Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.On je našao formulu: 27-godišnji milijunaš otkriva kako da zaradite veliki novac http://grude.com/clanak/?i=173544173544Grude.com - klik u svijetFri, 21 Feb 2020 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-21-tanner-milijunas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj 27-godišnji momak sam je stvorio dvije tvrtke, Fit Warrior i Elite CEO, a obje vrijede više od milijun dolara.<p>&nbsp;</p> <p>Milijuna&scaron; Tanner Chidester definitivno je čovjek za koga se može reći da je smislio formulu za pravljenje novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj 27-godi&scaron;nji momak sam je stvorio dvije tvrtke, Fit Warrior i Elite CEO, a obje vrijede vi&scaron;e od milijun dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Spor put do bogatstva je u&scaron;teda. Na kraju dana, mnogo je lak&scaron;e zaraditi vi&scaron;e nego u&scaron;tedjeti vi&scaron;e&ldquo;, kaže Chidester.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prvi korak</strong></p> <p>Prvi korak ka pravljenju novca je da imate točnu cifru u glavi do koje želite da dođete. Ako vam je cilj da postanete milijuna&scaron; za deset godina, izračunajte koliko točno novca treba da zaradite u godini, mjesecu ili tjednu da biste to postigli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kada konačnu cifru razbijete na ovaj način, cilj vam vi&scaron;e nije tako stra&scaron;an. Ali mnogi ljudi postavljaju ozbiljne ciljeve koje nikada ne razbiju i ne postave manje ciljeve koje moraju da postignu, pa ostvarenje krajnjeg cilja postaje nemoguće i obeshrabrujuće&ldquo;, priča mladi milijuna&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom kada postavite svoj financijski cilj, morate započeti s radom i krenuti zarađivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbolji način da zaradite veliki novac je da počnete s vje&scaron;tinom koju već imate i koju možete unovčiti, savjetuje Chidester, prenosi <a title="Manager ba" href="https://manager.ba/" target="_blank">Manager.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Možda ste stvarno dobri u treniranju, ili ste zaista dobri u digitalnom marketingu. Možda ste najbolji u prodavanju knjiga ili kuhanju. Pronađite jednu vje&scaron;tinu u kojoj ste zaista dobri, ponudite je kao uslugu i prodajte ljudima&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U prve dvije godine 2.000 USD</strong></p> <p>Tako je i Tanner Chidester počeo. Igrao je nogomet na fakultetu i trenirao od malena, pa je odlučio da kreira personalizirane planove za fitnes i ishranu za klijente. U to vrijeme imao je 22 godine i samo &scaron;to je napustio fakultet pre nego &scaron;to je ga je zavr&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije odmah zaradio novac od svojih programa. U prve dvije godine zaradio je samo 2.000 dolara i dodatno je radio kako bi platio račune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek kada je pohađao tečaj o tome kako da izgradi internet obuku, počeo je da primjećuje rezultate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tada sam saznao da ljudi hoće platiti visoke cijene, vi&scaron;e od 1.500 dolara, za uslugu. Do tada sam prodavao svoje fitnes programe za otprilike 40 dolara&ldquo;, priča Chidester koji je u to vrijeme imao 25 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čim je povećao cijene, počele su pristizati velike svote novca. Zarađivao je tjedno do 10.000 dolara. Na kraju je uspio da zarađuje između 30.000 i 50.000 dolara mjesečno. Do 27. godine njegova neto vrijednost dostigla je milijun dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je koristio novu vje&scaron;tinu koju je razvio, kako da skalira poslovanje &bdquo;na mreži&ldquo;, kako bi počeo da podučava druge vlasnike tvrtki i fitnes trenere kako da povećaju svoje prihode. To se razvilo u njegovu drugu kompaniju, Elite CEO-e, koju vodi pored Fit Warrior-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako on kaže, najveći problem je &scaron;to ljudi svoje usluge prodaju za sitne iznose novca.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-21-tanner-milijunas.jpgBANJA LUKA: Od otpada do biznisahttp://grude.com/clanak/?i=173504173504Grude.com - klik u svijetTue, 18 Feb 2020 11:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-18-banjaluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Namjera autora projekta je da se u što većoj mjeri ovakav otpad iskoristi za izradu dekorativne rasvjete i novogodišnjih ukrasa..<p>&nbsp;</p> <p>Kompanija &ldquo;Elektro Tim&ldquo; Banjaluka, inače lider na području Bosne i Hercegovine u izradi inovativne dekorativne rasvjete i ukrasa za novogodi&scaron;nje i praznično ukra&scaron;avanje javnih povr&scaron;ina (parkovi, trgovi, ulice) i objekata, osmislila je projekt pod nazivom &ldquo;Od otpada do posla&rdquo;, pi&scaron;e <strong>mreza-mira.net</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni cilj projekta je da se plastični ambalažni otpad, koji kod nas zavr&scaron;ava na deponijama, ali se veoma često može vidjeti i na obalama rijeka i na drugim mjestima u prirodi, reciklira i upotrijebi u druge namjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podizanjem javne svijesti da se od jednom upotrebljenog materijala, koji je sada veliki zagađivač životne sredine, napravi ne&scaron;to sasvim novo i realizacijom ovog projekta daje se mogućnost da se pokrenu lokalne zajednice radi prikupljanja i pripreme ovog materijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovaj način se, u ovim lokalnim zajednicama, otvara mogućnost zapo&scaron;ljavanja stanovni&scaron;tva na poslovima tzv &ldquo;zelene ekonomije&ldquo; s posebnim naglaskom na socijalno ugrožene kategorije stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namjera autora projekta je da se u &scaron;to većoj mjeri ovakav otpad iskoristi za izradu dekorativne rasvjete i novogodi&scaron;njih ukrasa, a za ovu godinu je planirano da se prikupi oko 90.000 plastičnih boca i proizvede oko 500 ukrasa od otpadnog materijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od značajnih segmenata programa je slanje pisma namjere u lokalne zajednice, izrada Anketnih listova i anketiranje lokalnih zajednica, odnosno obilazak lokalnih zajednica i profesionalno fotografiranje javnih prostora. Ove aktivnosti su neophodne radi izrade projekata novogodi&scaron;njeg ukra&scaron;avanja koje bi odabrane lokalne zajednice dobile besplatno, odnosno promocije i predstavljanja &scaron;iroj javnosti projekta &ldquo;Od otpada do posla&rdquo; .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovu Sporazuma o suradnji sve navedene aktivnosti će tijekom narednih mjeseci realizirati Centar za promotivne i kulturne djelatnosti &ldquo;Primera MLLL&ldquo; Banjaluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, značaj projekta su prepoznali i u Fondu za za&scaron;titu životne sredine i energetsku efikasnost RS koji je usvojio program realizacije projekta &ldquo;Od otpada do posla&rdquo; i osigurao dio potrebnih financijskih sredstava za njegovu realizaciju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-18-banjaluka.jpgDr. Ante Rezić novi direktor Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=173418173418Grude.com - klik u svijetTue, 11 Feb 2020 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dr. Ante Rezić novi je direktor Aluminija, odlučio je Nadzorni odbor na današnjem zasjedanju.<p>&nbsp;</p> <p>Rezić je nekada&scaron;nji predstavnik Uprave Aluminija za energetiku i sisteme upravljanja. Novi direktor poduzeća koje čeka dogovor s potencijalnim ulagačem o pokretnaju proizvodnje je i profesor mostarskog Sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno je nekoliko potencijalnih kandidata odbilo ponuđenu dužnost u posrnulom poduzeću, a neki od predloženih nisu pro&scaron;li političko 'čekiranje', saznaje se.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-11-20-02-11-aluminij-studenti.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>FOTO: Bljesak.info</strong></em></p> <p><br />Profesor Rezić jedan je od najdugovječnijih stručnjaka i menadžera mostarskog Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgVioleta otvorila novi natječaj za posao! Evo što se nudihttp://grude.com/clanak/?i=173405173405Grude.com - klik u svijetMon, 10 Feb 2020 13:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-24-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Violeta je u potrazi za osobom koja ima dobre komunikacijske, pregovaračke i prezentacijske vještine.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Asistent u izvozu za talijansko trži&scaron;te (M/Ž)</strong><br /><strong>Mjesto rada: Grude</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Opis posla:</strong><br />Komunikacija s kupcima, prezentiranje i ponuda proizvoda, ugovaranje isporuka, ugovaranje akcija, suradnja s odjelom transporta kako bi kupac dobio naručene artike u željenom terminu, izrada kalkulacija, analize prodaje, ugovaranje marketin&scaron;kih aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uvjet:</strong><br />odlično poznavanje Talijanskog jezika u govoru i pismu.<br />poznavanje rada u MS Office-u<br />Sposobnost učenja i spremnost na promjene</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nudimo:</strong><br />Rad u opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi<br />Adekvatna primanja i bonuse kao i stalni radni odnos<br />Mogućnost profesionalnog napredovanja i usavr&scaron;avanja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Motivira Vas izazov i rad u prodaji?<br />Želite učiti i napredovati u karijeri?<br />Imate odlične vje&scaron;tine planiranja i strate&scaron;kog razmi&scaron;ljanja?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavi se i pridruži se na&scaron;em timu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti putem linka:<br /><a href="https://violeta-doo.talentlyft.com/jobs/asistent-u-izvozu-za-talijanska-trzista-hpj" target="_blank">https://violeta-doo.talentlyft.com/jobs/asistent-u-izvozu-za-talijanska-trzista-hpj</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 14.02.2020</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-24-violeta.jpgGodišnja zbirka maraka 2019. HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=173364173364Grude.com - klik u svijetFri, 07 Feb 2020 15:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-zbirka2za_2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebno izdanje posvećeno je svim majkama..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar u godi&scaron;njoj zbirci predstavlja 28 maraka koje su tiskane u 2019. godini, a na njima su prikazane različite svjetske i domaće teme.<br />Markama su obilježeni Europski dan za&scaron;tite osobnih podataka, Međunarodni dan kulturne ba&scaron;tine, Svjetski dan IBD-a i Svjetski dan nepu&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno izdanje posvećeno je svim majkama uz Majčin dan, a sport je zastupljen kroz odbojku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje mjesto na markama na&scaron;la su tradicionalna hercegovačka jela pura lučnica i pole ispod sača. Zatim arheolo&scaron;ka i etnolo&scaron;ka ba&scaron;tina kao &scaron;to su u živoj stijeni isklesane katakombe u Jajcu te dalmatinski jatagan crnosapac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na markama EUROPA predstavljene su omiljene ptice pjevice, velika i plavetna sjenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedinstveni mostarski mostovi, Carinski i Lučki most, na&scaron;li su se u izdanju Arhitektura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicionalno su izdane marke posvećene Međugorju kao i marke Božić i Nova godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz floru s motivima jagode i maginje i faunu koja prikazuje kornjače, tu je i blok izdanja Mitovi i flora s pričom o troglavom psu Kerberu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Markama je obilježena 500. obljetnica smrti Leonarda da Vincija kao i 10. obljetnica smrti Tonija Pehara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebnost ove godi&scaron;nje zbirke maraka je u tome &scaron;to su kroz marke kao mala umjetnička djela ispričane različite priče. Prikladna je kao lijep dar, a kao i sva dostupna izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-zbirka2za_2019.jpgMOŽE I OVAKO: Pogledajte u kojim zemljama se radi, a ne ide na posaohttp://grude.com/clanak/?i=173351173351Grude.com - klik u svijetThu, 06 Feb 2020 13:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-04-sobe_stara_kuca_brightside08.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najnoviji podaci pokazuju da 5,2 posto građana Europske unije (EU) radi od kuće, javlja Anadolu Agency (AA). <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Statističkog ureda Europske unije (EUROSTAT), zemlja EU-a s najvećim brojem građana koji rade od kuće je Nizozemska u kojoj čak 14 posto uposlenika radne obaveze izvr&scaron;ava iz toplog doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije ove zemlje slijede Finska sa 13,3 posto, Luksemburg 11 posto i Austrija u kojoj 10 posto građana radi od kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, najmanji broj uposlenika koji rade od kuće je zabilježen u Bugarskoj gdje samo 0,3 posto radne snage ne mora provoditi vrijeme u kompaniji kako bi obavili radne zadatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dnu liste su jo&scaron; i Rumunjska sa 0,4 posto, Cipar 1,2 i Hrvatska sa 1,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ostalih zemalja članica EU-a, 5 posto Nijemaca radi od kuće, 6,6 posto Francuza kao i 3,6 posto Talijana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima EUROSTAT-a, na nivou EU-a u prosjeku 5,5 posto žena i 5 posto mu&scaron;karaca radi od kuće.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-04-sobe_stara_kuca_brightside08.jpgHoće li nova skupština biti pozitivna za Aluminij?http://grude.com/clanak/?i=173314173314Grude.com - klik u svijetMon, 03 Feb 2020 15:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na skupštini bi se trebalo izjašnjavati o odluci o zaključenu ugovora o zakupu dijela imovine društva Aluminij d.d. Mostar sa društvom M.T. Abraham Group S.A. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je u siječnju otkazana izvanredna skup&scaron;tina dioničara Aluminija Mostar, Nadzorni odbor je na dana&scaron;njoj sjednici donio odluku o ponovnom sazivanju najvi&scaron;eg tijela odlučivanja u ovoj kompaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvanredna skup&scaron;tina dioničkog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar bit će održana 21.02.2020. godine u sjedi&scaron;tu Dru&scaron;tva, saznaje <a title="Bljesak" href="https://www.bljesak.info/gospodarstvo/tvrtke/jos-jedan-pokusaj-zakazana-skupstina-aluminija-o-ponudi-abraham-grupe/300504" target="_blank">Bljesak.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na skup&scaron;tini bi se trebalo izja&scaron;njavati o odluci o zaključenu ugovora o zakupu dijela imovine dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar sa dru&scaron;tvom M.T. Abraham Group S.A.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saznaje se također da na dana&scaron;njoj sjednici nije razrije&scaron;en direktor Dru&scaron;tva Aluminij, Dražen Pandža, dok je tehnički direktor Boris Vican razrije&scaron;en zbog odlaska na novi posao. Samim tim Nadzorni odbor jo&scaron; uvijek nije odredio osobu koja bi trebala preuzeti Aluminij d.d. u prijelaznom periodu, do konačnog razrje&scaron;enja sudbine nekada&scaron;njeg gospodarskog diva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-aluminij.jpgNaručili ste nešto iz Kine? Načekat ćete sehttp://grude.com/clanak/?i=173299173299Grude.com - klik u svijetSun, 02 Feb 2020 18:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-28-koronavirus-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi oni koji očekuju pošiljke iz Kine, dobrano će se načekati.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je na&scaron; vodeći epidemiolog dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za zaraznu epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jučer za Slobodnu izričito naglasio kako nema nikakvog straha od po&scaron;tanskih po&scaron;iljki s kineskog područja, iz Hrvatske po&scaron;te danas javljaju kako radi prevencije opasnosti od &scaron;irenja koronavirusa letovi iz Kine prema Hrvatskoj neće prometovati do daljnjeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kad nema letova, nema ni paketa.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta potvrdila je kako je dobila obavijest od zrakoplovnih prijevoznika KLM-a, Lufthanse LH i Turkish Airlinesa o tome da su obustavljeni njihovi letovi iz Kine prema Hrvatskoj &scaron;to će utjecati na uobičajeno po&scaron;tansko poslovanje u razmjeni po&scaron;iljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stoga korisnike usluga Hrvatske po&scaron;te molimo za razumijevanje, a o svim promjenama pravodobno ćemo vas obavje&scaron;tavati &ndash; poručili su u subotu iz Hrvatske po&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Kine u Hrvatsku dnevno stiže između 20 i 50 tisuća po&scaron;iljki. Oni paketi koji su već stigli u Europsku uniju bit će dostavljeni prema planu, a ostalo&nbsp;će čekati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijenos koronavirusa preko po&scaron;tanskih po&scaron;iljki nije jo&scaron; nigdje zabilježen, ali u sprječavanju &scaron;irenja zaraze poduzimaju se sve mjere za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer je potvrđeno i kako se Wuhanov koronavirus može pro&scaron;iriti s jednoga čovjeka na drugog i prije nego &scaron;to se pojave prvi simptomi bolesti. Potvrdio je to ovotjedni slučaj iz Njemačke gdje je četvero poslovnih ljudi oboljelo nakon &scaron;to je bilo u kontaktu s Kineskinjom koja u tom trenutku nije imala simptome bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kineski ministar zdravstva&nbsp;<strong>Ma Xiaowei</strong>&nbsp;upozorio je da je vrijeme inkubacije koronavirusa&nbsp;od jednog do 14 dana te da je tijekom tog vremena&nbsp;oboljeli, iako nije svjestan bolesti zarazan za druge ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-28-koronavirus-1.jpg HT ERONET nastavit će podupirati rad i projekte mostarske HVIDRA-ehttp://grude.com/clanak/?i=173252173252Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jan 2020 18:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-28-hvidra1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebno je naglasio izlazak monografije o 25. obljetnici ovoga turnira, koja bi trebala ugledati svjetlo dana u drugoj polovici godine.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac sa suradnicima primio je izaslanstvo HVIDRA-e Mostar predvođeno predsjednikom Mirom &Scaron;unjićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izaslanstvu su, uz &Scaron;unjića, bili Mario Cvitković i Nikica Zovko, članovi Predsjedni&scaron;tva te udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;unjić je predsjedniku Primorcu, kao i svim djelatnicima HT ERONET-a, zahvalio na potpori radu i projektima udruge, posebice obilježavanju Lipanjskih zora i jubilarnome, 25. po redu HVIDRA-inom Malonogometnom božićnom turniru, na kojemu se, a &scaron;to je za pohvaliti, uz seniorske ekipe, natječu i &scaron;kolska djeca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U HT ERONET-u svaki put nailazimo na razumijevanje i lijepu riječ. Iznimno smo sretni i zahvalni &scaron;to jo&scaron; postoje takvi ljudi i institucije koji razumiju na&scaron;u problematiku i podržavaju na&scaron;u populaciju te koristimo ovu prigodu uručiti Vam zahvalnicu za potporu na&scaron;oj udruzi&rdquo;, kazao je &Scaron;unjić, uručiv&scaron;i zahvalnicu predsjedniku Primorcu.<br />Mostarska HVIDRA se, prema &Scaron;unjićevim riječima, u ovoj godini priprema za obilježavanje dana udruge i Lipanjskih zora, kao i tradicionalnog Malonogometnog božićnog turnira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je naglasio izlazak monografije o 25. obljetnici ovoga turnira, koja bi trebala ugledati svjetlo dana u drugoj polovici godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primorac je pohvalio HVIDRA-ine projekte, naglasiv&scaron;i kako će ih HT ERONET i dalje podržavati te im zaželio sve najbolje u daljnjim aktivnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-28-hvidra1.jpgDnevnica od 25 KM za jednu smjenu postala mizerijahttp://grude.com/clanak/?i=173239173239Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jan 2020 16:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-radnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na zavodima širom Federacije BiH evidentirano je 308.433 nezaposlenih.<p>&nbsp;</p> <p>Prema tim podacima, najvi&scaron;e je medicinskih sestara/tehničara, gimnazijalaca te ekonomskih tehničara, a među onima s visokom stručnom spremom, prednjače diplomanti političkih znanosti, ekonomisti i pravnici. Manjak je radne snage u ugostiteljstvu te u tekstilnoj i drvnoj industriji. Pokazalo se to i tijekom redovne komunikacije s poslodavcima, koju Zavod obavlja u okviru svojih aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Pojačana je potražnja i za komercijalistima, trgovcima, variocima, CNC operaterima i vozačima&rdquo;, naveli su iz Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje. Da na na&scaron;em trži&scaron;tu zaista nedostaje radne snage, na &scaron;to stručnjaci stalno upozoravaju, govori hrpa oglasa na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prava pomama, pogotovo u Hercegovini, vlada za kuharima, konobarima, &scaron;ankerima, sobaricama, spremačicama. Zbog nedostatka tih radnika, ovda&scaron;nji ugostitelji su na mukama i prisiljeni su na davanje mnogo većih plaća u odnosu na prethodne godine, prenosi Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I vlasnicima suvenirnica sve je teže naći radnike. Kako se Avazu požalio vlasnik jedne radnje u Mostaru, dnevnica od 25 KM za jednu smjenu postala je mizerija. Sve je teže i građevinarima, koji se ne mogu nositi s visokim izdacima s jedne strane, dok su u Njemačkoj i u drugim zemljama, s druge, sve traženiji poslovi tesara, keramičara, molera&hellip; Za takve i slične poslove na dru&scaron;tvenim mrežama se nude dnevnice i do 100 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-radnici.jpgLjubušanka dobila priznanje za razvoj ideja i inovacija u poduzetništvu u srednjoj i jugoistočnoj Europihttp://grude.com/clanak/?i=173169173169Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jan 2020 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-21-josipa-maras.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikad se nisam trudila biti uspješna, ali dajem sve od sebe da budem vrijedna. Vjerujem kako me baš taj pristup doveo do toga da živim svoj dugogodišnji, rekla bih i dječji san.“ – izjavila je Josipa.<p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni ekonomski forum &bdquo;PERSPEKTIVE&ldquo;, u sklopu projekta dodjele nagrada i priznanja &bdquo;Stvaratelji za stoljeća&ldquo; odabrao je <a title="Studijo tapete" href="https://studijo.co/" target="_blank">Studijo Maras</a>, odnosno mladu poduzetnicu i umjetnicu Josipu Maras za najuspje&scaron;niju u kategoriji Razvoj ideja i inovacije u poduzetni&scaron;tvu u srednjoj i jugoistočnoj Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o projektu promocije i nagrađivanja najzaslužnijih pojedinaca i organizacija za razvoj poduzetni&scaron;tva na području srednje i jugoistočne Europe &bdquo;Stvaratelji za stoljeća&ldquo; koji ima za cilj odati priznanje velikim vizionarima i liderima budućnosti čija neustra&scaron;ivost, rad, znanje, kreativnost i vrhunski rezultati predstavljaju temelj i glavni pokretač dru&scaron;tva u kojem živimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada i priznanje za razvoj ideja, inovacije i investicija u poduzetni&scaron;tvu, dodjeljuje se pojedincima i organizacijama koje se posebno ističu originalno&scaron;ću, kreativnim idejama i inovacijama u poduzetni&scaron;tvu, značajnim investicijama te doprinosu budućem razvoju poduzetni&scaron;tva. &bdquo;Samo oni koji se odvaže, stvaraju povijest.&ldquo; &ndash; stoji u dopisu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo tapete iz radionice Studija Maras, zajedno s ilustracijama i ostalim kreativnim pristupima posvećenim uređenju doma, arhitekturi i dizajnu interijera, izdvojile su Josipu Maras kao najuspje&scaron;niju u pripadajućoj kategoriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina nova linija vodootpornih i UV otpornih tapeta, nastala kao produkt digitalnog slikarstva, moderne tehnologije i hrvatskog dizajna, koristi novu tehnologiju u procesu izrade i postavki tepeta koja omogućuje primjenjivost dizajna klasičnih tapeta na apsolutno hidroizolacijske povr&scaron;ine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjetnica prepoznatljivog stila, čije tapete danas osvajaju svjetska trži&scaron;ta, ističe kao joj je izuzetna čast i zadovoljstvo biti nagrađena među toliko priznatih i uspje&scaron;nih poduzetnika: &bdquo;Pro&scaron;la godina je uistinu bila puna izazova, kako poslovnih, tako i privatnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao poduzetnica, a u isto vrijeme i majka, postane&scaron; svjestan da niti jedan dan nije dovoljno dug da stigne&scaron; napraviti sve &scaron;to zamisli&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niti u jednom trenutku nisam razmi&scaron;ljala da svijetlo u mom uredu koje 'gori' dugo u noć, i tako gotovo svake noći, zapravo netko vidi, prepozna i cijeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, nikad se nisam trudila biti uspje&scaron;na, ali dajem sve od sebe da budem vrijedna. Vjerujem kako me ba&scaron; taj pristup doveo do toga da živim svoj dugogodi&scaron;nji, rekla bih i dječji san.&ldquo; &ndash; izjavila je Josipa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Josipi će nagrada biti uručena u Dubrovniku, 5.- 8. ožujka 2020. godine, u sklopu 6. Dodjele nagrada i priznanja za doprinos razvoju poduzetni&scaron;tva u srednjoj i jugoistočnoj Europi te 7. Regionalnog Summita poduzetnika srednje i jugoistočne Europe &bdquo;300 najboljih&ldquo; 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-21-josipa-maras.jpgMostarac iz Švicarske kupuje bivšu tvornicu duhana u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=173168173168Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jan 2020 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-21-tvornica-duhana-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poduzetnik otkriva da na mjestu bivše tvornice neće biti nova tvornica duhana te kako je moguće "da bude nešto slatko". <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;u tvornicu Fabrike duhana Mostar kupuje &scaron;vicarski poduzetnik rođen u Mostaru Mirsad Rahimić, koji je već poznat po investiranju u rodni grad i Bosnu i Hercegovinu, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rahimić je za Klix kazao kako je dobio usmenu informaciju o ponudi Općinskog suda Mostar za kupovinu objekta, te narednih dana iz &Scaron;vicarske dolazi u Mostar rije&scaron;iti administrativne poslove vezane za kupovinu ove tvornice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobio sam informacije da je sutkinja Općinskog suda Mostar donijela zaključak da ide u proceduru mojih 30 dana, ali evo jo&scaron; to nemam službeno i pismeno", izjavio je Rahimić. Prema informacijama kojima raspolaže, utorak i četvrtak se spominju kao dani od kojih treba početi teći rok od 30 dana za kupovinu Tvornice duhana u Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Narednih dana dolazim u Mostar da krenem s pripremama i svim potrebnim za otkupljivanje. Gledat ću da u tih 30 dana sve zavr&scaron;im i uplatim i tako konačno stavimo točku na Tvornicu duhana u Mostara, kazao je Rahimić. Ako s ovom kupovinom sve bude proceduralno kako treba, kaže kako će to u skorije vrijeme postati jedno lijepo zdanje s novim radnim mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkriva da na mjestu biv&scaron;e tvornice neće biti nova tvornica duhana i dodaje kako je moguće "da bude ne&scaron;to slatko".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-21-tvornica-duhana-mostar.jpgI BH Telecom se odlučio ugasiti program NovaBH i tako zaustaviti medijsko porobljavanje BiHhttp://grude.com/clanak/?i=173158173158Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-20-televizija-daljinski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I BH Telecom je nakon Eroneta i Mtela ugasio program NOVE BH i time srušio plan grupacije Telemach kojim bi građani naše zemlje platili porobljavanje ove države, i to svaki sa po 1,40 KM mjesečno.<p><br />Plan ''prisile'' kojim bi BH Telecom korisnicima naplatio dodatnih 1,40 KM mjesečno i taj novac dao Telemachu sasuo se u prah.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=173022&amp;hoce-li-u-2020-gradjanima-bih-biti-uveden-dodatni-porez-od-10-posto" target="_blank">Kako smo već pisali</a>, želja grupacije Telemach bila je da razvije utjecajan i jak medij preko leđa pretplatnika drugih operatera, poput BH Telecoma, M;TELa i HT Eroneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; narod bi rekao da je Telemach želio i jare i pare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj navedene grupacije nije bio samo da pokupi novac kojim bi konkurencija financirala emitiranje njihovog kanala, već i li&scaron;iti povjerenje građana u operatere poput BH Telecoma, M;TEL-a i HT Eronet-a, pi&scaron;e portal prvenovine.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su M;TEL i HT Eronet ugasili TV program ''Nova BH'', danas je i BH Telecom odlučno rekao &bdquo;NE&ldquo; grupaciji Telemach te odbio da svoje korisnike dodatno optereti sa 1,40KM mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da objasnimo:</strong></p> <p>Plan Telemacha je bio da u naredne tri godine, samo putem tri spomenuta telekoma, ubere preko dvadeset milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S tim novcem bi razvijali vlastitu televiziju &uml;Nova BH&uml; koja bi predstavljala zavr&scaron;ni udarac u medijskom porobljavanju BiH, a da bude gore, porobljavanje vlastite države trebali su platiti građani BiH, i to svaki po 1,40KM mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedeno obja&scaron;njava i pozive u Telemachovim medijima (N1, NOVA BH) da korisnici pređu na druge operatere. Na koga drugog, nego na Telemach?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored dva teleoperatera, i treći, BH Telecom je svojim odlučnim &bdquo;Ne&ldquo; danas potpuno sru&scaron;io taj nezakoniti plan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka BH Telecoma morala je biti te&scaron;ka, jer je cijelo vrijeme, tokom ovog &uml;reketiranja&uml; konkurenata i korisnika, Regulatorna agencija za komunikacije BiH davala podr&scaron;ku Telemachu, umjesto da &scaron;titi interese potro&scaron;ača i korisnika, kojima bi moralo biti zagarantirano da, svako ko koristi zemaljske frekvencije kao prirodno bogatstvo BiH, ne smije naplaćivati građanima ono &scaron;to je od države dobio besplatno &ndash; frekvencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako smo ranije pisali, i ostali operateri su se usprotivili takvom postupanju Regulatorne agencije za komunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tuzlanski kablovski operater je Regulatornu agenciju za komunikacije prijavio Parlamentu BiH, zbog toga &scaron;to ista ne rje&scaron;ava probleme iz svoje nadležnosti, nego se pona&scaron;a kao podr&scaron;ka Telemachu u namjeri da svakom gledatelju iz džepa uzima dodatnih 1,40 KM mjesečno, od danas pa svih narednih godina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-20-televizija-daljinski.jpgVještine koje su vam potrebne za radno mjesto 21. stoljeća niste mogli naučiti u školihttp://grude.com/clanak/?i=173157173157Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-28-business_organization.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o profesionalnim vještinama koje je nemoguće jednostavno testirati na razgovoru za posao.<p><br />Prema rezultatima analize trži&scaron;ta rada, koju je provela vodeća karijerna platforma LinkedIn, poslodavci od svojih potencijalnih radnika sve če&scaron;će traže vje&scaron;tine koje nije moguće dobiti uz fakultetsku i srednjo&scaron;kolsku diplomu, pi&scaron;e MarketWatch.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 21. stoljeću, eri u kojoj će trži&scaron;te rada u najvećoj mjeri obilježiti umjetna inteligencija i robotika, nekonvencionalne vje&scaron;tine poput kreativnosti, moći uvjeravanja i emocionalne inteligencije, kompanijama daju jednu dodatnu vrijednost koja ih može istaknuti na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Upravo je kreativnost vje&scaron;tina koja se već drugu godinu za redom na&scaron;la na samome vrhu 'liste želja' poslodavaca na toj karijernoj platformi, zato &scaron;to vodeći biznismeni smatraju da 'njihove kompanije trebaju ljude koji svakodnevnim izazovima pristupaju na kreativan način'.<br /><br /></p> <p>No, riječ je o profesionalnim vje&scaron;tinama koje je nemoguće jednostavno testirati na razgovoru za posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kreativnost radnika svakoj kompaniji ponudi jednu novu dimenziju koja u konačnici unaprijedi njihovu konkurentnost na trži&scaron;tu &ndash; tvrdi Cheryl Palmer, osnivačica firme Call to Career koja se bavi profesionalnom orijentacijom.<br /><br /></p> <p>Istovremeno, prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma, prihodi kreativne industrije posljednjih su se godina i vi&scaron;e nego udvostručili. Dobit ostvarena u modnoj, filmskoj i glazbenoj industriji 2002. godine iznosila je 'samo' 208 milijardi dolara, dok je 2015. godine porasla na čak 509 milijardi.<br /><br /></p> <p>- Kako unaprijediti kreativnost? Tako da pred sebe neprestano stavljate nove izazove &ndash; obja&scaron;njava karijerna strategistica Carola Zimmerman, dodav&scaron;i da učenje novih stranih jezika, čitanje knjiga i fizička aktivnost mogu imati blagotvoran učinak na poslovne vje&scaron;tine individualaca koji su spremni na osobni rast.<br /><br /></p> <p>Moć uvjeravanja na drugom je mjestu 'liste želja' poslodavaca globaliziranog svijeta. &ldquo;Menadžeri cijene kandidate koji mogu objasniti onaj 'za&scaron;to', jer se proizvodi često ne prodaju zahvaljujući isključivo svojoj kvaliteti, već im treba dodatni poticaj na trži&scaron;tu&rdquo; pi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Pet vje&scaron;tina koje poslodavci 21. stoljeća traže:<br /><br />1. Kreativnost<br /><br />2. Moć uvjeravanja<br /><br />3. Suradnja i timski duh<br /><br />4. Sposobnost prilagodbe</p> <p>5. Emocionalna inteligencija</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-28-business_organization.jpgDirektor pričao o 'nemogućem' povećanju plaća za 200 KM, komentator ga ušutiohttp://grude.com/clanak/?i=173152173152Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-20-020-pandurevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Udruge poslodavaca FBiH Mladen Pandurević sve se više potvrđuje kao profesionalni davatelj izjava koje su, ruku na srce, jako zanimljive.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, radnicima uglavnom ne idu na ruku jer nejasno je kako bi zakoni koje mjesecima zagovara Pandurević i&scaron;li na ruku radnicima s obzirom da su tek rijetki poslodavci spremni ponuditi minimalnu plaću od, primjerice, 1000 KM, &scaron;to bi bila neka psiholo&scaron;ka granica kojom bi se ljude zadržalo u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Nek mi netko kaže &scaron;to liječnik iz Njemačke napu&scaron;ta svoj posao i odlazi, je li to dokaz da Njemačka nije sređena država i da on tamo nema izvanrednu plaću?! U Emiratima, Kataru, na Floridi mu je ponuđeno duplo vi&scaron;e i on ode. Mi trebamo shvatiti da su migracije uvijek postojale, pogotovo na ovom područuju. Odgovorno vam tvrdim, kad bismo mi sada za 200 KM povećali plaće, nijedna ekonomija u postotku ne bi izdržala takav skok, a odlazak ljudi se ne bi bitno smanjio - kazao je Pandurević. Čitatelj Klixa dao je sjajan komentar na njegovu izjavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U BiH postoje dva sna - jedni sanjaju Njemacku drugi sanjaju drzavni posao na budzetu. Raditi za Pandurevica i njemu slicne privatnike niko ne zeli. Privatnici lazu da nemaju novca. A voze nova auta, skijanje u Svicarskoj i Austriji, trcanje, rekreacija, snobovski zivot, bez osjecaja za sirotinju. Normalno da od takvih snobova normalan svijet bjezi i odlazi u Njemacku zapoceti novi zivot."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-20-020-pandurevic.jpgČapljina će opet mirisati po keksu...http://grude.com/clanak/?i=173119173119Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jan 2020 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-03-lasta-strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklih dana živo je u Lasti i oko nje, gdje se odvijaju radovi za rekonstrukciju i pripremu tvornice za novo razdoblje.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su u prosincu počeli radovi na rekonstrukciji krova, u siječnju su nastavljeni radovi na či&scaron;ćenju dvori&scaron;ta i zgrada kompleksa &rdquo;Laste&rdquo;, <a href="https://caportal.net/2020/01/16/foto-radovi-na-lasti-napreduju-iz-dana-u-dan/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">pi&scaron;e Čapljinski portal.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, rje&scaron;avaju se imovinsko-pravni odnosi kako bi se &rdquo;Lasti&rdquo; vratilo ono &scaron;to joj pripada, odnosno zemlja koju su zaposjeli pojedinici čije se njive nalaze uz Lastu.</p> <p><br /><strong> Vraćanje starog sjaja Lasti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik Violete Petar Ćorluka ranije potvrdio da je zavr&scaron;en proces preuzimanja Laste te za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Europska unija planira uložiti 20.000.000,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Svakako mi je najvažnije da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Pogoni i stanje u kojem je Lasta sada ne zadovoljavaj proizvodnju hrane pa je prvi potez obnova krova, zidova, otvora, podova&hellip;, a već su u tijeku užurbani pregovori za obnovu s novim tehnologijama i strojevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong> Čapljina će opet mirisati po keksu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon obnove raspisuje se natječaj za radnike i svakako nam je u cilju angažirati lokalno stanovni&scaron;tvo koje zna i želi raditi. Moram istaknuti potporu i partnerskih firmi, kao &scaron;to su Ferero roshe, Barilla&hellip; koje će nam svakako pomoći sa svojim znanje i iskustvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blizina željezničke pruge uveliko olak&scaron;ava komunikaciju za prikupljanje, odnosno nabavku potrebitih sirovina koje su van granice na&scaron;e države. Vjerujem da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u &scaron;iroj regiji&rdquo;, istaknuo je ranije Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Čapljinski portal</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-03-lasta-strudle.jpgVokel i Brina u poslu od 35 milijuna eura! I Grude će od njega profitirati!http://grude.com/clanak/?i=173117173117Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jan 2020 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-17-vokel-brina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada FBiH, na sjednici održanoj 16. siječnja 2020. u Mostaru, dala je prethodnu suglasnost za izdavanje energetskih dozvola gospodarskim društvima za izgradnju tri vjetroelektrane u Tomislavgradu i jedne u Posušje.