bodova.</p> <p>Ipak, ovaj pad na američkim burzama pomalo iznenađuje, s obzirom na to da je ekonomija, realni sektor, u vrlo dobrom stanju. BDP je u posljednjem kvartalu porastao za 2,6 posto, nakon trećeg kvartala u kojem je rast iznosio 3,2 posto. Nezaposlenost je na samo 4,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-05-018_wall_street.jpgAnđelko Leko prodao većinski udio u svojim hotelima http://grude.com/clanak/?i=6217062170Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2018 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-05-adris1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ono o čemu se već neko vrijeme šuškalo napokon se i ostvarilo: Anđelko Leko prodao je većinski udio u svojim hotelima tvrtki Adris grupa koja je ovim potezom postala vodeća hotelska nacionalna tvrtka.<p>&nbsp;</p> <p>Vijest je rano ujutro objavljena na stranicama Zagrebačke burze, a u njoj stoji kako je Adris grupa potpisivanjem ugovora postala vlasnikom 77,78 posto udjela u tvrtki Expertus koja je s udjelom od 56.8 posto većinski vlasnik HUP-a, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/biznis/tvrtke/andelko-leko-prodao-vecinski-udio-u-svojim-hotelima-adris-grupa-postala-vodeca-hotelska-nacionalna-tvrtka/7001370/" target="_blank">Jutarnji.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelko Leko ostaje vlasnik 22,22 posto Expertusa, a ugovor stupa na snagu odobrenjem Agencije za za&scaron;titu trži&scaron;nog natjecanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Adris je krajnje usredotočen na svoje poslovanje, osobito na turizam i proizvodnju zdrave hrane. Stalno investiramo, godi&scaron;nje vi&scaron;e od 600 milijuna kuna, i jačamo svoju konkurentnost. Uz organski, dvoznamenkasti rast svih na&scaron;ih poslova, ova strate&scaron;ka akvizicija jo&scaron; će značajnije pridonijeti razvoju i dugoročnoj održivosti Adrisa', izjavio je predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Adrisa poručuju kako ovim potezom stvaraju vodeću hotelsku nacionalnu tvrtku koja posluje u najatraktivnijim turističkim odredi&scaron;tima u nas - u Rovinju, Dubrovniku i Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor s Anđelkom Lekom Adrisu sada omogućuje ulazak u segment gradskih hotela, a suradnja s Marriott grupacijom predstavlja nastavak ulaganja u najvi&scaron;e segmente hotelske ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Gotovo 80 posto i HUP-ove ponude čine hoteli s 4 i 5 zvjezdica, &scaron;to omogućuje cjelogodi&scaron;nje poslovanje i povećanje operativnih, financijskih i drugih sinergijskih učinaka. &Scaron;irenjem svoga turističkog portfelja u rastuća hrvatska odredi&scaron;ta, Adris jača svoju temeljnu djelatnost. Ustraje na izvrsnosti svoga poslovanja, rastu i razvoju, te otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju novih vrijednosti za sredine u kojima posluje i svoje dioničare', stoji u priopćenju za medije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-05-adris1.jpgLinijama za Dusseldorf i Stuttgart te Zagreb Zračna luka Mostar ove godine planira udvostručiti broj putnikahttp://grude.com/clanak/?i=6215862158Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2018 13:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-04-zracna-luka-mostar-aerodrom-turisti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U krugu zračne luke u tijeku je i izgradnja objekata Uprave za neizravno oporezivanje BiH i Granične policije BiH..<p>&nbsp;</p> <p>Uvođenjem dugonajavljivanih linija za Dusseldorf i Stuttgart te uspostavljanjem redovne linije za Zagreb Zračna luka Mostar ove godine planira udvostručiti broj putnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored toga, nastavlja i pregovore oko linija za Beograd i Istanbul. Direktor te zračne luke Marin Raspudić kazao je u razgovoru za Fenu kako je primjetna velika zainteresiranost za letove prema njemačkim gradovima koje će aviokompanija Eurowings započeti 16. svibnja te pozvao građane da koriste te linije, napominjući kako iz Dusseldorfa i Stuttgarta imaju vezu za sve gradove svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''&Scaron;to se tiče cijena, linija je izuzetno povoljna i vjerujemo da će to prepoznati gospodarstvenici Grada Mostara, dijaspora, turisti, kao i svi građani Hercegovine'', kazao je Raspudić. Dodao je kako je provedena procedura za uspostavljanje redovne linije za Zagreb, da su osigurana potrebna sredstva te da i ta linija, također, treba krenuti u svibnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''To ćemo službeno objaviti nakon zavr&scaron;nih razgovora sa Croatia Airlinesom, ali možemo sa sigurno&scaron;ću reći da linija za Zagreb kreće u svibnju'', potvrdio je Raspudić. Kazao je kako su u tijeku pregovori i za uspostavljanje linija za Beograd i Istanbul, ali da to jo&scaron; uvijek nije dogovoreno. Govoreći o tome može li Zračna luka Mostar biti alternativa sarajevskoj, pogotovo u zimskim mjesecima, rekao je kako se zračna luka u Mostaru nalazi u okruženju kvalitetnijih, jačih i boljih zračnih luka (Sarajevo, Split i Dubrovnik) te da o tome odlučuju aviokompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Dolaskom Eurowingsa i Croatia Airlinesa sigurno će se pobolj&scaron;ati na&scaron;a kvaliteta i možemo očekivati da će se aviokompanije odrediti prema nama'', zaključio je Raspudić. Dodao je kako se mora raditi na unaprjeđenju, ocijeniv&scaron;i kako bez stalnog ulaganja nema ni razvoja zračne luke. ''Ove godine imamo dobru suradnju s gradom, županijom i Federacijom BiH i nadamo se da će svako ispuniti svoj dio obaveza te da ćemo uspje&scaron;no odgovoriti svim zadacima'', kaže Raspudić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U krugu zračne luke u tijeku je i izgradnja objekata Uprave za neizravno oporezivanje BiH i Granične policije BiH koji će, kako je rekao, osigurati da Zračna luka Mostar bude adekvatan međunarodni prijelaz. ''Vjerujemo da će za otvorenost na&scaron;e zračne luke čuti čitava Europa i da će ova godina biti inicijalna kapsula za razvoj Zračne luke Mostar'', poručio je Raspudić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-04-zracna-luka-mostar-aerodrom-turisti.jpgVioletin proizvod proglašen proizvodom godine u RHhttp://grude.com/clanak/?i=6214862148Grude.com - klik u svijetSat, 03 Feb 2018 16:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-03-5a71b3c886365_formatfactoryzenahrwc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Water care baby vlažne maramice s 99% vode - proizvod br. 1 u kategoriji Dječja kozmetika i higijena prema izboru čitatelja portala žena.hr <p>"Biti drugačiji i neprekidno se okretati inovacijama, krilatica je kojom se vodimo pri razvoju svih svojih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepoznajući stvarne potrebe potro&scaron;ača, nudimo proizvode visoke kakvoće koji će u potpunosti zadovoljiti želje svakog pojedinca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo zato, izuzetno smo sretni i ponosni &scaron;to smo potvrdu za svoju kvalitetu i sigurnost dobili i od strane samih potro&scaron;ača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izboru za &bdquo;Proizvod godine&ldquo; u Hrvatskoj, kojeg već &scaron;estu godinu za redom organizira portal žena.hr, vi&scaron;e od 25 000 čitatelja i čitateljica je u konkurenciji od 446 proizvoda iz segmenta roba &scaron;iroke potro&scaron;nje izabralo Violeta Water care baby vlažne maramice s 99% vode kao najbolji proizvod u 2017. u njihovoj kategoriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerujući u snagu svojih proizvoda uvijek se trudimo ponuditi najbolje za na&scaron;e potro&scaron;ače, a ovakvo priznanje nam daje potvrdu da se uistinu krećemo u pravom smjeru koji potro&scaron;ači prepoznaju i cijene", priopćeno je iz Violete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-03-5a71b3c886365_formatfactoryzenahrwc.jpgU 254 kontrole u FBiH zatečeno 46 neprijavljenih radnika i zapečaćeno 25 objekatahttp://grude.com/clanak/?i=6212562125Grude.com - klik u svijetFri, 02 Feb 2018 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-02-porezna-uprava111.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH je 1. veljače 2018. godine izvršila ukupno 254 inspekcijska nadzora na području Federacije BiH kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, drvno-prerađivačku, građevinsku, trgovinsku i druge uslužne i proizvodne djelatnosti. <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj aktivnosti inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 46 neprijavljenih radnika, 62 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 16 objekata u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i 9 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog utvrđenih nepravilnosti kao &scaron;to zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 25 objekata, a u 125 slučajeva izdati su prekr&scaron;ajni nalozi sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 326.550,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava će nastaviti provoditi aktivnosti na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i poziva porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da po&scaron;tuju zakone, u suprotnom bit će predmet kontrole u narednom periodu. Ukoliko se u toku kontrole kod navedenih poreznih obveznika ponovo utvrde nepravilnosti, bit će im izrečena za&scaron;titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u periodu od 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Poziva sve građane da saznanja o nelegalnom poslovanju, odnosno nepo&scaron;tivanju poreznih zakona prijave Poreznoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava poziva sve računovođe i revizore da prijave sve nezakonite radnje koje se odnose na izbjegavanje ili neplaćanje javnih prihoda poreznih obveznika kod kojih obavljate aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava nagla&scaron;ava da države koje nemaju uređen porezni sistem su na veoma niskom nivou razvoja, nestabilne su, imaju izraženu korupciju, ugrožena prava i po svim kriterijima zauzimaju nepovoljna mjesta na tabelama uređenih država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaka prijava imat će punu diskreciju, a prijave možete dostaviti anonimno putem:</p> <p>&bull; e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,<br />&bull; SMS poruke na broj mobitela 061 724 610,<br />&bull; besplatnog poziva na broj 080 020 333, i<br />&bull; po&scaron;te na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku &bdquo;Nepravilnosti&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-02-porezna-uprava111.jpgMercedes časti zaposlene bonusom od 5.700 eurahttp://grude.com/clanak/?i=6212362123Grude.com - klik u svijetFri, 02 Feb 2018 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-02-merc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlasnik Mercedesa, kompanija Daimler, prodala je u 2017. rekordan broj vozila, a jedan dio profita bit će uplaćen na račune radnika. <p>Godina koja je za nama bila je odlična za vlasnike Daimlera, s obzirom da je ta kompanija u okviru svojih brendova isporučila &scaron;irom svijeta rekordnih 3,3 milijuna vozila (+9% u odnosu na 2016.), pi&scaron;e B92.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav rezultat odrazio se i na godi&scaron;nje bonuse koje firma isplaćuje zaposlenima, a koji su u odnosu na prethodnu godinu povećani za po 300 eura i iznose i do 5.700 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 3,3 milijuna isporučenih vozila, Mercedes-Benz automobili (zajedno s brendovima Maybach i Smart) prodao je 2.373.500 jedinica (+9.9%), AMG odjeljenje 131.970 primjeraka (+33%), dok je Mercedes-Benz Van isporučio 401.000 (+12%), a Daimler autobusi 28.700 jedinica (+9%).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-02-merc.jpgFEAL najavio otvaranje 70 novih radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=6212162121Grude.com - klik u svijetFri, 02 Feb 2018 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-02-feal.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poduzeće FEAL d.o.o. iz Širokog Brijega jedno je od najvećih firmi za preradu aluminija u BiH, a mogu slobodno reći i u regiji, kazao je direktor FEAL-a iz Širokog Brijega Tonćo Barbarić. <p>- Mi danas prerađujemo 23 tisuće tona profila raznih vrsta i izvozimo razne elemente, a 85 posto ukupne realizacije ide u izvoz. Izvozimo u sve zapadnoeuropske zemlje, a na&scaron;i proizvodi se mogu naći u čitavom svijetu od Kazahstana do Sjedinjenih Američkih Država - kazao je Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je kako imaju oko 900 partnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- FEAL kao grupa trenutno zapo&scaron;ljava 620 ljudi, konkretno u Hercegovini njih oko 500. Pored BiH imamo poduzeća u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gornji, Njemačkoj i Austriji - kazao je Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o daljnjem razvoju tvrtke, najavio je pu&scaron;tanje u rad prese u pogonu u Mostaru, &scaron;to će rezultirati otvaranjem 50 novih radnih mjesta, kao i pro&scaron;irenje pogona u &Scaron;irokom Brijegu &scaron;to znači jo&scaron; 20 novouposlenih. Barbarić je podsjetio kako je tijekom protekle godine FEAL uposlili 88 novih djelatnika, prenosi Fena</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugogodi&scaron;nja suradnja FEAL-a s fakultetima Sveučili&scaron;ta u Mostaru, posebice s Fakultetom strojarstva i računarstva te s Građevinskim fakultetom, jedna je od važnih komponenti uspjeha &scaron;irokobrije&scaron;ke tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi imamo izuzetnu korist i želimo podržati takav vid suradnje. Imamo i dobru suradnju kada je riječ o studentskoj praksi u na&scaron;oj tvrtki u okviru koje studenti rade na konkretnim projektima. S Građevinskim fakultetom surađujemo na izradi statike za konstrukcije za nadzore izvođenja radova - istaknuo je Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzeće FEAL d.o.o. iz &Scaron;irokog Brijega prisutno je na trži&scaron;tu vi&scaron;e od 35 godina, te ima dugu tradiciju u preradi aluminija. Osnovano je 1976. godine, a od 2000. godine je u potpunosti u privatnome vlasni&scaron;tvu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-02-feal.jpgInspektori FUZIP-a izvršili 16.798 inspekcijskih nadzora i izrekli 5.659 nalogahttp://grude.com/clanak/?i=6210462104Grude.com - klik u svijetThu, 01 Feb 2018 14:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-01-inspekcija-041416.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović izjavio je danas na press konferenciji u Sarajevu da su inspektori te institucije u 2017. izvršili ukupno 16.798 inspekcijskih nadzora i izrekli 5.659 prekršajnih naloga u iznosu 7.516.485 KM.<p>&nbsp;Dodao je da je u pro&scaron;loj godini izdano 2.289 rje&scaron;enja o otklanjanju nedostataka, te 269 rje&scaron;enja o zabrani rada (pečaćenje ugostiteljskih objekata, nedostatak sanitarne knjižice i zabrana prometovanja sadnim materijalom).</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na osnovu naknada za vode, ceste, ambalažni otpad, zagađenje zraka za naplatu evidentirano je ukupno 10.182.897,54 KM, a izdate su i dvije prekr&scaron;ajne prijave s predloženim iznosom od 110.000 KM'', naveo je Ajdinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Precizirao je da je u prekograničnom prometu roba izvr&scaron;eno 128.360 inspekcijskih nadzora, izdato 2.339 fitocertifikata, uzeto 5.189 uzoraka, te 2.819 uzoraka za monitoring goriva i naplaćeno 6.704.776,50 KM za takse i naknade na graničnim prelazima i carinskim ispostavama u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ajdinović je istaknuo da je Uprava i u 2017., osim redovnih, vr&scaron;ila i pojačane inspekcijske nadzore s posebnim naglaskom na suzbijanju sive ekonomije, te je u skoro svim oblastima rada zabilježen prebačaj u odnosu na planirane aktivnosti federalnih inspektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Izvr&scaron;ena su 7.452 inspekcijska nadzora i 5.236 timskih nadzora, te 188 kontrolnih nadzora i izdato je 5.014 prekr&scaron;ajnih naloga u ukupnom iznosu 6.427.214 KM. Naplaćeno je ukupno 1.003.398,44 KM na ime naknada za vode, &scaron;ume, ceste i zrak i izrečene 983 upravne mjere od čega 714 rje&scaron;enja o otklanjanju nedostataka i 269 mjera privremene zabrane rada'', rekao je Ajdinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da je od 2.368 kontroliranih gospodarskih subjekata u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sustavima, konstatirano je da devet subjekata nadzora ne posjeduje fiskalni uređaj, 276 subjekata nadzora nije izdavalo fiskalne račune za prodate robe i izvr&scaron;ene usluge, a od 7.952 kontrolisana radnika zatečeno je 975 radnika "nacrno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ajdinović je kazao da su od 2017. inspekcijske aktivnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove u najvećoj mjeri usmjerene na intenzivnu borbu protiv sive ekonomije i suzbijanje njenih najprepoznatljivijih oblika - rad nacrno, neizdavanje fiskalnih računa i rad bez odobrenja nadležnog organa, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Paralelno, drugi pojavni oblici sive ekonomije kontrolisani su putem resornih inspekcija u okviru suzbijanja nezakonitog rada fizičkih i pravnih osoba u raznim oblastima, kao i kvalitativne ispravnosti goriva, proizvodnje i prometa drvnih sortimenata, bespravnog prijevoza putnika i tereta, a kontrole su se obavljale na području svih županija Federacije BiH'', rekao je Ajdinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da su inspekcijski nadzori u okviru sprečavanja sive ekonomije provođeni u koordinaciji s Poreznom upravom FBiH, te je već konstatirano da je sinhronizirano djelovanje dvije federalne uprave dovelo do značajnih rezultata na uvođenju reda u oblastima za koje su zadužene u cilju osiguravanja vladavine zakona - &scaron;to je dovelo do povećavanja broja legalno zaposlenih i, na toj osnovi, rasta doprinosa za MIO, zdravstvo i osiguranje u slučaju nezaposlenosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''S obzirom na to da su takve pojave jasno prepoznate, Vlada FBiH radi na pripremi Akcijskog plana za borbu protiv sive ekonomije, a u čijoj izradi Federalna uprava za inspekcijske poslove zauzima jednu od najvažnijih uloga, imajući u vidu da će se sama primjena navedenog Akcijskog plana u najvećoj mjeri odnositi na kontrolne organe u Federaciji BiH'', kazao je Ajdinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je da je riječ o nizu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera usmjerenih na borbu protiv sive ekonomije i segmentarno ra&scaron;članjenih na resore, &scaron;to je jedan od najozbiljnijih materijala s kojim će se Vlada FBiH suprotstaviti sivoj ekonomiji.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-01-inspekcija-041416.jpgČista dobit Facebooka u 2017. godini - 16 milijardi dolarahttp://grude.com/clanak/?i=6210062100Grude.com - klik u svijetThu, 01 Feb 2018 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-01-o8hcm9se_fb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Facebook je u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvario prihode od gotovo 13 milijardi dolara, 47 posto više nego u istom razdoblju godinu dana prije, a snažno je porasla i dobit najveće svjetske društvene mreže.<p><br />Prema u srijedu objavljenom poslovnom izvje&scaron;ću, čista dobit Facebooka dosegnula je u proteklom kvartalu 4,3 milijarde dolara, &scaron;to je 20 posto vi&scaron;e nego godinu dana prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom su prihodi od ogla&scaron;avanja porasli oko 50 posto, na 12,78 milijardi dolara, pri čemu prihodi od ogla&scaron;avanja na mobilnim uređajima čine 89 posto ukupnih prihoda od ogla&scaron;avanja, dok su godinu dana prije iznosili 84 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vi&scaron;e od 70 milijuna tvrtki ima Facebook</strong></p> <p>Kompanija je objavila da vi&scaron;e od 70 milijuna tvrtki &scaron;irom svijeta održava službenu Facebook stranicu, a vi&scaron;e od 6 milijuna tvrtki ogla&scaron;ava na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ogla&scaron;ivači već dulje vrijeme preusmjeruju novac iz televizijskog u ogla&scaron;avanje na web i mobilnim platformama, a Facebook je jedna od tvrtki koja od toga ima najvi&scaron;e koristi, premda je na mobilnom video trži&scaron;tu suočen sa žestokom konkurencijom Snapchata i YouTubea, koji također svakodnevno privlače milijune posjetitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari procjenjuju da će u ovoj godini Facebookovi prihodi od ogla&scaron;avanja dosegnuti 53,8 milijardi dolara, pa će ta dru&scaron;tvena mreža biti najveći prodavač oglasa u svijetu nakon Googlea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima iz poslovnog izvje&scaron;ća, Facebook je na kraju proteklog tromjesečja imao 2,13 milijardi aktivnih mjesečnih korisnika &scaron;irom svijeta, dok je toj dru&scaron;tvenoj mreži svakoga dana pristupalo njih 1,4 milijarde, 14 posto vi&scaron;e nego godinu dana prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čista dobit gotovo 16 milijardi dolara</strong></p> <p>U cijeloj 2017. godini prihodi Facebooka porasli su 47 posto, na 40,65 milijardi dolara, pri čemu je čista dobit kompanije skočila 56 posto, na gotovo 16 milijardi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"2017. je bila snažna godina za Facebook, ali i te&scaron;ka", poručio je u izvje&scaron;ću Mark Zuckerberg, izvr&scaron;ni direktor koji je i osnovao Facebook 2004. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudeći po poslovnim rezultatima, skandal zbog lažnih oglasa na Facebooku plaćenih iz Rusije kojima se poku&scaron;alo utjecati na predsjedničke izbore u SAD-u prije vi&scaron;e od godinu dana nije utjecao na financijsko poslovanje te dru&scaron;tvene mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, Facebook je nedavno najavio da će zaposliti nove djelatnike koji će se boriti protiv lažnih oglasa, a najavio je i druge mjere kako bi se povećala sigurnost te dru&scaron;tvene mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga su, među ostalim, u četvrtom lanjskom kvartalu tro&scaron;kovi tvrtke porasli za 34 posto na godi&scaron;njoj razini, na 5,6 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Facebook je objavio i da su njegove preinake u News Feedu dovele do smanjenja vremena kojeg su korisnici proveli na dru&scaron;tvenoj mreži za otprilike 50 milijuna sati dnevno u odnosu na prethodno tromjesečje, &scaron;to je potaknulo raspravu među analitičarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, Zuckerberg je poručio da tvrtka poduzima vrlo ozbiljnu debatu o korisnosti stranica dru&scaron;tvenih medija i želi osigurati da vrijeme potro&scaron;eno na mreži ima "vi&scaron;e smisla", prenosi <strong>HINA</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-01-o8hcm9se_fb.jpgSvaki deseti radnik u Njemačkoj je prevaren: Imaju satnice manje od 8,5 eura http://grude.com/clanak/?i=6206762067Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jan 2018 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-31-cistacica-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema studiji Fondacije "Hans Bekler", mnoga poduzeća u Njemačkoj plaćaju svoje zaposlene manje od propisane minimalne sume od 8,5 eura po satu.<p>&nbsp;To je povreda Zakona o minimalnom prihodu. Prema ovom istraživanju (podaci za 2016), sumu ispod minimalca prima ukupno 2,7 milijuna ljudi, odnosno, svaki deseti radnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći broj poduzeća u kojima vladaju takvi uvjeti nema ni radnički savjet, ni sindikat 18,6 posto zaposlenih u takvim tvrtkama zarađuje manje od 8,5 eura na sat. U tvrtkama u kojima postoji netko tko zastupa prava radnika, ima samo 3,2 posto takvih zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati istraživanja Fondacije "Hans Bekler" se ne poklapaju sa "službenom statistikom" prema kojoj je takvih radnika 2016. godine bilo "samo" 1,1 milijun, pi&scaron;e DW.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e radnika plaćenih ispod norme radi u privatnim domaćinstvima (43%), gdje je i najteže kontrolirati da li se poslodavci pridržavaju zakona; slijede hoteli i ugostiteljski objekti (38%) i trgovina na malo (20%). Ispod norme su če&scaron;će plaćene žene nego mu&scaron;karci, a lo&scaron;ije od ostalih prolaze i radnici s nižim stupnjem obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački savez sindikata je izrazio ogorčenje zbog ovih podataka i činjenice da se zaobilaze zakonske odredbe o minimalnom prihodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačko Ministarstvo financija je nedavno priopćilo da su poduzeća tijekom 2017. godine platila vi&scaron;e od 4,2 milijuna eura kao kaznu zbog povreda Zakona o minimalnom prihodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vezi s time je pokrenuto oko 2.500 istraga, a u svakom drugom slučaju su plaćane kazne. U 2016. godini, pokrenuto je ne&scaron;to manje od 1.700 istraga, a ukupna visina razrezanih kazni je iznosila 1,5 milijuna eura.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-31-cistacica-njemacka.jpgPrilika za posao: WizzAir organizira dan zapošljavanja za građane BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6205762057Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2018 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-30-wizz_air.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za ovaj posao možete konkurirati ukoliko imate najmanje 18 godina, završenu srednju školu, govorite engleski, imate odlične komunikacijske vještine, fleksibilni ste, snalazite se dobro pod pritiskom i volite putovati. <p>Za sve koji su bez posla, a ispunjavaju kriterije uspje&scaron;ne mađarske kompanije, WizzAir u Tuzli organizira dan zapo&scaron;ljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Točnije, 2. veljače će u ovom bh. gradu biti održan dan zapo&scaron;ljavanja za kabinsko osoblje, objavljeno je na službenoj web-prezentaciji WizzAira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj posao možete konkurirati ukoliko imate najmanje 18 godina, zavr&scaron;enu srednju &scaron;kolu, govorite engleski, imate odlične komunikacijske vje&scaron;tine, fleksibilni ste, snalazite se dobro pod pritiskom i volite putovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijaviti se za ovaj posao možete prijaviti na<a href="http://ldd.tbe.taleo.net/ldd03/ats/careers/requisition.jsp?org=WIZZAIR&amp;cws=1&amp;rid=847" target="_blank"> službenoj stranici WizzAira</a> ili osobno doći na dan zapo&scaron;ljavanja koji će biti održan u petak, 2. veljače , u hotelu Golden Star u Tuzli.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-30-wizz_air.jpgAko inspektor radnika na poslu zatekne bez kartice, kazna - 20 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6204462044Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2018 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-30-elektronske_kartice09012018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prednjoj strani fotografija i podaci o radniku, a na poleđini sve što porezni inspektor treba znati o poslodavcu – tako će izledati elektronske identifikacijske kartice. <p><br /><span>Po&scaron;to je Pravilnik objavljen u Službenom glasniku, slijedi raspisivanje tendera za nabavku kartica, a nakon toga i njihovo tiskanje. Sve to moglo bi potrajati nekoliko mjeseci. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ako inspektor radnika na poslu zatekne bez kartice, morat će platiti 20 maraka. Kazna za poslodavca koji se &ldquo;provlačio&rdquo; mimo zakona, poručuju iz Porezne uprave, bit će o&scaron;trija.&nbsp;</span></p> <p><br /><br /><span>&ldquo;U slučaju da inspektor ne zatekne kod radnika karticu na radnom mjestu, naravno, stvara se zakonska pretpostavka da se u tom slučaju radi o radu na crno, i u takvim slučajevima će se poduzimati mjere prema kontroliranom subjektu. Dakle, izdavanje prekr&scaron;ajnih naloga i također mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti zbog neprijavljivanja radnika u trajanju od 15 dana&rdquo;, rekao je Nikola Salapura, glasnogovornik Porezne uprave RS, izvijestila je banjalučka ATV.&nbsp;</span></p> <p><br /><br /><span>Sve je to u redu, poručuju poslodavci, ali postoji veliki problem. Smeta im jedna od odredbi iz Pravilnika, po kojoj će svaki poslodavac, kada otpusti radnika, ili on da otkaz, karticu morati vratiti Poreznoj urpavi. Poručuju da je to, u mnogim slučajevima, nemoguće.&nbsp;</span></p> <p><br /><br /><span>"Radnici napuste posao bez bilo kakvih pravnih radnji, tako da ih moramo ganjati čak da im vratimo radne knjižice po&scaron;tom. Tako da ja uopće ne znam kako ćemo biti u situaciji da dobijemo u takvim slučajevima kartice nazad, a onda dolazimo u situaciju da moramo plaćati poreze i doprrnose za nekog tko vi&scaron;e ne radi u na&scaron;oj firmi", kaže Sa&scaron;a Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS.&nbsp;</span></p> <p><br /><br /><span>Iz tvornice obuće &ldquo;Bema&rdquo;, u kojoj je, kako kaže uprava, uredno prijavljeno gotovo 1200 radnika, poručuju da će kartice malo &scaron;ta dobrog donijeti poslodavcima redovnim plati&scaron;ama, i da im neće ba&scaron; pomoći u borbi protiv nelojalne konkurencije. Po&scaron;to prvu turu kartica plaća Porezna uprava, poslodavci u početku neće imati veliki tro&scaron;ak. Ipak, kasnije ta obaveza pada na njihova leđa i to za deset maraka po radniku.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-30-elektronske_kartice09012018.jpgNjemačke željeznice ove godine zapošljavaju 19 tisuća ljudihttp://grude.com/clanak/?i=6203362033Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jan 2018 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-29-zeljeznice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačke državne željeznice (Deutsche Bahn - DB) ove godine zapošljavaju 19 tisuća radnika, objavila je u nedjelju N-TV. <p>DB tako, primjerice, zapo&scaron;ljavaju preko 1000 strojovođa i onih koji to žele postati (vježbenici &ndash; tzv. 'Azubi'). Za druge poslove zapo&scaron;ljavaju jo&scaron; 4000 vježbenika, prenosi <a href="http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=14159" target="_blank">Croexpress</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U proteklih pet godina Njemačka željeznica zaposlila je 60 tisuća radnika. Trenutno na području cijele Njemačke nedostaje preko 1200 strojovođa. Razlog otvaranju novih radnih mjesta je novi koncept rada i odlazak mnogih radnika u zasluženu mirovinu. Najveća potražnja je trenutno za strojovođama i kondukterima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka željeznica tražit će zasigurno i sljedećih godina novi broj radnika i ovo se može opisati kao jedan 'boom' i poslovna ofenziva u Njemačkoj po broju otvaranju novih radnih mjesta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-29-zeljeznice.jpgPreminuo osnivač Ikee Ingvar Kamprad http://grude.com/clanak/?i=6201062010Grude.com - klik u svijetSun, 28 Jan 2018 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-28-file-photo-of-ikea-chairman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šveđanin Ingvar Kamprad, osnivač mega koncerna koji se bavi prodajom namještaja Ikea, preminuo je u svom domu u 92. godini života, priopćili su iz Ikee. <p>&nbsp;</p> <p><span>Iz kompanije su poručili kako je umro "jedan od najvećih poduzetnika 20. stoljeća"... </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Sin seljaka iz Smalanda, siroma&scaron;ne i pobožne pokrajine na jugu &Scaron;vedske, Kamprad je postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu na temelju&nbsp;jednostavnog obećanja milijunima kupaca: "Kuća iz snova po cijenama iz snova".&nbsp;&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Od Los Angelesa do Sydneyja, od Laponije do Hong Konga, svi su prigrlili taj fenomen. Njegovo carstvo diljem svijeta zapo&scaron;ljava 150 tisuća radnika&nbsp;i godi&scaron;nje zarađuje tri milijarde eura.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>1958. otvorio je&nbsp;prvu prodavaonicu namje&scaron;taja u gradiću Almhultu. Pet godina poslije&nbsp;započinje s probojem na međunarodno trži&scaron;te. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ingvar Kamprad vjerovao je da njegov recept može proći posvuda: niske cijene, niski tro&scaron;kovi, standard kvalitete, samofinanciranje i skandinavski dizajn.&nbsp;&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Do 1970. je pokorio &Scaron;vicarsku, Australiju, Kanadu, Francusku, Sjedinjene Države, a nakon pada Željezne zavjese i Rusiju. Uspio je u Aziji i na Bliskom istoku.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Novac je stizao u potocima pa je pionir sklopivog namje&scaron;taja postao pionir izbjegavanja velikog poreza.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Godine 1973. seli iz &Scaron;vedske u Dansku, a otamo 1977. u &Scaron;vicarsku.&nbsp;&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga sjena koja se nadvila nad osnivačem Ikee su njegovi mladi dani u &scaron;vedskoj nacističkoj partiji.&nbsp;&Scaron;vedska je u Drugome svjetskom ratu bila neutralna, no&nbsp;njezina nacistička stranka ostala je aktivna i nakon 1945. Kamprad je rekao da je prestao dolaziti na sastanke 1948., pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/ingvar-kamprad-ikea-1222654" target="_blank">vecernji.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Priznao je da mu je to najveća pogre&scaron;ka u životu, a svoje sudjelovanje u stranačkom životu objasnio je kao "mladost-ludost".&nbsp; Do 2014. živio je u svojoj vili Epalinges u blizini Ženevskog jezera...&nbsp;izolirano, izbjegavajući medije koji se ismijavaju njegovom prastarom Volvu i bodovima na kartici vjernosti mjesnom supermarketu.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> "Mislim da su &scaron;krtost i &scaron;tedljivost&nbsp;u prirodi stanovnika Smalanda. Ja svoju odjeću kupujem na buvljaku jer na taj način želim dati dobar primjer", rekao je u ožujku u rijetkom intervjuu &scaron;vedskoj TV4.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-28-file-photo-of-ikea-chairman.jpgNajavljeno povećanje plaća sezonskim radnicimahttp://grude.com/clanak/?i=6200462004Grude.com - klik u svijetSun, 28 Jan 2018 10:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-28-konobari_05072013_shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HUP-Udruga ugostiteljstva i turizma inicirala je izmjene poreznog tretmana troškova smještaja i toplog obroka sezonskih radnika kako se isti ne bi tretirali kao plaća u naravi već kao nužni troškovi poslovanja.<p><br />Poslodavci u turizmu stoga su pozdravili odluku Vlade prema kojoj se tro&scaron;kovi smje&scaron;taja i toplog obroka za sezonske radnike vi&scaron;e neće oporezivati kao plaća u naravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vodeće turističke kompanije na čelu s Valamar Rivierom, Maistrom i Plavom lagunom donijele su odluku da će sredstva koja su posljedica ovog poreznog rasterećenja preusmjeriti u povećanje materijalnih prava radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povećanje plaća, smatraju u Udruzi, nužno je kako bi se povećala atraktivnost poslova u turizmu i spriječio daljnji odlazak djelatnika iz Hrvatske te će brojne turističke tvrtke iskoristiti ovo porezno rasterećenje za povećanje plaća i pobolj&scaron;anje uvjeta rada djelatnika u pripremi jo&scaron; jedne uspje&scaron;ne turističke godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo su poslodavci u turizmu isticali važnost daljnjeg fiskalnog rasterećenja kako bi se otvorio prostor za povećanje plaća u sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedničkom suradnjom članova HUP-a, uz podr&scaron;ku resornog ministarstva turizma, ova je inicijativa uspje&scaron;no provedena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Republike Hrvatske donijela je u prosincu 2017. paket mjera za zadržavanje i rast zapo&scaron;ljavanja, kroz koje je donesena odluka o poreznom rasterećenju svih poduzetnika koji svojim sezonskim radnicima osiguravaju smje&scaron;taj i topli obrok. Kroz usvojene izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak, Ministarstvo financija predviđa da će porezni obveznici biti rasterećeni za dodatnih 266 milijuna kuna, pi&scaron;e <a href="http://www.poslovni.hr/hrvatska/vodece-kompanije-najavile-povecanje-placa-sezonskim-radnicima-336880" target="_blank">Poslovni.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-28-konobari_05072013_shutter.jpgI mesari odlaze: 'Završe školu, pohađaju neki kratki tečaj jezika i odoše u Njemačku, Švedsku, Dansku'http://grude.com/clanak/?i=6199761997Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jan 2018 21:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-27-mesari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Vlada epidemija odlazaka. Svi odoše vani. Završe školu, pohađaju neki kratki tečaj jezika i odoše u Njemačku, Švedsku, Dansku - rekao je za Nezavisne Šešić, dodajući da se, prema njegovim saznanjima, samo desetak đaka upisalo za mesare. <p>U Republici Srpskoj najteže je doći do mesara, pekara, limara i kuhara, kažu poslodavci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lazo &Scaron;e&scaron;ić, predsjednik Zanatsko-poduzetničke komore RS, ujedno i jedan od najpoznatijih mesara u Banjoj Luci i vlasnik mesnice, kaže da ima informaciju da će početkom travnja oko 30 mesara iz Banja Luke otići u inozemstvo , gdje im je satnica od 12 do 16 EUR.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vlada epidemija odlazaka. Svi odo&scaron;e vani. Zavr&scaron;e &scaron;kolu, pohađaju neki kratki tečaj jezika i odo&scaron;e u Njemačku, &Scaron;vedsku, Dansku - rekao je za Nezavisne &Scaron;e&scaron;ić, dodajući da se, prema njegovim saznanjima, samo desetak đaka upisalo za mesare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednom oglasu na web stranici agencije za pronalaženje i zapo&scaron;ljavanje u Bosni i Hercegovini stoji da se trenutno potražuje 15 mesara u Če&scaron;koj, a ponuđeni uvjeti su dobri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Plaća je od 1.000 do 1.500 EUR, za majstore i do 2.000 EUR, plaćeni su smje&scaron;taj, zdravstveno i socijalno osiguranje. Osigurana je radna oprema, obuća, noževi, protusječna radna ploča i rukavice - stoji u tom oglasu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;e&scaron;ić se nada da neće doći do toga da mesarske radnje prestanu raditi jer njihovi vlasnici ne mogu naći kvalificirane mesare, pi&scaron;u Nezavisne novine.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-27-mesari.jpgMostar: Cijena četvornog metra stana 2600 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6198761987Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jan 2018 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-27-gradnja-stanova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene građevinskog materijala su uglavnom na istoj razini od 2010. godine do danas. Barem tako pokazuju službeni podaci. Ali to ne znači kako su cijene građevina iste kao prije osam godina. <p>Naprotiv, one su znatno veće nego 2010. godine, barem kada je u pitanju Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji podaci pokazuju kako se stanovi u novogradnji prodaju po cijeni od 2600 maraka po četvornom metru. Prije nekoliko godina to je bilo nezamislivo, danas je sasvim normalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Da, točno je da se cijene četvornoga metra stana u novogradnji kreću do 2600 maraka. Možemo reći kako su one od 2200 do 2600 maraka, ovisno o lokaciji nekretnine, kvadraturi stana i načinu plaćanja. U Mostaru je sve manje prostora za nove nekretnine, velika je potražnja i zbog toga dolazi do rasta cijena&rdquo;, rekli su za Večernji list iz agencije xNekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvo je stanje s cijenama kvadrata u Hrvatskoj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje Nju&scaron;kala o cijenama nekretnina iz prosinca 2017. provedeno na uzorku od 158 tisuća aktivnih oglasa, a objavljeno u srijedu, pokazuje da su nakon dvije godine pada cijena i godine stagnacije cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle za 2,32 posto, pi&scaron;e Poslovni.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri tome je najveći rast zabilježen u Puli i to za 11 posto, pa ondje za kvadrat stana treba u prosjeku izdvojiti 1485 eura. Cijene stanova, k tome, pokazuju brži godi&scaron;nji rast u odnosu na cijene kuća i vi&scaron;e su za 4,83 posto u odnosu na prethodnu godinu, a cijene kuća u prosjeku za 2,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 1.777 eura, a prosječna cijena kvadrata kuće s dvori&scaron;tem 1265 eura, priopćili su iz Nju&scaron;kala. Iako su u Zagrebu cijene stanova protekle godine rasle za 8,3 posto, a kuća za minimalnih 0,3 posto, kuće u Zagrebu trenutno su 17 posto jeftinije u odnosu na 2011. godinu te cijene stanova za 2,24 posto. Najveći godi&scaron;nji rast cijena stanova u Zagrebu zabilježen je Krugama i Zapruđu, za 24 i 23 posto, te u gradskoj četvrti Tre&scaron;njevka-jug gdje su cijene vi&scaron;e za gotovo 16 posto u odnosu na isti mjesec lani. U konačnici, prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu je 1.777 eura i 512 eura je veća od kvadrata kuće s dvori&scaron;tem. Osijek se ističe kao grad u kojem je prosječna cijena stana niža za 1,8 posto i iznosi 927 eura, a najvi&scaron;e su u četvrtima Gornji grad i Centar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na razini županija, najveće su razlike između istoka i juga Hrvatske. Naime, Dubrovačko neretvanska županija je zahvaljujući Dubrovniku na prvom mjestu po cijenama nekretnina s prosječnom cijenom kvadrata stana 2.494 eura i prosječnom cijenom kvadrata kuće s dvori&scaron;tem 2.100 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najniže cijene su i dalje u istočnim dijelovima Hrvatske gdje se prosječne cijene stanova kreću ispod 800 eura po kvadratu, a cijene kuća ne prelaze 500 eura za kvadrat. Cijene stanova u Zagrebačkoj županiji 36 posto su niže nego u Gradu Zagrebu, dok su cijene kuća u Zagrebačkoj županiji od onih u glavnom gradu niže za 43 posto, ističu u Nju&scaron;kalu, prenosi Poslovni.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-27-gradnja-stanova.jpgZračna luka u Münchenu traži 500 novih radnika, početna plaća 2.300 eurahttp://grude.com/clanak/?i=6198061980Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jan 2018 19:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-26-munich_airport-870x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Botinčev 24-godišnji je vatrogasac koji je zainteresiran za atraktivnu ponudu s minhenske zračne luke. Točnije, njihova odjela za opskrbu zrakoplova koji mora popuniti više stotina radnih, uskoro slobodnih, radnih mjesta zbog umirovljenja zaposlenika. <p>''Ove godine trebamo 500 novih zaposlenika, jer će mnogi od na&scaron;ih 2000 zaposlenika u mirovinu. U minhen&scaron;koj regiji imamo veoma malu stopu nezaposlenosti, pa je te&scaron;ko u Njemačkoj pronaći nove radnike. Zato u potrazi za zaposlenicima odlazimo u druge zemlje. Bili smo u Sloveniji, a u Hrvatskoj smo bili u Osijeku. Sada smo u Zagrebu'', rekao je za <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/aeroground-vrbuje-zaposlenike-u-hrvatskoj---504526.html" target="_blank">DNEVNIK.hr</a> Andreas Jaletzke iz poduzeća AeroGround Flughafen M&uuml;nchen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je osobno razgovarao s potencijalnim zaposlenicima koji su danas do&scaron;li na predstavljanje firme i prijavljivanje za posao u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvorani u kojoj je održano predstavljanje firme, obja&scaron;njeno &scaron;to ona nudi radnicima, ali i &scaron;to od njih očekuje, gospodin Jaletzke ugodno dočekuje potencijalne zaposlenike. Osobno im predstavlja &scaron;to minhenska zračna luka nudi te &scaron;to očekuje od njih ako se ondje zaposle, pomaže im u pisanju prijave te na kraju onima koji se prijave uruči vrećicu s poklonima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />''Smatram da imamo veoma dobre uvjete rada. Na&scaron;i zaposlenici u početku zarađuju mjesečno 2300 eura, a imaju i dobru priliku za napredovanje. Radi se u smjenama po &scaron;est dana, nakon čega imate tri dana slobodno'', ispričao je Jaletzke. Tako je moguće, ističe, otputovati k obitelji u Hrvatsku i tijekom vikenda i tijekom radnih dana, ovisno o tome kad ste slobodni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marko se nada da će biti uspje&scaron;an kandidat i da će ondje dobiti posao. ''U početku nude ne samo posao nego i pomažu u pronalasku stana. Ispričali su nam da prvih četiri do &scaron;est mjeseci možemo biti na njihovu stanu, oni plaćaju polovicu stanarine i režija, kao subvenciju. Za početak, kad nema&scaron; nikoga koga poznaje&scaron; u Njemačkoj, to je fenomenalno'', kaže Marko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan &scaron;to očekuje od rada i života u Njemačkoj, rekao je da očekuje ''da bude normalan, da postoji mogućnost za napredovanjem u zanimanju, ali i općenito osobno napredovanje. Da ne moram svaki dan slu&scaron;ati o političarima, o nezaposlenima, o blokiranima i slično''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>S njemačkim jezikom neće imati problema, jer naučio ga je jo&scaron; kao dijete - gledajući crtiće. ''Znam jako dobro njemački i Njemačka bi bila savr&scaron;ena za mene'', zaključio je ovaj mladić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-26-munich_airport-870x400.jpg50 Cent zaradio milijune prodajom albuma za Bitcoine http://grude.com/clanak/?i=6196561965Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jan 2018 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-26-t-50-cent-hot-tracks-fanfair.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godinama unazad, dok su mnogi još uvijek lamentirali nad budućom sudbinom kriptovaluta, reper 50 Cent je omogućio svojim fanovima da njegovu glazbu plaćaju u Bitcoinima.<p>&nbsp;</p> <p>Izgleda da je i on sam na to zaboravio, sve dok ga nedavni astronimski rast te kriptovalute nije podsjetio na njegov nekada&scaron;nji poslovni potez - koji se reperu prilično isplatio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, 50 Cent, kako prenosi TMZ, zahvaljujći naplati u Bitcoinima postao bogatiji za čitavih sedam milijuna dolara, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reper je prvi put počeo prihvaćati Bitcoin kao sredstvo plaćanja poslije izdavanja albuma "Animal Ambition" 2014. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je vrijednost jednog Bitcoina bila 662 dolara, a cijena albuma iznosila je samo jedan veoma mali dio toga, pi&scaron;e Mashable.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuti album je zaradio oko 700 Bitcoina, od kupovine preko interneta, &scaron;to je već te 2014. 50 Centu donijelo 400.000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahavljujući najnovijem rastu najpopularnije kriptovalute, vrijednost u Bitcoinima koji je reper zaradio od prodaje spomenutog albuma danas iznosi 7,7 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-26-t-50-cent-hot-tracks-fanfair.jpgMarriott Mostar otvara vrata krajem travnjahttp://grude.com/clanak/?i=6193961939Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jan 2018 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-25-hotel-ruza-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgradnja jedinstvenog hotela Marriott Mostar, poznatog svjetskog lanca hotela, na mjestu nekadašnjeg simbola grada, Hotela Ruža, u završnoj je fazi i konačno bi trebala biti završena u travnju. <p>Rukovoditelj gradnje hotela Esved Dugalić izjavio je za Faktor da se radovi odvijaju punom parom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Otvaranje novog hotela može se očekivati koncem travnja tekuće godine. U tijeku su zavr&scaron;ni radovi, keramičarski, staklarski, gipsarski i bravarski. Urađeno je vi&scaron;e od dvije trećine građevinsko - zanatskih radova. Uskoro dolazi na red opremanje i skupocjeni namje&scaron;taj- ističe Dugalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na gradili&scaron;tu svaki dan radi 150 radnika, s tim da će se broj radnika, prema Dugalićevim riječima, kako vrijeme bude odmicalo, povećavati. Inače, početni izgled projekta je dorađen inovativnim detaljima, u skladu sa zahtjevima projektanta i velikog svjetskog lanca hotela Marriott.</p> <p><br />​<br />Hotel Marriott u Mostaru će biti hotel s pet zvjezdica s povr&scaron;inom većom od 27.000 metara kvadratnih. Imat će 182 sobe i apartmane, sedam različitih restorana, tri različita bara, dvorane za sastanke, koncertnu dvoranu, bazen na vrhu hotela, spa centar, podzemnu garažu..., a sve to neposredno uz Stari most. Hotel će po kvaliteti materijala i opreme, te sadržaju, kapacitetu, uslugama koje pruža, biti jedan od luksuznijih na Balkanu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-25-hotel-ruza-1.jpgPotpisan ugovor za izgradnju magistralne ceste Neum - Stolachttp://grude.com/clanak/?i=6192161921Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2018 12:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-24-radovi-na-putu--znakic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici JP Ceste FBiH su, zajedno sa federalnim ministrom prometa i komunikacija Denisom Lasićem, potpisali danas dva ugovora za izgradnju magistralne ceste Neum - Stolac, čime je praktično započet program modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH.<p><br />"Zbog proceduralnih razloga, odobrenja kredita od sve tri međunarodne kreditne institucije, nismo bili u prilici da prije zavr&scaron;imo ovaj postupak. Sada je on konačno zavr&scaron;en", poručeno je trijumfalno prilikom svečanog čina potpisivanja ugovora, prenosi Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predmetna dionica podijeljena je na dva lota za koje su danas potpisani sljedeći ugovori i to za:</p> <p>- LOT 1: Asfaltiranje dionice Stari Neum &ndash; Babin Do (L= 5,3 km), izgradnja ceste Babin Do &ndash; O&scaron;trovac (L= 1,7 km), izgradnja tunela O&scaron;trovac (L=190 m) i potputnjaka Oskoru&scaron;nica (L=10m). Izvođač radova je INTEGRAL INŽINJERING a.d. Lakta&scaron;i. Vrijednost radova je 6.027.207,03 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- LOT 2: Izgradnja ceste na dionici O&scaron;trovac &ndash; Broćanac (L= 5 km). Na predmetnoj dionici izvode se radovi na izgradnji trase ceste i tri potputnjaka dimenzija 3,5x5 m. Izvođač radova je JV HP INVESTING d.o.o. Mostar i PUTOVI d.o.o. Grude. Vrijednost radova je 5.924.253,83 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovim počinje program modernizacije cesta u Federaciji BiH. U narednih petnaestak dana očekujemo potpis jo&scaron; jednog velikog ugovora na magistralnoj cesti M-18, nastavak izgradnje tunela Karaula", istaknuto je na dana&scaron;njem skupu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su da imaju ponude za pet mostova koji su također u planu modernizacije cesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svjetska banka i Europska investicijska banka su odobrile tender za nastavak izgradnje tunela Žaba, sa 2,5 kilometra pristupne ceste. Očekujemo do sredine petog mjeseca potpis ugovora", poručili su iz Cesta FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-24-radovi-na-putu--znakic.jpgDruštveni mediji glavni oblik komunikacije u svakoj drugoj tvrtkihttp://grude.com/clanak/?i=6190161901Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jan 2018 12:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-23-150121_car_jobsearch.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako navodi Eurostat, 84 posto poduzetnika u EU koristi društvene medije za izgradnju imidža te promociju i prodaju proizvoda.<p>&nbsp;</p> <p>Broj poduzeća u Europskoj uniji koja koriste dru&scaron;tvene medije u stalnom je porastu, pa je tako u 2017. godini gotovo svaka druga tvrtka koristila takav oblik komunikacije, pri čemu su one iz Hrvatske blago ispod tog prosjeka, pokazuju podaci Eurostata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u protekloj godini 47 posto poduzeća u EU, od onih s najmanje deset zaposlenih koja su sudjelovala u istraživanju, koristilo je barem jedan od različitih tipova dru&scaron;tvenih medija, &scaron;to je porast od 17 postotnih bodova u odnosu na 2013. godinu, navodi se u izvje&scaron;ću europskog statističkog ureda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom su najra&scaron;ireniji oblik takvih medija dru&scaron;tvene mreže, poput Facebooka i LinkedIna, čiji udio na razini EU iznosi 45 posto. Blogove i mikroblogove, primjerice Twitter, koristi 14 posto poduzeća, a multimedijalne stranice za dijeljenje sadržaja, poput YouTubea, njih 16 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od zemalja članica, najmanji udio poduzeća koja koriste dru&scaron;tvene medije zabilježen je u Poljskoj, 27 posto, zatim 30 posto u Latviji, a 34 posto u Bugarskoj. S druge strane, po poduzetnicima koji su aktivni putem dru&scaron;tvenih medija prednjači Malta sa 74 posto, dok Danska, Irska i Nizozemska bilježe udio od po 68 posto, stoji u izvje&scaron;ću Eurostata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj udio poduzeća koja koriste najmanje jedan dru&scaron;tveni medij iznosi 45 posto, jednako kao u Njemačkoj, a blago vi&scaron;e nego u Italiji, koja bilježi 44 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom u Hrvatskoj 41 posto poduzeća koristi dru&scaron;tvene mreže, blog ili mikroblog njih sedam posto, a 13 posto multimedijalne stranice za dijeljenje sadržaja. Pritom samo jedan tip dru&scaron;tvenog medija koristi njih 28 posto, a udio onih koji imaju dva ili vi&scaron;e tipova takvih medija iznosi 16 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, izvje&scaron;će Eurostata pokazuje da 71 posto hrvatskih poduzeća ima internetsku stranicu, a 39 posto njih komunicira i putem internetske stranice i dru&scaron;tvenog medija, dok je taj udio na razini EU 44 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udio pak poduzeća u EU koja se služe samo jednim tipom dru&scaron;tvenog medija iznosi 26 posto, a 21 posto je onih koja koriste dva ili vi&scaron;e oblika takvih medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navodi Eurostat, 84 posto poduzetnika u EU koristi dru&scaron;tvene medije za izgradnju imidža te promociju i prodaju proizvoda, a drugi važan razlog, kojeg takvim smatra vi&scaron;e od 50 posto poduzeća, jest pribavljanje mi&scaron;ljenja klijenata i korisnika te odgovaranje na njihove upite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-23-150121_car_jobsearch.jpgU kojim pokrajinama i gradovima se u Njemačkoj najbolje zarađuje?http://grude.com/clanak/?i=6189261892Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jan 2018 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-23-stuttgart.