<p>&nbsp;</p> <p>Relaks d.o.o. Posu&scaron;je radi na projektu izgradnje VE O&scaron;trc na planini O&scaron;trc iznad Posu&scaron;ja. Vlasnici Relaksa su članovi Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je Veljko Lončar(Vokel) i Tomislav Marić (KTM Brina).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt je u fazi ishođenja Energetske dozvole. Do sada je za VE izdana Lokacijska i Okoli&scaron;na dozvola te jo&scaron; 30-ak raznih dopu&scaron;tenja i suglasnosti s razine općine, županije i federacije, javlja portal Grude.com. Snaga i smjer vjetra se kontinuirano prati i snima već pet godina s uređajima postavljenim na mjerni stup visine 84 metra na O&scaron;trcu. Temeljem dobivenih podatka urađene su sve potrebne studije i elaborati koji pokazuju da je lokacija O&scaron;trc jedna od najboljih lokacija za izgradnju vjetroelektrana u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Električnu energiju iz obnovljivog izvora energije-vjetra, VE O&scaron;trc će proizvoditi s osam vjetroturbina ukupno instalirane snage 28,2 MW. Planirana godi&scaron;nja proizvodnja je 94 GW/h električne energije i ona je dovoljna za opskrbu svih kućanstava u Posu&scaron;ju, Grudama i Ljubu&scaron;kom. Prema Studiji izvodljivosti vrijednost projekta VE O&scaron;trc je 35 milijuna eura i to će biti najveća investicija u jedan projekt u Županiji zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Relaks d.o.o. Posu&scaron;je potpisao je Ugovor o koncesiji s Vladom ŽZH, temeljem kojeg je stekao pravo izgraditi i koristiti vjetroelektranu na lokalitetu O&scaron;trc u Posu&scaron;ju u periodu od 30 godina. Na ime koncesijske naknade Relaks će plaćati koncesijsku naknadu u iznosu od 2,5 posto od ukupne vrijednosti proizvedene električne energije, a naknada će se dijeliti na dva jednaka dijela između Županije i Općine Posu&scaron;je, priopćeno je iz Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-17-vokel-brina.jpgPoslodavci tražili da minimalna plaća bude 700 KM, Ćorluka predložio 1000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=173086173086Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jan 2020 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-14-snjezana-kopruner-28062016-jb-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snježana Kopruner najuspješnija je poduzetnica u BiH. Vlasnica je tvrtke GS-TMT iz Travnika koja proizvodi za automobilsku industriju, zatim metalne konstrukcije strojeva, električne bicikle...<p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je u jednom intervjuu istaknula važnost povećanja plaća u BiH i kritizirala politiku koja ne može namiriti skupu administraciju pa namete podiže poslodavcima, a kada se uzmu porezi, doprinosi i parafiskalni nameti BiH spada u države u kojima je najgore poslovati. <br /><br />- "Žao mi je u da politici ne razumiju da čovjek ne može živjeti s 400 - 500 KM mjesečno. Na svim skupovima, mi poslodavci, smo tražili da se minimalna plaća poveća barem na 700 KM, a gospodin iz 'Violete', Petar Ćorluka, tražio je da minimalna plaća bude i 1.000 KM. Vlada ima problem jer se prema koeficijentima onda i njima povećavaju plaće koje se de facto ne bi smjele povećati jer su im koeficijenti maksimalni. To je paradoks u koji smo u&scaron;li", izjavila je nedavno Kopruner te dodala da kod nje u tvrtki nitko nema minimalnu plaću, a ove godine je povećala plaću i čistačicama i inženjerima za deset posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-14-snjezana-kopruner-28062016-jb-1.jpgAluminij će na sljedećoj skupštini zaključiti ugovor s M.T. Abraham Grouphttp://grude.com/clanak/?i=173044173044Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jan 2020 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na predloženom dnevnom redu pod točkom broj tri nalazi se ‘Donošenje odluke o zaključenju ugovora o zakupu imovine društva Aluminij d.d. Mostar sa društvom M.T. Abraham Group S.A.’.<p>&nbsp;</p> <p>Na <a title="aluminij mostar" href="http://www.aluminij.ba/novosti/1415-obavijest-o-sazivanju-izvanredne-skupstine-dionickog-drustva-aluminij-dd-mostar" target="_blank">internet stranici</a> Alumija d.d. Mostar objavljena je obavijest o sazivanju izvanredne Skup&scaron;tine dioničkog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar za petak 17. siječnja 2020. godine<br /><br /></p> <p>Na predloženom dnevnom redu pod točkom broj tri nalazi se &lsquo;Dono&scaron;enje odluke o zaključenju ugovora o zakupu imovine dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar sa dru&scaron;tvom M.T. Abraham Group S.A.&rsquo;.<br /><br /></p> <p><a title="Aluminij" href="https://www.grude.com/clanak/?i=162831&amp;aluminij-na-korak-od-spasa-place-1500-km-i-vracanje-na-posao" target="_blank">Podsjetimo</a> krajem protekle godine iz M.T. Abraham Group, koja želi ponovno pokrenuti proizvodnju u Aluminiju, za Večernji list su rekli:<br /><br /></p> <p>-Na&scaron; primarni cilj je reaktivirati i stabilizirati postojeću ljevaonicu, uvesti novu operativnu učinkovitost, otvoriti novu modernu liniju proizvodnje i pobolj&scaron;ati prakse upravljanja koje će osigurati dugoročnu stabilnost i profitabilnost, pokazujući tako jo&scaron; jednom Bosnu i Hercegovinu kao regionalnog i svjetskog proizvođača i izvoznika aluminija. Tvornica izravno i neizravno utječe na vi&scaron;e od 15.000 radnih mjesta u regiji. Na&scaron;e znanje i kapitalna ulaganja izravno i neizravno povećavaju stopu zaposlenosti u cijeloj regiji.<br /><br /></p> <p>Pokretanjem proizvodnje u tvornici Ljevaonici i nadogradnje tvornice odmah nakon potpisivanja ugovora o zakupu ovisi o isporuci potrebnih sirovina u skladu s predloženim rasporedom. Prvi korak je bez daljnjeg odgađanja kako bi se osigurali znanje i iskustvo komptentnih zaposlenika. Povećanje broja zaposlenih u drugoj godini bit će rezultat kapitalnih ulaganja u novu peć za proizvodnju u tvornici Ljevaonice. Želimo osigurati visoku kvalitetu proizvoda i podržati nove proizvodne linije prema zahtjevima kupaca Aluminija. Osigurani su ugovori s ključnim dobavljačima i kupcima, kao i dovođenje novih kupaca kako bi se osigurala stabilnost. Od vitalnog je značaja da uspostavimo zavidne industrijske kapacitete u BiH i povećamo izvoz i prihode do novih rekorda.<br /><br /></p> <p>Treba napomenuti da će biv&scaron;i zaposlenici Aluminija imati prioritet prilikom zapo&scaron;ljavanja. Nadogradnja amperaže na kojoj radi Alektroliza povećavat će proizvodnju aluminija za 95 kg po ćeliji dnevno. To je ekvivalent ukupnom povećanju godi&scaron;nje proizvodnje aluminija od 7% s izravnim utjecajem na krajnju proizvodnju i izvoz. Povećanje proizvodnje stvorit će naprednije linije, &scaron;to će na kraju dovesti do veće mogućnosti zapo&scaron;ljavanja.<br /><br /></p> <p>Industrija aluminija u Bosni i Hercegovini ključni je element proizvodne baze i stabilnosti zaposlenosti u ovoj regiji. Snažan, lagan s mogućnosti recikliranja, aluminij je materijal koji je jedinstven za potrebe i izazove 21. stoljeća. Od zahtjeva za učinkovitija vozila s obzirom na potro&scaron;nju do zelenih proizvoda za gradnju, do održivog pakiranja, aluminij je dobro pozicioniran na svjetskim trži&scaron;tima. Vjerujemo da će te karakteristike i dalje imati svoje prednosti na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgTodorić: Vjerujem Milanoviću i Škori, a živim teško... pomažu obitelj i prijateljihttp://grude.com/clanak/?i=173026173026Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jan 2020 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-06-ivica_todoric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvije godine od otvaranja istrage protiv nekad najmoćnijeg hrvatskog poduzetnika - Ivice Todorića, od optužnice još ni traga. Iako je županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu probilo sve rokove, sankcija za njih nema. <p><br />Na istragu protiv njega državno odvjetni&scaron;tvo dosad je potro&scaron;ilo tri milijuna kuna. &Scaron;to na sve kaže i od čega sada živi Ivica Todorić? U Kulmerovim dvorima, gdje i dalje stanuje, primio je novinarku RTL-a Ivanu Ivandu Rožić.</p> <p><br /><br />Okružen spisima, u Kulmerovim dvorima Ivica Todorić već tri godine prikuplja papire kako bi dokazao da su mu nezakonito oteli tvrtku.</p> <p><br /><br /><strong>Mnogi se sjećaju onih va&scaron;ih izjava iz Londona, rekli ste sami da niste ukrali ni jedan jedini euro. Kako vi danas živite? Spomenuli ste tada da živite sa 20 funti?</strong><br /><br />"Te&scaron;ko, mislim, pomažu nam obitelj i prijatelji, ne tro&scaron;imo mi sad ne znam kakav novac za &scaron;to. Živimo te&scaron;ko, ali veselo, jer pazite ja ću kad se rasvijetli ovo dovesti novi duh u ove prostore, u ovu Hrvatsku, ne mogu vam reći kako se veselim &scaron;to sam napravio, do kud sam do&scaron;ao i kako sam raskrinkao jednu kriminalnu organizaciju", kazao je Todorić, javlja <a href="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3626825/bili-smo-kod-ivice-todorica-u-kulmerovim-dvorima-tesko-zivimo-kcer-mi-se-morala-snalaziti-da-prezivi/">RTL</a>.<br /><br />Kulmerovi dvori, dok je bio u Londonu, jedno vrijeme su se i iznajmljivali za vjenčanja, press konferencije i ostala događanja.</p> <p><br /><br /><strong>Iznajmljuju li se i dalje Kulmerovi dvori?</strong><br /><br />"To je kćer moja dok mene nije bilo, snalazila se jadna da preživi", pojasnio je nekad najmoćniji Hrvat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>&Scaron;to obitelj, supruga i djeca kažu na sve?</strong><br /><br />"A čujte, njima nije ugodno, jo&scaron; je pritisak svega, dok se sve ne rasvijetli nije ugodno."</p> <p><br /><br />A rasvijetliti se tako skoro očito neće. Istraga protiv Todorića, sinova i Agrokorovih menadžera otvorena je prije dvije godine. Vlada je za tu aferu čak dala i pet milijuna kuna. Ali tužiteljstvo i dalje tapka u mraku. Optužnice jo&scaron; nema.</p> <p><br /><br />"U Hrvatskoj smo nažalost već navikli da ovakve akcije započinju sa spektakularnim uhićenjima, privođenjima okrivljenika oko pet ili &scaron;est ujutro, a onda se nalazimo u situaciji da sama istraga traje već treću godinu", govori Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića.</p> <p><br />Iz tužiteljstva odgovaraju da je od pet milijuna kuna gotovo dva milijuna potro&scaron;eno na vje&scaron;tačenja, 58 tisuća na putovanja, 35 tisuća na grafičke usluge, za održavanje opreme 11 tisuća kuna, 10 tisuća plaćeni su uredski materijal, a 847 kuna ko&scaron;tali su svjedoci.</p> <p><br />Istodobno, Todorić je ostao bez tvrtke. Ured mu već odavno nije u Ciboninu tornju. Logo Agrokora je maknut. Sada se to zove Fortenova grupa. Nekretnine vrijedne 120 milijuna kuna dane su na prodaju. Prije tri godine, Villa Castelo za vi&scaron;e od osam milijuna eura prodana je slovačkom biznismenu. Jo&scaron; se čeka kupac za jahtu Janu i helikopter Bell.</p> <p><br /><br />"Dok se ne zavr&scaron;e sudovi, oni ne smiju prodavati ni&scaron;ta. Ako prodaju, ja ovom prilikom upućujem informaciju - da ako se stvarno dogodi da neki danas od Agrokora žele kupiti oni moraju biti svjesni da će biti za &scaron;tetu koju rade - tuženi", rezolutan je Ivica Todorić.</p> <p><br />Ivica Todorić za sve &scaron;to se događa otpočetka krivi premijera Andreja Plenkovića i ljude kojima se okružio. Vi&scaron;e vjeruje u Zorana Milanovića i Miroslava &Scaron;koru.</p> <p><br />"&Scaron;koro navodno osniva stranku. Imat će između pet i deset posto vi&scaron;e od HDZ-a. Nema HDZ-a, nema... Dok je Plenković samo ide dolje, đaba, može biti tko god &scaron;ta hoće, ali sigurno, barem se nadam, imam iskustva djelomično s gospodinom Milanovićem da je to jedan ozbiljan čovjek. Puno je toga pro&scaron;ao, i siguran sam, a to je ono &scaron;to je rekao, da će se držati Ustava", izrazio je nadanja Todorić.</p> <p><br /><br />Todorić vjeruje i kako ovo nije njegov kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Vjerujete li da ponovno možete biti najjači gospodarstvenik u Hrvatskoj?</strong><br /><br />"Aposlutno vjerujem! Pazite, ja jednostavno te vje&scaron;tine znam. Od pepela sam stvorio svjetski ozbiljne kompanije. Ja sam najveći borac protiv korupcije ne samo u Hrvatskoj, već u ovom dijelu Europe, razumijete", izjavio je na kraju priče optuženi biv&scaron;i vlasnik Agrokora.<br /><br />Sve će to Ivica Todorić morati dokazati i na sudu. Ako optužnica bude podignuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RTL Televizija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-06-ivica_todoric.jpgHoće li u 2020. građanima BiH biti uveden dodatni porez od 10 posto?http://grude.com/clanak/?i=173022173022Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jan 2020 17:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-rak_bih_fena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Telemacha su pozvali kablovske operatere da moraju, u ime građana/korisnika, po svakom korisniku naplatiti 1,40 KM mjesečno, što praktično iznosi 10 posto dodatnog iznosa..<p>&nbsp;</p> <p>Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) je već dala suglasnost na dodatni porez od 10 posto, točnije proteklih mjeseci je ulagala velike napore da se građani dodatno oporezuju. Na žalost, ne radi se o novogodi&scaron;njoj &scaron;ali nego o goloj istini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>San svakog je da prikuplja poreze u ime države, oporezuje sve građane i tako se obogati. Ipak, u normalnom svijetu takvu privilegiju ima samo država. Budući da je BiH po svemu posebna i jedinstvena, nedavno smo do&scaron;li u situaciju da ovdje nove poreze uvode i nameću privatne kompanije, pi&scaron;e <a title="Srpska caffe" href="http://srpskacafe.com/2020/01/hoce-li-od-januara-2020-gradjanima-bih-biti-uveden-dodatni-porez-od-10-odsto/" target="_blank">SrpskaCafe.com</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Točnije, grupacija Telemach je svim gledateljima televizije u BiH uvela dodatni porez od 10 posto od iznosa prosječne pretplate na kablovsku TV koji, kako su u Telemachu zamislili, treba da prikupe svi operateri od građana BiH, odnosno korisnika kablovske TV u BiH, i uplate ga na žiro račun ove kompanije. Koja je uzgred iz Luksemburga. Na taj način &bdquo;Telemach&ldquo; planira na godi&scaron;njem nivou da iz džepova građana BiH zagrbi preko 13 000 000 KM!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali krenimo od početka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupacija Telemach je već pro&scaron;le godine, za potrebe ostvarenja tog plana, kupila Pink BH i promijenila mu ime u Nova BH. Nakon toga se u javnosti pojavila obavijest sa zahtjevom da svaki građanin treba platiti dodatnih 10 posto na iznos kablovske pretplate za potrebe Nova BH. Korisnicima kablovske TV je zaprijećeno da oni koji odbiju platiti taj &ldquo;porez&rdquo;, neće moći gledati sportska natjecanja, između ostalih i reprezentacija ali i pojedinačnih sporta&scaron;a iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Telemacha su pozvali kablovske operatere da moraju, u ime građana/korisnika, po svakom korisniku naplatiti 1,40 KM mjesečno, &scaron;to praktično iznosi 10 posto dodatnog iznosa na prosječnu mjesečnu pretplatu za kablovsku televiziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to samo za jedan program &ndash; Nova BH. Podsjećanja radi, prosječan operater sada ima 200 kanala koju korisnik plaća u prosjeku 14 KM. Nova BH je sama sebi odredila cijenu od 1,40 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od Slovenske agencije za komunikacije AKOS, Regulatorna agencija za komunikacije u BiH, skraćeno RAK, je dozvolila Telemachu da naplaćuje program i zadrži nacionalne frekvencije, &scaron;to je presedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Presedan je to da netko, tko je dobio na javnom pozivu navedene frekvencije sa obaveznom ponudom da besplatno emitira taj program građanima cijele BiH, sada taj isti nacionalni resurs BiH zloupotrebljava i prodaje taj TV sadržaj građanima BiH. &Scaron;tovi&scaron;e, RAK BiH je pred najavu Telemacha da će naplaćivati te programe, velikom brzinom organizirala izmjene Pravilnika koje bi omogućile Telemachu takvu naplatu, ali taj Pravilnik jo&scaron; uvek drži u ''fioci'', pouzdano saznaje SrpskaCafe.com iz izvora bliskih RAK BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrlo je čudna uloga RAK BiH koja je dozvolila Telemachu da preuzme Pink BH i naknadno dozvolila da naplaćuje taj program građanima BiH, dok u isto vrijeme koristi nacionalne frekvencije koje se tretiraju kao prirodno bogastvo Bosne i Hercegovine. U identičnoj situaciji je Slovenska agencija za komunikacije AKOS na poku&scaron;aj grupacije Telemach da to isto napravi i u Sloveniji (sa popularnim TV kanalima &bdquo;POP TV&ldquo; i &bdquo;Kanal A&ldquo;) kada je uvjetovala naplaćivanje tih kanala sa vraćanjem njihovih nacionalnih frekvencija, &scaron;to su isti i napravili, te vratili frekvencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, čak i pored toga je slovensko Konkurencijsko vijeće AVK zabranilo Telemachu da kupi te kanale i posljedično spriječilo Telemach da uvede dodatni porez građanima. Tako radi država kada misli na interese građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupacija Telemach je računala na to da u BiH ima lak posao po tom pitanju, jer RAK BiH neće spriječiti takvo postupanje, čak naprotiv (a &scaron;to se do danas pokazalo kao istinito). Uz to su računali da će tri nacionalna Telekoma sa lakoćom uvjeriti svojim &bdquo;argumentima&rdquo; da svoje korisnike &bdquo;dodatno oporezuju&ldquo; za 1,40 KM, prikupe taj novac i uplate ga grupaciji Telemach, usput rečeno, na žiro račune u Luksemburg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je da su HT Eronet i Mtel, kao dva od ukupno tri nacionalna Telekom operatera, rekli odlučno &ldquo;ne&rdquo; takvom &ldquo;uvjeravanju i argumentima&rdquo; te odbili građane dodatno oporezivati, nego su u svojim mrežama jednostavno ugasili Nova BH. Koliko god se činilo da su građani izgubili jedan TV program, evidentno je da je poslana vrlo jasna poruka da nacionalni telekomi neće zahvatati novac iz džepova građana, odnosno korisnika, a zarad interesa privatne tvrtke iz Luksemburga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada, kada korisnici nemaju Nova BH i kada je uvođenje poreza od 10 posto spriječeno u Hercegovini i Srpskoj, RAK BiH treba da objasni građanima za&scaron;to je dozvolila kori&scaron;tenje nacionalnog resursa (zemaljska frekvencija na teritoriji cijele BiH) na području većeg dijela Hercegovine u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj TV kući Nova BH, kada građani ne mogu primati TV program Nova BH?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako neslužbeno saznaje SrpskaCafe.com, velika su lobiranja grupacije Telemach da BH Telekom pristane da prikuplja dodatni porez za svog glavnog konkurenta Telemacha i da svakom građanu, odnosno svom korisniku, svaki mjesec uzme iz džepa dodatnih 1,40 KM i po&scaron;alje ih u Luksemburg, iako za to ne postoji nikakav pravni osnov. Slovenija je najbolji primjer kako se to jednostavno uradi i ne dozvoli, ali pod uvjetom da država želi jasno i beskompromisno za&scaron;tititi svoje građane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li će BH Telekom moći da skupi snage da kaže Telemachu &ldquo;ne&rdquo;, u situaciji kada mu je RAK BiH okrenula leđa na način da indirektno potpomaže Telemach, a sa krajnjim rezulatom da se novac građana iz Federacije putem BH Telekoma prelije na račune grupacije Telemach?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ga&scaron;enje Nova BH u Hercegovini i Srpskoj te (za sada) &scaron;utnja BH Telekoma daje nadu da će tri nacionalna Telekoma možda po prvi put udružiti snage i za&scaron;titi interes građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li napokon i ovu državu ogrijati sunce pa da se makar jednom uspije suprostaviti &ldquo;dodatnom oporezivanju&rdquo; građana BiH u iznosu od čak od 10 posto na uslugu kablovske televizije u situaciji kada onaj koji je trebao za&scaron;tititi interese građana to očigledno nije htio, niti želio napraviti?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-rak_bih_fena.jpgProdajne vještine: Kako se odmah povezati s bilo kimhttp://grude.com/clanak/?i=173021173021Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jan 2020 16:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-uspjeh-success.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povezivanje s ljudima je jako bitno u poslovnom svijetu; uvelike olakšava prodaju usluga i proizvoda. No za to postići, trebate promijeniti način razmišljanja.<p>&nbsp;</p> <p>Sigurno ste čuli kako su neki ljudi &ldquo;rođeni trgovci&rdquo;, kako oni mogu prodati led Eskimima, čokoladu Belgijancima, i slično. Međutim, prodajne vje&scaron;tine nisu boja očiju &ndash; čovjek se ne rađa s njima. Dobra vijest je ta da svatko može naučiti razgovarati uvjerljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povezivanje s ljudima je jako bitno u poslovnom svijetu; uvelike olak&scaron;ava prodaju usluga i proizvoda. No za to postići, trebate promijeniti način razmi&scaron;ljanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzmimo fiktivnu situaciju: Vi radite kao prodajni agent u agenciji za prodaju nekretnina. Trebate ljude uvjeriti da kupe luksuznu vikendicu na moru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Krenite od njihovog imena</strong></p> <p>Izgovaranje sugovornikovog imena iznimno je moćna psiholo&scaron;ka taktika, a često se na nju zaboravlja, &scaron;to može biti mali problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povremeno oslovljavanje sugovornika dodaje osobnu notu va&scaron;em razgovoru. Ako nekome poku&scaron;avate prodati kuću, odnos zna biti hladan. Kako bi uspostavili povjerenje i vjerodostojnost, odnos započnite s izgovaranjem tuđeg imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Probijanje leda</strong></p> <p>Najveća pogre&scaron;ka koju možete učiniti kod trgovine nekretninama jest odmah poku&scaron;ati prodati. Najbolje je da prvo probijete led kako bi ljudi spustili gard.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će razgovor biti znatno plodniji. Studije su pokazale da su ljudi skloniji kupovini kad prodavača poznaju, i kad mu vjeruju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi o prodavačima često imaju predrasude, i najče&scaron;će nisu pozitivne. Stoga je bitno da izo&scaron;trite svoje prodajne vje&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to vi možete napraviti za njih?</strong></p> <p>Kad bilo &scaron;to želite prodati, morate uvijek biti svjesni da se niste s tom osobom na&scaron;li kako bi se sprijateljili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji ni&scaron;ta gore od lažnog prijateljstva. Klijenti nisu glupi. Oni su svjesni da je to poslovni i odnos, i ni&scaron;ta vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron; posao je rje&scaron;avanje problema. Uvijek pitajte sugovornika &scaron;to vi možete učiniti za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad ljudima pokazujete vikendice, nemojte samo navoditi &scaron;to kuća sve ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fokusirajte se na to da im dokažete kako značajke dotičnog doma mogu pobolj&scaron;ati njihov život.</p> <p>Kako im ta vikendica može olak&scaron;ati život?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prodajne vje&scaron;tine: svaka riječ je bitna</strong></p> <p>Prodavači nekretnina i rabljenih automobila imaju neslavnu reputaciju brbljavaca. Imaju toliko puno za reći, ali većina stvari &scaron;to izgovore u jedno uho uđe, a u drugo izađe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shvatite da je većina va&scaron;eg izgovorenog sadržaja samo buka. <strong>Kako bi se povezali s ljudima, u&scaron;utite na trenutak, i promislite o značenju va&scaron;ih riječi.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebali bi ste koncentrirati na svaku svoju riječ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako to uspijete, ljudi će vas pozornije slu&scaron;ati, jer znaju da imate ne&scaron;to korisno za reći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neka oni pričaju</strong></p> <p>U prodaji ne uspijevate jer ne poznajete klijenta dovoljno. Kad nekoga primite u kuću, trebate znati &scaron;to je njima važno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raznim ljudima su bitne različite značajke; primjerice, ogromna kuhinja nekome nije bitna, a drugima nije važan jacuzzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebate prodajni govor prilagoditi željama ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini način da saznate vi&scaron;e o ljudima je ako im dopustite da pričaju. Ovo možete lako postići &ndash; samo počnite pričati o neformalnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitajte ih &scaron;to rade u životu, i vjerojatno će se raspričati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi u pravilu vole pričati o sebi, tada se osjećaju dobro, a vama to koristi, jer prikupljate korisne informacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to ako vam ne odgovara osobnost klijenta?</strong></p> <p>Neki prodavači navode kao problem činjenicu da se nisu povezali s nekim, jer im se osobnosti ne slažu. Do određene mjere, to može biti problem. Nekad se dogodi da ljudi jednostavno ne &ldquo;kliknu&rdquo;, međutim, to nije ni približno uobičajeno koliko se misli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo se često koristi kao izlika za lo&scaron; razgovor. Umjesto da se izvlačite, razmislite za&scaron;to niste uspjeli prodati, i za&scaron;to se niste povezali s klijentom. Vjerojatno zbog toga &scaron;to niste poduzeli neki od gore navedenih koraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zaključak</strong></p> <p>Povezati se s nekim nije nimalo jednostavno. Trebate biti prilagodljivi, i uzeti u obzir sve klijentove potrebe. Hoćete li već danas iskoristiti ove prodajne vje&scaron;tine?</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Manager.ba<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-uspjeh-success.jpgŠef poslodavaca FBiH dao intervju nakon kojeg je najbolje iselitihttp://grude.com/clanak/?i=172966172966Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jan 2020 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-03-adnan_smailbegovic_2_110518_tw630.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne tako davno Dnevni Avaz imao je tekst o plaćama u Preventu, u goraždanskom dijelu tvrtke koje su 390 KM. Ako to nije robovlasništvo onda ne znamo što je.<p>&nbsp;</p> <p>Adnan Smailbegović je član Nadzornog odbora Preventa, vlasnik tvrtke Wood Team, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH... i vjerojatno on ne može shvatiti kako je biti&nbsp; u koži tog radnika koji prima 390 maraka mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isti taj Smailbegović jutros je u Oslobođenju komentirao potrebu uvoza radnika, a da stvar bude apsurdnija odgovarajući novinaru kazao je: Mi kao Udruga već neko vrijeme zagovaramo liberalizaciju uvoza radne snage. Vidite &scaron;ta Njemačka radi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od dugogodi&scaron;njeg gospodarstvenika očekivalo bi se da malo vi&scaron;e razmi&scaron;lja jer spomenuti u istoj rečenici BiH i Njemačku može samo totalni gospodarski analfabet ili netko tko je odnarođen i tko na temelju svoje plaće gleda druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije briljirao ni u idućem pitanju, a radi se o zahtjevu sindikata da minimalna plaća bude 1000 KM, koja je također nedovoljna za život u BiH jer je potro&scaron;ačka ko&scaron;ara ovdje oko 2000 KM, ali očito ni to ne dira Smailbegovića. - Te&scaron;ko je licitirati iznosom, ali mislim da je prijedlog sindikata o minimalnoj plaći od tisuću KM nerealan u ovom trenutku. Danas imamo minimalnu plaću od oko 400 KM, stoga taj skok od dva i pol puta apsolutno nije realan - navodi Smailbegović te nastavlja s tezom kako politika gu&scaron;i gospodarstvo i slično ono čega su se i Bo&scaron;njaci i Srbi i Hrvati i ostali dovoljno naslu&scaron;ali ova skoro tri desetljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I onda se čudimo &scaron;to se država prazni... I ne praznila se s ovakvim razmi&scaron;ljanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada Oslobođenje objavi cijeli intervju na svom webu prenijeti ćemo ga kako biste se uvjerili da je radnik, kada se uđe u srž ovog razgovora, negdje tamo... a kada ga negdje tamo postavi prvi čovjek poslodavaca ponavljajući kako prvo njima treba olak&scaron;ati pa će i oni nekome olak&scaron;ati, e onda smo u problemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-03-adnan_smailbegovic_2_110518_tw630.jpgKupio radniku terenac od 45.000 KM http://grude.com/clanak/?i=172930172930Grude.com - klik u svijetMon, 30 Dec 2019 16:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-30-terenac-poklon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako njegova građevinska firma, koju je osnovao 2006. godine, posluje itekako uspješno te stalno nagrađuje radnike i njihovu djecu..<p>&nbsp;</p> <p>Zeničanin Benjamin Avdispahić, poduzetnik i humanista koji već 25 godina živi i radi u Njemačkoj, odu&scaron;evio je javnost nakon &scaron;to je svom radniku Slavenu Stojanoviću, inače rodom iz Teslića, poklonio terenac vrijedan 45.000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova nesvakida&scaron;nja gesta pozitivna je priča u moru onih o izrabljivanju bh. radne snage, koja, trbuhom za kruhom, masovno odlazi da radi u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Avdispahića, uopće se nije dvoumio kad je čuo da je Stojanović izrazio želju da ima automobil Hyundai.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bio sam radnik i znam &scaron;to znači raditi, poku&scaron;ati ne&scaron;to ostvariti. Slaven je izrazio želju da ima taj terenac, ali bijeli. Odmah sam do&scaron;ao na ideju da mu to kupim u znak zahvalnosti za veliki doprinos koji daje mom poduzeću &ndash; govori on za <strong>Dnevni avaz.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako nije uspio naći bijeli, kupio je sivi, a potom platio da ga ofarbaju u bijelu boju. Kad je na proslavi firme, uz vatromet, uručio radniku ključeve automobila, svi su bili u &scaron;oku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neće stati s ovim</strong></p> <p>&ndash; Nitko nije mogao vjerovati da sam to učinio. Slaven je, također, ostao zatečen. Ali, odlučio sam da nagradim njegov trud. On mi je desna ruka i zaslužio je to. Rekao sam radnicima da s ovim neću stati, činit ću to i ubuduće &ndash; govori Avdispahić te dodaje da ovo ne radi zbog medijske pažnje nego da bude primjer drugim ljudima, privatnicima, za koje tvrdi da mogu učiniti isti gest i pomoći te motivirati radnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnik Stojanović nije krio odu&scaron;evljenje &scaron;to mu je Avdispahić ispunio jednu od životnih želja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Veliko hvala firmi i čovjeku koji je prepoznao i znao nagraditi rad i trud radnika, a ovo nije jedini put da je to učinio. Neizmjerno sam mu zahvalan. Ovo je velika stvar za mene &ndash; napisao je Stojanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Podijelio paketiće</strong></p> <p>Iako njegova građevinska firma, koju je osnovao 2006. godine, posluje itekako uspje&scaron;no te stalno nagrađuje radnike i njihovu djecu, ovaj humanist i ljudina nije zaboravio ni na svoje Zeničane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;ao je u grad čelika i paketićima obradovao učenike Područne &scaron;kole &ldquo;Aleksa &Scaron;antić&rdquo; u Dolači, koju je i sam pohađao, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-30-terenac-poklon.jpgINTERVJU: Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-ahttp://grude.com/clanak/?i=162905162905Grude.com - klik u svijetThu, 26 Dec 2019 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-26-foto_1_intervju.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>ISPUNILI SMO PLANIRANO I NAJAVILI NOVI SMJER KOMUNIKACIJE<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncu jo&scaron; jedne kalendarske i poslovne godine, s predsjednikom Uprave HT ERONET-a Vilimom Primorcem razgovaramo o poslovanju ove tvrtke u proteklom razdoblju, novome smjeru i vizualnom identitetu krovnoga branda, projektima i investicijama, 4G mreži koja je bila u fokusu cijele 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gospodine Primorac, s kojim ste se sve izazovima susretali u proteklom razdoblju? Jeste li zadovoljni rezultatima?</strong><br />&ndash; Ono &scaron;to mogu kazati jest da je iza nas jo&scaron; jedna uspje&scaron;na poslovna godina, u kojoj smo ispunili planirano. Kad sagledamo kretanja u 2019. godini, možemo ustvrditi kako su ona obilježena pojačanim aktivnostima i ulaganjima u kontekstu digitalne transformacije, koja je, naglasio bih, u skladu s tehnolo&scaron;kim promjenama i svime onim &scaron;to sa sobom donosi proces digitalizacije, prisutan u gotovo svim sferama života. U tom svjetlu, poduzeli smo niz strate&scaron;kih i operativnih aktivnosti u različitim i međusobno povezanim aspektima poslovanja kako bi &scaron;to bolje odgovorili potrebama na&scaron;ih vrijednih korisnika u ovom digitalnom dobu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nakon dugo čekanja i odgađanja, 2019. je bila i godina lansiranja 4 G mreže koju je, podsjetimo, HT ERONET svečano promovirao na mostarskom Sajmu gospodarstva.</strong><br />&ndash; Tako je. Konačno smo dočekali licenciju za 4G/LTE mrežu, koju smo u komercijalnu uporabu pustili u svibnju. Prilagođavajući se aktualnom trenutku i u skladu s na&scaron;im strate&scaron;kim ciljevima, poduzeli smo niz strate&scaron;kih aktivnosti, a s velikim zadovoljstvom mogu ustvrditi kako na&scaron;i korisnici nagla&scaron;eno konzumiraju sve blagodati brzine, sadržaja i efikasnosti 4G mreže. Istina, konačno dobivanje licencije za 4G mrežu za nas je bio veliki financijski izazov, no mogu kazati da smo, u konačnici, uspje&scaron;no odgovorili i na taj, rekao bih, veliki zadatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li zadovoljni dinamikom radova na izgradnji 4G mreže HT ERONET-a?</strong></p> <p>&ndash; Iznimno smo zadovoljni dinamikom projektnih aktivnosti tako da već sada imamo 4G (4G+) signal u većini gradova i općina BiH. Uz kontinuitet radova na terenu, kvaliteta i dostupnost mreže i usluga će se nastaviti pobolj&scaron;avati iz tjedna u tjedan. Sasvim sigurno ćemo uvjete definirane licencijom ispuniti mnogo ranije nego &scaron;to je to predviđeno.</p> <p>Mobilna pristupna mreže četvrte generacije koju ćemo izgraditi u nastupajućem razdoblju je u istom trenutku i &bdquo;5G-ready&ldquo; i &bdquo;IoT-ready&ldquo; čime želimo, s na&scaron;e strane, učiniti sve &scaron;to je moguće kako korisnici u BiH vi&scaron;e nikada ne bi čekali na novu generaciju mreže kao &scaron;to su čekali na 4G.</p> <p>S na&scaron;im tehnolo&scaron;kim partnerom Ericssonom ugovorili smo nastavak modernizacije i &scaron;irenje 4G / LTE mreže (na 800MHz i 1800MHz) u idućoj 2020. godini. Zahvaljujući navedenoj opremi radijskog sustava koja je spremna za IoT i 5G bazirane usluge, HT Eronet će imati mogućnost brzog i jednostavnog prelaska na 5G tehnologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preduvjet kori&scaron;tenja 4G mreže je samo zamjena SIM kartice?</strong></p> <p>&ndash; Da, kao &scaron;to je vi&scaron;e puta nagla&scaron;eno, jedini preduvjet kori&scaron;tenja 4G mreže je zamjena postojeće SIM kartice, &scaron;to se brzo i jednostavno može uraditi na svim prodajnim mjestima HT ERONET-a, &scaron;to je već uradila većina na&scaron;ih korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sa 4G mrežom smo dobili dosta veće brzina downloada i uploada u odnosu na 3G mrežu. &Scaron;to možemo očekivati od 5G mreže kada bude dostupna u BiH?</strong></p> <p>&ndash; Korisnici su, sasvim sigurno, već upoznati i mogli su se uvjeriti da 4G mreža omogućava oko 10 puta veću brzinu downloada i oko 20 puta veću brzinu uploada podataka u odnosu na 3G mrežu, &scaron;to u kontekstu korisničkog iskustva znači da primjera radi možete uživo gledati HD televizijski program bez čekanja na učitavanje, igrati online igrice bez prekida ili ostvarivati video-pozive u savr&scaron;enoj HD kvaliteti.<br />U odnosu na 4G tehnologiju, 5G će donijeti jo&scaron; veće korisničke brzine (preko 1 Gbps), ali i izrazito brz odziv mreže od svega nekoliko milisekundi. Gigabitne brzine i značajno smanjenje latencije (&bdquo;ka&scaron;njenja signala&ldquo;) će donijeti nove mogućnosti vezane uz razvoj umjetne inteligencije, te veliki kapacitet u smislu broja korisnika i istovremeno povezanih uređaja (IoT). Procjene govore da će do 2022. godine na svijetu biti oko 50 milijardi umreženih IoT uređaja. Implementacija 5G tehnologije će otvoriti vrata 4. industrijske revolucije i gigabitnog dru&scaron;tva u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT ERONET je ovih dana predstavio novi smjer i vizualni identitet svoga krovnog brenda, novi slogan&hellip; Kakve su reakcije korisnika?</strong></p> <p>&ndash; Pod novim sloganom &ldquo;Veza koja traje&rdquo;, najavili smo novi smjer komunikacije u skladu sa zahtjevima modernog korisnika i digitalnog trži&scaron;ta koje se neprestano razvija.</p> <p>Zapravo smo na&scaron;im novim sloganom jasno izrazili na&scaron; identitet, a to je &ndash; povezivanje na&scaron;ih korisnika s njihovim obiteljima, prijateljima, poslovnim partnerima, kolegama&hellip;<br />Novi izgled, vizualne izmjene na&scaron;ega krovnog brenda, sudeći prema reakcijama, na&scaron;i su korisnici jako dobro prihvatili. Svojim ulaganjima i inovacijama HT ERONET želi aktivno pridonijeti razvoju bosanskohercegovačkog telekomunikacijskog trži&scaron;ta.<br />Tako da, zapravo, novim logom i sloganom, nastavljamo s inovativnim rje&scaron;enjima, kako bismo odgovorili na potrebe na&scaron;ih korisnika i digitalno transformirali dru&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U skladu s novim smjerom i ususret blagdanima, HT ERONET je ovih dana predstavio i posebnu blagdansku ponudu. Na &scaron;to biste stavili naglasak?</strong></p> <p>&ndash; Iz blagdanske ponude posebno bih izdvojio SMART tarife koje najbolje odgovaraju potrebama modernog korisnika. Uz odabir tarifnog modela SMART 30 ili SMART 45, korisnici mogu odabrati jedan od odličnih Huawei mobilnih uređaja i uopće ne razmi&scaron;ljati o mjesečnoj potro&scaron;nji interneta, jer tarife u samome startu dolaze s uključenih 5 ili 12 GB interneta.</p> <p>Digitalna transformacija se očituje i u sve većem prelasku &bdquo;običnih&ldquo; SD TV kanala u HD kvalitetu. Korisnicima HOME.TV usluge, HD kanali su od sada, naglasio bih, uključeni bez dodatne naknade.</p> <p>Uz to, svi novi i postojeći korisnici HOME.TV-a mogu čak tri mjeseca besplatno uživati u HBO Premium paketu, na vlastiti zahtjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ono &scaron;to je tijekom 2019.ocijenjeno kao iznimno pozitivno u ponudi HTERONET-a jesu SMART tarife koje ste spomenuli i vrlo povoljne Roaming opcije. Koje biste jo&scaron; pozitivne trendove istaknuli?</strong></p> <p>&ndash; Imamo trend rasta korisničke baze u mobilnom segmetu i to, ponajprije, iz baze prenesenihbrojeva. To je, naravno, jo&scaron; jedan dokaz povjerenja koji dobivamo od korisnika drugih telekoma koji su pre&scaron;li kod nas, ato, opet, opravdava na&scaron; dugoročni smjer ulaganja u kvalitetu usluga i zadovoljstvo korisnika. Sigurno su ovom pozitivnom trendu, u mobilnom segmentu, doprinijele i nove SMART tarife kojesmo pustili na trži&scaron;te usporedo s uvođenjem 4G tehnologije te Roaming internet opcije koje su, kao jedinstvenu ponudu na trži&scaron;tu, na&scaron;i krajnji korisnici dobro prihvatili. Bilježimo i stabilizaciju prihoda u segmentu fiksnih usluga, te otvaranje novih trži&scaron;nih ni&scaron;a. To se posebice odnosi na segment ICT-ja gdje smo, uz rast prihoda od postojećih usluga te uz nove usluge, uspjeli ostvariti povećanje prihoda i do 20% u usporedbi s pro&scaron;lom godinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ekonomsko okruženje i kretanja u ekonomiji značajni su za karakter poslovanja va&scaron;e tvrtke na trži&scaron;tu. U tom kontekstu, koje su, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, ključne odrednice ekonomskih kretanja u ovoj godini?</strong></p> <p>&ndash; Uvažavajući kretanja ključnih ekonomskih pokazatelja objavljenih za 2019. godinu, očito će biti zabilježen solidan cjelogodi&scaron;nji rast ekonomskih aktivnosti, premda ne&scaron;to blaži u odnosu na godinu ranije, a doprinos jačoj dinamici ekonomskih odnosa u srednjem i duljem roku zasigurno može dati provođenje strukturnih reformi i podizanje konkurentnosti na jednu vi&scaron;u razinu, &scaron;to istodobno može doprinijeti neophodnom pobolj&scaron;anju poslovnog ambijenta u kojem djeluje HT ERONET. Ipak, postoji potreba naglasiti kako je ovogodi&scaron;nji ekonomski rast ostvaren unatoč eskalaciji eksternih utjecaja ekonomskog usporavanja, posebno prisutnih u pojedinim zemljama EMU-a i EU-a, koji su se ponajvi&scaron;e odrazile na niži apsorpcijski potencijal potražnje za bh. izvoznim proizvodima, s izravnim utjecajima na smanjenje robnog izvoza, uz posljedični pad fizičkog obujma proizvodnje u industriji. Unatoč ovim vanjskim utjecajima, kazao bih kako je otpornost domaće ekonomije očuvana, ponajprije, rastom domaće potražnje, koja je u dobroj mjeri neutralizirala vanjske čimbenike, pa gotovo svi drugi ključni ekonomski pokazatelji nastavljaju pokazivati solidan i kontinuiran rast već petu godinu u nizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U tom kontekstu &ndash; &scaron;to nam, u globalu, donosi godina koja je pred nama?</strong></p> <p>&ndash; &Scaron;to se tiče ekonomskih odnosa u nadolazećoj godini, iz trenutne perspektive, ekonomske aktivnosti trebale bi nastaviti tempom solidnog rasta, relativno blizu označenih potencijala rasta BDP-a. U isto vrijeme, u tehnolo&scaron;kom smislu siguran sam kako će sektor telekomunikacija svojim komunikacijskim rje&scaron;enjima doprinijeti održivom jačanju aktivnosti poslovnih i individualnih korisnika u zemlji, a u tom procesu vidim HT ERONET kao vrlo značajnog sudionika svih tih procesa&hellip; Također, kada promatramo iduće jednogodi&scaron;nje razdoblje, uvjeren sam kako će se i sljedeće godine nastaviti pad stope nezaposlenosti i rast zaposlenosti, a značajan doprinos kvaliteti života može dati rasterećenje plaća zaposlenih i daljnji porast neto plaća čime bi se potaknula domaća potražnja i ostvarili potencijali rasta BDP-a, uz povećanje raspoloživog dohotka i pobolj&scaron;anje ukupnog životnog standarda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>A planovi HT ERONET-a za 2020.?</strong></p> <p>&ndash; Slijedeći na&scaron;e strate&scaron;ke odrednice siguran sam kako ćemo i u 2020. godini nastaviti pojačano raditi na ostvarenju ciljeva izgradnje HT ERONET-a kao kompanije koju korisnici prepoznaju kroz ponudu komunikacijskih usluga najvi&scaron;e razine kvalitete te cjelovitih, inovativnih i istodobno jednostavnih komunikacijskih rje&scaron;enja prilagođenih zahtjevima dana&scaron;njih korisnika, a sve to uz najbolju vrijednost usluga za dani novac. Stoga, agilnost i fokusiranost prema korisnicima na cijelom trži&scaron;tu Bosne i Hercegovine, s ponudom osnovnih i inovativnih komunikacijskih usluga naj&scaron;ireg spektra, uz primjenu moderne infrastrukture i tehnologija u digitalnom vremenu, bit će na&scaron;e usmjerenje i u budućem srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedno s nastavkom pojačanih ulagačkih aktivnosti u 2020. godini, siguran sam kako ćemo komercijalno lansirati nove usluge, a koje će na&scaron;i korisnici znati prepoznati i koje će također zasigurno povećati komunikacijsku razinu usluga na na&scaron;em trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavit ćemo aktivno raditi na izgradnji partnerskih modela, kako s kompanijama iz telekom sektora, tako s drugim industrijskim granama. Kazao bih da je u tom smislu posebno značajno sinergijsko djelovanje i pro-aktivan pristup svih zaposlenih, a pri tome treba podcrtati činjenicu kako je poslovno djelovanje HT ERONET-a u značajnoj mjeri rezultat visokih razina znanja, kao i specifičnog i bogatog iskustva te predanog rada vrijednih zaposlenika poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na koncu, svim čitateljima i posjetiteljima va&scaron;ega portala, želim sretan i blagoslovljen Božić i sretnu i uspje&scaron;nu Novu 2020. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-26-foto_1_intervju.jpgNakon 18 godina života u Clevelandu, odlučila uložiti u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=162863162863Grude.com - klik u svijetSat, 21 Dec 2019 17:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-21-biljana-lovrinovic1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas ova mlada i uspješna žena ima tvrtku u Travniku, zapošljava osmero ljudi i planira svoj povratak.<p><br />Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH, od 2013. do 2019. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je čak 530.000 stanovnika. Kao glavne razloge iseljavanja ispitanici su naveli niske plaće, beznađe i korupciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, da nije sve tako crno, pokazuje primjer Biljane Lovrinović iz Clevelanda, koja je i sama napustila BiH prije 20 godina. Tada, zbog nekih sasvim drugih razloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas ova mlada i uspje&scaron;na žena ima tvrtku u Travniku, zapo&scaron;ljava osmero ljudi i planira svoj povratak. Da, ovakve priče nećete svaki dan čitati u medijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kada kao tinejdžer dođete u Ameriku, sve vam je zanimljivo. Budući da sam prethodno živjela u Hamburgu, Cleveland se činio kao jako tihi grad. No, ovdje smo brzo u&scaron;li u hrvatsku zajednicu, stekli prijatelje, a kada sam krenula u &scaron;kolu, sve se nekako zakotrljalo, rekla je sugovornica portala MojaBiH, koja je diplomirala marketing, grafički dizajn i njemački jezik. Nisu se samo diplome nizale već i osjećaji prema domovini&hellip; I onda je prije dvije godine prelomila&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi me stalno pitaju kako to da sam odabrala Bosnu i Hercegovinu, pogotovo u ovo vrijeme. Neki su me čak i odgovarali, &scaron;to me ustvari i motiviralo da ne odustanem. Ja mislim da je to bio i onaj osjećaj: sada ili nikada. Osjetila sam potrebu da vratim neku uslugu domovini iz koje sam potekla. A to je bilo da pokrenem posao, dodala je ova rođena Travničanka.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-21-19-12-21-biljana-lovrinovic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Radeći prethodno u Americi za proizvođače u zrakoplovnoj, medicinskoj i automobilskoj industriji, uvidjela je njihove potrebe za razvijanjem internetskih stranica, digitalnih strategija i marketinga. U BiH&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Te&scaron;ko je raditi. Digitalni marketing u Bosni i Hercegovini ima puno prostora za napredak. Ipak, ljudi su jako dobri i topli. Kada krenu u posao, imaju entuzijazam. To mi je bilo drago vidjeti kod mladih, priznala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da osnuje tvrtku u BiH, trebalo joj je mjesec dana. Ističe i susretljivost Travničana tijekom prikupljanja dokumentacije, a ne navodi niti jedan problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Mi smo se već stabilizirali i sada razmi&scaron;ljamo o otvaranjima drugih trži&scaron;ta, europskim, ali i azijskim. U ovom poslu, pogotovo kada se radi o marketingu koji je dosta intiman, treba naći prave partnere, istaknula je Lovrinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dana&scaron;nje vrijeme suvremenih tehnologija s pet posjeta godi&scaron;nje domovini može voditi posao. Članica je i ACAP-a, Udruge hrvatsko-američkih stručnjaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pokrenuli smo jako puno inicijativa koje američki Hrvati žele približiti svojoj domovini. Ima nas puno članova i iz Bosne i Hercegovine jer želimo ostati povezani sa svojom zemljom. Nisam ba&scaron; srela previ&scaron;e ljudi koji žele uložiti u BiH jer mislim da se boje. Malo su i inertni, a ima i straha &ndash; da ne izgube ono &scaron;to su krvavo stekli, zaključila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <a title="Moja BiH" href="http://mojabih.oslobodjenje.ba" target="_blank">Moja BiH</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-21-biljana-lovrinovic1.jpg Njemačkoj će do 2030. nedostajati šest milijuna radnikahttp://grude.com/clanak/?i=162845162845Grude.com - klik u svijetFri, 20 Dec 2019 05:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj su strani radnici dugo bili osjetljiva tema. No sada su iznesene činjenice koje sile Njemačku na otvaranje, komentira Jens Thurau, javlja Deutsche Welle.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Toliko mnogo konsenzusa nikada nije bilo - izjavio je predsjednik Udruženja poslodavaca Ingo Kramer u ponedjeljak u sjedi&scaron;tu njemačke vlade. On je time mislio na konsenzus i složnost svih relevantnih političkih i gospodarskih snaga u Njemačkoj oko toga da je ovoj zemlji potrebna stručna radna snaga iz inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to ne samo iz članica EU-a, već i iz drugih zemalja. Do 2030. godine, suglasni su stručnjaci, Njemačkoj će nedostajati 6 milijuna radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već godinama dižu uzbunu prije svega zanatska udruženja. Njima trenutno nedostaje 250.000 ljudi. Razlog je, s jedne strane, to &scaron;to Njemačka "stari", odnosno sve je vi&scaron;e starije populacije. Osim toga, zanatski poslovi su za mlade u ovoj zemlji sve manje atraktivni i lo&scaron;e plaćeni. Pored toga, njemačko izvozno gospodarstvo cvjeta i nalazi se u ekspanziji. Tako se potiho, činjenicama, okončava borba kultura u Njemačkoj, koja je oduvijek imala apsurdne momente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; prije 20 godina su konzervativni političari u Njemačkoj vodili predizborne kampanje koristeći strah njemačkog stanovni&scaron;tva od dolaska radne snage izvana. Tako je u to vrijeme CDU-ov političar J&uuml;rgen R&uuml;ttgers, koji je poslije postao premijer savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, u jednom intervjuu rekao: "Umjesto Indijaca, na kompjuterima bi morala biti na&scaron;a djeca!" A onda se nije dogodilo ni jedno ni drugo. Poku&scaron;aji dovođenja Indijaca u Njemačku, koje je kasnije poduzimala njemačka vlada sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, ostali su bez uspjeha. A ni njemačka djeca se nisu uspje&scaron;nije obučavala na kompjuterima, posebno ne u &scaron;kolama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Su&scaron;tinski razlog za ovakve čudnovate debate bio je taj &scaron;to se njemački političari nisu usuđivali otvoreno reći ono &scaron;to je bilo činjenično stanje: a to je da je Njemačka odavno useljenička zemlja. 1960-tih godina, pa i ranije, počeli su stizati Talijani, Turci, Portugalci i Grci. Namjerno su ih nazvali gastarbajterima - radnicima koji su bili samo gosti u Njemačkoj. Ovaj naziv je sugerirao da bi se oni jednog dana trebali vratiti u svoje zemlje. Oni to nisu učinili - ostali su, dobili djecu, a sada i njihova djeca imaju djecu. Mnogi od njih nikada se nisu mogli osjećati kao kod kuće jer je nedostajala poruka da su oni trajno dobrodo&scaron;li. To je dovelo do problema u integraciji, s kojima se Njemačka danas susreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Borba kultura" ostala je do danas, samo &scaron;to se vodi na drugim frontama: ulogu neprijatelja stranaca preuzela je desno-populistička "Alternativa za Njemačku" (AfD), dok su se etablirane stranke u zemlji udružile protiv nje. Zasluga je i razumne i pragmatične kancelarke Merkel &scaron;to je svojoj Demokr&scaron;ćanskoj uniji izbacila iz glave narativ o opasnim strancima. Angela Merkel je odavno uvjerena da Njemačka svoje blagostanje može održati samo uz daljnje useljavanje stranaca. Sada, nakon utvrđenih činjenica, moraju uslijediti djela: od svih vodećih industrijskih zemalja Njemačka, zemlja s najjačom ekonomijom u Europi, zauzima mjesto na sredini ljestvice, kada se ljudima u inozemstvu postavi pitanje bi li rado do&scaron;li raditi u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Birokracija bespotrebno otežava stvari, a i plaće su u drugim zemljama bolje. Nerijetko nedostaje tzv. "kultura dobrodo&scaron;lice". I vijesti o ekstremno desničarskim i antisemitskim napadima odvraćaju potencijalne useljenike od dolaska u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neovisno od neosporno utvrđenih činjenica da su ovoj zemlji potrebni useljenici kao radna snaga i dalje se vodi rasprava o izbjeglicama. Nakon &scaron;to je izbjeglički val zapljusnuo zemlju tijekom 2015. i 2016. godine, do&scaron;lo je do niza poo&scaron;travanja propisa o azilu. Pri tome i do&scaron;ljaci daju svoj doprinos u popunjavanju otvorenih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U protekle četiri godine je skoro pola milijuna izbjeglica na&scaron;lo posao u Njemačkoj. U narednom razdoblju će i mnogi Britanci, &scaron;okirani zbog izlaska njihove zemlje iz EU-a, željeti doći u Njemačku - a mnogi od njih će i trajno ostati. To će ovu zemlju trajno promijeniti &ndash; bit će &scaron;arenija i raznolikija. Bez obzira na izljeve bijesa hu&scaron;kača iz redova krajnje desnice: činjenice nitko ne može osporiti i to je većina u Njemačkoj konačno shvatila, javlja Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-njemacka.jpgALUMINIJ NA KORAK OD SPASA! PLAĆE 1500 KM I VRAĆANJE NA POSAOhttp://grude.com/clanak/?i=162831162831Grude.com - klik u svijetWed, 18 Dec 2019 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjesecima se vode pregovori s potencijalnim investitorom za spas mostarskog Aluminija. Večernji list ekskluzivno donosi sadržaj nove ponude koju je Izraelsko-kineski konzorcij dostavio Vladi Federacije BiH, premijeru Fadilu Novaliću, dopremijerki Jelki Milićević, ministru energetike Nerminu Džindiću, predsjedniku Nadzornog odbora Aluminij Zdenku Klepiću, direktoru Aluminija Draženu Pandži te Skupštini i Nadzornom odboru.<p>&nbsp;</p> <p>Dokument pod nazivom: Konačni Memorandum za uzimanje u zakup Aluminij d.d. Mostar sačinjen je kako eksluzivno doznaje "Večernjak" od strane novoregistrirane tvrke u BiH Aluminij Industries d.o.o. koja je dio M.T. Abraham Group S.A. Nova ponuda je sačinjena u suradnji s China Machinery Engineering Corporation &amp; China Nonferrous Metal Industry's Foreign Engineering &amp; Construction Co., Ltd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj dokument koji nosi oznaku "povjerljivo" napravljen je 9. prosinca, a prema na&scaron;im saznanjima 12. prosinca poslan navedenim institucijama i pojedincima. Kako javnost u BiH &scaron;pekulira &scaron;to je dio ponude, &scaron;to to ovaj konzorcij želi s Aluminijem i nudi objavljujemo cjelokupan sadržaj nove ponude, dokumenta na 23 stranice. Nova tvrtka koju je ovaj konzorcij zaniteresiran za preuzimanje i spas aluminija nedavno registrirao donosi detaljan plan u naredne tri godine &scaron;to planiraju učiniti, koliko novca uložiti, &scaron;to prvo pokrenuti... te navode i pojedine stavke u kojima navode kako je nužna potpora Vlade Federacije BiH. Precizno su opisani po fazama koraci od zapo&scaron;ljavanja, razvoja, najma tvornice i druge pojedinosti u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako npr. u aktiviranju ljevaonice odmah nakon aktiviranja sporazuma planiraju zaposliti 80 radnika iz tvornice, te dodatno nakon toga 90 do 100 radnika. Zaposliti 90-120 stalnih zaposlenika na puno radno vrijeme za pogon Anoda tijekom 2020, ako se svi uvjeti ispune. Tijekom prve godine, očekivana prosječna plaća je 1500 KM neto. U aktiviranju ljevaonice plan je 2020 godine imati 180-300 uposlenika na puno radno vrijeme, ako priprema ili otvaranje pogona Anoda se dogodi i nove peći ugrade, te tako dođe do većeg rasta za Ljevaonicu. Za 2021. Godinu plan je 340 uposlenika na puno radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga faza plana kako se navodi u ponudi uključuje unaprijeđenje ljevaonice, izgradnju novih proizvodnih linija konačnih proizvoda koji će biti u skladu sa zahtjevima trži&scaron;ta. Nove linije će stvoriti prostor za stvaranje novih radnih mjesta i omogućiti će tvornici zapo&scaron;ljavanje vi&scaron;e radnika, naznačeno je. U ponudi se ističe kako bi tvornica pod njihovim vođenjem izravno I neizravno utjecala na vi&scaron;e od 15.000 radnih mjesta u regiji. Jamče osiguranje prodora na nova trži&scaron;ta poput Rusije, Kine i Izraela. Planirana je i neovisna opskrba energijom izgradnjom Solarne i vjetroelektrane obnovljive energije, koje će omogućiti postojanu opskrbu tvornice, a neće ovisiti o promjenama u cijenama trži&scaron;ta, te će stoga garantirati stabilnost i nastavak postojanja tvornice, navodi se. Od Vlade traže koncesiju i licencu novoj tvrtki, oslobađanje carina, poticanje zapo&scaron;ljavanje mjerama koje već provodi Vlada, kori&scaron;tenje poreznih olak&scaron;ica&hellip; Nova tvrtka &ldquo;Aluminij Industries d.o.o.&rdquo; koju je ova Grupacija registrirala u BiH će vr&scaron;iti zakup Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milijune eura planiraju uložiti u Aluminij, pojeidnčno je opisano &scaron;to i u kojim iznosima u aktiviranje ljevaonice, &scaron;to elektrolize. U nastavku donosimo Konačni Memorandum za uzimanje u zakup Aluminij d.d. Mostar sačinjen od Aluminij Industries d.o.o., dio M.T. Abraham Group S.A. u suradnji s China Machinery Engineering Corporation &amp; China Nonferrous Metal Industry's Foreign Engineering &amp; Construction Co., Ltd</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/ulozili-bi-stotine-milijuna-eura-radnicima-dali-prosjecnu-placu-1500-km-zaposlili-nove-sirili-pogone-1367104" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgHT ERONET - Poslovne veze koje trajuhttp://grude.com/clanak/?i=162828162828Grude.com - klik u svijetTue, 17 Dec 2019 17:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-17-hteronet-bozic-poklon3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET je jutros u Mostaru darovao neke od svojih dugogodišnjih poslovnih korisnika, među ostalima HercegovinaVino i Karting Klub iz Mostara, čije je predstavnike osobno darovao direktor Sektora za prodaju, Robert Crnjac.<p>&nbsp;</p> <p>"S velikim zadovoljstvom u ovo predblagdansko vrijeme, darivamo neke od na&scaron;ih najstarijih i najvjernijih korisnika i poslovnih partnera. Kada se odnos i suradnja protegnu na ovoliko&nbsp; godina, neminovno se razviju prisniji kolegijalni i partnerski odnosi, &scaron;to je svakako slučaj sa predstavnicima ova dva poduzeća, Hercegovinavino i Karting klub. Veze su to koje traju, kao &scaron;to poručuje na&scaron; novi slogan.&ldquo; &ndash; izjavio je direktor prodaje, Robert Crnjac, dodav&scaron;i kako HT ERONET nastavlja i u budućnosti izgrađivati partnerske odnose sa važnim gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini i &scaron;to je najbitnije, nuditi kvalitetna poslovna rje&scaron;enja u obliku digitalnih proizvoda i usluga.<br /><br /></p> <p>Mjesec darivanja se nastavlja, pa će u sljedećih nekoliko dana, HT ERONET darovati i nekolicinu privatnih korisnika prigodnim i vrijednim poklon paketima.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-17-19-12-17-hteronet-bozic-poklon.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-17-19-12-17-hteronet-bozic-poklon1.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-17-hteronet-bozic-poklon3.jpgIzraelsko - kineski investitor: Ako preuzmemo Aluminij prosječne plaće 1500 KMhttp://grude.com/clanak/?i=162804162804Grude.com - klik u svijetMon, 16 Dec 2019 08:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadzorni odbor Aluminija Mostar danas bi na sjednici trebao donijeti odluku o novoj ponudi izraelsko – kineskog investitora za pokretanje proizvodnje u ugašenom gigantu. <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznajemo, čelnik Abraham Group Amir G. Kabiri je prije nekoliko dana poslao i pismo direktoru Aluminija Dražanu Pandži u kojem jo&scaron; jednom podsjeća kako njegova grupacije i dalje poku&scaron;ava predložiti plan koji bi osigurao nastavak rada nekada&scaron;njeg giganta, uvođenje novih linija i dugoročno pokretanje proizvodnje koje ima za cilj prvo vratiti Aluminij na poziciju gospodarskog lidera u BiH, a zatim uvođenjem novih proizvodnih linija učiniti ga značajnim &lsquo;igračem&rsquo; i na svjetskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kabiri posjeća kako je samo u analizu stanja u Aluminiju i procjenu stanja proizvodnih pogona uloženo 250 000 eura, &scaron;to nije učinio niti jedan navodnih investitor koji je bio zainteresiran za mostarsku tvornicu. On dodaje kako su i kineski partneri jo&scaron; uvijek zainteresirani za ovaj projekt, a koji svojim znanjem i tehnologijama, te pozicijom na svjetskom trži&scaron;tu, mogu lansirati Aluminij u sfere do kojih nikada nije uspio doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi se sve to dogodilo, prvo ponudu treba prihvatiti Nadzorni odbor Aluminija, a zatim i Vlada Federacije BiH. U novoj ponudi investitor ne traži nikakve ustupke od Vlade Federacije, nudi povratak na posao odmah za 170 radnika od 1. siječnja, a u idućih godinu dana bi taj broj trebao biti skoro udvostručen. Prosjek plaće bi trebao biti oko 1500 maraka, a zajamčene su investicije koje se broje u desetinama milijuna eura, te konstantno povećanje broja radnika i &scaron;irenje proizvodnje. Investitor bi vlasnicima Aluminija plaćao najam prostora, koji bi bio osiguran iz planirane dobiti poduzeća, a koji se broji u milijunskim iznosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgĆorluka: Na Lastinim proizvodima smo odrastali, vratit ćemo najbolje brendove!http://grude.com/clanak/?i=162795162795Grude.com - klik u svijetSat, 14 Dec 2019 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-21-lasta_strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>”Violeta je otkupila brend ‘Lasta’, tako da će tvorncia u Čapljini proizvoditi ono što je do sada proizvodila – kekse i slastice”, potvrdio je čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić za Čapljinski portal.<p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja je da je situacija s Lastom zavr&scaron;ena na najbolji mogući način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;&Scaron;to se tiče Laste i lo&scaron;e priče na samom početku kada su radnici dobili otkaz, onda mene dočekali odmah sljedeće jutro pred vratima, pa zatim stečaja i stečajnog upravitelja&hellip; na kraju je sve zavr&scaron;eno na najbolji način&rdquo;, dodaje Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Petra Ćorluku, vlasnika Violete koji je kupio Lastu, ima samo riječi hvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Nismo mogli poželjeti boljeg investitora od gospodina Ćorluke, odnosno Violete. Pored važnosti nastavka proizvodnje keska i slastica, koji su čapljinski brend, tu je određen broj novih radnih mjesta. U Lastu će se investirati minimalno 20 milijuna KM i jasno da će to otvoriti nove pesrpektive za razvoj gospodarstva, poglavito razvoj proizvodnje&rdquo;, rekao je prvi čovjek Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njemu to i jeste najveća vrijednost &ndash; otvaranje radnih mjesta u proizvodnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Trgovački lanac otvori 30 radnih mjesta i ljudi tu rade, mi tu kupujemo, ostavljamo novac, ali taj novac koji ide u druga sjedi&scaron;ta i druge države. Ovdje se radi o proizvodnji, gdje jedno radno mjesto vrijedi, po meni, koliko pet radnih mjesta u trgovini&rdquo;, zaključio je Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I novi vlasnik &rdquo;Laste&rdquo;, važnost ove tvornice vidi upravo u proizvodnji keksa, odnosno slastica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Svakako mi je najvažnije da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju ćemo uložiti maksimalan trud i sredstva kako bi dobili vrhunske proizvode. Vjerujem da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u &scaron;iroj regiji&rdquo;, rekao je ranije Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Najveća vrijednost Laste jest u brendu i lokaciji, odnosno u blizini željezničke pruge. Uz to, moja generacija je odrasla uz Lastu. Bili su to oduvijek kvalitetni proizvodi, ali mi ćemo ih unaprijediti. Vratit ćemo najbolje brendove (kremaste &scaron;tapiće, čajne kolutiće i &scaron;trudle), a cilj nam je i pobolj&scaron;ati kvalitetu. Zato sada provodimo istraživanja da vidimo &scaron;to i kako se radi vani, u nekim od najboljih konditorskih pogona&rdquo;, kazao je Ćorluka za <a href="https://caportal.net/2019/12/14/violeta-ce-s-capljinskom-lastom-nastaviti-proizvodnju-slastica/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">Čapljinski portal.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>I sam je potvrdio kako ni&scaron;ta drugo, osim prehrambene industrije, odnosno proizvodnje slastica u Lasti, nije planirano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Za sada ni&scaron;ta drugo nije u planu, meni je cilj ako bude &scaron;irenja onda u istoj djelatnosti. Međutim, za sada, mislim da kapacitet hala zadovoljava, ali ako u izvozu bude puno posla možda će se ne&scaron;to drugo nadograđivati, pro&scaron;irivati, možda se povežemo i s prugom, napravimo kolosijek, kako bi se mogla dovoziti sirovina i izvoziti gotovi proizvodi prema Pločama ili prema državama Europske unije&rdquo;, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogoni trenutno ne zadovoljavaju standarde za proizvodnju hrane, a na Lasti se već krenulo s radovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Mi moramo najprije obnoviti krov, moramo obnoviti zidove, podove, otvore, moramo sve obnoviti, već smo u pregovorima za nove tehnologije nove strojeve. Užurbano na tome radimo, kad to sve zavr&scaron;imo, onda će se raspisati natječaj i primati zaposlenici. Nama je cilj da se lokalne stanovni&scaron;tvo tu uključi da primimo ljude koji žele, znaju i hoće raditi taj posao. Mi ćemo osigurati edukaciju u na&scaron;im partnerskim firmama u Italiji i Njemačkoj kao &scaron;to su Ferrero, Barilla i jo&scaron; neki proizvođači. Mi ćemo sigurno tu raditi jedan premium program&rdquo;, zaključio je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvornica keksa i vafla, sudeći prema najavama, ponovno će biti čapljinski gigant, a po sloganu &rdquo;dobro dobro daje&rdquo; mnogi će &scaron;irom Europe prepoznavati Čapljinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Čaportal</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-21-lasta_strudle.jpgIMOTSKI: Zapanjujući podaci turističke zajednice otkrivaju kako cvjeta turizam u cijelom krajuhttp://grude.com/clanak/?i=162769162769Grude.com - klik u svijetThu, 12 Dec 2019 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-12-bazen-kuca-za-odmor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imotski i Imotska krajina ubrzano se šire, kada su u pitanju smještajni kapaciteti za goste.<p>&nbsp;</p> <p>Primjera radi prije samo pet godina u Imotskom je bilo oko 250 kreveta u dva hotela i nekoliko prenoći&scaron;ta, a već sada podaci iz TZ-a Imota su zapanjujući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, trenutačno u Imotskoj krajini, znači u dva hotela, nekoliko prenoći&scaron;ta, u apartmanima i kućama za odmor dosegnuta je brojka od 2200 kreveta &scaron;to je za oko 500 kreveta vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, s početkom ove kalendarske godine u funkciji je bilo 250 kuća za odmor na cijelom području Imotske krajine, a danas je brojka 320 ili 70 njih vi&scaron;e, pi&scaron;e <strong>Slobodna Dalmacija.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-12-bazen-kuca-za-odmor.jpgU što će ulagati hrvatski mirovinski fondovi?http://grude.com/clanak/?i=162737162737Grude.com - klik u svijetTue, 10 Dec 2019 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-10-ulaganja-fondovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulaganje u obveznice ne može više biti dominantna strategija mirovinskih fondova.<p>&nbsp;</p> <p>Obvezni mirovinski fondovi ove su godine svojim članovima osigurali prinos od 8 i pol posto - istaknuto je na skupu njihove udruge u Zagrebu. To je znatno vi&scaron;e od trogodi&scaron;njeg prosjeka - koji iznosi 4 i pol posto. No zbog povijesno niskih kamatnih stopa - fondovi su prisiljeni mijenjati strategiju ulaganja. Evo &scaron;to to znači za buduće umirovljenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u obveznice ne može vi&scaron;e biti dominantna strategija mirovinskih fondova. Prinosi su niski, u slučaju nekih država čak i negativni. Stoga mirovinci sve vi&scaron;e gledaju prema dionicama, ali i alternativnim oblicima ulaganja, naprimjer u obnovljive izvore energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi mislimo da im u Hrvatskoj velika budućnost predstoji i mi ćemo biti jako veliki ulagači u to. Isto tako, sve vi&scaron;e se razmi&scaron;lja i o ulaganju u nekretnine. Za&scaron;to? Upravo zbog toga &scaron;to tražimo investicije koje imaju zadovoljavajući prinos, a da nisu prerizične, rekao je Petar Vlaić, predsjednik Uprave OMF-a Erste Plavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnoge razvijene države taj su put odabrale jo&scaron; početkom stoljeća. Na&scaron; povratnik iz Kanade radio je u tamo&scaron;njem mirovinskom fondu niz godina. Tvrdi da su ulaganja u vi&scaron;e oblika imovine nužna da bi se postigli dobri rezultati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila je to uspje&scaron;na priča i članovi fonda su od toga imali koristi. Imali smo čak bolje rezultate nego smo očekivali. Kratkoročno je bilo padova, ali dugoročno smo profitirali takvim ulaganjima, obja&scaron;njava ulagač Alan Kadić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fondovi su spremni sudjelovati i u državnim projektima, poput ulaganja u zračne luke i Croatia Airlines, kao i u mogućim budućim privatizacijskim procesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od ACI-ja, gdje je država isto većinski vlasnik, ako se okrenemo prema turizmu, do Hrvatske po&scaron;te koja je nama izuzetno interesantna kao logističko poduzeće, do HEP-a, ističe Vlaić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio tih projekata, smatraju mirovinci, mogao bi se realizirati već iduće godine. Očekuju nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa, &scaron;to će smanjiti ulaganje u obveznice, ali će ubrzati gospodarski rast.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-10-ulaganja-fondovi.jpgNijemci napuštaju Njemačku: Odlaze u Švicarsku, SAD, Austrijuhttp://grude.com/clanak/?i=162704162704Grude.com - klik u svijetSat, 07 Dec 2019 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-njemacka_business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Većina njemačkih emigranata odlazi u inozemstvo zbog posla i više novca. Među njima je najviše akademskih građana, a najpopularnija destinacija za Nijemce je susjedna zemlja koja ima njemačko govorno područje, navodi DW.<p>&nbsp;</p> <p>Prema Saveznom zavodu za istraživanje stanovni&scaron;tva, u inozemstvu trenutno živi oko četiri milijuna Nijemaca. Svake godine u prosjeku 180.000 njemačkih građana napusti zemlju. U istom razdoblju oko 130.000 se vrati. Zbog toga Njemačkoj ne prijeti trajni gubitak kvalificiranih radnika, takozvani odljev mozgova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U proteklih deset godina &Scaron;vicarska je bila daleko najpopularnije odredi&scaron;te njemačkih emigranata. Skoro 200.000 Nijemaca preselilo se u susjednu zemlju, 127.000 je oti&scaron;lo u Sjedinjene Američke Države, 108.000 u Austriju i 82.000 u Ujedinjeno Kraljevstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-njemacka_business.jpgVeza koja traje – HT ERONET u digitalnoj transformacijihttp://grude.com/clanak/?i=162688162688Grude.com - klik u svijetFri, 06 Dec 2019 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-06-hteronet-vezakojatraje_003.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET je ovih dana predstavio novi smjer i vizualni identitet svoga krovnog brenda. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod novim sloganom &ldquo;Veza koja traje&rdquo; najavljen je novi smjer komunikacije prema zahtjevima modernog korisnika i digitalnog trži&scaron;ta koje se neprestano razvija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;HT ERONET nastoji svojim ulaganjima i inovacijama aktivno pridonijeti razvoju bosanskohercegovačkog telekom trži&scaron;ta. Pod novim logom i sloganom, nastavljamo pružati inovativna rje&scaron;enja kako bi odgovorili potrebama na&scaron;ih korisnika i digitalno transformirali dru&scaron;tvo. Doista smo poduzeli brojne korake kako bi postali digitalna kompanija za digitalno doba&ldquo;, rekao je član Uprave i izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu, Tomislav Ruk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U to ime, HT ERONET je ove godine pripremio bogatu blagdansku ponudu za sve korisnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi korisnici HOME.TV-a tako dobivaju besplatne HD kanale u osnovnom paketu, a svi novi i postojeći korisnici HOME.TV-a mogu čak tri mjeseca besplatno uživati u HBO Premium paketu, na vlastiti zahtjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici koji tek tragaju za svojom idealnom tarifom, mogu bez prevelikog razmi&scaron;ljanja odabrati jednu od popularnih SMART tarifa te u tarifnim modelima SMART 30 ili SMART 45 odabrati jedan od odličnih Huawei mobilnih uređaja. Jedan od njih je i Huawei P Smart Z Dual SIM, koji je specifičan po tome da ekran prekriva kompletan prednji dio uređaja, bez tzv. Notcha/zuba, a selfie pop-up kamera iskoči iz uređaja u pravom trenutku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mjesecu darivanja, HT ERONET korisnici mogu očekivati mno&scaron;tvo nagradnih igara putem službenih dru&scaron;tvenih mreža, od ulaznica za utakmice do originalnih promotivnih materijala popularnih serija na&scaron;ih partnera HBO-a i drugih.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-06-hteronet-vezakojatraje_003.jpgAluminiju milijun maraka za plaće radnicima i održavanje opremehttp://grude.com/clanak/?i=162685162685Grude.com - klik u svijetThu, 05 Dec 2019 20:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij Mostar će uskoro dobiti milijun maraka za plaće, održavanje opreme i za troškove električne energije.<p>&nbsp;</p> <p><a title="Ero tel" href="http://www.ero.tel" target="_blank">Ero.tel</a> je u posjedu Odluke kojom se zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da Federalnom ministarstvu financija podnese Zahtjev za dodjelu sredstava iz Tekuće rezerve Vlade FBiH za isplatu sredstava Aluminiju Mostar u iznosu od 400.000,00 KM za financiranje tro&scaron;kova električne energije za tri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pripremi i Vladi FBiH dostavi na usvajanje Odluku o odobravanju raspodjele dijela novčanih sredstava ostvarenih prodajom poduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH u iznosu od 600.000,00 KM za isplatu dvije plaće i održavanje opreme u Aluminiju Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgPala je prodaja automobila, evo i zaštohttp://grude.com/clanak/?i=152652152652Grude.com - klik u svijetTue, 03 Dec 2019 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-automobil-voznja-sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potražnja za automobilima u Kini je pala za čak 11% u razdoblju siječanj-listopad 2019. u odnosu na isto razdoblje 2018.<p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičari analizirali su uzroke najvećeg pada prodaje novih automobila jo&scaron; od svjetske ekonomske krize 2008.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prognozira Fitch Ratings, pad isporuka novih vozila na svjetskoj razini u 2019. iznosit će 3,1 milijun u usporedbi s prethodnom godinom, &scaron;to odgovara smanjenu prodaje za oko 4%, pi&scaron;e <strong>B92</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u 2018. kupci su &scaron;irom svijeta kupili 80,6 milijuna automobila, dok se za ovu godinu predviđa prodaja od svega 77,5 milijuna novih vozila. Stručnjaci kao glavni uzrok vide pad najvećeg trži&scaron;ta automobila &ndash; Kine, mada se negativna dinamika odvija i na drugim velikim trži&scaron;tima &ndash; SAD i Zapadnoj Europi, potom Brazilu, Rusiji i Indiji. Potražnja za automobilima u Kini je pala za čak 11% u razdoblju siječanj-listopad 2019. u odnosu na isto razdoblje 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzroci toga se ogledaju u sporijem ekonomskom rastu od očekivanog, porastu potražnje za polovnim automobilima, te novim ekolo&scaron;kim standardima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče SAD, tamo je prodaja umnogome pala zbog trgovinskog rata Bijele kuće s Kinom, u kojoj se proizvodi veliki dio automobila namijenih za trži&scaron;te SAD, a povećanje carina koje je uveo predsjednik Donald Trump se odrazilo i na skok cijene vozila.