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U pokrajini Hessen plaće su u prosjeku najviše u Njemačkoj, a slijede je Baden-Wurttemberg i Bavarska. Najniže plaće su u Meckelenburg-Vorpommern i Saska-Anhalt. <p>Rezultat je to analize vi&scaron;e od 750 tisuća podataka o zaposlenicima objavljene u Gehaltsatlas 2018., prenosi <a href="http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=14100" target="_blank">Croexpress.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi se kako su plaće nejednake iz raznih razloga &ndash; drugačiji tro&scaron;kovi života, cijena stanovanja, broj tvrtki u pokrajini... Primjerice, u 'starim' saveznim pokrajinama je mnogo vi&scaron;e velikih tvrtki koje isplaćuju i veće plaće nego u istočnim. Tako je npr. u Hessenu plaća 12,7% iznad njemačkog prosjeka, dok je u državama na dnu ljestvice razina plaće ispod 80 posto državnog prosjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se glavnih gradova saveznih pokrajina tiče, najvi&scaron;e plaće su u Stuttgartu i M&uuml;nchenu, a najniže u Schwerinu i Erfurtu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hessen je i najatraktivnija država za započinjanje karijere. Akademski obrazovani Nijemci u prosjeku na početku karijere zarađuju 51.500 eura bruto godi&scaron;nje, dok stručni radnici u prosjeku na početku radnog vijeka zarađuju 33.500 eura bruto godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veličina tvrtke ima velik utjecaj na plaće radnika. Tvrtke s vi&scaron;e od 1000 zaposlenih u prosjeku imaju gotovo dvostruko veće plaće od tvrtki s manje od 20 zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbolje plaćena profesija u Njemačkoj je liječnik &ndash; oni sa vi&scaron;e iskustva godi&scaron;nje mogu zaraditi u prosjeku 121.200 eura bruto. Najlo&scaron;ije su plaćeni zaposlenici u hotelima i restoranima Schleswig-Holsteina &ndash; prosječno 24.200 eura bruto godi&scaron;nje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-23-stuttgart.jpgBeograd će do 2022.godine dobiti prvu liniju metroahttp://grude.com/clanak/?i=6189061890Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jan 2018 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-23-beograd_metro_birn.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Beograđani imati prvu liniju metroa do kraja 2021. ili do početka 2022. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Vučić je za TV Happy naglasio da, zahvaljujući mjerama fiskalne konsolidacije, ima novca za taj projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o kritikama na račun predviđene trase prve linije metroa, Vučić je rekao da bi se time rije&scaron;ilo mnogo toga u centru grada, ali da u tu temu se ne želi mije&scaron;ati, jer na tome rade stručni timovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Njima smeta to &scaron;to bi se povezala Čukarica... A i Obrenovcu bi bilo mnogo lak&scaron;e... Čukarica je jedna od četiri najveće beogradske općine, ovim je povezujemo sa Savskim vencem, Starim gradom, Palilulom i time bismo mnogo toga rije&scaron;ili u centru grada", objasnio je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-23-beograd_metro_birn.jpgNJEMAČKE ŽELJEZNICE I TRISTOTINJAK PRIVATNIKA TRAŽE RADNIKE: Bruto plaća do 2.600 eurahttp://grude.com/clanak/?i=6187361873Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2018 16:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-22-33435793_l.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj je u tijeku pravi procvat privatizacije željeznice. Osim državne željeznice Deutsche Bahn (DB), trenutno postoji oko 300 privatnih tvrtki koje se bave željezničkim prijevozom, što putničkim, što teretnim. <p><br /><span>Tako, primjerice, sljedeće godine u Stuttgartu veći dio regionalnih pruga u putničkom prijevozu preuzima tvrtka Go-Ahead (Bahn).&nbsp;</span></p> <p><br /><br /><span>A sve te tvrtke imaju jednu stvar zajedničku - hitno traže strojovođe i konduktere.&nbsp;</span></p> <p><br /><br />Deutsche Bahn (Njemačke željeznice) u M&uuml;nchenu, primjerice, hitno traže od 50 do 100 konduktera, pi&scaron;e<a href="http://www.croexpress.eu/vijest.php?vijest=14092" target="_blank">&nbsp;Croexpress.</a> Metronom, Agilis, ODEG, L&auml;nderbahn, Go-Ahead i mnogi drugi prijevoznici također hitno traže konduktere i strojovođe.&nbsp;</p> <p><br /><br /><span>Tečaj za konduktera traje tri mjeseca, dok onaj za strojovođu traje osam mjeseci. Bruto plaća konduktera na sjeveru Njemačke je oko 2050 eura, dok je na jugu Njemačke oko 2650 eura.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-22-33435793_l.jpgIzvoz jabuka iz BiH u Rusiju od danas je zabranjenhttp://grude.com/clanak/?i=6185861858Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2018 08:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-22-jabuka-jabuke-gajba-vojvodina-gov-rs_660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od danas je Ruska Federacija ponovo uvela zabranu za uvoz jabuka iz BiH nakon što su utvrđene nepravilnosti u radu jedne kompanije iz Bijeljine, koja je vršila reeksport, odnosno jabuke prvo uvezla iz Poljske, a zatim ih izvezla u Rusiju.<p>Po&scaron;iljku jabuka pratio je fitosanitarni certifikat koji je izdao fitosanitarni inspektor Brčko distrikta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Republike Srpske smatra da je propust kod izvoza jabuka iz BiH u Rusiju nanio veliku &scaron;tetu domaćim proizvođačima, a resorni ministar Stevo Mirjanić traži od nadležnih inspekcijskih i drugih organa da pokrenu postupak i sankcioniraju odgovorne u ovom slučaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ministarstvo osuđuje postupak pojedinih aktera u ovom poslu i ističe da je slučaj nanio veliku &scaron;tetu domaćim proizvođačima, kao i ugledu Republike Srpske kod ruske fitosanitarne inspekcije", priopćeno je jučer iz resornog ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U priopćenju se podsjeća da je u pro&scaron;loj godini Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske izdala oko 1.200 fitosanitarnih sertifikata za po&scaron;iljke voća i povrća, koje su izvezene na rusko trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nismo imali slučajeva da je po&scaron;iljka vraćena, &scaron;to je najbolji dokaz da je fitosanitarni nadzor u Republici Srpskoj efikasan", navedeno je u priopćenju, prenosi Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo toga traži od nadležnih organa i institucija da izvr&scaron;e kontrole u dijelu svojih nadležnosti i utvrde odgovornost svih aktera, te djeluju na takav način, kako se ovakvi slučajevi vi&scaron;e ne bi mogli ponoviti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-22-jabuka-jabuke-gajba-vojvodina-gov-rs_660x330.jpgNijemci rekordno bogati, no da su hrabriji - bili bi još bogatijihttp://grude.com/clanak/?i=6185061850Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jan 2018 19:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-21-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč rekordno niskim kamatama, Nijemci su sve bogatiji. Privatni imutak se povećao na rekordnih 5,7 bilijuna eura. No da su hrabriji, Nijemci bi bili još bogatiji. <p class="intro">Zahvaljujući vi&scaron;e nego stabilnom trži&scaron;tu rada i kontinuiranom gospodarskom rastu, građani Njemačke su pro&scaron;lih godina mogli &scaron;tedjeti jo&scaron; vi&scaron;e nego obično, pi&scaron;e DW.</p> <p class="intro">&nbsp;</p> <p class="intro">Prema aktualnim podacima za treći kvartal 2017. imutak građana Njemačke se povećao za 1,2 posto te sad iznosi 5,779 bilijuna eura, kako je ovih dana priopćila Njemačka savezna banka. Očekuje se da će podaci za kraj 2017. pokazati da je imutak pre&scaron;ao sumu od &scaron;est bilijuna.</p> <p class="intro">&nbsp;</p> <p class="intro">U tu sumu je uključena vrijednost gotovine, dionica i životnih osiguranja ali ne i nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani Njemačke bi mogli biti jo&scaron; bogatiji da vi&scaron;e ulažu u dionice. No Nijemci jo&scaron; uvijek najvi&scaron;e vjeruju sigurnim i brzo dostupnim oblicima &scaron;tednje poput &scaron;tedne knjižice ili tekućeg računa koji međutim trenutno, zbog rekordno niskih kamata, ne donose nikakav profit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u dionice, pa čak i one s niskom razinom rizika se i dalje izbjegava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nijemci su jo&scaron; jako udaljeni od oblika &scaron;tednje koji donose dugoročnu dobit", zaključak je jedne nedavne studije koncerna Allianz. Zbog laganog porasta inflacije, klasični &scaron;tedi&scaron;e čak i gube novac, Allianz tvrdi da su na ovaj način njemački &scaron;tedi&scaron;e pro&scaron;le godine izgubili između 35 i 38 milijardi eura. S druge strane niske kamate i dalje obilato koriste građani koji žele uložiti u nekretnine. Pomama za stambenim kreditima je nadalje velika.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-21-euri.jpgGradska uprava želi naplaćivati ime ‘Sarajevo’http://grude.com/clanak/?i=6179361793Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jan 2018 10:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-19-facebook.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Sarajevo traži od svih koji koriste naziv grada u imenu svoje Facebook stranice da plate naknadu gradu.<p>&nbsp;Administratori ovakvih stranica dobili su upozorenje iz gradske uprave, koja je zaprijetila da će se obratiti i Facebooku ako bude potrebno.</p> <p><br />&ndash; Svi zainteresiranii, bilo da su pravna ili fizička lica, mogu se obraditi Gradskoj upravi da se registriraju. Fizička lica koja koriste ime Sarajevo u svrhu promocije i ne zloupotrebljavaju ime, dobit će besplatno Rje&scaron;enje o odobrenju. Pravna lica koja koriste ime Sarajevo će plaćati naknadu, a visina naknade zavisi od obima poslovanja i broja zaposlenih osoba. Udruženja će plaćati simboličan iznos. Postoje stranice koje su od interesa Grada Sarajeva, to su stranice koje rade na promociji grada i kao takve će biti tretirane posebnim uvjetima i dobiti rje&scaron;enje kojim će biti legitimni. Ovo radimo u cilju da one koji zloupotrebljavaju ime Sarajevo obeshrabrimo na taj način, kazao je gradonačelnik Abdulah Skaka, prenosi <a href="http://www.biznisinfo.ba/gradska-uprava-zeli-naplacivati-ime-sarajevo/" target="_blank">Biznisinfo.ba.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-19-facebook.jpgMisterij u BiH: U zemlju se slijevaju dijamanti, nitko ne zna gdje završavajuhttp://grude.com/clanak/?i=6173861738Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jan 2018 19:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-16-dijamanti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH je porastao uvoz dijamanata i dragog kamenja, no nitko ne zna o čemu je točno riječ. Samo se pretpostavlja.<p>Uvoz dijamanata, dragog kamenja, bisera i svile u Bosni i Hercegovini enormno je porastao, pa je u 2017. uvezeno 28 puta vi&scaron;e dijamanata nego godinu ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvoz dijamanata porastao je s 166.250 konvertibilnih maraka na 4.711.150 KM, dragog kamenja na 9.559.230 KM s 506.220 KM, uvoz bisera je porastao za 964.450 KM, dok je uvoz svile porastao sa 151.425,25 KM na 409.363,04 KM, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog tome ekonomski analitičar Predrag Duduković vidi i u činjenici da su kamate na oročenu &scaron;tednju koje banke nude niske, pa da građani ulažu novac u stvari koje ne gube vrijednost.<br />&ldquo;Građanima se vi&scaron;e ne isplati da ulažu novac u banke, pa ulažu u neke stvari koje će u perspektivi biti jo&scaron; puno vrijednije i koje ne gube na vrijednosti, kao &scaron;to su zlato, dijamanti, nekretnine, drago kamenje i drugo&rdquo;, kazao je Duduković za Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je i da je baza uvoza dijamanata u 2016. godini bila vrlo niska te da je porast, kako kaže, donekle razumljiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomist Igor Gavran smatra, pak da je možda riječ o trgovinskim aktivnostima te pretpostavlja da možda ne ostaje sve u BiH. &ldquo;Razlika između bogatih i siroma&scaron;nih je sve ekstremnija, te ona mala skupina bogatih ljudi, čiji su prihodi san za prosječnog građanina, uzima visokovrijedne predmete, koje je onda puno jednostavnije negdje prebaciti nego gotov novac&rdquo;, rekao je Gavran i dodao da su dijamanti idealni za takve radnje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-16-dijamanti.jpgProsječna neto plaća u FBiH u studenom 868 KMhttp://grude.com/clanak/?i=6172861728Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jan 2018 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-16-placa-1_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za studeni 2017. godine u Federaciji BiH iznosila je 868 KM i nominalno je viša za 0,6 posto, a realno za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.<p>&nbsp;U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za studeni 2017. godine nominalno je vi&scaron;a za 2,0 , a realno za 0,1 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za studeni 2017. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.331 KM i nominalno je vi&scaron;a za 0,7 posto, a realno za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za studeni 2017. godine nominalno je vi&scaron;a za 2,1, a realno za 0,2 posto. U studenom 2017. godine ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 474.596, &scaron;to predstavlja povećanje broja zaposlenih za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na godi&scaron;nji prosjek broja zaposlenih u 2016. godini, do&scaron;lo je do povećanja broja zaposlenih za 3,6 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-16-placa-1_2.jpgHercegovačke tvrtke među 10 najbrže rastućih u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6172261722Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jan 2018 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-16-gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poslovne novine su u suradnji s LRC-om uradile analitiku i rangiranje brzorastućih tvrtki u BiH i regiji u okviru realizacije novoga projekta pa je objavljena lista najbrže rastućih tvrtki u Bosni i Hercegovini posljednjih godina.<p>&nbsp;</p> <p>Najbrže rastuće tvrtke u Bosni i Hercegovini posljednjih godina su Domod, Dramar metali, B.M.T. Engineering, Napredak transpromet, kompanija Logistika, Hotel Mostar, Portmatik iz Srebrenika, gračanički Fortob, Alumont iz Usore te sarajevski Finit Consulting.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domod, koji se bavi trgovinom na malo u nespecijaliziranim trgovinama, ostvario je 2016. godine najveći promet, i to 23,649.378 KM, prenosi Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri rangiranju brzorastućih tvrtki, pored kriterija, kori&scaron;tena je i Složena godi&scaron;nja stopa rasta (Compound Annual Growth Rate &ndash; CAGR) za razdoblje od 2014. do 2016. godine. CAGR tvrtke Domod za 2016. je 3.339.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dramar metali iz &Scaron;irokoga Brijega bavi se trgovinom metalne robe, instalacijskim materijalom, uređajima i opremom za vodovod i grijanje. Prihodi Dramara u 2016. iznosili su 2,226.226 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;emilijunske prihode u 2016. imale su i tvrtke Napredak, Logistika, Hotel Mostar, Portmatik, Fortob te Finit Consulting.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovore na neka od najče&scaron;ćih i najkompleksnijih pitanja i dilema u poduzetni&scaron;tvu danas je u svijetu moguće pronaći u brzorastućim tvrtkama, poduzetničkim zvijezdama koje u kontinuitetu povećavaju broj zaposlenih i imaju rast prihoda. Ove tvrtke danas predstavljaju jedan od značajnijih čimbenika koji imaju utjecaj na investiranje i ekonomski rast. Brzorastuće tvrtke su, zapravo, pokretačka snaga svjetske ekonomije u 21. stoljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, pozitivne prakse ovih tvrtki danas se u svijetu koriste kao model, budući da su njihovi poslovni procesi u savr&scaron;enom skladu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne možemo reći da postoji općeprihvaćena definicija brzorastućih tvrtki. Originalna definicija potječe iz SAD-a i David Birch ju je 1979. godine koristio za subjekte koji su izražavali rast prihoda od najmanje 20 posto tijekom razdoblja od četiri godine, s početnim prihodom ne manjim od milijun dolara. Danas se upotrebljava veći broj različitih definicija ovih tvrtki, a najče&scaron;će se koristi varijacija OECD definicije koja je vrlo slična originalnoj. Pri rangiranju brzorastućih tvrtki, pored kriterija kao &scaron;to su rast prihoda i rast broja zaposlenih, koristi se i složena godi&scaron;nja stopa rasta (Compound Annual Growth Rate &ndash; CAGR)&rdquo;, rekao je za poslovnenovine.ba profesor Ermin Cero, predavač iz oblasti financija na Međunarodnom sveučili&scaron;tu Burch.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovom mi&scaron;ljenju, razlog velikoga interesa za ove tvrtke zasnovan je na vrlo bitnim statističkim pokazateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naime, iako općenito ove tvrtke obuhvaćaju nekih pet posto ukupnoga broja subjekata koji posluju na trži&scaron;tu, one su &lsquo;odgovorne&rsquo; za vi&scaron;e od 50 posto rasta zaposlenosti, a u nekim slučajevima ovaj postotak ide i do 70 posto&rdquo;, naveo je Cero.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o BiH, brzorastuće tvrtke često nisu prepoznate od &scaron;ire javnosti, iako njihova iskustva i modeli poslovanja mogu biti vi&scaron;estruko korisni za cjelokupno gospodarstvo. Analitika je pokazala da u BiH posluje 659 brzorastućih tvrtki koje su tijekom 2016. godine ostvarile 5,65 milijardi KM prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na 2015. godinu, ove tvrtke su imale rast prihoda od 16,9 posto, kao i rast broja zaposlenih od 17 posto. Najveći broj brzorastućih tvrtki u BiH je u djelatnosti &ldquo;trgovina na veliko&rdquo; i to ukupno 75, a zatim slijede &ldquo;trgovina na malo&rdquo; kojom se bave 72 tvrtke, &ldquo;cestovni prijevoz robe&rdquo; kojim se bavi 51 tvrtka te 30 tvrtki u građevinarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imajući na umu značaj ove kategorije tvrtki i činjenicu da su one pogonsko gorivo ekonomskoga razvoja, od velike je važnosti identificirati ih i kod nas u Bosni i Hercegovini te ih prepoznati i odati im priznanje za njihov veliki doprinos razvoju ekonomije&rdquo;, zaključio je Cero.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbrže rastuće tvrtke u BiH rangirane su prema financijskim izvje&scaron;tajima u posljednje tri godine, rastu prihoda, rastu broja uposlenih, bonitetnoj ocjeni, pozitivnoj dobiti..</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-16-gradjevina.jpgObavijest poljoprivrednim proizvođačima ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=6171361713Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jan 2018 17:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-15-vege.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zavod za poljoprivredu ŽZH obavještava poljoprivredne proizvođače Županije Zapadnohercegovačke. <p>Klijenti koji namjeravaju ostvariti pravo na Županijske novčane potpore za 2018-u godinu obavezni su prijaviti proizvodnju Županijskom Zavodu za poljoprivredu u Ljubu&scaron;kom ili &Scaron;irokom Brijegu ili Ministarstvu gospodarstva u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za proizvodnje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzgoj muznih krava od 15.01.2018. do 16.02.2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Držanje pčelinjih dru&scaron;tava od 15.01.2018. do 16.02.2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodnja povrća od 15.01.2018. do 23.03.2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodnju u plastenicima/staklenicima od 15.01.2018. do 23.03.2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za proizvodnju povrća i plasteničku/stakleničku proizvodnju klijenti su dužni dostaviti listu kori&scaron;tenja koju izdaju općinske/gradske službe za poljoprivredu, pi&scaron;e Radioljubuski.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-15-vege.jpgBosanska Krupa i tvrtka iz Gruda u borbi protiv nezaposlenosti!http://grude.com/clanak/?i=6168761687Grude.com - klik u svijetSun, 14 Jan 2018 00:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-14-zavarivacibk01_sat_bih_110118.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Između načelnika Bosanske Krupe Armina Halitovića i direktora grudske tvrtke „AX Soling“ Marija Leke potpisan je ugovor za nabavku i montažu opreme za obuku zavarivača, odnosno programa koji s ciljem povećanja konkurentnosti radne snage provodi Općina Bosanska Krupa s partnerima.<p>&nbsp;</p> <p>U tijeku je javni poziv nezaposlenima za prijavu sudjelovanja u programu stručnog osposobljavanja za zanimanje zavarivač. Tim putem Općina Bosanska Krupa i partneri odabrat će 80 kandidata koji će proći obuku, steći stručnu spremu i dobiti mogućnost zaposlenja u tvrtkama koje su izrazile potrebu za radnom snagom. Za obuku je kroz projekt predviđena i nabavka opreme za &scaron;to je potpisan ugovor vrijedan 94 tisuće KM osiguranih iz IPA Fonda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oprema poput testera, pila i brusilica za metal, tokarskog stroja, simulatora za obuku zavarivača, stola i radne ploče, ostalog potro&scaron;nog materijala za zavarivanje, za najvi&scaron;e 45 dana stići će u Bosansku Krupu. Njome će se služiti stručno osoblje Mje&scaron;ovite srednje &scaron;kole &bdquo;Safet Krupić&ldquo; koje će nakon zavr&scaron;etka poziva &scaron;est mjeseci i vr&scaron;iti obuku kandidata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-14-zavarivacibk01_sat_bih_110118.jpgViše od pola uzoraka meda neispravnohttp://grude.com/clanak/?i=6168461684Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jan 2018 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-13-med-tegla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 100 analiziranih uzoraka, uzetih u posljednja tri mjeseca prošle godine, po 45 je s području Federacije BiH i Republike Srpske, a 10 s područja Brčko distrikta.<p>&nbsp;</p> <p>Agencija za sigurnost hrane BiH analizom kvaliteta meda na trži&scaron;tu BiH utvrdila je da od 100 uzoraka vi&scaron;e od polovice, odnosno 53 nisu odgovarajućeg kvaliteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 100 analiziranih uzoraka, uzetih u posljednja tri mjeseca pro&scaron;le godine, po 45 je s području Federacije BiH i Republike Srpske, a 10 s područja Brčko distrikta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Promatrano prema porijeklu uzoraka, od 63 uzorka domaćeg meda neodgovarajućih je bilo 36 uzoraka, a od 37 uzoraka iz uvoza neodgovarajućih je bilo 17", priopćeno je iz Agencije za sigurnost hrane BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analizom je bilo obuhvaćeno 14 vrsta meda, a najče&scaron;će nepravilnosti utvrđene su za mije&scaron;ani med, med s komadima saća i med s dodacima.<br />Akreditiranim laboratorijskim metodama provedena su ispitivanja meda kojima je obuhvaćeno određivanje hidroksimetilfurfurola-HMF, aktivnosti dijastaze, reduciranih &scaron;ećera, saharoze, vode u medu, materija nerastvorivih u vodi, pepela, kiselosti i električne provodljivosti u medu, pi&scaron;e Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlozi neusklađenosti bili su povećan sadržaj HMF-a, aktivnosti dijastaze, smanjen sadržaj redukovanih &scaron;ećera, električna provodljivost, sadržaj saharoze, sadržaj mineralnih materija i sadržaj materija nerastvorivih u vodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadležni inspekcijski organi raspolažu svim rezultatima fizičko-hemijskih analiza meda dobijenim putem monitoringa kvaliteta meda na trži&scaron;tu BiH za 2017. godinu, &scaron;to omogućava preduzimanje odgovarajućih mjera s ciljem za&scaron;tite interesa potro&scaron;ača u BiH", istaknuli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agencija na osnovu detaljne analize rezultata utvrđenih ovim monitoringom provodi dodatne konzultacije s nadležnim organima i ekspertima iz ove oblasti kako bi se utvrdilo da li su rezultati ovog monitoringa posljedica patvorenja i/ili nepravilnog postupanja subjekata u poslovanju s hranom, te kako bi se ove nepravilnosti u predstojećem periodu znatno smanjile.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-13-med-tegla.jpgKonzum se povlači s tržišta BiHhttp://grude.com/clanak/?i=5166951669Grude.com - klik u svijetThu, 11 Jan 2018 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-11-9929e-konzum-banjaluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Konzum se povlači s tržišta iz BiH", naslov je koji dominira svjetskim medijima koji prate trgovinska kretanja u cijelom svijetu. <p>&nbsp;</p> <p>Prema pisanju European Supermarket Magazinea, postojeća prinudna uprava koncerna Agrokor planira prodati Konzum trgovinama na prostoru BiH. Službene izjave prinudne uprave Agrokora o budućem statusu Konzumovih trgovina u BiH nema, ali se već mjesecima &scaron;pekulira kako će te trgovine kupiti nekoliko velikih bh. trgovačkih lanaca, a u prvom redu se potencira kao kupac jedan od najvećih trgovačkih lanaca Bingo iz Tuzle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; pro&scaron;le godine obavljena je informacija kako trgovački lanac Bingo ima namjeru pro&scaron;iriti svoje trgovine, i to kupnjom lokacija na kojima je sada hrvatski trgovinski lanac Konzum. Jedna od tih lokacija je BBI centar u Sarajevu, a druga je u Jablanici, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Konzum planira zatvoriti do 100 prodavaonica</strong></p> <p>Kako pi&scaron;e ESM, kao dio procesa restrukturiranja, čiji je cilj da se izbjegne bankrot, najveći hrvatski trgovinski lanac Konzum zatvorio je desetine prodavnica u Hrvatskoj u posljednjih &scaron;est mjeseci. Uglavnom je riječ o manjim marketima. Pro&scaron;log lipnja, direktor Konzuma Slavko Ledić najavio je da Konzum planira zatvoriti ukupno 80 do 100 prodavaonica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od početka 2018, kompanija je zatvorila dva velika supermarketa u Rijeci i Osijeku, pi&scaron;e ESM pozivajući se na hrvatski <strong>T-Portal</strong>. Market u Rijeci bio je najveća Konzumova prodavnica u Hrvatskoj na 5.000 kvadratnih metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvanredna uprava Agrokora tvrdi da su radnje u Rijeci i Osijeku proizvodile gubitke i nisu imale perspektivu. Uprava tvrdi da je zatvaranje radnji dio &scaron;ireg plana optimizacije maloprodajne mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kao dio procesa restrukturiranja, fokus je stavljen na povećanje efikasnosti i profitabilnosti svakog dijela kompanije uz istovremeno očuvanje radnih mjesta, a sve s ciljem postizanja dugoročno održivog biznisa, rekli su iz kompanije, dodajući da su svi radnici iz ovih radnji premje&scaron;teni u druge prodavnice Konzuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bingo zainteresiran za preuzimanje Mercatora u BiH</strong></p> <p>ESM dalje citira slovenski Dnevnik, koji je objavio da postoji interes za preuzimanje Agrokorovog maloprodajnog lanca Mercator u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Magazin prenosi neslužbena saznanja Dnevnika da su bh. kompanija Bingo i arapski investitori, te kompanije iz Srbije, navodno zainteresirani za Mercator, te da izvanredni upravnik Agrokora Ante Ramljak nema ni&scaron;ta protiv prodaje &bdquo;po razumnoj cijeni&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ESM također podsjeća da je dug Mercatora, prema posljednjim javnim podacima iz rujna 2017, iznosio 794 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje, ESM podsjeća da je Mercator nedavno prodao &scaron;oping centar na Novom Beogradu za 46 milijuna eura lokalnom konzorciju koji predvodi MPC Group u vlasni&scaron;tvu Petara Matića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj prodaje, koja uključuje samo objekta ali ne i maloprodajni biznis, je da se smanje dugovanja Mercatora prema bankama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-11-9929e-konzum-banjaluka.jpgBiH za 11 mjeseci uvezla 152,5 milijuna litara vodehttp://grude.com/clanak/?i=5166851668Grude.com - klik u svijetThu, 11 Jan 2018 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-11-bottles-of-water-2147-d43635364de6b193ebdb5c643303ff56@1x.