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-automobil-voznja-sunce.jpgLivnjak iskreno: ''Volio bih imati i voziti Concept One, ali za to trenutno nemam love pa vozim benzinca''http://grude.com/clanak/?i=152621152621Grude.com - klik u svijetSat, 30 Nov 2019 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-07-materimac1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Business Cafe, druženje malih poduzetnika, organizira se posljednjih 9 godina, a u tom je periodu na više od 300 evenata u sedam zemalja sudjelovalo više od 20 tisuća posjetitelja. <p><br />Na jučer održanom 55. Business Cafeu u Zagrebu, organizatorica Kristina Ercegović i njezin tim okupili su zaista zanimljivu grupu poduzetnika koji su o tome &scaron;to je potrebno za uspjeh i kako se boriti protiv "ne" u poslu govorili pred dvjestotinjak okupljenih poduzetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebnu je pozornost na 55. Business Cafeu izazvao dobro poznati poduzetnik iz Svete Nedelje Mate Rimac, koji je iskreno i otvoreno ispričao kako zapravo izgleda njegov svakodnevni život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditi firmu pravo je čudo. Lako je kukati, ali Elon Musk je puno toga radio u životu, a rekao je da je najteže održavati automobilsku kompaniju na životu. Govorili su svi na početku da je nemoguće raditi automobile u Hrvatskoj. Da, &scaron;anse da danas budemo tu gdje jesmo bile su nikakve. I danas su ispod 50 posto &scaron;anse za uspjeh, ali ja i dalje mislim da je čudo &scaron;to danas uopće postojimo, rekao je Rimac na samom početku druženja, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne smatram da smo postigli uspjeh. Smatram da smo na putu, na početku, ali kako definira&scaron; uspjeh? Ja imam neke svoje ciljeve, i smatram da ih jo&scaron; uvijek nismo ispunili. Kad ih ispunimo, onda ćemo moći reći da smo uspjeli, priznao je te naveo tih pet ključnih ciljeva - biti lider u proizvodnji električnih automobila, ali s ograničenom serijom; imati profitabilnu i financijski održivu tvrtku koja je značajna i velika te se nalazi na novoj velikoj lokaciji, a da istovremeno bude najbolje mjesto za rad. Kad to ostvarimo, onda ćemo moći reći da su Rimac Automobili uspjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No put do uspjeha nije ni lak ni jednostavan. Rimac priznaje da je postao "robot".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemam vi&scaron;e ni&scaron;ta ni u srcu ni u glavi osim misli o firmi. Da netko zna kako mi je izgledao dan ili tjedan, nikad se ne bi mijenjao sa mnom, otvoreno je rekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glavi mi je otprilike kao na nekom velikom raskrižju u Pekingu, slikovito je opisao Rimac i priznao da je jedan od problema &scaron;to je toliko posla na njemu samom i ne može to delegirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedim tu, a znam da me čekaju mailovi. Raspored mi je popunjen, a posao čeka jer ga ne mogu delegirati. Najsretniji sam kad je neradni dan, onda sam ja u firmi (i možda dva-tri luđaka). Napravim si ambiciozan plan &scaron;to ću sve odraditi. Dan prođe, ja nisam napravio ni pola planiranog i onda shvatim da ne uspijevam. Izvr&scaron;avanje obveza ne&scaron;to je najvažnije. Kreativnost, OK. Ono &scaron;to stvarno razlikuje ljude je rad - zvučim kao Bandić, ali to je ono &scaron;to je meni u glavi. Pritisak od neodrađenog posla, a s tim stvaram puno vi&scaron;e &scaron;tete jer drugi čekaju da ja odradim. To je frustrirajuće. Meni je jedan moj sat hrpa novca. Ružno je tako razmi&scaron;ljati, ali imam hrpu prilika koje trebam ostvariti, ali eto, sjedim s prijateljem ili obitelji, a razmi&scaron;ljam o poslu. To je ružna strana - mora&scaron; odraditi stvari &scaron;to brže i efikasnije, iskren je bio Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč brojnim obvezama (nakon Business Cafea Rimac je oti&scaron;ao prema Frankfurtu), pronalazi vrijeme i za druženje s drugim poduzetnicima i razmjenu iskustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je da dijelimo iskustva i budemo jedni za druge. Silicijska dolina upravo je uspjela jer si svi pomažu. Svugdje u svijetu glavna su stvar kontakti, pomaganje jedni drugima, slavljenje tuđih uspjeha. Obožavam čuti uspje&scaron;ne priče drugih u Hrvatskoj. Mi puno surađujemo, čak i ako ne surađujemo, trebamo si pomagati i suzdržati se od slavljenja tuđih neuspjeha, istaknuo je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je tijekom rada imao nekoliko ponuda za preseljenje tvrtke u druge zemlje, Rimac je odlučan da Rimac Automobili ostanu u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi imamo investitore vani i kupce vani, nama Hrvatska nije trži&scaron;te ni za kapital ni za poslove, nama je Hrvatska dom. Odavde je većina na&scaron;ih zaposlenika i mislim da si najvi&scaron;e možemo pomagati pozitivom, savjetuje Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dotaknuo se i novog kampusa Rimac Automobila koji bi se trebao graditi u Hrvatskoj, ali nije otkrio gdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;li smo na dana&scaron;nju lokaciju kad smo imali 12 zaposlenika. Sad imamo 8 lokacija i vi&scaron;e nismo htjeli krpati zakrpe. Imamo predivan projekt, za koji su se natjecali neki od najvećih arhitekata na svijetu, no po izboru žirija odabrali smo jednu hrvatsku firmu - 3LHD. Kampus koji planiramo zami&scaron;ljen je za 1500 radnih mjesta u prvoj fazi. Već imamo planirane nadogradnje. Želimo da to bude trajno rje&scaron;enje, a ne da moramo ponovno graditi za 5 godina, otkrio je svoje planove Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnici su kockari koji ulažu sve - od imovine do samog sebe</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kako se motivirati kad ni&scaron;ta u životu ne ide onako kako je planirao, Rimac je otkrio svoju "tajnu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rijetki su oni koji pogode poslovni model koji je lagan i svima su njegovi problemi najveći. I ja sam mislio da su moji najveći, a onda me realnost lupi &scaron;akom u glavu pa sad imam jo&scaron; veće, rekao je kroz smijeh, a onda nastavio ozbiljno: Od samog početka kad sam nagovorio prva tri čovjeka da mi se pridruže 2011. godine, da daju otkaz na dobrim poslovima i dođu raditi za 21-godi&scaron;njaka električni superautomobil za arapske investitore, ni&scaron;ta nije bilo lako. To se izjalovilo, imali smo mnogo problema - od isključivanja struje, pritiska dobavljača... Ali &scaron;to vi&scaron;e vrijeme odmiče, to si kao kockar, sve si uložio. Iz osobne perspektive nisam imao ni&scaron;ta za izgubiti. S druge strane, motivira me vidjeti &scaron;to smo sve izgradili i &scaron;to smo sve ostvarili u 10 godina, ne smijem dopustiti da sve to ode kvragu i propadne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac Automobili mogu se pohvaliti velikim brojem ljudi koji dolaze iz različitih industrija, a većina ih nije imala neko iskustvo u automobilskoj industriji. Zbog toga su i izgradili "kulturu grije&scaron;enja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo nam je jasno da nemamo pojma &scaron;to radimo, nitko nije znao &scaron;to radi. Zato smo i napravili to &scaron;to smo napravili. Znao sam da je kompleksno napraviti automobil. Znao sam da je te&scaron;ko i skupo napraviti automobil jer su svi veliki igrači već tu. Samo su tri igrača nastala u posljednjih 50 godina. Ali nisam mislio da je to ne&scaron;to nemoguće. I danas nam se događa da nam netko kaže da ne&scaron;to nije moguće. Svima je bilo nemoguće, čak i nekim zaposlenicima kad sam rekao da ćemo raditi za velike, mislili su da sam lud. Ali to smo ostvarili. Zato &scaron;to smo bili svjesni toga da ne znamo, svi smo izmi&scaron;ljali toplu vodu i grije&scaron;ili jer nitko od nas to nikad nije radio. I&scaron;li smo na zdravi ljudski razum i logiku, ali iskustvo... to je taj neki balans. Iskusni znaju koliko je to te&scaron;ko. Mislim da će samo oni koji uspiju napraviti taj balans uspjeti u tome &scaron;to rade. Mnogi su vidjeli uspjeh Tesle i htjeli su i oni to ponoviti. Zadnji je primjer Dysona, koji je potro&scaron;io 3 milijarde dolara na razvoj električnog automobila i onda odustao od projekta, pojasnio je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da njegova tvrtka zapo&scaron;ljava stotine ljudi, od kojih su neki i stranci, upitali su ga koji su fakulteti bolji - domaći ili strani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo vi&scaron;e od 350 inženjera u Rimcu i većina je s FER-a u Zagrebu i ti dečki koji su prije nekoliko godina bili u &scaron;kolskim klupama, oni sada biraju zaposlenike. I vide prednosti i nedostatke. Radili smo analizu &scaron;to nude hrvatski fakulteti.. Podijelili tu analizu fakultetima i rekli da će im pomoći da to poprave. To je ono &scaron;to cijelo vrijeme poku&scaron;avamo - popraviti ono &scaron;to ne valja. Ali razlika je jako velika u odnosu na strane fakultete, pogotovo u strojarstvu. To je zapravo zatvoreni krug - nemamo industrije, profesori ne stječu praktično iskustvo pa ga ne mogu ni prenijeti onima koji tek dolaze na fakultet. To poku&scaron;avamo promijeniti kroz gostujuća predavanja na&scaron;ih inženjera koji onda prenose svoje iskustvo iz prakse, pojasnio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, nagla&scaron;ava Rimac, to ne znači da su hrvatski fakulteti lo&scaron;i. Samo da oni koji studiraju ne smiju biti ograničeni samo na studij i predavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to možda puno važnije kod nas su izvannastavne aktivnosti - npr. Formula student. Ljudi koji su to pro&scaron;li nemjerljivo su kvalitetniji od onih koji nisu to pro&scaron;li. Čak mogu biti kvalitetniji od onih koji su studirali vani i nisu radili na slično projektu. Puno je važnije &scaron;to radi&scaron; uz fakultet, &scaron;to radi&scaron; u svojoj garaži i pokaži da si spreman za ne&scaron;to vi&scaron;e, rekao je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, iako je na čelu tvrtke koja proizvodi automobile koji odu&scaron;evljavaju milijune diljem svijeta, Rimac donedavno nije posjedovao vlastiti automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nisam 100-postotni vlasnik tvrtke, ne mogu samo uzeti automobil, nego ga moram platiti po punoj cijeni. Za Concept One nemam love, a možda jednom u budućnosti kad je bude, i jedan Concept Two bude moj. Obožavam koristiti Greyp i vozim ga kad mogu. Ali sad najče&scaron;će koristim automobil, benzinac koji sam nedavno kupio, otkriva Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju nije mogao izbjeći pitanje o eventualnom razvoju električnog zrakoplova ili helikoptera. Priznao je da puno leti po cijelom svijetu i da mu često pristupaju ljudi s različitim idejama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo sudjelovali na različitim projektima koji nisu automobili. Automobilska industrija razmi&scaron;lja &scaron;to je sljedeće. Jako puno velikih proizvođača automobila razmi&scaron;lja o letećim taksijima. Tu ima svakakvih ideja i dizajna. Mislim da i Porsche raditi na tome, Aston Martin i jo&scaron; neki s kojima mi radimo rade na tome. Tu je važno imati &scaron;to vi&scaron;e snage i energije u &scaron;to manje prostora, a mi smo eksperti u tome, rekao je Rimac te dodao kako će vjerojatno u sklopu nekog od partnerstva s velikim igračima sudjelovati na razvoju takvog vozila. Osobno pak smatra kako će prije biti razvijena mala električna zračna vozila koja će se koristiti kao zračni taksiji, a na tome već rade neke kompanije u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-07-materimac1.jpgKUPRES: Adria ski rasprodan za Novu godinuhttp://grude.com/clanak/?i=152588152588Grude.com - klik u svijetWed, 27 Nov 2019 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-27-skijanje-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotel Adria ski na Kupresu već je u potpunosti rezerviran za doček Nove godine. Potvrdio je to danas vlasnik SKI centra Čajuša, gospodin Zvonko Bagarić, gostujući u programu Radija Tomislavgrad. <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prigodom istaknuo je da će u SKI centru, uključujući i tri hotela: Tikvice, Adria ski i Jezero na raspolaganju biti do 120 ljudi tijekom zimske turističke sezone</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; I sada imamo na prijavi 50-60 ljudi. Zainteresiranih za rad kod nas ima, ali upitna je kvaliteta te usluge. Ako želimo privući turiste onda moramo ponuditi kvalitetu. Tako je svugdje u svijetu, a nama je cilj da Kupres kvalitetom odgovori izazovima i u ljetnoj i zimskoj turističkoj sezoni, kazao je Bagarić, prenosi <a title="Tomislavcity" href="https://www.tomislavcity.com/adria-ski-rasprodan-za-novu-godinu-zvonko-bagaric-uz-jahorinu-najveca-smo-destinacija-zimskoga-turizma-u-bih/" target="_blank"><strong>Tomislavcity</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je Kupres, uz Jahorinu najveća destinacija za zimski turizam u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj Centar je s radom počeo 2001. godine i kontinuirano radi na pobolj&scaron;anju ponude i kvalitete. Tako je, uz već tri postojeća nogometna terena, koji se koriste za visinske sportske pripreme, u planu izgradnja jo&scaron; četiri takva terena, a njihova gradnja trebala bi početi iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz dvije skija&scaron;ke staze, ovaj Centar raspolaže s oko 380 ležajeva u tri hotela (4 i 3 zvjezdice). Kongresna dvorana, restorani, kafić, fitnes teretana, dvije saune, 500 komada skija&scaron;ke opreme za iznajmljivanje, samo su dio ponude SKI centra Čaju&scaron;a koji i ove godine najveću gužvu očekuje nakon božićno &ndash; novogodi&scaron;njih blagdana, posebno oko blagdana Tri kralja, odnosno kada su &scaron;kolarci na zimskim dopustima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvjerniji gosti Kupresa u zimskim mjesecima su i dalje Dalmatinci (od Dubrovnika do Zadra), a njihova preporuka najbolja je reklama za Centar. Bagarić ističe i da je pro&scaron;la zimska sezona bila jedna od boljih na Kupresu budući da je uz umjetno zasnježivanje bilo dosta i prirodnoga snijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadaju se i uspje&scaron;nome održavanju FIS utrka, a u tomu će im ove sezone pomoći hrvatski skija&scaron;ki savez uz tehničku pomoć ovda&scaron;njih ski klubova &ndash; Stožera i Striža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje hoćemo li uskoro imati snijega na Kupresu, Ćagić je simpatično odgovorio: &bdquo;U tijeku su pregovori&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da će pregovori prvoga čovjeka SKI centra Čaju&scaron;a i Onoga Gore biti uspje&scaron;ni na radost ljubitelja skijanja, snijega i svih onih ljudi na Kupresu koji žive od zimskoga turizma.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-27-skijanje-kupres.jpgBraća Pivac preuzela KRAŠ!http://grude.com/clanak/?i=152544152544Grude.com - klik u svijetSat, 23 Nov 2019 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-pivac_logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skupština Kraš ESOP-a je na današnjoj sjednici prodala sve svoje dionice Kraša Mesnoj industriji braće Pivac, doznaje se neslužbeno.<p>&nbsp;</p> <p>Budući da Kra&scaron; ESOP ima 18 posto dionica Kra&scaron;a, Mesna industrija braće Pivac će s tim dionicama imati 49,18 posto dionica i tako postat većinski vlasnik s većinom dionica s pravom glasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnicima će Pivac platiti najmanje 860 kuna po dionici, a obvezali su se i da neće prodavati dionice trećoj osobi bez garancije radničkih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također moraju zadržati sva prava radnika iz kolektivnih ugovora i drugih dokumenata koji se tiču radničkih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je spriječeno preuzimanje Kra&scaron;a koje je poku&scaron;ao poduzetnik Neboj&scaron;a &Scaron;aranović, koji je krenuo u agresivno preuzimanje dionica i sa vi&scaron;e od 45 milijuna eura do&scaron;ao do 25,7 posto udjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-pivac_logo.jpgKako pametno kupovati i uštedjeti do 70 postohttp://grude.com/clanak/?i=152541152541Grude.com - klik u svijetSat, 23 Nov 2019 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jeste li znali da tijekom Crnog Petka neki od proizvoda, najčešće tehnologija, budu na popustima do 80 posto?<p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatno ne postoji osoba koja ne planira i budžetira kupovinu, pogotovo u dana&scaron;nje vrijeme kada je konkurencija ogromna &scaron;to donosi ogroman izbor proizvoda po različitim cijenama. Isto tako, zbog ogromne i raznolike ponude, izrazito je lako potro&scaron;iti vi&scaron;e od planiranog ili impulzivno kupiti neki proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trgovački lanci često manipuliraju potro&scaron;ačima kada je riječ o cijenama i ponudi, te ako želite pametno kupovati i u&scaron;tedjeti čak do 70 posto na određeno proizvode, izrazito je važno pratiti neke od sljedećih savjeta pametne kupnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#1- Kupujte tijekom Crnog Petka i ostalih &scaron;oping &lsquo;blagdana&rsquo;</strong></p> <p>Jeste li znali da tijekom Crnog Petka neki od proizvoda, najče&scaron;će tehnologija, budu na popustima do 80 posto? Izrazito je važno obaviti kupnju neki značajnih proizvoda tijekom &scaron;oping &lsquo;blagdana&rsquo; koji donose ogromne popuste. Većina ljudi impulzivno kupuje novu tehnologiju, te takvu odluku skupo plaćaju. Ako planirate kupnju nove tehnologije, pričekajte Cyber Ponedjeljak ili Crni Petak koji padaju krajem Studenog. Tijekom tih dana možete u&scaron;tedjeti i do 50 posto na tehnolo&scaron;ke proizvode u odnosu na regularne cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#2- Kreirajte plan i budžet kupnje</strong></p> <p>Ovaj savjet je totalno logičan, međutim veoma mali postotak kupaca kreira planove kupnje i budžet. &Scaron;to se događa kada nemate plan i budžet? U va&scaron;oj ko&scaron;arici nađete proizvode koji vam nisu potrebni. Trgovački lanci su dizajnirani tako da kupce navedu na kupnju nepotrebnih proizvoda. Zanimljiv primjer je da ljudi nakon ulaska u trgovački centar u većini slučajeva s kupnjom kreću od desne strane. Trgovački lanci desnu stranu često dodatno urede i ukrase svijetlim bojama, velikim natpisima, glasnom glazbom, te najskupljim proizvodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirajte kupnju unaprijed, te kupujte samo one proizvode koji vam trebaju. Tako ne samo da ćete u&scaron;tedjeti novac, već ćete imati vi&scaron;ak vremena za aktivnosti s va&scaron;om obitelji i prijateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#3- Kupujte pred kraj sezone</strong></p> <p>Ovo je jedan od savjeta koji će vam u&scaron;tedjeti najvi&scaron;e novca. Ako kupujete odjevne predmete, te možete pričekati koji mjesec, kupite proizvode pred kraj sezone. Na primjer, ako kupujete zimsku jaknu, najbolje cijene možete očekivati na početku proljeća zato &scaron;to trgovački centri žele rasprodati sezonske proizvode kako bi ispraznili i pripremili skladi&scaron;te za nove sezonske proizvode. U Americi se takve rasprodaje nazivaju &lsquo;Clearance&rsquo;, te tako možete u&scaron;tedjeti i do 80%.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#4- Online kupovina</strong></p> <p>Razvoj tehnologije i interneta je dovelo do velike popularnosti online kupovine. Ovakav način kupovine će vam u&scaron;tedjeti vrijeme i novac zato &scaron;to nećete hodati po trgovačkom lancu kako bi na&scaron;li određeni proizvod, te pritom kupili jo&scaron; par ne planiranih proizvoda. U dana&scaron;nje vrijeme, gotovo svaki trgovački lanac nudi izda&scaron;ne popuste za online kupnju, te besplatnu dostavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#5- Uspoređujte cijene</strong></p> <p>Danas je izrazito lako doći do cijena proizvoda određenih trgovačkih lanaca u va&scaron;oj blizini. Kako bi ste bili efikasni tijekom kupnje i u&scaron;tede, ne zaboravite usporediti cijene. Vrlo vjerojatno će se cijene razlikovati ovisno o trgovačkom lancu, te je to prilika za dodatnu u&scaron;tedu. Usporedite cijene proizvoda, kreirajte plan kupnje, i uživajte u u&scaron;teđenom novcu i vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#6- Koristite gotovinu kod kupnje</strong></p> <p>Jedan od najboljih savjeta kod kupnje je kupovina gotovinom. Pitate se za&scaron;to? Ako koristite kreditne kartice, te&scaron;ko je znati s kolikom svotom raspolažete, te se lako može desiti da kupite ne&scaron;to &scaron;to ne trebate jer s kreditnim karticama možete ući u minus i plaćati ratama. Isto tako, velik broj trgovačkih lanaca nudi dodatne popuste za plaćanje gotovinom, te tako možete dodatno u&scaron;tedjeti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-shoping.jpgPoziv na prezentaciju projekta „Financial Management Enhancement Project“ podržanog od strane EBRD-ahttp://grude.com/clanak/?i=152540152540Grude.com - klik u svijetFri, 22 Nov 2019 17:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-business_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prezentacija je namijenjena menadžerima, vlasnicima poduzeća i osobama koje upravljaju financijama u firmama.<p>&nbsp;</p> <p>PricewaterhouseCoopers (PwC) u suradnji s Uredom Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije organizira prezentaciju projekta namijenjenog domaćim malim i srednjim poduzećima koja žele unaprijediti svoje upravljanje financijama i izvje&scaron;tavanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PwC implementira projekte unutar projektnog okvira EBRD-a &bdquo;Financial Management Enhancement Project&ldquo; koji je razvijen kako bi malim i srednjim poduzećima pružio pomoć od vodećih računovodstvenih i savjetodavnih firmi (uključujući PwC) u svrhu pobolj&scaron;anja financijskog izvje&scaron;tavanja i upravljanja, jačanja vlastitih vje&scaron;tina, znanja i sposobnosti, te podržavanja rasta i &scaron;irenja trži&scaron;ta s ciljem da olak&scaron;aju poduzećima put do investitora i financijskih sredstava, te omoguće da postojeći i/ili budući financijeri (lokalne banke, investitori, EBRD ili neka druga međunarodna financijska organizacija) steknu točno razumijevanje financijskog položaja određenog poduzeća. Naravno, odobrenje svakog predloženog projekta uvjetovano je ispunjenjem kriterija postavljenih od strane EBRD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacija je namijenjena menadžerima, vlasnicima poduzeća i osobama koje upravljaju financijama u firmama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PwC je mreža kompanija koje posluju u 157 zemalja, zapo&scaron;ljavaju vi&scaron;e od 276.000 ljudi i pružaju kvalitetne usluge iz područja revizije, financijsko-računovodstvenog i porezno-pravnog savjetovanja. PwC zaposlenici rade zajedno na postizanju zajedničkog cilja, a to je izgradnja povjerenja u dru&scaron;tvu i pronalaženje rje&scaron;enja za ključna pitanja. Od 2003. godine, kada je otpočeo sa poslovanjem u BiH, PwC ima dvije pravne osobe i pridruženi odvjetnički ured, te okuplja tim od 55 stručnjaka koji, između ostalog, pruža usluge financijsko-računovodstvenog, poslovnog, poreznog i pravnog savjetovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacija projekta će trajati sat vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto i vrijeme održavanja prezentacije: &Scaron;iroki Brijeg, Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, fra Didaka Buntića 14 (zgrada Boksita) u srijedu, 27. studenog 2019. godine u 11:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dodatne informacije i prijave možete se javiti putem e-maila na info@eui-zzh.ba ili na kontakt broj+387 39 703 100.mailto:muhareme@ebrd.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-business_01.jpg 5 navika koje ostavljaju utisak neprofesionalnosti http://grude.com/clanak/?i=152492152492Grude.com - klik u svijetMon, 18 Nov 2019 21:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-18-neprofesionalni-radnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svatko od nas ima svoje dobre i loše navike.<p><br />Neke od njih nesvjesno pravimo i izvan kuće i privatnosti. Međutim, nisu sve navike dobro prihvaćene među na&scaron;im kolegama i nadređenima, pi&scaron;e Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo neke navike zbog kojih na va&scaron;em radnom mjestu možete djelovati neprofesionalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Nestrpljivost</strong></p> <p>Nestrpljivost nije odlika dobrih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i kada se va&scaron;i kolege ili klijenti pona&scaron;aju neodgovorno, tome biste (barem u početku) trebali pristupiti smireno i pristojno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog nestrpljivosti često možete ostaviti utisak nezadovoljne i frustrirane osobe, a s osobom takvih karakteristika nitko neće željeti da surađuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Ka&scaron;njenje</strong></p> <p>Ka&scaron;njenje je jedna od prvih stvari koju će drugi primijetiti i ne&scaron;to &scaron;to si u poslu nikako ne biste smjeli dozvoliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ćemo, naravno, s vremena na vrijeme zakasniti, javni prijevoz može kasniti, a automobil se pokvariti, može se dogoditi neka druga situacija koju nismo mogli predvidjeti. Život je jednostavno takav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ako konstantno kasnite bez opravdanog razloga, nadređeni će početi da sumnjaju u va&scaron;u odgovornost te se početi da se pitaju zaslužujete li stvarno mjesto u kompaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Konstantno žaljenje</strong></p> <p>Svi, naravno, imamo lo&scaron;e dane o kojima želimo pričati s drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali postoji onaj kolega s kojim rad postaje zaista iscrpljujuć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znate ga &ndash; ni&scaron;ta mu ne odgovara, konstantno prigovara i implicitno sugerira da nadređeni ne znaju ni&scaron;ta o svom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni djeluju uglavnom ispod nivoa menadžmenta i može te ih usporediti s krovom koji proki&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iritantni su, ali čini se da ne nanose veliku &scaron;tetu, sve dok vam jednog dana ne stvore jednu veliku rupu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobe koje stalno prigovaraju u stanju su da zaraze radno okruženje svojom negativno&scaron;ću i stvaranjem sumnje u umovima drugih članova tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Neprimjereno izražavanje</strong></p> <p>S vremena na vrijeme se svi naljutimo. Ali pažljivo birajte riječi kada dođe takav dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbjegavajte psovke i vrijeđanje drugih. Ako vam neki neprimjereni izraz &ldquo;izleti&rdquo; obavezno se izvinite i nastojte da se vi&scaron;e ne ponovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo posebno vrijedi ako se to dogodi u prisustvu klijenata ili nadređenih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Neurednost</strong></p> <p>Va&scaron;e bi radno mjesto trebalo da bude uredno. I pritom ne mislimo samo na radni sto, već i na čajnu kuhinju i bilo koje drugo mjesto koje dijelite s kolegama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostavljanje smeća i prljavog posuđa stvara sliku arogantne osobe koja nema razumijevanja prema drugima, pi&scaron;e <strong>Bankar.me</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-18-neprofesionalni-radnik.jpgŠIROKI BRIJEG - Održavanje info-dana za tvrtke koje žele Bike Friendly Standardhttp://grude.com/clanak/?i=152460152460Grude.com - klik u svijetSat, 16 Nov 2019 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-biciklist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH objavljuje Javni poziv za zainteresirane pravne subjekte da se uključe u proces certifikacije prema Bike Friendly standardu.<p>&nbsp;</p> <p>Bike Friendly je općepoznat sinonim za usluge prilagođene biciklistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usluge označene Bike Friendly oznakom su objekti/servisi/atrakcije koji zadovoljavaju minimum standarda prilagođenih cikloturistima i njihovim potrebama, tj. subjekti koji su prepoznati po svom trudu da stvore ugodnu atmosferu za cikloturiste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namijenjen je različitim kategorijama objekata/servisa/atrakcija koji žele svojom uslugom da se &scaron;to vi&scaron;e prilagode potrebama ove specifične vrste turista. Ovisno od vrste objekata/ servisa/ atrakcija, te njihove veličine, Bike Friendly Standard (BFS) daje mogućnosti svim zainteresiranim da se priključe ovom procesu, te stvore pogodnije uvjete u regiji za razvoj ovog specifičnog segmenta turističke ponude, te da ujedno promoviraju svoje usluge te ostvare financijsku dobit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno tome, pozivamo sve zainteresirane registrirane pravne subjekte da sudjeluju na info-danu <strong>u &Scaron;irokom Brijegu 22. studenog 2019. godine, s početkom u 13:00h, u prostorijama Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije (ulica fra Didaka Buntića 14)</strong> na kojem će se predstaviti proces certifikacije/standardizacije objekata pogodnih za bicikliste (Bike Friendly Standard) na području Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravni subjekti kojima je ovaj certifikat interesantan mogu biti iz sljedećih kategorija:</p> <p>&bull; Različite kategorije smje&scaron;taja: smje&scaron;taj u poljoprivrednom/seoskom gazdinstvu, apartmani, pansioni, kuće za odmor, kampovi, moteli, hoteli i hosteli<br /><br />&bull; Ugostiteljski objekti: restorani, kafići, pubovi, slastičarne, benzinske stanice, trgovački centri<br /><br />&bull; Turističke agencije, turistički info centri<br /><br />&bull; Servisne stanice: servisi za opravku bicikla, servisi u sklopu trgovina bicikla, trgovačkih centara, auto servisa, servisa poljoprivredne mehanizacije<br /><br />&bull; Javne garaže i parkinzi uz prirodne i kulturne atrakcije, pje&scaron;ačke zone, muzeje, galerije, starogradske jezgre, pećine, rijeke, jezera, slapove itd.<br /><br /><br />Na info danu u &Scaron;irokom Brijegu biti će prezentiran značaj standarda u razvoju cikloturizma, prezentiran proces certifikacije prema BFS standardu sa svim kriterijima i procedurama.<br /><br /><br />Ovaj proces certifikacije/standardizacije objekata pogodnih za bicikliste (Bike Friendly Standard) na području Bosne i Hercegovine provodi se u sklopu druge faze projekta Via Dinarica, koji implementira i sufinancira Razvojni program Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH), uz financijsku podr&scaron;ku Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH) i Agencije za razvojnu suradnju Republike Italije (AICS).<br /><br /><br />Svi zainteresirani za sudjelovanje na info-danima moraju potvrditi svoje sudjelovanje na e-mail bfs@redah.ba sa naznakom lokacije na kojoj će prisustvovati.<br /><br /><br />Sve dodatne informacije možete dobiti putem e-maila bfs@redah.ba te na web stranici <a title="bikefriendlystandard" href="http://www.bikefriendlystandard.com" target="_blank">www.bikefriendlystandard.com</a><br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-biciklist.jpgFlora i fauna na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=152459152459Grude.com - klik u svijetSat, 16 Nov 2019 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-16-fdcfauna2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune. <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Flora 2019.&ldquo; sadrži dvije marke s motivima maginje (Arbutus unedo) i &scaron;umske jagode (Fragaria vesca) autora Vilima Parića.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-16-19-11-16-arakflora2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor izdanja &bdquo;Fauna 2019.&ldquo; je Ante Marić, a na četiri marke prikazane su barska i kopnene kornjače te zelena i glavata želva.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-16-19-11-16-arakfauna2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova izdanja, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="epostshop.ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-16-19-11-16-fdcflora2019.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-16-fdcfauna2019.jpgHT MOSTAR: Netko je danas kupio ČAK 40 TISUĆA DIONICAhttp://grude.com/clanak/?i=152423152423Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-06-019-ht-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim što se Federacija prodajom obveznica zadužila za još 30 milijuna maraka, na Sarajevskoj burzi je bilo još zanimljivih transakcija.<p>&nbsp;</p> <p>Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST2 ostvaren je ukupan promet od 203.975 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 40.795 dionica emitenta JP HT d.d. Mostar. Vrijednost ovog emitenta iznosio je pet KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice JP HT d.d. Mostar od 3,52 posto i dostigle su cijenu od pet KM, dok je najveći dnevni pad zabilježio je emitent Bosnalijek d.d. Sarajevo od 0,06 posto sa cijenom 18 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pogled.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-06-019-ht-mostar.jpgHP Mostar dodijeljen Certifikat ISO/IEC 27001:2013http://grude.com/clanak/?i=152343152343Grude.com - klik u svijetWed, 06 Nov 2019 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-06-hpmostar-certifikat-urucenje-iso.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim certifikatom je potvrđena učinkovita implementacija sustava upravljanja informacijskom sigurnošću čime je potvrđen dugoročan strateški cilj Hrvatske pošte Mostar.<p><br />Certifikat je predsjedniku Uprave HP Mostar Mati Rupčiću uručila Amela Kalisi, eksterni auditor sistema sigurnosti informacija certifikacijske kuće Aqra Certification d.o.o. iz Beograda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HP Mostar se, stjecanjem ovog certifikata, priključuje organizacijama koje posluju prema vrlo visokim standardima kvalitete kada se radi o uspostavi sustava upravljanja sigurno&scaron;ću informacija (ISMS).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor &ndash; predsjednik Uprave g. Rupčić istaknuo je da HP Mostar kroz proces ispunjavanja uvjeta za dobivanje certifikata, intenzivno radio na implementaciji informacijske sigurnosti i za&scaron;tite podataka te da klijenti mogu biti u potpunosti sigurni u povjerljivosti i za&scaron;titi svojih podataka koje nam povjeruju kao pružateljima po&scaron;tanskih, financijskih i logističkih usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strate&scaron;ki cilj HP Mostar u budućnosti jest digitalizacija svih usluga koje pruža, te je to ujedno i bio razlog za&scaron;to se krenulo u sustav certifikacije sigurnosti upravljanja informacijskom sigurno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Certifikat ISO/IEC 27001 jamči da se s podacima klijenata postupa odgovorno i pouzdano, a to se postiže prepoznavanjem potencijalnih problema koji se mogu dogoditi podacima - procjenom rizika, te definiranjem &scaron;to treba poduzeti da se takvi problemi spriječe (tretman ili obrada rizika).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim certifikatom je potvrđena učinkovita implementacija sustava upravljanja informacijskom sigurno&scaron;ću čime je potvrđen dugoročan strate&scaron;ki cilj Hrvatske po&scaron;te Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-06-hpmostar-certifikat-urucenje-iso.jpgJedan od najvećih lažljivaca poslao ponudu za Aluminijhttp://grude.com/clanak/?i=152327152327Grude.com - klik u svijetTue, 05 Nov 2019 13:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-05-zilic-ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Žilić, samoprozvani najbogatiji Hrvat o kojem se ništa ne zna, a stalno se odnekud pojavi, prema navodima Bljeska poslao je ponudu za Aluminij.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na iskustva, sad će lagati da netko od njega traži mito pa da mu ne da država ulagati, a na kraju će odustati. Poduzetnici koji su se upoznali s njim tvrde da je prevarant.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-05-zilic-ivan.jpgU novi projekt Gruđanin ulaže čak 20 milijuna maraka!http://grude.com/clanak/?i=152323152323Grude.com - klik u svijetMon, 04 Nov 2019 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Završen je proces preuzimanja Laste te za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Europska unija planiramo u tvornicu uložiti 20.000.000,00 KM'', rekao je u Čapljini Petar Ćorluka, vlasnik Violete, koja je kupila tvornicu keksa i vafla u ovom gradu.<div class="col-xs-12 col-md-8 col-article-content "> <div class="rte"> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>''Svakako mi je najvažnije da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Pogoni i stanje u kojem je Lasta sada ne zadovoljavaj proizvodnju <a id="xClaimOglasId-72589-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>hrane pa je prvi potez obnova krova, zidova, otvora, podova&hellip;, a već su u tijeku užurbani pregovori za obnovu s novim tehnologijama i strojevima'', rekao je Ćorluka, javlja službena stranica Grada Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon obnove raspisat ćemo i natječaj za radnike i svakako nam je u cilju angažirati lokalno stanovni&scaron;tvo koje zna i želi raditi. Moram istaknuti potporu i partnerskih firmi, kao &scaron;to su Ferero Roche, Barilla&hellip;koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom. Blizina željezničke pruge uveliko olak&scaron;ava komunikaciju za prikupljanje, odnosno nabavku potrebitih sirovina koje su van granice <a id="xClaimOglasId-73040-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>na&scaron;e države. Vjerujem da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu <a id="xClaimOglasId-72692-3" class="xClaimClass" target="_blank"></a>najboljeg keksa poznatog u &scaron;iroj regiji'', istaknuo je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćorluka se u Čapljini sastao sa Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine. Nakon sastanka obi&scaron;li su pogone tvornice Lasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svakako je ovo neizmjerno važno za Čapljinu i za Lastu, i kao Čapljinac i kao gradonačelnik veselim se će &scaron;to priča s Lastom pozitivno zavr&scaron;iti. Sjećam se , kao da je jučer bilo, kada su me radnici Laste dočekali s vije&scaron;ću da su svi otpu&scaron;teni i naravno prvi čovjek kojem su se mogli javiti bio sam ja. Tada smo razgovarali, i dobro se sjećam rekao sam im da stečaj ne mora značiti kraj nego može značiti i novi početak i evo tako se i ispostavilo. Nakon stečaja, odnosno mogućnosti prodaje Laste spominjala su se razna imena i kada se počelo govoriti o mogućoj kupnji od gospodina Ćorluke, odnosno Violete, prvi sam rekao daj Bože da tako bude jer gospodin Ćorluka sve &scaron;to je započeo raditi svakako je uspjelo i pretvorilo se u brend. Danas sam imao prigodu da malo porazgovaramo o budućim planovima i obnovi proizvodnje'', kazao je Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak</strong></em></p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpgLager u Sanskom Mostu planira projekt od 2,3 milijarde KMhttp://grude.com/clanak/?i=152298152298Grude.com - klik u svijetSun, 03 Nov 2019 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-22-19-01-22-019-lager3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kineska tvrtka “China Energy Engineering Corporation Limited International Company” i poduzeće “Lager” iz Posušja poslali su općinskim vlastima u Sanskom Mostu pismo namjere kojim iskazuju interes za izgradnju termoelektrane na području ove općine pišu Nezavisne novine.