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 milijuna litara vode u vrijednosti od 133,07 milijuna KM, što je više za 21 milijun KM u odnosu na isti period 2016. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Godinu ranije u prvih 11 mjeseci BiH je uvezla oko 143 milijuna litara vode, izvijestile su Nezavisne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, istovremeno, izvoz vode domaćih proizvođača izvan granica BiH u prvih 11 mjeseci iznosio je 45,8 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Interesantno je da je samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača BiH uvezla u vrijednosti od 20 milijuna KM, &scaron;to je za skoro pet puta vi&scaron;e od vrijednosti iste izvezene vode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e nezaslađene vode BiH je uvezla iz susjedne Hrvatske, i to 19,6 milijuna litara u vrijednosti od 9,1 milijun KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored Hrvatske, BiH je tijekom godine najvi&scaron;e uvozila vodu iz Srbije i Slovenije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomist Predrag Duduković kaže da je prvi razlog uvoza tolike količine vode &scaron;to je uopće veoma te&scaron;ko osnovati firmu koja će se baviti proizvodnjom vode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neophodno je, prije svega, naći izvori&scaron;te pa dobiti koncesiju na to izvori&scaron;te. To su velike procedure i vrlo visoka investicija", rekao je Duduković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je istaknuo da postoji i onaj problem da se vi&scaron;e vjeruje uvoznoj vodi, nego domaćoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Domaća voda je sigurno kvalitetnija. Druga stvar, recimo, kada govorimo o Srbiji, niže su cijene nego kod nas", ističe Duduković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da je prvi korak da se radi na tome da se bar uvoz pokrije na&scaron;om domaćom vodom, a onda da sljedeći korak bude pokretanje &scaron;to većeg izvoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nemamo ni ne&scaron;to puno proizvođača, ali ti kapaciteti bi mogli biti puno popunjeniji, jer tu ima prostora za &scaron;irenje već postojećih kapaciteta. Proizvođači nisu popunili svoje kapacitete, ali imaju konkurenciju u toj inozemnoj vodi, &scaron;to je zapravo i najveći problem", zaključuje ovaj ekonomista.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-11-bottles-of-water-2147-d43635364de6b193ebdb5c643303ff56@1x.jpgKupci Violete u BiH donirali 100 000 maraka!http://grude.com/clanak/?i=5166251662Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jan 2018 16:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-10-img-dc0aeeaafa5630aff2f78397f17ac6a9-v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Facebook kampanjom prikupljeno je dodatnih tisuću maraka koje su raspodijeljene na tri potrebite obitelji s više djece.<p>&nbsp;</p> <p>U želji da doprinese rastu i razvoju svoje zajednice, uvijek se rado odazivajući socijalnim i dru&scaron;tvenim projektima, <strong>Violeta</strong> je ove zime pokrenula veliku nacionalnu kampanju &bdquo;<strong>Pomozimo zajedno</strong>&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod krilaticom &bdquo;<strong>Pomozimo zajedno</strong>&ldquo; kupci Violeta proizvoda su osigurali potrebitim građanima BiH osnovne higijenske potrep&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom istaknutom kampanjom Violeta je, kroz humanitarne udruge Caritas BiH, Crveni krst RS i Merhamet BiH u proizvodima donirala 100 000 maraka za one kojima je pomoć najpotrebnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želeći uvijek učiniti vi&scaron;e, na službenoj Facebook stranici Teta Violeta organizirana je kampanja kojom je Violeta za svaki komentar na objavu donirala 1 marku za potrebite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Facebook kampanjom prikupljeno je dodatnih tisuću maraka koje su raspodijeljene na tri potrebite obitelji s vi&scaron;e djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ističu iz Violete, želja im je ali i cilj učiniti ovakve akcije standardnim dijelom svoje organizacije, ali i na neki način pokazati kako bi trebalo djelovati svako dru&scaron;tvo svjesno svojih vrijednosti i mogućnosti.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-10-img-dc0aeeaafa5630aff2f78397f17ac6a9-v.jpgNjemačka za Božić građanima plaćala da troše strujuhttp://grude.com/clanak/?i=5165051650Grude.com - klik u svijetTue, 09 Jan 2018 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-09-struja111111.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka je tijekom božićnih praznika svojim stanovnicima plaćala da troše struju.<p>&nbsp;</p> <p>Njemačka je tijekom božićnih praznika svojim stanovnicima plaćala da tro&scaron;e struju. Drugim riječima, struja nije bila jeftina, niti je bila besplatna, već je njezina cijena bila negativna; ljudi su zarađivali ako su je tro&scaron;ili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvar je u tome da je u vrijeme božićnih blagdana u Njemačkoj bilo neuobičajeno toplo, potro&scaron;nja energije bila je mala, mnogi Nijemci praznike su provodili na otvorenom, izvan svojih kuća, nerijetko na skijama ili plažama u inozemstvu, a većina tvornica nije radila. Tako je potražnja pala, proizvodnja je istovremeno bila velika, a isključivanje sustava obnovljivih izvora iz mreže skuplje je nego prolazno pojeftinjenje struje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nepouzdani obnovljivi izvori</strong></p> <p>Ovo nije neuobičajeno za države koje ubrzano razvijaju obnovljive izvore energije, a Njemačka je u proteklih nekoliko desetljeća uložila oko 200 milijardi eura, ponajvi&scaron;e u energije vjetra i sunca. U toj zemlji cijene energije pro&scaron;le su godine, prije Božića, ukupno bile negativne 31 sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem je u tome &scaron;to se tehnologije eksploatacije obnovljivih izvora razvijaju mnogo brže od tehnologija njihova skladi&scaron;tenja koja predstavlja slabu kariku u sustavima opskrbe električnom energijom. Postojeći sustavi prilagođeni su izvorima čija se proizvodnja može kontrolirati. Kada je potro&scaron;nja krajnjih korisnika - kućanstava, ureda, trgovina, industrije i sl. veća, termoelektrane na razna goriva &ndash; od ugljena preko plina do nuklearnih, ba&scaron; kao i hidrocentrale, proizvode i u sustav ubacuju vi&scaron;e električne energije. Kada je potro&scaron;nja manja, proizvodi se manje. Na taj način nema preopterećenja sustava. U klasičnom sustavu nema neke posebne potrebe za pohranjivanjem energije. Ako se i pohranjuje, to se obično čini uz regulaciju rada hidrocentrala &ndash; kada je potro&scaron;nja manja, one rade manje pa se akumulacija povećava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obnovljivi izvori energije ne proizvode u skladu s potro&scaron;njom. Oni proizvode puno kada energije ima, primjerice za sunčanih ili vjetrovitih dana, a proizvode malo ili ni&scaron;ta kada je vrijeme oblačno ili bez vjetra.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Skladi&scaron;tenje &ndash; veliki tehnolo&scaron;ki problem</strong></p> <p>Brojni stručnjaci upozoravaju da se problem skladi&scaron;tenja energije neće lako rije&scaron;iti u nekoliko narednih desetljeća. Naprotiv, Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će udio obnovljivih izvora do 2040. biti oko 40 posto. Prema pisanju britanskih medija u Velikoj Britaniji u 2017. oni su proizveli trostruko vi&scaron;e energije od termoelektrana na ugljen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, tehnologija skladi&scaron;tenja energije razvija se mnogo sporije. Brojne kompanije koje su poku&scaron;ale razvijati neke nove tehnologije skladi&scaron;tenja propale su. To se dogodilo čak i kompaniji Aquion Energy u koju su 200 milijuna dolara uložili veliki igrači poput Billa Gatesa i Shella. Problem je, među ostalim, u tome &scaron;to je za razvoj inovativnih, a isplativih tehnologija skladi&scaron;tenja potrebno dosta vremena, a trži&scaron;te jo&scaron; uvijek nije dovoljno veliko. Osim toga, za trenutne potrebe manjih potro&scaron;ača, poput automobila i letjelica, litij-ionske baterije dovoljno su dobre, a njihove su cijene posljednjih godina padale puno brže nego &scaron;to je itko očekivao. No problem je u tome &scaron;to ion-litijske baterije, koje trenutno nemaju prave konkurencije, istovremeno najvjerojatnije nemaju budućnost kao jeftina tehnologija za skladi&scaron;tenjem golemih količina energije potrebnih za energetske sustave.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Reverzibilne hidrocentrale</strong></p> <p>Za velike sustave trenutno je najbolje rje&scaron;enje skladi&scaron;tenje energije u tzv. reverzibilne hidrocentrale. Prema podacima Global Energy Storage Databasea, američkog ministarstva energetike, u njima se u svijetu trenutno skladi&scaron;ti oko 96 posto sve pohranjene energije. U njima se energija koju proizvode obnovljivi izvori koristi za pumpanje vode s nižih nadmorskih visina u rezervoare na vi&scaron;im nadmorskim visinama. Kada je proizvodnja obnovljivih izvora veća od potro&scaron;nje, a cijena energije najniža ili eventualno negativna, voda se pumpa. Kada je potražnja i cijena najveća, a proizvodnja obnovljivih izvora najmanja, voda se iz rezervoara ispu&scaron;ta u turbine i one proizvode električnu energiju. No ovo rje&scaron;enje ima svojih problema i ograničenja. Prije svega rezervoari u koje se može pohranjivati voda uglavnom su neusporedivo manji od akumulacijskih jezera koja koriste hidrocentrale. Osim toga, uobičajeno su za njih najpogodnije lokacije planinska područja bogata vodom. Na nesreću, to su vrlo često krajevi koje karakteriziraju prirodne ljepote pa je otpor dru&scaron;tva, osobito lokalnog stanovni&scaron;tva i zelenih udruga, redovno vrlo snažan. Takav slučaj u Hrvatskoj je projekt Vis Viva koji, među ostalim, uključuje reverzibilnu hidroelektranu i kombiniranu kogeneracijsku plinsku termoelektranu Peruća. Osim toga, mnoge zemlje nemaju dovoljno planina, rijeka i drugih potrebnih uvjeta za gradnju reverzibilnih elektrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Usporavanje konkurentnosti obnovljivih izvora</strong></p> <p>U ovom kontekstu nije na odmet upozoriti na slabo poznat fenomen 'deflacije vrijednosti' koji predstavlja dugoročan problem za razvoj konkurentnosti solarki i vjetroelektrana. Naime, stručnjaci predviđaju da ona neće rasti istim tempom kojim raste posljednjih godina. Problem će postajati izraženiji &scaron;to će udio obnovljivih izvora vi&scaron;e rasti s trenutnih 1,8 posto. Na problem su u travnju 2016. ukazali američki stručnjaci za energetiku Varun Sivaram i Shayle Kann u časopisu Nature Energy.Kako pi&scaron;u autori, solarna energija sve je konkurentnija, ali će njezina cijena morati pasti vi&scaron;e nego &scaron;to se uobičajeno predviđa da bi takva ostala. Prema njihovim projekcijama, da se to stvarno dogodi, ona bi umjesto sa sada&scaron;nja 3 dolara trebala pasti na svega 25 centi, a ne na 1 dolar, koliko je zacrtala SunShot Initiative američke vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvojac tumači da energija koju solarke proizvode to vi&scaron;e gubi na vrijednosti &scaron;to ih se vi&scaron;e uključuje u mrežu. Kako je jasno iz prvog dijela teksta, to je posebno izraženo u vrijeme kada je razlika između ponude i potražnje velika, primjerice u ranim poslijepodnevnim satima za sunčanih dana. U tim razdobljima proizvođači koji su već isplatili svoja ulaganja u instalacije bit će spremni ponuditi energiju po vrlo niskim cijenama, pa i negativnim, kako bi bili konkurentni. Oni će to moći jer je marginalna cijena proizvodnje kWh solarki i vjetroelektrana u biti nula jer ih gorivo ni&scaron;ta ne ko&scaron;ta. No to će s druge strane obezvrijediti vrijednost solarki na trži&scaron;tu električne energije. Svaki novi panel koji će se uključivati u mrežu postajat će sve manje ekonomičan u smislu odnosa ulaganja i profita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je znati da pritom srednja trži&scaron;na cijena električne energije iz svih izvora neće drastično padati jer će drugi izvori, poput elektrana na fosilna goriva, nuklearki ili hidrocentrala, u vrijeme kada će solarke i vjetroturbine proizvoditi malo, morati stvarati energiju po komercijalno isplativim cijenama. Dakle, veliki pad vrijednosti investicije doživljavat će uglavnom samo vlasnici solarki i vjetroelektrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, ovaj problem mogao bi se ublažiti raznim rje&scaron;enjima kao &scaron;to su primjerice brži razvoj tehnologija skladi&scaron;tenja energije ili promjene u navikama kori&scaron;tenja električne energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Dnevnik.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-09-struja111111.jpg 5 navika koje biste trebali razviti u 2018. godini http://grude.com/clanak/?i=5164051640Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jan 2018 12:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-08-navikensl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Male navike koje će vam uljepšati svakodnevnicu..<p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;e navike nam pomažu da neovisno o na&scaron;em raspoloženju preuzmemo kontrolu nad svakom situacijom. Svakodnevnim ulaganjem u razvijanje dnevne rutine učimo kako maksimalno iskoristiti dano vrijeme za ispunjenje ciljeva, buđenje motivacije i kreiranje savr&scaron;enog balansa između privatnih i poslovnih obveza. Od jutra do večeri događa se cijeli niz situacija kroz koje možemo razviti sitne rituale koji će nam pomoći da se osjećamo sretno i zadovoljno iz dana u dan. A ovo su neki od njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#POSPREMITE SVOJ KREVET UJUTRO</strong><br />Iako se ova navika uopće ne čini kao zabavna, zapravo je sjajan psiholo&scaron;ki trik koji vam pomaže da va&scaron; organizam ranije shvati da je vrijeme za buđenje i obavljanje svih zadataka koji se nalaze na va&scaron;oj to do listi, vi ćete se ustajati ne&scaron;to ranije da krevet stignete složiti, a kad dođete doma, čeka vas jedna obveza manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#POSTANITE AKTIVNIJI</strong><br />&Scaron;etnja gradom, joga, fitnes, ples, &scaron;etnje ili trampolin vikendom &ndash; opcija je bezbroj, a vi trebate birati ritam i stil tjelovježbe koji vam najbolje odgovara. Ovo je godina u kojoj trebate razviti naviku zdravijeg načina života i uživati u njegovim prednostima. Osjećati ćete se energičnije i pozitivnije kroz tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#UVIJEK PRONAĐITE VRIJEME ZA STVARI KOJE VOLITE</strong><br />Na&scaron;i hobiji pomažu nam da razvijamo kreativnost, na&scaron;e motoričke vje&scaron;tine, učimo, budimo produktivnost i osjećamo se motiviranijima. Zbog toga se, bez obzira kako iskrenu i predanu vezu imate s va&scaron;im poslom trebate truditi da uvijek pronađete vrijeme kroz tjedan koje ćete posvetiti stvarima koje vas pune pozitivnom energijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#ZAUZMITE SE ZA SEBE</strong><br />Preuzmite odgovornost za svoje postupke i čvrsto stojte iza svake svoje odluke. Nemojte se bojati reći ne i prekinuti odnose koji su toksični. Zauzmite se za sebe u svakoj situaciji i budite samopouzdani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#PRONAĐITE MALENE CILJEVE ZA KOJE SE VRIJEDI BORITI</strong><br />Kada pronađete cilj do kojeg vam je stalo, svaki korak koji vodi k njegovom ostvarenju učinit će vas sretnim i zadovoljnim. Va&scaron;i ciljevi mogu se ticati privatnih i poslovnih želja, no, trebaju biti u skladu s va&scaron;im vjerovanjima i korisni.</p> <p><br />Grude.com/<a title="Manager ba" href="https://manager.ba/" target="_blank">Manager.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-08-navikensl.jpgOtkupna cijena smilja trebala bi iznositi 2 KMhttp://grude.com/clanak/?i=5162651626Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jan 2018 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-07-img_20170617_203802.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za očekivati je da bi otkupna cijena kvalitetne zelene mase biljke u sezoni berbe u ljeto 2018. mogla biti 2 KM, ali to opet ovisi od količine prinosa, kvaliteta i potražnje za esencijalnim uljem u tom trenutku, kazao je Dujmović.<p>&nbsp;</p> <p>Smilje, odnosno tisuće onih koji su u&scaron;li u posao s ovom kulturom, u kratkom razdoblju pro&scaron;li put su od euforije do depresije. Ogromna proizvodnja i neuređeno unutra&scaron;nje trži&scaron;te doveli su do problema s plasmanom i velikog pada cijena. Problemi su rezultirali značajnim brojem onih koji su napustili tek prije koju godinu započeti posao, prenosi Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Godina koja je iza nas nije bila dobra za proizvođače i prerađivače smilja zbog velikih su&scaron;nih perioda, a i strano trži&scaron;te nije apsorbiralo proizvedene količine esencijalnog ulja od smilja, &scaron;to se odrazilo na nisku otkupnu cijenu zelene biljne mase. Ipak, s na&scaron;ih nekoliko destilerija, kroz različite modele suradnje s poljoprivrednim proizvođačima, uspjeli smo prevazići taj nestabilan period i preraditi ponuđenu zelenu masu bilja u esencijalno ulje&rdquo;, kaže Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dujmović kaže kako se ne može sa sigurno&scaron;ću tvrditi, niti prognozirati kakva će biti 2018. godina u kontekstu proizvodnje i prerade smilja, s obzirom na to da veliki broj nasada upravo u ljeto 2018. dolazi na puni rod, a i znatan broj proizvođača zbog niske otkupne cijene opravdano odustaje od daljnje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Grupacija će kroz svoje aktivnosti u 2018. godini biti fokusirana na edukaciju proizvođača, kako bi se kvalitet proizvedenog esencijalnog ulja podigao na vi&scaron;i nivo i kako bi u &scaron;to većem broju proizvođači svoj proizvod preradili i upakirali u finalne proizvode te na taj način postigli ekonomsku opravdanost proizvodnje&rdquo;, dodaje Dujmović. Naravno, smatra Dujmović, da pri tome moramo uzeti u obzir potražnju inozemnog trži&scaron;ta za na&scaron;im proizvodima te uskladiti na&scaron;e proizvodne kapacitete s potražnjom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nažalost, postoje neke količine neprodanog esencijalnog ulja na skladi&scaron;tima destilerija i proizvođača, međutim, ne radi se o količinama koje nije moguće prodati, ako se radi o esencijalnom ulju od smilja koje zadovoljava međunarodne standarde kvalitete. Za očekivati je da bi otkupna cijena kvalitetne zelene mase biljke u sezoni berbe u ljeto 2018. mogla biti 2 KM, ali to opet ovisi od količine prinosa, kvaliteta i potražnje za esencijalnim uljem u tom trenutku&rdquo;, kazao je Dinko Dujmović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupacija je već pristupila osnivanju Banke esencijalnih ulja koja će biti podr&scaron;ka stabiliziranju domaćeg trži&scaron;ta, kao i plasmanu esencijalnog ulja i njegovih preparata na inozemna trži&scaron;ta. Ona bi trebala profunkcionirati u prvom kvartalu ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&Scaron;to se tiče državne podr&scaron;ke, moram naglasiti pozitivan angažman Gospodarske komore FBiH, Vanjskotrgovinske komore FBiH, kao i Agromediteranskog zavoda Mostar. Imamo saznanja da Vlada i Ministarstvo poljoprivrede HNŽ rade određene pomake u svojim kapacitetima kako bi se unaprijedila ova proizvodnja i pomoglo poljoprivrednim proizvođačima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veći angažman očekujemo od Ministarstva poljoprivrede FBiH s obzirom na to da su njihove mogućnosti i kapaciteti veći&rdquo;, zaključio je Dinko Dujmović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: grude.com&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-07-img_20170617_203802.jpgU BiH blokirano 75.253 poslovna računahttp://grude.com/clanak/?i=5162251622Grude.com - klik u svijetSat, 06 Jan 2018 12:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-06-centralna-banka-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirane podatke o blokiranim računima poslovnih subjekata u BiH po kojima su zaključno sa 3. sječenjem ove godine bila blokirana 75.253 računa poslovnih subjekata, dok 64.094 firme imaju blokiran bar jedan račun.<p>&nbsp;</p> <p>U&nbsp;novom izvje&scaron;taju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa CBBiH, koji sadrži 3.083 stranice, kao i obično pobrojane su pravne osobe iz različitih oblasti među kojima privredna poduzeća, zdravstvene organizacije, subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima, zadruge, udruženja&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom izvje&scaron;taju Centralne banke BiH, objavljenim početkom studenog 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-06-centralna-banka-696x456.jpgDomagoj Andrijanić: U obrtu je zaposleno 56.940 osoba, a nove mjere donijele su snažan rasthttp://grude.com/clanak/?i=5161051610Grude.com - klik u svijetThu, 04 Jan 2018 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-04-domagoj1_nnn_bih_02012018_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godina je na svome početku. Gospodarstvo je, unatoč lošem cjelokupnom ozračju, i dalje najzdraviji segment ove zemlje. <p>&nbsp;</p> <p>Obrtni&scaron;tvo, koje danas zapo&scaron;ljava 56.000 osoba, planira nove ekonomske mjere nakon pro&scaron;logodi&scaron;njih povoljnijih cijena goriva, povoljnijih kredita i drugih važnih odluka donesenih za obrt. O svemu tome, dosada&scaron;njem radu, planovima i ciljevima Obrtničke komore u Federaciji BiH, u intervjuu za Večernji list govori njezin&nbsp;glavni&nbsp;tajnik&nbsp;Domagoj&nbsp;Andrijanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gospodine Andrijaniću, za početak, recite nam ne&scaron;to vi&scaron;e o Obrtničkoj komori? Primjetno je da se ta institucija otvorila i svome članstvu, ali i cjelokupnoj javnosti u posljednje vrijeme te da kvalitetnim potezima doprinosi boljem gospodarskom okruženju.</strong></p> <p>- Obrtnička komora Federacije BiH je institucija osnovana odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Prema zakonskim odredbama, zastupa i predstavlja obrtnike i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na području Federacije Bosne i Hercegovine pred federalnim i drugim tijelima, u zemlji i inozemstvu. Funkcionira kroz jedinstven sustav koji čini deset županijskih obrtničkih komora i Federalna obrtnička komora koja nadzire i koordinira rad obrtničkoga sustava u FBiH. U obrtni&scaron;tvu danas imamo vi&scaron;e od 48.000 obrta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Statistika pokazuje kako je u obrtu zaposleno vi&scaron;e od 56.000 osoba samo na prostoru Federacije. To obrtnike, pa i Obrtničku komoru koja je na čelu svega, čini jednim od najvećih poslodavaca.</strong></p> <p>- Da, upravo tako. U obrtni&scaron;tvu je, prema posljednjim pokazateljima, zaposleno 56.940 osoba, &scaron;to čini oko 12 posto zaposlenosti u Federaciji BiH. Također, uz činjenicu kontinuiranog zatvaranja određenih obrta, u posljednje dvije godine bilježimo rast od 9176 zaposlenih u obrtu, &scaron;to izravno predstavlja trećinu ukupnog rasta broja zaposlenih u FBiH. Ti činjenični pokazatelji izdvajaju nas od ostatka gospodarskih djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Međutim, u obrtni&scaron;tvu se danas suočavamo i s velikim brojem problema i izazova koje menadžment Obrtničke komore FBiH sustavnim zakonskim normiranjem te pružanjem pogodnosti za obrtni&scaron;tvo poku&scaron;ava rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spominjete probleme, spomenuli ste zakonske odredbe, stoga, s kojim problemima se obrtnici u FBiH susreću i kakav je zakonodavni okvir kada su oni u pitanju?</strong></p> <p>- Nacrt novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u zavr&scaron;noj je fazi. Usvojen je u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine i nalazi se u zavr&scaron;noj javnoj raspravi. Obrtnička komora Federacije, zajedno s ostalim županijskim komorama, iznijela je svoje prijedloge i sugestije na nacrt zakona. Jedna od ključnih zakonskih odredbi je dosada&scaron;nja nemogućnost uvoza i izvoza za obrtnike u FBiH. Prijedlogom zakona ide se u smjeru omogućavanja obrtnicima uvoza repromaterijala i izvoza gotovih proizvoda, odnosno uvoza i izvoza. Skraćuje se procedura registracije obrtničke djelatnosti s 15 na sedam dana, a prvi put se uvode sankcije i zaposlenicima Uprave ako navrijeme ne urade svoj dio posla. Procjene pokazuju kako će novi zakon godi&scaron;nje donijeti oko 500.000 KM u&scaron;teda na administrativnim tro&scaron;kovima onima koji se budu htjeli baviti obrtom i srodnim djelatnostima. Ono &scaron;to muči obrtnika je i odgovornost za cjelokupnu imovinu, za razliku od ostalih gospodarskih subjekata koji odgovaraju visinom osnivačkog kapitala. Novim zakonom predviđa se oslobađanje obrtnika obveze da u izvr&scaron;nom postupku odgovaraju svojom temeljnom imovinom za rad i nužnim 