<p>&nbsp;</p> <p>Navodi se kako je riječ o potencijalnoj investiciji od 2,3 milijarde maraka te da bi to bila najveća investicija u energetski sektor na području cijele jugoistočne Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pismu se kaže kako je glavni investitor projekta jedan od vodećih međunarodnih konglomerata za energetski inženjering, te poznati brend u industriji energetike u Kini i &scaron;irom svijeta. Njihov partner u projektu je tvrtka &ldquo;Lager&rdquo;, regionalni lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, koja je i nositelj koncesijskog prava na eksploataciju uglja s ugljenokopa Zlau&scaron;a, pored Sanskog Mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi se kako je urađena studija financijske isplativosti prema kojoj je planirana izgradnja termoelektrane Kamengrad kapaciteta dva bloka po 350 megavata snage. Procjene su kako rezerve mrkog uglja na &scaron;irem području Sanskog Mosta iznose oko 400 milijuna tona. Navodi se kako je Vlada FBiH prije tri godina donijela odluku o izgradnji termoelektrane Kamengrad kao strate&scaron;kog projekta u oblasti elektroenergetskog sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored navedene lokacije u selu Kamengrad, kao potencijalno mjesto za izgradnju razmatra se i lokacija Stupa, u blizini Starog Majdana. Termoelektrana bi zapo&scaron;ljavala 130 radnika u operativnom dijelu, a u sektoru održavanja i administracije jo&scaron; oko 125 osoba, te bi ukupan broj zaposlenih bio 255 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče pitanja emisije &scaron;tetnih plinova, investitor jamči ugradnju tehnologije koja će ispunjavati najvi&scaron;e svjetske ekolo&scaron;ke standarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u pismu se govori i o perspektivi trži&scaron;ta električne energije te se navodi kako će potražnja za njom u Bosni i Hercegovini u idućih deset godina porasti za 25 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da su energetski kapaciteti u BiH sagrađeni sedamdesetih i osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, oni ne mogu odgovoriti na trži&scaron;ne potrebe, &scaron;to će dovesti do znatnog povećanja uvoza električne energije po znatno vi&scaron;im cijenama u odnosu na one koje mogu ponuditi domaći proizvođači. Također, analizira se i situacija na drugim trži&scaron;tima, pa se navodi kako zemlje u regiji imaju veliku potražnju za električnom energijom, koja će rasti, a spominje se i Italija kao jedno od budućih perspektivnih trži&scaron;ta zbog izgradnje podmorskog dalekovoda prema toj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se radi o opskrbi ugljem, planirana je eksploatacija s ugljenokopa Zlau&scaron;a i procjene su kako tamo postoje dovoljne količine tog energenta za idućih 78 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju pisma navodi se kako će za sve iduće aktivnosti i informacije investitori osigurati sve potrebne kapacitete kako bi se javnost Sanskog Mosta i Unsko-sanske županije detaljno informisala o svim dijelovima ovoga projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovu prezentaciju predstavnici investitora će organizirati za općinske vijećnike 8. studenog u sali Općinske vijećnice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-22-19-01-22-019-lager3.jpegEP HZ HB: Nijedan poslovni dar nije skuplji od 100 KM, priča o šalu od 850 KM je neistinitahttp://grude.com/clanak/?i=152257152257Grude.com - klik u svijetWed, 30 Oct 2019 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Elektroprivreda HZ HB d.d. odgovorila je na prozivke o kupovini šalova istaknuvši da je za 853,85 KM kupljeno 10 šalova, te da nijedan dar ove tvrtke ne prelazi 100,00 KM.<p>&nbsp;</p> <p>JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je javno poduzeće čiji je rad u cijelosti javan i transparentan, te očekujemo od svih, i najmanje ozbiljnih, medija da svaku informaciju prije samoga objavljivanja provjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, zbog te&scaron;ke obmane javnosti i neuspje&scaron;na poku&scaron;aja nano&scaron;enja &scaron;tete Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar objavom lažne informacije pojedinih elektroničkih medija (od 28. listopada o.g.,) da je Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kupila &scaron;al vrijedan 850 maraka donosimo ovaj demanti u svrhu istinita informiranja javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mosta je u navedenom, zakonom predviđenom, postupku javne nabave nabavila od dobavljača Obuća Montana XL 10 komada &scaron;alova ukupne vrijednosti 853,85 KM, a ne jedan &scaron;al navedene vrijednosti, kako su naveli pojedini portali čime su lažno predstavili podatke i krivo informirali javnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodni poslovni darovi sastavni su dio poslovne politike u cijelom svijetu, a Etičkim kodeksom JP EP HZ HB d.d. Mostar predviđena je ne samo nabava nego i vrijednost poslovnih darova čime ni jedan poslovni dar nabavljen u JP EP HZ HB d.d. Mostar ne prelazi vrijednost vi&scaron;u od 100, 00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koristimo se ovom prigodom da pozovemo medije da objavljuju istinite informacije i njihovu interpretaciju i da nam se slobodno obrate za sve segmente poslovanja EPHZHB-a o kojem žele informirati svoje čitatelje i sveukupnu javnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgGrađani u bankama drže skoro 13 milijardi KM, povećana štednja životnim osiguranjimahttp://grude.com/clanak/?i=152252152252Grude.com - klik u svijetWed, 30 Oct 2019 18:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-djecija_kasica_pixabay.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Štednja se realizira i putem drugih oblika, kao što su police osiguranja i sl. <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), koncem rujna 2019. godine ukupni depoziti stanovni&scaron;tva kod poslovnih banaka u BiH iznosili su 12,89 milijardi KM, &scaron;to je najveća zabilježena razina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako promatramo depozite stanovni&scaron;tva po ročnoj strukturi, oročeni i &scaron;tedni depoziti u rujnu 2019. iznose 5,66 milijardi KM ili 43,9% ukupnih depozita stanovni&scaron;tva, od toga kratkoročni depoziti čine 478 milijuna KM, a dugoročni 5,18 milijardi KM. Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 7,23 milijarde KM ili 56,1% ukupnih depozita stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanovni&scaron;tvo u BiH kontinuirano povećava depozite, pa su tako u usporedbi sa stanjem koncem rujna pro&scaron;le godine porasli za čak 1,06 milijardi KM ili 8,9%. Međutim, postoje značajne razlike u tempu rasta ovisno o tipu depozita. Najbrže rastu transakcijski računi, koji su porasli za 17,3% (odnosno 562 milijuna KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 9,4% (odnosno 293 milijuna KM).<br />Oročeni i &scaron;tedni depoziti, a koji odražavaju pravu &scaron;tednju, također rastu, ali slabijim tempom i na godi&scaron;njoj razini su imali porast od 3,8% (204 milijuna KM), &scaron;to govori da stanovni&scaron;tvo ipak nema prostora za izda&scaron;niju dugoročnu &scaron;tednju.<br />Ipak treba imati u vidu da se &scaron;tednja realizira i putem drugih oblika, kao &scaron;to su police osiguranja i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pogledu valutne strukture, depoziti stanovni&scaron;tva u domaćoj valuti iznose 5,52 milijarde KM, &scaron;to čini 42,8% udjela, &scaron;to je značajno vi&scaron;e nego prije &scaron;est godina kada je udjel depozita u domaćoj valuti bio 38%. Depoziti u eurima iznose 6,74 milijarde KM ili 52,2%, a depoziti u ostalim stranim valutama 638 milijuna KM ili 5%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani se odlučuju na &scaron;tednju zbog vi&scaron;e razloga i motiva &ndash; zbog izvanrednih okolnosti i žurnih slučajeva, zbog brige za moguće opadanje kupovne moći u budućnosti, za manje ili veće nabave, kako bi sebi priu&scaron;tili ne&scaron;to, da bi izbjegli zaduživanje, za starost kao dopunu mirovine ili zdravstvenog osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sustav za osiguranje depozita, pruža jamstvo stanovni&scaron;tvu da svoja financijska sredstva drži na računima u bankama, a putem kojih obavljaju tekuće transakcije ili &scaron;tede za kasnija razdoblja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Depoziti stanovni&scaron;tva imaju daleko najveći udjel u ukupnim depozitima kod poslovnih banaka, od 55,2%, pa stoga predstavljaju važnu osnovu financiranja i funkcioniranja banaka. Na osnovi tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovni&scaron;tva, banke su u mogućnosti financirati i doprinositi učinkovitijem funkcioniranju i rastu ekonomije, te da pomoći reducirati neformalne transakcije, priopćila je Centralna banka povodom Svjetskog dana &scaron;tednje koji se obilježava 31. listopada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-djecija_kasica_pixabay.jpgPočetkom 2020. kreće se sa probijanjem tunela Ivan, do tada pristupne cestehttp://grude.com/clanak/?i=152223152223Grude.com - klik u svijetMon, 28 Oct 2019 13:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-05-tunel_sv_ilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).<p><br />''Ovo je sedmi ugovor koji je potpisan nakon usvajanja Zakona o tro&scaron;arinama, nakon &scaron;to smo dobili mogućnost provođenja tenderskih procedura i ovo je velika stvar za JP Autoceste FBiH, Koridor 5c, Federaciju i BiH'', rekao je nakon potpisivanja ugovora o izgradnji dionice Tarčin &ndash; Konjic, poddionica Tarčin &ndash; Ivan, LOT 2, tunel Ivan, Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH. Naveo je kako je ovo veliki korak i za firme koje surađuju s poduzećem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je kako je ovo veliki korak i za tvrtke koje surađuju s JP Autoceste FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>57.628.570,37 eura bez PDV-a</strong><br />''Drago mi je da je danas ugovor dobila domaća firma Euro-asfalt, koja je zahvaljujući gradnji na Koridoru postala regionalna firma. U sljedećem razdoblju, na nama je ostalo da iz paketa nakon usvajanja tro&scaron;arina dodijelimo jo&scaron; dva ugovora Tarčin &ndash; Tunel Ivan i da se spustimo na M17 od Vranduka do Nemile.<br />Potpisivanjem ovog ugovora u izgradnji imamo 40 km autoceste na Koridoru 5c'', kazao je Terzić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, danas su Terzić kao investitor i u ime izvođača radova Hamed Ramić, direktor Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH) te Denis Lasić, ministar prometa i komunikacija FBiH u svojstvu svjedoka sa strane JP Autoceste FBiH i Munir Ramić u svojstvu svjedoka ispred Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, potpisali ugovor o izgradnji spomenute dionice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,4 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Već sljedeći mjesec krećemo s organizacijom gradili&scaron;ta tunela Ivan &scaron;to znači izgradnja pristupnih puteva sa strane Bradine i Tarčina, kako bi početkom sljedeće godine krenuli s iskopom tunela Ivan'', izjavio je Ramić. Vjetar u leđa Osim aktivnosti vezanih za tunel Ivan (LOT 2), JP Autoceste FBiH je objavilo i Poziv za dostavu ponuda za izgradnju autoceste na Koridoru 5c, dionica Tarčin &ndash; Konjic, poddionica Tarčin &ndash; ulaz u tunel Ivan, LOT 1. Dužina ove poddionice je 4,9 km, a značajniji objekti na poddionici su most Ra&scaron;telica 1 dužine 518 metara i most Ra&scaron;telica 2 dužine 609 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poddionici su planirana i dva odmori&scaron;ta. Gradnja ove poddionice financirat će se bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,7 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i sa 50 milijuna eura osiguranih kod Europske investicijske banke (EIB). ''U posljednje vrijeme sve če&scaron;će potpisujemo ugovore &scaron;to je vjetar u leđa gospodarstvu Federacije i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba naglasiti da su sve domaće firme angažirane na izgradnji Koridora 5c. Nadam se da ćemo do proljeća imati jo&scaron; nekoliko ugovora i na taj način približiti se izgradnji najkompleksnijih dionica tunel Prenj i Mostar sjever &ndash; Mostar jug'', rekao je Lasić. Potpisivanjem ovog ugovora, JP Autoceste FBiH imat će devet aktivnih gradili&scaron;ta, odnosno u izgradnji 40 kilometara autoceste na Koridoru 5c. U ovom trenutku, JP Autoceste FBiH je osiguralo nove investicije vrijedne blizu dvije milijarde KM za novih 80 kilometra autoceste.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-05-tunel_sv_ilija.jpgPoruka s tribine u Širokom Brijegu: Žensko poduzetništvo je u povojimahttp://grude.com/clanak/?i=142165142165Grude.com - klik u svijetWed, 23 Oct 2019 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-23-siroki-zene-tribina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na edukacijskoj tribini "Žene su temelj društva" održanoj u utorak u Širokom Brijegu okupile su se mnoge poznate bh. žene koje su posvjedočile o svomu uspjehu kroz karijeru. <p><br />Govoreći o ovom događaju &scaron;irokobrije&scaron;ki gradonačelnik Miro Kraljević, koji je i pokrovitelj ove tribine, kazao je kako žene ne treba previ&scaron;e podupirati jer se one znaju izboriti za svoja prava. "Mislim da žene danas uživaju puno vi&scaron;e prava pa smo i mi malo bolji, slobodniji i dajemo im vi&scaron;e podr&scaron;ke nego prije. Na&scaron;e žene su uvijek bile nositelji obitelji i ova tema odgovara tomu", kazao je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznata mostarska odvjetnica Nada Dalipagić, zatim mlada poduzetnica i diplomirana ekonomistica Sanja Bo&scaron;njak, članica Upravnog odbora Poslovnih žena u BiH Ivana Bunoza, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Zapadnohercegovačkoj županiji Zora Mikulić, voditeljica pravnog odjela u SPARK-u Danijela Marić, poduzetnica Radmila Lučić i druge poznate žene sudjelovale su na ovoj tribini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dok sam bila mlađa moje kolegice i prijateljice su ma&scaron;tale da budu glumice ili stjuardese. Ja sam uvijek htjela biti sudac i to mi se nekako ostvarilo. Nikada sebe nisam vidjele nigdje drugo nego ovdje, posebno zato &scaron;to sa mnom radi moja mlađa kćer, a starija je sudac", kazala je Dalipagić. Članica Upravnog odbora poslovnih žena u BiH Ivana Bunoza kazala je kako je žensko poduzetni&scaron;tvo u BiH tek u povojima, ali da se to može promijeniti ovakvim radionicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U BiH postoji mnogo žena koje su uspje&scaron;ne u onom &scaron;to rade, ali anonimne, no to bi se ovakvim radionicama moglo promijeniti", kazala je Bunoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mlada poduzetnica Sanja Bo&scaron;njak koja se bavi proizvodnjom nakita kazala je kako su prepreke ženama u poduzetni&scaron;tvu danas komentari drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako imate pravi proizvod onda će vas mnogi prepoznati, a to vidimo i po ovom događaju, jer nas je očito netko prepoznao i pozvao", kazala Bo&scaron;njak, dodav&scaron;i da se iz ljubavi odlučila prema ovom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tribinu je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada &Scaron;irokog Brijega u prostorijama Gradske knjižnice u tom gradu.</p> <p><br />FOTO: FENA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-23-siroki-zene-tribina.jpgRama: 39.000 KM za biznise ženahttp://grude.com/clanak/?i=142142142142Grude.com - klik u svijetMon, 21 Oct 2019 17:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-21-prozor_rama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sredstva se dodjeljuju kroz Fond za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena..<p>&nbsp;</p> <p>USAID-ov Program podr&scaron;ke marginaliziranim grupama u suradnji s Općinom Prozor-Rama osigurao je 39.000 maraka za pružanje podr&scaron;ke u pokretanju i razvoju biznisa žena iz marginaliziranih grupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovori o dodjeli sredstava bit će potpisani s pet žena u Uredu načelnika Općine Prozor-Rama u utorak, 22. listopada, u 12 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biznisi će biti pokrenuti u oblasti proizvodnje, turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede i uslužnih djelatnosti, a poduzetnicama će biti pružena financijska i mentorska podr&scaron;ka u pokretanju i održavanju biznisa, priopćeno je iz USAID-a.<br />Riječ je o podr&scaron;ci u razvoju biznisa za žene s invaliditetom, majke osoba s invaliditetom, žene iz ruralnih područja, žrtve nasilja te nezaposlene mlade žene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva se dodjeljuju kroz Fond za podr&scaron;ku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena koji je osnovan početkom 2017. godine i kroz koji je do sada podržano vi&scaron;e od stotinu biznisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati dosada&scaron;njeg djelovanja Fonda vidljivi su kroz održive biznise koji i dalje rastu, značajno povećanje kućnog budžeta i otvaranje novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kreiranjem Fonda između USAID/PPMG i partnera nastoje se stvoriti prilike za održivi razvoj poduzetni&scaron;tva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapo&scaron;ljavanje, te njihovo veće i lak&scaron;e uključivanje u poduzetni&scaron;tvo i kreiranje novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Rama-prozor.info<br /> </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-21-prozor_rama.jpgTko su bolji šefovi? Muškarci ili žene? Evo što kažu istraživanjahttp://grude.com/clanak/?i=142054142054Grude.com - klik u svijetSat, 12 Oct 2019 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-06-sef-ured-ljut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istraživanje iz 2015. godine kaže kako su žene bolje u motiviranju zaposlenika od svojih muških kolega. <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je trajalo četiri godine, a u obzir se uzelo 27 milijuna zaposlenika i otkrilo se kako ženske &scaron;efice bolje potiču zaposlenike na veći angažman u poslu. Upravo je to važno jer se pokazalo kako tvrtke koje imaju vrlo angažirane zaposlenike su bolje od konkurencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženski &scaron;efovi vi&scaron;e potiču zaposlenike na napredak, pi&scaron;e Independent. Drugo istraživanje je provedela tvrtka za istraživanje trži&scaron;ta Gallup u Americi na 11 434 odraslih ljudi kojima je postavljeno pitanje bi li radije imali mu&scaron;kog ili ženskog &scaron;efa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njih 33 posto odgovorilo je kako bi radije imali mu&scaron;kog &scaron;efa, dok je 20 posto htjelo ženskog, a 46 posto nije imalo posebnih zahtjeva, navodi Business Insider. Forbes je naveo razloge za&scaron;to se misli da su mu&scaron;karci bolji vođe. Kao prvo, kada se nekoga pita za vođu, uvijek se misli na mu&scaron;karca jer su i u pro&scaron;losti mu&scaron;karci uvijek bili vođe. Drugo navode da je razlog za&scaron;to je tome tako taj &scaron;to se žene uvijek uspoređuju s drugim ženama, a samim time i nedostaje podr&scaron;ka drugih žena kod njihova vođenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako i mu&scaron;karci imaju svoje kvalitete, žene također imaju važne osobine koje ih čine dobrim vođama, a to su bolja komunikacija, vi&scaron;e strpljenja, obavljanje vi&scaron;e poslova istovremeno, bolje slijede pravila i bolje slu&scaron;aju probleme svojih zaposlenika. Mu&scaron;karci su bolji &scaron;efovi jer vi&scaron;e pažnje posvećuju poslu, razmi&scaron;ljaju praktično, bez previ&scaron;e emocija, a samim time i bolje prosuđuju i donose odluke i ne sudjeluju u grupnom druženju, &scaron;to kod žena nije slučaj, pi&scaron;e Career Ride, portal za karijere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznata voditeljica, urednica i novinarka Nevena Rendeli Vejzović jučer je na panelu u sklopu projekta Diva godine rekla ne&scaron;to o ovoj temi: U mom su poslu urednici i &scaron;efovi uglavnom bile žene, ali njihovi &scaron;efovi bili su mu&scaron;karci i nekako su u vrhu piramide uvijek mu&scaron;karci. Međutim, da, moguće je da je žena ženi vuk, ali ne zbog same žene, nego zbog čopora, zbog načina na koji se danas one odgajaju, u natjecateljskom duhu jedna prema drugoj, da bi na kraju tražile potvrdu od mu&scaron;karca koji je na vrhu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-06-sef-ured-ljut.jpgVioletina Lasta: Proizvodnja se normalizira, tržište opet traži Lasta proizvodehttp://grude.com/clanak/?i=142051142051Grude.com - klik u svijetSat, 12 Oct 2019 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-21-lasta_strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Metaforički kazano prije godinu dana ponovno je uzletjela čapljinska „Lasta“. Nije to bio visoki „let“, međutim oživljavanje proizvodnje nakon stanke od dvadesetak mjeseci, bilo je iznenađenje praćeno nevjericom.<p>&nbsp;</p> <p>Malo je bilo onih koji su očekivali otvaranje tvorničkih kapija na koje je 26. siječnja 2017. godine stavljen katanac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, proizvodnja je pokrenuta u listopadu, pro&scaron;le godine, a zatim su slijedila tri javna poziva za prodaju ovoga poduzeća, odnosno pronalazak strate&scaron;kog partnera, da bi 17. lipnja, ove godine, stigla vijest da je četvrta aukcija bila uspje&scaron;na, pi&scaron;e caportal.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kupac je kompanija Violeta, odnosno njezin vlasnik&rdquo;, očitovala se Behrija Huseinbegović, stečajna upraviteljica, a zatim je ponovno uslijedila ti&scaron;ina.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana, odnosno godinu dana od obnove proizvodnje Željko Bokanović, voditelja proizvodnje za Caportal osvrnu se na urađeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kroz proteklih godinu dana pokrenuli smo proizvodnju, zaposlili tridesetak radnika i vratili neke od najprestižnijih Lastinih proizvodna na trži&scaron;te, kao primjerice &scaron;trudle od smokava, pa krem &scaron;tapiće s okusom lje&scaron;njaka, Lasta desert s okusom kave, čajne kolutiće, čajni miks, keks linđo&hellip;&rdquo;, navodi Bokanović.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;S trži&scaron;ta imamo jako dobre reakcije, Lastini proizvodi se traže, ali trenutno imamo problem ulaska u velike prodajne centre koji traže ulistavanje proizvoda, u tržne centre, &scaron;to se naplaćuje, a to je za nas nepovoljno. U takvoj situaciji orijentirani smo na na&scaron;eg stalnog distributera s kojim kvalitetno surađujemo. Stari proizvođači repromaterijala ponovno surađuju s nama, tako da smo na sada&scaron;njem stupnju uspjeli normalizirati proizvodnju. Stari partneri su svjesni da smo u specifičnoj situaciji, pomogli su nam da nastavimo raditi.&rdquo;, rekao je Bokanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom da &scaron;ira javnost stečaj doživljava kao propast, a ne kao ekonomsku kategoriju, Bokanović ističe kako stečajni postupak može biti jako dobar način kako spasiti neku tvornicu, općenito tvrtku.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iz mog iskustva mogu reći da to najvi&scaron;e ovisi o stečajnom upravitelju. Ako se stečajni upravitelj potrudi naći načina kako nastaviti poslovanje, onda je to sigurno najbolje rje&scaron;enje. Tako se podiže vrijednost tvrtke koje je u stečaju, a onda se ide na zatvaranje dugova koji su nastali prije pokretanja stečaja. Dakle, stečaj ne znači likvidaciju, &scaron;to je kod nas prva pomisao. Kao primjere mogu navesti tvrtke BNT iz Travnika, Kapis iz Tomislavgrada koje su poslovale kroz stečaj, a zatim nastavile uspje&scaron;no raditi&rdquo;, nagla&scaron;ava Bokanović.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&rdquo;Danom pokretanja stečajnog postupka za Lastu je to bio 22. svibanj 2018. godine, na neki način pravi se prekid između starog i novog poslovnog dru&scaron;tva. Sva potraživanja i obveze koje su nastale prije pokretanja stečaja, vjerovnici su dužni prijaviti nadležnom sudu kako bi se poku&scaron;ala naplatiti potraživanja. Tvrtka koja je u stečaju nastavlja poslovanje bez ikakvih prethodnih dugovanja. Znači ona posluje kao neki novi poslovni subjekt&rdquo;, ističe Bokanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je ujedno i poja&scaron;njenje trenutačnog statusa Laste čiju sudbinu s pažnjom prati naj&scaron;ira javnost, a ne samo oko 150 radnika koliko je tvornica imala u trenutku prekida proizvodnje, koncem prosinca 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče kupoprodaje tvrtke ogla&scaron;ene 17. lipnja, Bokanović ističe da o tome odlučuje Odbor vjerovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, opći je dojam da se tvrtka čiji se golemi kompleks od 6,31 hektar nalazi tik uz željezničku prugu, priprema za taj čin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu toga napravljen je i elaborat o vlasni&scaron;tvu i drugi slični dokumenti. Prostrani tvornički krug oči&scaron;ćen je od trave i žbunja, a krase ga &scaron;ipci, dunje, smokve, palme i drugo mediteransko bilje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, dok se u tvornici u ti&scaron;ini radi, Čapljinci i drugi Hercegovci, ponovno kad idu u posjete nose Lastine proizvode &scaron;to je dio naslijeđene tradicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Caportal.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-21-lasta_strudle.jpgVIDEO Goran Lovrenović nakon povratka iz Njemačke: Onaj tko nije mogao sa 1500KM u BiH neće moći sa 3000EUR u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=142048142048Grude.com - klik u svijetFri, 11 Oct 2019 17:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-11-goran-lovrenovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pogledajte ovu neobičnu priču nekada radnika u Njemačkoj danas uzornog poslodavca..<p>&nbsp;</p> <p>Goran Lovrenović iz Busovače radio je u Njemačkoj četiri godine, a danas vodi svoju firmu koja zapo&scaron;ljava 15 radnika. Njegova iskustva na radu u Njemačkoj nisu ni malo &ldquo;zlatna&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran tvrdi kako većina radnika iz BiH u Njemačkoj živi na kredit, a kaže mnoge je sramota vratiti se, jer se nisu sna&scaron;li, nisu uspjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte ovu neobičnu priču nekada radnika u Njemačkoj danas uzornog poslodavca u BiH, a koju nam donosi novinar Srećko Stipović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/898kyZsqrmE" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>Grude.com/<strong>HMS.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-11-goran-lovrenovic.jpgStolac-Neum: Počelo probijanje puta sa stolačke strane, strojevi Putova Grude rade punom paromhttp://grude.com/clanak/?i=142040142040Grude.com - klik u svijetThu, 10 Oct 2019 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-10-tunel-stolac-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tako je ovih dana, nakon 34 godine, koliko je prošlo otkako su utihnuli strojevi na području Stoca, kad je izgrađena dionica do Drenovca, otvoreno veliko gradilište.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je sredinom srpnja/jula probijen tunel "Žaba", najveća prirodna prepreka na gradili&scaron;tu magistralne ceste Stolac - Neum te su nastavljeni radovi na dionicama koje prolaze kroz neumsko zaleđe, ovih dana počeo je i snažan građevinski zamah sa stolačke strane, pi&scaron;e Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je ovih dana, nakon 34 godine, koliko je pro&scaron;lo otkako su utihnuli strojevi na području Stoca, kad je izgrađena dionica do Drenovca, otvoreno veliko gradili&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom prostoru, gdje su radovi, započeli prije desetak dana, ekipa <strong>Avaza</strong> zatekla je brojnu mehanizaciju poduzeća "HP Investing" Mostar, "Putovi" Grude i sarajevskog "Euro-Asfalta".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihovim radnicima je ovaj teren, ljuti hercegovački kr&scaron;, dobro poznat, jer su iza njih brojne urađene dionice na ovom značajnom projektu, koji će, prema planu, na&scaron; jedini grad na moru Neum povezati s unutra&scaron;njosti BiH 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su na dionici Stolovi - Drenovac, čija je dužina 8.785 metara i čija će gradnja ko&scaron;tati 17,5 milijuna maraka, te&scaron;ki strojevi počeli su lomiti kamen, stijene i gudure. Teren je veoma nezahvalan, ali nemaju bojazni da će i ovaj zadatak uspje&scaron;no okončati u roku od 485 dana, koliko je predviđeno za ovaj dio ceste Stolac - Neum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, kako su kazali u Javnom poduzeću "Ceste FBiH", trenutno se provodi eksproprijacija na preostalom dijelu općine Neum u dužini od 10 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema sada&scaron;njoj dinamici tih aktivnosti, tender za izvođenje radova na preostalom dijelu neumskog područja, kroz koje prolazi ova cesta, može se očekivati krajem ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradnja dionice Stolovi - Drenovac financirat će se iz kreditnih sredstava IBRD-a i EIB-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-10-tunel-stolac-neum.jpgNova marka HP Mostar uz Svjetski dan poštehttp://grude.com/clanak/?i=142030142030Grude.com - klik u svijetWed, 09 Oct 2019 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-09-hpmostar-300dpijatagan2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tradicionalno, uz Svjetski dan pošte koji se obilježava 9. listopada, izdaje redovitu poštansku marku posvećenu etnološkom blagu. <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji motiv je Dalmatinski jatagan crnosapac M 1869., jedinstveni primjer hladnog oružja u svijetu. Ovdje se vi&scaron;e ne radi o unikatnim primjercima već o polu-industrijskoj/polu-manufakturnoj proizvodnji koja podrazumijeva serijsku proizvodnju potpuno identičnih primjeraka u smislu dimenzija, izgleda i težine te serijskog broja i oznake postrojbe. Uz to je i dr&scaron;ka od umjetnog materijala derivata bakelita pa je u tom pogledu specifičan i revolucionaran. Svi poznati primjerci jatagana M 1869. imaju otisnutu vojno-inventarsku oznaku koja se sastoji od naziva bojne i broja oružja u postrojbi, a neke od tih brojki su visoke i iz njih se da zaključiti kako su svi domobrani bili naoružani takvim oružjem. O tome nam svjedoči i slika austrougarskog vojnog slikara Juliusa von Blaasa koja prikazuje napad 79. bojne (vođene lokalnim stanovnikom) na Livno pri okupaciji Bosne i Hercegovine godine 1878. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-09-19-10-09-hpmostar-arakjatagan2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke &bdquo;Etnolo&scaron;ko blago 2019. - Dalmatinski jatagan crnosapac M 1869.&ldquo;, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 9. listopada 2019., je Manuel Martinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-09-19-10-09-hpmostar-fdcjatagan2019.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-09-hpmostar-300dpijatagan2019.pngPokaži srce pošalji web brzojav!http://grude.com/clanak/?i=142008142008Grude.com - klik u svijetMon, 07 Oct 2019 18:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-07-hpmostar-brzojav.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jeste li ikada poslali brzojav? U mislima i kroz riječi, bez obzira na udaljenost, htjeli biti bliže najdražima?<p>&nbsp;</p> <p>Mogućnost slanja poruka u obliku brzojava pojavila se 1844. i prezentirana je pod geslom "Pametan način slanja važne poruke". Razvojem modernih tehnologija riječi su i dalje ostale temelj komunikacije, mijenjao se samo način i brzina slanja poruka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga je Hrvatska po&scaron;ta Mostar omogućila korisnicima da preko web brzojava na brz način po&scaron;alju važne poruke. Povezali smo toplinu riječi s modernim tehnologijama, jer klik na računalu ne znači da nam nije stalo, nego omogućuje da brže po&scaron;aljemo svoje misli i osjećaje bližnjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HP Mostar nudi novu mogućnost slanja brzojava preko <a title="HP Mostar telegram" href="https://www.epostshop.ba/Telegram/TelegramPage" target="_blank">web servisa</a> dostupnog na <a title="epostshop ba" href="https://www.epostshop.ba" target="_blank">https://www.epostshop.ba</a>. Bez obzira u kojem dijelu svijeta se nalazili, naknade za slanje brzojava preko web servisa su iste kao da &scaron;aljete iz po&scaron;tanskih ureda HP Mostar. Dovoljno je da posjetite ePostShop stranicu te odaberete jedan od prigodnih motiva, bilo da se radi o rođenju djeteta, proslavi vjenčanja, stjecanju diplome ili slanja brzojava u povodu smrti. Prigodan tekst po&scaron;aljite na luksuznim obrascima koji odgovaraju va&scaron;oj potrebi, a HP Mostar će ga dostaviti za vas!<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-hpmostar-brzojav.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za slanje web brzojava u BiH ili bilo koju drugu državu svijeta dovoljno je nekoliko klikova na na&scaron;oj <a title="epostshop ba" href="https://www.epostshop.ba/" target="_blank">ePostShop</a> stranici. Budite bliže svojim najdražima preko web brzojava HP Mostar. Jer znamo da vam je stalo!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-07-hpmostar-brzojav.jpgĆorluka: Ako političari ispune obećanja rasti će plaće i standardihttp://grude.com/clanak/?i=141947141947Grude.com - klik u svijetWed, 02 Oct 2019 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-02-019-corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u prostorijama firme „Feal“ iz Širokog Brijega održan sastanak predstavnika Udruge poslodavaca Federacije BiH s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik grudske &bdquo;Violete&ldquo; Petar Ćorluka novinarima je nakon sastanka rekao da je dobro &scaron;to su se intenzivirali sastanci gospodarstvenika s predstavnicima vlasti kako bi se rasteretilo gospodarstvo, povećao standard i privukle nove investicije. Kaže d će, ukoliko političari održe obećanje i implementiraju mjere za rasterećenje gospodarstva, plaće u realnom sektoru porasti, javlja reporter Hrvatskog Medisjkog Servisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Udruga poslodavaca FBiH u zadnje vrijeme bila je aktivna. Održali smo vi&scaron;e sastanaka s predstavnicima vlasti. Mislim da se uspio pronaći neki zajednički interes kako bi se pobolj&scaron;ao ambijent za nove investitore i zapo&scaron;ljavanja te za povećanje plaća u realnom sektoru. Na politici je da to implementira kako bi zaživjelo u praksi. Mislim da će svima biti bolje te da će uslijediti povećanje plaća i životnog standarda i investicija&ldquo;, rekao je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan koji su najveći problemi gospodarstvenika Ćorluka je istaknuo da su, uspoređujući se sa susjednim državama, u BiH puno veći nameti na gospodarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uvijek se volimo uspoređivati s drugima, a Violeta puno izvozi u susjedne zemlje. Sada su nam nova trži&scaron;ta Poljska, Če&scaron;ka i Slovačka, a vidimo da su u tim zemljama nameti puno manji te da je standard vi&scaron;i nego u BiH&ldquo;, istaknuo je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik grudske kompanije &bdquo;Violeta&ldquo; dodao je se gospodarstvenici trude predstavnicima vlasti objasniti kako će, ako se poveća plaće i standard te rastereti gospodarstvo i država ubirati vi&scaron;e doprinosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je dodao kako država treba smanjiti postotak odnosno udio svih oblika davanja, kako bi u apsolutnom smislu imala povećane prihode. To se, kako kaže, može ostvariti smanjenjem nameta na gospodarstvo &scaron;to bi povećalo osobnu potro&scaron;nju i životni standard građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kada mi napravimo akciju na nekom proizvodu onda vi&scaron;e prodamo i zaradimo u apsolutnom iznosu, a u postotnom manje. Tako i država, ako u postotnom ubire manje, apsolutno će zaraditi vi&scaron;e&ldquo;, rekao je Ćorluka./B. G./HMS/</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-02-019-corluka.jpgIz Aluminija kažu: ''Nitko nije vraćen s kapije''..http://grude.com/clanak/?i=141920141920Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sugeriraju da se Društvo Aluminij ne pokušava iskorištavati za bilo kakve politizacije..<p>&nbsp;</p> <p>''Nema ni govora o diskriminaciji investitora, svi ozbiljni poslovni ljudi su dobrodo&scaron;li u Aluminij Mostar'', navodi se u priopćenju za javnost iz mostarske tvornice u kojem se demantiraju navodi da su s ulaza u tvornicu vraćeni arapski investitori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij navodi kako je u ponedjeljak u dijelu medija ''na senzacionalistički način plasirana 'skandalozna' vijest o tome kako su u mostarskom Aluminiju s ulaza vraćeni ozbiljni investitori i kako je na taj način pričinjena &scaron;teta ukupnim naporima na planu restrukturiranja gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar.''