smje&scaron;tajem obrtnika i njegove obitelji.</p> <p>Pitanje obrazovnog dijela formalnog obrazovanja obrtnika je pojednostavljeno. Također, problemi s kojima se obrtni&scaron;tvo susreće vezani su i uz druge zakone, kao &scaron;to su pitanje kori&scaron;tenja bolovanja vi&scaron;e od 42 dana, poreza i doprinosa, problemi registracije djelatnosti koja se istodobno bavi servisom i prodajom, odnosno traženjem dviju registracija na temelju dvaju zakona, nemogućnost odbijanja rashoda od prihoda. Tu poku&scaron;avamo staviti obrtnika u ravnopravan gospodarski i pravni položaj. Svakako, moramo istaknuti i dobru suradnju s na&scaron;im resornim ministarstvom na rje&scaron;avanju navedene problematike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pro&scaron;le godine dosta se govorilo o projektima koje je Obrtnička komora pokrenula. Uspjeli ste i neke koji u Federaciji nisu prepoznavali aktivnosti obrtnika, poput nekih bankarskih institucija, natjerati da ih prepoznaju kao zdravo tkivo bh. gospodarstva, pa možemo reći i pokretače povratka srednjeg staleža u Federaciji. Možete li nam navesti pozitivne primjere iz pro&scaron;le godine i dati jedan komentar na činjenicu da su obrtnici opet u fokusu?</strong></p> <p>- Obrtnička komora Federacije BiH kao jedan od strate&scaron;kih ciljeva stvaranja povoljnijeg okruženja za rad obrtni&scaron;tva ima i osiguravanje pogodnosti za obrtničku djelatnost. Istaknuo bih u 2017. godini potpisivanje sporazuma o suradnji s dvjema velikim naftnim kompanijama u Bosni i Hercegovini kojima je obrtnicima omogućena pogodnost pri kupnji nafte i naftnih prerađevina u iznosu od 9 feninga po litri goriva, &scaron;to je uvelike olak&scaron;alo poslovanje obrtnika, posebno onih koji u svom poslovanju koriste veće količine goriva. Također, s nekima od osiguravajućih tvrtki, koje djeluju na području BiH, omogućili smo obrtnicima povoljnije stope osiguranja koje se odnosi na osiguranje imovine, vozila, osiguranje zaposlenika od ugovorenih rizika te drugih oblika osiguranja u ovisnosti o iskazanoj potrebi za njima. U zavr&scaron;noj je fazi i realizacija potpisanog sporazuma o suradnji između OK FBiH i jedne od banaka koja bi omogućila obrtnicima posebnu liniju &ldquo;financiranja obrtnika&rdquo;. Obrtničkom sustavu potrebna je snažna injekcija &ldquo;povoljnog&rdquo; financijskog kapitala banaka u Bosni i Hercegovini. Obrtnici, iako čine 12 posto zaposlenosti u FBiH, do sada nisu bili prepoznati kao stakeholderi bankarskoga sustava. Najveći krivac za to je specifičnost pravnog statusa obrtnika te sama obrtnička registracija. Nadamo se kako će to potaknuti i ostale banke da se ozbiljnije potrude oko ovog investicijskog trži&scaron;ta. Također, imamo veliki broj organizacija i institucija s kojima imamo potpisane sporazume, koji obrtnicima nude dodatne pogodnosti, kako u zemlji tako i u regiji. Istaknuo bih odličnu suradnju s Hrvatskom obrtničkom komorom te Obrtno-poduzetničkom zbornicom Republike Slovenije, gdje na regionalnoj razini nastojimo stvoriti povoljne uvjete za rad i djelovanje ove grane gospodarstva. Obrtnička komora FBiH provela je vi&scaron;e ciljanih kampanja s tematikama &ldquo;Sprečavanja rada na crno&rdquo;, &ldquo;Unaprjeđenje obrtničkoga sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine&rdquo;, &ldquo;Zakon po mjeri obrtnika&rdquo; i dr., kojima je cilj bio rje&scaron;avanje navedene problematike i informiranje javnosti o problemima s kojima se susreće obrtnički sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja bi bila poruka za kraj, vas kao glavnog tajnika Obrtničke komore FBiH i, općenito, te institucije?</strong></p> <p>- Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine aktivno nastoji sudjelovati u gospodarskom životu Bosne i Hercegovine. Želimo doprinijeti u procesu oporavka i modernizacije ekonomije u cilju jačanja održivog, učinkovitog, pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta te stvaranja održivog dru&scaron;tvenog okruženja.</p> <p>Jo&scaron; je jedna godina iza nas, a obrtni&scaron;tvo je ponovno dokazalo kako je veliki nositelj gospodarstva. Ono je marljivost, upornost i različitost, tradicija i obitelj. Vrline koje se njeguju i čuvaju godinama. Obrtnici su odlučni izboriti se za svoje mjesto na domaćem i međunarodnom trži&scaron;tu. U godini koja je ispred nas činit ćemo sve kako bismo obrtni&scaron;tvu vratili mjesto koje mu pripada i ugled koji zaslužuje. Uime Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i svoje osobno obrtnicama i obrtnicima, njihovim obiteljima, poslovnim partnerima, suradnicima, svim građanima, kao i djelatnicima cijelog komorskoga sustava, od srca želim sretnu i uspje&scaron;nu novu, 2018. godinu.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-04-domagoj1_nnn_bih_02012018_1.jpgOsnivač kriptovalute Ripple postao je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu!http://grude.com/clanak/?i=5159851598Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jan 2018 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-02-osnivac_ripple.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Chris Larsen, suosnivač kompanije Ripple i njezin bivši generalni direktor, posljednjih je mjesec dana značajno unaprijedio svoj položaj na Forbesovoj ljestvici najbogatijih ljudi na svijetu. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, sve do početka prosinca kriptovaluta ripple, koju je ova kompanija pokrenula, trgovala se po cijeni od oko 0,25 dolara za jedan coin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je krenuo strelovit uspon, pa je u 2018. godinu ripple u&scaron;ao s cijenom od preko 2 dolara, te trži&scaron;nom kapitalizacijom većom od 100 milijardi dolara. Time je ripple postao i <a href="https://www.bug.hr/kriptovalute/ripple-polako-postaje-druga-najveca-kriptovaluta-2089">druga najveća kriptovaluta</a> na svijetu. Sve ovo uzrokovalo je i povećanje osobne imovine spomenutog gospodina Larsena, koji u svojem vlasni&scaron;tvu ima 5,19 milijardi ripple coina, te oko 17% udjela u istoimenoj kompaniji. Time je njegovo bogatstvo prema&scaron;ilo 37 milijardi dolara i smjestilo ga na 15. mjesto <a href="https://www.forbes.com/sites/laurashin/2018/01/02/meet-the-crypto-billionaires-getting-rich-from-ripples-xrp/#6b7a4f013289">Forbesove </a>ljestvice najbogatijih Amerikanaca &ndash; isto ono na kojem se nalazi i <strong>Steve Ballmer</strong>, biv&scaron;i &scaron;ef Microsofta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačni CEO Ripplea <strong>Brad Garlinghouse</strong> također posjeduje izvjesnu nezanemarivu količinu ovih coina, pa je njegova vrijednost procijenjena na 9,5 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bug.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-02-osnivac_ripple.jpgPohlepni trgovci čekali da se ljudi navuku, dogovorili se i povećali cijenu peleta na 400 KM po tonihttp://grude.com/clanak/?i=5159751597Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jan 2018 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-02-pelet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pelet je od potpuno anonimnog energenta postao hit među brojnim građanima BiH posljednjih godina. <p>&nbsp;</p> <p>Zagrijava kvalitetno svaki dom, zadovoljava ekolo&scaron;ke standardne, ne ugrožava nikoga. Pogotovo je to ohrabrujuće za državu koja se godinama u zimskom razdoblju bori s lo&scaron;om kvalitetom zraka i sve vi&scaron;e smoga. Stručnjaci su već ranije utvrdili da je jedan od najvećih uzroka smo loženje svega i svačega. Ali, u kratkom vremenu pelet je mnogima postao preskup, nakon &scaron;to su trgovci uvelike povećale cijenu peleta. Oslobođenje pi&scaron;e da se ovaj energent u oglasima može pronaći za 400 KM po toni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čist i ekonomičan</strong></p> <p><br />U jednoj tvrtki iz Drvara, koja proizvodi pelet, kažu da građani nisu jedini koji čekaju zadnji tren i da su takvi i pojedini trgovci. To vide kao razlog za probleme na trži&scaron;tu. &ndash; Od 15. rujna smo prestali izvoziti u Italiju i Austriju kako bismo zadovoljili potrebe domaćeg trži&scaron;ta na kojem je nastala pometnja kada su trgovci tek sredinom rujna počeli kupovati pelet u velikim količinama. Nelogično je da ljudi ne mogu doći do peleta iako žive po nekoliko kilometara od pogona gdje se proizvodi - kažu. Oni su zbog situacije na trži&scaron;tu uveli maloprodaju kako krajnji kupci ne bi bili zakinuti i kako ne bi ovisili o trgovcima. - Imamo peleta i tko god traži, a posebno mala kućanstva, uvijek će ga kod nas moći kupiti - poručuju iz ove tvrtke iz Drvara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod njih je do ožujka cijena 330 KM, plus PDV po toni. Kolika će biti ljetna cijena, unaprijed ne mogu znati jer to ovisi o cijenama sirovine. A cijene sirovine, ističu, u posljednje vrijeme sve vi&scaron;e dižu i pilane. &ndash; Nažalost, mnoge pilane, kada vide cijenu peleta u trgovinama, pomisle da smo mi ti koji dižemo cijenu pa onda i oni nama dižu cijenu sirovine. Sirovina je sada trostruko skuplja nego &scaron;to je bila u travnju ili svibnju, ali mi i njih djelomice razumijemo jer problem je &scaron;to ni pilane ne rade puno zimi, dodaju iz tvrtke koja je certificirani proizvođač.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Visokokaloričnost</strong></p> <p><br />Korisnicima savjetuju da pelet kupuju već od travnja, kada su cijene niže. U tvrtki iz Viteza kažu da godi&scaron;nje proizvedu približno 16.000 tona peleta, a potražnja za ovim energentom i ove godine uvelike prema&scaron;uje njihove trenutačne proizvodne kapacitete. - Pelet koji mi proizvodimo je visokokaloričan i kvalitetan, te kao takav ima siguran plasman na trži&scaron;tu. Na&scaron;a maloprodajna cijena tone peleta je 364 KM - kazali su za Oslobođenje. Grijanje na pelet je ekonomično i dugoročno isplativo, njihov je stav. Također vjeruju da će se kapaciteti povećati kako bi svi kupci bili 
zadovoljni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-02-pelet.jpgBanke u prvih devet mjeseci zaradile 318 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=5159251592Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jan 2018 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-02-na-kursnoj-listi-uskoro-konvertibilna-marka-680x388.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neto prihod od kamata iznosi 619,4 milijuna KM<p>&nbsp;</p> <p>Dobit bankarskog sektora u BiH poslije oporezivanja s 30. rujna 2017. godine narasla je na rekordnih 318,4 milijuna KM, &scaron;to je čak 48,1 posto vi&scaron;e nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine kada je dobit iznosila 214,9 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast profitabilnosti u ovoj godini je skokovit: nakon 119,6 mil. KM u prvom kvartalu, dobit se na polugodi&scaron;tu popela na 215,2 milijuna KM da bi nakon devet mjeseci skočila na 318,4 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan prihod banaka iznosio je 1,067 milijardi KM i veći je za oko 9,4% u odnosu na devet mjeseci 2016. godine, kada je bio 975,5 milijuna KM. Neto prihod od kamata iznosi 619,4 milijuna KM i zabilježio je skroman rast od 3,47% u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nje razdoblje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-02-na-kursnoj-listi-uskoro-konvertibilna-marka-680x388.jpgS početkom 2018. jeftinije telefoniranje u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=5159051590Grude.com - klik u svijetMon, 01 Jan 2018 22:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-01-dsc_2500_resized.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi cjenik stupa na snagu od danas, navode iz RAK-a. <p>&nbsp;</p> <p>Regulatorna agencije za komunikacije (RAK) je, nakon provedene analize, dala suglasnost u studenom pro&scaron;le godine na izmjene cjenika Telekomu Srpske a.d. Banja Luka, BH Telecomu d.d. Sarajevo i Hrvatskim telekomunikacijama d.d. Mostar, koje se odnose na smanjenje cijene poziva prema brojevima mobilnih mreža drugih operatora u BiH, kao i na smanjenje cijene terminiranja nacionalnih poziva u mobilne mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi cjenik stupa na snagu od danas, navode iz RAK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operateri su izvr&scaron;ili usklađivanje cjenika prema odredbama Pravila i rje&scaron;enjima RAK-a nakon provedene Analize Trži&scaron;ta 7, kojim su utvrđene cijene terminacije nacionalnih poziva u mobilne mreže BiH te su ih bili dostavili RAK-u na suglasnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1. siječnja na snazi će biti sljedeći cjenici za korisnike osnovnih tarifnih paketa:</p> <p>&nbsp;</p> <p>BH Telecom d.d. Sarajevo - Cijena poziva prema brojevima mobilnih mreža drugih operatera u BiH (00:24 sata), za korisnike tarifnih paketa BizPhone30, ISDN BRA Phone8 i ISDN BRA BizPhone20 smanjuje se sa 0,25 KM/min (cijena bez PDV-a) na 0,243 KM/min (cijena bez PDV-a), dok se za korisnike tarifnih paketa BizPhone50, ISDN BRA Phone23 i ISDN BRA BizPhone50 smanjuje sa 0,225 KM/min (cijena bez PDV-a) na 0,219 KM/min (cijena bez PDV-a).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru ponude IP Centrex usluge, smanjuje se cijena poziva prema brojevima mobilnih mreža drugih operatera u BiH sa 0,23 KM/min (cijena bez PDV-a) na 0,223 KM/min (cijena bez PDV-a). Za korisnike Multimedijalnih paketa smanjuje se cijena poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH sa 0,25 KM/min (cijena bez PDV-a) na 0,243 KM/min (cijena bez PDV-a). Telekom Srpske a.d. Banja Luka - Cijena usluga u fiksnoj telefoniji u nacionalnom telefonskom prometovanju (pozivi prema ostalim mrežama u BiH) se smanjuje sa iznosa od 0,25 КМ/min na 0,243 КМ/min (bez PDV-а).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar - Prema cjenovniku, mijenja se cijena poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH. Za privatne korisnike tarifnih modela: Osnovni tarifni model, Basic, Super 50, Super 50 plus, Business, Businnes pro, HOMEBOX BASIC, HOMEBOX, HOMEBOX SUPER, te za prepaid usluge i javne telefonske govornice, smanjuje se cijena poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH sa 0,25 KM/min (bez PDV-a) na 0,236 KM/min (bez PDV-a).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za poslovne korisnike tarifnih modela - Osnovni tarifni model, Super 50, Super 50 plus, Business, Businnes pro, OFFICEBOX BASIC, OFFICEBOX smanjuje se cijena poziva prema drugim mobilnim mrežama u BiH sa 0,25 KM/min (bez PDV-a) na 0,236 KM/min (bez PDV-a). Za poslovne korisnike Net Phone, paketa smanjuje se cijena za pozive prema drugim mobilnim mrežama u BiH sa 0,22 KM/min (bez PDV-a) na 0,206 KM/min (bez PDV-a).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-01-dsc_2500_resized.jpgGolf ljubimac i u 2017.http://grude.com/clanak/?i=5154951549Grude.com - klik u svijetTue, 26 Dec 2017 18:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-26-vw-golf-7-facelift-vorstellung05.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupci vozila u Europi i dalje najviše kupuju četvorotočkaše iz B i C segmenta, a na vrhu europske liste najprodavanijih modela 2017. godine je Volkswagen Golf.<p>&nbsp;</p> <p>Za Golf se ove godine (do sada) odlučilo 445.206 kupaca. Do drugog mjesta stigao je Renault Clio (298.990 vozila), a treći najprodavaniji automobil u Europi je Volkswagen Polo (255.370 primjeraka), a za njim slijedi "Fordov" model Fiesta (237.770 primjeraka).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do petog mjesta stigao je "Nissan" krosover Qashqai (230.860 primjeraka), a na &scaron;estom i sedmom mjestu slijede ih Peugeot 208 (225.198 primjeraka) i Opel Corsa (204.742 vozila).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prenose Nezavisne, naredne tri pozicije pripale su automobilima Volkswagen Tiguan (218.238 primjeraka), &Scaron;koda Octavia (213.329 primjeraka) i Opel Astra (204.742 vozila).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-26-vw-golf-7-facelift-vorstellung05.jpgUber službeno proglašen taksi tvrtkom, a ne digitalnim provajderomhttp://grude.com/clanak/?i=5151151511Grude.com - klik u svijetWed, 20 Dec 2017 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-20-uber.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europski sud pravde (ECJ) presudio je da je Uber kompanija koja nudi usluge prijevoza, a ne digitalne usluge, kako je kompanija dosad tvrdila.<p>&nbsp;</p> <p>Sada članice EU imaju "crno na bijelo" da smiju odrediti Uberu stroga pravila za rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ubera su tvrdili da su informacijsko dru&scaron;tvo koje osigurava ljudima način da međusobno elektronski uspostavljaju kontakt, a ne taksi firma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slučaj je otvoren u Barceloni gdje su lokalne vlasti Uberu naložile da mora po&scaron;tovati tamo&scaron;nje propise koji važe za taksi službe. Uber je ranije tvrdio da negativna odluka neće utjecati na njihove operacije, iako stručnjaci vjeruju da će biti suprotno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U presudi suda navodi se da se prema europskim zakonima Uber mora klasificirati kao pružatelj usluga u prijevozu, a da države članice reguliraju uvjete pod kojima se takve usluge pružaju u skladu sa općim pravilima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ubera su poručili da odluka u većini zemalja EU neće donijeti promjene jer se tamo već radi po zakonu o transportu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uber je jedna od najbrže rastućih kompanija među startupovima. Tvrtka se do sada branila od optužbi tvrdnjama da je u pitanju samo platforma koja samo povezuje vozače i mu&scaron;terije u vi&scaron;e od 600 gradova. Protivnici ovog servisa ističu da je u pitanju nelojalna konkurencija sa vozačima koji su amateri i ne moraju plaćati obuke, dozvole i takse.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/<strong>Manager.ba</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-20-uber.jpgPogledajte novu web stranicu Parka prirode Blidinjehttp://grude.com/clanak/?i=5147151471Grude.com - klik u svijetFri, 15 Dec 2017 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-15-home_about.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pozicioniranjem Blidinja kao turističke destinacije upotpunit će se turistička ponuda Hercegovine i produži boravak turista u toj regiji.<p>&nbsp;</p> <p>Udruga "Visit Blidinje" pustila je u rad internet stranicu s turističkom ponudom Parka prirode Blidinje <a title="Blidinje" href="http://www.visit-blidinje.com" target="_blank">www.visit-blidinje.com</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova web stranica omogućava pregled ponude cjelovitog područja Parka prirode Blidinje kao ekoturističke destinacije sa svim informacijama potrebnim za planiranje i organiziranje boravak na toj destinaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na taj način, domaćoj i međunarodnoj javnosti otvaramo jedinstveno područje ovog skrivenog parka prirode, s najvećim prirodnim jezerom u Bosni i Hercegovini koje se smjestilo na 1184 metara nadmorske visine, u podnožju Čvrsnice i Vran planine. Na obroncima planina, prisutna je raznolikost bilja od mediteranskih do visokoplaninskih vrsta među kojima je i veliki broj endemičnih vrsta gljiva, ljekovitog bilja do ljepotice Parka &ndash; munike, koja u Masnoj luci i okolici ima najveći stani&scaron;te u Europi", rekla je predsjednica udruge "Visit Blidinje" Marija Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozicioniranjem Blidinja kao turističke destinacije upotpunit će se turistička ponuda Hercegovine i produži boravak turista u toj regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova web stranica nudi i pregled događaja za cijelu narednu godinu s različitom sadržajima za sve starosne dobi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrada stranice podržana je u okviru zajedničkog programa Europske unije i Vlade Njemačke za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH, kojeg implementira njemački GIZ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vrijedan 13 milijuna eura, a cilj mu je povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća iz sektora s potencijalom rasta, među kojima je i sektor turizma, priopćeno je iz GIZ-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-15-home_about.jpgČak 4000 građana BiH moglo bi od Njemačke dobiti po 3 tisuće eurahttp://grude.com/clanak/?i=5143451434Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 17:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-017_azilant.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko četiri tisuće stanovnika Bosne i Hercegovine uskoro bi moglo dobiti po tri tisuće eura. Riječ je o državljanima BiH koji su zatražili azil u Njemačkoj, ali im je odbijen.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, njemačka vlada namjerava novcem motivirati osobe kojima je odbijen zahtjev za azilom da se dobrovoljno i &scaron;to je moguće prije vrate u svoje domovine. Dodatne novčane premije dodjeljuju se samo do kraja veljače, pi&scaron;e<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/njemacka-nudi-po-3000-eura-onima-kojima-je-odbijen-azil-me-u-njima-i-4000-gra-ana-bih-1212155" target="_blank"><strong> Večernji list BiH</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova navodi da se zahtjev za &ldquo;reintegracijsku podr&scaron;ku&rdquo; u iznosu od 3000 eura može podnijeti do 28. veljače. Obitelji kojima je odbijen zahtjev za azil u Njemačkoj mogu dobiti novčanu pomoć u iznosu od 3000 eura za stanarinu, izgradnju ili obnovu kuća i stanova, kao i za kupnju kuhinje ili renoviranje kupaonice. Kada je riječ o pojedincima, novčana pomoć iznosi 1000 eura. Ovom odlukom je do kraja veljače produljen program &ldquo;Početna pomoć plus&rdquo; u sklopu projekta &ldquo;Tvoja zemlja, tvoja budućnost&rdquo;. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizi&egrave;re je u izjavi za list &ldquo;Bild am Sonntag&rdquo; poručio osobama kojima je odbijen zahtjev za azil u Njemačkoj da, ako se odluče na dobrovoljni povratak, uz početnu pomoć, mogu dobiti i pomoć za stanarinu u zemlji njihova podrijetla koja će biti pružana u idućih 12 mjeseci. De Maizi&egrave;re je također tim osobama poručio da postoje perspektive u njihovim zemljama. &ldquo;Pomažemo vam u reintegraciji konkretnom pomoći&rdquo;, izjavio je njemački ministar unutarnjih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama lista &ldquo;Bild am Sonntag&rdquo;, pravo na novčanu pomoć je između veljače i listopada 2017. godine iskoristilo samo 8639 osoba. Isti izvor navodi da u Njemačkoj trenutačno živi <strong>115.000 osoba </strong>kojima je odbijen zahtjev za azil. Od tog broja, 80.000 osoba dobilo je tzv. trpljeni boravak (Duldung). Čak 35.000 ljudi treba biti prisilno vraćeno, a u istom vremenskom razdoblju je prisilno vraćeno 19.520 osoba. Njemačke vlasti već godinama ne pomažu samo osobama kojima je odbijen zahtjev za azil nego i onima koji su podnijeli zahtjev za azil i jo&scaron; uvijek nisu dobili odgovor jer proces traje. Takvim osobama u mnogo slučajeva se pruža i financijska pomoć. Pri tome se radi o preuzimanju tro&scaron;kova povratka. Novčana pomoć se pruža i osobama koje imaju dozvolu boravka u Njemačkoj i koje mogu zamisliti povratak u svoje zemlje. Podsjetimo, na osnovi sporazuma o readmisiji u BiH je u pro&scaron;loj godini vraćeno 1939 osoba, a zbog migrantske krize u Europi, sredinom ove godine samo iz Njemačke su postojale najave za povratak oko 4000 državljana BiH kojima je odbijen zahtjev za azil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj podatak navodi se u informaciji o prihvatu i integraciji državljana BiH vraćenih po osnovi sporazuma o readmisiji koju je u srpnju usvojio Vijeća ministara BiH. Najveći broj povratnika u Federaciji BiH registriran je na području Tuzle (155) i Sarajeva (79), dok je na području Republike Srpske najveći broj povrataka registriran na području Bijeljine (39) i Zvornika (30).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-017_azilant.jpegKUPUJMO DOMAĆI MED: Potpisan ugovor o dodjeli 1,6 milijuna KM za 18 pčelarskih udruga u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=5143351433Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-trebinjeljubibratic-hercegovacki-med.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema statističkim podacima iz prošle godine, u BiH je iz 410.000 košnica proizvedeno 3.148 tona meda, a broj pčelara iznosio je između 6.500 i 9.800.<p><br />U Sarajevu je danas potpisan ugovor o dodjeli 1,6 miljuna KM bespovratnih sredstava za 18 pčelarskih udruženja u BiH u okviru Projekta razvoja trži&scaron;ne poljoprivrede (Farma dva), kojega financiraju USAID i Ambasada &Scaron;vedske u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor sektora privrede u vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović rekla je novinarima da je cilj ovog značajnog projekta povećanje svijesti o potrebi diverzifikacije proizvoda u pojedinim sektorima, pa tako i u sektoru pčelarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vanjskotrgovinska razmjena meda je nepovoljna za BiH, ali su evidentirani određeni pozitivni pomaci. Za prvih 10 mjeseci ove godine, za razliku od pro&scaron;le godine, ostvarili smo povećanje izvoza od 48 posto&rdquo;, navela je Lalović i dodala da je prosječna izvozna cijena iznosila 15 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona smatra da bi pčelari u BiH trebali imati veću izvoznu paletu pčelinjih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pokrivenost uvoza izvozom, kada je med u pitanju, iznosi svega oko 12 posto, i to je ono &scaron;to bi trebalo popraviti u BiH&rdquo;, poručila je Lalović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ef Ekonomskog odjeljenja USAID-a u BiH Andrew Boegel istaknuo je da je ovaj projekt plod dugogodi&scaron;nje suradnje USAID-a i vanjskotrgovinske komore BiH, čiji su ciljevi pobolj&scaron;anje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača u BiH, pro&scaron;irenje poslovanja, povećanje produktivnosti i veći asortiman proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnik &ldquo;Krajinameda&rdquo; iz Banjaluke Branislav Popović, jedan od potpisnika ugovora, naglasio je da će posebna pažnja biti posvećena mladim pčelarima, te da će za njih 20 biti organizovana obuka i dobit će ukupno 200 ko&scaron;nica sa rojevima pčela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnica &ldquo;Bimeda&rdquo; iz Tuzle Amira Muharemagić navela je da ovo udruženje želi da od malih napravi velike proizvođače meda, da pro&scaron;iri paletu proizvoda od meda i promovira savjesno pčelarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema statističkim podacima iz pro&scaron;le godine, u BiH je iz 410.000 ko&scaron;nica proizvedeno 3.148 tona meda, a broj pčelara iznosio je između 6.500 i 9.800.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv za prijavu za bespovratna novčana sredstva za pobolj&scaron;anje konkurentnosti u sektoru pčelarstva, koji je proljetos raspisao USAID, prijavilo se 56 organizacija iz svih dijelova BiH, od kojih je njih 18 dobilo bespovratna novčana sredstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Farma dva uložio je 750.000 KM, a aplikanti 850.