</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kako bi javnost stekla realan i istinit uvid u ovaj, silom prilika nastali 'slučaj', želimo kazati kako Aluminij d.d. Mostar ne samo da ne vraća investitore ispred svojih vrata, nego je posljednjih mjeseci, a sada već možemo kazati i godina, obavio na desetine razgovora sa zainteresiranima. Pritom smo sve na&scaron;e goste i potencijalne partnere tretirali na isti način i po istome kriteriju, bez obzira na zemlju ili regiju iz koje dolaze i bez obzira na sve ostale njihove osobne ili kolektivne karakteristike, jer je jedina ideja vodilja za nas bila i ostala spas Aluminija'', navodi se u reagiranju Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugeriraju da se Dru&scaron;tvo Aluminij ne poku&scaron;ava iskori&scaron;tavati za bilo kakve politizacije, ciljane insinuacije ili druge vrste igri s kojima ne žele imati nikakvih dodirnih točaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kompanija koja je spomenuta u medijima, WAGT TRADE iz Dubaija, Ujedinjeni Arapski Emirati, nama se posredstvom Vlade Federacije BiH najavila u petak pro&scaron;loga tjedna, u poslijepodnevnim satima, te smo kao dobri domaćini zamolili da se, zbog ranije preuzetih obveza Uprave Dru&scaron;tva, sastanak s njima prolongira iza 7. listopada 2019., kako bismo se mogli &scaron;to bolje pripremiti i kolegama iz navedene kompanije pružiti sve relevantne informacije. Kako bismo pokazali svoju najbolju volju, koja se odnosi kako na ovog, tako i na sve ostale potencijalne investitore, od nadležnog ministarstva u Vladi FBiH jučer smo pismenim putem zatražili informacije o kompaniji koju su nam preporučili i najavili za posjet'', navodi se iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažu kako su poku&scaron;ali potražiti korisne informacije o navedenoj kompaniji putem mrežnih stranica, ali da nisu uspjeli pronaći ni&scaron;ta &scaron;to ukazuje da su poznati u svijetu aluminija, stoga su, kako bi se otklonile sve moguće nedoumice, zatražili dodatne informacije od nadležnog ministarstva u Vladi FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Uzimajući u obzir sve navedeno, Uprava Dru&scaron;tva Aluminij apelira na sve koji su uključeni u procese restrukturiranja na&scaron;e kompanije, kao i relevantne i dobronamjerne medije, da uvijek imaju na umu sudbinu sada&scaron;njih i budućih uposlenika i da ne donose pau&scaron;alne i jednostrane zaključke. Jedino &scaron;to opredjeljuje i određuje rejting potencijalnog investitora je njegova financijska i gospodarska moć i stabilnost, ozbiljnost namjera i prihvatljiv plan za sve dioničare i Aluminij u cjelini, a ne neke druge determinante kojima se uporno poku&scaron;ava 'objasniti' čitav smisao kompleksne borbe za spas Aluminija. Kad bi sve bilo jednostavno, odavno ne bismo vi&scaron;e ni bili temom u medijima u navedenom kontekstu, nego bismo ponovno krasili naslove kao najveći izvoznik i jedan od pokretača ukupnog gospodarskog razvitka. U situaciji u kojoj jesmo, i dalje imamo iste ciljeve i vizije, a oni koji nam mogu pomoći, ne samo da neće biti vraćeni ispred na&scaron;ih vrata, nego će zauvijek biti upisani zlatnim slovima u povijest mostarskog Aluminija'', navodi se u reagiranju Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgBugarka nova direktorica MMF-ahttp://grude.com/clanak/?i=141880141880Grude.com - klik u svijetThu, 26 Sep 2019 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-26-kristalina-georgieva-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na poziciji će zamijeniti Christine Lagarde, koja je podnijela ostavku kako bi preuzela mjesto šefice Europske centralne banke.<p>&nbsp;</p> <p>Bugarska ekonomistica Kristalina Georgieva izabrana je za da vodi jednu od vodećih financijskih institucija, Međunarodni monetarni fond.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristalina Georgieva, visoko rangirana u Svjetskoj banci, izabrana je od strane Izvr&scaron;nog odbora MMF-a za novu direktoricu ove institucije. Na poziciji će zamijeniti Christine Lagarde, koja je podnijela ostavku kako bi preuzela mjesto &scaron;efice Europske centralne banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Georgieva preuzima vodeću poziciju u vrijeme kada globalna ekonomija usporava, a dvije najveće ekonomije, Sjedinjene Države i Kina, nalaze se u trgovinskom ratu, prenosi Slobodna Europa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-26-kristalina-georgieva-1.jpgAluminij - Skupština usvojila odluku o nastavku radahttp://grude.com/clanak/?i=141847141847Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 15:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usvojen je pročišćeni tekst Statuta gospodarskog društva Aluminij.<p>&nbsp;</p> <p>Na temelju odluke Nadzornog odbora Aluminija, u ponedjeljak je u Mostaru održana Izvanredna skup&scaron;tina dioničkog dru&scaron;tva Aluminij Mostar na kojoj je usvojena odluka o nastavku rada tog dru&scaron;tva sukladno Zakonu o gospodarskim dru&scaron;tvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka o nastavku rada Dru&scaron;tva Aluminij sadrži zahtjev iz Zaključka Vlade Federacije BiH sa 190. sjednice, održane 12. rujna ove godine, da se Federalnoj vladi dostavi "realan i provediv plan restrukturiranja Privrednog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar, koji će sadržavati sve potrebne elemente za održivo poslovanje".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njoj skup&scaron;tini imenovana su na četverogodi&scaron;nji mandat tri člana Nadzornog odbora ispred državnog kapitala, a to su prof. dr. sc. Zdenko Klepić, Igor Planinić i Vedran Smiljanić, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina je usvojila i odluku o razrje&scaron;enju dva člana Odbora za reviziju, kao i odluku o izmjenama i dopunama Statuta Dru&scaron;tva, te je na kraju usvojen proči&scaron;ćeni tekst Statuta gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij, priopćeno je iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgFOTO: Bili smo u Frankfurtu, na najznačajnijem sajmu automobilahttp://grude.com/clanak/?i=141846141846Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-23-1-2019-frankfurt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ekipa portala Grude.com poslala je, o njihovom trošku, nekoliko urednika i novinara na najznačajniji Međunarodni sajam automobila u Frankfurtu, 68. po redu.<p>&nbsp;</p> <p>Ne kažemo da je to bila najbolja ideja po&scaron;to je jedan od suradnika portala imao sve podatke o na&scaron;im tajnim računima na Kajmanskim otocima pa je tako kupio automobil od 66 tisuća eura, ali život ide dalje pa smo poslali pismo Mercedesu u želji da se ogla&scaron;ava kod nas i &scaron;to prije izrefa ovaj minus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sad ozbiljnije malo, kolika je navala na sajam bila najbolje svjedoči činjenica da se dvorana gdje izlaže Mercedes prvi put u povijesti morala zatvoriti zbog ogromne gužve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na otvaranju sajma nazočnima se obratila kancelarka Angela Merkel. Ponosna je zbog činjenice &scaron;to je Njemačka i dalje broj jedan u autoindustriji, te je iskazala podr&scaron;ku jačanju infrastrukture za daljnji razvoj električnih automobila. Najavila je do 2022. uz sve autoceste novi automobilski standard.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-2-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-3-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-4-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-5-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-6-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-7-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-8-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-9-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-10-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-11-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-12-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-13-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-14-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-15-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-16-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-17-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-18-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-23-1-2019-frankfurt.jpgNotre Dame: Siromašni daju priloge, bogataši uplatili mrvicehttp://grude.com/clanak/?i=141839141839Grude.com - klik u svijetSun, 22 Sep 2019 18:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-15-notre-dame.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećate se priče, naravno da se sjećate. Jedna od najstarijih i najsvetijih građevina svijeta, katedrala Notre Dame u Parizu, obavijena je plamenom.<p>&nbsp;</p> <p>Dok se slika pakla &scaron;iri svijetom, pojavljuju se komentari: grozno, katastrofalno, đavolski. Jedva da je požar bio uga&scaron;en, kad su neki od najbogatijih ljudi u Francuskoj požurili pomoći obnovi katedrale. Od Fran&ccedil;ois-Henrija Pinaulta, vlasnika Guccija dolazi 100 milijuna eura. Kako bi pokazali da ne zaostaju, obitelj Arnault iz Louisa Vuittona izdvaja 200 milijuna eura. Jo&scaron; se bogata&scaron;a pridružilo ovoj licitaciji, kao da se radi o aukciji skupocjenih umjetnina. U samo tri dana francuska klasa milijardera obećala je gotovo 600 milijuna eura. Tako je barem pisalo u njihovim priopćenjima za javnost, za The Guardian komentira Aditya Chakrabortty.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prolaze tjedni, potom i mjeseci, a Notre Dame od milijardera nije dobila ni&scaron;ta. Obećanja iz sredine travnja kao da su zaboravljena do sredine lipnja. "Veliki donatori nisu platili ni centa", rekao je novinarima vi&scaron;i dužnosnik katedrale. Mnogo skromniji iznosi su dolazili od kudikamo siroma&scaron;nijih pojedinaca. "Prekrasne geste", kaže jedan od humanitaraca, ali ni&scaron;ta vi&scaron;e od toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je ponovno potaknulo medijske izvje&scaron;taje, nakon kojih su dva bogata donatora, obitelji Arnault i Pinault, svaki uplatili po 10 milijuna eura. Uslijedila je ti&scaron;ina. Pitanja koja je Chakrabortty poslao raznim donatorima i dobrotvorima većinom su ostala neodgovorena. Možda su njihovi uredi zauzeti ili prazni zbog ljetnih praznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazovimo to zasad Parabolom nestalih milijardera, pričom koja umnogome ide u srce onoga &scaron;to je pogre&scaron;no s modernom filantropijom. Bilo da dolazi od Sacklera, poznatih po opijatima ili da BP sponzorira Britanski muzej, često dolazi pod uvjetima i rokovima bogatih, a epska darežljivost skriva mnogo teži dogovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vrijeme dok je kraj Seine gorjelo, bili smo duboko dirnuti izrazima zabrinutosti ljudi odjevenih u ka&scaron;mir. Uzmimo kao primjer obitelj i zakladu iza L&rsquo;Or&eacute;ala, koji su u to vrijeme izjavili kako su "dirnuti ovom dramom, koja ujedinjuje izvan granica kulture i uvjerenja, te kako namjeravaju sudjelovati u kolektivnim naporima i talentima potrebnim za suočavanje s ovim ogromnim izazovom, koji dotiče srce na&scaron;e zemlje". Do sredine lipnja uplatili su jedno veliko ni&scaron;ta. Isto vrijedi i za naftni gigant Total.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-15-notre-dame.jpegNitko kao KRAMAR! RADNIKU za 15 godina rada novi MERCEDEShttp://grude.com/clanak/?i=141827141827Grude.com - klik u svijetFri, 20 Sep 2019 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-20-019-kramar-musa-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je Auto salon Kramar primjer tvrtke u kojoj se radnik osjeća sretnim i zadovoljnim poznato je svima, međutim onim što je sada vodstvo ove tvrtke napravilo nikog ne može ostaviti ravnodušnim.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, Auto salon Kramar darovao je Mercedesa svom radniku Ivici Musi, čovjeku koji je 15 godina zaposlenik spomenutog poduzeća. Po slici, vidi se da Kramar nije &scaron;tedio na svom radniku!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu kad se ljudi iz BiH iseljavaju, a pojedini gospodarstvenici prijetnjom: "Ako ti neće&scaron; raditi, ima tko hoće", navlače bijes naroda na sebe, ovakav primjer je ne&scaron;to &scaron;to uistinu vrijedi istaknuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tako se cijeni radnik", "Zar ovo igdje ima?", "Čestitke Kramaru", "Vi ste primjer u BiH i Hrvatskoj", samo su neki od komentara na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-20-19-09-20-019-kramar-musa.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-20-19-09-20-019-kramar-musa2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-20-019-kramar-musa-glavna.jpgOglasila se i UNO: Nema oduzimanja vozila, špekulacije u medijima netočne!http://grude.com/clanak/?i=141823141823Grude.com - klik u svijetFri, 20 Sep 2019 14:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-12-audi-r8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naglasili su da iz tog razloga ne postoji bilo kakav zakonski osnov da se vozilo, koje je uvezeno u BiH na prethodno opisan način, oduzeme, jer su uredno plaćene sve zakonom predviđene uvozne dažbine.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se u medijima pojavila informacija da je Osnovi sud u Banjaluci u listopadu 2018. godine donio presudu i izrekao &ldquo;za&scaron;titnu mjeru&rdquo; oduzimanja vozila ženi iz Gradi&scaron;ke po zahtjevu Uprave za indirektno-neizravnog oporezivanje (UNO) BiH za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka, iz UNO su demantirali ovu informaciju, prenosi <em><strong>Banjaluka.com</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kad je u pitanju uvoz polovnih motornih vozila marki AUDI, BMW i VW, Uprava za indirektno oporezivanje od početka 2016. godine sve dokaze o porijeklu, koji se prilažu prilikom uvoznog carinjenja, &scaron;alje na naknadnu provjeru. Razlog je odluka spomenutih proizvođača automobila da vi&scaron;e neće vr&scaron;iti izdavanje potvrde kojim se pribavlja obrazac EUR 1, kao dokaz o porijeklu vozila iz EU i stiče pravo na oslobađanje od plaćanja carine&ldquo;, poja&scaron;njeno nam je u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su da je zbog svega prethodno spomenutog, UNO prilikom uvoza polovnih vozila marki AUDI, BMW i VW, bez obzira na priložen obrazac EUR 1 kao dokaz o porijeklu vozila iz EU, pored plaćanja PDV-a, traži od uvoznika i polaganje iznosa predviđenog za plaćanje carine na poseban depozitni račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nakon toga se obrazac EUR 1 &scaron;alje na naknadnu provjeru u carinsku službu zemlje koja ga je i izdala. Taj novac stoji na depozitnom računu dok se dokaz o porijeklu za svako pojedinačno vozilo ne vrati sa naknadne provjere. Ukoliko je provjera pozitivna, novac sa depozitnog računa se vraća obvezniku, a ukoliko je naknadna provjera obrasca EUR 1 negativna, novac sa depozitnog računa se uplaćuje na Jedinstveni račun UNO&ldquo;, rekli su u ovoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne postoji zakonski osnov da se vozilo oduzeme</strong></p> <p>Naglasili su da iz tog razloga ne postoji bilo kakav zakonski osnov da se vozilo, koje je uvezeno u BiH na prethodno opisan način, oduzeme, jer su uredno plaćene sve zakonom predviđene uvozne dažbine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dakle, potpuno je netočna informacija koja se pojavila u pojedinim medijima da će vozila biti oduzimana. Vozila neće biti oduzimana nikome, jer su uredno plaćene sve uvozne dažbine prilikom uvoza istih&rdquo;, istakli su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kažu u ovoj upravi, zahtjev za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu, upućuje se u onu zemlju u kojoj je izvr&scaron;eno izvozno carinjenje i koja je izdala predmetni dokaz o porijeklu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozila se najče&scaron;će uvoze iz zemalja EU, tako da se zahtjevi za naknadnu provjeru najče&scaron;će &scaron;alju u Nizozemsku, Belgiju, Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku, Sloveniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Problem koji trenutno postoji je različito postupanje zemalja članica EU. Carinske službe nekih zemalja EU za poslovna vozila AUDI, BMW i VW uopće ne izdaju dokaz o porijeklu &ndash; obrazac EUR 1, jer spomenuti proizvođači vozila ne žele vi&scaron;e izdavati uvjerenja za polovna vozila da ista ispunjavaju uslove za preferencijalno porijeklo iz EU. Međutim, carinske službe nekih drugih zemalja EU, poput Nizozemske i Belgije, izdaju uvjerenje o porijeklu &ndash; obrazac EUR 1. Uvoznici u BiH to prilažu prilikom uvoznog carinjenja, a UNO nakon carinskog postupka ta uvjerenja o porijeklu &scaron;alje u naknadnu provjeru&rdquo;, kazali su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jedni vraćaju samo pozitivne, a drugi negativne provjere</strong></p> <p>Naglasili su da su različita postupanja zemalja EU i postupku naknadne provjere, npr. Nizozemska sve vraća kao pozitivne, dok Belgija vraća kao negativne sa provjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve ovo dovodi u zabludu i neravnopravan položaj uvoznike vozila u BiH, a UNO i carinskim upravama zemalja EU daje dodatno administriranje i ogroman posao. Zbog toga je neophodno da sve nadležne institucije u BiH i EU poduzmu korake u cilju jednoobraznog postupanja u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe. Upravo danas u toku dana je na ovu temu i sastanak u Ministarsvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH gdje će biti prisutni i predstvanici UNO i predstavnici Europske komisije&ldquo;, naveli su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuli su da UNO neće iznositi imena pravnih lica i fizičkih lica, za koja je provjera dokaza o porijeklu bila negativna u naknadnoj kontroli istih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preko 6.000 pozitivnih provjera</strong></p> <p>&bdquo;UNO od 2016. godine do kraja kolovoza 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva. U naknadnim provjerama UNO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu jo&scaron; uvijek očekuju. Radi se o većem broju naknadnih provjera dokaza o porijeklu za deset pravnih lica u BiH koja se bave uvozom vozila, a ostalo su fizička lica&ldquo;, objasnili su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su da su svi oni prilikom uvoznog carinjenja priložili urednu i potpunu dokumentaciju, čak su položili depozit za osiguranje eventualnog carinskog duga, nakon &scaron;to se izvr&scaron;i naknadna provjera dokaza o porijeklu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dakle, neistinite su tvrdnje u pojedinim medijima da su u ovom konkretnom slučaju vr&scaron;ene bilo kakve manipulacije ili zloupotrebe. Sve uvozne dažbine su plaćene i nema govora o oduzimanju vozila&ldquo;, zaključili su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-12-audi-r8.jpgRučna kočnica kakvu poznajemo odlazi u zaborav – evo što je glavni uzrok tome!http://grude.com/clanak/?i=141819141819Grude.com - klik u svijetFri, 20 Sep 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-20-rucna-kocnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvođači poput Jaguar Land Rovera, Lexusa, Mercedesa i Porschea u potpunosti su izbacili ručne parkirne kočnice.<p>&nbsp;</p> <p>Kad je BMW prvi ugradio električnu parkirnu kočnicu na svojoj seriji 7, sad već davne 2001. godine, nitko nije mogao očekivati da će to biti početak jedne trendovske priče. Danas 70 posto modela automobila dolazi s električnom parkirnom kočnicom, a tek 30 posto s ručnom. Proizvođači poput Jaguar Land Rovera, Lexusa, Mercedesa i Porschea u potpunosti su izbacili ručne parkirne kočnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; pro&scaron;le godine 37 posto automobila imalo je ručnu parkirnu kočnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini proizvođači koji u cijelosti zadržavaju ručne parkirne kočnice su oni koji prodaju jeftinija vozila, a to su Suzuki i Dacia. Također, ručne kočnice su prisutne na nekim slabije opremljenim modelima vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveća prednost električne parkirne kočnice je prilikom kretanja na uzbrdici. Ona će biti uključena sve dok ne pokrenete vozilo. Tu je i Auto Hold funkcija, koja vam dodatno pomaže kod izlaska s parkinga na nekoj uzbrdici. Naravno, sve ovo možete raditi i s ručnom kočnicom, ali taj procesa zahtijeva malo vi&scaron;e truda i umijeća, prenosi Revija HAK.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-20-rucna-kocnica.jpgSa hercegovačkih polja ubrat će se 1000 tona rajčice za Podravku, idući korak izgradnja tvornicehttp://grude.com/clanak/?i=141798141798Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-26-rajcice.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije godinu dana pokrenuta je realizacija plana poljoprivredne proizvodnje za Podravku u Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;logodi&scaron;nji rezultati su pokazali kako je Hercegovina idealno podneblje za sadnju industrijske rajčice, a ove godine je priča podignuta na jo&scaron; veću razinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj godini proizvodnja rajčice za preradu ugovorena je s domaćom tvrtkom Marina iz Mostara i njenim kooperantima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na povr&scaron;ini od oko 13 ha posađeno je preko 350 000 presadnica. Prema zasađenim povr&scaron;inama i trenutnom stanju usjeva, za očekivati je da će se ove godine proizvesti skoro 1000 tona. Berba je već započela i prvi rezultati su i vi&scaron;e nego zadovoljavajući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je da berba traje sve do kraja ovoga mjeseca i onda će se znati točno kakvi su ovogodi&scaron;nji podatci o berbi industrijske rajčice. Već odrađeni posao pokazuje kako su rezultati vrhunski, te kako se uvelike može planirati nastavak projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podravka je 2018. krenula s pokusnim poljima rajčice na četiri lokaliteta u BiH. Nakon &scaron;to su pokusi dali vrhunske rezultate, testnu proizvodnja ove godine je dala puno vi&scaron;e nego &scaron;to se moglo pretpostaviti, vrhunsku kvalitetu I odličan prinos obzirom da je godina bila najnepovoljnija za poljoprivredu u posljednjih 150 godina, pi&scaron;e <strong>Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za pretpostaviti je da izgradnja Podravkine tvornice u BiH ovisi o uspjehu ove testne proizvodnje 2019. god. To bio bi prvi projekt u kojem jedna prehrambena tvrtka gradi proizvodni pogon u BiH. S obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih tvornica u regiji, jasno je kako su očekivanja ljudi u BiH velika a planirana suradnja dugoročna jer bi uz ovaj projekt moglo biti vezano i do 40.000 ljudi u BiH, &scaron;to samo daje pretpostavku o tome koliko je izgradnja ovakvetvornice važna i od krucijalnog značenja za ostanak ljudi na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pomoć cijelom projektu se uključio i Grad &Scaron;iroki Bijeg koji je nabavio i instalirao jednu meteorolo&scaron;ku stanicu na ekonomiji u Kne&scaron;polju, pomoću koje se mjere razni parametri, od temperature, vlage, jačine i smjera vjetra do količine oborina, a na temelju kojih se može prognozirati te na vrijeme upozoriti kooperante prijeti li opasnost od kakvih bolesti rajčice. Najkvalitetniji hibridi su oni kod kojih, prilikom berbe, na plodovima ne ostaju peteljke i koji imaju visok udio suhe tvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 1998. godine rajčica se brala ručno i jedan je radnik dnevno u prosjeku ubrao 700 kg. Suvremeni kombajni, pak, dnevno uberu i do sto tona. U vrijeme berbe i otkupa, uma&scaron;ka tvornica radi u četiri smjene, a stalnim radnicima pomažu i sezonski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podravkini proizvodi od istarske rajčice, osim na domaćem, prodaju se i na trži&scaron;tu Poljske, Slovačke, Če&scaron;ke, Rusije, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore te SAD-a. Sada će se na tim trži&scaron;tima prodavati i rajčica iz Hercegovine. Očekuje se kako će iduće godine ubrane količine biti jo&scaron; veće, &scaron;to je samo dodatni razlog Podravci da uskoro službeno potvrdi odluku da u Hercegovini izgradi tvornicu.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Ero.tel</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-26-rajcice.jpegGenije iz Livna ima tajni plan: Evo što Mate Rimac sprema s Hyundaijem…http://grude.com/clanak/?i=141773141773Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-21-rimac_oreskovic1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suvlasnici u Rimac Automobilima, korejska kompanija Hyundai, već je započela suradnju s na supertajnom automobilu ograničene serije. <p>&nbsp;</p> <p>Kako, ekskluzivno za američki portal CarBuzz, svjedoči &scaron;ef istraživanja i razvoja u Hyundaiju, Albert Biermann, Rimac i Hyundai rade na električnom superautomobilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Supertajni projekt s Rimcem bit će proizveden u ograničenoj seriji&rdquo;, izjavio je Biermann.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom potpisivanja ugovora o ulaganju iz Hyundaija su najavili da će jedan od ciljeva suradnje biti &ldquo;razvoj električnog sportskog automobila sa sredi&scaron;nje smje&scaron;tenim pogonom sportske marke Hyundai N&rdquo;, prenosi Slobodna Bosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga najava tiče se hibridnog vozila visokih performansi s pogonom na vodik i električni pogon.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-21-rimac_oreskovic1.jpgFranck dao podršku školi košarke koja promovira mlade talente i brine za njihov rasthttp://grude.com/clanak/?i=141743141743Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-019-franck-mladen1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franck je jedna od društveno najangažiranijih tvrtki koja brine o budućnosti mladih i njihovom zdravom razvoju, što su mnogo puta dosad i dokazali.<p>&nbsp;</p> <p>Ove godine prepoznali su i &scaron;kolu ko&scaron;arke Pepi Sport Mostar. Na novim dresovima kadetske i juniorske selekcije osvanut će poznati logo Franck a tom prigodom predsjednik &scaron;kole Alen Cvjetanović uručio je dres direktoru Francka za područje Bosne i Hercegovine Mladenu Alpezi. U Pepi Sportu igraju ko&scaron;arka&scaron;ki talenti iz cijele Hercegovine i radi se o pravoj tvornici budućih ko&scaron;arka&scaron;a o čijem razvoju &scaron;kola ko&scaron;arke Pepi Sport brine u kontinuitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-019-franck-mladen1.jpgBišćanin skratio radno vrijeme radnicima i profitirao: ‘Nije vrijedno’http://grude.com/clanak/?i=141724141724Grude.com - klik u svijetThu, 12 Sep 2019 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-17-61302001-automehanicar-ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako Elvir Bagrameli kaže za “BiznisInfo”, umjesto pada prometa došao je rast, mušterije su se prilagodile, a posla ima više nego ikada.<p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik bihaćkog autoservisa &ldquo;Bagrameli&rdquo; odlučio je prije godinu dana da ukine radnu subotu. Na taj potez odlučio se zbog naru&scaron;enog zdravlja i sebe i radnika kao i želje da vi&scaron;e vremena provedu sa obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radni tjedan skratio je na pet dana iako je bio ubijeđen da će posao opasti. Kako sam kaže &ndash; nikakav novac nije bio vrijedan zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali kako Elvir Bagrameli kaže za &ldquo;BiznisInfo&rdquo;, umjesto pada prometa do&scaron;ao je rast, mu&scaron;terije su se prilagodile, a posla ima vi&scaron;e nego ikada, prenosi Hercegovina.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Facebook statusom koji je objavio, kako sam kaže, htio je da zahvali mu&scaron;terijama na razumijevanju ali i da motivira i druge poslodavce da učine isto i tako radnicima ostave vi&scaron;e vremena za obitelj koja najvi&scaron;e trpi zbog radnih vikenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kompletan Bagramelijev status možete pročitati u nastavku.</strong></p> <p><em>&ldquo;Prije otprilike godinu dana sam odlučio da ukinem radnu subotu&hellip; nije vi&scaron;e i&scaron;lo, pritisak posla je bio velik a nedjelja se nije znala da li prije svane ili smrači i hajde opet ponovo&hellip; Naru&scaron;ilo se zdravlje, i fizičko i psihičko, kako kod mene tako i kod radnika. U početku me bilo prpa hoće li opasti posao, subotom je dolazilo dosta mu&scaron;terija koji nisu mogli preko radnih dana ali odlučio sam pa &scaron;ta bude.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Produžili smo radno vrijeme radnim danima do 17h da kompenziramo &lsquo;izgubljene&rsquo; sate. A ono, vidi vraga, umjesto pada prometa do&scaron;ao je rast.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I to zamjetan.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Hvala svim na&scaron;im mu&scaron;terijama koji su se prilagodili nama i dali svoju podr&scaron;ku po&scaron;tujući novo radno vrijeme. Sad, ne pi&scaron;em ovo da bi se lajkovalo i komentarisalo svaka čast i ostalo&hellip; Nije to cilj objave.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Cilj je da pročitaju kolege privatnici i da se odluče na isti korak, onaj ko može a može ih dosta.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I ja sam kontao da neću moći ali sam se drznuo i na kraju jo&scaron; i profitirao. Puno je lak&scaron;e kad čovjek pusti mozak na pa&scaron;u dva dana zaredom, ostaje vi&scaron;e vremena za porodicu koja je ionako najvi&scaron;e trpjela sa na&scaron;im izostancima.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Prođe život u trci za parama a na kraju ih u starosti potro&scaron;imo na krpanje uru&scaron;enog zdravlja, ako se i dočeka starost ikako&hellip; Nije vrijedno, vjerujte&hellip;&rdquo;, napisao je ovaj Bi&scaron;ćanin.</em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-17-61302001-automehanicar-ilustracija.jpgU Njemačkoj sve više radnih odnosa na određeno vrijemehttp://grude.com/clanak/?i=141709141709Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-zaposljavanje-2014.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtke ugovore na određeno vrijeme sklapaju prije svega kod kratkoročne potrebe za radnom snagom.<p><br />Njemačka tvrtke sve če&scaron;će zapo&scaron;ljavaju na određeno vrijeme, pokazala je objavljena studija Instituta za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja, a jedan od razloga mogao biti i strah od recesije koji Njemačkoj prognoziraju već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od deset novih započetih radnih odnosa, četiri su na određeno vrijeme", zaključuje se u studiji Instituta za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja koji djeluje pri Saveznoj agenciji za zapo&scaron;ljavanje u Nuernbergu. Prema istim podacima, posebice tvrtke s vi&scaron;e od 75 zaposlenih nerado zapo&scaron;ljavaju na neodređeno radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod manjih tvrtki je zakonska regulacija za&scaron;tite od otkaza povoljnija za poslodavca pa su zato ovdje radni odnosi na određeno vrijeme rjeđi. Tvrtke ugovore na određeno vrijeme sklapaju prije svega kod kratkoročne potrebe za radnom snagom. Za popunjavanje radnih mjesta na određeno vrijeme se mnogo manje ulaže i u ogla&scaron;avanje i u posrednike pri zapo&scaron;ljavanju, a i postupak odabira podobnih kandidata je mnogo kraći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Institut za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja je zaključio da unatoč tomu &scaron;to je u Njemačkoj trenutno oko 1,3 milijuna radnih mjesta nepopunjeno, poslodavci posežu za, po radnika manje atraktivnim, ugovorima na određeno vrijeme, a razlog tomu može biti i strah od recesije koja bi Njemačku mogla pogoditi već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-zaposljavanje-2014.jpgUprava HP Mostar odgovorila na 'pokušaj reketa' nereprezentativnog sindikatahttp://grude.com/clanak/?i=141697141697Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-hp-mostar-zgrada-810x490.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom najave jednosatnog štrajka upozorenja Nezavisnog sindikata djelatnika HP Mostar (jednog od dva Sindikata u Društvu) zakazanog u srijedu o kojem je ovaj Sindikat obavijestio medijima i dostavio im svoje zahtjeve, Uprava HP-a Mostar odlučila je javnosti dostaviti konkretne informacije i pokazatelje vezane za poslovanje kako bi se dobio uvid u stvarno stanje.<p>&nbsp;</p> <p><br /> Najavljeni &scaron;trajk organizira nereprezentativni Sindikat Dru&scaron;tva, a ne svi djelatnici HP Mostar kako je objavljeno u medijima. U svojim zahtjevima između ostaloga traže povećanje plaće djelu radnika od 30 posto, a svima ostalima 20 posto, &scaron;to bi predstavljalo povećanje tro&scaron;kova rada od <strong>cca. 4,2 milijuna KM na godi&scaron;njoj razini</strong>. Uprava je u razgovorima poku&scaron;ala argumentirano i sa svim pokazateljima predočiti predstavnicima ovog Sindikata &scaron;to se proteklih godina radilo ponajvi&scaron;e na unapređenju rada pa je između ostaloga prvo povećanje plaće u proteklom razdoblju bilo realizirano <strong>za po&scaron;tare i vozače 5%, a čistačice 10%</strong>.</p> <p><br /> Uprava je u suradnji s reprezentativnim Sindikatom (Sindikat Hrvatske po&scaron;te Mostar) donijela Pravilnik o radu koji je u cijelosti usugla&scaron;en s odredbama važećeg granskog kolektivnog ugovora. Sukladno pravima iz Kolektivnog ugovora svim radnicima su redovito isplaćivane plaće sa svim pripadajućim porezima i doprinosima u skladu sa zakonskim propisima, kao i sva ostala prava.</p> <p><br /> Prosječna neto plaća u HP-u Mostar iznosi 1.105 KM (bruto 1.766 KM) za prvo polugodi&scaron;te 2019., &scaron;to je za <strong>21% veće od neto prosječne plaće u FBiH</strong>, koja iznosi 912 KM.</p> <p><br /> Prosječna neto plaća na ruke po&scaron;tara koji radi 10 godina u HP-u Mostar iznosi 809 KM/mjesečno, te se uz navedeni iznos isplati i topli obrok u iznosu od 192 KM/mjesečno, &scaron;to ukupno na ruke prosječno mjesečno iznosi 1.001 KM.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Smatramo da javnost treba biti upoznata i s ostalim pravima radnika HP-a Mostar, a koja su isplaćena u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li><strong>Topli obrok</strong> u visini od 1% od prosječne plaće u FBiH (trenutno 8,75 KM/po radnom danu);</li> <li><strong>Tro&scaron;kovi prijevoza na posao</strong> (0,10 KM/po prijeđenom kilometru, maksimalno 200 KM);</li> <li><strong>Regres</strong> za godi&scaron;nji odmor najmanje u visini od 50% od prosječne plaće FBiH (u tekućoj godini svakom radniku isplaćeno je 457,50 KM, u protekle 3 godine obzirom da je HP Mostar pozitivno poslovao isplaćeno je ukupno <strong>916.650 KM</strong>);</li> <li><strong>Naknada za minuli rad</strong> na ukupan radni staž u visini 0,5% za svaku godinu staža, &scaron;to je 25% vi&scaron;e od minimalne naknade određene Kolektivnim ugovorom;</li> <li>- <strong>Naknade za vjerske blagdane najvi&scaron;e</strong> u iznosu jedne prosječne plaće radnika (u protekle 3 godine isplaćeno je za Božić i Uskrs ukupan iznos od <strong>138.423 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknade za slučaj smrti radnika</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH) i <strong>naknada za slučaj smrti užeg člana obitelji radnika</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>183.443 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknada u slučaju nastanka te&scaron;kih bolesti i invaliditeta 70% i vi&scaron;e</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>32.723 KM</strong>;</li> <li><strong>Naknada u slučaju elementarne nepogode</strong> (do 2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH)</li> <li><strong>Naknada za rođenje djeteta</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>84.716 KM</strong>;</li> <li><strong>Otpremnina prigodom odlaska u mirovinu</strong> (4 prosječne osobne neto plaće radnika ili 4 prosječne plaće isplaćene u Dru&scaron;tvu ako je to za radnika povoljnije), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno 195.783 KM;</li> <li><strong>Prigodni darovi djeci</strong> (prema posebnoj odluci Uprave)</li> <li><strong>Naknada za tro&scaron;kove &scaron;kolovanja i educiranja</strong> (sukladno odluci Uprave)</li> <li>Svaki radnik Dru&scaron;tva ima pravo na plaćeni godi&scaron;nji odmor najmanje 20 dana, a najduže 30 dana.</li> <li>Radnicima se isplaćuju i naknade za otežane uvjete rada, rad noću, prekovremeni rad, rad u dane tjednog odmora, rad u dane državnih blagdanu kroz povećanje plaće u rasponu od 5 % do 60 % ovisno o pravu;<br /> &nbsp;</li> </ul> <p>U pregovorima s reprezentativnim Sindikatom Hrvatske po&scaron;te Mostar,<strong> iako to nije obvezujuće po Kolektivnom ugovoru</strong> HP Mostar je <strong>za sve radnike</strong> ugovorilo <strong>kolektivno osiguranje u slučaju nezgode ili smrti</strong> (za smrt uslijed nesretnog slučaja radnika isplata 20.000 KM, trajna invalidnost uslijed nesretnog slučaja 40.000 KM, smrt uslijed bolesti 10.000 KM, tro&scaron;kovi liječenja 2.000 KM, dnevna naknada za boravak u bolnici 15 KM/po danu).<br /> - Uzimajući u obzir ekonomske prilike i uopće ozračje u okruženju, smatram da &scaron;trajk pa ni jednosatni ne može biti alternativa pregovorima i dogovorima socijalnih partnera. Uprave HP-a Mostar i Sindikat hrvatske po&scaron;te Mostar dogovorima su do sada dolazili do svih rje&scaron;enja, &scaron;to je u konačnici rezultiralo sve gore navedeno. Niti jednom radniku nisu uskraćena prava, kao ni po zakonu i drugim aktima propisane naknade. Ova Uprava je radnike koje nereprezentativni sindikat u svojim zahtjevima navodi prepoznao kao izuzetno važne karike u poduzeću i iskoristilo prvu mogućnost za povećanje plaće upravo tim radnicima. Prije 2 godine su plaće po&scaron;tara i vozača povećane 5 %,a čistačica 10% &scaron;to ne smatramo dovoljnim, ali je u tome trenutku bilo realno. Zahtjeve ovog sindikata za linearnim povećanjem svih plaća za 20% i 30 % smatramo nerealnim. Uprava će u nadolazećem vremenu nastaviti raditi u cilju povećanja najnižih plaća u HP-u Mostar i to ponovno počev&scaron;i od po&scaron;tara i vozača cijeneći posao koji rade. &Scaron;trajk, pa ni upozorenja ne bi trebao biti alternativa pregovorima i realnom sagledavanju stanja. HP Mostar jedno je rijetkih poduzeća na ovim prostorima koje je pozitivno poslovalo u proteklom razdoblju, ulaže u razvoj, pokreće nove usluge kako bi se stvorile pretpostavke &scaron;irenja poslovnih djelatnosti, očuvanja radnih mjesta i nastavak pozitivnog poslovanja, izjavio je direktor, predsjednik Uprave HP-a Mostar mr. sc. Mate Rupčić, prenose Grude.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-hp-mostar-zgrada-810x490.jpgVeliki dan za sve u BiH! Sud odlučio da je naplata troškova obrade kredita nezakonitahttp://grude.com/clanak/?i=141691141691Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Okružni sud u Banjoj Luci donio je prvu presudu kojom je potvrđen tužbeni zahtjev korisnika kredita kojim je od banke zahtjevana isplata iznosa naplaćenog zbog nezakonitog obračuna i naplate troškova obrade kredita.