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodijeljeni grantovi omogućit će korisnicima nabavku punilica za med, strojeva za pravljenje ko&scaron;nica, nabavku raznih pčelarskih sredstava, kao i nabavku 2.534 ko&scaron;nice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podržani su i projekti u vezi sa organskim pčelarenjem, uvođenjem mladih u proizvodnju, registraciju geografske oznake porijekla meda na međunarodnom trži&scaron;tu i slično.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-trebinjeljubibratic-hercegovacki-med.jpgPosjet predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića Hrvatskoj pošti Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=5141551415Grude.com - klik u svijetMon, 11 Dec 2017 16:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-11-hp-mostar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović zahvalio je rukovodstvu Hrvatske pošte Mostar na informacijama koje je dobio, a posebice je podržao planove i projekte.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović danas je u Mostaru obi&scaron;ao Hrvatsku po&scaron;tu Mostar gdje je s predsjednikom Uprave Matom Rupčićem razgovarao o poslovanju ovog poduzeća, projektima, razvojnim planovima za budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanku su nazočili članovi Uprave, te predsjednica Nadzornog odbora. Ovo je prva posjeta predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića ovom poduzeću u mandatu nove Uprave Dru&scaron;tva, te je ovu prigodu iskoristioza upoznavanje s poslovanjem. Prezentirane su informacije o poslovanju prema kojimpoduzeće drugu godinu za redom ima pozitivan poslovni rezultat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pro&scaron;le godine smo stabilizirali poslovanje i prvi put nakon 13 godina bili pozitivni. Pozitivan poslovni rezultat očekujemo i za ovu godinu. Paralelno smo pokrenuli niz projekata, od kojih smo posebno ponosni na Brzu po&scaron;tu, nastojali smo prepoznati trendove u po&scaron;tanskom prometu, ali i potrebe na&scaron;ih korisnika. Uveli smo nove usluge, transformirali način na koji obavljamo djelatnost, poku&scaron;avamo promijeniti kulturu i okruženje za rad kako bi imali zadovoljne radnike i iznad svega ostvarili dobit, kazao je predsjednik Uprave Mate Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno ističe plan izgradnje Glavnog po&scaron;tansko logističkog sredi&scaron;ta (GPLS) u Mostaru. Na 6.600 metara četvornih bit će smje&scaron;tene sve tehnolo&scaron;ke organizacijske jedinice na jednom mjestu. Projekt je vrijedan oko 7 milijuna KM. Predsjedatelja Čovića rukovodstvo Hrvatske po&scaron;te Mostar upoznalo je i s problemima koji opterećuju ovo poduzeće, a vezano je za izmjene zakonske regulative kojom bi se u budućnosti trebalo kvalitetnije regulirati po&scaron;tanska djelatnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović zahvalio je rukovodstvu Hrvatske po&scaron;te Mostar na informacijama koje je dobio, a posebice je podržao planove i projekte koje ovo poduzeće ima u budućnosti. &ndash; Jedan od važnih infrastrukturalnih projekata za Mostar je i izgradnja ovog po&scaron;tanskog sredi&scaron;ta i menadžment ima moju punu podr&scaron;ku kao i potporu u dono&scaron;enju zakonskih izmjena kako bi se na kvalitetniji način regulirala ova oblast. Čestitam na rezultatima i &scaron;to ste na ovakav način uspjeli sačuvati 700 radnih mjesta, kazao je između ostaloga predsjedatelj Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-11-hp-mostar-1.jpgDo kraja godine vrijednost uvezenih automobila približiti će se milijardi KMhttp://grude.com/clanak/?i=5140551405Grude.com - klik u svijetSun, 10 Dec 2017 13:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-017_aut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od siječnja do studenog 2017. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 64.816 automobila ukupne vrijednosti veće od 771.864.745,54 konvertibilnih maraka. <p>&nbsp;</p> <p>Prema pokazateljima vrijednost uvezenih automobila približiti će se milijardi maraka do kraja godine.</p> <p><br />Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, od navedenog broja auta, 10.072 su uvezena nova, a 54.744 su polovna vozila. UNO je u 11 mjeseci 2017. godine na osnovu spomenutih uvezenih automobila sakupila poreza u vrijednosti od 170.240.471,18 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvrijedniji uvezeni automobil u BiH u spomenutom razdoblju je Ferrari 488 Spider vrijednosti 386.200,13 KM, a porezi na ovaj automobil iznosili su 65.800,46 KM. Drugi najvrijedniji uvezeni automobil je električni Tesla Model S koji je ko&scaron;tao 294.153,37 KM s porezima od 67.299,05 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Klix</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-017_aut.jpgNjemačka prima 200, Švedska 80, Hrvatska 22 tisuće radnika sljedeće godinehttp://grude.com/clanak/?i=5140451404Grude.com - klik u svijetSun, 10 Dec 2017 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-gradjevinac-1_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nedavno su i švedski poslodavci objavili podatak kako im nedostaje oko 80 tisuća radnika, što se mora rješavati u najkraćem mogućem roku.<p>&nbsp;</p> <p>Brojke se u Bosni i Hercegovi olako shvaćaju i tumače, naročito one najosjetljivije, &scaron;to vjerojatno ima za cilj zbuniti ionako zbunjene i osiroma&scaron;ene narode i građane poluinformacijama, &ldquo;fake newsom&rdquo; isl. kako bi se sveli na &ldquo;mase&rdquo; koje poput djece znaju samo reći &ldquo;da&rdquo; i &ldquo;ne&rdquo;, pi&scaron;e Dnevni list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, to se najbolje ogleda u tumačenju brojki oko odlazaka iz zemlje, jer da vjerujemo dobrom dijelu državnih agencija i službenika stekao bi se dojam da iz zemlje ne ide nitko. Tako su se obru&scaron;ili Uniju za održivi povratak i integracije BiH koja je predstavila podatke da je BiH od srpnja 2013. do listopada 2017. napustilo 151.101 građana, od čega je njih 68.068 oti&scaron;lo iz Federacije, 68.278 iz Republike Srpske te 14.755 osoba iz Brčko Distrikta. Međutim, dio političara ipak se suočava s tužnom istinom te jasno i glasno upozorava na probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pro&scaron;le godine samo jedno veleposlanstvo u BiH je izdalo 15 tisuća trajnih radnih viza. Kada dodate i druge zemlje u koje se s ovih područja ide taj broj nije bio ispod 30 tisuća. Treba znati kako se to odnosi na Bo&scaron;njake i Srbe, jer Hrvatima radne vize ne trebaju, a sa svakim od njih vani je oti&scaron;ao najmanje jedan član obitelji, pa je jasno u kakvoj smo situaciji, kazao je za N1 Mladen Ivanić, član Predsjedni&scaron;tva BiH iz RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potraga za radnom snagom</strong></p> <p>Ne&scaron;to ranije je i hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović upozorio na ovu po&scaron;ast koja će se, i prema njegovom mi&scaron;ljenju, nastaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, to je novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo da će tu biti bar 100 tisuća sa ovih područja. Ukoliko ne napravimo strategiju, onda ćemo biti u velikim problemima. To &scaron;to mladi ljudi odlaze vi&scaron;e nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u &Scaron;vicarskoj ili Austriji, kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, nedavno su i &scaron;vedski poslodavci objavili podatak kako im nedostaje oko 80 tisuća radnika, &scaron;to se mora rje&scaron;avati u najkraćem mogućem roku. Najteža je situacija u građevinarstvu, obrazovanju, računarstvu i zdravstvu. Svemu treba dodati da dio na&scaron;ih državljana ide u ostale skandinavske zemlje i Irsku, koje će također 2018. primiti dodatni kontingent radne snage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Republike Hrvatske je na posljednjoj sjednici odobrila dosad najveću kvotu za zapo&scaron;ljavanje stranih radnika iz zemalja izvan EU, ukupno 31 tisuća, od čega se devet tisuća odnosi na produljenje postojećih dozvola, a 22 tisuće na nove radnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novost je i da će se poku&scaron;ati osigurati jo&scaron; i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima. Vlada RH je ministru rada i mirovinskog sustava Mladenu Paviću odobrila da pokrene pregovore s BiH o mogućnosti upućivanja radnika iz tamo&scaron;njih tvrtki na rad u hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljudi bježe, institucije &scaron;ute</strong></p> <p>Takva bi se mogućnost dogovarala kroz dva bilateralna sporazuma &ndash; jedan za sezonske radnike u turističkim tvrtkama, te u branju mandarina i sličnim poslovima u poljoprivredi, a drugi sporazum regulirao bi godi&scaron;nje odnose u građevinskom sektoru. No, zbog specifičnosti BiH u kojoj sporazum treba dobiti odobrenje deset županija i oba entiteta, procjenjuje da će takav režim te&scaron;ko zaživjeti ne u idućoj sezoni, prije u 2019. Međutim, u Hrvatskoj je već prisutno dosta radnika iz BiH, ne samo kroz postojeći kvotni režim ili kori&scaron;tenjem dvojnog državljanstva, nego i preko slovenskih tvrtki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sloveniji, kako navodio poslovni.hr, odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamo&scaron;njeg zavoda za zapo&scaron;ljavanje ne nađu radnike u tjedan dana, poseže za stranima. Tako je preko slovenskih tvrtki koje obavljaju poslove u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko &scaron;est tisuća radnika iz Slovenije, uglavnom državljana BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba biti nikakav stručnjak za područja zapadnog Balkana da se zna kako će ogroman dio radne snage potrebne zapadnoj Europi biti upravo s na&scaron;ih područja. Radnici iz BiH i drugih zemalja regije su se vrlo dobro pokazali, i kao radnici i kao članovi dru&scaron;tva, pa su vrlo traženi u zemljama Unije kojima nedostaje radna snaga. Ono &scaron;to je žalosno jeste da se u na&scaron;oj zemlji i dalje bavimo trivijalnim stvarima, političari se vode onome &ldquo;tko će komu vi&scaron;e smjestiti&rdquo;, ne rade apsolutno ni&scaron;ta da bar dio ljudi zadržimo, a nakon toga u javnost plasiraju iskrivljene podatke o iseljavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim tempom ćemo uistinu i brže nego se pretpostavljalo postati zemlja uhljeba, odnosno proračunskih domoljuba, socijalnih slučajeva i umirovljenika. Ali ni&scaron;ta za to, na&scaron;e vrle vlasti su i one uvelike osiroma&scaron;enje građane koji ostaju počastili novim poskupljenjima uvjeravajući ih kako je to u biti za njih odlično jer će se nastaviti građenja &ldquo;nevidljivih putova i tvornica&rdquo;, kao i &ldquo;reformskim zakonima&rdquo; koji im zavlače ruke u džepove kako bi se nahranila gladna usta javne uprave. Famozne zabrane zapo&scaron;ljavanja u javnu službu su i uvedene kako niti slučajno posao ne bi mogao dobiti netko od običnih građana koji su obrazovani i sposobni, ali i to im se prezentiralo kako ne&scaron;to dobro za njih. Čini se kako bi parola svih na&scaron;ih stranaka mogla biti ona iz poznatog Orwellovog djela: &ldquo;Rat je mir. Sloboda je ropstvo. Neznanje je moć.&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-gradjevinac-1_0.jpgBlidinje će se razvijati po njemačkim modelimahttp://grude.com/clanak/?i=5139051390Grude.com - klik u svijetFri, 08 Dec 2017 18:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-studijska-posjeta-blidnjaci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>EU i Vlada Njemačke podržavaju razvoj Blidinja po uzoru na njemačka zaštićena područja prirode..<p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici općina Posu&scaron;je i Jablanica, javne ustanove &bdquo;Park prirode&ldquo;, te turističkih subjekata i udruženjakoji djeluju na području Parka prirode 'Blidinje' od 19. do 25. studenog 2017. godine posjetili su turističke destinacije i za&scaron;tićena područja u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici studijskog putovanja koje je organizirano u okviru EU ProLocal programa upoznali su se sa razvojnim konceptom ovih destinacija i turističkim proizvodima, priopćeno je. Na putovanju od gotovo 1000 km, a koje je započelo i zavr&scaron;ilo u Berlinu, sudionici su posjetili 3 za&scaron;tićena područja, te vi&scaron;e od 10 lokacija sa specifičnom turističkom ponudom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izravnom razgovoru sa turističkim djelatnicima i okoli&scaron;nim stručnjacima sudionicima ove studijske posjete su se upoznali sa trendovima u ekoturizmu, specifičnim rje&scaron;enjima upravljanja za&scaron;tićenim područjima, klasterizaciji i upravljanju destinacijom, te različitim modelima financiranja i marketinga. Osim toga, studijska posjeta je doprinijela i umrežavanju i jačanju poslovnih odnosa između sudionika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sljedećem razdoblju oni će intenzivno i koordinirano raditi na realizaciji niza aktivnosti kako bi inicirali promjenu pona&scaron;anja u vezi zbrinjavanja otpada, uveli nove turističke proizvode ili dodali vrijednost postojećim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU ProLocal već drugu godinu radi na jačanju konkurentnosti turističke destinacije Blidinje koje je značajan segment turističke ponude u Hercegovini. EU ProLocal je zajednički program Europske unije i Vlade Njemačke za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BIH vrijedan 13 milijuna eura od kojih 9 milijuna eura financira Europska unija, a kojeg implementira GIZ.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-studijska-posjeta-blidnjaci.jpgKancerogeni keks proizveden u Visokom i Zvorniku vraćen s granicehttp://grude.com/clanak/?i=5138051380Grude.com - klik u svijetFri, 08 Dec 2017 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-page_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadležni u BiH i dalje ne priopćavaju tko je proizvođač spornog keksa vraćenoga s hrvatske granice zbog sadržaja kancerogene tvari i ima li ga na našim policama.<p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, srbijanska &ldquo;Politika&rdquo; objavila je da je keks iz Srbije, koji je također zaustavljen na granici s Hrvatskom zbog povećane koncentracije akrilamida, proizvela tvrtka &ldquo;Sweet Family&rdquo; i da ga nema na trži&scaron;tu Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije prvi put</strong><br />&ldquo;Vi&scaron;e informacija o proizvođačima keksa koji je zbog sadržaja akrilamida vraćen s granice Hrvatske i o tome &scaron;to je učinjeno s njim, ovisno o rezultatima inspekcijskih kontrola, moći ćemo eventualno dati nakon &scaron;to Agencija dobije povratne informacije od nadležnih inspekcijskih tijela entiteta i Distrikta Brčko BiH&rdquo;, kazali su za &ldquo;Nezavisne&rdquo; iz Agencije za sigurnost hrane BiH na pitanje tko je proizvođač spornog keksa. Nisu precizirali ni ima li tog keksa u prodaji u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em> do&scaron;ao je u posjed dokumenata iz kojih je vidljivo kako je s granice vraćeno 1296 kilograma Petit biscuits keksa proizvođača Vispak d.d. Visoko, pakiranja od 1000 grama, s rokom uporabe do 10. listopada 2018. godine, te 418,60 kilograma Kogo sendvič keksa, pakiranja od 230 grama, s rokom uporabe do 24. siječnja 2019. godine proizvođača DAŽ d.o.o. Zvornik. Dobro upućeni izvor kazao nam je kako ovo nije prvi put da se keksi i drugi slatki&scaron;i zbog neispravnosti vraćaju s granice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U javnost se bombastično plasirala informacija kako je Hrvatska zabranila uvoz keksa iz BiH. Nije Hrvatska zabranila, nego pravila Europske unije koja ograničavaju količinu akrilamida u hrani. Do sada je ukupno vraćeno 8,5 tona raznih slatki&scaron;a, ali sve se to zata&scaron;kava jer je riječ o bo&scaron;njačkim i srpskim proizvođačima, a kad se ne&scaron;to dogodi po pitanju Podravke, Vindije, Dukata ili bilo kojeg proizvođača iz Hrvatske, to se oglasi na sva zvona&rdquo;, kazao nam je na&scaron; izvor. Prema njegovim riječima, naloži se inspekcijama da ispitaju slučaj, međutim, sve ostane na tome i cijeli se slučaj zata&scaron;ka. &ldquo;Sve te proizvode jedu i na&scaron;a djeca, bolesnici u bolnicama i starci koji ionako imaju slab organizam, a to su &scaron;tetne tvari. Nije toliki problem kad to pojede zdrav odrastao čovjek, ali po&scaron;teno govoreći, ta populacija najmanje jede kekse i slične proizvode. Jedu ih upravo oni s manje otpornim organizmom&rdquo;, ispričao nam je na&scaron; izvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čeka se očitovanje</strong><br />Spomenimo i da je iz dokumenta vidljivo kako je razina akrilamida u keksima iz Zvornika iznosila 730, a onom iz Visokog 655 mikrograma po kilogramu, dok je maksimalna dopu&scaron;tena količina 500 mikrograma po kilogramu. Hoće li tako biti i ovaj put, ostaje za vidjeti. Međutim, dokumenti koje imamo u posjedu pokazuju kako je prije točno mjesec dana naloženo inspekcijama izvr&scaron;iti kontrolu dvaju spornih proizvođača i &scaron;to hitnije dostaviti nalaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko se žurno postupa u ovom slučaju, vidljivo je iz toga &scaron;to javnost jo&scaron; uvijek, mjesec dana nakon zahtjeva inspekcijama da provjere proizvođače i utvrde sljedivost proizvoda, nije obavije&scaron;tena koji to proizvodi koji se proizvode u BiH zbog kancerogene tvari ne mogu ući u Europsku uniju, a vrlo vjerojatno se nalaze na na&scaron;im stolovima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-page_1.jpgBitcoin prešao i 12.000 dolarahttp://grude.com/clanak/?i=5136251362Grude.com - klik u svijetWed, 06 Dec 2017 19:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-06-bitcoin-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tjedan dana nakon prvog proboja razine od 10.000 dolara, bitcoin je porastao za još 20% na krilima dobrih vijesti iz financijskog sektora.<p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;loga tjedna glavna vijest u svijetu kriptovaluta bio je proboj cijene bitcoina preko razine od 10.000 dolara, &scaron;to su tek rijetki očekivali, a najoptimističnije prognoze govorile da bi se moglo dogoditi tek do kraja ove ili sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, kako je bitcoin u uzletu posljednjih mjeseci, odmah po prestizanju 10.000 dolara bilo je jasno da se neće dugo čekati i na sljedeće rekorde.<br />Tako je u proteklih tjedan dana bitcoin varirao od 10 do 11 tisuća dolara, pa potom probio i "jedanaesticu", da bi jutros krenuo novi val i lakoćom preskočio i 12.000 američkih dolara &ndash; ako vam je lak&scaron;e tako računati, to je 10.000 eura, pi&scaron;e Bug.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od razloga za ovakav rast cijene vjerojatno je i promjena u odnosu velikih bankara u odnosu na bitcoin. Primjerice, jučer su iz JPMorgana, ugledne institucije koja je do sada bitcoin nazivala prevarom i Ponzi shemom, izjavili kako on ima potencijal postati "novo zlato". U njemu bi se moglo na siguran način čuvati bogatstvo na dugi rok, kažu sada analitičari JPMorgana, a nadu u takav razvoj događaja daje im skoro lansiranje trži&scaron;ta "futuresa", odnosno terminskih ugovora vezanih uz bitcoin. To će, kažu, povećati legitimitet ulaganja u bitcoin i povećati privlačnost trži&scaron;ta kriptovaluta institucionalnim investitorima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-06-bitcoin-1.jpgHT Eronet: Poslovni rezultati za 2017. godinu bolji od planiranihhttp://grude.com/clanak/?i=5135551355Grude.com - klik u svijetWed, 06 Dec 2017 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-06-menagment-forum-ht-eronet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održan je drugi ovogodišnji 'Management forum' HT Eroneta<p>&nbsp;</p> <p>U Sport centru Međugorje održan je drugi ovogodi&scaron;nji 'Management forum' HT Eroneta na kojem je istaknuto kako su poslovni rezultati te tvrtke za 2017. godinu bolji od planiranih te da Eronet u iduću godinu ulazi spremno, izvijestili su danas iz Odjela za korporativne komunikacije te tvrtke. "Sada je jasno kako smo se u dosada&scaron;njem dijelu godine, na učinkovit način, uspjeli suočiti sa svim izazovima koji su bili pred nama. I u iduću poslovnu godinu ulazimo spremni, jer visoka dinamika promjena u trži&scaron;nom okruženju potiče nas na sve veći angažman i stalnu agilnost kako bismo mogli odgovoriti svim trži&scaron;nim izazovima, a dakako, u skladu s tim, trebamo i daljnje iskorake u svim sferama poslovanja", kazao je u svom pozdravnom govoru predsjednik Uprave Vilim Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasak je, kaže Primorac, na ostvarenju zacrtanih ciljeva u kontekstu nastavka uspje&scaron;nog poslovanja i daljnjeg povećanja učinkovitosti, kao svojevrsni odgovor prema naraslim potrebama za snažnim tehničko-tehnolo&scaron;kim djelovanjem i stalnom napretku. "Svakako, prodajno-marketin&scaron;ko djelovanje u ponudi &scaron;ireg i trži&scaron;no atraktivnog portfelja modificiranih i novih proizvoda i usluga, bit će usmjereno na ostvarenje temeljnih ciljeva stalnog pobolj&scaron;anja kvalitete na&scaron;ih usluga i proizvoda. Istodobno, cjelokupni na&scaron;i poslovni napori trebaju biti fokusirani na ispunjenje ključne zadaće, a to je zadovoljan korisnik, s ciljem ostvarenja daljnjeg trži&scaron;nog probitka, uz zadržavanje pozitivne dinamike uspje&scaron;nog poslovanja u zadanim ekonomskim okvirima", kazao je Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O rezultatima financijskog poslovanja u dosada&scaron;njem dijelu 2017. godine koji su, kako je istaknuto, bolji od planiranog, kao i ključnim planskim odrednicama financijskog poslovanja za 2018. godinu, govorila je članica Uprave, izvr&scaron;na direktorica za financije Gordana Bilić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Uprave, izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu Tomislav Ruk upoznao je nazočne s marketin&scaron;kim i prodajnim aktivnostima tijekom 2017., koje su, kako je istaknuto, jedan od najvažnijih koraka u zadovoljenju potreba korisnika i na koncu konkurentnijeg djelovanja HT ERONET-a, a najavio je i daljnje iskorake u sljedećem razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Uprave, izvr&scaron;ni direktor za pokretnu mrežu dr. sc. Goran Kraljević govorio je o tehničko-tehnolo&scaron;kom razvoju i projektima provedenim u godini koja je na izmaku te naglasio kako su brzina i stalni razvoj tehničko-tehnolo&scaron;kih potreba jedan od ključeva napretka, a HT ERONET usmjeren je na praćenje svih novina kako bi mogao odgovoriti sve zahtjevnijim potrebama korisnika u skladu sa suvremenim trendovima u telekomunikacijskom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Management forumu tijek i implementaciju strate&scaron;kih projekata za 2017. godinu predstavili su njihovi voditelji, a o temi marketinga u suvremenom okruženju govorile su go&scaron;će foruma, profesorice Ekonomskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. Sanja Bijak&scaron;ić i prof. dr. Arnela Bevanda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-06-menagment-forum-ht-eronet.jpgIzvoz iz BiH porastao na 18 posto. Ovo će biti rekordna gospodarska godinahttp://grude.com/clanak/?i=5133751337Grude.com - klik u svijetTue, 05 Dec 2017 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-05-017_izvoz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za razdoblje siječanj - rujan 2017. godine u kojoj se navodi da je u ovom razdoblju povećan izvoz za 17,94 posto i iznosio je 8,09 milijardi KM.<p>&nbsp;</p> <p>Ukupan opseg vanjskotrgovinske razmjene za devet mjeseci 2017. godine iznosio je 21,4 milijarde KM, &scaron;to je povećanje za 2,73 milijarde KM u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom Bosna i Hercegovina ima s Austrijom (147 posto), Slovenijom (104 posto), Njemačkom (77 posto), Hrvatskom (72 posto) i Italijom (60 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom tromjesečju ove godine BiH je najvi&scaron;e izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Italiju...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-05-017_izvoz.jpgOd 2019. godine PDV prijave elektronskim putemhttp://grude.com/clanak/?i=5133351333Grude.com - klik u svijetTue, 05 Dec 2017 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-05-140950_tastatura-internet-kompjuter_ls.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Među izmjenama iz oblasti PDV-a izdvaja se i odluka kojom se definiraju veliki porezni obveznici za period 2018-2020. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Počev&scaron;i od 1. siječnja 2019. godine PDV obveznici imat će obvezu dostavljanja PDV prijave Upravi za indirketno oporezivanje BiH elektronskim putem, sadržano je u usvojenim izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izuzetno, obveznicima će biti omogućeno dostavljanje PDV prijave u elektronskom obliku i prije siječnja 2019. godine, uz preduvjet da se obveznik registrira kod UIO za elektronske usluge. Pravilnik se, inače, primjenjuje od 1. siječnja 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UIO je usvojila i odgovorajauće uputstvo o registraciji korisnika elektronskih usluga, pi&scaron;e <strong>Manager.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među izmjenama iz oblasti PDV-a izdvaja se i odluka kojom se definiraju veliki porezni obveznici za period 2018-2020. godine. To su oni obveznici kod kojih zbroj ulaznog i izlaznog PDV u periodu od 01.08.2016. godine do 31.07.2017. godine iznosi 1,6 mil. KM i vi&scaron;e, kao i banke i dru&scaron;tva za osiguranje, bez obzira na visinu PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-05-140950_tastatura-internet-kompjuter_ls.jpgGruđanin Mikulić: 'Imam patent koji će Hrvatsku učiniti svjetskom velesilom'http://grude.com/clanak/?i=5133451334Grude.com - klik u svijetTue, 05 Dec 2017 11:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-05-017_marinko_mikulic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaista je nevjerojatno, ali istinito: u Hrvatskoj postoji veliko poduzeće, strateška industrija vrijedna 213 milijuna kuna, koja u Zagrebu i Donjim Andrijevcima zapošljava 300 radnika, a koja ni u doba sveopće proliferacije kompjutora već punih 15 godina ne uspijeva s državom sravniti stanje svojih poreznih obveza.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o PAN papirnoj industriji - Tvornici papira Zagreb sa sjedi&scaron;tem u Đakovu. &bdquo;Molbu za konačno usklađenje stanja&ldquo; direktorica tvornice Danica Krenek poslala je ravnatelju Porezne uprave Zdravku Zrinu&scaron;iću i ministru financija Zdravku Mariću zadnji put početkom listopada ove godine, ali odgovora opet nema. &bdquo;Računovodstveno stanje Porezna uprava nikada nije uskladila s nama od 31. 12. 2002. Nadzor je bio desetak puta i vi&scaron;e puta utvrđeno stanje, ali je izostao potpis sa strane Porezne uprave&ldquo;, pi&scaron;e direktorica Krenek ministru Mariću.</p> <p>&nbsp;</p> <div> <p>&bdquo;A zbog nekorektnog i nemoralnog odnosa prema nama, samo u Slavoniji direktno u PAN-u, <strong>1400 ljudi ostalo je bez posla</strong>, a sada je u opasnosti i preostalih 300 djelatnika dijeliti istu sudbinu. U te&scaron;kim uvjetima smo se bavili i bavimo se proizvodnjom, a kada nam se otmu sredstva, Vi razumijete da mi nemamo nikakvih mogućnosti ni na koji način ta sredstva nadoknaditi...