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovo je odluka koja je bitna ne samo za korisnike kredita sa valutnom klauzulom u &scaron;vicarskim francima, nego za sve korisnike kredita koji plaaćaju tro&scaron;kove obrade kredita u momentu plasmana kredita &ndash; istakao je za <a href="http://srpskacafe.com/2019/09/presuda-okruznog-suda-u-banaluci-nema-vise-troskova-obrade-kredita/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">SC </a>odvjetnik Dalibor Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nja praksa je podrazumijevala da banka odobri korisniku kredit u skladu sa njegovim zahtjevom, a odmah nakon plasiranja kredita na račun korisnika kredita banka &bdquo;izbija&ldquo; određeni iznos koji se odnosi na &bdquo;obradu kredita&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Taj iznos se određuje u određenom postotku od iznosa odobrenog kredita. U ugovoru o kreditu stoji da banka odobrava jedan iznos, a čim odbije od tog iznosa ono &scaron;to je namijenjeno &bdquo;obradi kredita&ldquo;, jasno je da to vi&scaron;e nije taj iznos &ndash; ističe Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korsnik kredita, dodaje Mr&scaron;a, ne zna na &scaron;to se odnose tro&scaron;kovi &bdquo;obrade kredita&ldquo; niti je u sudskom postupku banka uspjela dokazati na &scaron;ta se ti tro&scaron;kovi odnose. Oni su, tvrdi Mr&scaron;a, pau&scaron;alno određeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Drugačije bi bilo kada bi banka rekla na &scaron;to se točno odnosi taj iznos. Za rad osoblja, na primjer. Ali i tada bi to bio problem, jer su u pitanju tipski ugovori za čije popunjavanje zaposlenici banke primaju platu &ndash; kazao je Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da se postavlja pitanje na &scaron;ta se odnosi struktura tih tro&scaron;kova i da li je korisnik kredita upoznat sa time. Zakon o obligacijskim odnosima RS, dodaje Mr&scaron;a, nalaže svim sudionicima u pravnom &bdquo;prometu&ldquo; da se pona&scaron;aju u skladu s načelom savjesnosti i po&scaron;tenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako se nekome nudi unaprijed pripremljen proizvod, onda bi korisnik morao znati &scaron;to ulazi u te tro&scaron;kove. I sad tek dolazimo u situaciju da neke banke prvi put plasiraju kredite &bdquo;bez tro&scaron;kova obrade kredita&ldquo;. Kako sad može, a do sada nije moglo? Ova presuda je veoma značajna, jer se odnosi na sve korisnike kredita &ndash; istakao je Mr&scaron;a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpgINTERVJU: Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a ''Ulaganje u tržište i nove tehnologije dugoročno će nam donijeti pozitivne efekte''http://grude.com/clanak/?i=131652131652Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-06-vilim-primorac-stol-ured.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O rezultatima poslovanja u prvoj polovici ove godine, novim uslugama i ponudama, 4G mreži, investicijskim projektima i drugim procesima u HT ERONET-u, u intervjuu za Večernji list BiH govori predsjednik Uprave Vilim Primorac. <p><br />&bdquo;Rast baze korisnika i kontinuirano ulaganje u nove tehnologije potvrda su opravdanosti odluke da samo kontinuiranim investicijama možemo dugoročno osigurati stabilan rast&ldquo;, ističe Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Gospodine Primorac, pro&scaron;lo je prvih &scaron;est mjeseci ove poslovne godine koja je bila u znaku 4G mreže. Kakvi su rezultati HT ERONET-a?</strong></em></p> <p>&ndash; Ono &scaron;to želim ponajprije naglasiti jest da je, općenito, u telekomunikacijskom sektoru, već dugi niz godina, očigledan pad prihoda. Tako je i HT ERONET, u prvih pola godine, ostvario lo&scaron;iji rezultat od očekivanoga, s obzirom na niz stvari koje nismo mogli predvidjeti na&scaron;im planom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neto dobit HT ERONET-a u prvih je pola godine negativna, ali očekujemo da se taj rezultat neutralizira u drugoj polovici godine, primarno zahvaljujući svim aktivnostima koje smo poduzeli i koje poduzimamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Koji su razlozi za takav rezultat?</strong></em></p> <p>&ndash; Bitno je naglasiti da u situaciji u kojoj je pad prihoda prisutan na trži&scaron;tu, &scaron;to sam već kazao, intenzivno radimo na optimizaciji poslovnih tro&scaron;kova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, jedna od stavki koja ima velik negativan utjecaj na na&scaron; rezultat je i neočekivano velik iznos naknada RAK-a za kori&scaron;tenje radiofrekvencijskog spektra, iznos koji nismo uključili u plan poslovanja za ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S nestrpljenjem smo i&scaron;čekivali konačnu dozvolu za 4G i bili spremni s tehničkom implementacijom krenuti odmah po dobivanju licencije, ali nas je, s obzirom na ranije najave, iznenadio konačni iznos cijene licencije od 17,5 milijuna KM i dodatnih 2,2 milijuna KM godi&scaron;njih naknada za kori&scaron;tenje radiofrekvencijskog spektra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatramo da ovakvo povećanje naknada nije opravdano u situaciji kada tehnička platforma za potpunu komercijalizaciju 4G licencije jo&scaron; nije izgrađena, tako da ispada da moramo unaprijed platiti ne&scaron;to &scaron;to jo&scaron; nismo počeli koristiti u punom opsegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;la i ova godina su, inače, u znaku intenzivnog procesa transformacije i modernizacije na&scaron;e cjelokupne mreže i usluga, a cjelovita IT transformacija, proces je koji je u tijeku i koji zahtijeva velika ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HT ERONET, zapravo, bilježi i dosta pozitivnih trendova. Moram primijetiti da ste ove godine i&scaron;li s jako povoljnim i za korisnika zanimljivim SMART tarifama koje su izazvale pravi bum na trži&scaron;tu, te Roaming internet opcijama.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tako je. Ono &scaron;to želim istaknuti jest da bilježimo nastavak trenda rasta korisničke baze u mobilnom segmentu, prioritetno iz baze prenesenih brojeva, unutar kojega HT ERONET ima izvanredne rezultate postotnog udjela, većeg od 50% svih prenesenih brojeva. To je, opet, dokaz povjerenja koje nam daju korisnici drugih telekoma te opravdava na&scaron; dugoročni smjer ulaganja u kvalitetu usluga i zadovoljstvo korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno su ovom pozitivnom trendu, u mobilnom segmentu, doprinijele i nove SMART tarife lansirane usporedo s uvođenjem dugoočekivane 4G tehnologije te na&scaron;e Roaming internet opcije koje su, kao jedinstvenu ponudu na trži&scaron;tu, na&scaron;i krajnji korisnici dobro prihvatili, s trendom kontinuiranog rasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilježimo i stabilizaciju prihoda u segmentu fiksnih usluga, te otvaranje novih trži&scaron;nih ni&scaron;a. Ovo se posebice odnosi na segment ICT-ja gdje smo, uz rast prihoda od postojećih usluga te uz novoplasirane usluge, uspjeli ostvariti povećanje prihoda i do 20% u usporedbi s pro&scaron;lom godinom, a sve u skladu s dugoročnom orijentacijom transformacije u digitalnu kompanije koje će, siguran sam, znati odgovoriti izazovima telekoma u 21. stoljeću.</p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p><em><strong>Na tragu spomenute 4G tehnologije, &scaron;to mogu očekivati korisnici HT ERONET-a?</strong></em><br />&ndash; Na&scaron;i korisnici u idućem razdoblju mogu očekivati niz novih usluga. U prvome redu tu mislim na usluge mobilnog interneta te usluge temeljene na OTT tehnologijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-06-19-09-06-vilim-primorac-portret-horizontal.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Već ste kazali &ndash; licencija i ulaganje u 4G mrežu kompaniju je jako puno stajalo. Na Sajmu gospodarstva u Mostaru ste ju promovirali, u svibnju je pu&scaron;tena u komercijalnu uporabu. Dokle se do&scaron;lo s projektnim aktivnostima?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Iznimno smo zadovoljni dinamikom projektnih aktivnosti, tako da već u dobrom dijelu gradova i općina diljem BiH imamo prisutan 4G (4G+) signal. Uz kontinuitet radova na terenu, kvaliteta i dostupnost mreže i usluga, iz tjedna u tjedan, bit će sve bolja. Sasvim sigurno ćemo uvjete definirane licencijom ispuniti mnogo ranije no &scaron;to je to predviđeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju smo potpisali i okvirni ugovor s Ericssonom Nikolom Teslom o &scaron;irenju LTE mreže u cijeloj BiH, a time smo već i 5G ready, tj. napravljen je veliki iskorak ka mreži posljednje generacije. Naime, mobilna mreža četvrte generacije, u istom trenutku je i 5G ready i IoT ready, čime, s na&scaron;e strane, želimo omogućiti sve da na&scaron;i korisnici u BiH vi&scaron;e nikada ne čekaju na novu generaciju mreže, kao &scaron;to su čekali na 4G.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici su se uvjerili da 4G mreža omogućava oko 10 puta veću brzinu downloada i oko 20 puta veću brzinu uploada podataka u odnosu na 3G mrežu, &scaron;to, u kontekstu korisničkog iskustva znači da, primjerice, možete uživo gledati HD televizijski program bez čekanja na učitavanje, igrati online igrice bez prekida ili ostvarivati videopozive u savr&scaron;enoj HD kvaliteti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;to će donijeti 5G u odnosu na 4 G tehnologiju?</strong></em></p> <p>&ndash; Veće korisničke brzine, ali i izrazito brz odziv mreže od sveg nekoliko milisekundi. Gigabitne brzine i značajno smanjenje latencije (&bdquo;ka&scaron;njenja signala&ldquo;), donijet će nove mogućnosti vezane za razvoj umjetne inteligencije te veliki kapacitet u smislu broja korisnika i istodobno povezanih uređaja (IoT).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ovih dana predstavljena je i ekskluziva u Va&scaron;oj HOME.TV ponudi &ndash; kanal Game Bar. O kakvom sadržaju se radi?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Game Bar prvi je hrvatski TV kanal iz područja eSport/Gaming industrije koji je na području BiH isključivo i ekskluzivno &ndash; dio ponude HOME.TV usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spada u kategoriju sportskih kanala, donosi uglavnom domaću produkciju, hrvatsku eSport Superligu, značajnije turnire iz Hrvatske i svijeta i potpunu interakciju s gledateljima. Kanal je omogućen u SD i HD rezoluciji. Uz svakodnevne TV emisije, na kanalu se mogu pratiti i prijenosi uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, e-Gaming industrija u svijetu u velikoj je ekspanziji te pruža mno&scaron;tvo mogućnosti. Uz na&scaron;e potencijale i ideje, vjerujem da ćemo skoro izaći s novim zanimljivim i ekskluzivnim projektima iz ovog područja.</p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em><strong>Podsjetimo, pro&scaron;le je godine, 9. srpnja, potpisan Granski kolektivni ugovor za bh. telekom operatere u trajanju od dvije godine, između Vlade Federacije BiH i sindikata svih telekoma. &Scaron;to je njime regulirano? S kojim se jo&scaron; izazovima kao kompanija susrećete?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stupanjem na snagu novoga Granskoga kolektivnog ugovora, nastavljena je praksa iz prethodnih ugovora po kojima su zadržana sva prava radnika u obimu koji na&scaron;e poduzeće može podnijeti. Nagla&scaron;avajući činjenicu da su radnici HT-a Mostar najveći kapital i snaga ove kompanije, u razdoblju koje slijedi nastojat ćemo sačuvati status istih, unatoč brojnim izazovima&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izazov poslovanju svakako predstavlja i ekspanzija alternativnih operatera poput Vibera i WhatsApp-a, te znatno niže cijene roaminga u međunarodnom prometu od 1. srpnja u zemljama Zapadnog Balkana, &scaron;to je, podsjetimo, dogovoreno Regionalnim sporazumom o roamingu, potpisanome na drugom Digitalnom summmitu Zapadnog Balkana u Beogradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Na trži&scaron;tu rada, svjedoci smo tomu, vlada zahtjevna i izazovna borba za svako radno mjesto. Kako HT ERONET odgovara ovim izazovima?</strong></em><br /><br />&ndash; Jedno od na&scaron;ih strate&scaron;kih opredjeljenja jest sačuvati radna mjesta, i, na drugoj strani, mladima omogućiti zaposlenje, usavr&scaron;avanje, praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, jedna od na&scaron;ih strate&scaron;kih odrednica jest i dru&scaron;tveno odgovorno poslovanje &scaron;to svakodnevno potvrđujemo u praksi. Pružamo potporu projektima lokalne zajednice; tu je i iznimna suradnja sa Sveučili&scaron;tem s kojim imamo potpisan sporazum, između ostaloga &ndash; i na području studentske prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo i 100-njak studenata koji su kod nas angažirani preko studentskog servisa za &scaron;to dobivaju naknadu, a kroz rad, upoznaju se s procesima i funkcioniranjem HT-a, uče, stječu iskustvo&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktivno radimo na izgradnji partnerskih modela, kako s kompanijama iz telekom sektora, tako s drugim industrijskim granama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje bih napomenuo kako se Telco/ICT trži&scaron;te u BiH dodatno preslaguje uslijed zahtjeva trži&scaron;ta za sve većom brzinom odziva na zahtjeve korisnika te potrebom za optimizacijom sve složenijeg poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukorak s brojnim trži&scaron;nim zahtjevima i promjenama, u planu su transformacija i reorganizacija poduzeća u čiji proces su uključeni i zaposlenici, kroz izravne konzultacije i razgovore, a u cilju &scaron;to učinkovitije i bolje provedbe planirane transformacije koja je neophodna. Od zaposlenika, dakle, očekujemo razumijevanje i daljnje aktivno sudjelovanje u svim procesima koji su pred nama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-06-vilim-primorac-stol-ured.jpgHrvatska pošta Mostar u prvom polugodištu 2019 ostvarila pozitivan poslovni rezultathttp://grude.com/clanak/?i=131643131643Grude.com - klik u svijetThu, 05 Sep 2019 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-hpmostar__prati_me.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HP Mostar je u prvom polugodištu 2019 god. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvarila 4,5 % veće poslovne prihode, što nominalno iznosi povećanje za 552.200 KM. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U promatranom razdoblju HP Mostar je ostvario ukupne prihode u iznosu od 12.939.200 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni rashodi su u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostali na istoj razini, i iznose 12.855.995 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EBITDA (dobit prije poreza, kamata, amortizacije) je značajno porasla i to za 223,5% u odnosu na isto razdoblje 2018 god. i iznosi 802.500 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni bruto dobit u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. ostvarena je u iznosu od 83.200 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj zaposlenih na dan 30.06.2019 god je 696 radnika i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od 1,3 % odnosno 9 radnika vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave mr.sc. Mate Rupčić zadovoljan je ovogodi&scaron;njim poslovanjem.</p> <p><br />&bdquo;Zadovoljni smo ostvarenim poslovnim rezultatom za prvo polugodi&scaron;te 2019 god. Ono je plod rada i truda svih radnika Hrvatske po&scaron;te Mostar i na ovo smo posebno ponosni. U ovoj godini pokrenuli smo nekoliko regionalnih projekata od kojih izdvajamo projekt PostCash &ndash; slanje novca, koji je kreiran posebno za EU trži&scaron;te, te od ovoga očekujemo u budućnosti značajne prihode.<br />Dio koji nas zabrinjava u Upravi Dru&scaron;tva jest činjenica da nam Univerzalna po&scaron;tanska usluga stvara gubitke a ista je cjenovno pod kontrolom Države i zakonom je propisana obveza pružanja ovih usluga. Samo u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. gubitak od Univerzalne usluge prema na&scaron;im izračunima iznosio je cca. 615.000 KM. U suradnji sa Predsjednikom Sindikata Hrvatske po&scaron;te Mostar gosp. Berislavom Babićem poduzimamo značajne aktivnosti na rje&scaron;avanju ovog problema, te očekujemo od Vlade Federacije BiH da razmotri na&scaron; zahtjev za pokrivanjem ovih gubitaka. Imamo zakonsko upori&scaron;te i vjerujem da će Vlada FBiH pokazati spremnost da osigura sredstva i omogući nam da jo&scaron; kvalitetnije pružamo uslugu od općeg gospodarskog interesa, a samim tim i pobolj&scaron;a položaja radnika u Po&scaron;ti.&ldquo;, kazao je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-hpmostar__prati_me.jpgTvrtka Mate Rimca izbacila dva nova modela biciklahttp://grude.com/clanak/?i=131636131636Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 23:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-04-de30cd4b7e06a36f1b23f38baf7ea21a.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovogodišnjem EUROBIKE Friedrichshafen Showu (4-7. rujna) tvrtka Greyp Bikes predstavila je dva nova e-bicikla.<p>&nbsp;</p> <p><br />&lsquo;GreypG5 je napokon vani&rsquo;, poručili su iz tvrtke na dru&scaron;tvenoj mreži, pohvaliv&scaron;i se da jespomenuti e-bike sastavljen od najboljih dijelova iz biciklističkog svijeta (na fotografijama žuti model).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomenutom njemačkom sajmu također su predstavili &lsquo;ograničeno izdanje&rsquo; GreypG6X modela koji je &lsquo;sastavljen samo od najfinijih dijelova&rsquo;: uključujući &Ouml;hlins vilicu i stražnje amortizere, kotače od karbona i Magura kočnice, bežično postavljanje sjedala i mjenjač, Greyp-ovu &lsquo;#smartass tehnologiju&rsquo;... (na fotografijama crni model).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;I kažu da ne postoji ne&scaron;to kao #hyperbike&hellip;&rsquo;, poručili su iz tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-04-de30cd4b7e06a36f1b23f38baf7ea21a.pngU BiH drastično smanjen uvoz automobilahttp://grude.com/clanak/?i=131633131633Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-04-automobili-uvoz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. lipnja u Bosnu i Hercegovinu se mogu uvoziti automobili samo sa Euro 5 normom. <p><br />Od tada se drastično smanjuje uvoz automobila, pa je od lipnja do kolovoza 2019. godine u BiH uvezeno 4.525 vozila manje nego u istom razdoblju 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u lipnju, srpnju i kolovozu 2018. godine uvezena su 21.764 automobila, dok je u ista tri mjeseca ove godine nakon ograničavanja uvoza automobila uvezeno njih 17.239, pi&scaron;e Faktor. U lipnju ove godine uvezeno je 6.675 automobila, u srpnju 5.732, a u kolovozu 4.832. U istom razdoblju pro&scaron;le godine u lipnju je uvezeno 7.211 automobila, u srpnju 7.910, a u kolovozu 6.643, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje BiH.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-04-automobili-uvoz.jpgRiješen status 70 radnika Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=131625131625Grude.com - klik u svijetTue, 03 Sep 2019 20:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-03-aluminij-djelatnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je ranije najavljeno, očekuje se kako će u slučaju skorog pokretanja proizvodnje na posao biti vraćeno oko 390 radnika.<p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama do kojih je <a title="Ero tel" href="http://ero.tel" target="_blank">Ero.tel</a> do&scaron;ao iz Aluminija, u prva dva dana ovoga tjedna rije&scaron;en je status oko 70 radnika koji su progla&scaron;eni tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom. Oni su potpisali potrebne dokumente na temelju kojih će im biti rije&scaron;eno pitanje otpremnine i drugih prava koja trebaju ostvariti, a ostaje isčekivanje hoće li u konačnici biti vraćeni na posao ili ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pitanje radnika se rje&scaron;avana planiranom dinamikom. Ostaje na snazi obećanje kako će svima biti isplaćene otpremnine i kako će ostvariti prava koja će im jamčiti da mogu izmirivati sve svoje obveze do ponovnog početka proizvodnje u Aluminiju ili dok ne ostvare nego drugo zaposlenje. U svakom slučaju, za sada se proces odvija planiranom dinamikom &ndash; rekli su za Ero.tel sugovornici iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je ranije najavljeno, očekuje se kako će u slučaju skorog pokretanja proizvodnje na posao biti vraćeno oko 390 radnika, dok će ostali dobiti ponude za posao u Aluminiju kako se obim nove proizvodnje bude &scaron;irio. Zadnje informacije govore kako bi proizvodnja trebala biti pokrenuta do kraja listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu su se pojavili novi potencijalni kupci Aluminija, a uprava poduzeća bi s njima tijekom tjedna trebala obaviti razgovore. Ipak, i dalje je najozbiljniji kupac kinesko &ndash; izraelski investitor koji bi uskoro trebao zavr&scaron;iti proces dubinske analize i otkriti informaciju želi li ući u proces kupovine Aluminija ili se povlači. Zadnje informacije govore kako su velike &scaron;anse da će kinesko &ndash; izraelski investitor izraziti nakanu za kupovinom Aluminija i pokretanje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-03-aluminij-djelatnici.jpgZa dobre programere u BiH ''nema zime'', zarade i do 4.600 KM mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=131602131602Grude.com - klik u svijetSun, 01 Sep 2019 13:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobar programer trenutno je najplaćenije zanimanje u BiH, jer ljudi na tim pozicijama u prosjeku mjesečno zarađuju i po 4.600 maraka. <p>&nbsp;</p> <p>Najlo&scaron;ije su plaćeni poslovi u tekstilnoj industriji, gdje su radnicima prosječne plaće tek 460 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazali su ovo najnoviji podaci portala Posao.ba.</p> <p>-Prema istraživanju na&scaron;eg portala, koje je obuhvatilo visine prosječnih plaća s nekoliko stotina radnih mjesta iz cijele BiH, na drugom mjestu po plaćenosti trenutno su direktorske pozicije, i to u oblasti lizinga, dok su na trećem mjestu po visini zarada znanstveno istraživački radnici. Lizing direktoru prosječna plaća u BiH je u prosjeku 4.150 maraka, a znanstveno istraživačkom radniku 4.104 KM &ndash; objasnili su za Faktor s najvećeg bh. portala za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitani za najtraženija zanimanja, kažu da su "komercijala-prodaja", "ugostiteljstvo" i "građevinarstvo" kategorije u kojima je ogla&scaron;eno najvi&scaron;e radnih pozicija. - Najveće zanimanje za rad zabilježeno je u kategorijama &ldquo;administrativne i slične usluge&rdquo;, &ldquo;arhitektonske usluge&rdquo;, &ldquo;pravo&rdquo;, &ldquo;bankarstvo&rdquo;, &ldquo;ekonomija i financije&rdquo;, a najmanje zanimanje za rad u kategorijama &ldquo;ugostiteljstvo&rdquo;, &ldquo;proizvodnja&rdquo;, &ldquo;građevinarstvo&rdquo;, &ldquo;za&scaron;titarske usluge&rdquo;, &ldquo;ljepota i zdravlje&rdquo; &ndash; kažu s portala Posao.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako obja&scaron;njavaju, primjetno je da se sada manje traže administrativni radnici, koji su potrebni u svakom sektoru, ali za kojima ne postoji rast potražnje. &ndash; Potražnja za na&scaron;im radnicima u inozemstvu je značajno doprinijela spomenutim promjenama na trži&scaron;tu rada, jer su radnici u proizvodnji i u građevinarstvu među najtraženijima kada je riječ o potražnji iz inozemstva. Također, proizvodnja i građevinarstvo, koji spadaju u sekundarne gospodarske djelatnosti, u posljednjih 10 godina su doživjeli rast, pa se samim tim pojavila i veća potražnja za radnicima, dok su tercijalne djelatnosti kao &scaron;to su trgovina i ugostiteljstvo i dalje značajno zastupljeni. Trgovina, zapravo, jo&scaron; dominira kada je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakako treba spomenuti i neka zanimanja koja su također na popisu najtraženijih u posljednjih deset godina, kao &scaron;to su zanimanja u IT i sektoru izvozno orjentiranih poslovnih usluga (BPO). Oni također pokazuju rast potražnje za radnicima, ali ipak manji nego u drugim sektorima &ndash; obja&scaron;njavaju s portala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju podaci državnih institucija, Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH objavila je pregled ponude i potražnje zanimanja u pro&scaron;loj godini, zaključno sa stanjem na dan 31. prosinca. Podaci su razvrstani na stanje u entitetima, odnosno županijama. </p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpgBruno Pušić se javio iz Danske: Djeca počinju raditi s 13, a s 18 godina red je da odsele od roditeljahttp://grude.com/clanak/?i=131591131591Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-019-danska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od asistenta na zagrebačkom fakultetu, koji predaje studentima, do perača stubišta u Danskoj s doktoratom filozofije.<p>&nbsp;</p> <p>Zvuči nevjerojatno, zar ne? Upravo je to priča Brune Pu&scaron;ića, koji je poput mnogih spletom okolnosti skupio hrabrosti i u najboljim godinama napustio domovinu u potrazi za boljim životom u inozemstvu. Priča je to o ljubavi i pronalasku sreće, jednako koliko i odraz tragične sudbine jedne prekrasne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo otpočetka. Sad već davne 2007. godine, Bruno je upisao doktorat iz filozofije na Hrvatskim studijima u Zagrebu te počeo raditi kao vanjski suradnik na Odjelu za nastavničku naobrazbu na Hrvatskim studijima. To je trajalo do 2010. kada se tamo zaposlio kao znanstveni novak na ugovor od &scaron;est godina. Držao je predavanja iz Metodike nastave filozofije gdje je podučavao teoriju, da bi nakon nekog vremena počeo držati Praktične vježbe, Korelacijske vježbe i Filozofiju odgoja kao zasebne predmete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije isteka ugovora, doktorirao je 2016. godine s diseratacijom iz filozofije biologije s temom &ldquo;Problem vrste i suvremena biologija&rdquo;, pod mentorstvom cijenjenog hrvatskog filozofa <strong>Pavela Gregorića,</strong> koji je doktorirao na Oxfordu, radio kao izvanredni profesor na Hrvatskim studijima i trenutačno radi kao znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju, te prof. dr. sc. <strong>Damjana Franjevića</strong> s Biolo&scaron;kog odsjeka PMF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Problemi s ugovorom</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor koji je sklopio trebao je isteći zadnjeg dana listopada 2016., no Bruno mi je rekao u razgovoru da su u rujnu s njim potpisali aneks ugovora prema kojemu je trebao biti produljen na neodređeno sve dok se ne okonča natječaj za poslijedoktoranda. Međutim, nakon toga za njega počinju problemi. Četiri dana prije istjecanja ugovora dobio je preko e-maila obavijest o isteku ugovora. Sve je zavr&scaron;ilo na sudu na kojemu je voditelj studija svjedočio da su oni produljenje ugovora napravili protuzakonito. Sud je odlučio da je zbog toga aneks ugovora ni&scaron;tavan, a Bruno se na&scaron;ao na &ldquo;ulici&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To me je posve ubilo jer mi nije bilo jasno kako je to moguće da mi institucija uruči ugovor koji je protuzakonit bez ikakvih sankcija za njih&rdquo;, odgovora mi Bruno na pitanje kako se osjećao u tim trenucima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je imao 10 godina iskustva kao predavač na fakultetu, a radio je i u državnom povjerenstvu za natjecanje iz filozofije, novi posao u struci nije mogao tako lako naći, tako da je na molbe za poslove u &scaron;kolama redovito dobivao odbijenice. &ldquo;To me je deprimiralo jer mi se činilo da u nekoj normalnoj zemlji, gdje postoje pravila i kriteriji, ne bih trebao imati problema ako već 10 godina predajem, imam super referencije i evaluacije od studenata&rdquo;, kaže Bruno.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Turistički vodič na biciklu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nije čekao da mu posao dođe sam od sebe, pa je 2017. godine zavr&scaron;io za turističkog vodiča te se odmah potom zaposlio na obali gdje je tri tjedna vodio &ldquo;Bike and Boat&rdquo; biciklističke ture po srednjem Jadranu. To mu se svidjelo jer je inače volio bicikliranje. Nakon toga se vratio u Zagreb, gdje se zaposlio na sličnom poslu kod dva dečka koji su mu se činili &ldquo;cool&rdquo; u tek pokrenutoj firmi. Odmah su mu rekli da mu ne mogu puno platiti. Tako je za oko 3500 kuna počeo voditi ture na biciklima pokazujući turistima znamenitosti Zagreba. Prvi tjedan im je složio ured, formirao obje ture koje je firma vodila, a održavao je i bicikle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To mi je u startu bilo u redu, dogovorili smo se da radim pet dana u tjednu a dva dana da sam slobodan. Dao sam srce u to, rekao sam i da mogu dulje ostati ako im &lsquo;gori&rsquo;, tj. da mi neće biti problem ako zatrebam.&rdquo; Međutim, onda se dogodila &ldquo;klasična hrvatska priča&rdquo;, kako kaže. Budući da sam bio jedini zaposleni, pitali su ga da dođe raditi jednu subotu, pa drugu, da bi to postalo svaki vikend u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije, kada su na njegovu preporuku zaposlili jo&scaron; jednog radnika, željeli su mu platiti jo&scaron; manje novca nego dok je radio sam, &scaron;to mu je bilo premalo za količinu posla koju je morao odrađivati. Nezadovoljstvo se nakupilo i u srpnju 2018. godine uručuje otkaz. &ldquo;Imao sam osjećaj da me iskori&scaron;tavaju za kikiriki od novca.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlio se na &scaron;est mjeseci u jednom velikom trgovačkom lancu gdje je slagao police i skupljao kartone. Posao nije bio toliko lo&scaron; i tvrtka je bila korektna, kaže, jedino je bio problem &scaron;to je osjećao da nije bio za njega, iako mu je privremeno odgovarao budući da je mogao &ldquo;isključiti mozak&rdquo; i ne razmi&scaron;ljati o nezahvalnoj situaciji u kojoj se na&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Odlazak u nepoznato</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je preko interneta, dok je u slobodno vrijeme igrao videoigre, upoznao <strong>Tinu</strong> iz Danske koja je tada bila u jednako lo&scaron;oj situaciji. &ldquo;Tu smo se na&scaron;li, počeli pričati o tome kako smo u sličnim situacijama. U jednom trenutku mi je prekipjelo i odlučio sam otići iz Hrvatske u Dansku, u nepoznato&rdquo;, prepričava Bruno kako je do&scaron;lo do toga da je zavr&scaron;io u toj nordijskoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Meni je taj moment, kada sam sjeo u automobil sa svim svojim stvarima, nevjerojatan. Cijeli moj život je bio u tom autu&rdquo;, nastavlja svoju priču Bruno i kaže da se uputio u avanturu za Kopenhagen. &ldquo;Kada sam do&scaron;ao prva slika koja mi se urezala u pamćenje je most između otoka Fyn i otoka Sjaelland. Tada sam nazvao Tinu da vidim je li doma. Rekla je da jest i to mi se sve u tom trenutku učinilo &lsquo;suludo&rsquo;, nisam mogao vjerovati da sam to doista napravio.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Posao čistača stepenica</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Za samo tjedan dana od kada je do&scaron;ao u Dansku zaposlio se kao čistač stepenica. Prva star koja ga je odmah iznenadila je da ga je poslodavac pitao koliko sati želi raditi. &ldquo;20, 30, 37 sati? Tu sam totalno ostao u &scaron;oku, jer mi je u glavi bilo da će mi valjda on reći koliko ću raditi.&rdquo; U nevjerici je rekao da želi raditi između 30 i 35 sati. Radni tjedan je tamo, inače, 37 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga stvar koja ga je iznenadila je da kao radnik u Danskoj ima&scaron; pravo odbiti određene poslove. Primjerice, navodi da u njegovoj firmi postoji raspodjela poslova na či&scaron;ćenje stepenica, stanova, či&scaron;ćenje ureda, detaljno či&scaron;ćenje itd. Nakon nekog vremena, odbio je čistiti urede jer je shvatio da to nije za njega. &ldquo;Bilo mi je neobično da mogu odbiti posao. Prihvatio sam posao či&scaron;ćenja stepenica te sam sam sebi kreirao radni tjedan.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju plaća, u početku, dok nije naučio raditi posao i ubrzao se, bio je plaćen po satu &ndash; 125 kruna bruto po satu, &scaron;to je ekvivalent 125 kuna. Kasnije, kada se ubrzao, a plaća stabilizirala, dobivao je oko 13.000 kuna neto za otprilike 140 sati posla mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posao mu se zasad sviđa jer dobije tjedni raspored či&scaron;ćenja stubi&scaron;ta i sam odlučuje kada će to obaviti u danu, budući da mu je zadano radno vrijeme od 7 do 19 sati. &ldquo;Odem i napravim posao kada mi odgovara, neovisno o dobu dana&rdquo;, a dodaje i da sada zna obaviti posao i prije vremena. &Scaron;efu je jedino bitno da se klijent ne žali i da je kvaliteta obavljenog posla na nivou. No, nagla&scaron;ava da je to posebnost tog posla i da bi na nekom drugom poslu vjerojatno bilo drukčije.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Danski kao uvjet integracije u dru&scaron;tvo</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je preko aplikacije počeo učiti danski, a u rujnu kreće u &scaron;kolu kako bi ga &scaron;to bolje i prije naučio. &ldquo;U trenutku kada položi&scaron; danski sva vrata su otvorena. Dok ga ne zna&scaron;, poslovi su ograničeni na poslove u kojima nisi u direktnom kontaktu s klijentima&rdquo;, govori Bruno koji si je odredio i ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratkoročni mu je cilj naći posao koji bi bio bolje plaćen ili koji bi bio u njegovoj sferi interesa. Srednjoročni cilj je da nauči programirati, HTML, JavaScript i nauči se služiti grupom softwarea koje treba znati da bi mogao raditi kao sistemski administrator. &ldquo;Dugoročni cilj mi je naučiti danski koji je nužan za potpunu integraciju u dru&scaron;tvo i eventualno rad u &scaron;koli, a onda i &scaron;vedski i norve&scaron;ki koji su dosta slični danskom&rdquo;, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Život je skuplji</h3> <p>&nbsp;</p> <p>S Brunom sam razgovarao i o cijenama i životu u Danskoj. Kaže da su cijene hrane, pića, slatki&scaron;a i ostalih svakodnevnih proizvoda u supermarketima u Hrvatskoj u prosjeku oko 10 posto niže. U Danskoj se, primjerice, mlijeko ne može naći ispod osam kuna po litri, ali se zato gusti sok za razrjeđivanje može kupiti već za sedam kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kopenhagenu i Roskildeu, gdje je boravio, kaže da su inače sve uslužne djelatnosti izuzetno skupe, poput primjerice restorana ili kina. Cijena jedne kinoulaznice stoji 105 kuna po osobi. Cijene jela u &ldquo;normalnim&rdquo; restoranima su između 200 i 400 kuna po osobi, a u skupljim restoranim od 600 do 800 kuna. Dodu&scaron;e, kaže da postoji puno malih restorana s brzom hranom gdje se prodaju kebabi po cijeni između 45 i 65 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smje&scaron;taj je također jako skup. U slučaju soba u stanu cijene variraju, tako da ih se može naći po cijeni od 3000 do 7000 kuna mjesečno, ovisno o četvrti, pogledu, namje&scaron;tenosti itd. &ldquo;Ja živim s Tinom u stanu u centru Roskildea i nas taj stan s režijama dođe 10.000 kuna mjesečno.&rdquo; Na gorivo potro&scaron;i oko 600 kuna mjesečno. Nije pažljivo pratio, no čini mu se da su cijene goriva u Danskoj ne&scaron;to niže.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Odsutnost korupcije i radna etika</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kakvi su mu prvi dojmovi vezano za dansko dru&scaron;tvo, Bruno je prvo rekao kako mu je &ldquo;osvježenje&rdquo; potpuna odsutnost korupcije pri zapo&scaron;ljavanju. &ldquo;Ovdje je strani pojam da preko veze dobije&scaron; posao. Jedna cura mi je čak rekla, kada sam joj ispričao kako se u Hrvatskoj dobiva posao: &lsquo;To je tako srednjovjekovno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, dodaje kako je bila aktualna priča o pranju novca Dansk Banka za rusku mafiju. Kaže da je Dance ta afera &scaron;okirala i da su sve promatrali s nevjericom. &ldquo;Prije te afere otkrili su nekoliko firmi koje su kroz porezne oaze na legalan način izbjegavale plaćanje poreza. Slučaj s Dansk Bankom je bio prvi gdje je danska banka bila direktno umije&scaron;ana u korupciju na toj razini. Reakcija je bila da su odmah poduzeli mjere da se to ponovno ne dogodi.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odu&scaron;evila ga je također i radna etika Danaca za koju kaže da je &ldquo;predivna&rdquo;. Djeca s 13 godina lagano ulaze u svijet rada, radeći po nekoliko sati tjedno. Kada napune 18 godina od njih se očekuje da imaju formirane radne navike i da se odsele od roditelja. Kao eventualni problem kod Danaca vidi njihovu potpunu predanost radu, &scaron;to se manifestira na način da se ne mogu opustiti i prepustiti trenutku. Usmjereni su na rad i &scaron;tednju, no kaže kako je dobio dojam da među Dancima vrijedi &ldquo;Janteov zakon&rdquo;, koji nalaže kako se ne smije isticati i misliti da ste na bilo koji način bolji od drugih. &ldquo;Ako radi&scaron; bolje plaćen posao ili si kupi&scaron; neku luksuznu stvar, automobil ili kuću dru&scaron;tvo će te promatrati podozrivo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimalo me je i koliko se Danci razlikuju od Hrvata. Potvrdio mi je pretpostavku da su mnogo zatvoreniji od Hrvata. Kao primjer navodi sebe koji je za hrvatske standarde bio zatvoren, a u Danskoj se doima poput ekstroverta. Takva se osobnost, kaže, odražava i na ljubavne odnose parova, tako da u slučaju nesuglasica drukčije reagiraju nego prosječan hrvatski par. Danski parovi skloniji su potiskivanju pravih osjećaja i nastoje izgladiti stvar uljuđenim i naoko finim razgovorom bez pretjeranog podizanja glasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to će sudbina donijeti Bruni, hoće li stubi&scaron;te biti put do raja, samo vrijeme može pokazati. Kaže da mu je super živjeti u Danskoj, iako mu zna nedostajati ispijanje kava u kafićima koje tamo nije uobičajeno. Na pitanje planira li se vratiti u Hrvatsku nedvosmisleno odgovara: &ldquo;Ne planiram se vraćati, možda pod stare dane, ali u bližoj budućnosti ne. Osim za godi&scaron;nji. Konačno sam u zemlji gdje se trud i rad isplate.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://net.hr/danas/hrvatska/predavao-sam-u-zagrebu-na-faksu-a-sada-u-danskoj-perem-stubista-zivot-sam-strpao-u-auto-ono-sto-mi-je-rekla-cura-cinilo-mi-se-ludo/" target="_blank"><em><strong>Net.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-019-danska.jpgNjemački investitor traži lokaciju za poslovanje u BiH http://grude.com/clanak/?i=131550131550Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-tekstil-odijela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veličina potrebnog poslovnog prostora koji bi investitor unajmio iznosi 200 metara kvadratnih a uz mogućnost proširenja.