&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kada nam se otmu sredstva...&ldquo;? Država je, sudeći po kontekstu, PAN-u &bdquo;otela sredstva&ldquo;? Nije li to samo jo&scaron; jedna tipična žalopojka poduzetnika neurednih u podmirivanju poreza i doprinosa? Čini se da nije: s direktoricom Krenek složio se i Trgovački sud u Zagrebu i u rujnu 2010. naložio Republici Hrvatskoj da PAN - Tvornici papira <strong>vrati 22 milijuna kuna </strong>sa zakonskom kamatom i dodatno plati 1,15 milijuna kuna parničnog tro&scaron;ka. Ali, Republika se žalila Visokom trgovačkom sudu, a tamo se PAN-ovo potraživanje &bdquo;kiseli&ldquo; već petu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Činovnike parničenje ni&scaron;ta ne ko&scaron;ta, ali naciju u ovom slučaju ko&scaron;ta strahovito puno, stotine puta vi&scaron;e od 22 milijuna kuna koliko Državno odvjetni&scaron;tvo, premda čini se bezizgledno, nastoji bar jo&scaron; neko vrijeme zadržati u državnoj lisnici. Sa tih 22 milijuna Tvornica papira puno bi brže i lak&scaron;e pogurala investiciju koja bi slavonskim poljoprivrednicima<strong> udvostručila zaradu</strong>, koja bi u Hrvatskoj mogla zahuktati i desetak tvornica s vi&scaron;e tisuća zaposlenih, i koja bi Hrvatsku učinila svjetskom velesilom u proizvodnji celuloze i svih vrsta papira!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spiritus movens tog plana je Marinko Mikulić, podrijetlom <strong>Gruđanin</strong>, brat Danice Krenek, koji je pokrenuo i godinama vodio obiteljsku industriju papira i ambalaže PAN. &bdquo;Ja sam cijeli život papira&scaron;&ldquo;, kaže Mikulić, po obrazovanju pravnik. A kruna tog njegova cjeloživotnog bavljenja papirom je <strong>patent s međunarodnom oznakom</strong> WO 2015/150841 pod nazivom &bdquo;Kontinuirani proces proizvodnje celulozne pulpe iz travnatih biljaka&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom mjestu valja se zapitati: nije li o proizvodnji celuloze za izradu papira već sve odavno otkriveno? Zar celulozu i papir već stotinama godina ne proizvode <strong>tehnolo&scaron;ki najrazvijenije zemlje </strong>svijeta, pa &scaron;to se tu onda jo&scaron; može unaprijediti i pobolj&scaron;ati?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da, sve je to točno, no proizvodnja celuloze iz četinjača i mekolisnog drveća, zbog ogromne količine otpadne vode i kemikalija, jedan je od potencijalno najvećih zagađivača okoli&scaron;a na planetu. A ono za &scaron;to je Marinko Mikulić dobio patentnu za&scaron;titu je proces proizvodnje celuloze u kojemu <strong>otpadnih voda ili kemikalija uopće nema</strong>! Voda se uopće ne ispu&scaron;ta, a kemikalije se međusobno posve neutraliziraju i &bdquo;poni&scaron;tavaju&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom nije posrijedi nikakva teorija, nikakv hipotetski proces. Da Mikulićev postupak doista funkcionira, i da daje celulozu izvanredno <strong>visoke čistoće i bjeline</strong>, provjerili su i potvrdili Institut za papir u Ljubljani i Grafički fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Celuloza je svuda oko nas, ona je najra&scaron;ireniji organski spoj na zemlji, kaže Wikipedia. <strong>Polimer je glukoze</strong> i glavni je sastojak staničnih stijenki biljaka. U gotovo čistom stanju nalazi se u pamuku, u drvu je ima 40 do 50 posto, a u slami oko 30 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koristi se za proizvodnju papira, no premda je u prirodi ima u izobilju, do nje je zapravo vrlo te&scaron;ko doći budući da je u drvu vezana uz lignin, smolu i druge primjese. Da bi se oslobodila, usitnjeno drvo treba kuhati u lužini uz povi&scaron;eni tlak, a vodu i kemikalije treba potom razdvajati i proči&scaron;ćivati složenim i skupim postupcima. U odnosu na njih, Mikulićev je patent <strong>senzacionalna inovacija</strong>. Možda i najznačajniji patent koji je Hrvatska ikada dobila, ravan Plivinu Sumamedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Po mojem mi&scaron;ljenju, i mi&scaron;ljenju najvećih stručnjaka u Europskoj uniji, bit će to prva velika značajna promjena u tehnologiji proizvodnje celuloze u svijetu u zadnjih sto godina&ldquo;, kaže Marinko Mikulić. &bdquo;Prvi put dobivamo zaokruženi postupak u kojem nema otpadnih voda, pa tako ni mogućnosti zagađenja okoli&scaron;a otpadnom vodom, i nema manipulacija s kemikalijama. Unutar samog procesa kemija nastaje i nestaje, nema njezina transporta,<strong> nema mogućnosti zagađenja </strong>okoli&scaron;a kemikalijama...&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada se u PAN Tvornici papira na zagrebačkoj lokaciji, s povr&scaron;inom tvorničkog kruga od gotovo četvrt četvornog kilometra, s frontom prema Radničkoj cesti gotovo jednako dugoj kao &scaron;to je ona Zagrebačkog velesajma na Dubrovačkoj aveniji, <strong>novi papir proizvodi od &bdquo;staroga&ldquo;</strong>, otpadnog papira, njegovim recikliranjem, kao i 55 posto svega novoga papira u Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smeđi ili ambalažni papir proizvodi se na golemom stroju, dugom oko 180 metara. Na njegovu početku dva golema otvorena &bdquo;miksera&ldquo; stari papir, vi&scaron;e od 200 tona na dan, pretvaraju u vlakna u vodenoj suspenziji <strong>oči&scaron;ćenoj od plastike</strong>, metala i drugih primjesa. Potom ta ka&scaron;a, u kojoj je samo tri do pet posto suhe tvari, putuje preko bezbrojnih valjaka na kojima se formira i &bdquo;pegla&ldquo; i kroz brojne komore za su&scaron;enje, da bi se na suprotnom kraju gotov smeđi papir namotavao na &scaron;iroke valjke te&scaron;ke i do jedanaest tona. Namotani se papir reže i premotava na &scaron;irine koje traže kupci, i otprema u tvornice u kojima će se pretvoriti u valoviti karton, kutije i ostalu kartonsku ambalažu. No, zagrebački pogon nije bila prva tvornica Marinka Mikulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Počeli smo na djetelini&ldquo;, kaže Mikulić. &bdquo;Davne 1983. kupio sam u Donjim Andrijevcima njivu s djetelinom i na njoj sagradio tvornicu kartonske ambalaže. Uz puno volje i uz pomoć braće iz Australije krenuli smo s velikom zanatskom radnjom koju smo 1987. registrirali kao <strong>prvo privatno poduzeće</strong> u biv&scaron;oj Jugoslaviji.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polovicu stečajne mase propale Zagrebačke tvornice papira, na lokaciji uz Radničku cestu, PAN i Mikulići su 1994. kupili od Privredne banke Zagreb na javnoj dražbi. Tu je bila <strong>uga&scaron;ena proizvodnja</strong> celuloze i drvenjače, i stroj za proizvodnju novinskog papira koji vi&scaron;e nije bio upotrebljiv. Stroj na kojem se danas proizvodi smeđi papir Mikulići su zadržali i posve obnovili, gotovo je sve na njemu novo, uključujući i tehnolo&scaron;ka rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zagreb mi je bio životna pogre&scaron;ka&ldquo;, priča danas Marinko Mikulić. Da smo gradili posve novu tvornicu papira uz tvornicu kartona u Andrijevcima, u&scaron;tedjeli bismo jako puno <strong>živaca i novca</strong>. Ovako smo se opteretili s dvije udaljene lokacije, &scaron;to se pokazalo jako lo&scaron;im.&ldquo; PAN je skupo stajalo i preuzimanje plantaže jabuka Borinci u Vinkovcima (s inače logičnom idejom da za nju proizvodi kartonsku ambalažu), a i preuzimanje trgovačkog lanca Trgopromet u Đakovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su te tvrtke godinama kuburile, borile se s nasrtajima lokalnih moćnika i<strong> akumulirale dugove i kamate</strong>. Konačno su 2003. s državom postigle nagodbu za čak 115,3 milijuna kuna i tako podmirile sve dugove, ali država je tražila, a PAN pod prijetnjom stečaja i platio i 19 milijuna kuna vi&scaron;e nego &scaron;to je trebao. Upravo je to predmet spora s početka ove priče. No, skupa i nesigurna opskrba otpadnim papirom, skupe zagrebačke komunalije na prevelikoj parceli, razdvojene proizvodne lokacije i druge nevolje nastavile su PAN papirnoj industriji stvarati gubitke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačno je iz njih isplivala tek ovih dana sklapanjem <strong>predstečajne nagodbe </strong>sa svojim vjerovnicima. Nakon nove nagodbe PAN može konačno nastaviti normalno poslovati. Ali - ne na zagrebačkoj Radničkoj cesti! Odavde se mora seliti! Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba PAN-ov je tvornički krug iz industrijske pretvoren u &bdquo;zonu mje&scaron;ovite gradnje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li to za Marinka Mikulića nepremostiv problem? Zapravo i ne, jer on<strong> ima fantastičan plan</strong>: golemi stroj na kojem sada proizvodi smeđi papir PAN će preseliti u Donje Andrijevce, uz svoju tvornicu ambalaže, i tako će kompletni ambalažni program napokon zaokružiti na jednoj lokaciji. A posve novu tvornicu celuloze, prema vlastitu patentu, i bijelog papira (&bdquo;grafički program&ldquo;) planira graditi u Slatini, gdje već posjeduje teren i građevinsku dozvolu. Nedostaje mu samo kapital, ali i za njega već ima rje&scaron;enje u visokoj fazi dovr&scaron;enosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Za teren uz Radničku cestu u Zagrebu, na kojem se mogu graditi poslovne zgrade i stanovi, već imamo zaiteresirane kupce, a dobiveni će nam novac poslužiti za gradnju tvornice papira u Andrijevcima&ldquo;, kaže Mikulić. &bdquo;Tamo ćemo podići hale i preseliti strojeve.&ldquo; A za&scaron;to će celulozu proizvoditi ba&scaron; u Slatini, <strong>ekonomski najslabije razvijenoj </strong>hrvatskoj općini? Tek to je posebna priča.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Slatinu smo izabrali iz vi&scaron;e razloga&ldquo;, priča Marinko Mikulić. &bdquo;Prvi je &scaron;to se nalazi blizu Drave. Kad bismo sagradili pristani&scaron;te mogli bismo na&scaron;e proizvode jeftino prevoziti po cijeloj Europi.&ldquo; Drava je do Slatine plovna i do nje mogu doći brodovi nosivosti dvije tisuće tona, &scaron;to je za PAN idealno. Drugi je razlog &scaron;to je <strong>Slatina okružena njivama</strong> s kojih nova tvornica celuloze po Mikulićevu patentu može osigurati sirovinu, a to su stabljike konoplje, p&scaron;enice, sirka, miskantusa i sličnih biljaka. Idealan je miskantus, vi&scaron;egodi&scaron;nja biljka s gomoljastim korijenom i stabljikama nalik trski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Seljaci će nam prodavati svoj sada&scaron;nji otpad i dobit će odjednom <strong>dvostruki prihod</strong>, a mi bez ikakvih dodatnih ulaganja u poljoprivredu možemo proizvesti jako puno celuloze&ldquo;, kaže Mikulić. No, za odabir Slatine postoji i treći, možda i najvažniji razlog: podzemno nalazi&scaron;te tople vode, odnosno geotermalni izvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da istraži geotermalni potencijal tople vode uz gradili&scaron;te njegove buduće tvornice celuloze PAN je angažirao konzultantsku kuću EFLA-Engineers s Islanda, možda i najiskusniju na svijetu u tim poslovima. Istraživanje je pokazalo da se u podzemlju kriju <strong>neograničene količine vode </strong>temperature od 190 stupnjeva, a odredilo je i mjesta na kojima treba izraditi bu&scaron;otine. Na tim bu&scaron;otinama Mikulićevi poslovni partneri podigli bi geotermalnu elektranu i proizvodili struju, a preostalu vodu, temperature za nju idealnih oko 70 Celzijevih stupnjeva, koristila bi PAN-ova tvornica papira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mi nismo zainteresirani za proizvodnju struje, ali jesmo za to da s onima koji će investirati u energanu napravimo takav ugovor da oni budu <strong>čvrsto vezani s tvornicom</strong> celuloze i papira&ldquo;, kaže Marinko Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investitori o kojima Mikulić govori već postoje, dolaze u Zagreb, ugledni su i dovoljno moćni da financiraju i geotermalnu elektranu i Mikulićeve tvornice, za &scaron;to sve treba čak 320 milijuna eura. Za sada se samo u Registru Trgovačkog suda u Bjelovaru može vidjeti da je Mikulićeva tvrtka Dravacel s 5,3 milijuna kuna <strong>osnovala novu tvrtku </strong>EES Davacel Energetika za proizvodnju električne i toplinske energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naposljetku, &scaron;to planovi PAN papirne industrije i Marinka Mikulića znače za Hrvatsku? Papirna industrija u cjelini, od proizvodnje celuloze do konfekcije papira, u Europskoj uniji zapo&scaron;ljava nevjerojatnih 56 milijuna ljudi. &bdquo;To je glavna,<strong> strate&scaron;ka industrija </strong>svake razvijene zemlje&ldquo;, kaže Mikulić. U Uniji se proizvodi vi&scaron;e od sto milijuna tona celuloze godi&scaron;nje, ali i uvozi, većinom iz Brazila i Kanade, jo&scaron; oko osam milijuna tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S Mikulićevim patentom Hrvatska sasvim sigurno može proizvoditi celulozu po istoj cijeni kao i Kanada ili Brazil, a prodavati je deset posto jeftinije, koliko stoji prekomorski transport. Drži li Mikulićev plan vodu, svatko zainteresiran moći će vidjeti već u siječnju, kada će na Radničkoj cesti u Zagrebu, nakon eksperimentalne, početi redovita <strong>proizvodnja celuloze od slame </strong>koja naslagana u balama samo čeka da bude ubačena u goleme miksere na početku papirnog stroja broj &scaron;est.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.vecernji.ba" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-05-017_marinko_mikulic.jpegPredsjednik Venezuele najavio uvođenje virtualne valutehttp://grude.com/clanak/?i=5130751307Grude.com - klik u svijetMon, 04 Dec 2017 08:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-04-pedro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim nafte, a Venezuela posjeduje najveće rezerve na planetu, nova virtualna valuta će se temeljiti na plinu, zalihama zlata i dijamanata <p>&nbsp;</p> <p>Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro najavio je uvođenje "petra", virtualne valute bazirane na rezervama nafte te zemlje za borbu protiv financijske blokade Sjedinjenih Država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Najavljujem da će Venezuela pokrenuti novi sustav kriptovalute bazirane na naftnim rezervama. Venezuela će osnovati kriptovalutu 'petro', kako bi napredovala u pogledu monetarne neovisnosti i pristupila financijskim transakcijama bez obzira na financijsku blokadu", rekao je Maduro u svom tjednom televizijskom obraćanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim nafte, a Venezuela posjeduje najveće rezerve na planetu, nova virtualna valuta će se temeljiti na plinu, zalihama zlata i dijamanata, rekao je predsjednik. To će nam omogućiti napredovanje prema novim oblicima međunarodnog financiranja za gospodarski i dru&scaron;tveni razvoj zemlje, dodao je Maduro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zemlja, koja se bori s padom cijene nafte iz koje izvlači 96 posto svojih deviza, prisiljena je restrukturirati vanjski dug procijenjen na oko 150 milijardi dolara, dok stanovni&scaron;tvu nedostaju hrana i lijekovi jer nema novca za njihov uvoz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caracas optužuje Washington za "financijski progon", nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Trump krajem kolovoza nametnuo gospodarske sankcije Venezueli. Strani analitičari međutim smatraju da je Venezuela u gospodarskoj krizi zbog poku&scaron;aja vlade da kontrolira ekonomiju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-04-pedro.jpgMinistar Jozić: U slučaju stečaja tvrtke radnicima plaće za 12 mjesecihttp://grude.com/clanak/?i=5129051290Grude.com - klik u svijetSun, 03 Dec 2017 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-03-mato_jozic06_fena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi Zakon o stečaju Federacije BiH nije se našao na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, iako je ranije bio najavljen. <p>Razlog njegovog izostanka s dnevnog reda, obrazložen je time da se su&scaron;tinski ne razlikuje od aktualnog zakona, čija je dva člana Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim i zbog čega su stečajni postupci u Federaciji BiH zakočeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo pravde, kao predlagač novog zakona o stečaju, ima potpuno suprotne argumente. Smatraju kako će novi zakon maksimalno za&scaron;tititi prava radnika u FBiH, urediti predstečajne i stečajne postupke, omogućiti reorganizaciju stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana, urediti međunarodni stečaj i doprinijeti kreiranju pozitivne investicijske klime. U pripremi novog zakona ogromna je pažnja posvećena za&scaron;titi prava radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajući na pitanje koje su ključne promjene u novom Zakonu o stečaju u FBiH, ministar pravde Mato Jozić posebno ističe uvođenje novog instituta "predstečajnog postupka", čega nema u aktuelnom zakonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovim institutom se pruža mogućnost poduzećima da u početnoj fazi financijske krize, kroz sudski postupak, zaključe poravnanje i na takav način izbjegnu stečaj kao i da revitaliziraju poduzeće i nastave sa radom. Zatim, značajno su poo&scaron;trene mjere pokretanja stečajnog postupka. Gospodarskim subjektima koji su platežno nesposobni 60 dana i čiji su računi blokirani, propisana je obaveza pokretanja stečaj. Uzimajući u obzir propisane zakonske kazne u slučaju nepodno&scaron;enja prijedloga, za očekivati je da vi&scaron;e neće biti neizmirivanja obaveza prema radnicima u dužem vremenskom periodu. Gotovo identičan zakon je na snazi u Republici Srpskoj od ožujka 2016. godine i od tada do danas procesom predstečajnog postupka, odnosno restrukturiranja, spa&scaron;eno je nekoliko velikih poduzeća, čime je sačuvano vi&scaron;e od 600 radnih mjesta", kaže ministar Jozić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o radnicima i njihovim pravima, potcrtao je da su prava radnika u novom zakonu na prvom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U važećem zakonu članovi koje je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim tretiraju broj i visinu plaća koje se trebaju isplatiti radnicima. Po tom zakonu radnici bi trebali dobiti svega osam plaća, ali ne zarađenih nego najniže obračunatih u FBiH i pratećih doprinosa za njih. U Novom zakonu, vodeći se za&scaron;titom prava radnika i po&scaron;tujući presudu Ustavnog suda FBiH, radnici će prije svih povjerilaca dobiti ostvarene plaće za 12 mjeseci, a ne najniže obračunate, te pune doprinose na njih. Novim Zakonom, u vi&scaron;i isplatni red svrstani su i radnici koji ostvaruju pravo na otpremnine, naknade &scaron;tete za povrede na radu te obitelji radnika poginulih na radu, svi u punom iznosu propisanih zakonom ili kolektivnim ugovorima. Ostatak plaća radnika svrstava se u opći isplatni red, u ukupnom ostvarenom iznosu, &scaron;to govori da će radnici dobiti sve zarađene plaće. U većini slučajeva, kao jedan od razloga otvaranja stečaja, navode se lo&scaron;i ili neodgovorni postupci uprave dru&scaron;tva, nadzornog odbora i odbora za reviziju &scaron;to je bio i razlog da se novom zakonskom regulativom svrstaju u posljednji isplatni red. Svako drugačije rje&scaron;enje članova Novog zakona koji tretiraju potraživanja radnika bi dovelo do ozbiljnog naru&scaron;avanja balansa među ostalim povjeriocima u op&scaron;tem isplatnom redu", smatra ministar Jozić i upozorava kako bi u konačnici to moglo dovesti do naru&scaron;avanja poslovne klime i povlačenja investitora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju prava radnika koji su stekli pravo na mirovine, ministar Jozić kaže da je Ministarstvo pravde FBiH podržalo amandman da se radnicima koji su stekli pravo na mirovinu uplate doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje u punom iznosu, čime bi bio moguć neometan odlazak u mirovinu. Međutim, Parlament je naprasno odbio razmatranje prijedloga novog zakona pa parlamentarci nisu dobili priliku da razmatraju i usvoje ovaj amandman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebna tema razgovora bilo je trajanje stečajnih postupaka, unovčavanje stečajne mase te odgovornost stečajnih upravnika i koliko se o tome vodilo računa pri izradi novog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U novom zakonu određen je rok od jedne, a u složenim postupcima dvije godine za okončanje stečajnog postupka. Uvedeno je načelo hitnosti, čime su svi parnični, sudski i upravni postupci vezani za stečaj značajno ubrzani. Uveden je institut revizije radi veće kontrole odluka u stečajnom postupku. Jasno su precizirani ovla&scaron;teni predlagači stečajnog postupka. Detaljno i precizno su propisane sve obaveze stečajnog upravnika. Novim Zakonom propisano je da stečajni upravnik istovremeno može voditi dva stečajna postupka ili vi&scaron;e postupaka male vrijednosti. Nijedne od ovih odredaba nema u važećem zakonu", nagla&scaron;ava Jozić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novim Zakonom je također propisano da se tro&scaron;kovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase izmiruju prije stečajnih povjerilaca redoslijedom njihovog dospijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Drugačije rje&scaron;enje nije moguće. U suprotnom, neće se moći voditi stečajni postupci, isplatiti radnici koji su ostali u radnom odnosu niti vje&scaron;tačiti, procijeniti i unovčiti imovina iz koje se isplaćuju svi povjerioci pa i sami radnici. Svako drugo rje&scaron;enje bi dovelo do potpune obustave stečajnih postupaka u FBiH. Ovakva zakonska rje&scaron;enja su u svim zemljama regije, Europe pa i dalje. U izradu Novog Zakona o stečaju u FBiH bili su uključeni stručnjaci iz sudske prakse, pravni eksperti i stečajni upravnici. Predstavnici sindikata radnika su sudjelovali tokom javnih rasprava i svi njihovi konstruktivni prijedlozi su uvr&scaron;teni u tekst novog Zakona", zaključuje u razgovoru za Fenu ministar pravde FBiH Mato Jozić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-03-mato_jozic06_fena.jpgPrigodne marke HP Mostar „Božić 2017. i Nova godina“http://grude.com/clanak/?i=5125851258Grude.com - klik u svijetFri, 01 Dec 2017 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-01-fdcbozicinova2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnim poštanskim markama tradicionalno obilježava Božić i Novu godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Radosnu vijest o rođenju Božjega Sina u božićnoj noći pastirima donose anđeli koji su Božji glasnici i koji su prvi vidjeli Dijete Isusa. Bog se, prema kr&scaron;ćanskom vjerovanju, rodio u betlehemskoj &scaron;talici od Djevice Marije i pod očinskom za&scaron;titom svetoga Josipa. S proslavom Božića, koji kr&scaron;ćani slave 25. prosinca, od davnina su vezane mnoge tradicije. Jedna od najpopularnijih je ukra&scaron;avanje božićnog drvca raznim ukrasima, dok se na sami vrh postavlja anđeo ili zvijezda repatica. Dan Isusova rođenja prvi kr&scaron;ćani smatrali su i početkom nove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dizajnersko rje&scaron;enje izdanja &bdquo;Božić 2017. i Nova godina&ldquo; potpisuje Manlio Napoli, a marke se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 1. prosinca 2017. Tiskane su u arku te kao samoljepive marke u roli i pakirane u prigodne kutije od po 100 komada maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba/?AspxAutoDetectCookieSupport=1" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-01-fdcbozicinova2017.jpgU Hrvatskoj se za Bitcoin već može kupiti kuća, u BiH automobilihttp://grude.com/clanak/?i=5124151241Grude.com - klik u svijetThu, 30 Nov 2017 19:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-30-bitcoin-lexus-9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj se pojavila prva kuća koju je moguće kupiti za Bitcoin, dok se u BiH za digitalnu valutu već mogu kupovati razne stvari, između ostalog i automobili, piše BiznisInfo. <p>Oglas o prodaji kuće u Hru&scaron;evcu Pu&scaron;ćanskom nedaleko Zapre&scaron;ića objavljen na oglasnoj stranici Nju&scaron;kalo prije mjesec dana a jučer je privukao pažnju javnosti kada se saznalo da se radi o prvoj nekretnini u Hrvatskoj koja se može kupiti u digitalnoj valuti Bitcoin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, kuća od 275 kvadrata stambenog prostora i vi&scaron;e od 750 kvadrata okućnice nudi se u zamjenu ili prodaju za 663 tisuće kuna, odnosno 88 tisuća eura ili 10 Bitcoina (BTC).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici koji su željeli ostati anonimni kažu da su prilikom predaje oglasa pomislili za&scaron;to ne uvrstiti i tu novu sve rasprostranjeniju i sve prihvaćeniju valutu jer smatraju da i banke BTC sve vi&scaron;e prihvaćaju kao uobičajeno sredstvo plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je Bitcoin već stigao i u BiH govori podatak da se na oglasnoj stranici OLX nude automobili koje je moguće kupiti za digitalnu valutu, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/u-hrvatskoj-se-za-bitcoin-vec-moze-kupiti-kuca-u-bih-automobili/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je, naprimjer, prije 24 dana objavljen oglas za Lexus SC 430 za koji vlasnik iz Banja Luke kaže da ga je moguće platiti u Bitcoinu. Za Bitcoin se može kupiti i BMW u Jajcu za koji je oglas objavljen prije 18 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, za mi&scaron;ljenje o ovome su hrvatski novinari pitali i člana Upravnog odbora Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) Hrvoja Prpića koji kaže da je u Bitcoin trebalo uložiti odavno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Vi&scaron;e se gotovo i ne radi o novitetu, vani su digitalne valute rasprostranjene, a ni kod nas nisu njihova prisutnost nije vi&scaron;e sramežljiva. Uzmemo li u obzir podatak da je dnevni promet Bitcoina četiri milijarde dolara, sve bi nam trebalo biti jasno, rekao je on za hrvatske medije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-30-bitcoin-lexus-9.jpgAdventska čarolija s Autohercom Grudehttp://grude.com/clanak/?i=5122351223Grude.com - klik u svijetThu, 30 Nov 2017 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-30-23915878_928525557306443_2694475663121093577_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebno iznenađenje – Nagradna igra “Ljubavni paket”.<p><br />Adventska čarolija s Autohercom od 11. do 15. prosinca 2017. godine može biti va&scaron; poseban dar sebi i svojim najbližima! Na&scaron;a jedinstvena ponuda uključuje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prijevoz udobnim autobusima autocestom do Zagreba<br />- Smje&scaron;taj u hotelu &ldquo;I&rdquo; u Zagrebu &ndash; 2 noćenja<br />- Posebno iznenađenje &ndash; Nagradna igra &ldquo;Ljubavni paket&rdquo; (Dvoje putuju za cijenu jednoga)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena aranžmana koji uključuje prijevoz, hotelski smje&scaron;taj s doručkom i slobodno vrijeme za razgledavanje grada i uživanje u adventu iznosi: &euro;95 (185 KM) te mogućnost odlaska u Graz (Austrija) uz nadoplatu od &euro;5. (Potrebno je minimalo 20 osoba)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je istaknuti kako je rezervacije i uplate avansa (30% od ukupne cijene) potrebno izvr&scaron;iti do 4. prosinca 2017. godine. Avans se uplaćuje u na&scaron;oj turističkoj agenciji u ulici Vukovarska bb. u Mostaru (Zapadni kolodvor)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kontaktirajte nas putem telefona 036 349 196 za vi&scaron;e informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka vam ovogodi&scaron;nje adventsko doba bude posebno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počastite se ovom jedinstvenom ponudom koju ćete pamtiti dugo&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron; Autoherc</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-30-23915878_928525557306443_2694475663121093577_n.jpgMIO: 5. prosinca isplata mirovina za studenihttp://grude.com/clanak/?i=5121251212Grude.com - klik u svijetWed, 29 Nov 2017 18:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-29-mirovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isplata mirovina za mjesec studeni počet će u utorak, 5. prosinca 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO. <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene na temelju Zakona o MIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, &scaron;to znači da iznosi najniže, zajamčene i najvi&scaron;e mirovine ostaju nepromijenjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno tome najniža mirovina iznosi 326,17 KM, zajamčena 434,90 KM, dok najvi&scaron;a mirovina iznosi 2.174, 48 KM. Mirovine koje su ostvarene na temelju Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene na temelju Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za studeni, s uračunatim tro&scaron;kovima, iznose oko 165 milijuna KM, priopćeno je iz Federalnog zavoda MIO.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-29-mirovina.jpgTomislavgrad: Prodex raspisao natječaj za posaohttp://grude.com/clanak/?i=5119251192Grude.com - klik u svijetWed, 29 Nov 2017 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-29-prodex1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>P.C. PRODEX TOMISLAVGRAD raspisao je natječaj za posao <p>U potrazi smo za osobom koja je pozitivna, odgovorna i spremna na timski rad:</p> <p>&nbsp;</p> <p>PRODAVAČ NA ODJELU ALATA (M/Ž)<br />Mjesto rada: Tomislavgrad</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tebe očekujemo srednju stručnu spremu (SSS), poznavanje asortimana odjela alata, komunikacijske vje&scaron;tine, inovativnost, orijentiranost na na&scaron;e kupce, otvorenost za usvajanje novih znanja i vje&scaron;tina.</p> <p><br />Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima je dobrodo&scaron;lo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo mogućnost razvoja u sigurnom i dinamičnom radnom okruženju s adekvatnim primanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se na&scaron;im novim kolegama!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom : &bdquo;Prodavač&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 08.12.2017. godine.<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni, priopćeno je iz Violete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-29-prodex1.jpgMostar počeo pripreme za Eurowings http://grude.com/clanak/?i=5115851158Grude.com - klik u svijetMon, 27 Nov 2017 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-27-sastanak-zl-grad-direrekcija-cz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić sa suradnicima održao je danas sastanak s predstavnicima Zračne luke Mostar i Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH kako bi se upoznao s pripremama za iduću godinu kada trebaju započeti redoviti letovi iz Zračne luke Mostar. <p>&nbsp;</p> <p>Oni su upoznali gradonačelnika s aktivnostima i pripremama koje se trebaju napraviti za predstojeće redovne letove, a koje će kompanija Eurowings obavljati iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi let s mostarske zračne luke treba se dogoditi već od 16. svibnja iduće godine, a letjet će se dva puta tjedno za Stuttgart i D&uuml;sseldorf. Već je počela rezervacija karata, a početna cijena u jednom smjeru je 39,99 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici zrakoplovne tvrtke Eurowings skoro su boravili u Mostaru i zajedno s predstavnicima Grada Mostara i Zračne luke Mostar predstavili glavne svoje karakteristike, kao i sve informacije o svojim letovima iz Mostara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-27-sastanak-zl-grad-direrekcija-cz.jpgVijeće ministara BiH predložilo povećanje cestarina za 0,15 KM i trošarina na biogorivahttp://grude.com/clanak/?i=5112051120Grude.com - klik u svijetFri, 24 Nov 2017 17:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-biogorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijeće ministara BiH oglasilo se priopćenjem za javnost nakon utvrđivanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama BiH.<p>Vijeće ministara BiH je na dana&scaron;njoj sjednici utvrdilo modificirani prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tro&scaron;arinama u kojem su, uz suglasnost svih relevantnih sudionika u procesu pripreme i izrade Zakona, izvr&scaron;ena pobolj&scaron;anja u vezi sa pitanjima jasno definirane namjene i utro&scaron;ka sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Modificirani prijedlog sa pratećim pobolj&scaron;anjima je usugla&scaron;en na nivou ministara financija i premijera entiteta, kao i predstavnika Vijeća ministara BiH, a nakon niza obavljenih konsultacija i analiza, uz aktivnu podr&scaron;ku i tehničku ekspertsku asistenciju delegacije EU u Sarajevu", priopćeno je iz Vijeća ministara BiH, prenosi Klix.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ključna izmjena se odnosi na činjenicu da se ne povećavaju tro&scaron;arine, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autoputeva/autocesta i za izgradnju i rekonstrukciju svih drugih vrsta puteva/cesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Set zakona o tro&scaron;arinama je upućen u dalju proceduru prema Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH, a njegovo usvajanje bi značilo pokretanje velikog investicijskog cklusa u oblasti izgradnje autoputeva i puteva na teritoriji čitave BiH, &scaron;to bi vidilo ka daljem rastu BDP-a, jačanju i razvoju niza komplementarnih privrednih djelatnosti, povećanju kompetitivnosti BiH i otvaranja novih radnih mjesta", navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-biogorivo.jpgPotrošačima Eelektroprivrede HZ HB struja neće poskupjetihttp://grude.com/clanak/?i=5110251102Grude.com - klik u svijetFri, 24 Nov 2017 09:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-struja-sijalice-620x368.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon objave ove najave određeni broj medija krenuo je sa špekulacijama kako bi nakon ove sjednice moglo doći do poskupljenja električne energije<p>Cijena električne energije za potro&scaron;ače koji se opskrbljuju iz Elektroprivrede HZ HB neće rasti u idućem razdoblju, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u medijima je objavljeno kako će Regulacijska komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK danas s početkom u 11 sati održati redovitu sjednicu na kojoj će se, između ostaloga, razmatrati i odlučivati o prijedlogu cijena usluga javnoga opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge Javnog poduzeća Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Nakon objave ove najave određeni broj medija krenuo je sa &scaron;pekulacijama kako bi nakon ove sjednice moglo doći do poskupljenja električne energije. Međutim, iz Elektroprivrede HZ HB su nam istaknuli kako do toga neće doći te da bi i tijekom iduće godine cijena električne energije, barem kada je u pitanju ovo javno poduzeće, trebala ostati ista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je 11. listopada ove godine, sukladno obvezama iz pravilnika o opskrbi kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene opskrbljivača (&ldquo;Službene novine Federacije BiH&rdquo; br. 89/14), Regulacijskoj komisiji za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK-u) podnijela prijedlog cijena usluge javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge za 2018. godinu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog cijene usluge javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge u 2018. godini jednak je prijedlogu cijene usluge javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge u 2017. godini, na koji je Regulacijska komisija za energiju u Federaciji 23. studenoga 2016., dala suglasnost svojom odlukom broj 01-07-1039-02/16. Dakle, u 2018. godini za kupce koji imaju pravo i izabrali su se opskrbljivati u okviru univerzalne usluge kod JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, nema promjene cijena u odnosu na tekuću godinu, kako za kategoriju kućanstava tako i za kategoriju ostale potro&scaron;nje - ističe Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Javnog poduzeća Elektroprivreda HZ HB.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FERK će nakon dana&scaron;nje sjednice u svojim prostorijama u Mostaru održati konferenciju za novinare s početkom u 14 sati, najavili su iz te institucije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-struja-sijalice-620x368.jpgVirtualne valute će ukinuti poreze http://grude.com/clanak/?i=5109651096Grude.com - klik u svijetThu, 23 Nov 2017 21:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-23-bitcoin3.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član švedske Piratske stranke i stručnjak za virtualne valute Rick Falkvinge tvrdi da će ta vrsta valuta, poput bitcoina, zamijeniti standardne, te da će se mnoge svjetske vlade uspaničiti zbog toga.<p>&nbsp;</p> <p>Falkvinge tvrdi da je bitcoin &ndash; budućnost financija i napominje da bilo koja državna institucija neće moći nametati kontrolu nad takvim valutama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nitko neće moći odbiti određenu transakciju. Takav novac ne može biti nametnut ni zaplijenjen, &scaron;to je veliki problem koji će vlasti imati u budućnosti. Činjenica je da nitko neće moći nametnuti poreze&rdquo;, nagla&scaron;ava Falkvinge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On vjeruje da će dru&scaron;tva vrlo brzo prijeći iz kori&scaron;tenja aktualnih valuta na virtualne, odnosno kriptovalute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjene koje će virtualne valute donijeti dru&scaron;tvima biti će ogromne, navodi Falkvinge, a prenose ekonomski portali.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-23-bitcoin3.gifPoznati poduzetnik kupio 'Duvanjku', na njenom mjestu niknuti će luksuzni hotelhttp://grude.com/clanak/?i=5105751057Grude.com - klik u svijetTue, 21 Nov 2017 17:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-21-017_duvanjka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Tomislavgradu počeli najznačajniji radovi u posljednjih nekoliko godina. Ne toliko što će donijeti velike promjene za stanovnike Tomislavgrada, nego što se počelo s rješavanjem najvećeg građevinskog rugla u središtu grada. <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, od ponedjeljka bageri odvoze smeće i čiste unutra&scaron;njost biv&scaron;e robne kuće "Duvanjka", te se ispumpava voda iz podrumskih prostorija. Svi ovi radovi usmjereni su na či&scaron;ćenje noseće konstrukcije i procjene njene očuvanosti i nosivosti za novi planirani objekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;u robnu kuću u Tomislavgradu ovih je dana od tvrtke Bossgas d.o.o. kupila duvanjska tvrtka Vision d.o.o. u vlasni&scaron;tvu Ivice Krajine - &Scaron;ole, koji očito ima ozbiljne poslovne namjere. Prema neslužbenim informacijama, na prostoru biv&scaron;e robne kuće novi vlasnik gradit će hotel. Bilo kako bilo, puno će učiniti i samim uklanjanjem ru&scaron;evnoga, zapu&scaron;tenoga objekta koji je desetljećima naru&scaron;avao izgled sredi&scaron;ta grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I vrijeme je bilo da se ovo pitanje rije&scaron;i - neki su od komentara prolaznika glavnom gradskom ulicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.tomislavcity.com/" target="_blank"><em><strong>Tomislavcity.com</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-21-017_duvanjka.jpgPorasle cijene novih stanova u BiH, kvadrat 1.628 KMhttp://grude.com/clanak/?i=5105251052Grude.com - klik u svijetTue, 21 Nov 2017 15:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-21-stan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prоsјеčnа ciјеnа prоdаnih nоvih stаnоvа u BiH u trećem kvartalu ove godine iznosi 1.628 KM po metru kvadratnom i veća je za 4,3 posto u odnosu na prоsјеčnu ciјеnu prоdаnih nоvih stаnоvа u 2016. gоdini. <p>U usporedbi sa trećim kvartalom 2016. gоdinе prosječna cijena je veća za 11,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brој prоdаnih nоvih stаnоvа u trećem kvartalu 2017. gоdinе u оdnоsu nа treći kvartal 2016. gоdinе veći је zа 27,8 posto, dok je u оdnоsu nа prоsјеčаn brој prоdаnih nоvih stаnоvа u 2016. gоdini veći zа 4,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pоvr&scaron;inа prоdаnih nоvih stаnоvа u trećem kvartalu 2017. gоdinе u оdnоsu nа treći kvartal 2016. gоdinе veća је zа 24,9 posto i u оdnоsu nа prоsјеčnu pоvr&scaron;inu prоdаnih nоvih stаnоvа u 2016. gоdini veća zа 2,8 posto, pi&scaron;e Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-21-stan.jpgKoliko su najbogatije države svijeta bogatije od BiHhttp://grude.com/clanak/?i=5103151031Grude.com - klik u svijetMon, 20 Nov 2017 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-20-doha-katar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rangiranje je bazirno na kupovnoj moći stanovništva mjerenoj Bruto društvenim proizvodom po glavi stanovnika, a prema podacima MMF-a iz listopada ove godine. <p>Američki magazin Fortune napravio je listu najbogatijih država svijeta po kupovnoj moći pojedinca, a <a href="http://www.biznisinfo.ba/evo-koliko-su-najbogatije-drzave-svijeta-bogatije-od-bih/" target="_blank">BiznisInfo</a> je usporedio koliko su ove zemlje bogatije od BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velike države, poput SAD ili Njemačke, najbogatije su po ukupnoj vrijednosti ekonomije. No, kada je riječ o prosječnom bogatstvu pojedinca, tu prednjače male države koje su bogate naftom i plinom, ili koje imaju snažan bankarski sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rangiranje je bazirno na kupovnoj moći stanovni&scaron;tva mjerenoj Bruto dru&scaron;tvenim proizvodom po glavi stanovnika, a prema podacima MMF-a iz listopada ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi podaci izvode se na osnovu vrijednosti valute u relaciji sa tro&scaron;kovima života u svakoj državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />BDP BiH po glavni stanovnika, prema izvje&scaron;taju MMF-a, iznosi 11.400 dolara, &scaron;to znači da se može usporediti koliko je prosječan stanovnik ovih država bogatiji od prosječnog stanovnika BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. Irska &ndash; 72.630 dolara</p> <p>Irska je jedna od država sa najvećom stopom ekonomskog rasta u Europi. Snažna potro&scaron;nja, investicije i ulaganja u gradnju pomogle su Irskoj, koja ima i jak bankarski sektor, da se nađe na petom mjestu ove list.</p> <p>Prosječan stanovnik je 6,3 puta bogatiji od prosječnog stanovnika BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Brunej &ndash; 76.740 dolara</p> <p>Ova bogata zemlja ima samo 400.000 stanovnika, a oko 90 posto njenog prihoda dolazi od nafte i plina. Zemlja je uspje&scaron;no prevazi&scaron;la probleme koji su nastali padom cijena nafte pa je i dalje u svjetskom vrhu po bogatstvu građana.</p> <p>Prosječan stanovnik je 6,7 puta bogatiji od prosječnog stanovnika BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Singapur &ndash; 90.530 dolara</p> <p>Grad-država sa populacijom od 5,6 milijuna ljudi bilježi kontinuiran rast nakon &scaron;to se globalno trži&scaron;te elektronike oporavilo. Singapur je po nedavnom izvje&scaron;taju Svjetske banke označen kao najbolje mjesto na svijetu za vođenje biznisa.</p> <p>Prosječan stanovnik je skoro 8 puta bogatiji od prosječnog stanovnika BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Luksemburg &ndash; 109.190 dolara</p> <p>Luksemburg je, sa populacijom od 600.000 ljudi, rangiran na drugo mjesto najbogatijih država svijeta. No, stručnjaci upozoravaju da će britansko napu&scaron;tanje EU i promjene politika u SAD kreirati nestabilnost koja može utjecati na ovu zemlju.</p> <p>Prosječan stanovnik je oko 9,5 puta bogatiji od prosječnog stanovnika BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Katar &ndash; 124.930 dolara</p> <p>Mala zemlja na Bliskom istoku sa oko 2,2 milijuna stanovnika, najbogatija je na svijetu po prosječnoj kupovnoj moći stanovnika. Ekonomski rast ove zemlje se nastavlja usprkos nižoj cijeni goriva, koje je osnovni izvor prihoda.</p> <p>Prosječan stanovnik je skoro 11 puta bogatiji od prosječnog stanovnika BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-20-doha-katar.jpgVioleta raspisala natječaj za posao: Prijave do 27. studenoghttp://grude.com/clanak/?i=4098940989Grude.com - klik u svijetFri, 17 Nov 2017 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-17-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA d.o.o.Grude raspisala je natječaj za posao.<p>U potrazi smo za pozitivnom osobom koja je komunikativna, odgovorna i spremna na timski rad:</p> <p>&nbsp;</p> <p>KOMERCIJALIST za prodaju u HoReCa kanalu (m/ž)<br />Mjesto rada: Hercegovina</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je da kandidat/kandidatkinja ima SSS, važeću vozačku dozvolu B kategorije, a dobrodo&scaron;lo je i radno iskustvo na istim/sličnim poslovima u HoReCa kanalu ili radno iskustvo u hotelima, restoranima, kafićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti rad u opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi, adekvatna primanja i bonuse kao i mogućnost stalnog radnog odnosa te profesionalnog napredovanja i usavr&scaron;avanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Motivira te izazov i rad u prodaji?</p> <p><br />Ima&scaron; odlično razvijene komunikacijske i pregovaračke vje&scaron;tine?</p> <p><br />Voli&scaron; preuzimati inicijativu i uporan si u rje&scaron;avanju problema?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavi se i pridruži se na&scaron;em timu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati svoje životopise mogu poslati e-mailom na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>posao@violeta.com</p> <p>s naslovom: &bdquo;Komercijalist&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 27.11.2017. godine<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni, priopćeno je iz Violete.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-17-violeta.jpgSiemens otpušta 6.900 radnika širom svijetahttp://grude.com/clanak/?i=4098540985Grude.com - klik u svijetFri, 17 Nov 2017 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-17-siemens.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački industrijski konglomerat Siemens je najavio ukidanje 6.900 radnih mjesta širom svijeta, kao odgovor na promjene koje se događaju u sektoru energije.<p>Gotovo polovina najavljenih rezova bit će realizirana u Njemačkoj, navodi se u priopćenju kompanije, prenose agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Rezovi su neophodni kako bismo osigurali da na&scaron;a ekspertiza u tehnologiji elektrana, generatora i velikih električnih motora ostane konkurentna na duži vremenski rok. To je cilj kojem težimo uz pomoć mjera koje poduzimamo", izjavila je direktorica Siemensovog odeljenja za ljudske resurse Janina Kugel, prenosi Al jazeera</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcije Siemensa, koji zapo&scaron;ljava 372.000 ljudi &scaron;irom svijeta, neznatno su se promijenile nakon ove vijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije dvije godine ova kompanija je zbog restruktuiranja pravca proizvodnje otpustila 7.800 ljudi, a prije toga je već ukinula vi&scaron;e od 10.000 radnih mjesta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-17-siemens.jpgNitko kao Agram! Eurohercu i BSO-u sada pridružili i Zovko osiguranjehttp://grude.com/clanak/?i=4096440964Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2017 23:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-zovko_osiguranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što Bosna-Sunce osiguranje (BSO) kupilo Zovko osiguranje, najmoćniji osiguravajući koncern u BiH dodatno je ojačao svoju lidersku poziciju na tržištu BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, BSO, zajedno s Euroherc osiguranjem, dio je Koncerna Agram, u kojem im se sada pridružilo i Zovko osiguranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Agrama, dakle, posluju dru&scaron;tva koja su na drugom (Euroherc), četrvrtom (BSO) i 11. (Zovko) mjestu po visini premije u FBiH, pi&scaron;e BiznisInfo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se saberu premije ove tri kuće za prvih devet mjeseci ove godine, dođe se do iznosa od oko 95 milijuna KM, &scaron;to znači da ova tri osiguranja zajedno drže oko 26 posto trži&scaron;ta osigurnja u FBiH, po čemu su bez premca. Isti koncern je lider i u Hrvatskoj s oko 20 posto udjela na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, osnivač i čelni čovjek Agrama je Dubravko Grgić, kojeg i u Hrvatskoj nazivaju &bdquo;kraljem osiguranja&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-zovko_osiguranje.jpgNezaposlenim osobama 530 eura božićnice http://grude.com/clanak/?i=4096340963Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2017 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-bonus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nezaposlene osobe na Islandu će ove godine dobiti "božićne bonuse" kao i svi drugi građani koji imaju zaposlenje, javlja agencija Anadolija. <p>Ministarstvo za socijalni rad je priopćilo da će nezaposlene osobe, koje su registrirane na zavodima za zapo&scaron;ljavanje, dobiti božićne bonuse u prosincu u iznosu od 65.162 kruna, odnosno 530 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobe s vi&scaron;e djece će dobiti 4 posto veće bonuse u odnosu na ostale nezaposlene. Iz Ministarstva su naveli da između 3.900 i 4.200 osoba ima pravo na spomenuti božićni bonus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo na bonus imaju osobe koje su se vodile kao nezaposlene deset ili vi&scaron;e mjeseci tijekom 2017. godine i koje su aktivno tražile posao u prosincu i studenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuti bonusi nezaposlenim osobama će biti isplaćeni do 18. prosinca. Prema službenim podacima, stopa nezaposlenosti na Islandu u rujnu je iznosila 1.8 posto, &scaron;to je jedna od najnižih stopa nezaposlenosti u povijesti ove otočke zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stopa nezaposlenosti na Islandu je od 2010. godine, kada je iznosila rekordnih 9 posto, bilježila konstantan pad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-bonus.jpgGotovo polovica Europljana želi svoju banku zamijeniti online bankom http://grude.com/clanak/?i=4088640886Grude.com - klik u svijetSun, 12 Nov 2017 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-12-banka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Želja potrošača za jednostavnim, sigurnim i digitalnim rješenjima u bankarstvu raste, potvrdilo je istraživanje koje je kompanija Mastercard provela u 11 europskih zemalja. <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati su pokazali da je 85% ispitanika već koristilo digitalne usluge u svojoj banci, a predvodnici su &Scaron;panjolci s čak 93%, dok su na dnu ljestvice Francuzi sa 62%. Kad je riječ o učestalosti kori&scaron;tenja, vi&scaron;e od 85% ispitanika služi se digitalnim (online ili mobilnim) bankarstvom barem jednom na mjesec, a 38% ih to čini na dnevnoj ili tjednoj bazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici su praktičnost označili kao najznačajniju prednost digitalnih bankarskih rje&scaron;enja. Također, &scaron;est od deset korisnika u Europi pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za digitalna rje&scaron;enja i uvjereni su da digitalizacija bankarskog sektora olak&scaron;ava njihov život i čini ga sigurnijim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niska lojalnost korisnika prema tradicionalnim bankama</strong></p> <p>Istraživanje je pokazalo kako je lojalnost potro&scaron;ača kad je riječ o njihovim sada&scaron;njim bankama relativno niska. Tako u Njemačkoj 27% ispitanika razmi&scaron;lja o napu&scaron;tanju banke u narednih 12 mjeseci, dok su Nizozemci najvjerniji korisnici bankarskih usluga &ndash; samo 7% razmi&scaron;lja o promjeni banke, a 52% je sigurno da želi ostati u svojoj banci. Istovremeno, gotovo polovica ispitanika (49%) razmi&scaron;lja o zamjeni svoje banke online bankom, a predvodnici su Nijemci i Mađari (58%) te Francuzi (57%). Kad je riječ o motivima, 43% ispitanika želi digitalizirana bankarska rje&scaron;enja jer su praktična, dok 39% njih ističe sigurnost kao najveću prednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europski potro&scaron;ači vjeruju da će proces digitalizacije u financijskoj industriji utjecati na poslovnice banaka. Dvije trećine ispitanika (67%) smatra da će poslovnice banaka jo&scaron; uvijek postojati u njihovoj zemlji u narednih deset godina, ali će se smanjiti njihov broj, dok je 6% uvjereno da će poslovnice banaka u potpunosti nestati u tom vremenskom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Trend digitalizacije u bankarskom sektoru</strong></p> <p>Digitalizacija u financijskom sektoru oslanja se na partnerstva, a Mastercard je rano prepoznao trend njenog povećanja u bankarskoj industriji te je partner oko 30 digitalnih banaka diljem Europe, poput N26, Holvi i Monzo, na trži&scaron;tima kao &scaron;to su Finska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Poljska i Velika Britanija. Vi&scaron;e od 75% ispitanika izjavilo je kako smatraju kompaniju Mastercard pravim partnerom za banke iz različitih razloga: Mastercard je tehnolo&scaron;ka kompanija koja pruža financijske usluge, pruža tehnologiju jednostavnu za uporabu i sigurna rje&scaron;enja te je prihvatila inovativnu tehnologiju usmjerenu na budućnost &ndash; smatraju ispitani potro&scaron;ači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo istraživanje nagla&scaron;ava da potro&scaron;ači žele jednostavna i sigurna rje&scaron;enja te da su vrlo otvoreni za digitalne proizvode koji zadovoljavaju njihove potrebe. Prihvaćamo ovu promjenu i ponosni smo &scaron;to smo s na&scaron;im inovacijama i sigurnim rje&scaron;enjima preferirani partner digitalne industrije&ldquo;, rekao je Javier Perez, predsjednik kompanije Mastercard u Europi, te dodao: &bdquo;Kao tehnolo&scaron;ka kompanija koje djeluje u industriji plaćanja, već dugo smo usredotočeni na poticanje inovacija. Važno je da inovacije imaju smisao pa tako u ovom slučaju razumijemo da na&scaron;i partneri i potro&scaron;ači žele koristiti digitalna plaćanja na svojim novim uređajima.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-12-banka.jpg