<p>&nbsp;</p> <p>Njemačka kompanija traži pogodnu lokaciju za investiranje i najam poslovnog prostora u BiH, objavljeno je iz Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna BiH, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna djelatnost kompanije je tekstilna industrija, odnosno proizvodnja ostale odjeće i pribora za odjeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veličina potrebnog poslovnog prostora koji bi investitor unajmio iznosi 200 metara kvadratnih a uz mogućnost pro&scaron;irenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okvirna lokacija za najam i zapo&scaron;ljavanje radnika je centralna, zapadna i sjeverna Bosna i Hercegovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani ponuđači trebaju svoje ponude poslati najkasnije do ponedjeljka, 2. rujna/septembra ove godine, a vi&scaron;e detalja o načinu prijave potražite <a title="REZ Agencija" href="https://www.rez.ba/vijesti-bs/njemacki-investitor-trazi-lokaciju-za-poslovanje-najam-poslovnog-prostora/" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-tekstil-odijela.jpgCijene goriva u BiH unatoč najavljenim pojeftinjenjima i dalje istehttp://grude.com/clanak/?i=131543131543Grude.com - klik u svijetSun, 25 Aug 2019 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-15-tankanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojeftinjenje su bili najavljivali i iz Udruge prometnika naftnih derivata FBiH<p><br />Cijene nafte na svjetskom trži&scaron;tu pale su za vi&scaron;e od 4,5 posto i na najnižoj su razini u posljednjih sedam mjeseci. Na benzinskim crpkama u Hrvatskoj već je počelo snižavanje cijena goriva, ali su niže cijene goriva u BiH i dalje na čekanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se pad cijena goriva očekivao i na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini to se do sada nije dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojeftinjenje su najavljivali i iz Udruge prometnika naftnih derivata FBiH. Predsjednik ove udruge Milenko Bo&scaron;ković već je ranije u razgovoru za BHRT izjavio kako je za logično očekivati pad cijena goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trgovci uvijek vjerno prate nabavne rafinerijske cijene. U ovom trenutku dolazi do pada sirove nafte", izjavio je Bo&scaron;ković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, od najave pojeftinjenja goriva pro&scaron;le je desetak dana, a cijene su i dalje ostale iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj su pak od 20. kolovoza niže cijene goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Litra najprodavanijeg Eurosupera 95 pala je za jo&scaron; 8 lipa i sada iznosi prosječno 9,70 kuna. Eurodizel je jeftiniji za 4 lipe po litri i sada stoji 9,53 kune. Autoplin je pojeftinio za 5 lipa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-15-tankanje.jpgVodopad Kravica obara rekorde posjećenosti iako još nije povezan javnim prijevozom s Mostaromhttp://grude.com/clanak/?i=131519131519Grude.com - klik u svijetFri, 23 Aug 2019 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-20-ljubuski-kravica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostar tijekom cijele godine posjećuju rijeke turista, a kako govore brojni turistički radnici, većina ih dolazi bez automobila.<p><br />Lo&scaron;a prometna povezanost jedan je od glavnih problema na&scaron;eg turizma. Nevjerojatno zvuči podatak da vodopad Kravica, koji obara rekorde po posjećenosti, nije povezan autobusnom linijom s Mostarom, sredi&scaron;tem hercegovačke regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do početka kolovoza popularnu turističku destinaciju na granici s Hrvatskom, u općini Ljubu&scaron;ki, posjetilo je vi&scaron;e od 155 tisuća turista. Toliko je prodano karata, najvi&scaron;e Talijanima i Poljacima, ali nikome tko je do Kravice do&scaron;ao redovitom autobusnom linijom iz Mostara, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar tijekom cijele godine posjećuju rijeke turista, a kako govore brojni turistički radnici, većina ih dolazi bez automobila. Prosječan turist u Mostaru, onaj koji barem jednu noć odsjeda u gradu na Neretvi, je mlađi od trideset godina, putuje obično u dru&scaron;tvu, s ruksakom na leđima i ovu destinaciju je odabrao i zbog relativno niskih cijena. Takvi ovise o javnom prijevozu. U Mostar Busu su kazali da oni prometuju samo na području Mostara, ali činjenica imaju i liniju za Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Andrija Kre&scaron;ić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije kaže da je &scaron;teta da takva linija ne postoji te kako bi ona sasvim sigurno odlično poslovala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je stvar privatne ideje i inicijative, mi ćemo jednu takvu liniju sigurno pozdraviti. Turistička zajednica nema sredstava subvencionirati neki sličan projekt, ali svi bi bili sretni da se ona uspostavi", kazao je Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji ipak žele vidjeti Kravice oslanjaju se na turističke obilaske kombijima koje organiziraju agencije ili pojedinci. Takvi obilasci uključuju i posjete drugim zanimljivostima poput Blagaja i Počitelja te obično iznose oko 30 eura. Autobusna linija između Mostara i Kravice približila ove dvije važne turističke točke u Hercegovini, a turističkim radnicima ostavila jo&scaron; malo zarade. Zaradili bi sigurno i prijevoznici.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-20-ljubuski-kravica.jpg''Narodnom'' farmom protiv klimatskih promjenahttp://grude.com/clanak/?i=131481131481Grude.com - klik u svijetTue, 20 Aug 2019 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-20-farma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svinje se valjaju u blatu, krave preživaju, kokoši hodaju voćnjakom... idilična je to slika s nizozemske farme koja ipak nije tako tradicionalna kakvom se čini.<p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici i upravitelji toga dobra stotine su lokalnih potro&scaron;ača. Njihov je cilj promijeniti navike Nizozemaca, jednoj od nizinskih zemalja koja bi mogla biti ugrožena klimatskim promjenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 200 obitelji odlučuje &scaron;to će se na farmi proizvoditi i &scaron;to će oni na koncu jesti. Pritom zapo&scaron;ljavaju seljake koji se brinu o životinjama, voćnjaku i povrtnjaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Glavni je cilj da na&scaron;i članovi jedu prirodne proizvode, uzgojene blizu mjesta gdje žive i to na najodrživiji mogući način, kaže Douew Korting, jedan od voditelja farme blizu Boxtela u južnoj Nizozemskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članarina je 2000 eura jednokratno, a potom se plaća tjedna naknada od 10 eura po osobi. Članovi zauzvrat dobiju hranu koju žele, lokalnu i sezonsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Farma je od grada udaljena 10 minuta vožnje biciklom. Prostire se na 20 hektara i ima 15 krava, 20 svinja i 500 koko&scaron;i. Proizvodi se ono &scaron;to kolektivno odluče članovi kojima u tom slučaju pripada i njihov dio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelji svake subote dolaze na farmu, često biciklima, kako bi napunili torbe mesom, jajima, voćem ili povrćem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve se vrti oko prirode</strong></p> <p>Ideja vodilje farme poznate kao Herenboerderij (narodna farma na nizozemskom), je da se sve vrti oko prirode, čak i kad se koristi moderna tehnologija, kaže osnivač Geert van der Veer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nizozemska je poznata po svojoj intenzivnoj poljoprivredi i druga je svjetska izvoznica poljoprivrednih proizvoda nakon Sjedinjenih Država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kako četvrtina Nizozemske leži ispod razine more, država je posebno osjetljiva na globalno zagrijavanje u kojem upravo poljoprivreda igra veliku ulogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UN je nedavno upozorio da se način na koji svijet koristi zemlju za proizvodnju hrane mora hitno promijeniti kako bi se suzbilo globalno zagrijavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;em se sustavu proizvodnje hrane ne&scaron;to mora iz temelja promijeniti ako želimo da nam noge ostanu suhe, kaže Van der Veer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nizozemska ministrica poljoprivrede Carola Schouten u lipnju je obznanila novi plan vrijedan 135 milijuna eura kojim bi se poljoprivrednicima trebao olak&scaron;ati prijelaz na "kružnu" poljoprivredu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj, kaže se u planu, vi&scaron;e nije da se "proizvodi &scaron;to je jeftinije moguće, već da se proizvodi sa &scaron;to manje gubitaka sirovog materijala i da se bolje upravlja tlom, vodom i prirodom".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Roboti i dronovi</strong></p> <p>U Nizozemskoj će se uskoro, ovaj put u sredi&scaron;njem dijelu zemlje, uskoro otvoriti druga narodna farma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Van der Veer nagla&scaron;ava da oni ne odbacuju novu tehnologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moramo se vratiti na poljoprivredu iz 50-ih godina pro&scaron;log stoljeća, kada smo jo&scaron; znali &scaron;to radimo, ali koristeći se pritom modernom tehnologijom, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok to govori pod njegovim se nogama motaju koko&scaron;i, koje svojim izmetom fertiliziraju biljke &scaron;to rastu između drveća premda će i same jednog dana postati hrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peradi će se uskoro pridružiti robot koji može osjetiti kada je voće zrelo. Stiže i dron koji će iz zraka nadgledati polja i smanjiti potrebu za radnom snagom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je sigurno jest da se poljoprivreda apsolutno mora promijeniti, zaključio je Korting.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-20-farma.jpgAluminij: Kinezi koji zapošljavaju 80 tisuća ljudi i vlasnik Tel Aviva analiziraju stanjehttp://grude.com/clanak/?i=131479131479Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka China Machinery Engineering Corporation (CMEC) zainteresirana je za Aluminij, a ovih dana rade dubinsku analizu nakon čega će biti poznato više detalja.<p>&nbsp;</p> <p>Kineska tvrtka zapo&scaron;ljava 80 tisuća ljudi, a u BiH već posluje i to kod Tomislavgrada gdje je u projektu vjetroelektrane Gradina koji je vrijedan 150 milijuna eura. Također, rade i u Srbiji projekt TE Kostolac, treći blok, vrijedan 613 milijuna eura, &scaron;to je oko milijardu i pol maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poslu u Europi zastupa ih izraelska tvrtka čiji je vlasnik Amir Gross Kabiri, vlasnik nogometnog kluba Hapoel Tel-Aviv i kolekcionar umjetnina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako je vjerovati pisanju portala Klix, tenutno se pregovara s Kriznim stožerom Aluminija, a simptomatično je da se izbjeglo Vladu Federacije BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-aluminij.jpgPreminuo je osnivač JYSK-a, zapošljavao je 23 tisuće ljudihttp://grude.com/clanak/?i=131472131472Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-lars-larsen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u 71. godini života preminuo Lars Larsen, osnivač JYSK-a. Među kolegama je imao nadimak “Trgovac”. Larsen je preminuo u svom domu nedaleko od Silkeborga, u Danskoj, u krugu najbližih članovima svoje obitelji, objavili su iz tvrtke.<p>&nbsp;</p> <p>Lars Larsen ostavio je iza sebe ženu Kristine, njihovo dvoje djece i četvero unučadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Danas smo izgubili na&scaron;eg oca, supruga i djeda, a Danska je izgubila uistinu izvanrednog trgovca. Svima će nam nedostajati i ovo je velik gubitak no dat ćemo sve od sebe da nastavimo dalje u razvoju njegovog impresivnog životnog djela,&rdquo; rekao je sin Larsa Larsena, Jacob Brunsborg, koji je u lipnju nakon povlačenja njegova oca preuzeo poziciju predsjednika Lars Larsen grupacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lars Larsen je kompaniju osnovao 1979. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Njegovo životno djelo se nastavlja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao osnivač JYSK-a, Lars Larsen je bio za&scaron;titno lice kompanije do lipnja 2019., kada mu je dijagnosticiran rak jetre, nakon čega je ulogu predsjednika Lars Larsen grupacije prepustio svom sinu, Jacobu Brunsborgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkako je JYSK pro&scaron;irio svoje poslovanje iz Danske na Njemačku daleke 1984., JYSK grupacija je podijeljena na dva entiteta: JYSK Nordic, koji posluje u trgovinama u dvadeset zemalja, te D&Auml;NISCHES BETTENLAGER, koji posluje u trgovinama u sedam zemalja. Preostalih 25 zemalja dio su koncepta JYSK fran&scaron;ize. JYSK je međunarodni lanac trgovina sa skandinavskim korjenima koja prodaje sve za dom. Prva trgovina otvorena je&nbsp;1979. u Danskoj, a danas&nbsp;JYSK broji preko 2800 trgovina sa 23 000 zaposlenih u 52 države. U Njemačkoj i Austriji posluje pod imenom D&auml;nisches Bettenlager, a u ostatku svijeta pod imenom&nbsp;JYSK. Godi&scaron;nji promet grupacije&nbsp;iznosi oko 3,58 milijardi eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-lars-larsen.jpgMali poduzetnici! Imate li ove tri navike, ugrožavate svoj biznis, a da ni ne znatehttp://grude.com/clanak/?i=131464131464Grude.com - klik u svijetSun, 18 Aug 2019 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-businessman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svijetu malog poduzetništva, sve se događa na umanjenoj skali: manji prihodi, manje zaposlenih, manji tržišni idjeli. Prednost takvog načina funkcioniranja je prilagodljivost, ali postoje i mane.<p>&nbsp;</p> <p>Najgora je ta &scaron;to čak i mala zapreka, kakvu velika korporacija ne bi niti uočila, može postati katastrofalna po mali biznis. Savjeti za male poduzetnike rijetko se bave ovakvim temama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Magazin Inc. pi&scaron;e o tri naizgled bezazlene navike malih poduzetnika, koje mogu imati fatalan učinak po njihov biznis:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Nedovoljno spavanja<br />Istraživanja o nedostatku sna su prilično jasna: nedovoljno spavanja je lo&scaron;e. Na žalost, to je ujedno i jedna od onih stvari koje je lako ignorirati. U konačnici, poduzetnička kultura cijeni uporan, neumoran rad vi&scaron;e nego luksuz spavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavna studija pokazuje da bi mali poduzetnici trebali dobro razmisliti o tome kada odlaze na spavanje. Istraživanje obavljeno u lipnju u časopisu Sleep govori da nedostatak sna utječe na na&scaron;u moć odlučivanja kad je riječ o neizvjesnosti i neočekivanim situacijama. Studija je utvrdila da neispavani ispitanici nisu bili u mogućnosti prilagoditi se novim podražajima kako bi donijeli pravu odluku, niti su smatrali da je važno utvrditi koja je odluka ispravna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zvuči ba&scaron; kao ne&scaron;to čemu bi vlasnici malih biznisa trebali težiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Kori&scaron;tenje svog kućnog ureda vi&scaron;e kao &ldquo;kućnog&rdquo; nego kao &ldquo;ureda&rdquo;<br />Internet je učinio kućni ured unosnijim nego je bio prije 20 godina, a rad kod kuće je izvrstan način za u&scaron;tedu novca dok posao ne krene. Ono &scaron;to mnogi mali poduzetnici koji kreću od kuće ne shvaćaju je da je psiholo&scaron;ko razgraničenje između radnog prostora i prostora za odmor esencijalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredski prostor koji ste uredili u svom domu koristite samo za rad, kako biste pobolj&scaron;ali produktivnosti te izbjegli uobičajene zamke koje vam odvlače pažnju i ru&scaron;e motivaciju. Evo i malo savjeta o tome kako urediti svoj radni stol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Upotreba jednog smartphonea ili tableta za sve<br />Pametni telefoni i tableti su praktični. I prepraktični. Možemo se u trenutku prebaciti s pregledavanja izlaznih faktura na zabavljanje djece na stražnjem sjedi&scaron;tu automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje istog uređaja za poslovne i privatne potrebe donosi svoj rizik. Očiti rizik je da uređaj može lako biti uni&scaron;ten, i onda biznismen mora juriti da kupi novi, &scaron;to ko&scaron;ta. To je scenarij u najboljem slučaju &ndash; ako su podaci bili pohranjeni u cloudu ili ako je postojala sigurnosna kopija. Ako nisu, cijena zamjene uređaja je mnogo veća. Manje očiti rizik je taj &scaron;to čim vi&scaron;e se uređaj koristi, i &scaron;to vi&scaron;e ljudi ga koristi, veća je &scaron;ansa za zarazu malwareom, uspje&scaron;an phishing napad (oko 10 posto ljudi jo&scaron; uvijek otvara linkove iz nepoznatih email poruka) ili to da dijete skine neku neželjenu aplikaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Virusi su sami po sebi problem, ali gubitak ili hakiranje podataka imaju potencijal da stvore veliki tro&scaron;ak i u vidu gubitka klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnici moraju imati velike ideje &ndash; tako mogu svoje snove pretvoriti u unosnu stvarnost. Ali, ponekad nam male stvari mogu postati nepremostive zapreke na putu do uspjeha. Budite svjesni suptilnih načina na koje va&scaron;e navike mogu zaustaviti va&scaron; uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borite se i ostanite na putu do uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Stratego.hr</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-businessman.jpgEuroherc osiguranje zapošljava 345 radnika i ima milijunsku polugodišnju neto dobithttp://grude.com/clanak/?i=131447131447Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-29-017_euroherc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kapital i rezerve društva narasli su na 29,88 milijuna KM, nakon 29,15 mil. KM u prvom polugodištu 2018. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje d.d. Sarajevo ostvarilo je dobit poslije poreza u periodu siječanj - lipanj2019. godine od 4,30 milijuna KM, izvje&scaron;tava Indikator.ba na osnovu financijskog izvje&scaron;ća osiguravatelja dostavljenog Sarajevskoj burzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Financijski rezultat blago je pobolj&scaron;an u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila 4,25 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc je zabilježio rast fakturiranih premijea za 6,9 posto na 31,1 milijun KM, sa 29,1 milijun KM u istom periodu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo je imalo neto izdatke za osigurane slučajeve od 13,83 milijuna KM, &scaron;to je povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada su ovi izdaci bili 12,68 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kapital i rezerve dru&scaron;tva narasli su na 29,88 milijuna KM, nakon 29,15 mil. KM u prvom polugodi&scaron;tu 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje zapo&scaron;ljava 345 radnika, a posluje putem 7 poslovnih jedinica i predstavni&scaron;tava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje d.d. Sarajevo ima 23 vlasnika, a najveći pojedinačni dioničar je Euroherc osiguranje d.d. Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladenka Grgić posjeduje 15 posto dionica, Husnija Kurtović 6 posto, Agram d.d. 4,7 posto, i tako dalje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-29-017_euroherc.jpgNjemačka klizi u recesiju! Gospodarstvo pada! Za Hrvate slijede teški danihttp://grude.com/clanak/?i=131431131431Grude.com - klik u svijetWed, 14 Aug 2019 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje i narode, uključujući i Hrvate iz Hrvatske i BiH. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništva EU-a, stvaraju oko 21 posto BDP-a, a njezin izvoz čini 24 posto izvoza svih članica EU-a.<p>&nbsp;</p> <p>Aktivnosti u njemačkom gospodarstvu pale su u drugom tromjesečju u okruženju trgovinskog rata SAD-a i Kine i prijetnje izlaska Velike Britanije iz Europske unije bez dogovora, pokazuju danas objavljeni službeni podaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od travnja do lipnja njemački bruto domaći proizvod (BDP) skliznuo je 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao 0,4 posto, izvijestio je državni statistički ured Destatis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je drugi put u proteklih 12 mjeseci da gospodarstvo bilježi pad - aktivnosti su se smanjile i u trećem pro&scaron;logodi&scaron;njem kvartalu, ali je Njemačka ipak izbjegla recesiju budući da su aktivnosti u posljednja tri mjeseca 2018. stagnirale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tehničkim definicijama, recesija nastupa kada aktivnosti padaju na tromjesečnoj razini dva tromjesečja zaredom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na godi&scaron;njoj razini gospodarske su aktivnosti u drugom tromjesečju stagnirale.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-njemacka.jpgMate Rimac u novoj poslovnoj suradnji sa Audijemhttp://grude.com/clanak/?i=131408131408Grude.com - klik u svijetMon, 12 Aug 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-12-audi-r8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac već surađuje s Porscheom, a priča se i o suradnji s Bugattijem i Lamborghinijem. tvrtkama iz Volkswagen Grupe.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Audijeve uprave Bram Schot je u svibnju rekao da se aktivno razmi&scaron;lja o budućnosti modela R8, a magazin CAR pi&scaron;e da će ipak dobiti nasljednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasljednik Audija R8 će biti električni model koji će debitirati 2023. ili 2024. godine, a koji će zajednički razvijati njemački gigant Audi i hrvatska kompanija Rimac Automobili. Audi će ga navodno nazvati RS e-tron, pi&scaron;e Biznis.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac već surađuje s Porscheom, a priča se i o suradnji s Bugattijem i Lamborghinijem. tvrtkama iz Volkswagen Grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac će se navodno pobrinuti za četiri električna motora i baterijama s mogućno&scaron;ću brzog punjenja. Cijena osnovnog modela će biti ne&scaron;to manje od 200.000 eura, a automobil će zahvaljujući pogonu na sva četiri točka od 0 do 100 km/h ubrzavati za 2,5 sekundi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, to nije sve. Audi će dobiti baterije s najnovijom tehnologijom koje će imati veći kapacitet i ponuditi veći domet. Tvrtka surađuje i s Porscheom te bi mogla koristiti elemente J1 platforme koju koristi Taycan. Budući automobil će podržavati bežično punjenje, imat će aluminijsku monokoknu &scaron;asiju, domet od gotovo 500 km, a ukupna snaga će iznositi 938 KS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Audi je ozbiljan kada je riječ o električnim automobilima, a snažan električni sportski automobil bi poslužio kao dokaz tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-12-audi-r8.jpgNikad moćnija Elektroprivreda HZ HB: Dionice u jednom danu skočile 8,41 postohttp://grude.com/clanak/?i=131381131381Grude.com - klik u svijetFri, 09 Aug 2019 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na trgovanju na Sarajevskoj burzi danas je ostvaren promet od 4.681.920,02 KM. U sklopu 74 transakcije prometovano je 449.235 vrijednosnih papira.<p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta JP Elektroprivreda HZHB Mostar (JPEMR) od 8,41 posto i dostigle su cijenu od 24,50 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao Teledigital d.d. Sarajevo (TTRSR) od 4,21 posto s cijenom od 33 KM, priopćeno je iz Sarajevske burze, prenosi Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-ephzhb.jpgVioleta želi čiste račune, a nekima oko Laste to se ne sviđahttp://grude.com/clanak/?i=131367131367Grude.com - klik u svijetThu, 08 Aug 2019 19:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na aukciji polovicom lipnja, ove godine, Tvornica keksa i vafla “Lasta” Čapljina, poduzeće u stečaju, dobila je novog vlasnika.<p><br /><br />Kupac je tvrtka &ldquo;Violeta d.o.o.&rdquo; iz Gruda.</p> <p><br /><br />Međutim, razgovori oko potpisivanja kupoprodajnog ugovora jo&scaron; se vode, potvrdila je to Behrija Huseinbegović, stečajna upraviteljica za <a href="https://caportal.net/2019/08/08/violeta-zeli-ciste-racune-kao-i-zemljiste-koje-su-uzurpirali-capljinci/">Čapljinski portal</a>.</p> <p><br /><br />S jedne strane kupac traži čiste račune, &scaron;to uz računovodstvene podatke, podrazumijeva i či&scaron;ćenje dijela kruga koji se prema skici Geoportala prostire na 6,3 hektara.</p> <p><br /><br />Na dijelu tog prostora građani su uzgajali različite vrste voća i povrća, a trenutačno je u tijeku priprema i tog prostora, koji se prostire sve do željezničke pruge.</p> <p><br /><br />Potpisivanje kupoprodajnog ugovora obavit će se tek nakon potpunog sagledavanja svih činjenica i potpunog uređenja kruga, odnosno novi vlasnik očito želi u svakom pogledu čiste račune.</p> <p><br /><br />Tek tada će se znati i iznos za koji je tvrtka &ldquo;Lasta&rdquo; u stečaju prodana.</p> <p><br /><br />Kako Čapljinski portal podsjeća, aukcija u lipnju bila je četvrta za prodaju nekretnina, opreme i nematerijalne imovine. Na prvoj aukciji cijena &ldquo;Laste&rdquo; iznosila je 11,2 milijuna KM, na drugoj 9,2 milijuna, a na trećoj 8,4 milijuna KM.</p> <p><br /><br />Inače, novi vlasnik je preuzeo obvezu nastaviti obnovljenu proizvodnju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-lasta.jpgCeste Mostar traže 44 djelatnika za Grude, Mostar, Kiseljak, Orašje, Livnohttp://grude.com/clanak/?i=131358131358Grude.com - klik u svijetThu, 08 Aug 2019 08:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-08-ceste-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>CESTE d.d. MOSTAR objavljile su oglas za prijem radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, traže 44 djelatnika:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA MOSTAR</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 5 (pet) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV vozač specijalnih vozila i strojeva &ndash; KV radnik 1 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA GRUDE</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 4 (četiri) izvr&scaron;itelja<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 2 &ndash; KV radnik 2-1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA KISELJAK</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1- 4 (četiri) izvr&scaron;itelja<br />Cestar 3 &ndash; radnik 3- 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV vozač teretnih vozila &ndash; KV radnik 2- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5- 3 (tri) izvr&scaron;itelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA ORA&Scaron;JE</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1- 5 (pet) izvr&scaron;itelja<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5- 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5- 2 (dva) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA LIVNO</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />Cestar 3 &ndash; radnik 3 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 2 &ndash; KV radnik 2- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV vozač teretnih vozila &ndash; KV radnik 2 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV autoelektričar &ndash; KV radnik 2 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5 &ndash; 2 (dva) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren do 18. kolovoza, a vi&scaron;e o uvjetima na ovom <a title="Ceste Mostar" href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6662" target="_blank">LINKU</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-08-ceste-mostar.jpgS Mihaelom Lončar smilje rade bake od 91 i 87 godinahttp://grude.com/clanak/?i=131342131342Grude.com - klik u svijetTue, 06 Aug 2019 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-06-019-bake-smilje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad netko čuje da na polju rade ljudi koji imaju zajedno 178 godina, onda je prva misao da se radi o najmanje njih sedmero ili više. No iznenadili smo se kad smo u Kozarevcu, naselju kraj Đurđevca, na polju lavande Mihaele Lončar zatekli uz nju još dvije žene.<p>&nbsp;</p> <p>Mihaelina baka, <strong>Jana Sabađija</strong>, ima 91 godinu, dok teta <strong>Franciska Sabađija</strong>, ili kako je svi zovu Franca, ima 87 godina. No njih dvije to ne smeta pa na okućnici gotovo svakodnevno provedu sat ili dva kako bi nasad održavali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U berbi lavande Jana i Franca, kako je prvi objavio <strong><a href="https://podravski.hr/bake-jana-91-i-franca-87-glavna-su-mi-radna-snaga/" rel="nofollow">Podravski list,</a></strong>&nbsp;bile su udarne snage koje su srpom kosile plodove i Mihaeli pomogle da pobere nasad sa 600 grmova koje je posadila prije četiri godine. Ovogodi&scaron;nji urod je bio dobar pa Mihaela očekuje oko 2,5 litara eteričnog ulja i 150 litara hidrolata ili lavandine vodice. Poslije berbe slijedi su&scaron;enje i pakiranje u vrećice. I u tom su poslu vrijedne ruke dviju starica nezaobilazne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sinovi i ja kosimo travu uz grmove, ali to je manji dio posla, jer gotovo svakodnevno treba plijeviti travu i čistiti grmove. To rade moje desne ruke bez kojih ne bi uspjela u tom hobiju. Kad sam i krenula na &lsquo;rodnoj&rsquo; grudi prije četiri godine posaditi lavandu, pitala sam ih mogu li na njih računati, a one su mi u glas rekle da se ne usudim ni&scaron;ta bez njihove pomoći, jer im je posao na zemlji u krvi - govori profesorica geografije, koja s obitelji živi u Kalinovcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povjerenju nam je rekla kako je Kozarevac ipak mjesto u kojem je rođena i odrasla te je stoga lavanda bila u neku ruku i poveznica njezine djece s tim krajem. Kad smo razgovarali s dvije žene u poodmakloj dobi, rekle su nam da im je to sad jedini posao i da ga obavljaju s rado&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Posao nas &lsquo;tjera&rsquo; da ne sjedimo u kući, nego da budemo od koristi. Naučile smo tako. Cijeli život radimo i te&scaron;ko bi nam pao odlazak u &lsquo;mirovinu&rsquo; - govore veselo starice.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Franca je, uz rad na polju, 27 godina bila zvonarka. Nekoliko puta dnevno je zvonila, sve dok je imala snage u rukama povlačeći konopac kako bi pokrenula 300 kilograma te&scaron;ko zvono. Četiri godine starija Jana je, pak, uz rad na zemlji sate i dane, posebice one u zimi, provodila uz &scaron;ivaću ma&scaron;inu. Ne onu električnu, nego onu prastaru koju je nogama pokretala. Do prije koju godinu je aktivno &scaron;ivala, ali sad ma&scaron;ina stoji vi&scaron;e za ukras, jer nema kome &scaron;iti &ldquo;opravu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druže se i pomažu jedni drugima, a to im život čini ljep&scaron;im. Stoga Mihaela nije pogrije&scaron;ila kad je potražila vrijedne ruke dviju starica, koje su jedva dočekale da se aktiviraju, jer kažu da je najteže sjediti besposlen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-06-019-bake-smilje.jpegDašak moga zavičaja: Ajmo u Prodexhttp://grude.com/clanak/?i=131337131337Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 18:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-prodex.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otuđenost kao masovna boljka novog vremena, došla je i u naš kraj. Sve više se domaća susretljivost i otvorenost gube pred strogom računicom hladnog Zapada.<p>&nbsp;</p> <p>Na tro&scaron;kovnik se stavlja sve, i djeca, a pogotovo starci. U civilizaciji napretka sve če&scaron;će padamo na ispitu ljubavi. Tko zna nismo li se u potrazi za boljim poprilično pogubili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najteže se s novom pojavnosti nosi stariji svijet. Snovi o starenju uz unučad i brižnu djecu, padaju u vodu. Djeca nemaju vremena tj. nemaju ljubavi za one koji su im dali život. Obično ih smjeste u starački dom i čekaju??? Često je to i dobro rje&scaron;enje, ali starci ga ne poimaju tako. Nisu to njihova očekivanja, njihovi umorni pogledi traže obiteljsko okruženje i odgovor na pitanje &bdquo;Tko su na&scaron;i bližnji?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Manjina rodijaka Mi&scaron;kicu sinovi su smjestili u dom kad mu je umrla žena. Te&scaron;ko se on nosi s tim jer je morao ostaviti veliku kuću i zamijeniti je malom sobicom u domu, ali ne dopu&scaron;ta malodu&scaron;ju da ga pokori vodeći se onom &bdquo;pusti brigu na veselje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da nije Prodexa, umro bi od de&scaron;perancije &ndash; požali se Anđi i Manji kad su mu do&scaron;li u posjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Živim od sride do sride, a nisam Livnjak &ndash; malo se na&scaron;ali- sridom me moja Anica izvede u Prodex, tada ima slobodan dan na poslu. E, tamo se osićam k&rsquo;o čovik. Obađemo i odiću i obuću, vidimo nami&scaron;ćaj i aparate, ja najvolim odat doli po železariji. Sva&scaron;ta mi zapne za oko pa se sitim kako mi ni&scaron;ta ne triba. Ostala je puna kuća alata &scaron;to sam ga nanio iz Njemačke, nako stoji, žali Bože &ndash; onda uzdahnuv&scaron;i, odmahne rukom pa nastavi smirenije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Anica prati te akcije i namiri kuću dok se ja zabavim razgledajući. Skoro sam srio jednu Kaurku, primeće po siru, zagleda i&rsquo;, mirka, vole Kauri sir. Ja s njom polako u iglenu, a ona jedva dočeka. Priča kako dolazi s busom u Prodex po namirnice i kako u&scaron;ćedi na nečem. Ne bi joj mrsko kad ja reko da sam udovac i da imam njemačku mirovinu. Sve se ominje koda bi ostala sa mnom, zagleda me i užima se u ramenim. Onda dođe Anica i pomete nas. Kaza joj kako sam u domu i kako se dica brinu za me. Smete se gospoja, ali obeća doći i druge sride. E, sad ne znam je li zbog mene ili zbog Livanjskog sira. Ja, svejedno, jedva čekam sridu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pa, eto rodijače, nije ti ni lo&scaron;e &ndash; utje&scaron;i ga Manje. &ndash; More&scaron; u Prodexu nać i kakvu babu, samo nek te Anica ne smeće. Ne razume dica kako je jadan život bez svoje babe i ne računaju kako će i oni brzo na na&scaron;e grane. Ni&rsquo;ko čovika vi&scaron;e ne vara, nego on sam sebe, a uvik mu drugi kriv. Triba na vakat gledat starosti u oči. A svak misli isto, ne će to njega zapasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;ta te god zapane, nisi sam &ndash; umije&scaron;a se Anđa.. &ndash; Već, kad voli&scaron; odat po Prodexu, ajde sad s nama. Ne udi &scaron;to je subota. I mi se volimo tamo zabavit. Vikendom je piva malo jeptinija pa se Manje namiri, a i mesu spuste cinu, ne triba ti se cergat ni pogađat, samo gleda&scaron; di su crvena slova i zna&scaron; &scaron;ta je sniženo. I ja ti volim tamo kupovat. Pravo mi drago razgledat po stalažom, pribirat, omirat, a ni&rsquo;ko ti ni&scaron;ta ne brani. Jo&scaron; će ti rastumačit ako te ne&scaron;to zanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ja nisam od toga- spremno će Manje &ndash; nikad ja ne pitam po&scaron;to je &scaron;ta, već kupim &scaron;ta mi triba i odo sist u kavanu i popit pivu. Volim i ručat k&rsquo;o čovik, a u Prodexu dobra &lsquo;rana i nije skupo. Dok Anđa pribire i probire, ja sidim i gledam svit. Uvik sritnem nekog poznatog, vidim nekog izdaljeg i razmi&scaron;ljam kako se svit dobro postaro. Pro&scaron;le subote sam za&scaron;o u priču s mladim konobarom kad sam ga upito oklen je? Reče dečko lipo i prijazno, a ja mu ispriča kako sam ga pozno po ćaći, i to po &lsquo;odu, baca noge unutra i klima glavom kad iđe. Bi malom drago jer mu svi govore kako liči materinu rodu. Tako ti ja sad imam svog pajdu u restoranu, leti mali k meni čim banem. Nekakav veseo i uručit, pravo mi drag. Zgodan je i onaj crnomanjasti &scaron;to nam bra&scaron;no i gajbe metne u gepek, okretan i uslužan, nemam im zamirke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tebi su svi konobari dragi i uslužni, moj Manje, a ljudi samo rade svoj poso &ndash; Anđa voli malo predbaciti Manji, iako je on ne svija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bude&scaron; li mi capala, ja ću mećat ustribu u kolica pa ne će bit pripuna k&rsquo;o tvoja?- Manje doda &scaron;aljivo, na &scaron;to će Anđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Žena puni kuću a čovik puni novčanik. Već, ajmo mi u Prodex pa ćemo tami sidit, i poist i popit i kupit &scaron;ta triba. Ako vam je nestalo likova, morete i nji&rsquo; namirit. Ba&scaron; zgodno otkad je i &bdquo;Đivić&ldquo; tamo. Znaju ljudi &scaron;ta svitu triba. Neka. Providi Bog nekad i u tuđoj dici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iva Bagarić/Tomislavcity</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-prodex.jpgAluminij pregovara sa Slovencimahttp://grude.com/clanak/?i=131312131312Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slovenci su zainteresirani za poslovni angažman vezan za pokretanje proizvodnje u Ljevaonici, ali bi se mogli uključiti i kao partner kod proizvodnje anoda.<p><br />Najveći pojedinačni vlasnik mostarske kompanije, Vlada FBiH, ostavila je period do nove godine da uprava, Nadzorni odbor i radnici probaju napraviti neke od koraka najavljenih u planu restrukturiranja koji je zadnjih tjedana aktualna tema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako saznaje <strong>Na&scaron;a TV</strong> prvi ljudi Aluminija bili su u Sloveniji s predstavnicima tamo&scaron;njeg giganta Impol grupe gdje je dogovarana potencijalna suradnja. Slovenci su zainteresirani za poslovni angažman vezan za pokretanje proizvodnje u Ljevaonici, ali bi se mogli uključiti i kao partner kod proizvodnje anoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupa Impol iz Slovenske Bistrice prije dvije godine je preuzela posustali &scaron;ibenski TLM i peti je po vrijednosti slovenski izvoznik. Mogu se pohvaliti s vi&scaron;e od 2.300 zaposlenih i neto profitom u pro&scaron;loj godini od 36,7 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovenci bi s Aluminijem surađivali, a kupiti ga hoće Kinezi. Veliku kinesku grupaciju zastupa agencija iz Izraela i to je već javnosti poznato, ali tvrdi se kako su kineske namjere ozbiljnije nego se ranije percipiralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak se brojna delegacija Aluminija, sačinjena od uprave, Nadzornog odbora i sindikata, susrela u Mostaru s onim od kojih očekuje najvi&scaron;e - predstavnicima Vlade FBiH. U sudaru optimističkih očekivanja i surove realnosti dogovoren je rok za "prepakiranje", a predočen je i set mjera za socijalno zbrinjavanje radnika koji je i od ranije ugrađen u na&scaron; sistem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, biv&scaron;em gigantu i nekad najvećem bh. izvozniku struja je isključena 10. jula &scaron;to je značilo prekid proizvodnje. Aluminij duguje vi&scaron;e od 400 miliona KM, od toga tri četvrtine je dug za električnu energiju, najvi&scaron;e prema Elektroprivredi HZHB.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg