Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Održana 3. sjednica Odbora za razvoj ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=217105217105Grude.com - klik u svijetFri, 18 Sep 2020 18:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-18-odbor-razvoj-zzh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, u Širokom Brijegu je održana 3. sjednica Županijskog odbora za razvoj (ŽOR).<p>&nbsp;</p> <p>Na prvom dijelu sastanka, prisutnim članovima ŽOR-a uvodno se obratio ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije gosp. Ivan Jurilj, pozdravio sve članove, te izrazio zadovoljstvo zbog kvalitetnog rada i suradnje svih članova odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon usvojenog dnevnog reda i zapisnika s prethodne sjednice, sljedeća točka dnevnog reda bila je pregled pristiglih komentara na Nacrt Strate&scaron;ke platforme, koji su zaprimljeni u periodu Javnih konzultacija objavljenih na stranici Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije. Svi komentari će biti uvaženi, te će se primijeniti na Nacrt Strate&scaron;ke platforme. Isto tako, naglasio je da će se do kraja procesa izrade dokumenta raditi na ažuriranju analize stanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proces izrade Strategije razvoja Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2021.-2027. godine trenutno je u fazi definiranja i razrade prioriteta i mjera. Gosp. Jurilj je najprije predstavio prijedlog nacrta strate&scaron;kih ciljeva koji su ključni za ostvarenje vizije razvoja, i prioriteta koji predstavljaju specifična područja djelovanja. Nakon ciljeva i prioriteta, predstavljen je uvod u razradu mjera i strate&scaron;kih projekata. U skorijem vremenskom razdoblju planirane su tematske radne skupine kroz koje će se filtrirati ključni strate&scaron;ki projekti. Gosp. Jurilj pozvao je sve članove da se aktivno uključne u razradu mjera i strate&scaron;kih projekata, jer su oni od najvećeg značaja za ostvarenje strate&scaron;kih ciljeva. Nacrt svih razrađenih mjera i strate&scaron;kih projekata planiran je do kraja listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraj službenog djela sjednice bio je predviđen za raspravu o ostalim tekućim pitanjima koja su vezana za područje djelovanja ovoga tijela. Podsjetimo, ŽOR je savjetodavno i operativno tijelo u procesu upravljanja razvitkom, kojeg čine 31 član iz tijela županijske uprave, jedinica lokalne samouprave, kao i nevladinog i privatnog sektora u Županiji Zapadnohercegovačkoj. U procesu izrade Strategije razvoja Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2021.-2027. godine predstavlja operativno tijelo i direktno sudjeluje u izradi iste.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-18-odbor-razvoj-zzh.jpgOd obveze fiskalizacije oslobađa se bezgotovinski način plaćanjahttp://grude.com/clanak/?i=217066217066Grude.com - klik u svijetWed, 16 Sep 2020 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-fiskalna-kasa-ugostiteljstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema pokazateljima, do 14. 5. 2020. godine u sustavu je bilo 83.547 fiskalnih uređaja.<p>&nbsp;</p> <p>Pravna osoba u Federaciji BiH bit će oslobođena evidentiranja prometa preko fiskalnog sustava ako obavlja bezgotovinsko plaćanje - ovo je jedna od ključnih stavki novog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim sustavima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz niz izmjena uvedene su novine kada je riječ o obveznicima fiskalizacije te je pro&scaron;iren obuhvat poslovnih subjekata i poduzetnika koji posluju s gotovinom, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popis djelatnosti Kada je riječ o onim djelatnostima koje se oslobađaju od evidentiranja prometa preko fiskalnoga sustava, to se odnosi na javne ustanove koje obavljaju djelatnost zdravstvene i socijalne za&scaron;tite, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, pravne osobe koje obavljaju po&scaron;tansku djelatnost za proizvode koje dostavljaju uime i za račun obveznika, pravne osobe koje se bave financijskom djelatnosti i djelatnosti osiguranja, osim pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osiguranja i mirovinskih fondova, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, također, oslobađaju se i osobe koje se bave djelatno&scaron;ću javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja, djelatno&scaron;ću vjerskih organizacija, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, osobe koje se bave javnim obrazovanjem, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, te osobe koje se bave djelatno&scaron;ću priređivanja igara na sreću ako su izravno online povezane s Poreznom upravom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izuzeće odnosi se na djelatnosti koje se obavljaju preko bezgotovinskog načina plaćanja, i to za djelatnost trgovine na veliko (veletrgovina), pravne djelatnosti (odvjetnici i notari) i ostale uslužne djelatnosti (članske organizacije). Stavkom 3. ovoga članka nadalje je definirano da ako obavljaju druge djelatnosti i nasuprot postavljenih uvjeta, a koje nisu navedene u ovome članku, imaju obvezu evidentiranja prometa preko fiskalnih sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, obvezu uvođenja fiskalizacije ima svaka pravna osoba i samostalni poduzetnik na način propisan ovim zakonom. Novo je i to &scaron;to će preko fiskalnih uređaja biti evidentiran promet na koji se ispostavljaju PDV fakture (plaćanje i oslobađanja) pri čemu je uspostavljena izravna veza ovog sa Zakonom o PDV-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predložena su nova i zakonska rje&scaron;enja mehanizma nadzora nad proizvođačima ili zastupnicima fiskalnih uređaja i serviserima. Novi sustav rje&scaron;ava i pitanje evidentiranja prometa za one gospodarske subjekte i male poduzetnike koji imaju specifičan način prodaje dobara, kao &scaron;to je prodaja na daljinu preko interneta (online).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mehanizam nadzora Uvedena je obveza dostavljanja jamstva od 300.000 KM kao preventivnog mehanizma kontrole proizvođača ili zastupnika fiskalnih sustava u slučajevima kad ne ispunjavaju zakonske obveze, a koja će biti kori&scaron;tena za od&scaron;tetu obveznika fiskalizacije koji su pretrpjeli &scaron;tetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaznena politika je uređena da preventivno djeluje na sve sudionike u procesu fiskalizacije. U proteklom razdoblju pokazalo se da novčane kazne nisu dovoljno visoke. Stoga su iznosi prekr&scaron;ajnih novčanih kazni povećani sukladno Zakonu o prekr&scaron;ajima FBiH. U 2010., kao prvoj godini primjene ovog sustava u Federaciji BiH, bila su u funkciji 34 fiskalizirana sustava. Već sljedeće godine taj broj se popeo na 13.545, da bi ih, prema pokazateljima, do 14. 5. 2020. godine bilo 83.547.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-fiskalna-kasa-ugostiteljstvo.jpgFilozofija Tedeschijeva uspjeha; Nikad ne drži sva jaja u istoj košarihttp://grude.com/clanak/?i=217039217039Grude.com - klik u svijetMon, 14 Sep 2020 18:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-tedeschi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovisnost samo o jednoj osobi, o jednom proizvodu, o jednom tržištu, o jednom kupcu,.. je recept za propast, kaže Tedeschi.<p>&nbsp;</p> <p>Prije 21 godinu, Emil Tedeschi, vlasnik regionalnog diva Atlantic Group u čijem su sastavu brendovi poput Cedevite, Argete, Grand kafe&hellip;, umalo je prodao svoj biznis i otvorio zabavni park blizu Zagreba, pi&scaron;u 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kolega mi je pri&scaron;ao jedan dan i predložio mi da prodam svoj biznis i uložimo u zabavni park. Iako se činila kao dobra ideja, ona to tada nije bila. Međutim &scaron;to je s ljudima koji su otvorili takve poslove i kako su se oni prilagodili svemu &scaron;to dolazi? Krajem 90-tih godina počeli su se javljati niskobudžetni letovi, multipleks kina i lanci brze prehrane. No takvi su poslovi uspjeli sve ove godine jer su se prilagodili novom razdoblju i svemu onome &scaron;to je dolazilo. Tako je i s krizom zbog korone. Ona jest velika i do&scaron;la je nenadano, ali oni poslovi koji će joj se moći prilagoditi su oni koji će uspjeti &ndash; rekao je čelni čovjek Atlantic Grupe posljednjeg dana Digital Takeover summita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od savjeta za sve poduzetnike je da ne drže sva jaja u istoj ko&scaron;ari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Atlantic grupa se zbog svojih proizvoda zaista velikim dijelom oslanja na turizam, restorane, benzinske postaje,.. I uvelike smo ovisili o zatvaranju takvih objekata. Međutim, to nisu jedini proizvodi koje imamo, jer bismo inače bili u &scaron;kripcu. Imamo i cijelu liniju proizvoda koji se koriste kod kuće i ti proizvodi su za vrijeme karantene pokazali veliki uspjeh &ndash; obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato nikada ne treba ovisiti samo o jednome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovisnost samo o jednoj osobi, o jednom proizvodu, o jednom trži&scaron;tu, o jednom kupcu,.. je recept za propast. To je oduvijek bila moja filozofija. Primjerice, da imate samo jedan proizvod na trži&scaron;tu, on možda sutra ne bude tražen, zamijeni ga konkurencija ili jednostavno nije vi&scaron;e potreban. I &scaron;to ćete onda? &ndash; priča Tedeschi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svi mi kao poduzetnici smo to sposobni napraviti. Prilagoditi se trži&scaron;tu, razmi&scaron;ljati izvan okvira. Ali to treba napraviti na vrijeme. Inače, gubite svoju poziciju &ndash; obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako digitalizacija raste, Tedeschi smatra da bez ljudskog dodira, nema uspje&scaron;nog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nazovite me staromodnim, ali smatram da iako digitalizacija strahovito napreduje, a umjetna inteligencija danas može razmi&scaron;ljati sama i gotovo napraviti točan proizvod prema željama krajnjeg korisnika, neće biti dobre glazbe, dobrog filma, dobre kave ili čokolade, ako barem dijelom ljudska ma&scaron;ta ne bude u tome sudjelovala. To je ne&scaron;to &scaron;to nas izdvaja od strojeva &ndash; mogućnost zamisli, naspram računalnog proračuna &ndash; kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No ipak, podržava digitalni razvoj, pi&scaron;u 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stiže nam jedno novo, drugačije vrijeme i strojevi će nam uvelike pomoći da budemo bolji i stvorimo proizvod koji je dobar i održiv. No i dalje, tehnologija je sjajna, ali bez ljudi ona ne vrijedi &ndash; zaključuje Tedeschi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-tedeschi.jpgIzbacuju se fiskalne kase! Za ugostiteljstvo, turizam... dodatnih 100 MILIJUNA KM POMOĆIhttp://grude.com/clanak/?i=217015217015Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-zena-biznis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer FBiH Fadil Novalić najavio je u intervjuu za Federalnu TV da će još 100 milijuna KM biti iskorišteno za pomoć najteže pogođenim sektorima, zatim je istaknuo da je zahvajujući Vladinim mjerama od svibnja vraćeno 10.000 radnih mjesta te najavio usvajnje fiskalnih zakona za rasterećenje rada.<p>&nbsp;</p> <p>On je za FTV ocijenio da je stvaranje "mini Schengena" zemalja u regiji&nbsp;sa stanovi&scaron;ta ekonomije dobra ideja.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;irenje trži&scaron;ta je dobra stvar, ali imamo prilično lo&scaron;a iskustva s CEFTA-om u kojoj svjedočimo nizu administrativnih zabrana pri protoku na&scaron;ih roba prema susjedima - rekao je Novalić.<br /><br /></p> <p>Istaknuo je da će Vlada FBiH u ponedjeljak uplatiti predujam&nbsp;za nabavu cjepiva za koronavirus, koja je očekivana krajem rujna, ali je to pomjereno na kraj godine.<br /><br /></p> <p>Novalić je precizirao da je planirana nabava 800.000 doza spomenutog cjepiva.<br /><br /></p> <p>Upitan o informacijama da je samo iskori&scaron;teno samo 19 posto sredstava koje je "koronazakon" predvidio za pomoć gospodarstvu, Novalić je rekao da je taj podatak točan jer je pomoć davana samo onima koji su imali pad poslovanja veći od 20 posto.<br /><br /></p> <p>- Pokazalo se da nije bio tako veliki broj tvrtki&nbsp;koje su zabilježile takav pad u poslovanju - kazao je Novalić.<br /><br /></p> <p>Pojasnio je da&nbsp;su tim zakonom poduzeća koja su imala pad oslobođena plaćanja akontacije za porez na dobit i dohodak, &scaron;to je iznos od vi&scaron;e stotina milijuna KM, da su općinama oslobođena sredstva od Civilne za&scaron;tite, a županijama&nbsp;uplaćeno 200 milijuna KM za borbu protiv zdravstvenih i ekonomskih učinaka pandemije.<br /><br /></p> <p>Novalić je naglasio da će jo&scaron; 100 milijuna KM biti iskori&scaron;teno za pomoć najteže pogođenim sektorima poput turizma, ugostiteljstva, izvoza, prijevoza i zračnih luka.<br /><br /></p> <p>Dodao je da je formiran i jamstveni fond s ciljem stimuliranja komercijalnih banaka da kreditiraju gospodarstvo.<br /><br /></p> <p>Novalić tvrdi da novo zaduženje kod MMF-a ne znači da Federacija ima problema s likvidno&scaron;ću, budući da je udio duga FBiH u odnosu na BDP dvostruko manji nego u RS-u, vi&scaron;e nego dvostruko manji nego u Srbiji, i vi&scaron;e nego trostruko manji nego u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Kada su u pitanju radnici koji su u vrijeme pandemije ostali bez posla, Novalić kaže da nema nikakve potrebe za manipulacijom i iznio je podatak da je&nbsp; bez posla od 16. ožujka&nbsp;do danas ostalo&nbsp; 17.193 radnika. Međutim, zahvaljujući Vladinim mjerama od svibnja, vraćeno je 10.000 radnih mjesta.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Ova Vlada, kaže Novalić, kreator je najvećih reformi nakon rata. Ostali su fiskalni zakoni koji znače smanjenje opterećenja za rad. To je za poslodavce i radnike izuzetno važno.&nbsp;Jo&scaron; prije dvije godine su urađena dva zakona koji rasterećuju obveze na &scaron;tetu proračuna&nbsp;i Novalić se nada da je sada najbolje vrijeme da se usvoje i poslao je urgenciju Parlamentu da se usvoje najdalje do 15. listopada.<br /><br /></p> <p>Također je istaknuo i zakon o rekonstruktranju zdravstva&nbsp;budući da je pandemija pokazala slabosti zdravstv, te zakon o fiskalnim sustavima&nbsp;i izbacili bi fiskalne blagajne&nbsp;iz pravnih subjekata - poduzeća, pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-zena-biznis.jpgTurizam u Hrvatskoj bolji od očekivanjahttp://grude.com/clanak/?i=216992216992Grude.com - klik u svijetFri, 11 Sep 2020 18:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-01-more_ljeto.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promotivne kampanje privukle stotine milijuna ljudi ..<p>&nbsp;</p> <p>Prema iznesenim podacima, od ukupnih 47,5 milijuna noćenja u osam mjeseci, 84 posto ili gotovo 40 milijuna ostvareno u srpnju i kolovozu, &scaron;to je 62 posto lanjskog broja odnosno 38 posto manje nego u srpnju i kolovozu 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine 6,8 milijuna turista ostvarilo 47,5 milijuna noćenja, a to je 41 posto lanjskih dolazaka i 53 posto noćenja, &scaron;to je bolje od predviđanja s obzirom na ograničenja zbog pandemije, rečeno je u petak na konferenciji za novinare Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema iznesenim podacima, od ukupnih 47,5 milijuna noćenja u osam mjeseci, 84 posto ili gotovo 40 milijuna ostvareno u srpnju i kolovozu, &scaron;to je 62 posto lanjskog broja odnosno 38 posto manje nego u srpnju i kolovozu 2019. godine. Od toga je polovica ili 21 milijun noćenja bilo samo u kolovozu, &scaron;to je 64 posto od onoga u istom lanjskom mjesecu ili pad od 36 posto. U srpnju i kolovozu u Hrvatsku je do&scaron;lo 5,2 milijuna turista ili 54 posto lanjskog broja (i 46 posto manje), a isti postotak ostvaren je i samo u kolovozu sa 2,7 milijuna turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brnjac: Hvala turističkom sektoru na odrađenoj sezoni</strong><br />"Za rezultate ove sezone zaslužni su turistički sektor i suradnja kroz niz sastanaka s njima, a jasno je da nikome nije bilo lako u ovoj situaciji, no vidjelo se da je sektor dobro pripremljen i svima zahvaljujemo", istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Ocijenila je da je Vlada u pravo vrijeme donijela prave mjere za održanje radnih mjesta i očuvanje likvidnosti u turizmu, a postupnim otvaranjem granica počeli su dolaziti turisti te je rezultat za osam mjeseci bolji od očekivanja u svim vrstama smje&scaron;taja, u kojima se broj noćenja kreće od 40 do vi&scaron;e od 60 posto lanjskih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nautika je jedan od segmenata koji je dobro radio, i sada u Hrvatskoj imamo oko 300 megajahti pa se nadamo da će se ta sezona nastaviti", kazala je ministrica, dodajući da su uz domaće i sva bliža emitivna trži&scaron;ta ovog ljeta ostvarila visoke postotke lanjskog prometa (Njemačka, Slovenija, Poljska, Če&scaron;ka i druga), kao i da je Hrvatska po dolascima stranih turista znatno ispred ostalih mediteranskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručila je i da su mjere pomoći sektoru turizma i ugostiteljstva produžene do kraja godine da bi se lak&scaron;e pripremili za 2021., kao i da će će dio sredstava za pomoć doći i iz EU-a te da su potrebni projekti za ta sredstva. "U idućem razdoblju čeka nas suradnja u očuvanju radnih mjesta i likvidnosti. Radit će se strategija održivog turizma s održivim planiranjem kapaciteta i infrastrukture u &scaron;to ćemo uključiti niz stručnjaka i udruge da bi to bilo i izvedivo", najavila je Brnjac, dodav&scaron;i da se razgovara i o traženjima ugostitelja i smanjenju parafiskalnih nameta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Staničić: Promotivne kampanje privukle stotine milijuna ljudi</strong><br />Direktor HTZ-a Kristijan Staničić istaknuo je da se u Hrvatskoj jo&scaron; odmara oko 200 tisuća turista te da su u tijeku kampanje za jesen, "Tjedan odmora vrijedan" i druge. Kaže da su HTZ-ove kampanje od početka pandemije na dru&scaron;tvenim mrežama i drugim kanalima ukupno privukle stotine milijuna ljudi.<br />"Svjedočili smo i negativnim kampanjama na stranim trži&scaron;tima koje nam nisu i&scaron;le u prilog, ali smo i to nastojali kanalizirati određenim pozitivnim i činjeničnim porukama", rekao je Staničić. Najavio je da će za 2021. u promociji isticati sigurnost Hrvatske, uz napomenu da će trebati poraditi na testiranju na covid-19 u destinacijama, a vjeruje i da će oko 200 milijuna kuna koliko iznosi proračun HTZ-a za ovu godinu (nakon lanjskih 340 milijuna kuna), biti dovoljan za pripremu aktivnosti za 2021. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje o očekivanim prihodima turizma za ovu godinu, koji su se u medijima nedavno spominjali na razini od 4,5 milijarde eura (nasuprot lanjskih oko 10,5 milijarde eura), kazao je da za financijske pokazatelje treba pričekati kraj godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ostojić: U hotelijerstvu financijski pokazatelji niži od fizičkih</strong><br />Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić ocijenio je pak da su ovogodi&scaron;nji turistički rezultati maksimalno mogući u ovoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U hotelima je u osam mjeseci bilo oko 30,4 posto lanjskih noćenja, a u onima sa vi&scaron;e zvjezdica i vi&scaron;e, no anketa HUT-a pokazuje da će financijski efekti u hotelijerstvu biti između pet i 15 posto niži od fizičkih rezultata, a u kampovima blizu 50 posto lanjskog prometa&rdquo;, rekao je Ostojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I on smatra kako bez pomoći Vlade i mjera to ne bi bilo moguće, kao ni spremiti se za iduću sezonu. Vjeruje da je produljenje mjera do kraja ove godine samo tehnički zbog proračuna, te da će se nastaviti i u 2021. godini, prenosi <strong>HINA</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-01-more_ljeto.jpegPovratak Lijanovića: Pokrenuli novi biznishttp://grude.com/clanak/?i=216974216974Grude.com - klik u svijetThu, 10 Sep 2020 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-24-lijanovici_siroki_brijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) na sjednici održanoj u srijedu izdala je dozvole za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju obnovljivih izvora energije (OIE)...<p>&nbsp;</p> <p>...podnositeljima zahtjeva PERO Zenica d.o.o. za solarnu fotonaponsku elektranu u naselju Lije&scaron;nica, općina Maglaj, i AUTO LIJANOVIĆI d.o.o. Mostar za solarnu fotonaponsku elektranu u naselju Bi&scaron;će polje, Mostar.</p> <p>Imateljima FERK-ovih dozvola za proizvodnju električne energije GSL AUTO CENTAR d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje i GALA-SOL, vl. Domagoj Galić iz &Scaron;irokog Brijega izdane su izmijenjene i dopunjene dozvole za rad.</p> <p>Dozvola za opskrbu električnom energijom - dozvola II. reda, izdana je podnositelju zahtjeva Danske Commodities BH d.o.o. iz Sarajeva, dok je gospodarskom dru&scaron;tvu ZLATA-TRANS d.o.o. Sarajevo izdana izmijenjena i dopunjena dozvola za transport naftnih derivata cestovnim prometom.</p> <p>FERK je na kraju donio tri rje&scaron;enja po žalbama kupaca na akte koje su donijela dva elektroprivredna poduzeća, priopćeno je iz FERK-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-24-lijanovici_siroki_brijeg.jpgUSAID kroz projekt ''DIASPORA INVEST'' otvorio poziv za dodjelu grantovahttp://grude.com/clanak/?i=216934216934Grude.com - klik u svijetMon, 07 Sep 2020 18:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-07-diaspora-invest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijavi za grant sredstva možete pristupiti na www.grant.diasporainvest.ba..<p>&nbsp;</p> <p>USAID Projekt &bdquo;Diaspora Invest&ldquo; raspisao je novi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava tvrtkama u Bosni i Hercegovini koja imaju vezu sa bh. dijasporom kroz strukturu vlasni&scaron;tva ili poslovna partnerstva. Riječ je o sedmom pozivu ove vrste, te je isti fokusiran na mala i srednja poduzeća (d.o.o.) koja nisu starija od tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Prijavi za grant sredstva možete pristupiti na <a title="Diaspora invest" href="http://www.grant.diasporainvest.ba" target="_blank">www.grant.diasporainvest.ba</a>, gdje u nekoliko koraka i uz dostavljanje tražene dokumentacije i investicijskog projekta, možete ponuditi plan koji Projekt podržava kroz bespovratna sredstva do 50.000 KM&ldquo;, poručuju iz USAID Projekta &bdquo;Diaspora Invest&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve dodatne informacije, svi zainteresirani mogu se prijaviti na tri online Zoom prezentacije: 9. rujna (11:00h), 10. rujna (16:00h) i 23. rujna (15:00h). Pristupne podatke za prezentaciju ćete dobiti po dostavljanju kontakt podataka na info@diasporainvest.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>USAID Projekt &bdquo;Diaspora Invest&ldquo; ohrabruje investicije bh. dijaspore u Bosni i Hercegovini, poduzetnika koji su se vratili u domovinu, ali i onih koji žive u inozemstvu, a ulažu u poslovne projekte u zemlji. Kroz ne&scaron;to vi&scaron;e od tri godine rada, ovaj projekt je podržao preko 100 kompanija kroz programe tehničke podr&scaron;ke i dodjele grantova. Poziv će biti otvoren do 30.09.2020. (16h).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-07-diaspora-invest.jpgRupčić: Nismo otpustili ni jednoga radnika, održali smo poduzeće u pozitivnom smjeru i uveli pet novih uslugahttp://grude.com/clanak/?i=216931216931Grude.com - klik u svijetMon, 07 Sep 2020 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-07-hpmostar-direktor-rupcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvođenje novih usluga predstavlja veliki izazov i u idealnim uvjetima..<p>&nbsp;</p> <p>Promjene na trži&scaron;tu i sve veći zahtjevi kao i posljedice pandemije korona virusa na poslovanje osjetila su mnoga poduzeća u BiH, kako privatna tako i javna. Kako se sa svim ovim primjenama nosi Hrvatska po&scaron;ta Mostar, te &scaron;to planiraju u budućnosti razgovarali smo s predsjednikom Uprave Matom Rupčićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na čelu ste Hrvatske po&scaron;te Mostar, četiri godine mandata su iza Vas. &Scaron;to biste istaknuli kao najveće izazove Va&scaron;eg prvog mandatnog razdoblja u Hrvatskoj po&scaron;ti Mostar?</strong></p> <p>Strate&scaron;ki cilj Uprave Dru&scaron;tva kroz mandatno razdoblje (2016.-2019.) bio je stabilizirati poslovanje, jer je zatečeno stanje u prethodnom mandatu bilo na rubu održivosti. Bilo je nužno zaustaviti negativno poslovanje i u isto vrijeme realizirati temeljno restrukturiranje Dru&scaron;tva. To se postiglo novom organizacijom i sistematizacijom rada, te uvođenjem novih usluga, &scaron;to je rezultiralo smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda i u konačnici pozitivnim poslovnim rezultatima u sve četiri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mandatnom razdoblju (2016.-2019.) u odnosu na prethodno mandatno razdoblje do&scaron;lo je do povećanja prihoda za 3,5 mil. KM, a istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 1,4 mil. KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četverogodi&scaron;njem mandatu prethodne Uprave Dru&scaron;tva (2011.-2015.) ostvaren je ukupan gubitak od 4,3 mil KM, a u mandatu ove Uprave Dru&scaron;tva (2016.-2019.) dobit u iznosu od 0,7 mil KM. Ako usporedimo ova dva četverogodi&scaron;nja mandatna perioda kada gledamo dobit/gubitak vidljiv je ogroman pomak od 5 mil. KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koje nove usluge ste realizirali i kakve su reakcije trži&scaron;ta bile?</strong><br />Uvođenje novih usluga predstavlja veliki izazov i u idealnim uvjetima, a zatečena financijska situacija te neodržavana infrastruktura bili su otežavajući faktori na samom početku mandata ove Uprave Dru&scaron;tva. Izlaz iz ove nezavidne situacije smo vidjeli u uvođenju novih usluga i pronalasku novih trži&scaron;ta, smatrajući to temeljem na&scaron;eg budućeg poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj nam je bio brzo uvođenje novih usluga za koje smo opravdano smatrali da mogu kompenzirati evidentni pad obujma, a samim tim i prihoda od na&scaron;e osnovne usluge &ndash; običnog pisma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno smo radili na razvoju i implementaciji pet novih komercijalnih usluga i to Brza po&scaron;ta, PostCash, ePostShop, PostPak, Web Brzojav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postojeća mreža i infrastruktura su nam omogućili da u kratkom periodu s navedenim uslugama osvojimo značajne udjele na trži&scaron;tu brze dostave (Brza po&scaron;ta), usluga slanja i primanja novca u međunarodnom prometu (PostCash), Internet trgovine i slanja paketa (ePostShop), te slanje otkupnih po&scaron;iljaka u regiji (PostPak). Tu je zanimljiva usluga i web brzojav &ndash; tradicionalna usluga koja je i dalje vrlo bitna i korisnicima digitalnog doba. Usluga je omogućila slanje brzojava s bilo kojeg mjesta s nekoliko klikova na računalu ili mobitelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan prihod koji je realiziran pružanjem novih usluga promatrano u periodu od kada su pu&scaron;tane na trži&scaron;te do 30. 06. 2020. iznosi 5,5 mil. KM, &scaron;to je značajno kompenziralo pad prihoda od pismovnih po&scaron;iljaka i stvorilo temelj za budući rast i razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na okruženje u kojem se nalazimo i početnu poziciju koju smo imali u odnosu na konkurente, uspje&scaron;no smo pokazali da se HP Mostar može nositi sa izazovima na trži&scaron;tu. Pred nama je jo&scaron; puno posla, ali znanja i iskustva koja imamo svakako ćemo iskoristiti u realizaciji planova u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri tome se mora naglasiti da je implementacija novih usluga zahtijevala značajne organizacijske promjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jesu li možda upravo korjenite promjene u relativno kratkom vremenskom razdoblju bile uzrok nezadovoljstva radnika i &scaron;trajka upozorenja koji ste imali?</strong><br />Organizacijske promjene tehnologije rada u Po&scaron;ti su bile nužne, kako bi se prilagodili postojećoj situaciji na trži&scaron;tu usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to sam već napomenuo, morali smo oslu&scaron;kivati potrebe i želje korisnika, ponuditi im nove usluge, reorganizirati način pružanja usluga, rije&scaron;iti izazove s kojima se susreću u svakodnevnom životu, kao privatni ili kao poslovni korisnici. Na jednako ozbiljan način pristupamo podjeli mirovina, kao i dostavi po&scaron;iljaka Brzom po&scaron;tom ili financijskim uslugama koje nudimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo po&scaron;ta za sve - kako za umirovljenike u udaljenim ruralnim područjima, tako i za velike kompanije s kojima surađujemo. Razdoblje u kojem se trenutno nalazimo svakako je dinamično, prepuno izazova i tko se ne prilagodi promjenama nestati će.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo dva Sindikata i nastojimo imati konstruktivan dijalog s njima. Da li je uzrok nezadovoljstva bila transformacija načina na koji smo sada organizirali obavljanje djelatnosti? Mislim da dijelom jeste, ali smatram normalnim i da se Sindikati zauzimaju za bolje uvjete rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav utjecaj na poslovanje Po&scaron;te je imao korona virus i kako ste reagirali na krizu koju je prouzročio?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojava korona virusa će definitivno obilježiti 2020. godinu i mi&scaron;ljenja sam da će ekonomske posljedice imati svi pa tako i po&scaron;tanska djelatnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacijski smo se relativno brzo, koliko je bilo moguće, prilagodili novonastaloj situaciji uzrokovanoj korona virusom, te smo po&scaron;tansku djelatnost obavljali kontinuirano cijelo vrijeme trajanja progla&scaron;enja nesreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah nakon progla&scaron;enja stanja nesreće formirali smo COVID stožer čiji je zadatak bio i jo&scaron; je uvijek da u suradnji sa Upravom Dru&scaron;tva upravlja na dnevnoj razini kriznim situacijama koje se događaju na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo bih da smo organizacijskim promjenama za sada uspjeli amortizirati korona krizu te da smo <strong>zadržali sve radnike, isplatili pune plaće i regres</strong>, te imali relativno mali broj samoizolacija i zaraženih radnika. U isto vrijeme imali smo značajne rashode po pitanju ulaganja u za&scaron;titna sredstva za radnike i dezinfekcije prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li dobili u vremenu progla&scaron;enja stanja nesreće neku pomoć, obzirom da ste pružali usluge tijekom cijelog vremena pandemije?</strong></p> <p>S obzirom da je Vlada Federacije BiH izuzela javna poduzeća iz &bdquo;korona zakona&ldquo; bili smo prepu&scaron;teni sami sebi i nismo dobili gotovo nikakvu pomoć, iako obavljamo djelatnost od općeg interesa kroz pružanje univerzalne po&scaron;tanske usluge, koju pružamo svim korisnicima pod istim uvjetima, a &scaron;to nam stvara gubitke, jer država određuje cijenu usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vrijeme pandemije korona virusom u BiH veliki broj radnika ostao je bez posla, a brojne tvrtke su bilježile gubitke. Kakav je trag ova, jo&scaron; uvijek aktualna pandemija ostavila na Po&scaron;tu u prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je nama najbitnije i na &scaron;to smo posebno ponosni jest da nismo otpustili niti jednog radnika, održali smo tekuću likvidnost Dru&scaron;tva i uredno smo uspjeli izmirivati sve dospjele obveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine imali smo smanjenje prihoda samo za 2,05% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a svjedoci smo padova prihoda u dvoznamenkastim postotcima u različitim djelatnostima. Rashodi u prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine su povećani za 2,06% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iz razloga značajnog povećanja tro&scaron;kova vezanih za za&scaron;titu na radu, tako da je u prvom polugodi&scaron;tu 2020. ostvaren gubitak u poslovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je rezultat u prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine negativan, kada uzmemo u obzir kompletno zatvaranje trži&scaron;ta i javnog i dijelom realnog sektora uzrokovano pandemijom korona virusa, nismo nezadovoljni postignutim rezultatima. Posebno nagla&scaron;avam kako je u vremenu progla&scaron;enja pandemije i međunarodni po&scaron;tanski promet bio blokiran, te kako smo i zbog tih okolnosti imali gubitke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzimajući u obzir da korona virus nije nestao, primjetan je u srpnju i kolovozu blagi oporavak gospodarske aktivnosti, te je za očekivati bolje rezultate u drugom polugodi&scaron;tu 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dali ste izvukli neke pouke iz COVID 19 krize ?</strong><br />Suočavanje sa pandemijom COVID 19 nas je dodatno potaknulo da se fokusiramo na najvrjedniji resurs svake tvrtke - a to su zaposlenici, te da napravimo sve &scaron;to je u na&scaron;oj moći da taj najvažniji resurs sačuvamo od potencijalne prijetnje od zaraze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje novih tehnologija, rad na daljinu, prilagodba načina na koji pružamo usluge, optimizacija poslovnih procesa, razvoj novih usluga, briga o korisnicima, sve je to bitno, ali zaposlenici su definitivno najvažniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kriza nas je potaknula da razmi&scaron;ljamo izvan standardnog okvira u smislu kreiranja novih poslovnih modela koje ćemo primijeniti, kako bismo kreirali usluge po mjeri za na&scaron;e korisnike. Svaka kriza sa sobom donosi i poslovne prilike, a kod nas je to definitivno bilo povećanje potražnje za uslugama iz domena brze dostave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda najvažnija promjena se dogodila kod na&scaron;ih korisnika, jer brzina kojom su transformirali svoje pona&scaron;anje i način na koji su prihvatili nove &bdquo;e usluge&ldquo; za nas je bilo nevjerojatno otkriće, kada uzmemo u obzir statističke pokazatelje u BiH vezano za broj on line korisnika usluga prije pojave COVID19.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je revizorsko izvje&scaron;će HP Mostar za 2019 godinu. Kakvo ste mi&scaron;ljenje dobili?</strong><br />Prema mi&scaron;ljenju Ureda za reviziju dobili smo pozitivno mi&scaron;ljenje na financijske izvje&scaron;taje, čime je potvrđeno da financijski izvje&scaron;taji Dru&scaron;tva za 2019. godinu istinito i fer prikazuju financijski položaj Dru&scaron;tva u svim materijalnim aspektima, financijsku uspje&scaron;nost, novčane tijekove i promjene na kapitalu u skladu sa prihvaćenim okvirom financijskog izvje&scaron;tavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče mi&scaron;ljenja Ureda za reviziju vezano za reviziju usklađenosti, tu smo dobili mi&scaron;ljenje s rezervom, te određene preporuke o budućim postupanjima, koje planiramo u dogledno vrijeme realizirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U medijima se pojavila informacija kako ste prijam radnika u 2019. godini radili bez objave javnog natječaja. Koji je va&scaron; komentar na ove navode?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovorno tvrdim da u 2019. godini ni jedan radnik u HP Mostar nije primljen ne neodređeno vrijeme bez javnog natječaja, te da smo kada je prijem radnika u pitanju zakonito postupali. Ovdje se radi o zlonamjernoj interpretaciji revizorskog izvje&scaron;ća od strane pojedinih medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HP Mostar u proteklom razdoblju javno je objavila 48 natječaja za posao, te je provedena zakonom propisana procedura prijema radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno potrebama posla u hitnim situacija Dru&scaron;tvo je zakonito, a sve temeljem Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH (članak 5) vr&scaron;ilo hitni prijem radnika na određeno vrijeme (120 dana), i u tim postupanjima nema ni&scaron;ta nezakonito.</p> <p><strong>Kako vidite budućnost Po&scaron;te i u kojem smjeru će se razvijati?</strong><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar ima sve predispozicije da zadrži svoje mjesto na postojećim trži&scaron;tima i prilagodi se novim trži&scaron;tima i zahtjevima na&scaron;ih korisnika. Rezultati koje imamo s novim uslugama svakako nam ulijevaju povjerenje i daju vjetar u leđa.<br />Planiramo se razvijati u smjeru izgradnje logističke infrastrukture, kako bismo omogućili logističke usluge na&scaron;im poslovnim korisnicima, te jo&scaron; kvalitetnije pružanje usluga brze dostave paketa. Digitalizacija po&scaron;tanskih i financijskih usluga će biti fokus u smislu dodavanja nove vrijednosti postojećim, a i novim uslugama, koje planiramo plasirati na trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povjerenje korisnika u Po&scaron;tu:</strong><br />Po&scaron;te diljem svijeta pružaju financijske usluge vi&scaron;e od jednog stoljeća, a danas imaju oko milijardu klijenata. Svjetska po&scaron;tanska unija (UPU) nedavno je objavila izvje&scaron;će pod nazivom &bdquo;In Post We Trust&ldquo; koje govori da povjerenje koje korisnici imaju prema po&scaron;tanskim operaterima može utjecati na njihovu odluku da krenu koristiti digitalne financijske kanale preko po&scaron;tanske mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje &bdquo;We are social&ldquo; iz 2019. govori kako 59% građana u BiH ima bankovni račun, dok ih samo oko 10% ima kreditne kartice. Zbog ovih podataka smatramo da tradicionalne financijske institucije ne mogu dosegnuti određeni dio populacije koji nema bankovni račun ili se nalazi na ruralnim i udaljenim područjima, i tu se vidi snaga mreže poslovnica Hrvatske po&scaron;te Mostar i povjerenje koje korisnici imaju u nas kao instituciju. Na&scaron;a usluga PostCash brz je i jednostavan način međunarodnog slanja i primanja novca po&scaron;tom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-07-hpmostar-direktor-rupcic.jpgCrno tržište duhana u BiH premašilo 50 posto, na gubitku svihttp://grude.com/clanak/?i=216896216896Grude.com - klik u svijetSat, 05 Sep 2020 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-cigarete.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgubljen je novac u vrijednosti 30 kilometara auto-puta, približno 1/3 mirovina ili 200 novih vrtića, samo u 2019. godini..<p>&nbsp;</p> <p>Legalno trži&scaron;ta duhanskih proizvoda je od 2010. godine do 2020. palo za vi&scaron;e od 56 posto, &scaron;to za posljedicu ima ogromne gubitke u svim proračunima, upozoravaju ekonomski stručnjaci, predstavnici duhanske industrije kao i Uprave za neizravno oporezivanje (UNO).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako, recimo, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine po osnovu tro&scaron;arina na duhan i duhanske prerađevine prikupljeno je 430 milijuna maraka manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok druge strane crno rapidno raste i postalo je najveći u Europi, pi&scaron;e Indikator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tog razloga, UNO BiH je u suradnji s Udruženjem ekonomista RS &ndash; SWOT pokrenula kampanju "Stop &scaron;vercu" čiji je cilj suzbiti krijumčarenje cigareta u BiH, potaknuti usklađivanje poreznih nameta s trži&scaron;tem da bi cijene legalnih cigareta bile manje. U okviru ove kampanje, organizatori pozivaju građane da, ukoliko imaju informacije o krijumčarenju duhana i cigareta, to prijave na broj telefona 080 02 06 07.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi pozivi su anonimni, a prijava, kako kažu u UNO BiH, već ima. Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije UNO BiH, rekao je kako je jako važno da građani ne moraju ostavljati nikakve podatke kada prijavljuju slučajeve prodaje duhana i duhanskih proizvoda bez tro&scaron;arinske markice, odnosno na crno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz tog razloga ih i molimo da dostavljaju &scaron;to konretnije informacije koje ćemo mi obraditi, izaći na teren i praktično oduzeti cigarete koje se nprodaju nelegalno na trži&scaron;tu BiH, kazao je Kovačević. On je objasnio da cigarete koje se prodaju bez tro&scaron;arinskih markica ne plaća tro&scaron;arina i PDV, a od tih sredstava se financiraju važne stvari u na&scaron;oj državi, a to su prije svega zdravstvo, &scaron;kolstvo, putna infrastruktura, razna socijalna davanja i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o kampanji ''Stop &scaron;vercu'', Kovačević je naveo kako ona već daje određene rezultate i da će &scaron;ira javnost uskoro biti upoznata s njima. Sa&scaron;a Grabovac izvr&scaron;ni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, podsjeća da udruženje na čijem je čelu već duže vremensko razdoblje upozorava na problem crnog trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upravo kampanja "Stop &scaron;vercu" ima za cilj dodatno animirati naj&scaron;iru javnost i ukazati na posljedice crnog trži&scaron;ta ali i sve institucije koje mogu pomoći da se to nelegalno trži&scaron;te suzbije, naveo je Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi sad nažalost imamo situaciju da su svi na gubitku: država koja ubira manje prihoda, građani koji konzumiraju cigarete kojima se ne zna niti porijeklo niti sadržaj, proizvođači i distibuteri koji trpe velike gubitke, jer ne mogu da se nose s cijenama koje diktira crno trži&scaron;te, kazao je Grabovac.<br />Kako kaže, cilj svake države jeste voditi brigu o zdravlju svojih građana i u tom smislu da radi na tome da se smanji broj pu&scaron;ača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svakako se treba boriti protiv pu&scaron;enja, ali povećanje tro&scaron;arina nije dalo traženi rezultat, jer smo dobili nekontrolirano trži&scaron;te ilegalnih jeftinih cigareta koje se mogu prodavati bilo gdje, čak i u blizini &scaron;kola, &scaron;to je recimo nemoguće u legalnom lancu prodaje, upozorava Grabovac. Prema njegovim riječima zbog toga i ne čude podaci koji se mogu čuti da se broj pu&scaron;ača nije smanjio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH predstavnici tri najveće duhanske kompanije u BiH: "Philip Morrisa" (PM), "British American Tobacca" (BAT) i "Japan Tobacca International" (JTI) podržavaju kampanju "Stop &scaron;vercu" i upozoravaju da je udio crnog trži&scaron;ta alarmantno porastao i znatno prema&scaron;io 50 posto ukupnog trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U PM podsjećaju kako je duhanska industrija na ime neizravnih poreza i PDV-a u 2019. godini, uplatila oko milijardu KM &scaron;to predstavlja 16 posto svih uplaćenih neizravnih poreza, te je pored plaćanja poreza, zaposlen znatan broj zaposlenika ćiji su su poslovi održavali i tijekom pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U ovom je trenutku izuzetno važno da državne institucije i nadležne agencija, podrže legitimnu duhansku industriju, ističu u PM. U JTI-u napominju kako izgubljeni novac je mogao vi&scaron;estruko koristiti građanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Govorimo o izgubljenom novcu u vrijednosti 30 kilometara auto-puta, približno 1/3 mirovina ili 200 novih vrtića, samo u 2019. godini, ilustrativno navode u JTI-u uz konsatataciju da dodatno zabrinjava stanje u kojem je krijumčarenje cigaretama i duhanom, na koje nije plaćen porez, vidljiv na tržnicama i ulicama &scaron;irom zemlje. Dalje navode da policija svakodnevno otkriva i oduzima određene količine nelegalnih cigareta i duhana, najče&scaron;će u prtljažniku automobila, te su te akcije zaplijena veoma važne, ali one predstavljaju tek kap u moru ilegalne trgovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U JTI-u smatraju kako se treba pokrenuti sveobuhvatno djelovanje svih nadležnih institucija u radu na suzbijanju crnog trži&scaron;ta i vraćanja novca u legalne tokove. Također pozivaju na formiranje Radne grupe na čelu sa Upravom za neizravno oporezivanje koja bi objedinila i koordinirala rad svih institucija nadležnih za suzbijanje krijumčarenja &ndash; SIPA, sve razine MUP-a, tužiteljstvava i inspekcijskih službi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BAT-u kažu da, s obzirom na veliko tro&scaron;arinsko opterećenje, najveće u Europi prema kupovnoj snazi stanovni&scaron;tva, ilegalno trži&scaron;te je očito postalo unosan biznis koji sve vi&scaron;e istiskuje legalno trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz kuta poslovanja tu najvi&scaron;e trpi domaće gospodarctvo, a posebno proizvođač, distributeri i maloprodaja, &scaron;to na kraju negativno utječe na sve zaposlene u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju maloprodaja, zbog gubitaka na crnom trži&scaron;tu, mogućnost novog zapo&scaron;ljavanja i povećanja plaća je gotovo nemoguća, &scaron;tovi&scaron;e, vrlo su moguća su otpu&scaron;tanja zaposlenika, upozoravju u BAT-u.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-cigarete.jpgGrudski stručnjak tvrdi: Stanje u ekonomiji nije tako crno, ali dijelu poduzetnika ovo je dobar izgovorhttp://grude.com/clanak/?i=216889216889Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U mnogim djelatnostima, pogotovo onim turističkim, brojni strepe što će im donijeti jesen, a zbog općeg pada potrošnje i mikro poduzetnici strahuju hoće li morati otpuštati ljude.<p>&nbsp;</p> <p>Gospodarstvenici, ekonomski analitičari i sveučili&scaron;ni profesori s kojima smo razgovarali, pak, nisu pesimisti i to u prvom redu zbog europske financijske injekcije za koju smatraju da će u velikoj mjeri spasiti radnike od velikih potresa na trži&scaron;tu rada.<br /><br />Podsjetimo, Hrvatska je dobila veliku pomoć od EU, a i BiH iako nije članica dobiva značajna sredstva da vlade i županije mogu pomoći gospodarstvu.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci tvrde kako jesen radnicima neće biti tako "vruća" kako su očekivali na početku pandemije.<br /><br /></p> <p>&ndash; &Scaron;to se tiče same ekonomije, situacija će biti zahtjevna, no kad je riječ o stopi nezaposlenosti, mislim da je politika naučila ne&scaron;to iz zadnje krize i da neće dopustiti da broj nezaposlenih prijeđe 200 tisuća. On se sad kreće oko 160 tisuća &ndash; mi&scaron;ljenja je Ljubo Jurčić, sveučili&scaron;ni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, rođeni Gruđanin.<br /><br /></p> <p>&ndash; Za očekivati je da će tekstilni sektor, kao i onaj drvni te niz drugih padati, ali uvjeren sam da će Vlada politički čuvati zaposlenost, u čemu će joj pomoći europski novac. Europska unija neće ovu pandemijsku situaciju gledati sjedeći i skr&scaron;tenih ruku kako ne bi izazvali nezadovoljstvo ljudi cijelom Unijom.<br /><br /></p> <p>Oni će sad tolerirati različite administrativne mjere koje prije nisu bile dopu&scaron;tene samo da se koliko-toliko sačuvaju radna mjesta &ndash; napominje prof. dr. Jurčić.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ljudi zbog epidemije sigurno neko vrijeme neće putovati ni blizu kao prije. Sve manje će biti kongresa, poslovnih putovanja i savjetovanja jer smo u koroni shvatili da se sve možemo dogovarati iz kuće preko interneta, tako da će, ne samo turistička, nego i biznis-putovanja znatno pasti &ndash; dodaje.<br /><br /></p> <p>Isto tako, nesumnjivo će, ističe Jurčić, dio poduzetnika iskoristiti priliku da smanjuju plaće radnicima pod izgovorom te&scaron;kih okolnosti.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na to ih neće natjerati nikakve "te&scaron;ke okolnosti" nego naprosto oni u svakoj krizi koriste priliku da kadrovski restrukturiraju kompaniju. To je tako uvijek &ndash; sliježe ramenima Jurčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngObitelj Leko udružila snage i podiže uspješan biznis: Imamo jedinstvene prozvodehttp://grude.com/clanak/?i=216880216880Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-04-leko-l-eko1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priča iz zaselka Leke u Vinjanima Gornjim kod Imotskog upravo ima naglasak na obitelj u kojoj su zajedništvo, rad, uzajamno povjerenje neprikosnoveni zakon. Zoran Leko je diplomirani inženjer geodezije, njegova supruga Katica je inženjerka kemije, a imaju dvoje djece.<p>&nbsp;<br />Zoranov brat Ivan je majstor električar, njegova supruga Kristina je ekonomistica i imaju jedno dijete. Spomenutu četvorku odraslih na svoj način koordinira i "servisira" savjetima i ljubavlju Zoranova i Ivanova majka Mira.<br /><br /></p> <p>Njih petero imaju zajednički projekt pun mirisa. Zoran i Katica žive u Svetoj Nedelji kod Samobora, ali svake godine su od 15. lipnja do 1. rujna u zaselku Leke, gdje Ivan i Kristina žive s majkom i svekrvom Mirom. Svi se bave sadnjom i preradom aromatičnog bilja.<br /><br /></p> <p>Trenutno imaju zasađen hektar i pol smilja i lavande, izgradili su modernu destileriju, a njihovi proizvodi već su ugledali zahtjevno trži&scaron;te. Planovi za pro&scaron;irenje plantaže su vrlo konkretni, dok se rad na zahtjevnom marketingu iz dana u dan pojačava.&nbsp;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-04-20-09-04-leko-l-eko2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Istina, nisu Leke prva obitelj koja je u Imotskoj krajini započela saditi i prerađivati aromatično bilje, ali nakon onoga &scaron;to smo čuli i vidjeli kod njih, čini nam se da je to njihov novi iskorak.<br /><br /></p> <p>- Nakon rada u Kataru, gdje sam bio s obitelji, krajem 2015. sam do&scaron;ao u Hrvatsku. Budući da smo brat i i ja uvijek ne&scaron;to vrtjeli s poslovima, a te godine u trendu je bilo aromatično bilje, rekli smo jedan drugom - krenimo s tim. Imamo zemlje, okruženje je ekolo&scaron;ko i čisto, imamo volju, ali i početni kapital. U konačnici, imamo i struku, na&scaron;e supruge Katicu i Kristinu.<br /><br /></p> <p>Veliku podr&scaron;ku u na&scaron;oj nakani imali smo u majci Miri, koja je prvih godina podosta na samom terenu vukla posao dok nasadi nisu stasali. Sada, nakon četiri godine, vide se ozbiljne konture cijele na&scaron;e mirisne priče.<br /><br /></p> <p>Raspodijeli smo poslove: mi u Svetoj Nedelji vodimo papirologiju i marketing, Ivan, Kristina i mama su ovdje uz nasade, mi dođemo za berbu s novim idejama, sjednemo i pravimo inventuru. Ona je za sada vrlo dobra, a i perspektive su jasne i ostvarive. Krenulo nam je, jer nemamo pritisak da ćemo uloženo u destileriju i nasade uspjeti vratiti preko noći - ističe Zoran Leko.<br /><br /></p> <p>Njegova supruga Katica tvrdi da sada imaju jedinstvene proizvode na domaćem trži&scaron;tu kada su u pitanju eterična ulja. Od prvog melema, koji je bio i svojevrstan pilot-proizvod, glavni naglasak je bio na tome da u proizvodima iz Lekine plantaže ne smije biti ni&scaron;ta sa strane. Ni vode čak.<br /><br /></p> <p>- Ili ćemo stvoriti brend iz Vinjana Gornjih kako su ga dali ova zemlja, sunce i ki&scaron;a, do hladnih pre&scaron;anih biljnih ulja i onih eteričnih, ili nećemo ni&scaron;ta raditi.<br /><br /></p> <p>Prvi melem od smilja testiran je mjesecima kod prijatelja i poznanika, ali i nepoznatih ljudi. Tek kada su oni poslali svoje recenzije, kada smo dobili ekolo&scaron;ki certifikat za svu na&scaron;u sirovinu, mogli smo krenuti u proizvodnju, a to su serumi za lice, masažna eterična ulja za tijelo i hidrolati. Sve s etiketom "Made in Vinjani Gornji".<br /><br /></p> <p>Znači, kao struka sam rekla ovom skladnom dru&scaron;tvu: Ili će biti samo i isključivo izvorno ili bolje da ni u &scaron;to ne uzlazimo. Znam da je ovo teži put, ali odustati nećemo - nagla&scaron;ava Katica Leko.<br /><br /></p> <p>Svoje proizvode obitelj Leko plasira preko web shopa, a već imaju i treću generaciju ponude. Potvrdu kvalitete daju im i turisti.<br /><br /></p> <p>Zbog korone i manjeg broja gostiju ove godine opao je posao na prodajnim mjestima u Dubrovniku, Ninu i Cresu, ali ova obitelj traži i način da danas-sutra otvori i vlastitu prodavaonicu, gdje bi izbirljivom trži&scaron;tu ponudili imotske mirise.<br /><br /></p> <p>Skladna obitelj ide dalje, &scaron;irit će se plantaža. Katica ima nove ideje za nove proizvode, a Zoran užurbano radi na stvaranju preduvjeta za pro&scaron;irenje prerađivačke proizvodnje kori&scaron;tenjem novca iz EU-ovih fondova.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-04-20-09-04-leko-l-eko3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Kristina kao ekonomistica ispituje trži&scaron;te i način proboja na inozemne police, dok su njezin suprug Ivan i svekrva Mira na terenu uz nasade.<br /><br /></p> <p>Uz ovakav skladni i konačno stručni rad čini se da će miri&scaron;ljivi i ljekoviti proizvodi od smilja i lavande iz zaseoka Leke brzo naći svoj put po Europi.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;i proizvodi zovu se "L-Eko" - dodaje Zoran na kraju posjeta njihovoj plantaži i destileriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-04-leko-l-eko1.jpgSvjetski prvak u Formuli 1 Nico Rosberg kupio Rimčev C_Twohttp://grude.com/clanak/?i=216819216819Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-c_two_static_front_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nico je jedan od samo 150 ljudi u svijetu koji će posjedovati C_Two.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon 11-godi&scaron;nje karijere u Formuli 1, tokom koje se izborio i za titulu svjetskog prvaka 2016. godine, Nico je započeo karijeru poduzetnika, a ulaže u održivost i zelene tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investirao je u vi&scaron;e od dvadeset start-upova s temom mobilnosti, kao i u potpuno električno prvenstvo Formule E. Lani je osnovao Greentech festival, globalnu platformu za održive inovacije i način života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac Automobili u svoju "obitelj vlasnika" primio jo&scaron; jednog člana &ndash; u Hrvatskoj im se pridružio svjetski prvak Formule 1 Nico Rosberg kako bi prilagodio svoj lični C_Two i testirao napredni prototip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nico je jedan od samo 150 ljudi u svijetu koji će posjedovati C_Two. Svoj primjerak je naručio početkom 2019. godine, nakon &scaron;to se susreo s osnivačem i izvr&scaron;nim direktorom tvrtke Rimac Automobili Matom Rimcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je Nico Rosberg u Svetoj Nedelji posjetio Rimčev tim - koji danas broji vi&scaron;e od 700 ljudi - kako bi odlučio o detaljima, odnosno kako bi po svojim željama konfigurirao automobil koji će mu, kao i ostalim kupcima, biti isporučen 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon 11-godi&scaron;nje karijere u Formuli 1, tokom koje se izborio i za titulu svjetskog prvaka 2016. godine, Nico je započeo karijeru poduzetnika, a ulaže u održivost i zelene tehnologije. Investirao je u vi&scaron;e od dvadeset start-upova s temom mobilnosti, kao i u potpuno električno prvenstvo Formule E. Lani je osnovao Greentech festival, globalnu platformu za održive inovacije i način života, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čast nam je &scaron;to je Nico odabrao postati dijelom obitelji Rimac Automobili. Nico je sjajan &ndash; pokretač, poduzetnik u održivosti, zaljubljenik u tehnologiju i pojedinac usmjeren na budućnost, točno razumije &scaron;to želimo postići s C_Two. Razumije da želimo postaviti nove standarde performansi kori&scaron;tenjem napredne električne tehnologije koja je u potpunosti razvijena u na&scaron;em vlastitom pogonu ovdje u Rimac Automobilima. Automobil koji smo kreirali proizvodi gotovo iz temelja tim u Hrvatskoj. A imati za kupca jednog od najboljih svjetskih vozača nevjerojatan je osjećaj, rekao je Mate Rimac, osnivač i izvr&scaron;ni direktor tvrtke Rimac Automobili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos ka&scaron;njenjima zbog Covida-19, razvoj C_Two brzo napreduje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije ove godine Rimac Automobili najavili su novu proizvodnu liniju u Hrvatskoj, gdje će se proizvoditi 150 serijskih automobila, a među njima i Nicov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;i glavni inženjer Aston Martina, potpredsjednik automobilskog inženjerstva u Tesli i voditelj Appleove grupe za posebne projekte, Chris Porritt, također se pridružio Rimčevu timu kao glavni tehnolo&scaron;ki direktor, s neposrednim fokusom na pokretanje proizvodnje za C_Two.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac C_Two iz mirovanja do brzine od 161 km/ h (100 milja na sat) pojurit će za 4,3 sekunde te će postizati najveću brzinu od 415 km/h u konačnom proizvodnom obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paralelno s razvojem modela C_Two, tvrtka Rimac Automobili nastavila je rasti, a Porsche je povećao svoj vlasnički udio na 15,5%. Također, Hyundai Motor Group uložio je 80 milijuna eura, čime se pridružio popisu ranijih Rimčevih partnera - tvrtkama Koenigsegg, Automobile Pininfarina i Aston Martin.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-c_two_static_front_02.jpgImotski poduzetnici u pandemiji: Cure u Gangstera moraju imati negativan korona testhttp://grude.com/clanak/?i=216806216806Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 13:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-gangster.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imotski je prvi grad u Hrvatskoj čiji je stožer donio nove, strože mjere zbog opasnosti od širenja zaraze koronavirusom. Prošlog tjedna u samo dva dana bilježio je 80 zaraženih, nakon čega se stanje polako počelo smirivati, ali virus i dalje kruži pa je u srijedu načelnik gradskog Stožera civilne zaštite dr. Ivica Čikeš objavio da je i on pozitivan.<p>&nbsp;</p> <p>Zanimalo nas je kako Imoćani žive pod novim režimom. U glavnoj gradskoj ulici nema mjesta za parkiranje. Kafići puni, ljudi ima u trgovinama, u pekarnicama, redovi su pred bankama. Ljudi čekaju disciplinirano, vani, s maskama. Pred brijačnicom i frizerom isti prizor. Unutra samo jedan, a pet&scaron;est ih čeka pred vratima. Prvo poznato lice koje srećemo ono je Nediljka Babića Gangstera, najpoznatijeg bračnog savjetnika na na&scaron;im prostorima. Zastajemo čestitati mu jer je dan prije jednoglasnom odlukom Skup&scaron;tine Splitsko-dalmatinske županije dobio županijsku godi&scaron;nju nagradu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nisam ja mirovao ni u vrijeme kada smo zbog korone svi bili zaključani u svojim kućama. Telefonirao sam, kontaktirao preko interneta, osuvremenio sam se i ja pa sam napravio web-stranicu i, eto, čim je popustilo, počeli su sastanci i upoznavanja uživo i mogu vam reći da je neki dan sklopljen jedan brak, a bit će ih jo&scaron;. Mlada je Albanka. Evo ba&scaron; mi se žali jedna klijentica da je momak kojeg sam joj poslao malo neodlučan i stidan. Ona bi htjela da on malo pokaže inicijative, a ja joj kažem: &ldquo;On ti je takav zbog korone, pridržava se mjera o fizičkom razmaku!&rdquo; &ndash; smije se Gangster, koji nikamo ne ide bez svoje fascikle s najakutnijim slučajevima. Sada bi rado oženio &ldquo;neke na&scaron;e&rdquo; koji su inače u Njemačkoj, a sad su do&scaron;li i htjeli bi, poput Matana, pronaći svoju Nu&scaron;u u rodnom kraju. Prolazimo uz red kafića. Zabranjeno je posluživati u zatvorenom, terase su pune, stolovi razmaknuti i nema slobodnog mjesta.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pogledaj ti ovo. Po četiri-pet cura i same sjede za stolom. Mu&scaron;kog nigdje, ne daju im blizu. Lak&scaron;e ti je u Imotskom naći jamca za kredit nego curu koja se hoće udati. Neće i neće. Biraju. Svaka bi zgodnog, obrazovanog i dobro potkoženog, a kada joj i takvog ponudi&scaron;, opet mu nađe manu &ndash; žali se Babić na probleme u svome poslu. Zbog izbirljivosti na&scaron;ih djevojaka, Nedo je u Hrvatskoj udao na desetke Ukrajinki, Bosanki, Filipinku, a sada su, kaže, hit Albanke. U kartoteci ima i jednu Kineskinju kojoj traži muža.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kada bude dolazila, Kineskinja mora imati čiste papire. Znači i negativan test na koronavirus! &ndash; provode se mjere i kod Gangstera. Dokumentarni film &ldquo;Gangster te voli&rdquo;, koji je Neboj&scaron;a Slijepčević snimio o njegovu životu, osvajao je prije nekoliko godina nagrade na brojnim festivalima diljem svijeta pa mu se sada obraćaju potencijalni ženici i udavače iz svakog kutka zemaljske kugle. Reputaciju je stekao zbog 430 brakova koji su sklopljeni zahvaljujući njegovu posredovanju.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ljubav ne zna za granice, nacije ni vjere, a ne bi trebala znati ni za koronu. Evo, sada se otkazuju i odgađaju svadbe jer je na snazi zabrana okupljanja vi&scaron;e od 50 ljudi. Pa za&scaron;to ih se mora okupiti 500 da bi se vjenčalo dvoje ljudi koji se vole?! Ne odgađajte vjenčanja, vjenčajte se tiho, s kumovima i najbližima, a veliku proslavu možete napraviti i dogodine &ndash; poručuje Gangster svim mladencima koji čekaju popu&scaron;tanje mjera da bi izgovorili sudbonosno &ldquo;da&rdquo;. Pravi problemi zbog otkazivanja i odgode vjenčanja muče Antu Marija Topića, čija obitelj ima salu za svadbe.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ova je godina nikakva. Od Uskrsa sam bio rezerviran, ali sve su morali odgoditi za ovo ljeto pa je bilo rezervacija za svaki petak, subotu i nedjelju. Sada je opet ne&scaron;to otkazano, ne&scaron;to odgođeno &ndash; otkriva nam Topić. Ima najveću salu za vjenčanja u Imotskoj krajini.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pogledajte vi ovaj prostor, ova dvorana ima vi&scaron;e od 800 kvadrata, plus ispred. Stolovi su odvojeni, imamo WC za jednu, drugi za drugu ekipu, za invalide. Ljudi se ne mije&scaron;aju, konobari dolaze, dezinfekcija svuda... Sve sam uvjete ispunio, ali odluka je odluka i ja ću je po&scaron;tovati. U sali nije ni bilo vi&scaron;e od 150 ljudi kada je moglo biti i 300. Moram reći, ljudi se boje, neće da dolaze. Kažu mladenci: &ldquo;Mi dijelimo pozivnice, ljudi vraćaju&rdquo;. Oni koji su imali zakazano u travnju i svibnju sada već drugi put otkazuju. Ovu godinu možemo zaboraviti &ndash; zaključuje Topić, čija obitelj živi od tog posla, a zapo&scaron;ljava vi&scaron;e od 10 ljudi. Nada se da će država i dalje biti korektna i isplatiti plaće zaposlenicima u svim tvrtkama kojima je zabranjen rad.<br /><br /></p> <p>Kada on ne radi, dodaje, u problemima su stočari od kojih je kupovao janjce, a sada su to ovce jer ih nije imao tko kupiti, OPG-ovi, cvjećari, fotografi, vinari... &ndash; Čovjek od kojeg kupujem vino žali mi se da su mu bačve pune, a dolazi novo. &Scaron;to ću, sve sam kupio i sada stoji kod mene u podrumu. Nema ga tko piti. &Scaron;teta je golema, ne samo meni, vjenčanja su nevjerojatan pogon. Za svaku se svadbu proda bar sto pari novih cipela! Ali &scaron;to se može? Preživjeli smo mi i gore, Domovinski rat, preživjet ćemo i ovo! &ndash; poručuje Marijo Topić.<br /><br /></p> <p>Sanja Lončar Ružić predsjednica je Sportske udruge Fitness centar Tempo, jedinog fitness centra u Imotskom. Zatvoren je. Strože epidemiolo&scaron;ke mjere koje su donesene za Imotski nisu se ticale njezina poslovanja, ali dva dana kasnije Stožer Splitsko-dalmatinske županije donio je odluku o zatvaranju svih sportskih dvorana i fitness centara u županiji zbog pojave zaraze u nekim drugim, sto kilometara udaljenim centrima pa je i ona morala staviti ključ u bravu. Ogorčena je jer se cijelo vrijeme držala svih propisanih mjera pa i vi&scaron;e od toga.<br /><br /></p> <p>&ndash; Svim korisnicima mjerili smo temperaturu prije ulaska, dezinficirali smo sprave, održavao se razmak, provodili smo sve &scaron;to se može, a dvorana je pod kamerama pa bi se u slučaju zaraze odmah moglo otkriti je li jo&scaron; netko ugrožen. Nikakvih incidenata kod nas nije bilo i zaista je nepravedno da se, ako se negdje dogodila pojava virusa, zabrani rad čitavoj djelatnosti. Tražimo isti tretman kakav imaju kafići i klubovi. Ako se u jednom otkrije zaraza, ne zatvaraju se svi! &ndash; kaže Sanja Lončar Ružić. Pisala je gradonačelniku i Stožeru i nada se promjeni odluke. Ni prije nije bilo puno ljudi, kaže, vi&scaron;e ih je u kafićima. Iako je prijepodne gužva u Imotskom i nema slobodnih parkirali&scaron;nih mjesta, tablice na automobilima uglavnom su imotske. Ima ne&scaron;to zagrebačkih i njemačkih.<br /><br /></p> <p>Gdje su turisti, nisu valjda svi oti&scaron;li?, pitamo Luku Kolovrata, direktora Turističke zajednice.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sezona je do prije dva dana, kada je Njemačka stavila Splitsko-dalmatinsku županiju na crvenu listu, bila izvanredna. Rezultati u kolovozu približili su se pro&scaron;logodi&scaron;njima, a onda se stanje promijenilo. Krenuli smo u lipnju, kada smo imali 25-30% kao i cijela Hrvatska, srpanj je stanje znatno popravio, bili smo na oko 70%, a kolovoz je do 22. bio fantastičan, na vi&scaron;e od 99% u odnosu na pro&scaron;lu godinu, koja je bila rekordna. Bili smo među najboljima u cijeloj Hrvatskoj. Naravno, treba uzeti u obzir da su se povećali kapaciteti, otvorili su se neki novi objekti, i da je situacija bila normalna, mi bismo ostvarili oko 30% vi&scaron;e nego 2019. U ovom trenutku, kada gledamo cijelu godinu do danas, mi smo na 73% dolazaka i 78% noćenja &ndash; iznosi nam podatke Kolovrat.<br /><br /></p> <p>U prosjeku su u Imotskoj krajini imali oko 1100-1200 noćenja po danu i tako je trebalo ostati prema najavama do 5. rujna, no pogor&scaron;avanje stanja s pandemijom dovelo je do otkazivanja i odlazaka, najvećim dijelom Nijemaca, pa u ovom trenutku imaju oko 750 noćenja, &scaron;to znači oko 400 gostiju manje. &ndash; Moram reći da su neki Nijemci otkazali, a oni su nama, otkako smo se pojavili kao destinacija, uvjerljivo na broju jedan, ali dosta ih je i do&scaron;lo. Na drugom mjestu su nam Poljaci, njih i ove godine ima dosta, ali Englezi, Francuzi i Skandinavci do&scaron;li su u znatno manjem broju. Njih su nadoknadili Austrijanci i Belgijci, a pojavili su se i Slovenci &ndash; doznajemo od Kolovrata. Imoćani su dosta uložili u kuće za odmor s bazenima po kojima su postali čuveni kao destinacija. Trenutačno ih je vi&scaron;e od 300, a ukupno imaju 352 smje&scaron;tajna objekta. - Kuće za odmor s bazenom u ovoj epidemiolo&scaron;koj situaciji pokazale su se iznimno poželjnima. Svaka od njih zapravo je izolirana od okoline, dolaze obitelji i zatvorena dru&scaron;tva. Primijetili smo da se pona&scaron;anje gostiju ove godine jako promijenilo. Vrlo malo izlaze iz kuća koje su unajmili, nema ih u gradu, ne sjede u kafićima, ne jedu u restoranima, vrlo malo posjećuju vinarije i OPG-ove. Izvanpansionska potro&scaron;nja vrlo je mala u odnosu na prija&scaron;nje godine. Gosti odu u supermarket, povremeno zovu restorane za dostavu i to je sve. Do&scaron;li su kod nas tražiti mir i izoliranost i dobili su ih &ndash; govori Kolovrat.<br /><br /></p> <p>Iznajmljivači s kojima smo kontaktirali to nam potvrđuju i odbijaju ideju o fotografiranju njih, kuća ili gostiju. &ndash; Gosti žele privatnost. Znate kakvi su ljudi. Ne žele da se u njih upire prstom kad se vrate kući jer su bili u crvenoj zoni, iako mi nismo imali nijedan slučaj zaraze na&scaron;ih gostiju za koji znamo. Imamo spreman protokol ako se dogodi da neki gost ima simptome ili je pozitivan. Dobro je &scaron;to Imotski ima svog epidemiologa, uzroci se mogu uzeti ovdje, &scaron;to će neki Nijemci koji su ostali koristiti i testirati se prije povratka &ndash; kaže Kolovrat. Imoćani unatoč ovoj godini od turizma ne odustaju. Posljednjih godina povećavali su broj vila za iznajmljivanje za 30 godi&scaron;nje i taj se trend nastavlja. Gradi se i dalje. U Imotskom se gradi i hotel, koji će im biti jedini, a imaju i kamp u Zagvozdu.<br /><br /></p> <p>- Dominantne su nam kuće za odmor, ali jako je korisno ponuditi raznovrsnost smje&scaron;tajnih kapaciteta i svaka nas investicija veseli &ndash; govori Kolovrat. Suvenirnica &ldquo;Pa&scaron;ko&rdquo; nedaleko od Modrog jezera gostima nudi autohtone proizvode. &ndash; Otvorili smo 1. srpnja i ovo malo sezone bilo je dobro, naravno, u odnosu na ono &scaron;to smo očekivali. Međutim, virus je učinio svoje. Pridržavali smo se svih mjera, vidim da se i turisti pridržavaju, ali do&scaron;li smo na crvenu listu i to se osjetilo, poprilično. Posljednjih nekoliko dana nije ba&scaron; neka gužva &ndash; smije se Sanja &Scaron;u&scaron;njar. Od Dolores Dragović, koja naplaćuje ulaznice na Modrom jezeru, doznajemo da je do prije dva dana bilo turista koji su ih obilazili, ali vi&scaron;e ih gotovo i nema.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dolazili su ljudi s obale, posebice kada pada ki&scaron;a. Bilo je ljudi, iako se to ne može usporediti s prija&scaron;njim godinama. Ali s obzirom na to da nismo očekivali ni&scaron;ta, i ovo je dobro. Poljaci i Nijemci su do&scaron;li, a Hrvati standardno, kao i prije. Sezona nam je prija&scaron;njih godina trajala do 1. listopada, a sada se već danas jako osjeti kraj. Produlji li se do 15. rujna, bit će dobro &ndash; ocjenjuje Dragović.<br /><br /></p> <p>Davora Mu&scaron;uru susrećemo s majkom u gradu. Primjećujemo da na ulici uopće nema starijih ljudi pa ih pitamo boje li se korone, s obzirom na to da je majka već u godinama. &ndash; Ne bojim se ja korone, bojim se ljudi, odnosno odluka koje se zbog nje donose. Bojim se da se sve ovo ne zloupotrijebi, a svijet je već ovakvih čuda vidio &ndash; kaže Mu&scaron;ura. Grad Imotski kampanjom &ldquo;Pamet u glavu&rdquo; nastoji potaknuti ljude na dodatnu odgovornost kako bi se &scaron;irenje virusa u &scaron;to kraćem roku suzbilo &scaron;to je vi&scaron;e moguće. - Sve ovo vrijeme komuniciramo s ljudima &scaron;aljući univerzalnu poruku &ldquo;budimo odgovorni&rdquo;, ali htjeli smo dati neki lokalni hashtag, ne&scaron;to &scaron;to će ljudi prihvatiti. Svakome je od nas, kada bismo izlazili iz kuće, majka govorila: &ldquo;Pamet u glavu&rdquo; &ndash; govori Mijo Zidar, zadužen za komunikaciju s javno&scaron;ću Grada Imotskog. A da su uspjeli, svjedoči i nastavak slogana koji su Imoćani na dru&scaron;tvenim mrežama, po kojima se &scaron;iri, nadopunili s: &ldquo;Pamet u glavu, a doli &scaron;to uleti!&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ndash; Ljudi se &scaron;ale i to je dobro, cilj nam je bio te poruke, koje su svima pomalo dosadile, opet plasirati. Primijetio sam da &ldquo;Pamet u glavu&rdquo; puno ljudi dijeli na Facebooku, Instagramu, What&rsquo;s upu, znači poruka je doprla do onih do kojih je trebala &ndash; kaže Zidar i napominje kako je najvažnije da se ljudi pridržavaju mjera. &ndash; Nećete vidjeti nikoga da sjedi unutar kafića ni da je bez maske u trgovini, po&scaron;ti ili banci. Ljudi se uglavnom pridržavaju mjera, ne čujem da se itko buni. Živi se koliko-toliko normalno, priprema se početak &scaron;kolske godine. Zato vjerujem da će sve to dati rezultat i da će broj zaraženih početi padati &ndash; govori Zidar. Svi se mi tome nadamo.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/reportaza-iz-imotskog-sale-za-vjencanja-biljeze-gubitke-no-ovim-iznajmljivacima-sjajno-ide-1427539" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-gangster.jpegHERCEGOVAC ANTE U BIZNISU S LJEŠNJACIMA! Najmlađi je zemljoradnikhttp://grude.com/clanak/?i=216749216749Grude.com - klik u svijetThu, 27 Aug 2020 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-27-whatsapp_image_2020-08-10_at_09.15.53.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lješnjak, orašasti plod, zastupljen je u mnogim recepturama, a još su ga drevni Kelti povezivali s mudrošću i inspiracijom umjetnicima.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Legenda o lje&scaron;njaku</strong></p> <p>Prema legendi, u Irskoj je pored Svetog jezera raslo stablo lijeske koje daje plod lje&scaron;njak, a losos koji je plivao u jezeru pojeo ga je. Jedan stari druid naredio je svom učeniku da skuha lososa i zaprijetio mu da ga ne smije okusiti. I slučajno, taj učenik zvani Fionn mac Cumhaill, opekao je prst prilikom kuhanja lososa i privukao ga u usta da se rashladi. U tom trenutku dobio je svu mudrost koju je losos dobio iz lje&scaron;njaka te je postao najpoznatiji heroj i vođa Irske spoznav&scaron;i njezinu pro&scaron;lost, sada&scaron;njost i budućnost. A druidi - svećenici bili su stup keltskog dru&scaron;tva, istinski čuvari znanja i vjerovali su da energija lje&scaron;njaka podiže ljudski duh, iscjeljuje ga, a kada se uzme u obzir da se i danas lijeska najče&scaron;će koristi za izradu ra&scaron;lji pomoću kojih ra&scaron;ljari traže vodu, onda je jasno da lje&scaron;njak ima nevjerojatnu vrijednost i upori&scaron;te u tim povijesnim spoznajama.</p> <p><br />I sada se vraćamo do dana&scaron;njeg vremena kada se u svijetu, na godi&scaron;njoj razini, proizvede vi&scaron;e od 800 tisuća tona lje&scaron;njaka. U Hercegovini njegova proizvodnja sve je popularnija, a jedan od onih koji je prije tri godine posadio 350 sadnica lje&scaron;njaka je Ante Pa&scaron;alić, 24-godi&scaron;njak iz &Scaron;ujice, student agronomije na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. U svojim počecima istaknuo je da ga je na sadnju potaknula pozitivna priča o čovjeku koji uzgaja lje&scaron;njake, a koja se emitirala na jednoj televiziji. Jednog od najmlađih proizvođača u zemlji ekipa Večernjaka posjetila je ovih dana i uvjerila se da je Ante nastavio uspje&scaron;no njegovati svoje kulture. Ispričao nam je kako je sve počelo i u kojoj su sada fazi lje&scaron;njaci.</p> <p><br />- Lje&scaron;njake sam posadio prije tri godine, točnije u studenome 2017. godine, a plod je trenutačno u fazi sazrijevanja. Iako, iskreno, ove godine jo&scaron; nisam očekivao plodove, 70 posto nasada dalo je svoj prvi rod i ja sam prezadovoljan. Imao sam malih problema s nekolicinom stabala, ali sam ih zamijenio novima, tako da je nasad sada u punom kapacitetu - priča za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/plantaza-ljesnjaka-daje-prvi-urod-a-najmladi-zemljoradnik-planira-i-sirenje-u-buducnost-1426893" target="_blank">Vecernji.ba</a> Ante. Pitamo ga i kako funkcionira otkup lje&scaron;njaka. - Pa otkup u na&scaron;oj zemlji je dobar, dosta lje&scaron;njaka se izvozi. No kada gledamo konkretno na&scaron;u županiju, taj otkup jo&scaron; nije definiran. Međutim, imamo u planu, nas nekoliko proizvođača iz ove županije, napraviti otkupni centar, a tako bi i plasman i&scaron;ao jednostavnije - kaže nam. S obzirom na količinu posla kući, pitamo ga kako stiže biti uspje&scaron;an i na fakultetu. - Iskreno, s fakultetom nisam nikad imao problema ovih dosada&scaron;njih godina i upravo sam položio sve ispite i ostao mi je jo&scaron; diplomski rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Malo slobodnog vremena</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče mojih ispita, svi su se održali na fakultetu uz po&scaron;tivanje svih mjera, jer mi smo mali fakultet pa se sve uspje&scaron;no organiziralo - govori Ante Pa&scaron;alić. Pitamo ga i o planovima za budućnost oko nasada. - &Scaron;to se tiče drugih nasada, nemam ih zasad u planu. Bavim se lje&scaron;njacima, a vidjet ću &scaron;to će biti s njima ubuduće. Ako to bude uspje&scaron;no i&scaron;lo, planiram &scaron;iriti taj posao, iako je moje zanimanje stočarstvo, ali evo, oku&scaron;ao sam se i u voćarstvu - nagla&scaron;ava Ante. On vjeruje u poljoprivredu i u budućnost u ovoj zemlji. - Iskreno, te&scaron;ka je situacija ovdje, ponajvi&scaron;e zbog pandemije, ali uvijek sam govorio da u poljoprivredu treba ulagati, pogotovo sada kada je sve stalo, a poljoprivreda nije. Zato savjetujem mladima koji žele raditi da je isplativo, ali i mukotrpno, jer ni&scaron;ta ne dolazi preko noći - ističe Ante.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče slobodnog vremena, priznaje i da ga nema previ&scaron;e. - Uz posao na plantaži lje&scaron;njaka, kojih trenutačno i nema puno jer sam se trudio u prve dvije godine sve staviti na svoje mjesto, tako da su ostali samo manji radovi, bavim se i s drugim poslovima. Tako da, kad imam slobodnog vremena, provedem ga s obitelji i sa psom - zavr&scaron;ava razgovor za Večernji list ovaj vrijedni, mladi poljoprivredni proizvođač i intelektualac koji kreće u pisanje diplomskog rada. &bull;&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-27-whatsapp_image_2020-08-10_at_09.15.53.jpegBravo Romiću: Pravo i urede zamijenio proizvodnjom RAKIJEhttp://grude.com/clanak/?i=216748216748Grude.com - klik u svijetThu, 27 Aug 2020 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-27-untitled-design-9.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dinko Romić (34) pravi je primjer toga kako se nekad uistinu isplati prihvatiti rizike koji u konačnici mogu dovesti do pravog uspjeha, jer ovaj diplomirani pravnik sam proizvodi čak 10 vrsta rakija, a uskoro će na tržište izbaciti i prvi hrvatski gin na bazi voćnih alkohola.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je zavr&scaron;io Pravni fakultet u Osijeku i stekao titulu diplomiranog pravnika, shvatio je kako ga pravo ba&scaron; i ne zanima. Odrekao se prava i uredskih poslova te odlučio preuzeti obiteljski posao uzgoja voća. Nakon deset godina prodavanja voća ni to mu nije pružalo zadovoljstvo, a rje&scaron;enje za njegove muke imao je njegov punac.<br /><br /></p> <p>- Htio sam nekakvu dodatnu vrijednost za to voće i na nagovor punca, da stvar bude gora, odlučio sam se baviti rakijama. Prvo sam htio ići u voćne prirodne sokove jer sam vidio kako ih na trži&scaron;tu nema puno i da su preskupi. Punac mi je rekao da sam lud i predložio da počnem proizvoditi rakije - prisjetio se veseli Dinko početaka.<br /><br /></p> <p>Tako je uz pomoć punca krenuo u proizvodnju rakija. Prvu su rakiju ispekli u ljeto 2017., tad jo&scaron; ni&scaron;ta nisu prodavali jer su sve rakije stavljali na odležavanje. Prvu su rakiju od vi&scaron;nje prodali 2018. te je tako krenula njegova vrlo neočekivana i uzbudljiva priča.<br /><br /></p> <p>Prve dvije godine u proizvodnji mu je pomagao punac prije nego &scaron;to mu je rekao da je spreman nastaviti sam. I tako Dinko sam proizvodi i peče čak 10 vrsta rakija. Iako je uglavnom sam na svojem imanju, nekad uzme čovjeka da mu pomogne s težim fizičkim poslovima i radnike tijekom berbe.<br /><br /></p> <p>Mnoge su njegove rakije osvojile, osim okusom, i imenom 'Jedna rakija' te uz pomoć donedavno vrlo popularnog trenda na Facebooku nazvanog 'Trusni i ti jednu', gdje bi se ljudi označavali na objave i zajedno na videozapisu pili ča&scaron;icu rakije.<br /><br /></p> <p>Kad je smi&scaron;ljao ime, javio se grafičkom studiju i oni su mu predložili pet imena za njegove rakije.<br /><br /></p> <p>- Jedan od pet prijedloga bio je Jedna. Meni je to odmah bilo to. U birtijama stalno čuje&scaron;: &lsquo;Daj jo&scaron; jednu, daj jo&scaron; jednu!&rsquo;. Ne mora biti da ljudi žele piti ba&scaron; moju rakiju, ali čim kažu: &lsquo;Daj jo&scaron; jednu&rsquo;, automatski se svuda reklamiram - objasnio je Dinko.<br /><br /></p> <p>Htio je mnogo uložiti u izgled svojih rakija, da ne budu 'samo jo&scaron; jedna rakija', nego prepoznatljivi brend. U osmi&scaron;ljavanju izgleda pomogla mu je i supruga, pi&scaron;u 24sata.hr.<br /><br /></p> <p>Odlučili su kako će se svaka rakija razlikovati po boji etikete koja predstavlja boju voća od kojeg je rakija napravljena i da skoro svaka rakija ima crtež neke slavonske životinje, no zbog velikog izbora okusa neke rakije imaju i životinje ne toliko specifične za Slavoniju. Tako na boci travarice možemo vidjeti ovna jer sastojci dolaze najče&scaron;će s Paga i Velebita, a na boci rakije od jabuke vidimo divlju svinju u simpatičnom odijelu. Ideju za dizajn uzeo je, ne od drugih rakija, nego craft piva, jer su mu se takvi dizajni činili najsimpatičniji, ali i najmoderniji, dok je ideja životinja do&scaron;la sa stranih ginova.<br /><br /></p> <p>- Takvo pakiranje na kraju je postalo pravi pogodak. Viz-kultura nas je uvrstila u tri najbolja brenda u Hrvatskoj 2018. godine. U Kolumbiji na svjetskom natjecanju nezavisnih dizajnera progla&scaron;eni smo trećim najboljim alkoholnim brendom u svijetu. Novum nam je dao zlato za branding. Kad me pitaju &scaron;to mi je najbolje uloženi novac, ja kažem upravo ovo - zaključio je Dinko.<br /><br /></p> <p>Trenutačno su ove rakije u maloprodaji u Zagrebu i Splitu, a možda uskoro i u Istri. Bliže Osijeku dovozi ih sam Dinko u svojem automobilu nakon &scaron;to ih kupci naruče. Nedavno su počeli dobivati i narudžbe iz inozemstva.<br /><br /></p> <p>Hrvatska će uskoro imati i novi hit za svjetsko trži&scaron;te jer je u proizvodnji prvi hrvatski gin na bazi voćnih alkohola.<br /><br /></p> <p>- U pogonu je prvi hrvatski, možda i europski gin na bazi voćnih alkohola. Gin je inače piće koje se radi od žitnog alkohola i borovice. Najbolji svjetski gin je iz Hrvatske. I mi, kad smo se malo ustalili s rakijama, odlučili smo probati napraviti gin na bazi voćnih alkohola - ispričao je Dinko.<br /><br /></p> <p>Za te potrebe kupili su mali kazan od pet litara i nabavili koru gorke naranče, limuna, razne trave, latice ruža i slično. su Isprobavali su 20 dana okuse, dok nisu nai&scaron;li na recept koji im se najvi&scaron;e sviđa. Prvi hrvatski gin na bazi voćnih alkohola trenutačno čeka branding, ime ima, no Dinko ga jo&scaron; želi sačuvati kao iznenađenje. Ovaj bi gin već početkom idućeg mjeseca mogao krenuti u prodaju i tako postati jo&scaron; jedan prepoznatljivi hrvatski proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-27-untitled-design-9.pngCijene polovnih auta zamrznute, kupovina palahttp://grude.com/clanak/?i=216716216716Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-10-voznja-auta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvoznici i prodavači polovnih i novih automobila u Bosni i Hercegovini već mjesecima sabiraju gubitke izazvane pandemijom koronavirusa.<p><br />U prilogu BHRT-a ističe se kako prodaja nije ni približna onoj tokom proteklih godina. Kupaca je vrlo malo. Rijetki dođu, pogledaju automobile, ali odu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bato Bo&scaron;njak smatra da je primjetan strah kod ljudi za kupovinu, odnosno zamjenu automobila. Jo&scaron; veći problem je, kaže, nabavka polovnih automobila. Sporan je transport zbog brojnih ograničenja među državama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U zadnje vrijeme se ne&scaron;to de&scaron;ava, međutim sada se poklopio godi&scaron;nji odmor. Kolovoz mjesec je taj kolektivni godi&scaron;nji odmor u Francuskoj i Italiji odakle mi, uglavnom uvozimo iz &Scaron;vicarske auta. Tako da se nadam da će od rujna krenuti ponovo. Znatno je oslabilo. Jednostavno nema ljudi da dolaze. Dijaspora pomogne ljude kad dođu, pa se promijeni i auto, ode na ljetovanje, niz drugih stvari. Sve je to utjecalo i na samu prodaju vozila i na sve ostalo kod nas'', rekao je Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, od početka siječnja do kraja lipnja u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 17.499 automobila. Od toga 14.600 polovnih. U odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine kada je uvezeno gotovo 46.000 automobila, uvoz je smanjen za vi&scaron;e od 60 posto. Podaci pokazuju i da je ukupna vrijednost svih uvezenih vozila skoro 295 milijuna maraka. Uvoznici su na to platili pristojbe u iznosu od 54 milijuna maraka. Možda i ne treba da čudi to &scaron;to većina prodavaca nije smanjila cijene automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran Kosorić, menadžer prodaje na placu polovnih automobila kaže kako nije bilo većih promjena cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Naravno, mi svaki mjesec imamo određene akcije, stavljamo određena vozila na akcijsku ponudu tako da u tom slučaju dođe do korekcije cijena'', rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njak kaže kako vijene nisu opale, zato &scaron;to je teže nabaviti nova vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tako da je cijena tu negdje zamrznuta u odnosu na neki raniji period iz tog razloga &scaron;to je teže nabaviti nove polovne automobile za dalju prodaju. Možda nekih pet posto, ne vi&scaron;e'', rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Udruženju zastupnika i trgovaca novim automobilima pri Gospodarskoj komori Federacije BiH kažu da je otprilike 35 do 40 posto manje prodanih novih automobila. Za sljedeće razdoblje nisu optimistični.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Haris Muratović, iz Udruženja zastupnika i trgovaca novim automobilima, kaže kako će pad biti jo&scaron; veći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Uzimamo sebi za pravo to da kažemo, jer smo mi svi koji smo u prodaji novih automobila imali određeni lager, pa smo napravili određene korekcije cijena, maltene damping cijene, da bi se rije&scaron;io taj lager. I na neki način to je pomoglo malo prodaja tih novih automobila. Ja očekujem u narednih pola godine da će se pad jo&scaron; vi&scaron;e osjetiti'', rekao je Muratović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-10-voznja-auta.jpgJesu li vaši školarci spremni za povratak u školske klupe? ePostShop ima sve za školu!http://grude.com/clanak/?i=216602216602Grude.com - klik u svijetTue, 18 Aug 2020 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-18-hpmostar-epostshop.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bez gužvi i čekanja, potrebno je samo nekoliko klikova i vaši školarci će dobiti sve što im treba za nove uspjehe.<p>&nbsp;</p> <p>Za početak &scaron;kolske godine pripremaju se djeca i njihovi roditelji. Kako bi taj početak protekao u veselom i&scaron;čekivanju <a title="hp epostshop" href="https://www.epostshop.ba/?AspxAutoDetectCookieSupport=1" target="_blank">ePostShop</a> vam pruža mogućnost kupovine i dostave brzom po&scaron;tom na kućnu adresu svih &scaron;kolskih udžbenika, bilježnica, &scaron;kolskog pribora i torbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez gužvi i čekanja, potrebno je samo nekoliko klikova i va&scaron;i &scaron;kolarci će dobiti sve &scaron;to im treba za nove uspjehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na web shopu Hrvatske po&scaron;te Mostar dostupni su udžbenici &Scaron;kolske naklade, Logovite i naklade ALFA, te torbe i ruksaci kao i ostali &scaron;kolski pribor. Posjetite <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>, izaberite potrebne udžbenike i jednim klikom ih naručite na kućnu adresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok dostave je 1-2 dana brzom po&scaron;tom, a cijena dostave je 5 konvertibilnih maraka, dok je za kupovine iznad 100 konvertibilnih maraka dostava besplatna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupovinom preko <a title="hp epostshop" href="https://www.epostshop.ba/?AspxAutoDetectCookieSupport=1" target="_blank">ePostShop</a>-a u&scaron;tedite vrijeme, preskočite redove te iz udobnosti vlastitog doma kupite sve za &scaron;kolu na jednom mjestu!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-18-hpmostar-epostshop.gifSTOTINE MILIJUNA MARAKA POMOĆI BH. GOSPODARSTVUhttp://grude.com/clanak/?i=216551216551Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vremena za dangubljenje nema. Ističe to i Fadil Novalić, premijer Federacije BiH koja se toliko zapetljala o priči o koronavirusu, da sada rijetki spominju gospodarske neprilike koje su zemlju doveli na rub.<p>&nbsp;</p> <p>To je federalni premijer Fadil Novalić. U intervjuu za Faktor, Novalić je istaknuo da se uskoro kreće s 300 milijuna maraka pomoći gospodarstvu putem garantnih aranžmana. Turističkom sektoru će se već u rujnu pomoći s iznosom do 30 milijuna KM.<br /><br /></p> <p>Istaknuo je i da će za subvencioniranje doprinosa biti izdvojeno otprilike 110 milijuna KM, a za stabilizaciju gospodarstva je planirano 500 milijuna KM.<strong> <br /><br /></strong></p> <p>Također, najavio je i smanjenje svima u javnom sektoru, kako bi svi jednako podnijeli teret krize.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngAbraham grupa najavljuje povratak Aluminija na vrhhttp://grude.com/clanak/?i=216539216539Grude.com - klik u svijetThu, 13 Aug 2020 14:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij Industries d.o.o. službeno je informirao Vladu FBIH o prihvaćanju Ugovora od 5.kolovoza..<p>&nbsp;</p> <p>M.T. Abraham Group kroz svoju podružnicu Aluminij Industries d.o.o., a u suradnji s partnerima China Machinery Engineering Corporation i China Nonferrous Metal Industry's Foreign Engineering &amp; Construction Co., Ltd. pokreće aktivnosti u Bosni i Hercegovini, s ciljem repozicioniranja Aluminija kao svjetskog lidera u proizvodnji aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij Industries d.o.o. službeno je informirao Vladu FBIH o prihvaćanju Ugovora od 5.kolovoza 2020. i u skladu s tim sporazum je na snazi te će biti u potpunosti implementiran", stoji u kratkom priopćenju javnost iz M.T. Abraham grupe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg EU daje 10 milijuna eura za zapošljavanje mladih na Zapadnom Balkanu http://grude.com/clanak/?i=216518216518Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 22:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-business-team.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sada će otprilike 1.200 tvrtki imati korist od navedenih kredita što će im omogućiti da stvore 1.300 mjesta stručnog osposobljavanja, stažiranja i zaposlenja za mlade.<p><br />Za rje&scaron;avanje nezaposlenosti mladih, ključnog ekonomskog i dru&scaron;tvenog izazova u regiji, EU je putem Europskog investicijskog fonda pružila dodatnu garanciju koja će omogućiti bankama u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu da ponude povoljne kredite malim i srednjim poduzećima, prenosi Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada će otprilike 1.200 tvrtki imati korist od navedenih kredita &scaron;to će im omogućiti da stvore 1.300 mjesta stručnog osposobljavanja, stažiranja i zaposlenja za mlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU pruža podr&scaron;ku u sklopu inicijative "EU za zapo&scaron;ljavanje poduzetni&scaron;tvo mladih" koja se provodi u skladu s Instrumentom za razvoj poduzetni&scaron;tva i inovacija na Zapadnom Balkanu i njegovim mehanizmom "EU za zapo&scaron;ljavanje i poduzetni&scaron;tvo mladih" koji je uspostavljen radi podržavanja zaposlenja mladih u regiji uklanjanjem prepreka lokalnim malim i srednjim poduzećima u pristupanju financijskim sredstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diljem zapadnog Balkana do 99 posto poduzeća čine mala i velika poduzeća i u njima je zaposleno vi&scaron;e od 70 posto radne snage. Istovremeno, stope nezaposlenosti mladih najveće su na svijetu. Kreću se od 28,3 posto u Albaniji do 55,4 posto na Kosovu (2018). Mnogi mladi radnici zaposleni su privremeno, u sivoj ekonomiji, s velikom neusklađeno&scaron;ću postojećih i traženih vje&scaron;tina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oliv&eacute;r V&aacute;rhelyi, povjerenik za pro&scaron;irenje i susjedsku politiku, rekao je:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nastavljamo pružati pomoć malim i srednjim poduzećima zato &scaron;to pružaju značajan broj radnih mjesta na zapadnom Balkanu. Podržavanje poduzeća koja zapo&scaron;ljavaju mlade od posebne je važnosti. Ulaganje u mlade pruža zamah za jaču, inovativniju i dinamičniju ekonomiju u regiji".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alessandro Tappi, voditelj sektora za vlasnička ulaganja i garanciju Europskog investicijskog fonda, rekao je:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jačanjem malih i srednjih poduzeća i stvaranjem novih prilika zapo&scaron;ljavanja za mlade predstavljaju ključ koji može otključati brže ekonomske i dru&scaron;tvene razvoje u zapadnom Balkanu. EU-ov Instrument za razvoj poduzetni&scaron;tva i inovacija na zapadnom Balkanu (WB EDIF) važan je doprinos ekonomskoj i dru&scaron;tvenoj održivosti i Europski investicijski fond ponosi se prilikom da djeluje u ime EU i podrži regiju na njezinom putu prema rastu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-business-team.jpgU Neumu održana manifestacija 'Dani Mediterana 2020.' http://grude.com/clanak/?i=216484216484Grude.com - klik u svijetSun, 09 Aug 2020 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-09-smokve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Neumu je održana prodajno-izložbena manifestacija poljoprivrednih dobara “Dani Mediterana Neum 2020.”<p>&nbsp;</p> <p><br />Prilika je to domaćim poljoprivrednicima predstaviti svoje proizvode, no i pridonijeti turističkoj ponudi ove općine na Jadranskom moru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je trodnevnoj manifestaciji poljoprivredno-turističkog karaktera čiji je organizator Općina Neum, prenosi <a title="ftv" href="http://www.federalna.ba/bhs/vijest/329637/prilika-za-izlaganja-domacih-proizvoda" target="_blank">Fedralna TV</a>. Tim povodom, uz samu bh obalu Jadranskog mora postavljeni su &scaron;tandovi na kojima se mogu pronaći poljoprivredni proizvodi specifični za južni dio države, ali i oni iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine i iz regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dani Mediterana se organiziraju po treći put. Međunarodnog su karaktera. Imamo izlagače iz Crne Gore, Hrvatske i cijele Bosne i Herceghovine. Poseban naglasak je na na&scaron;e domaće proizvođače i ove dijelove Hercegovine gdje su mediteranski proizvodi i mediteranska kuhinja", kazao je Božo Mustapić, član organizacionog odbora manifestacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj događaj za cilj ima bolje prezentiranje poljoprivrednih proizvođača i preradivača, te stvaranje ambijenta za razvoj agroturizma, odnosno spajanje lokalnih proizvođača s domaćim i stranim turistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja sam prijatno iznenađena brojem ljudi koji su u Neumu. Zaista mi je drago &scaron;to im možemo prezentirati turizam Bosne i Hercegovine. Do&scaron;la sam sa sokom od malina, koji je domaći proizvod, od maline koja je rasla u na&scaron;oj državi, uzgajana i pretvorena u sok", dodala je Božana Savić, proizvođačica sa Pala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Utisci su jako dobri. Imamo dobru posjećenost mje&scaron;tana i gostiju, turista. Prezadovoljni smo &scaron;to se tiče prodaje, degustacije na&scaron;ih proizvoda ali i ostalih izalagača", zaključio je proizvođač iz Visokog Semir Babić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dani Mediterana" zavr&scaron;avaju večeras, a organizatori već upućuju novi poziv zainteresiranim za izlaganje i prodaju svojih proizvoda na sajmu u Neumu koji će, vjeruju, iduće godine biti u znatno većem obimu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-09-smokve.jpgPOVRATAK PERE GUDELJA: 100 MILIJUNA KM ulaže u neviđeni kompleks u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=216453216453Grude.com - klik u svijetFri, 07 Aug 2020 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-04-pero_gudelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinsko vijeće Travnik prihvatilo je Prijedlog odluke o aktiviranju Centralne razvojne subzone (CRS) na području Vlašića.<p>&nbsp;</p> <p>Time je načinjen korak ka investiciji vrijednoj vi&scaron;e od 100 milijuna KM koju na Vla&scaron;iću namjerava realizirati kompanija Mali Fis u vlasni&scaron;tvu poznatog bh. poduzetnika Pere Gudelja.<br /><br /></p> <p>Ovu informaciju potvrdila je predsjedateljica Općinskog vijeća Vlatka Lukić, a prema njenim riječima, investicija će biti realizirana na lokaciji Mudrike.<br /><br /></p> <p>Mali Fis d.o.o. Vitez namjerava u zoni Mudrike-Rakite graditi novi kompleks koji bi se sastojao od turističko-ugostiteljskog kompleksa, proizvodnje zdrave hrane, izgradnje &scaron;tala za uzgoj životinja i drugo, a sve u svrhu pro&scaron;irenja turističkih i ugostiteljskih sadržaja na ovoj bosanskohercegovačkoj planini.<br /><br /></p> <p>Konkretno su predloženi sadržaji i povr&scaron;ine ljetne rekreacije, odnosno nordijskog skijanja na prostorima Mudrika i &Scaron;i&scaron;ave, golf kompleks i novi smje&scaron;tajni kapaciteti na prostoru &Scaron;i&scaron;ave, vidljivo je iz Obrazloženja koje je u posjedu na&scaron;eg portala.<br /><br /></p> <p>Lista konkretnih prijedloga koji će biti predmet realizacije investicije je opsežna, a obuhvata varijetete tipova smje&scaron;tajnih kapaciteta vikend i apartmanskih naselja, hotela visoke kategorije kao i Vla&scaron;ićkog sela. Planirane su i povr&scaron;ine sa objektima za sport i rekreaciju kao i povr&scaron;ine sa objektima za trgovinu i ugostiteljstvo sa pratećim sadržajima.<br /><br /></p> <p>Mali Fis je kod nadležne službe već podnio zahtjev za izdavanje potrebnih odobrenja za hotelski kompleks sa bazenom i welness centrom u funkciji zdravstvenog turizma.<br /><br /></p> <p>Gudelj je investiciju najavio krajem pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Biznisinfo</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-04-pero_gudelj.jpgU Aluminij se vraćaju prvi radnicihttp://grude.com/clanak/?i=216450216450Grude.com - klik u svijetFri, 07 Aug 2020 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-03-aluminij-djelatnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema saznanju Bljeska, radi se o prvih 16 radnika.<p><br />Ugovor koji je potpisao Aluminij Industries, u vlasni&scaron;tvu izraelskog MT Abraham Groupa, s Aluminijem iz Mostara konačno je stupio na snagu, a prve ugovore o radu već je dobilo nekoliko radnika angažiranih na visokom naponu te vatrogasci, pi&scaron;e Večernji list BiH u dana&scaron;njem izdanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počinje dakle prvi val potpisivanja ugovora s radnicima koji su do ga&scaron;enja pogona radili u ovom nekada&scaron;njem gigantu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema saznanju Bljeska, radi se o prvih 16 radnika, dok bi do konca ovog mjeseca na posao moglo jo&scaron; njih 20-25.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o najmu aktiviran je 5. kolovoza, nakon &scaron;to su ispunjeni drugi uvjeti. Novoprimjljeni radnici bi trebali početi raditi na pripremama pokretanja pogona Ljevaonica, koja je prva na popisu planova koje su ranije predstavili iz izralesko-kineske grupacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi planiovi realiziraju se uprkos globalnim problemima sa koronavirusom. Upućeni insajderi navode kako je stanje Ljevaonice prilično lo&scaron;e, nije obavljen remont postrojenja, a nije sanirano ni krovi&scaron;te, koje je prilično nagriženo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plan da 1. studenoga iziđe prva tona legiranog aluminija iz Ljevaonice vrlo je ambiciozan, ali nije neostvariv.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-03-aluminij-djelatnici.jpgKorona povećala nezaposlenost za 4,57 postohttp://grude.com/clanak/?i=216425216425Grude.com - klik u svijetWed, 05 Aug 2020 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za rad i zapošljavanje objavila je Statistički pregled stanja tržišta rada u BiH na dan 30. srpnja.<p><br />U tom mjesecu je opao broj nezaposlenih osoba, a za vrijeme epidemije je bez posla ostalo minimalno 18 tisuća ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini je na dan 30. srpnja bilo 421.300 osoba na evidencijama zavoda i službi zapo&scaron;ljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 174 osobe ili 0,04 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 240.235 ili 57,02 posto su žene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isti period pro&scaron;le godine nezaposlenost u BiH je veća za 15.824 osobe ili 3,9 posto. Rast nezaposlenosti je uzrokovan smanjenom ekonomskom aktivno&scaron;ću uslijed pandemije COVID-19, te se nezaposlenost od početka pandemije povećala za 18.412 osoba ili 4,57 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 276 osoba (0,09 posto) i u Republici Srpskoj za 39 osoba (0,04 posto ), a povećala se u Brčko distriktu BiH za 141 osobu (2,06 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju je izbrisano ukupno 18.082 osobe sa evidencija službi zapo&scaron;ljavanja, od čega je 9.097 žena. Od ovog broja zaposleno je 13.643 osoba, od čega 6.913 žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno je za 10.026 osoba prestao radni odnos, od čega 5.096 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapo&scaron;ljavanjem 2.752 nova radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stopa registrirane nezaposlenosti za svibanj 2020. godine iznosila je 34,3 posto i u odnosu na travanj 2020. godine povećala se za 0,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpgNismo ni sumnjali: Najbogatiji u pandemiji postali još bogatijihttp://grude.com/clanak/?i=216357216357Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-novac-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija nije zaustavila nemilosrdan rast bogatstva nasljednika Sama Waltona, osnivača Walmarta, čije je zajedničko obiteljsko bogatstvo procijenjeno na 215 milijardi američkih dolara, piše Bloomberg.<p>&nbsp;</p> <p>Najimućnija svjetska obitelj je samo pro&scaron;le godine bila bogatija za 25 milijardi američkih dolara. Ulaganja u Walmartov lanac trgovina i e-trgovinu donijeli su nagli rast prodaje i u prvom tromjesečju ove godine, unatoč krizi u američkom maloprodajnom sektoru.<br /><br /></p> <p>Indijac Mukesh Ambani uložio je vi&scaron;e od 20 milijardi dolara u svoje digitalne platforme od travnja, povećava&scaron;i najveće bogatstvo Azije za 61 posto u pro&scaron;loj godini.<br /><br /></p> <p>&Scaron;vicarska dinastija Oeri-Hoffmann dodala je 24 posto neto vrijednosti dionicama Roche Holding AG, potaknutim prodajom COVID-19 testova. Bogatstvo obitelji Johnson poraslo je ove godine s 9 milijardi na 46 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>U Bloombergovoj ljestvici pojedinačnih milijardera Jeff Bezos je bio na drugom mjestu, ali se sada umnogome razlikuje od ostalih. Ne ispunjava uvjete za obiteljski popis jer je njegovo bogatstvo prve generacije.<br /><br /></p> <p>Pandemija koronavirusa i Black Lives Matter su, kako pi&scaron;e Bloomberg, ukazali na velike nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog čega su postali učestaliji glasovi da se poveća porez na bogatstvo.<br /><br /></p> <p>Političari SAD-a su kritizirali sve veću nejednakost i rastuće bogatstvo milijardera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-novac-euri.jpgSVJETSKA EKONOMIJA JE PALA!http://grude.com/clanak/?i=216347216347Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 22:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-29-biznisman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europska unija je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila rekordan pad ekonomske aktivnosti. <p>&nbsp;</p> <p>Kako pokazuju podaci eurostatističara, bruto domaći proizvod (BDP) Unije u drugom je kvartalu potonuo 14,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je istodobno BDP eurozone pao čak 15 posto. Na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s prvim ovogodi&scaron;njim tromjesečjem, pad BDP-a EU u drugom je kvartalu iznosio 11,9 posto, dok je gospodarstvo eurozone u istom razdoblju potonulo 12,1 posto. To je, ističu u Eurostatu, najveći pad gospodarske aktivnosti u EU od 1995. godine, otkako u Luxembourgu sustavno vode podatke o kretanju BDP-a na razini Unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preliminarni podaci o padu BDP-a u drugom tromjesečju po članicama jo&scaron; su dramatičniji. Tako je BDP Njemačke, motora europskoga gospodarstva, pao za 11,7 posto na godi&scaron;njoj razini, odnosno 10,1 posto na kvartalnoj razini. Francuska ekonomija potonula je jo&scaron; dublje: pad njenog BDP-a u drugom ovogodi&scaron;njem tromjesečju u odnosu na isti kvartal lani iznosio je 19 posto, dok je u usporedbi s prvim ovogodi&scaron;njim kvartalom pad bio 13,8 posto. To je čak i dublji pad od onoga u Italiji, članici koju je pandemija koronavirusa najvi&scaron;e pogodila, a čiji je BDP u drugom kvartalu pao 17,3 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, odnosno 12,4 posto u odnosu na prvo ovogodi&scaron;nje tromjesečje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, među velikim ekonomijama EU najgore je, kako pokazuju podaci Eurostata, pro&scaron;la &Scaron;panjolska. Njen BDP u drugom je ovogodi&scaron;njem tromjesečju bio čak 22,1 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je u odnosu na prvi kvartal potonuo 18,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Debele i u novijoj povijesti nezapamćene minuse nižu i izvaneuropska gospodarstva. Tako je, kako su objavili u Washingtonu, američko gospodarstvo, inače najveće na svijetu, u drugom tromjesečju potonulo nevjerojatnih 32,9 posto na godi&scaron;njoj razini, &scaron;to su analitičari već ocijenili "povijesnim". Naravno, u negativnom smislu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci o tako velikim stopama pada gospodarske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizirati kao uru&scaron;avanje gospodarstva. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije koronavirusa i "zaključavanja" ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj tvrtki nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potro&scaron;iti svoj novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ti podaci su dramatični, ali ipak nas ne vode u situaciju iz vremena Velike depresije 30-ih godina pro&scaron;log stoljeća, kada je kriza trajala godinama. Sve će, naravno, ovisiti o kretanju koronavirusa, ali vjerujem da se u sljedećoj godini može očekivati brz oporavak", obja&scaron;njava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta slaže se s ocjenom da je pad u drugom kvartalu dramatičan. Ipak, on smatra da će Europi za oporavak trebati malo vi&scaron;e vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sad vidimo da ovo neće biti tako kratkotrajno. Očekujem da bi se Europa tek 2023. godine mogla vratiti na pretkrizne razine", kaže Lovrinčević za Index.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-29-biznisman.jpgVrijednost dionica Facebooka i Amazona porasla za vrijeme pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=216330216330Grude.com - klik u svijetFri, 31 Jul 2020 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-27-amazon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Amazon predviđa raspon opreativnog prihoda između dvije i pet milijardi dolara.<p>&nbsp;</p> <p><br />Čak i u vrijeme pandemije, Facebook bilježi rast prihoda od 11 posto, dok su dionice ove kompanije porasle za osam posto. U isto vrijeme dionice kompanije Amazon porasle su za oko četiri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo događa se jer su potro&scaron;ači, odnosno Facebook korisnici za vrijeme pandemije provodili vi&scaron;e vremena u svojim domovima. U Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama dnevno se bilježilo oko 198 milijuna aktivnih korisnika, &scaron;to je povećanje za oko tri milijuna korisnika na dnevnoj osnovi. U isto vrijeme u Europi je zabilježeno oko 305 milijuna dnevnih posjetitelja ove dru&scaron;tvene mreže, &scaron;to je prilično uobičajeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Facebooka su kazali da se porast korisnika ove mreže odražava na povećan angažman potro&scaron;ača koji vi&scaron;e vremena provode kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U proteklom periodu primjećujemo znakove normalizacije rasta i angažmana korisnika jer su mjere suzbijanja epidemije olak&scaron;ane &scaron;irom svijeta, a posebno u razvijenim trži&scaron;tima na kojima je penetracija Facebooka veća", navodi se u izjavi kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Facebook je bilježio oko 3,14 milijardi korisnika na mjesečnom nivou, &scaron;to je razlika u odnosu na prethodno tromjesečje kada je ovu dru&scaron;tvenu mrežu posjećivalo oko 2,99 milijardi korisnika. Ovi podaci odnose se na korisnike Facebook aplikacija poput Instagrama, Messengera i Whatsappa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su analitičari prognozirali da će ova kompanija povećati prihode za treći kvartal za oko 7,9 posto, sama kompanija prognozira rast od oko 10 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U isto vrijeme, nakon zatvaranja trži&scaron;ta u četvrtak, Amazon je prijavio fiskalnu zaradu u drugom tromjesečju. Dionice kompanije porasle su za otprilike 4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prognozama analitičara, kompanija Jeffa Bezosa očekuje prihod od 88,91 milijardi dolara. Amazon očekuje da će neto prodaja u trećem tormjesečju biti između 87 i 93 milijarde dolara, &scaron;to predstavlja međugodi&scaron;nji rast između 24 i 33 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđaju raspon opreativnog prihoda između dvije i pet milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potro&scaron;ili smo 4 milijarde dolara na tro&scaron;kove tijekom pandemije koronavirusa kako bismo zaposlenicima osiguralii sigurnost, a kupcima isporučili proizvode. Osim toga, svakom zaposlenom na prvoj liniji i partnerima dostavljačima isplatili smo bonus u iznosu većem do 500 milijuna dolara", kazao je izvr&scaron;ni direktor Amazona Jeff Bezos.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-27-amazon.jpgLjubuškim poljodjelcima 200.000 KM potporehttp://grude.com/clanak/?i=216325216325Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jul 2020 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Ljubuški poljodjelcima je isplatio 200.000 KM potpore za proljetnu sjetvu na osnovu natječaja kojeg je u travnju raspisalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. <p><br />Za ovu potporu se prijavilo 278 poljoprivrednih gospodarstava na području Ljubu&scaron;kog, a od ukupnog iznosa, po 100.000 osigurali su Grad Ljubu&scaron;ki i resorno ministarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na temelju sporazuma Grada Ljubu&scaron;kog i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva osigurana su sredstva za potporu poljodjelcima s ciljem ublažavanja &scaron;teta nastalih pandemijom koronavirusa i poticanja domaće proizvodnje. Glavni uvjet za dobivanje potptore je bio da su poljodjelci upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava i Registar klijenata. Kriterij za dobiveni iznos potpore bila je povr&scaron;ina posjeda koji je prijavljen za proljetnu sjetvu'', kazao je Davor Vasilj, savjetnik gradonačelnika za gospodarski razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tome, poljodjelci će dobiti otprilike po 450 KM po prijavljenom hektaru &scaron;to će im pomoći olak&scaron;ati prevladavanje situacije s koronavirusom koja je i njih pogodila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Potpora nam u ovim te&scaron;kim vremenima itekako dobrodo&scaron;la. Zahvaljujem čelni&scaron;tvu Grada Ljubu&scaron;kog, koje je, uz sve &scaron;to čini za nas i za opstanak ljubu&scaron;ke poljoprivrede, i sad nam pomoglo da lak&scaron;e prebrodimo trenutačnu situaciju'', rekao je Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge ''Plodovi zemlje''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpora za proljetnu sjetvu samo je jedna u nizu različitih vrsta pomoći Grada Ljubu&scaron;kog prema poljoprivredncima u posljednje vrijeme. Otvoren je sabirno-distribucijski centar u kojeg je uloženo vi&scaron;e od 1,000.000 KM, sufinancirana je nabava 76 plastenika, a osigurano je i 100.000 KM za naknadu &scaron;teta na voću i povrću uslijed mraza, dok se za ovu mjeru očekuje jo&scaron; pomoć vi&scaron;ih razina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u narednom razdoblju će se težiti osnaživanju poljoprivrede ovog kraja. ''Zahvaljujem Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva na provedbi poziva za potporu poljoprivredne sjetve preko jedinica lokalne samouprave. Svjesni važnosti poljoprivredne proizvodnje, Grad Ljubu&scaron;ki kontinuirano radi na pomoći na&scaron;im poljoprivrednicima, a tako će biti i u buduće, jo&scaron; i intenzivnije nego ranije. S ciljem njezinog osnaživanja, pripremamo nove projekte kojima ćemo poljoprivredncima dodatno pomoći'', poručio je Vedran Markotić, vr&scaron;itelj dužnosti gradonačelnika Grada Ljubu&scaron;kog, navodi se na službenoj stranici Grada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpgGoran je napustio fakultet, digao kredit i postao uspješan poljoprivrednikhttp://grude.com/clanak/?i=216274216274Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-9a63455b2d909878fa06.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bilo bi daleko od istine kazati da je njegovoj majci srce zaigralo od sreće kad joj je prije dvadesetak godina odlučio reći kako je naumio posložiti svoj život. Jer najprije joj je rekao da odlazi s druge godine studija prometa i odustaje od fakulteta.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;A onda ju je počeo nagovarati da za njega podigne sto tisuća kuna nenamjenskoga kredita. On je, eto, odlučio otići iz grada, iz Velike Gorice, pa na djedovini koju je u Drneku naslijedio uzgajati svinje. Majka je bila razočarana.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-e9860e4a5091857d15ce.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>No kredit je podignut, svinje su bile kupljene, a Goran &Scaron;peka je prije sedamnaest godina osnovao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Valja reći da želja za uzgojem svinja nije bila tek mladenački hir jer od poljoprivrede nije odustao, a prije tri godine gospodarstvo je od njega preuzela supruga Ivana pa je sada ona gazdarica, iako sve rade zajedno. Kod &Scaron;pekovih je zaposlen i jedan radnik.</p> <p>Proizvođači su mesa, a osim svinjogojstvom bave se i stočarstvom i imaju krave, junad i telce. Na 70 hektara zemlje rastu kukuruz, p&scaron;enica, zob i lucerna te trave, a imaju i livade. U njihovu su dvori&scaron;tu koko&scaron;i i pilići, ba&scaron; kao &scaron;to je nekada bilo uobičajeno za svako seosko dvori&scaron;te. Obitelj živi u Velikoj Gorici, a u petnaestak kilometara udaljen Drnek u općini Orle svakodnevno odlaze na posao koji im je odavno postao puno vi&scaron;e od toga.<br /><br /></p> <p>&ndash; Uvijek sam od kuće bježao k baki na selo i sve me je ondje zanimalo. Danas mi je žao &scaron;to nisam i&scaron;ao na agronomski fakultet ili barem zavr&scaron;io srednju poljoprivrednu, a ne građevinsku &scaron;kolu. Prvih sam deset godina obilazio tuđa gospodarstva, gledao kako ljudi rade i učio. Stra&scaron;no me to zanimalo. Kroz svoje sam pogre&scaron;ke naučio &scaron;to treba unaprijediti te da biti poljoprivrednik ujedno znači biti i trgovac i menadžer. I danas zovem stručnjake i pitam sve &scaron;to mi nije jasno, posebno dobro surađujem s Anđelkom Pejaković iz županijske savjetodavne službe &ndash; govori za Večernji list 41-godi&scaron;nji Goran &Scaron;peka dok jedno za drugim iz kuće izviruju Ivanina i njegova djeca u dobi od dvije i pol do osam i pol godina &ndash; Lucija, Martin i Matija.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-14e0c20b974fdad6459a.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />&ndash; Nadamo se da će netko od njih zavoljeti ovaj posao i nastaviti ga &ndash; kažu roditelji, a najmlađi Matija već žuri pokazati nam &scaron;to sve njegova obitelj ima.</p> <p>Odlazimo do električnim pastirom ograđene livade na kojoj su pasle krave simentalke, među njima se motao jedan bik, a rasplodna kobila posavske pasmine &ndash; Goranova mezimica &ndash; rzala je tjerajući muhe repom.</p> <p>Obitelj &Scaron;peka ima četrnaest krava s njihovim podmlatkom. Goveda drže u sustavu krava-tele &scaron;to podrazumijeva da je osnovni proizvod ovog oblika stočarstva tele koje je spremno za daljnji uzgoj i tov. Godi&scaron;nje utove dvadesetak grla junadi koja teže po 600 kilograma. Njih i svinje prodaju, uglavnom mesnici Koprivnjak iz Samobora. Tovljenici teže oko 130 kilograma, a &Scaron;pekovi dobiju 11 kuna plus PDV za kilogram &ldquo;žive vage&rdquo;. Odojaka i svinja u tovu imaju oko 200. Uzgajaju pasminu landras, u njihovim su svinjcima krmače te&scaron;ke i 300 kilograma.<br /><br /></p> <p>Pripust je prirodan, prase se dva puta godi&scaron;nje, a naposljetku, kad se oduzmu gubici, iz svakog se pra&scaron;enja othrani prosječno devet pra&scaron;čića.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se pak ratarstva tiče, godi&scaron;nji je prinos žitarica oko 350 tona. Većina je za ishranu životinja no vi&scaron;ak žitarica i kukuruza prodaju pa p&scaron;enica zavr&scaron;i u mlinu Plodinec, a kukuruz u Italiji, kamo ga otkupljivač plasira nakon &scaron;to ga preuzme od &Scaron;pekovih.<br /><br /></p> <p>&ndash; Možemo od poljoprivrede normalno živjeti. Mi ru&scaron;imo stereotipe i primjer smo kako se sve da posložiti da ne budemo robovi posla, da budemo skupa i da možemo otići na godi&scaron;nji na more &ndash; kaže 30-godi&scaron;nja Ivana.<br /><br /></p> <p>Iz fondova EU za opremanje gospodarstva mehanizacijom uspjeli su dobiti 50.000 eura pa sada imaju sve &scaron;to im treba &ndash; dva traktora, plug, sjetvospremač, sijačicu, prskalicu, rotodrljaču...<br /><br /></p> <p>&ndash; Ja bih da mama i tata kupe kombajn &ndash; kaže Matija. Lucija domeće da od životinja najvi&scaron;e voli konje, a Martin nam otkriva kako želi da na njihovu imanju bude i jedan &ndash; bizon!<br /><br /><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-983ea7314c07de933eef.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ipak, Ivana i Goran imaju ne&scaron;to drukčije planove. Najprije bi htjeli započeti s preradom mesa pa se pomalo &ldquo;igraju&rdquo; testirajući svoje suhomesnate proizvode, poput slanine i kobasice, na rodbini i prijateljima. U sljedećoj fazi namjeravaju od imanja koje je Goran naslijedio napraviti izleti&scaron;te na kojemu će se moći razgledati farma, ro&scaron;tiljati, pojesti hranu spravljenu po tradicionalnoj recepturi...<br /><br /></p> <p>&ndash; Djeca bi se tu imala prilike družiti i naučiti da krava nije ljubičasta &ndash; smije se Goran.<br /><br /></p> <p>Proizvodnja mesa i dalje će ostati okosnicom ovoga gospodarstva jer blizina Zagreba predstavlja veliko trži&scaron;te koje im je nadohvat ruke, a potražnja za mesom je konstanta pa i budućnosti i potreba ima.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-f74fecd579f8a875477b.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>Za pro&scaron;irenje na prerađivački i turistički dio obitelj &Scaron;peka poku&scaron;at će do dijela novca doći prijavljivanjem projekata na sredstva iz fondova EU. No ne prođu li, od nauma neće odustati pa će u dogledno vrijeme zacijelo nekom posjetitelju srce zaigrati odluči li Goran ponekad i zasvirati na svome i imanju i ponovno uzeti u ruke tamburu koju je ostavio zbog &ndash; poljoprivrede.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zelja-za-uzgojem-svinja-nije-bila-tek-goranov-mladenacki-hir-1420163" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-9a63455b2d909878fa06.jpegNjemačka otkrila kada je tek moguć oporavak tržištahttp://grude.com/clanak/?i=216212216212Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-njemacka_business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko 2,85 milijuna nezaposlenih je u Njemačkoj, što je u postotku 6,2 posto. Od toga je za skoro 640 tisuća zaslužna ova kriza. Ovo su podaci za prošli mjesec.<p>&nbsp;</p> <p>Čelnik njemačke Savezne agencije za rad rekao je kako će najmanje dvije ili tri godine trebati za oporavak njemačkog trži&scaron;ta rada od posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa, prenose Grude.com.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sigurno će potrajati do 2022. ili 2023. da se vratimo na uobičajene razine zaposlenosti. No, vjerujemo da se to može ponovno dogoditi &ndash; rekao je Detlef Scheele u razgovoru za novinsku agenciju DPA, a prenosi portal SEEbiz.<br /><br /></p> <p>Scheele očekuje da će se nezaposlenost povećati tijekom ljeta, kao &scaron;to je i uobičajeno, ali ne očekuje da će broj nezaposlenih prema&scaron;iti tri milijuna.<br /><br /></p> <p>Kako kaže, sada&scaron;nja kriza povezana je s koronavirusom prije nego s gospodarskim ili strukturnim razlozima, &scaron;to znači da oporavak može započeti čim se određeni čimbenici pokrenu u pravom smjeru.<br /><br /></p> <p>&ndash; Trenutno očekujemo pogor&scaron;anje koje se najvećim dijelom pripisuje efektima pandemije. Trži&scaron;te rada bilo je, zapravo, u dobrom stanju &ndash; rekao je Scheele.<br /><br /></p> <p>Otklonio je strahove da će aktualni program državne podr&scaron;ke za očuvanje radnih mjesta u problemima pogođenim kompanijama samo odgoditi otpu&scaron;tanja, pa čak i stečajeve, prenosi Avaz.<br /><br /></p> <p>&ndash; Skraćeni rad funkcionira. U ovom trenutku ne vidimo naznake većeg vala otkaza &ndash; poručio je u razgovoru za DPA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-njemacka_business.jpgHercegovina će najmanje osjetiti krizu?http://grude.com/clanak/?i=216208216208Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne samo da će najmanje osjetiti krizu, već bi Hercegovina mogla iskoristiti krizu kao prednost i postati najrazvijeniji dio jugoistočne Europe, smatraju ekonomisti i inženjeri iz organizacije Prosperitetna Hercegovina!<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na iskustva lokalnih, regionalnih, ali i svjetskih kriza, razvidno je da su se uvijek najbrže oporavljala gospodarstva koja su bila izvozno orijentirana te proizvođački nastrojena, nastavlja se dalje u autorskom tekstu na portalu<a href="https://www.facebook.com/ProsperitetnaHercegovina/" target="_blank"> Hercegovina - Uskoro zemlja prosperiteta</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina se kroz medije često provlači kao dio države s najvi&scaron;im cijenama, &scaron;to nije čudno s obzirom na to da je u BiH potro&scaron;ačka ko&scaron;arica često najskuplja u &Scaron;irokom Brijegu, a kvadrat novogradnje najskuplji u Mostaru. Čuđenju ne treba biti mjesta kada znamo informaciju da food outlet shopovi te second hand trgovine odlično rade u Sarajevu, Banjoj Luci i ostatku Bosne dok su u Hercegovini gotovo nepoznanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve iznad navedeno zasluga je jedne stvari &ndash; a to je vi&scaron;i standard. No, &scaron;to generira taj vi&scaron;i standard? Prije svega proizvodni sektor i orijentiranost izvozu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerovali ili ne - Hercegovina razvaljuje u proizvodnji i izvozu. Ne da je najjača u državi, već je suverena u odnosu na cijelu regiju jugoistočne Europe ako bismo usporedili Hercegovinu kao regiju s državama u okolici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrudili smo se izvući najnovije podatke o izvozu po županijama te broju stanovnika te napravili brzu analizu. To smo uspjeli s godinom 2018. za sve županije u FBiH. Kratkom analizom do&scaron;li smo do zaključka kako dvije hercegovačke županije imaju puno veći izvoz od ostalih županija. Dok je prosječni izvoz ŽZH i HNŽ per capita čak 3590 eura, ostale županije u FBIH imaju prosjek od 2393 eura, s tim da je ŽZH na vrhu sa 5364 eura po stanovniku, &scaron;to je golemi uspjeh. Podatak je jo&scaron; slađi kada se zaigramo statistikom i dođemo do informacije da svjetske sile poput SAD-a i Japana imaju manji izvoz po stanovniku nego jedna hercegovačka županija!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kakve su brojke u jugoistočnoj Europi? Crna Gora ima izvoz po stanovniku 680 eura, Albanija 820 eura, Srbija 2500 eura, Makedonija 3200 eura, no najbliža nam je Hrvatska koja u istoj godini ima izvoz per capita 3398 eura. Puno vi&scaron;e od na&scaron;e države, ali i dalje niže od regije Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako će kriza utjecati na EU županiju s kojom Hercegovina dijeli najdužu granicu u odnosu na samu Hercegovinu i njezine županije? Znatno snažnije i s većim posljedicama jer ta županija sve svoje prihode oslanja na turizam! Županija s kojom dijelimo najdužu granicu, Splitsko-dalmatinska, u 2018. je godini generirala izvoz po stanovniku od 8100 kn &scaron;to nije niti 1100 eura. &Scaron;to će biti 1.9. kada zavr&scaron;e moratoriji na goleme kredite građana koji su zbog &scaron;irenja turističkih poslova ulagali velike novce zbog očekivanih primitaka u budućnosti od kojih sada ne da nema ni&scaron;ta, već i oni objekti koji rade &ndash; posluju s gubitkom jer turista nema!</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, hercegovačke građevinske tvrtke trljaju ruke jer je Hrvatska gospodarska komora od Vlade Republike Hrvatske zatražila ukidanje zabrane izvođenja građevinskih radova u sezoni kako bi djelovala na ublaženje pada BDP-a. No, svi znamo da lijep udio građevinskih radova u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvode hercegovačke građevinske tvrtke i njihove filijale u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednu stvar znamo &ndash; ova kriza neće vječno trajati i gospodarstvo u svijetu će opet početi rasti, a na Hercegovini i ostatku države zadatak je iskoristiti prilike i zasjati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><a href="https://www.facebook.com/ProsperitetnaHercegovina/" target="_blank">Prosperitetna Hercegovina</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngNačelnik Bago i ove godine predstavio Posušje na Međunarodnoj konferenciji Zagreb Invest 2020http://grude.com/clanak/?i=216204216204Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jul 2020 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-22-branko-bago-zg1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Načelnik Branko Bago sudjelovao je kao govornik na panel raspravi, osvrnuvši se osobito na neophodnost europskih sredstava za investicije u vodno-komunalnu infrastrukturu..<p><br />U Zagrebu je jučer, 21. srpnja održana velika ulagačka i investicijska Međunarodna konferencija Zagreb Invest 2020. koja je u hotelu Westin okupila ključne predstavnike hrvatske industrije, institucija, financijskog, transportnog i logističkog sektora, kao i predstavnike europskih institucija te nadležnih tijela, priopćeno je iz Općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-22-20-07-22-branko-bago-zg-invest.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tematski naglasak ovogodi&scaron;nje konferencije stavljen je na predviđanja za oporavak svjetskog trži&scaron;ta, EU sredstva za pokretanje gospodarstva, mogućnosti za financiranje ulagačkih projekata, pokretanje i pobolj&scaron;anje transporta i logistike, kao i analizu postojeće svjetske i domaće ulagačke klime, primjere najboljih praksi, pregled iskustva i dojmova stranih ulagača te predstavljanje specifičnih interesa ulagača. Ovaj skup je kroz niz predavanja, panela i analiza bitnih poslovnih sastanaka, kao i kroz individualne sastanke, omogućio neposredan kontakt tvrtki i investitora te uvid u trendove na svjetskom i domaćem trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-22-20-07-22-branko-bago-zg.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Branko Bago sudjelovao je kao govornik na panel raspravi, osvrnuv&scaron;i se osobito na neophodnost europskih sredstava za investicije u vodno-komunalnu infrastrukturu pograničnih područja BiH &ndash; EU, posebno za izgradnju na&scaron;eg kanalizacijskog sustava. No, također je iskoristio priliku kako bi pohvalio posu&scaron;ko gospodarstvo. Naime, prema podacima za Županiju Zapadnohercegovačku najveći porast poslovnih prihoda u postotku, u 2019. godini u odnosu na 2018. imaju poslovni subjekti iz općine Posu&scaron;je, čiji su se prihodi povećali za 13,6%. Također, pozitivan je i trend neto dobiti za 32% u odnosu na prethodnu godinu, a na&scaron;e gospodarstvo bilježi i porast izvoza, i to za 10,5%, priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Radioposusje.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-22-branko-bago-zg1.jpgPlinacro i BH-Gas potvrdili interes za razvoj plinskih transportnih sustava 'Zagvozd - Posušje -Travnik' http://grude.com/clanak/?i=216192216192Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jul 2020 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-27-plin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nacionalni operateri plinskih transportnih sustava Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine - Plinacro i BH-Gas, potpisali su novi Memorandum o razumijevanju i suradnji u trajanju od tri godine, priopćeno je u ponedjeljak iz Plinacra.<p><br />Kako se navodi u priopćenju, nastavak je to dugogodi&scaron;nje uspje&scaron;ne suradnje započete 2006. godine koja, uz osiguravanje kontinuiteta, za cilj ima intenziviranje zajedničkih aktivnosti u svrhu pripreme i realizacije projekata povezivanja plinskih transportnih sustava susjednih zemalja na tri poveznice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o južnoj interkonekciji na pravcu Zagvozd - Imotski - Posu&scaron;je - Novi Travnik s odvojkom za Mostar, potom sjevernoj na pravcu Slobodnica - Brod - Zenica, te zapadnoj interkonekcija na pravcu Lička Jesenica - Rakovica - Tržac - Bosanska Krupa s odvojcima za Bihać i Veliku Kladu&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Realizacijom tih interkonekcijskih projekata između Hrvatske i Bosne i Hercegovine osigurava se diversifikacija pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom za Bosnu i Hercegovinu (preko LNG terminala na otoku Krku te budućeg Jonsko - jadranskog plinovoda koji će dobavljati plin iz Kaspijske regije) te povećanje tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku", navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se napominje, po&scaron;tujući propisane mjere kriznih stožera obiju država vezane uz pandemiju COVID-19, predstavnici Plinacra i BH-Gasa Memorandum su potpisali odvojeno.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-27-plin.jpgVraća li se duhanu stari 'sjaj'?http://grude.com/clanak/?i=206183206183Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jul 2020 23:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-duhan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U doba pandemije duhan kao da se vraća na velika vrata..<p>&nbsp;</p> <p>Kako jedan od najvećih hrvatskih književnika i povijesnih istraživača s područja Hercegovine Ivan Alilović jednom napisa, duhan je bio tako čvrsto uključen u tradicijski život hercegovačkih ljudi da se činilo da je sva njihova povijest vezana uz njega. Danas u doba pandemije duhan kao da se vraća na velika vrata, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e je zasađenih povr&scaron;ina, a nedavno je objavljena informacija o hercegovačkoj zadruzi koja je 80 posto svoga zemlji&scaron;ta zasadila duhanom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek iz ZHŽ-a koji se bavi proizvodnjom kaže kako je potražnja u ovom vremenu velika. - Nisam mogao ostati od poziva kad je počela kriza u ožujku. Cigarete su skupe i pune kemije, a duhan je jeftiniji i kvalitetniji - ističe proizvođač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. sc. prof. Damir Zorić, intelektualac i ugledni ekonomist u Zagrebu, a koji je rodom iz Gruda, u jednom svom radu spominje i duhan. Ističe da je sve oko duhana bilo prisutno u tradicijskoj kulturi hercegovačkoga naroda, sve do unatrag tri, četiri desetljeća. Rasod, rezanje, kučanje, bir... - Gledajući danas zapu&scaron;teno polje i njive, na kojima su nekada uzgajani redovi i redovi duhana, a danas im nema ni traga, opravdano je upitati se hoće li danas već odrasli nara&scaron;taji uopće znati &scaron;to su to rasodi, &scaron;to je rezanje, kučanje, a &scaron;to bir ili vr&scaron;ak, &scaron;to je nizanje, patkanje, a &scaron;to denjak i vaga, ne samo u gospodarstvenome već i u dru&scaron;tvenom, kulturolo&scaron;kom smislu - pitao se Zorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I da se nije dogodila pandemija, pitanje je bi li duhan na ovakav način bio u fokusu proizvođača. Nedavno je hercegovački ravnjak dobio međunarodnu za&scaron;titu izvornosti. Ulazak u registar imena podrijetla pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasni&scaron;tvo mogao bi pomoći duhanu da se sačuva i da nakon korone nastavi svoj rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su priopćili iz Instituta za intelektualno vlasni&scaron;tvo Bosne i Hercegovine, sa sjedi&scaron;tem u Mostaru, hercegovački duhan registriran je u skladu s Lisabonskim aranžmanom za za&scaron;titu imena podrijetla i njihovim međunarodnim registriranjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Za&scaron;titom hercegovačkog duhana oznakom zemnljopisnog podrijetla &scaron;titi se njegova autohtonost i vrijednost, &scaron;to može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura&rdquo;, navodi se u priopćenju Instituta, a nositelj prava na ime podrijetla udruga je &ldquo;Duvan, hercegovački ravnjak&rdquo; iz Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovački duhan danas je jedan od 13 proizvoda sa za&scaron;tićenim zemljopisnim podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a, uz hercegovački med, jedini koji sadrži ime Hercegovine u predmetu za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počeci 1670. godine</p> <p>Proizvodnja duhana u Hercegovini datira jo&scaron; od 17. stoljeća, a povjesničar Hrvoje Mandić u &scaron;irokobrije&scaron;kom Vitku pisao je kako je slabljenje trgovine u zemljama Levanta natjeralo Mletačku Republiku na nove aktivnosti pa se 1670. preko duhana počelo bliže povezivati s turskim zemljama u unutra&scaron;njosti Balkana te je dolinom Neretve unesen duhan. &Scaron;verc duhana, osobito u &ldquo;onim vremenima&rdquo;, a misli se na biv&scaron;u državu, opjevan je i opisan u knjigama, ali i prikazan u filmovima i serijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;verca ima i danas, a povratak uni&scaron;tenih duhanskih stanica ili organizirani otkup sigurno bi smanjio prodaju &ldquo;na crno&rdquo; jer pretpostavke su da je svaka treća cigareta u zemljama jugoistoka Europe.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Doba pandemije, koliko god nas je pogodilo, može biti prilika za nove početke i za zaradu ako lokalne zajednice ili neki privatnik pokrenu otkup i počnu prodavati vi&scaron;estruko kvalitetniji i bolji duhan od onog koji se prodaje u cigaretama.</span><br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-duhan.jpgNjemačka: Zatvaraju se najbolji restorani, lanci robnih kuća...http://grude.com/clanak/?i=206166206166Grude.com - klik u svijetSun, 19 Jul 2020 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-19-restorani-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Korona-kriza nastavlja uzimati danak u Njemačkoj. Nakon velikog lanca robnih kuća Galeria Karstadt Kaufhof, koji je najavio zatvaranje oko 56 svojih trgovina, zatvaraju se i neki od najboljih restorana u Njemačkoj.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dragi gosti, dragi prijatelji! S tugom objavljujemo da danas moramo zatvoriti na&scaron; restoran. Zbog razvoja situacije posljednjih mjeseci nemamo drugu mogućnost. Sve smo probali, izvukli i posljednju mogućnost,ali na kraju bez uspjeha. Ponosni smo na ono &scaron;to smo postigli u posljednja tri desetljeća, ponosni na riječi ohrabrenja na&scaron;ih gostiju tijekom ovog nevjerojatno dugog razdoblja&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Ovim riječima se vlasnik jednog restorana u D&uuml;sseldorfu oprostio od svojih gostiju te ih obavijestio da nakon 31 godinu zatvaraju restoran koji nije mogao preživjeti korona-krizu.<br />Vlasnik restorana je u srijedu (14.07.2020) to pismo objavio na Facebooku. Stotine ljudi mu pi&scaron;u koliko su tužni i koliko su uživali u vrhunskoj francuskoj hrani koju je restoran nudio.<br /><br /></p> <p>No, njegov restoran je samo jedan u nizu onih koji se ovih dana zatvaraju u D&uuml;sseldorfu, Dortmundu i drugim njemačkim gradovima, a koji nisu uspjeli prevladati korona-krizu i to &scaron;to nekoliko mjeseci nisu radili.<br /><br /></p> <p>Kako pi&scaron;e njemački portal wdr.de, zatvaraju se neki od etabliranih restorana s dugom povije&scaron;ću poput talijanskih pizzerija u Dortmundu, najstariji japanski restoran u D&uuml;sseldorfu&hellip;<br /><br /></p> <p>Vlasnici svih restorana koji zatvaraju navode kako im je te&scaron;ko pokriti tro&scaron;kove jer nekoliko mjeseci nisu radili.<br /><br /></p> <p>NjemačkoUdruženje hotela i restorana Dehoga strahuje da je ovo samo početak većeg vala bankrota koji bi mogao kulminirati u jesen i zimu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Smatramo da je 30 posto restorana izloženo riziku od zatvaranja. Mnoge tvrtke pretpostavljaju da će ostvariti samo pola manje prodaje nego pro&scaron;le godine &ndash; rekao je glasnogovornik Dehoge Thorsten Hellwig.<br /><br /></p> <p>Mnogi ugostitelji sa strepnjom čekaju kako će im se razvijati posao u sljedećim mjesecima.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nemam neke velike rezerve. Tek sam pokrenula vlastiti posao, kaže Denise Weingarten, koja je otvorila tapas bar u Siegenu, malo prije nego &scaron;to je izbila korona pandemija.<br /><br /></p> <p>Smatra kako će sa sada&scaron;njom situacijom izdržati samo dva ili tri mjeseca i to ovisi o tome kako će se situacija s koronom razvijati u sljedećim tjedima, Fenix-magazin.de.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-19-restorani-njemacka.jpgBiH uspjela izbjeći recesiju u prva tri mjesecahttp://grude.com/clanak/?i=206140206140Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jul 2020 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javna potrošnja bi trebala biti povećana zbog fiskalne potrošnje i protumjera za koje se očekuje da će stupiti na snagu u drugoj polovini 2020. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomija BiH uspjela je izbjeći recesiju u prva tri mjeseca ove godine, a prema preliminarnim procjenama, bruto dru&scaron;tveni proizvod (BDP) u prvom tromjesečju je čak porastao vi&scaron;e od očekivanih dva posto, navodi se u analizi koju prenosi "Avaz", a koju je radila &bdquo;Raiffeisen banka&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mjere protiv &scaron;irenja koronavirusa sru&scaron;ile su proizvodnju, izvoz, turizam i maloprodaju. Unatoč tome, rezultati u travnju trebali bi predstavljati najnižu točku ekonomskog pada, jer su svibanjske brojke pokazale manje znakove pobolj&scaron;anja &ndash; istaknuto je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, analitičari austrijske banke i dalje predviđaju da će BiH do kraja ove godine imati pad BDP-a od 5,2 posto, prvenstveno zbog udara na privatnu potro&scaron;nju i ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Javna potro&scaron;nja bi trebala biti povećana zbog fiskalne potro&scaron;nje i protumjera za koje se očekuje da će stupiti na snagu u drugoj polovini 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, ponovni rast broja zaraženih i ponovno uvođenje mjera predstavlja značajan rizik za oporavak bh. gospodarstva. Međutim, za sada se može očekivati brži oporavak od očekivanog u eurozoni i EU, &scaron;to će rezultirati bržim oporavkom proizvodnje i izvoza robe u BiH &ndash; nagla&scaron;eno je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpgEmil Tedeschi: Što smo naučili iz pandemije? http://grude.com/clanak/?i=206112206112Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jul 2020 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-tedeschi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koje lekcije je naučio i kako gleda na budućnost poslovanja, otkriva Emil Tedeschi za yachtscroatia.hr.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Koje su po vama pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, koje nove vrijednosti zamjećujete u dru&scaron;tvu?</strong></p> <p>Čini mi se da je pojava novog korona virusa, uz &scaron;ok i strah zbog visoke zaraznosti i velikog broja umrlih u najvećim žari&scaron;tima, izazvala i jednu ozbiljnu količinu humanog optimizma i solidarnosti globalno, a čiji je zanos, nažalost, dosta brzo splasnuo nakon relativnog umirivanja pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, kad sve prođe, a jo&scaron; nije pro&scaron;lo i potrajat će, nadam se da nećemo tako brzo zaboraviti najveće lekcije: da je zdravlje najvažnije, da moramo čuvati prirodne resurse i da sve to čime se inače bavimo na na&scaron;im poslovima ima duboko ljudsku svrhu. U Atlantic Grupi nastavili smo u krizi živjeti jednu od na&scaron;ih temeljnih ideja vodilja &ndash; da su ljudi najvažniji &ndash; i pokazali ponovno kako to za nas nije samo parola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i zaposlenici i partneri, a onda i svi na&scaron;i sugrađani, od prvog trenutka izbijanja krize bili su i ostali na prvome mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već smo od početka ožujka ukinuli sva veća okupljanja, odmah je oko 1800 ljudi počelo raditi od kuće, njih oko 300 vezanih izravno za prodaju u ugostiteljstvu, nisu zbog zatvaranja kanala uopće mogli raditi, no nitko nije ostalo bez posla niti smo dirali plaće, &scaron;tovi&scaron;e, oni zaposleni u tvornicama, distribucijskim centrima, dostavi, ljekarnama&hellip; su dobili stimulaciju od 15 posto, čime smo htjeli pokazati solidarnost i zahvalnost prema onima koji su bili najvi&scaron;e izloženi u ovim okolnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Solidarnost i izvan sustava Atlantic Grupe pokazali smo kroz 28 milijuna kuna donacija kriznim stožerima i zdravstvenim institucijama u čitavoj regiji, u Hrvatskoj i na ostalim trži&scaron;tima na kojima djelujemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željeli smo pomoći, ali i senzibilizirati druge sustave da se također uključe u akciju doniranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gospodarska kriza je zahvatila čitav svijet. No, kako je svaka kriza istovremeno i prilika primjećujete li neke nove trži&scaron;ne ni&scaron;e ili industrije koje su dobro iskoristile ovakvu situaciju, posebno u kontekstu Hrvatske?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Često su nas tijekom posljednja tri mjeseca pitali &scaron;to se promijenilo u modelu rada. Puno toga, zapravo, od mnogih procedura rada do potreba, ali i navika potro&scaron;ača, ne samo vezano za mjesto i način kupnje ili konzumacije, već i za određivanje životnih prioriteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kriza je potencirala i važnost digitalizacije procesa pokazav&scaron;i &scaron;to je zapravo &scaron;ire razumljivi sadržaj tog pojma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To znači vrlo jednostavno mogućnost da se posao obavlja neometano s udaljenih lokacija, bez nužne prisutnosti u uredu, na siguran način, znači smanjivanje administracije i povećanu učinkovitost, a nama se konkretno ulaganje u digitalizaciju upravo u ovoj krizi pokazalo iznimno korisnim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidjeli smo i da se nastava može održavati na daljinu, da za jedan dokument nije nužno pet potvrda različitih institucija i da se one razmjerno jednostavno mogu uvezati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inercija je prva prepreka koju nam je kriza pomogla preskočiti kao dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam po sebi nije problem, treba ga, dapače, jačati i to primarno u kvaliteti, posebno u segmentu ponude, sadržaja i drugih aktivnosti koje turizam može pokrenuti. Problem je rentijerski mentalitet koji se duboko ukotvio potpiren idejom da je moguće raditi malo do ni&scaron;ta da bi se zarađivalo puno, smatra predsjednik Uprave Atlantic Grupe</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razvidno je također da u ovoj globalnoj krizi, neovisno o zasebnim mjerama na državnim razinama, postoji značajni dijalog država i asocijacija, &scaron;to je iznimno važno, jer rizici COVID-19 ne staju na granici jedne i ne počinju na teritoriju druge države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niti jedna pojedinačna država nije u ovome samoodrživa i nužan je dijalog i suradnja na svim razinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kriza je na dramatičan način pokazala čega ozbiljno nedostaje u dru&scaron;tvu, a toga nije po&scaron;teđen ni biznis, a to je nedostatak kompetencija, i nadam se da će nam to pomoći osvijestiti potrebu jačanja meritokracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro je znati i da na&scaron;a, za ovu regiju značajno velika i snažna multinacionalna kompanija, u svojim standardima, odlukama i kriterijima, može biti i primjer da rad u različitim državama, primjenjujući lokalne odredbe i pravila, može biti uspje&scaron;an.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mogu li se iz recesije koja se dogodila prije desetak godina izvući neke pouke i iskustva koja se mogu primijeniti u dana&scaron;njoj situaciji?</strong></p> <p>Uvijek je moguće, iako kao civilizacija nažalost nedovoljno učimo iz prija&scaron;njih iskustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako postoje sličnosti i razlike između ove i posljednje velike financijske krize, o ekonomskim reperkusijama su već mnogi govorili pa bih se ovdje fokusirao na jednu od sličnosti koja lako može promaknuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A riječ je naprosto o otvorenosti u komunikaciji, s jedne strane, i volji da se problem vidi i da se s njim suočimo, s druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do recesije prije jednog desetljeća dovela je eksplozija financijskog balona, balon je napuhala financijska industrija, a malom broju ljudi koji su naslutili &scaron;to će se dogoditi gotovo nitko nije vjerovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjoj krizi smo pak kao građani zemaljske kugle kasno saznali za pojavu atipične upale pluća u Kini, a jednom kad se doznalo za proboj novog virusa u ljudsku populaciju i brzo &scaron;irenje najprije se problem previ&scaron;e olako shvaćao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U oba slučaja su ljudi demonstrirali zapravo značajnu količinu povjerenja u sustav i institucije, a problemi u kojima smo se na&scaron;li govore nam da upravo sustave i institucije treba jačati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije svega kroz jačanje stručnosti te promociju njihove osnovne funkcije, a to je služenje građanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koje će vrijednosti i kvalitete, za tvrtke i zaposlenike biti od posebnog značaja u periodu koji je pred nama?</strong></p> <p>Mislim da će sigurnost i stabilnost svakako dobiti na vrijednosti i ponosan sam da smo mi i kao poslodavac i kao poslovni sustav demonstrirali obje vrijednosti u punom smislu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim elemenata brige za na&scaron;e kolegice i kolege, &scaron;to sam već naveo, i na&scaron;e je poslovanje također položilo test krize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Menadžment Atlantic Grupe će se i u nadolazećem periodu prije svega maksimalno fokusirati na održavanje izuzetno pozitivnog zdravstvenog biltena na&scaron;ih djelatnika, a onda i nesmetani nastavak proizvodnje, kori&scaron;tenje svih prilika koje iz ove krize proizlaze kao i minimiziranje rizika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a bilanca je iznimno stabilna, zaduženost je rekordno niska, a rezultati su kroz zadnjih nekoliko kvartala, uključujući i prvo tromjesečje ove godine, bili rekordni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osigurali smo dostatnu likvidnost, dovoljne zalihe i neupitno je da na&scaron;e poslovanje nije ugroženo, ali, kao &scaron;to smo obavijestili ZSE, ne očekujemo brojeve koje smo originalno planirali za 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pažljivo ćemo pratiti razvoj situacije i pripremati se za novi način poslovanja s obzirom na to da potpuni povratak na situaciju prije krize ne očekujemo u ovoj kalendarskoj godini, a vjerojatno ni u prvim mjesecima sljedeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaka krizna situacija je i poslovna prilika, a pritom mislim prije svega na razumijevanje potreba potro&scaron;ača i kupaca, te prilagodbu novoj normalnosti, adaptirajući postojeće i lansirajući nove proizvode i usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadam se svakako &scaron;to skorijem pronalasku cjepiva, barem djelomičnom ostvarenju turističke sezone i da se svi naučimo živjeti i raditi s koronom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Može li po vama Hrvatska &scaron;to napraviti da smanji financijsku ovisnost od turizma?</strong></p> <p>Može i treba, mnoge države kojima je turizam strate&scaron;ka, ali nikako dominantna gospodarska grana u tome mogu biti neka vrsta putokaza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turizam po sebi nije problem, treba ga, dapače, jačati i to primarno u kvaliteti, posebno u segmentu ponude, sadržaja i drugih aktivnosti koje turizam može pokrenuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazalo se i u ovoj krizi, primjerice, da na&scaron;a poljoprivreda, iako usitnjena i oslabljena, nije bez potencijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem je rentijerski mentalitet koji se duboko ukotvio potpiren idejom da je moguće raditi malo do ni&scaron;ta da bi se zarađivalo puno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidimo da to dugoročno nije moguće i u tom je smislu potrebno revidirati gospodarsku strategiju općenito, pružajući sustavnu podr&scaron;ku onim segmentima gospodarstva koji imaju potencijala za realizaciju veće dodane vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitav niz poduzeća u IT sektoru uspio je razviti poslovanje i zaposliti dosta ljudi samo na vlastite mi&scaron;iće, ili sustavu usprkos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takve prilike sustav treba prepoznati i podržati stvaranjem jasnog i jednostavnog regulatornog okvira i poticajnog okruženja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-tedeschi.jpgOtvoren novi poštanski ured Hrvatske pošte Mostar u Mepas Mall-uhttp://grude.com/clanak/?i=206091206091Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jul 2020 13:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-15-hp_i_mepas_mall_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Uprave Hrvatske pošte Mostar g. Mate Rupčić posebno je istaknuo kako je ova suradnja na obostrano zadovoljstvo..<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanim otvorenjem danas je počeo s radom novi po&scaron;tanski ured Hrvatske po&scaron;te Mostar u Mepas Mall-u. Na novoj adresi dostupne su usluge mjenjačnice, slanja i primanja novca, slanja i preuzimanja po&scaron;iljaka Brze po&scaron;te, sve vrste po&scaron;tanskih usluga kao i prodaja filatelije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave Hrvatske po&scaron;te Mostar g. Mate Rupčić posebno je istaknuo kako je ova suradnja na obostrano zadovoljstvo i od velike važnosti za HP Mostar kao i za Mepas Mall: &bdquo;Svim korisnicima želimo biti na usluzi u modernom i pristupačnom prostoru trgovačkog centra kao &scaron;to je Mepas Mall. Jer, trgovački centri nisu samo mjesta za kupnju, ona su danas puno vi&scaron;e od toga. Po&scaron;tanski ured HP Mostar u Mepas Mall-u u&scaron;tedjet će vam vrijeme, jer na jednom mjestu možete platiti račune, poslati ili preuzeti po&scaron;iljku Brze po&scaron;tu ili iskoristiti neku drugu uslugu.&ldquo;- dodao je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u razvoj po&scaron;tanske mreže i kvalitetno pružanje po&scaron;tanskih usluga prioriteti su Hrvatske po&scaron;te Mostar kako bi u svim okolnostima bila na raspolaganju korisnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi po&scaron;tanski ured 88125 Mostar potražite u prizemlju Mepas Mall-a! Radno vrijeme je, od ponedjeljka do subote, od 09.00 &ndash; 20.00 sati, a nedjeljom od 13.00 &ndash; 19.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na&scaron;im dugogodi&scaron;njim poslovnim partnerima čestitamo na novom poslovnom pothvatu i želimo puno poslovnog uspjeha.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-15-hp_i_mepas_mall_2.jpgFERK dodjelio dozvole za proizvodnju el. energije u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=206082206082Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jul 2020 22:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-08-solarni-paneli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>FERK je donio rješenje po žalbi na akt koji je donijelo JP „Elektroprivreda HZHB“ d.d. Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) je na redovitoj sjednici održanoj u utorak izdala četiri dozvole za proizvodnju električne energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dozvole su izdane podnositeljima zahtjeva: RAMAS d.o.o. Prozor-Rama, ENERGY TRADE d.o.o. Usora, GALA-SOL vl. Domagoj Galić iz &Scaron;irokog Brijega i VIBAR d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg, i to za proizvodne objekte solarnih fotonaponskih elektrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U postupak opće rasprave upućena su tri nacrta dozvola za rad za proizvodnju električne energije, za podnositelje zahtjeva AV SUN &ndash; Grude, vl. Marina Marijanović, te GP TOMING d.o.o. Grude i SOLIK d.o.o. Prozor-Rama u postupku izmjene i dopune postojeće dozvole, priopćeno je iz FERK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, u općoj raspravi je i osam nacrta dozvola za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju OIE, i to za: CB-SOLARI, vl. Pava Ćavar iz &Scaron;irokog Brijega, - solarna fotonaponska elektrana CB-SOLARI; Lapis d.o.o. Ljubu&scaron;ki, - solarna fotonaponska elektrana &bdquo;LAPIS ENERGY 1&ldquo; i solarna fotonaponska elektrana &bdquo;LAPIS ENERGY 2&ldquo;; Solarna elektrana &bdquo;Solar-Co&ldquo;, vl. Josip Kordić; Solarna elektrana &bdquo;Zečević&ldquo;, vl. Ivan Zečević; ETNO SELO MENJIK d.o.o. Prozor-Rama; Solarna elektrana &bdquo;Diva&ldquo;, vl. Katarina Iličić i Solarna elektrana &bdquo;AFJI&ldquo;, vl. Mario &Scaron;karica, svi iz Prozor-Rame.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, u javnu raspravu je upućen i Nacrt dozvole za rad (licencije) za trgovanje LPG-om podnositelja zahtjeva Messer Tehnoplin d.o.o. iz Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sve zainteresirane osobe imaju mogućnost pregledati nacrte dozvola na na&scaron;oj web stranici www.ferk.ba, a svoje pisane komentare na nacrte mogu dostaviti do 22.7.2020. godine do 13 sati, po&scaron;tom na adresu Kneza Domagoja 12 A, Mostar, kao i na elektroničku adresu kontakt@ferk.ba'', stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, FERK je donio rje&scaron;enje po žalbi na akt koji je donijelo JP &bdquo;Elektroprivreda HZHB&ldquo; d.d. Mostar.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-08-solarni-paneli.jpgOpel ima novi logo!http://grude.com/clanak/?i=206062206062Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jul 2020 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-13-opel_logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da dobro ste pročitali, Opel ima novi logotip!<p>&nbsp;</p> <p>Kao i mnogi drugi proizvođači automobila, Opel ove godine ima novi logotip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od velikih proizvođača koji su već promijenili svoj logotip su Volkswagen i BMW, a za očekivati je kako će se tom trendu priključiti i jo&scaron; pokoji gigant.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opel je taj posao moderniziranja vizualnog identiteta odradio bez velike pompe, a dogodilo se to na predstavljanju nove generacije Mokke, koja je prvi Opelov model koji će nositi njemačku munju koja se sada jo&scaron; vi&scaron;e ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opelov logo kojeg znamo pod nazivom &ldquo;Blitz&rdquo;, kroz povijest se već nekoliko puta mijenjao i modernizirao, a sada njegov minimalistički dizajn jo&scaron; vi&scaron;e ističe munju tako da je prsten stanjen, smanjen je 3D dojam kompletnog logotipa (po uzoru na ostale).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nji logotip kakvog znamo, u opticaju je od 1963. godine, nekoliko puta je bio redizajniran, a značajnije promjene je doživio 1987., zadnja izmjena prije ove bila je prije tri godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-13-opel_logo.jpgDevet stvari koje uspješne žene rade prije devet ujutrohttp://grude.com/clanak/?i=206048206048Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jul 2020 18:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-zena-biznis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kvalitetna jutarnja rutina prvi je korak prema uspjehu.<p>&nbsp;</p> <p>Ako ujutro neprestano birate gumb &ldquo;snooze&rdquo; pa u zadnjih pet minuta prije odlaska na posao perete zube i uzimate bananu umjesto doručka, ovi bi vam savjeti itekako mogli pomoći. Prvi korak do uspjeha je kvalitetna organziacija od ranog jutra, pi&scaron;e <a title="Elle" href="https://www.elle.hr/" target="_blank">elle.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato vam u nastavku donosimo devet stvari koje uspje&scaron;ne žene čine prije devet ujutro. Ne morate ih činiti sve, ali poku&scaron;ajte uvesti jutarnju rutinu prije odlaska na posao jer ćete biti produktivniji tijekom cijelog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zaboravite na &ldquo;snooze&rdquo;</strong></p> <p>Ako ne ustanete odmah iz kreveta osjećat ćete se jo&scaron; umornije i trebam će vam nekad i do dva sata da se napokon probudite. Zato idite spavati u razumno vrijeme i ujutro odmah ustanite kad alarm zazvoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne preskačite doručak</strong></p> <p>Ako preskočite doručak za ručak ćete pojesti ogromnu porciju hrane (iako možda sami ne osjećate koliko ste zapravo gladni) i nećete se moći zasititi. Zato pojedite zdrav i uravnotežen doručak koji će vas držati sitima do ručka kad ćete pojesti razumnu porciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Napravite listu obaveza</strong></p> <p>Lista obaveza nije samo za control freakove. Ona nam daje uvid u sve zadatke koje tog dana moramo obaviti i pomaže nam da lak&scaron;e rasporedimo posao i organiziramo se, a time i budemo efikasniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ohrabrite sami sebe</strong></p> <p>Moć pozitivnog razmi&scaron;ljanja je neosporna zato se svakog jutra ohrabrite, recite si da vjerujete u sebe i da ste sposobni podnijeti sve &scaron;to će vam život tog dana dati. Fokusirajte se na vlastitu energiju i usmjerite je k uspjehu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ujutro pročitajte ne&scaron;to pametno</strong></p> <p>Jedna od najuspje&scaron;nijih blogerica i vlasnica medijske platforme Man Repeller, Leandra Medine, izjavila je da ujutro nikada ne uzima mobitel u ruke prije no &scaron;to je pročitala ne&scaron;to pametno. Bile to novine, članak koji ste spremili za kasnije čitanje ili knjiga koju trenutno čitate, dobro je upiti malo vrijednih informacija prije nego se upustimo u bespuća irelevenantnih objava na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pijte puno vode</strong></p> <p>Voda je važna za zdravo tijelo i čist ten, ali nam ona pomože i rije&scaron;iti se glavobolje i vrtoglavice te nam bistri um i čini nas o&scaron;trijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Usporite</strong></p> <p>Ovaj se savjet nastavlja na onaj da ujutro odmah treba ustati iz kreveta. Ustanite ranije, pripremite sve za početak dana, uživajte u jutarnjoj kavi, knjizi ili bilo čemu drugome &scaron;to vam treba da biste se pripremili za dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sjetite se stvari koje vas vesele</strong></p> <p>Ako imate težak dan na papir zapi&scaron;ite lijepe stvari koje ste danas vidjeli ili one koje vas vesele. Tako ćete se podsjetiti da nije sve tako crno i da je život lijep bez obzira na probleme koje ćemo ionako prebroditi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-zena-biznis.jpgTAKO I TREBA: Sve više onih što žele odmarati u Neumuhttp://grude.com/clanak/?i=196034196034Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jul 2020 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-more_plaza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umjesto Makarske rivijere, kojoj su, tradicionalno, bh. građani okrenuti, sve je više onih koji godišnji odmor žele provesti u Neumu.<p>&nbsp;</p> <p>Iako su mnogi prognozirali kako će bh. građani, nakon &scaron;to su hrvatske vlasti ukinule odluku o uvođenju obvezne karantene u trajanju od dva tjedna za sve koji dolaze iz BiH, pohrliti prema hrvatskom Jadranu, to se ipak nije dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto Makarske rivijere, kojoj su, tradicionalno, bh. građani okrenuti, sve je vi&scaron;e onih koji godi&scaron;nji odmor žele provesti u Neumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se u jedinom bh. gradu na moru tijekom vikenda slobodno mjesto te&scaron;ko moglo pronaći, a trenutno je popunjeno 70 posto smje&scaron;tajnih kapaciteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdila je to voditeljica Turističkog ureda Neum Ankica Bogdanović, kazav&scaron;i kako je većina hotela gotovo puna, dok u nekima mjesta jo&scaron; uvijek ima, kao i u privatnim objektima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je tek početak. Kako smo mislili da od sezone neće biti ni&scaron;ta, ovo su ohrabrujući pokazatelji i jako smo zadovoljni. U Neumu većinom borave domaći gosti, ali imamo i znatan broj gostiju iz Srbije - kazala je Bogdanović, dodajući kako će prava &scaron;pica sezone početi 20. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-more_plaza.jpgCENTAR ZA METAL I PLASTIKU: Uspješna prekogranična suradnja Posušja i Šibenikahttp://grude.com/clanak/?i=196033196033Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jul 2020 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-10-posusje-sibenik-otvaranje-tvornice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjesni smo da je za razvoj gospodarstva tržištu neophodno pružiti zanimanja koja su danas potrebna.<p>&nbsp;</p> <p>Otvaranjem Obradnog centra za metal i plastiku &Scaron;ibensko-kninske županije priveden je kraju prekogranični projekt Compete Plamet ukupne vrijednosti 1.603.369,21 &euro;, a koji se bavi jačanjem konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u sektoru metala i plastike na prekograničnom području koje obuhvaća općinu Posu&scaron;je i &Scaron;ibensko-kninsku županiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Centar je otvorio &scaron;ibensko-kninski župan Goran Pauk, a u svečanom činu otvaranja sudjelovali su Radoslav Luburić, ravnatelj Razvojne agencije Županije Zapadnohercegovačke (HERAG) koja je nositelj projekta, te partneri na projektu - Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije &Scaron;ibensko-kninske županije i Branko Bago, Načelnik općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt COMPETE PLAMET financiran je iz programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014 &ndash; 2020, a njime je opremljen Tehnolo&scaron;ki park Posu&scaron;je s tri moderna CNC stroja te je službeno otvoren u travnju pro&scaron;le godine. Osim tri stroja pribavljena putem ovoga projekta, ovaj Tehnolo&scaron;ki park opremljen je dodatnim CNC strojem putem UNDP-evog projekta &bdquo;D4D&ldquo;. U njemu posu&scaron;ki srednjo&scaron;kolci odrađuju praksu za strukovno usmjerenje CNC operatera te razvijaju praktična znanja iskustvenim učenjem i organiziranim sustavom stručne prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Bago prilikom jučera&scaron;njeg obraćanja uputio je zahvalu svima koji su vrijedno radili na realizaciji projektnih aktivnosti koje su zahtijevale mnogo rada i truda, ali s uspje&scaron;nim i vidljivim rezultatima s obje strane prekograničnog područja. Također je kazao kako je cilj realiziranih projektnih aktivnosti, između ostaloga, podr&scaron;ka tehnolo&scaron;kom razvoju gospodarstva, kako u Posu&scaron;ju i Županiji Zapadnohercegovačkoj tako i u &Scaron;ibensko-kninskoj županiji u svim njegovim djelatnostima i granama, a sve s ciljem povećanja životnog standarda na&scaron;ih žitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svjesni smo da je za razvoj gospodarstva trži&scaron;tu neophodno pružiti zanimanja koja su danas potrebna. Ovim projektom postavili smo čvrste temelje za moderno strukovno obrazovanje na&scaron;ih srednjo&scaron;kolaca, a na nama je da na&scaron; Tehnolo&scaron;ki park dalje razvijamo kako bi postao pravi centar znanja, ne samo Posu&scaron;ja nego i cijele Županije. Na tome već radimo te smo u potrazi za novim projektima kojima ćemo Tehnolo&scaron;ki park Posu&scaron;je opremiti modernom tehnologijom kako bi posu&scaron;ka mladež imala priliku obučavati se za &bdquo;zanimanja budućnosti&ldquo;, priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-10-posusje-sibenik-otvaranje-tvornice.jpgNAGRADA: ŽZH i SBŽ pobjednici u planiranju i upravljanju razvojemhttp://grude.com/clanak/?i=186008186008Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jul 2020 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-09-zhz-hbz-nagrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Jurilj iz Zapadnohercegovačke županije naglašava kako je nagrada priznanje za nastojanja da se uspostavi učinkovit sustav planiranja i razvoja.<p>&nbsp;</p> <p>Projekt integriranog lokalnog razvoja (ILDP) proglasio je, na osnovu procjene kapaciteta županija za planiranje i upravljanje razvojem u 2019. godini, pobjednike u planiranju i upravljanju razvojem, a to su Srednjobosanska i Zapadnohercegovačka županija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjena kapaciteta županije za planiranje i upravljanje razvojem je sustav mjerenja napretka ostvarenog u provođenju procesa strate&scaron;kog planiranja i upravljanja razvojem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prate se četiri grupe kriterija procjene. To su status strate&scaron;kih dokumenata, implementacija strategije, strukture za upravljanje razvojem te izvje&scaron;tavanje i uključenost županijskih skup&scaron;tina u razvojne procese. Svi ti kriteriji doprinose konačnoj ocjeni, odnosno indeksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projektni odbor ILDP-a, zajedničkog projekta Vlade &Scaron;vicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, proglasio je pobjednike na osnovu provede procjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srednjobosanska županija dobila je nagradu za najbolji sustav, za planiranje i upravljanje razvojem u 2019. godini, indeksom od 95 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, u ime Srednjobosanske županije Muhamed Softić, ta županija ostvarila je u posljednje dvije godine značajne rezultate u rastu indeksa kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem. Osvojila je nagrade za prvo i drugo mjesto u kategoriji uspostavljenosti sustava planiranja i upravljanja razvojem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Taj vid nagrade nas motivira da, iz godine u godinu, budemo jo&scaron; bolji - rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagradu za najveći rast indeksa kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem u 2019. godini dobila je Zapadnohercegovačka županija (rast indeksa sa 83 posto u 2018. na 94 posto u 2019.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Jurilj iz Zapadnohercegovačke županije nagla&scaron;ava kako je nagrada priznanje za nastojanja da se uspostavi učinkovit sustav planiranja i razvoja, sve radi pobolj&scaron;anja i podizanja kvalitete života u toj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zapadnohercegovačka županija uložila je napor u kvalitetnije ozračje za razvoj. Nagrada je svojevrsno priznanje da smo na dobrom putu. Najveći izazovi u procesu planiranja i upravljanja razvojem svakako su jo&scaron; nedovoljno razvijeni kapaciteti za upravljanje razvojem na svim razinama te nedostatak novca za razvoj instrumenata potpore da bi se razvojni procesi ubrzali i postigli jo&scaron; bolji rezultati - objasnio je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-09-zhz-hbz-nagrada.jpgĆorluka: U Lasti već nešto miješamo! Obnova i osposobljavanje koštaju 20 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=185937185937Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jul 2020 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-15-petar_corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč epidemiji koronavirusa koja je uzrokovala brojne probleme u ekonomiji, rekonstrukcija tvornice keksa i vafla ”Lasta” Čapljina odvija se bez zastoja i problema.<p>&nbsp;</p> <p>Da se radovi na obnovi hercegovačke tvornice odvijaju punom parom uvjerila se ekipa Klixa prilikom posjete velebnom objektu. Na samom ulazu u krug tvrtke zatekli su brojne strojeve i radnike, a očekuje se da će se već krajem godine iz hala &scaron;iriti mirisi slasnih delicija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosa &Scaron;utalo, koja je zadužena za nadgledanje radova, pri samom dočeku nam kazuje kako će kompletan izgled zgrade i prilaza biti u sasvim novom ruhu i da će to biti realizirano brže nego &scaron;to se očekivalo. S ponosom nam kazuje kako će objekat biti suvremeno opremljen i da se zbog visokih standarda obnavlja gotovo iz temelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom obilaska objekta nam obja&scaron;njava kako će u južnom djelu biti skladi&scaron;te gotove robe, a na suprotnoj strani skladi&scaron;te sirovina, gdje su već vidljivi silosi u novom ruhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sada se kraju privode radovi na postavljanju novog krova. Paralelno se postavlja fasada sa strane, te se izvode zemljani radovi, odvodnja oborinske vode, te se vr&scaron;i farbanje konstrukcije i istovaruju radni materijali i paneli koji će se postavljati sa strane&ldquo;, kazuje nam &Scaron;utalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;ava da po pet ekipa dnevno radi na objektu i da se radovi izvode prema planiranoj dinamici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovima je zadovoljan i Petar Ćorluka, vlasnik grudske "Violete" koji je kupio čapljinsku "Lastu" nakon &scaron;to je doživjela potpuni krah, te je odlučio iz temelja promijeniti i modernizirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je tvornicu zatekao u jako lo&scaron;em stanju, kaže da se plan modernizacije provodi bez problema i da će uskoro zablistati u punom sjaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sve ide po planu. Jo&scaron; su građevinski radovi u tijeku, a kad oni budu gotovi, onda tek mogu dolaziti strojevi. Dinamika je takva da se do kraja godine sve zavr&scaron;i, jer ima jo&scaron; dosta posla. Stanje je bilo takvo da se 80 posto toga mora promijeniti", poja&scaron;njava Ćorluka za Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno se radi na pripremi delicija koje će se proizvoditi u toj tvornici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U na&scaron;em istražnom centru se već ne&scaron;to mije&scaron;a", otkriva Ćorluka uvjeren da će trži&scaron;te biti zadovoljno proizvodima koje budu plasirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obnova i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Europska unija ko&scaron;taju 20.000.000,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo će biti značajan infrastrukturni objekat koji će otvoriti i značajan broj radnih mjesta i oživjeti gospodarstvo na jugu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><a href="https://www.klix.ba/biznis/tvornica-lasta-capljina-do-kraja-godine-u-punom-sjaju-delicije-vec-u-pripremi/200628095" target="_blank">Klix.ba</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-15-petar_corluka.jpgHercegovački tajkun rasprodaje imovinu! ‘300 m2 prodao Mateu Kovačiću, za vilu na Tuškancu traži milijune‘http://grude.com/clanak/?i=185931185931Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jul 2020 15:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-07-mateo_kovacic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najpoznatijih domaćih poduzetnika, Konjičanin Luka Rajić sa švicarskom adresom, prodao je nedavno svoj atraktivan stan u zagrebačkom Ban centru u Ulici Augusta Cesarca poznatom nogometašu svjetske klase Mateu Kovačiću...<p>&nbsp;</p> <p>...igraču londonskog kluba Chelsea za, vjerojatno, oko dva milijuna eura. Peterosoban dvoetažni stan veličine 332 kvadrata sastoji se od niže u zgradi pozicioniranog stana povr&scaron;ine 150 kvadrata s ulaznim prostorom, prostorom za odmor, dnevnim boravkom s blagovaonicom, kuhinjom, spavaćom sobom, kupaonicom, garderobom i prostorijom za gospodarstvo, balkonima te sunčali&scaron;tem i bazenom, a na vi&scaron;oj etaži od 142 kvadrata ima ulazni dio, tri spavaće sobe, tri kupaonice i tri degažmana te balkone i terase. Ugovor o kupoprodaji te nekretnine sklopljen je na samom kraju 2019. godine dok je predbilježba, pravo vlasni&scaron;tva Matea Kovačića, zaprimljena u svibnju ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Luka Rajić prodaje ovih dana i svoju vilu na Tu&scaron;kancu u Ulici Ivana Gorana Kovačića za 2,75 milijuna eura. Iako razlog za tu prodaju zasad nije poznat, a biv&scaron;i kralj mlijeka s adresom u Ženevi već godinama ne komunicira s medijima, iz njemu bliskih krugova ipak doznajemo da se ti potezi ne mogu tumačiti kao naznaku da Rajić povlači svoj kapital s hrvatskog trži&scaron;ta na kojem posluje s nekoliko kompanija, među ostalima, PharmaS i Ralu Logistika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da će atraktivna nekretnina na parceli od 1700 kvadrata, koju je 55-godi&scaron;nji Rajić kupio prije sedam godina za 1,5 milijuna eura, uskoro biti prodana, doznajemo nakon &scaron;to je krajem svibnja, kao za&scaron;tićeno kulturno dobro, prvo prema zakonu ponuđena Gradu Zagrebu na otkup. Budući da Rajić od početka godine nije dolazio u Hrvatsku zbog situacije s koronavirusom, kako saznajemo, a prije je poslovno znao navratiti i nekoliko puta godi&scaron;nje, u kupoprodajnim odnosima s Gradom zastupao ga je zagrebački odvjetnički ured Madirazza &amp; partneri. Prije dva tjedna stigla je i konačna odluka Grada da neće koristiti svoje pravo prvokupa, nakon čega je nekretnina i službeno dostupna na trži&scaron;tu. Kontaktirali smo odvjetnički ured Madirazza &amp; partneri tražeći komentar, ali nismo dobili nikakav odgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je, naime, o vili u Ulici Ivana Gorana Kovačića 17 sagrađenoj 1893. godine prema projektu arhitekta Kune Waidmanna. Ima 300 kvadrata stambenog prostora i oko 1500 kvadrata okućnice. Sagrađena je u staronjemačkom stilu (Altdeutsch) gdje su jedini ukrasni elementi drveni detalji. Tako ima drvene okvire oko prozora, drveni trijem i drvenu ograda na ulazu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada ga je kupio, ljetnikovac je Rajić planirao obnoviti kao &scaron;to je to prethodno učinio s Vilom Okrugljak na Mihaljevcu. Isprva se činilo da će radovi na obnovi krenuti svaki tren. Pojavila se na lokaciji građevinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton, koja je radila i Okrugljak, a čak je napisan i detaljan projekt jer je obnova morala biti prema strogim smjernicama konzervatora. Ipak, kuća nije nikad obnovljena. U posljednjih sedam godina samo se vrt održavao u relativno pristojnom stanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog za&scaron;to je Rajić na koncu nije uredio, prema nekim neslužbenim izvorima, bio je taj &scaron;to je imao nekoliko atraktivnih nekretnina u Zagrebu, a posljednjih je godina preferirao život u stanu u sredi&scaron;tu grada. Naime, osim vile Okrugljak, koja prema nekim podacima vrijedi oko pet milijuna eura, posjeduje i samoborsku kuriju vrijednu sedam milijuna eura te je imao i atraktivan stan u centru Zagreba u Ban centru. S biv&scaron;om suprugom Bornom ranije je živio u Bakačevoj ulici. Borni Rajić, danas Kotromanić, razvodom je pripalo oko 40 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bilo, tu&scaron;kanskoj je vili, u međuvremenu, vrijednost samo rasla. usprkos tome &scaron;to ni&scaron;ta nije uložio, kako je prvotno planirao, a kako stvari stoje, Rajić će prodajom zaraditi najmanje 1,5 milijuna eura. S obzirom na to da je riječ o za&scaron;tićenom kulturnom dobru, uvjet je Grada da konačna prodajna cijena ne smije biti manja od one koja je nuđena u prvokupu. Prema tome, iako točna trži&scaron;na cijena zasad nije poznata, zna se da novi vlasnik vilu neće platiti ispod 2,75 milijuna eura koliko je nuđenu Gradu Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam kažu stručnjaci za nekretnine, to je danas i objektivna cijena za takvu atraktivnu vilu na top lokaciji. &Scaron;tovi&scaron;e, takve se kuće rijetko nađu u ponudi, govori <strong>Sergio Serdaru&scaron;ić</strong>, vlasnik agencije Eurovilla, kojeg smo kontaktirali jer je ta agencija specijalizirana za ekskluzivne nekretnine u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tu&scaron;kanac je općenito najskuplja ulica i najbolja za obiteljsko stanovanje u Zagrebu, s time da su prikrajci te ulice kao &scaron;to su ulice Jabukovac, Krležin Gvozd, Paunovac i I. G. Kovačića jo&scaron; atraktivnije mikrolokacije jer su prometno mirnije. A unutar te podjele su posebnost ulice Krležin Gvozd i Kovačićeva jer su u centru grada i za tren se recimo dođe iz Kovačićeve pje&scaron;ice na Britanac, to su i slijepe ulice u kojima gotovo nema prometa. U Kovačićevoj su kuće na velikim parcelama, odmaknute od ulice... - objasnio je Serdaru&scaron;ić, dodajući da se u toj ulici kuće prodaju za minimalno 1,5 milijuna eura, a rijetko su na trži&scaron;tu.<br /> najkvalitetnija arhitektura</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijenu od gotovo tri milijuna eura opravdava i podatak u knjizi &ldquo;Arhitekt Kuno Weidmann&rdquo;<strong> Đurđice Cvitanović</strong>, u kojoj stoji da je upravo ovaj ljetnikovac najkvalitetnija arhitektura 19. stoljeća u ovoj ulici. Naime, u to vrijeme na području Tu&scaron;kanca nastaje prva zagrebačka planirana četvrt vila, tzv. cottage&shy; četvrt, Josipovac (Ulica Ivana Gorana Kovačića). Detaljnim propisnikom bio je određen tip gradnje vila na tom prostoru, nekada&scaron;njem Josipovcu, gotovo i arhitekture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebala je to biti kolonija ljetnikovaca u prostranim vrtovima, zami&scaron;ljena kao refugij gdje bi se provodili ljetni mjeseci kad grad spopadnu omare i zapare. Tada je na tom području podignuto nekoliko prekrasnih ljetnikovaca. Primjerice, vila Ehrlich-Marić u kojoj je danas Muzej arhitekte, nekada je bila restoran s izleti&scaron;tem. Uglavnom, većinu parcela tada su pokupovali visoki vladini činovnici, liječnici, odvjetnici, industrijalci, bankari i trgovci, a kuće su im projektirali najugledniji zagrebački graditelji toga doba. I danas na ovom području stanuju bogati poduzetnici, stomatolozi, odvjetnici, a ovdje je i nekoliko rezidencija veleposlanstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je, primjerice, ba&scaron; preko puta Rajićeve vile smje&scaron;teno &scaron;vicarsko veleposlanstvo. Zgodna je to podudarnost kojom se obja&scaron;njavalo za&scaron;to je Rajić možda uopće kupio ljetnikovac na Tu&scaron;kancu iako je već posjedovao, pone&scaron;to veću i skuplju, ali arhitektonski vrlo sličnu, vilu Okrugljak. Prikladna lokacija za njega, govorilo se, koji je, živeći u Ženevi već cijelo desetljeće, navikao da mu je prvi susjed &Scaron;vicarac. Razlog kupnje obja&scaron;njavao se i svojevrsnim sentimentom. Vila je, naime, nekoć originalno pripadala <strong>Slavku Zimmermannu</strong>, jednom od prvih vlasnika ljekarni u Zagrebu. Osnovao je 1880. godine ljekarnu Sv. Duh u Ilici 12, a 1926. otvara Narodnu apoteku u Dra&scaron;kovićevoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, bio je i dioničar hrvatske farmaceutske industrije i veledrogerije ISIS koja je preteča tvornice Pliva. Možda se Rajić poistovjetio jer je, kada je kupio vilu, bio na počecima svoje farmaceutske karijere investicijom od 300 milijuna kuna u tvornicu za proizvodnju lijekova PharmaS u Popovači. No, isto tako se može reći i da je Rajić svojevrsni ljubitelj starih građevina jer je, osim dviju ladanjskih kuća u Zagrebu, kupio i staru tvornicu čokolade Favarger u &Scaron;vicarskoj, direktno od obitelji Favarger u čijem je vlasni&scaron;tvu bila gotovo 200 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizira tamo, kako doznajemo, i turističke posjete. Također, u Ženevi je i vlasnik spomenika kulture, nekada&scaron;njeg biskupskog sjedi&scaron;ta, koji je također obnovio, a platio ga je navodno 17 milijuna &scaron;vicarskih franaka. Zanimljivo je da je Rajić za razliku od mnogih drugih bogata&scaron;a svoje vile u Hrvatskoj obnavljao vrlo kvalitetno, držeći se strogih konzervatorskih propozicija, kojima za razliku od nekih nije manipulirao pri uređenju, a tako je planirao obnoviti i kuću na Tu&scaron;kancu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to se 2013. godine spekuliralo za&scaron;to je Rajić kupio ljetnikovac na toj elitnoj zagrebačkoj lokaciji, tako se i danas spekulira o razlozima njegove prodaje. Zasad nisu poznati. Prema informacijama iz njegovih krugova, argument da rasprodaje sve &scaron;to posjeduje u Hrvatskoj ne bi li prerezao sve konce s Hrvatskom i neopterećeno se umirovio u &Scaron;vicarskoj ne drži vodu. Kao ni argument da se namjerio obogatiti na prodaji tu&scaron;kanskog ljetnikovaca jer se iznos od 20 milijuna kuna, &scaron;to će ostvariti prodajom, u okvirima njegova poslovnog carstva čini minornim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije sedam godina, kada ga je &scaron;vicarski financijski magazin Bilan uvrstio na listu 300 najbogatijih ljudi u &Scaron;vicarskoj, njegov se imetak procjenjivao na 400 do 500 milijuna &scaron;vicarskih franaka, &scaron;to je između 332 i 415 milijuna eura. Danas je to vjerojatno i ne&scaron;to vi&scaron;e. Osim toga, prema riječima Rajiću bliskih ljudi, njegova grupacija koja posluje u Hrvatskoj, LURA Grupa, u ovoj bi godini trebala ostvariti oko 50 milijuna eura prihoda. Ipak, iz nekog razloga prodaje zagrebačke nekretnine, onu na Tu&scaron;kancu, a stan u centru u kojem je stanovao već je prodao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznata je priča da je Rajić većinu svog bogatstva okrenuo kada je 2007. prodao Dukat francuskom Lactalisu za 280 milijuna eura, uz bučno negodovanje onda moćnog <strong>Ivice Todorića</strong>. Spekuliralo se da je poslovno carstvo unovčio potaknut privatnim razlozima, prvenstveno razvodom od supruge <strong>Borne Rajić</strong> s kojom ima tri sina. Supružnici su se razdvojili u Ženevi, gdje su preselili nekoliko godina prije prodaje Dukata. Usprkos odlasku, Rajić se te 2007. godine zavjetovao da će svoj kapital ulagati u Hrvatskoj. I toga se uglavnom pridržavao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema javno dostupnim financijskim podacima, Rajić je trenutno u Hrvatskoj vlasnik ukupno sedam tvrtki. Većina se, kao RALU Logistika, LURA Ulaganja, LURA Nekretnine i PharmaS, nalaze pod obručem spomenute LURA Grupe. No nisu sve njegove tvrtke jednako uspje&scaron;ne. Tvrtka Projekt Bakačeva, primjerice, koja bi se trebala baviti poslovanjem nekretninama, a vjerojatno se odnosi na stan u Bakačevoj koji je u vlasni&scaron;tvu Rajića, ostvarila je lani nezamjetnih 17.000 kuna prihoda. Također, Lura Nekretnine, jo&scaron; jedna tvrtka za nekretninski posao, lani je ostvarila 800.000 kuna prihoda, ali je godinu zavr&scaron;ila s 120.000 kuna u minusu. Iako su obje u vlasni&scaron;tvu Rajića, na čelu im je <strong>Mario Rogić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Ozbiljnija tvrtka</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>No, puno veća i ozbiljnija tvrtka, ipak, RALU Logistika, koja pruža logističke usluge s hladnjačama, uz prihode od 170 milijuna kuna, sve vrijeme posluje s gubitkom između 10 i 15 milijuna kuna, prema dostupnim financijskim podacima. Nije pomogla ni investicija od 150 milijuna kuna u otvorenje najmodernijeg logističkog centra i skladi&scaron;ta povr&scaron;ine 11.500 četvornih metara za skladi&scaron;tenje smrznutih i hladnih proizvoda u 2014. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2018., nakon nekoliko smjena u upravi, na čelo te kompanije dolazi <strong>Mato Zadro</strong>, stari Rajićev poznanik koji je karijeru započeo u Dukatu, a kasnije nastavio kao top menadžer i u Lactalisu. Budući da financijska izvje&scaron;ća za 2019. većinom jo&scaron; nisu stigla, nemamo uvid u to kako je kompanija poslovala lani. Inače, Zadro je trenutno i Rajićev zamjenik u nadzornom odboru PharmaS-a, te živi u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Farmaceutska kompanija PharmaS, može se reći, kruna je Rajićeva poslovanja u Hrvatskoj. Osnovao ju je 2009. godine i u startu uložio oko 300 milijuna kuna. Iako je vukla gubitke u prvim godinama, 2018. je poslovala sa 160 milijuna kuna prihoda i 16 milijuna kuna dobiti. Lani je, također, preuzela i tvrtku Fidifarm Atlantic Grupe. Iako je iznos akvizicije nepoznat, doznajemo da je jedan dio podmiren iz Rajićevih privatnih sredstava, a drugi iz poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da je tvrtka Fidifarm, vlasnik brenda Dietpharm, ostvarivala vi&scaron;e od 100 milijuna kuna prihoda, možemo pretpostaviti da akvizicija nije bila jeftina. Godinu prije, kupili su i hrvatsku podružnicu indijske tvrtke za proizvodnju lijekova na recept Ciple. PharmaS, u kojoj je Rajić predsjednik Nadzornog odbora, trenutno zapo&scaron;ljava oko 200 radnika, u dva pogona, jedan je u Popovači u Sisačko-moslavačkoj županiji, a drugi u Zrenjaninu u Srbiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-07-mateo_kovacic.jpgFOTO: KRALJEVIĆI PREDSTAVILI PRVU JAHTU IZ BIH! Ima 3 kata, 4 spavaonice, 4 zahoda, bazen...http://grude.com/clanak/?i=185923185923Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 23:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-derubisyacht5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosanskohercegovačka tvrtka “Derubis Yachts” d.o.o. iz Viteza upriličila je u Sarajevu svjetsku premijeru novog modela jahte Derubis 44 Fly, koja je proizvedena u Bosni i Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Jahta je duga 14 metara, &scaron;iroka 4,5 metra i visoka &scaron;est metara i bit će izložena za javnost na Trgu BiH u Sarajevu do nedjelje navečer, prenosi Fena. Prostire se na tri kata i napravljena je za boravak deset odraslih osoba, s četiri spavaonice, četiri zahoda i bazenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici tvrtke su Riječanin hercegovačkih korijena Denis Kraljević i Vitežanka Lejla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi nismo samo napravili brod nego brodogradili&scaron;te za serijsku proizvodnju brodova - istaknula je vlasnica Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaju je nazočio i premijer Federacije BiH Fadil Novalić koji je naveo da su nositelji vlasti u BiH spremni mijenjati percepciju poslovanja domaćim i stranim tvrtkama u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da tu prvenstveno misli na olak&scaron;avanje uvjeta za dobivanje dozvola, koncesija i svih ostalih birokratskih procedura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ipak, postavljamo svima jedan uvjet, domaćim i stranim investitorima, a to je da koriste najsuvremenije tehnike, strojeve i najnapredniju tehnologiju. Vremena istro&scaron;enih strojeva i jeftine radne snage vi&scaron;e ne postoje. Ovim projektom koji je večeras predstavljen, želimo pokazati svima da je BiH u stanju nositi se i s najzahtjevnijim tehnolo&scaron;kim izazovima - rekao je Novalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-04-20-07-04-derubisyacht1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-04-20-07-04-derubisyacht2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-04-20-07-04-derubisyacht3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-04-20-07-04-derubisyacht4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-04-20-07-04-derubisyacht5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-04-20-07-04-derubisyacht6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-derubisyacht5.jpegIzvoz spasio sezonu ranog krumpirahttp://grude.com/clanak/?i=185894185894Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 20:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-03-mladi_krompir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sezona ranih krumpira na jugu Hercegovine pri samom je kraju.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Počela je prije nepuna tri mjeseca s krumpirima iz plastenika, a nastavila se vađenjem gomolja s otvorenih povr&scaron;ina, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema ni turizma</p> <p>Govoreći o tom za jugozapad, pa i cijeli jug Hercegovine, važnom poslu Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge &ldquo;Plodovi zemlje&rdquo; iz Ljubu&scaron;kog, kaže kako je sezona ove godine malo kasnila zbog leda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Smanjen je urod, cijena je niža nego lani, ali pregurat će se nekako. Progla&scaron;ena je elementarna nepogoda, bit će ne&scaron;to &scaron;tete, &scaron;to će pomoći poljoprivrednicima. U cjelini, sezona je možda malo slabija nego pro&scaron;le godine. No, i sada dosta krumpira ide u izvoz. Na nas je najvi&scaron;e utjecala korona kako na slabiju cijenu tako i na slabiju prodaju. Nema turizma, ljudi, restorani su jedno vrijeme bili zatvoreni... Poljoprivrednik u ovoj situaciji treba preživjeti - kaže Vukojević. Na jednoj je njivi, kaže nam, lani sam iskopao 7,5 tona, a ove godine 3,5 tone! - Nije svaka njiva takva, ima i približnih prinosa, ali urod je, ovisno o području, manji za 40 do 60 posto - ističe Vukojević ne ba&scaron; dobre podatke za poljoprivredu juga Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pak tiče plasmana, krumpir ide na veletržnicu u Čapljini, iz Čapljine dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izvoznici su odradili dobar posao, a da nije bilo korone, to bi onda bio pravi posao. Ako se na ovu godinu toliko izvezlo, sad možemo zami&scaron;ljati &scaron;to bi bilo da je u Hrvatskoj milijun i pol turista, a kod nas u BiH pola milijuna. Mislim da bi to bila godina za pamćenje - kaže Vukojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadruga ima 182 kooperanta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vađenje i skladi&scaron;tenje</p> <p>- Dobili smo na kori&scaron;tenje sabirno-distribucijski centar. Mislim da je to jedan iskorak koji će donijeti poticaj proizvodnji. Budući da je ova sezona pri kraju, sad imamo dovoljno vremena formirati stručni tim koji će voditi taj posao, uvezati proizvodnju i plasman. Imamo dovoljno vremena za valjane pripreme, a već iduće sezone očekuju se prvi rezultati - dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, trenutačnu cijenu od 0,35 do 0,40 KM na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima te način obrade proizvođači smatraju nerentabilnim. U takvoj situaciji većina će preostali rani krumpir izvaditi i skladi&scaron;titi dok se cijena, kažu, ne oporavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenimo i kako se prvi rani krumpir iz plastenika tržio po cijeni od 2 KM, čak i vi&scaron;e.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-03-mladi_krompir.jpgFOTO: Grudska tvrtka u poslu vrijednom više od 6 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=185884185884Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-03-nogostup-vranic_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U doba pandemije koronavirusa ono što se u BiH ne prekida je cestogradnja.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je ekipa portala<em><strong> Vecernji.ba</strong></em> nai&scaron;la na radove na izgradnji treće trake za spora vozila na Vraniću u općini Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionica koja se radi duga je oko 1300 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslove izvode tvrtke Putovi Grude, HP Investing Mostar i KTM Brina Posu&scaron;je. Projekt je vrijedan 6.392.055 KM, a predviđena je i izgradnja dva nogostupa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-03-nogostup-vranic_1.jpegTesla najvrjedniji proizvođač automobila na svijetu http://grude.com/clanak/?i=185873185873Grude.com - klik u svijetThu, 02 Jul 2020 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-02-tesla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dionice Tesle su se više nego udvostručile ove godine, povećavši se 170 posto, jer ulagači i dalje hrle ka ovoj kompaniji.<p>&nbsp;</p> <p>Tesla je u srijedu postao najvrjedniji svjetski proizvođač automobila kada je trži&scaron;na kapitalizacija kompanije prvi put nadma&scaron;ila Toyotinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionice Tesle ojačale su 5 posto i dostigle novi maksimum od 1.135 dolara, čime je procijenjena vrijednost kompanije do&scaron;la na 206,5 milijardi dolara, u usporedbi s Toyotinom procjenom od oko 202 milijarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo pokazuje entuzijazam investitora u vezi s proizvođačem automobila čiji je direktor Elon Musk, a koji tek treba početi donositi profit na godi&scaron;njem nivou, prenosi <a title="Manager ba" href="https://manager.ba/vijesti/tesla-postao-najvrjedniji-proizvo%C4%91a%C4%8D-automobila-na-svijetu" target="_blank">Manager.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionice Tesle su se vi&scaron;e nego udvostručile ove godine, povećav&scaron;i se 170 posto, jer ulagači i dalje hrle ka ovoj kompaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Tesla prema&scaron;io Toyotu po trži&scaron;noj vrijednosti, on daleko zaostaje za japanskom firmom kada je riječ o stvarnoj proizvodnji automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U periodu koji je zavr&scaron;io 31. ožujak/marta, Tesla je proizveo oko 103.000 vozila a Toyota 2,4 milijuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedinci na Wall Streetu vjeruju da cijene Teslinih dionica, kojima se trguje s vi&scaron;e od 300 puta ukupne godi&scaron;nje zarade, ne odražavaju realno stanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, stručnjaci poja&scaron;njavaju da je sve &scaron;to je vezano za električna vozila sada u fokusu investitora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-02-tesla.jpgU BiH se kupuje 'na teku', a dijaspora i krediti 'spašavaju' građanehttp://grude.com/clanak/?i=185847185847Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 13:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-trgovina_povrce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako živjeti u zemlji u kojoj je prosječna mjesečna plaća oko 947 KM, a za potrošačku košaricu treba oko dvije tisuće KM mjesečno? To znaju žitelji BiH koji su više puta navedeni kao čarobnjaci koji uzdržavaju četveročlanu obitelj s jednom plaćom mjesec dana, a koja je kod velikog broja njih minimalna. <p>&nbsp;</p> <p>Zaista zvuči kao pravo čudo. No, u stvarnom svijetu to zovemo životom na rubu siroma&scaron;tva, a čak 16,9 posto ljudi u ovoj zemlji u riziku je da će uskoro krenuti u borbu za golo preživljavanje, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>Preživljavanje u BiH</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Savezu samostalnih sindikata BiH, prosječna plaća može pokriti tek od 42 do 48 posto potro&scaron;ačke ko&scaron;arice. Svakako da će se jaz u BiH jo&scaron; povećati iako je on prisutan posljednjih 20-ak godina. Svjedočimo tome da su deseci tisuća ljudi ostali bez posla tijekom pandemije - kazala je Lejla Čau&scaron;ević iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. A kako se ljudi snalaze, jer ih je bilo koji nikako nisu ili su dobivali dio plaće u proteklom razdoblju. - Ako imate lokalnu trgovinu, a vlasnici su vam navikli vjerovati i znaju da ste redovito plaćali dug kad bi vam stigla plaća, onda ste sretnik, no sad kad je budućnost neizvjesna, plaće desetkovane ako se ne radi svakog dana, onda je problem i trgovcima pomagati vam, možda i na svoju &scaron;tetu. Radi se o kupovanju &ldquo;na teku&rdquo;, koje se jo&scaron; kod nas može pronaći i rijetko gdje drugdje. Također, ovda&scaron;nji ljudi navikli su i na pomoć izvana jer rijetke su obitelji koje nemaju nekoga vani, pa iz zemalja u kojima je bolja situacija nego ovdje &scaron;alju novac i pomažu. A tu su i mikrokrediti. Zna se da je kamata veća nego kod običnih kredita, ali to je često jedina nada. To je realnost življenja u ovoj državi i tako se ljudi snalaze. Na neki način dijaspora i krediti spa&scaron;avaju građane - priča nam sugovornica iz jedne udruge koja se bavi kvalitetom življenja u BiH.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>Evidentan rast cijena</strong></p> <p>&nbsp; </p> <p>U Savezu sindikata RS-a analizirali su potro&scaron;ačku ko&scaron;aricu od 1920 KM i prosječnu plaću od 950 KM. - Kad usporedimo odnos te prosječne isplaćene plaće s potro&scaron;ačkom ko&scaron;aricom, evidentno je da se tom plaćom može osigurati oko 49 posto proizvoda i usluga. Ako gledamo cijenu same nafte na svjetskom trži&scaron;tu, a tako i kod nas, svaki rast cijena nafte ranije je dovodio do rasta cijena ostalih proizvoda. Sad smo imali pad cijene nafte do 30 posto i cijene ostale robe umjesto da su snižavane one su povećavane - kazala je Božana Rado&scaron;ević iz Saveza sindikata RS. Upravo tu činjenicu mnogi u BiH ističu jer je evidentan rast cijena nakon &scaron;to vi&scaron;e nisu na snazi mjere vezane za ograničenje cijena kao ranije. Unatoč svim nestabilnostima u vremenu pandemije i činjenici da smo nakon rasta broja zaraženih pa smirivanja stanja opet u rastu, situacija glede cijena vjerojatno se vi&scaron;e neće mijenjati i život, barem onaj ekonomski nastavit će se odvijati prema slobodnoj trgovini. Pritom nikako ne smiju nerealno visokim cijenama otežati život ionako osiroma&scaron;enom stanovni&scaron;tvu ove zemlje.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/kupuje-se-na-teku-a-dijaspora-i-krediti-spasavaju-gradane-1413635" target="_blank"><em><strong>Večernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-trgovina_povrce.jpgMostar u vrhu po skupom kvadratuhttp://grude.com/clanak/?i=185842185842Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-18-mostar-panorama-orca-mepas-hum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stanogradnja u Bosni i Hercegovini posljednih godina doživljava procvat, objavila je BHRT navodeći kako cijene stanova po kvadratu iznose i više od 2 tisuće maraka. <p><br />Cijena nekretnina nije se mijenjala za vrijeme pandemije. Edin Baltak, iz Udruženja sudionika u prometu nekretnina FONO, kaže kako su na razini Bosne i Hercegovine, cijene najveće u Sarajevu, Mostaru, a i u posljednje vrijeme i u Trebinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Neka prosječna cijena novoizgrađenih stanova, i to manje kvadrature, je oko 2500 maraka'', kaže Baltak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trži&scaron;te nekretninama u Bosni i Hercegovine se iz godine u godinu razvija. No, trenutačna situacija s pandemijom i nesigurnost kod građana da ulažu, bi mogli dovesti i do promjene u ovom sektoru, smatraju stručnjaci za nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-18-mostar-panorama-orca-mepas-hum.jpgNAKON ZATVARANJA HR GRANICE: Nezapamćena pomama za Neumomhttp://grude.com/clanak/?i=185760185760Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Ne trebamo se veseliti tome što je Hrvatska uvela mjeru samoizolacije, ali naravno, to trebamo iskoristiti'' – zaključio je Krešić.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon odluke hrvatske o uvođenju 14-dnevne samoizolacije za građane BiH, za Neumom, na&scaron;im jedinim mjestom na moru, zavladala je nezapamćena pomama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Početak sezone</strong><br />Potvrdio je to za &ldquo;Avaz&ldquo; Davor Kre&scaron;ić, predsjednik Udruženja turističkih radnika Neum, kazav&scaron;i da je dana&scaron;nji dan označio početak prave turističke sezone u tom gradu, u kojem, ne treba zaboraviti, nije zabilježen nijedan slučaj koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Praktično, danas od dva sata, otkako je Davor Božinović održao tu presicu, telefoni su nam počeli zvoniti i ne prestaju. Ljudi zovu, rezerviraju, jer, praktično, im je ostao Neum koji je sigurna &bdquo;korona-free destinacija&ldquo; i Turska, za koju ne znaju, ako odu, hoće li se moći vratiti. Znači, Neum se, skoro, kompletno napunio i puni za sljedeći tjedan i, definitivno, dobra je stvar &scaron;to sezona, napokon, kreće&rdquo; &ndash; rekao nam je Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijeloj ovoj situaciji, kako je ispričao, najvi&scaron;e ga veseli to &scaron;to domaćim gostima, koji su ovom gradu itekako nedostajali, Neum mogu pokazati kao izuzetno dobru destinaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Neum nudi sve ono &scaron;to i dobre destinacije na Jadranu, odličan smje&scaron;taj, jer, svi hoteli su manje-vi&scaron;e renovirani, dobra usluga, puno vanpansionskih sadržaja, uređene su &scaron;etnice, a najveći nedostatak je cesta kojom u biti turisti trebaju doći u Neum. Dobra je stvar &scaron;to možemo dobiti dobru reklamu za nadolazeće sezone i na taj način privući domaće goste koje u biti nismo imali i falili su nam&rdquo; &ndash; pojasnio je Kre&scaron;ić, pi&scaron;e Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Epidemilo&scaron;ke mjere</strong><br />Naravno, u cijeloj priči, kako je naveo, ne treba nipo&scaron;to smetnuti propisane i preporučene epidemiolo&scaron;ke mjere, jer, kako je kazao, samo jedan pogre&scaron;an potez cijelu priču može vratiti na početak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Iako nam niko ne može vratiti prethodna dva mjeseca, ipak, bit će puno bolje nego smo to očekivali. Jer, nadali smo se totalno izgubljenoj sezoni, ali, ponavljam, ne trebamo trčati unaprijed, ne veseliti se puno jer već sutra se sve može promijeniti. Hoću reći, ne trebamo se veseliti tome &scaron;to je Hrvatska uvela mjeru samoizolacije, ali naravno, to trebamo iskoristiti&rdquo; &ndash; zaključio je Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-neum.jpgEP HZ HB ostvarila fantastične rezultate u 2019. godinihttp://grude.com/clanak/?i=185720185720Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jun 2020 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-ephzhb-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održana je 42. skupština Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar kojom je predsjedala Jasmina Pašić, punomoćnica Vlade Federacije BiH u ime državnoga kapitala BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon izbora radnih tijela Skup&scaron;tine, donesena je Odluka o usvajanju godi&scaron;njega izvje&scaron;ća o poslovanju Dru&scaron;tva za 2019. godinu, koje uključuje nekoliko izvje&scaron;ća: Izvje&scaron;će Uprave Dru&scaron;tva o poslovanju za 2019. godinu i Izvje&scaron;će nezavisnoga revizora za godinu koja je zavr&scaron;ila 31. prosinca 2019. godine, te izvje&scaron;ća o radu Nadzornoga odbora Dru&scaron;tva i Odbora za reviziju Dru&scaron;tva za 2019. godinu kao i Odluku o raspodjeli ostvarene dobiti iz 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Ante Tuti&scaron;a, izvr&scaron;noga direktora za Ekonomske poslove, EPHZHB je u 2019. godini poslovao uspje&scaron;no s ostvarenom dobiti od&nbsp; 2.472.422 KM, istaknuv&scaron;i pokazatelje: Proizvodnja HE i VE iznosila je 2.703,4 GWh, &scaron;to je 6,8 % vi&scaron;e od planiranih 2. 532,4 GWh. Plan proizvodnje prebacila je CHE Čapljina, uzimajući u obzir i proizvodnju iz crpnog rada, za 28, 7 %. Bruto distribucijska potro&scaron;nja u 2019. godini iznosila je 1.407,1 GWh. Potro&scaron;nja kupaca čiji se obračun vr&scaron;i na naponu 110 kV i vi&scaron;e iznosila je 571,8 GWh. Nabava el. energije na trži&scaron;tu iznosila je 909,3 GWh, &scaron;to je 0,6 % manje od planiranih 914,8 GWh. Prodaja el. energije na trži&scaron;tu u 2019. godini iznosila je 1.284,7 GWh, &scaron;to u odnosu na planiranih 1.108 GWh vi&scaron;e za 15,9 %.<br /> Gubici el. energije na mreži distribucije iznose 9,30 % od preuzete el. energije i niži su od planiranih za 0,9%. Stupanj naplate ostvaren je u iznosu od 84,78 % i to 100,72 % za kupce na distribucijskoj mreži, 29,31&nbsp; %&nbsp; za kupce na 110/220 kV i 94 % ostala prodaja na trži&scaron;tu.<br /> Istaknuto je da je mi&scaron;ljenje revizora za financijska izvje&scaron;ća pozitivno. Predsjednik Nadzornoga odbora Božo Perić dao je detaljno obrazloženje Izvje&scaron;ća o radu Nadzornoga odbora Dru&scaron;tva za 2019. godinu, dok je Izvje&scaron;će o radu Odbora za reviziju Dru&scaron;tva za 2019. godinu nazočnima obrazložio predsjednik Odbora za reviziju Vedran Smiljanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka o usvajanju godi&scaron;njega izvje&scaron;ća o poslovanju EPHZHB u 2019. godini donesena je većinom glasova. Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti iz 2019. godine usvojena je jednoglasno, prema izvje&scaron;ću direktora za Ekonomske poslove gdje je nagla&scaron;eno da će se&nbsp; ostvarena dobit rasporediti na zakonske rezerve i na pokriće akumulirana gubitka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-ephzhb-2020.jpgZARA zatvara prodavnice u BiH? Ostaje raditi samo ona u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=185711185711Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 21:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-05-zara-shop.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zara će zatvoriti čak 1.200 trgovina širom svijeta, najviše u Europi i Aziji, vijest je koja je proteklih dana otvorila mnoga pitanja.<p>&nbsp;</p> <p>Po kuloarima kruže priče čak da se Zara povlači sa bh. trži&scaron;ta, da će prodavnice u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci biti zatvorene, te da će ostati raditi samo ona u Mostaru, pi&scaron;e Faktor.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-05-zara-shop.jpgMAKARSKA: Otvoren SPOT Shopping Mall, najveći trgovački centar na području od Splita do Dubrovnikahttp://grude.com/clanak/?i=185660185660Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jun 2020 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-19-spot-mall.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U SPOT Shopping Mallu se nalaze Tommy, Muller, New Yorker, Intersport, Deichmann, MASS, s.Oliver, Svijet Medija, Pepco, Lunaria i brojni drugi poznati brendovi, a vrijednost investicije iznosi preko 180 milijuna kuna.<p>&nbsp;</p> <p>U Makarskoj je 18. lipnja otvoren SPOT Shopping Mall, najveći trgovački centar na području od Splita do Dubrovnika. Novi centar su otvorili zajednički u ime tvrtke Tommy Zoran Mamić, te makarski gradonačelnik Jure Brkan, koji je tom prilikom rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odu&scaron;evljen sam. Vrhunska je stvar &scaron;to smo u te&scaron;ko vrijeme nakon koronavirusa danas ovim dobili 250 novih radnih mjesta, s ciljem da ih bude 300. Imali smo vječni problem parkinga u Makarskoj, pa valja naglasiti i da ovaj kompleks ima 350 parkirnih mjesta. Ovo &scaron;to su gospodin Mamić i njihova firma napravili je za svaku pohvalu, vi&scaron;e se neće za tako veliku kupovinu morati odlaziti u Split. Želim im puno sreće u njihovom radu i želim da drugi slijede njihov dobar primjer. Nadam se da ćemo nastaviti dobru suradnju Grada i kompanije Tommy. Čestitam im na hrabrosti za ulaganje, ali i i na vrhunskom načinu izvođenja radova koji su doveli do ovako značajnog objekta za grad i čitavu Makarsku rivijeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga je Zoran Mamić uručio donaciju nogometnom klubu Zmaj u vrijednosti od 30.000 kuna, a cijelo prijepodne je centar bio pun brojnih uzvanika, ali i Makarana, koji su odmah pohrlili vidjeti ovo značajno zdanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Centar se prostire na preko 22.000 četvornih metara povr&scaron;ine, sa 32 poslovna prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U SPOT Shopping Mallu se nalaze Tommy, Muller, New Yorker, Intersport, Deichmann, MASS, s.Oliver, Svijet Medija, Pepco, Lunaria i brojni drugi poznati brendovi, a vrijednost investicije iznosi preko 180 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno vrijeme centra je svaki dan od 9 do 22 sata.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-19-spot-mall.jpgFOTO Sjednica UGP: Vican novi predsjednik, Oliver Begić Oli dopredsjednikhttp://grude.com/clanak/?i=185653185653Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jun 2020 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-19-ugp2020_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak, 18. lipnja 2020., u restoranu Staza na Blidinju održana je 15. Skupština Udruge gospodarstvenika Posušje.<p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina je usvojila godi&scaron;nje financijsko izvje&scaron;će i izvje&scaron;ća o radu Upravnog i Nadzornog odbora i o radu Udruge u periodu od pro&scaron;le skup&scaron;tine, koja je bila u lipnju 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usvojen i novi Statut Udruge. Po tom statutu predsjednik i dopredsjednik Udruge su po funkciji članovi Upravnog odbora i ujedno i predsjednik i dopredsjednik Upravnog odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbor ima 7 članova umjesto 9, koliko je imao do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za novog predsjednika Udruge, na mandat od dvije godine, izabran je Damir Vican (Miviko), a za dopredsjednika Oliver Begić (Oli). Predsjednik skup&scaron;tine je Pero Lončar (Lončarplast).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Upravni odbor izabrani su: Stipan Mrvelj (Mrvelji), Zoran Čutura (Čutura prijevoz), Zoran Lončar (ZOLO), Željko Kovač (Tehnostar) i Marinko Be&scaron;lić (Euromaterijali).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Nadzornog odbora je Ivan Pavković (Mesna industrija Rakitno), a članovi su Tomislav Marić (KTM Brina) i Želimir Čamber (Binvest).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom izlaganju, dosada&scaron;nji predsjednik Udruge Ivan Pavković, istaknuo je dva značajna događaja za Udrugu koja su se dogodila u proteklom izvje&scaron;tajnom periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Umro je na&scaron; prvi predsjednik, na&scaron; kolega i prijatelj Veljko Lončar. Veljka ćemo zauvijek pamtiti i sjećati ga se s velikim po&scaron;tovanjem i zahvalom za sve &scaron;to je učinio za na&scaron;u Udrugu. Veljko je ostavio neizbrisiv trag u na&scaron;im sjećanjima i nikada ga nećemo zaboraviti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drugi događaj koji ćemo dugo pamtiti je pandemija koronavirusa, koja je prouzrokovala goleme negativne posljedice za gospodarstvo. U uvjetima ograničenog kretanja i protoka roba i ljudi, zabrana rada određenih djelatnosti, blokiranog dru&scaron;tvenog života i smanjene potražnje moralo je doći i do smanjenja poslovnih aktivnosti. Pad prometa roba i manji prihodi za vi&scaron;e od 20 posto, u ovom periodu, u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, su vidljivi kod velike većine poslovnih subjekata u BiH pa tako i kod članova UGP-a. Nažalost, taj pad je kod mnogih veći i od 50 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvim uvjetima poslovanja tijela javne uprave, na svim razinama, morala su puno brže reagirati i donijeti i provesti konkretne mjere pomoći gospodarstvu, prije svega, na polju održavanja zaposlenosti i očuvanja likvidnosti gospodarskih subjekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovno okruženje u BiH je najlo&scaron;ije u Europi. Visoki doprinosi na plaću i stotine parafiskalnih nameta su faktori koji ograničavaju razvoj gospodarstva u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, mi smo i u takvim lo&scaron;im uvjetima 2019. godine ostvarili odlične poslovne rezultate. Ukupni prihod članova UGP-a bio je 958 milijuna maraka i veći je nego u 2018. za 165 milijuna ili čak 21 posto. Prihodi od izvoza su 210 milijuna i oni čine 22 posto ukupnog prihoda. Prosječan broj zaposlenih bio je 2.280 &scaron;to je vi&scaron;e za 132 zaposlenika ili 6 posto nego u 2018. Prosječan broj zaposlenih u 2019., u odnosu na 2015., veći je za 30 posto, &scaron;to je čak 530&nbsp; zaposlenika vi&scaron;e nego u 2015. godini&ldquo;, rekao je u svom izvje&scaron;ću Ivan Pavković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na skup&scaron;tini se najvi&scaron;e govorilo o aktivnostima UGP-a u idućem periodu. Pored aktivnosti na području pobolj&scaron;anja poslovnog okruženja, &scaron;to je temeljna zadaća UGP-a, novi Upravi odbor dobio je zadaću ispitati mogućnosti realizacije nekog projekta za javno dobro u Posu&scaron;ju, kojeg bi uradila Udruga gospodarstvenika Posu&scaron;je, odnosno njeni članovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp20209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp202010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp202011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp202012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp202013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp202014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-19-20-06-19-ugp202015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="http://udrugagospodarstvenika.com/?p=5141" target="_blank">UGP</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-19-ugp2020_5.jpgNove mjere zbog koronavirusa dovesti će do EKONOMSKOG SLOMAhttp://grude.com/clanak/?i=185650185650Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jun 2020 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjere koje su krizni stožeri različitih razina vlasti uveli zbog suzbijanja koronavirusa dali su rezultate u zdravstvenom smislu, ako se usporedimo s drugim državama, ali su urušile ionako krhku ekonomiju.<p>&nbsp;</p> <p>Bez posla je samo u Federaciji ostalo skoro 30 tisuća radnika, a potro&scaron;nja je pala za milijardu i pol KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se opet uvedu strože mjere, o čemu se razmi&scaron;lja, BiH očekuje potpuni ekonomski kolaps, masovna otpu&scaron;tanja, zatvaranje tvrtki, pad naplate poreza...</p> <p><br />Stoga, to mora biti posljednja opcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-posao.jpgPočetkom godine planirali kredit za kuću, stan, novi auto..., sada je sve na čekanjuhttp://grude.com/clanak/?i=185630185630Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 08:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-10-sretni_parovi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na svjetskoj razini međunarodna trgovina u ovoj godini mogla bi pasti za 20 posto.<p><br />Mnoge su države svijeta u recesiji prouzročenoj koronavirusom, a jedna od onih gdje je također te&scaron;ka situacija jest Bosna i Hercegovina. Nažalost, krize ovdje ne jenjavaju, od političkih do gospodarskih, a redovito se to prelama na leđima malih ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nekvalitetni krediti</strong><br />Dok su početkom nove godine mnogi planirali nova zaduženja, investicije u kućanstva ili pak poslove, danas se rijetki o tome usude i razmi&scaron;ljati. EIB-ovo istraživanje za BiH i okružje također to pokazuje, a čak 64 posto banaka smatra da će se povećati stopa nekvalitetnih kredita. U izvje&scaron;ću EIB-a navodi se da je prije pandemije COVID-19 domaće bankarsko trži&scaron;te imalo solidnu dobit u skladu s očekivanjem matičnih banaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Potražnja za kreditima u BiH imala je rast, osobito kod potro&scaron;ačkih i stambenih kredita te zajmova za mala i srednja poduzeća. Nadalje, prije pandemije koeficijenti NPL-a (problematičnih kredita) blago su se pobolj&scaron;ali, iako jo&scaron; uvijek ispod razina sredi&scaron;nje, istočne i jugoistočne Europe (7,4% na kraju 2019. godine)&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;ću. Uveden je, dolaskom pandemije i krize, moratorij od tri mjeseca do pola godine za one fizičke i pravne osobe koje ne mogu servisirati postojeće obveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bh. trži&scaron;te nije ni prije bilo popularno, a sada se očekuje jo&scaron; teža situacija jer smo se svi na&scaron;li u krizi kakvu do jučer nismo očekivali. Ljudi s kojima sam razgovarao, koji su planirali ovog proljeća i ljeta graditi kuću, kupiti stan, automobil, pokretati posao..., većina je prestala s aktivnostima, a i sami su svjesni da dugoročno neće moći funkcionirati onako kako su zamislili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas se u BiH suočavamo s činjenicom da je svako radno mjesto nestabilno &scaron;to se privatnog sektora tiče, a u javnom sektoru, ako nema privatnog sektora, tko će uzdržavati glomazni aparat - pita se bankar jedne veće komercijalne banke koji svjedoči rapidnom padu zainteresiranosti za kredite i ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra da je potrebna sinergija kako bi se stanje popravilo. - Svi moramo biti ujedinjeni u borbi protiv pandemije, ali i protiv gospodarske krize. Političko vodstvo u BiH mora tražiti rje&scaron;enja da se zemlja &scaron;to prije počne oporavljati. Pretpostavke su da će nam za izlazak iz ove situacije trebati tri do pet godina. Neki neće moći čekati pa će dignuti sidro i otići, oni najhrabriji će ostati i ovdje tražiti svoju priliku. Nije da nemamo potencijala kao zemlja bogata prirodnim resursima, ali je pitanje na koji način ćemo pristupiti rje&scaron;avanju problema i jesmo li spremni zasukati rukave i raditi da bi nam u budućnosti bilo bolje. Inozemstvo trenutačno također nije rje&scaron;enje jer je sve neizvjesno, zato pravilnom strategijom treba zadržati ljude ovdje i uvjeriti ih da prvo tu poku&scaron;aju - smatra bankar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uko&scaron;tac s izazovima</strong><br />Kako stvari stoje, pred nama su te&scaron;ki mjeseci jer se koronavirus pobrinuo da ovo bude jedna od najtežih godina u poslijeratnoj povijesti BiH. Ljudi naviknuti na svakakve pote&scaron;koće, uvijek spremni uhvatiti se uko&scaron;tac s izazovima, ovakvo ne&scaron;to nisu očekivali. Ali treba dignuti glavu jer je činjenica da pro&scaron;lost ne možemo promijeniti. Sada ovisimo o budućnosti, a kakva će ona biti, ovisi o nama samima, stav je stručnjaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-10-sretni_parovi.jpegČitaš li ovo Vlado Vurušiću? ALUMINIJ KREĆE SA ZAPOŠLJAVANJEMhttp://grude.com/clanak/?i=185602185602Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jun 2020 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-23-aluminij-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je zlonamjerni novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić prije nekoliko dana slavodobitno najavio kraj Aluminija, na njegovu žalost, izraelsko-kineski gigant oglasio se priopćenjem.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;&ldquo;Aluminij Industries d.o.o., njegovo rukovodstvo i međunarodni partneri ostaju u potpunosti posvećeni provedbi sporazuma potpisanog 7. travnja 2020. godine u cilju ponovnog aktiviranja proizvodnog procesa i osiguravanju ponovnog zapo&scaron;ljavanja zaposlenika Aluminija&rdquo;, navodi se u priopćenju. Iz Abraham grupe dodaju kako je formiran lokalni tehnički tim koji je, zajedno s međunarodnim stručnjacima, počeo&nbsp;s tehničkom procjenom &scaron;tete u pogonu Ljevaonice, koji bi prvi trebao biti vraćen u pogon. U priopćenju se dodaje kako menadžment Aluminij Industries d.o.o., podružnice M. T. Abraham grupe, unatoč pandemiji COVID-19, svakodnevno radi na provedbi odredbi ugovora o najmu Aluminijevih pogona u skladu s bh. zakonima.</p> <p>&nbsp; </p> <p>&ldquo;Abraham grupa jo&scaron; jednom nagla&scaron;ava svoju posvećenost sporazumu i Aluminijevim radnicima. Imamo veliko povjerenje u ekonomiju Bosne i Hercegovine i uvjereni smo u budućnost Aluminija&rdquo;, poručili su. Proizvodni pogoni mostarskog Aluminija zaustavljeni su 10. lipnja 2019. nakon &scaron;to je poduzeće iskopčano s električne mreže zbog vi&scaron;e od 400 milijuna maraka akumuliranog duga, a vi&scaron;e od 900 radnika ostalo je bez posla. U travnju ove godine Aluminij Industries d.o.o., podružnica M. T. Abraham grupe, i Aluminij d. d. Mostar potpisali su ugovor o zakupu pogona mostarske kompanije. Ugovorom je predviđeno da se tijekom ljeta 2020. pokrene proizvodnja u pogonu Ljevaonice te da se zaposli oko 200 biv&scaron;ih radnika Aluminija. U Aluminiju je proteklih mjeseci obavljena inspekcijska kontrola financijsko-materijalnog, vanjskotrgovinskog i deviznog poslovanja Aluminija d. d. Mostar, a Vlada FBiH prije dva dana Financijsku policiju zadužila je da izvje&scaron;će proslijedi nadležnom tužiteljstvu radi utvrđivanja nezakonitosti u poslovanju i &scaron;teta nastalih za imovinu i imovinske interese FBiH.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>Optimizam</strong></p> <p>&nbsp; </p> <p>Predsjednik Nadzornog odbora Zdenko Klepić najavio je zapo&scaron;ljavanje određenog broja radnika već sljedećega&nbsp;tjedna, u kolovozu njih 50.</p> <p>&nbsp; </p> <p>&ndash; Čini mi se da će 20-ak radnika biti zaposleno već sljedećeg tjedna, ali službeno od 1.&nbsp;kolovoza drugi kontigent bit će&nbsp;u radnom odnosu &ndash;&nbsp;rekao je Klepić, prenosi <strong>BHRT.</strong></p> <p>&nbsp; </p> <p>&ndash; Za listopad je najavljen početak proizvodnje. A to je dobar rok. Ekonomist sam, pa gledajući s te strane, moraju pripremiti sve za prodaju &ndash;&nbsp;dodao je Klepić.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Podsjećamo, krajem ožujka Vlada FBiH uvažila je ponudu strate&scaron;kog partnera M. T. Abraham grupe, &scaron;to daje izuzetno potreban optimizam kako će u danima koji dolaze iz kruga ove tvornice ponovno dopirati glasovi radnika i zvuci strojeva. Sporazum je predvidio da to budu radnici Aluminija koji su radili do sada i koji žele raditi, a u sporazumu je definirana minimalna i fiksna prosječna neto plaća kako bi se za&scaron;titio socijalni status i puno drugih stvari. U prvom ciklusu od dvije godine, dok bude radila Ljevaonica, partner se obvezao na pokretanje Elektrolize, odnosno Anoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/BHRT</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-23-aluminij-mostar.jpgČelnica MMF-a: Ekonomske prognoze će biti još gorehttp://grude.com/clanak/?i=185591185591Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jun 2020 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-09-mmf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podsjetila je da je izvještaj MMF-a iz travnja pokazao da je globalna ekonomija na putu da zabilježi pad od oko tri posto ove godine uslijed krize izazvane pandemijom.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izjavila je da će prognoze rasta za ekonomije, koje će objaviti ovog mjeseca, biti lo&scaron;ije od prethodnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prognoza za većinu zemalja će biti revidirana prema dolje, a samo za nekoliko njih prema gore", kazala je Georgieva u obraćanju na konferenciji o ulozi MMF-a u izgradnji ekonomske stabilnosti u svijetu, održanoj putem interneta u organizaciji Instituta GLOBSEC sa sjedi&scaron;tem u Bratislavi, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je kako od Drugog svjetskog rata nijedna kriza nije izazvala tako snažan efekt na globalnom nivou kao COVID-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da sve procjene govore, da će 170 ekonomija, uključujući i europske zemlje, ovu godinu okončati s nižim nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika u odnosu na prethodne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetila je da je izvje&scaron;taj MMF-a iz travnja pokazao da je globalna ekonomija na putu da zabilježi pad od oko tri posto ove godine uslijed krize izazvane pandemijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Naredne procjene objavit ćemo u lipnju i nažalost, moram kazati da će biti jo&scaron; gore", kazala je čelnica MMF-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-09-mmf.jpgMarinko Marić se vratio iz Njemačke i u Žepču otvorio tvornicuhttp://grude.com/clanak/?i=185579185579Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jun 2020 16:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-15-zepce-tvornica-otvaranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dosadašnja vrijednost investicije je oko 2 milijuna KM ali će se nastaviti s ulaganjima i novim investiranjima u proširenje proizvodnje.<p>&nbsp;</p> <p>Uz nazočnost velikog broja uzvanika svečano je otvorena kompanija "Marić projekti" i izložbeno-prodajni salon "Ceramix".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o investiciji iz dijaspore koja je realizirana tijekom pro&scaron;le i početkom ove godine a investitor je mladi poduzetnik Marinko Marić koji se odlučio vratiti iz Njemačke i pokrenuti posao u svom rodnom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku je donio u dogovoru sa suprugom Ružicom i već je tada znao da će se njegov san ostvariti i da će biti jedan među liderima u proizvodnji PVC i Alu stolarije, roletni i komarnika za domaće i ino trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodi su ekolo&scaron;ki prihvatljivi, energetski učinkoviti, visoke protuprovalne za&scaron;tite, bez &scaron;tetnog utjecaja na okolinu prilikom proizvodnje i upotrebe te s mogućno&scaron;ću recikliranja. Kompletan asortiman proizvoda podrazumijeva i pružanje usluga ugradnje na BH trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nja vrijednost investicije je oko 2 milijuna KM ali će se nastaviti s ulaganjima i novim investiranjima u pro&scaron;irenje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sami počeci nisu bili nimalo laki. Od kupovine zemlji&scaron;ta, pribavljanja potrebne dokumentacije, pa do izgradnje samog objekta u 2019 god. Zahvaljujući podr&scaron;ci iz lokalne zajednice, općinske administracije, Razvojne agencije Žepče i poslovnih suradnika uspje&scaron;no sam priveo investiciju kraju i realizirao dio svojih planova. Ostatak svoje poslovne priče nastavit ću da provodim u godinama koje su ispred i nadam se i dalje uspje&scaron;no", kazao je direktor i vlasnik Marinko Marić .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč krizi koju je prouzročila pandemija corona virusa i otežanog plasmana, kompanija "Marić projekti" Žepče upo&scaron;ljava 10 radnika među kojima je i nekoliko studenata koji će po zavr&scaron;etku studija pronaći svoje mjesto među sada&scaron;njim zaposlenicima ove perspektivne kompanije. Na novim radnim mjestima koja su kreirana u kompaniji "Marić projekti" zahvalio se općinski načelnik Mato Zovko koji je istakao važnost investicija povratnika iz dijaspore i potrebu da se nastavi s održavanjem kontakata s domaćim ljudima koji su oti&scaron;li izvan granica Bosne I Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Otvorena je jo&scaron; jedna kompanija koja nam donosi mnogo pozitivnih stvari, smanjuje nezaposlenost, ostavlja ljude na području Žepča i doprinosi sveukupnom razvoju Općine Žepče. Na&scaron;a dijaspora nam može dati nova znanja i vje&scaron;tine, ukazati kako da budemo jo&scaron; bolji i zajedno s nama razvijati na&scaron;e Žepče", kazao je načelnik Zovko i pozvao ostale iz dijaspore da se odluče na korak koji je prije dvije godine napravio Marić i da pri tome ne zaborave da ih čeka stručna pomoć pri realizaciji investicije koja je pružena i u slučaju kompanije "Marić projekti" Žepče. Izrazio je nadu da je općinska uprava zajedno sa Razvojnom agencijom Žepče bila na usluzi i da su pomogli koliko je to bilo moguće, te kroz projekt "Rast zajedno s dijasporom" uspje&scaron;no do kraja doveli projekt otvorenja ove tvornice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija "Marić projekti" bila je prva koja je bila uključena u projekt &bdquo;Rast zajedno s dijasporom&ldquo; koji je proveden 2019. godine od strane Općine Žepče i RAŽ-a a u sklopu projekta &bdquo;Dijaspora za razvoj&ldquo; kojeg su provodili Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vlada &Scaron;vicarske u partnerstvu sa UNDP u BiH i IOM BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu projekta provedena je specijalistička obuka nezaposlenih osoba koje su primljene u radni odnos kod kompanije "Marić projekti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanu vrpcu na ulazu u kompaniju presjekli su zajedno vlasnik kompanije Marinko Marić, njegova supruga Ružica i općinski načelnik Mato Zovko. Zahvalnice su uručene općini Žepče, Razvojnoj agenciji Žepče i firmi "Vokel" koja je najbliži partner u suradnji s novo osnovanom kompanijom u Žepču. Nakon svečanog dijela i presijecanja vrpce, gosti su se pridružili obilasku salona, nakon čega je upriličeno i druženje za oko stotinu uzvanika.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-15-zepce-tvornica-otvaranje.jpgAbraham grupa: Radimo na aktiviranju proizvodnje u Aluminijuhttp://grude.com/clanak/?i=185543185543Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jun 2020 19:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Imamo veliko povjerenje u ekonomiju Bosne i Hercegovine i uvjereni smo u budućnost Aluminija", poručili su.<p><br />Izraelsko-kineski partneri zastupan Abraham grupom oglasio se priopćenje za javnost u kojem se navodi da je u potpunosti predan provedbi sporazuma o najmu Aluminijevih pogona i ponovnom pokretanju proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Aluminij Industries d.o.o., njegovo rukovodstvo i međunarodni partneri ostaju u potpunosti posvećeni provedbi sporazuma potpisanog 7. travnja 2020. godine s ciljem ponovnog aktiviranja proizvodnog procesa i osiguravanju ponovnog zapo&scaron;ljavanja zaposlenika Aluminija", navodi se u priopćenju kojeg prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Abraham grupe dodaju kako je oformljen lokalni tehnički tim koji će zajedno s međunarodnim stručnjacima krenuti s tehničkom procjenom &scaron;tete u pogonu ljevaonice, koji bi prvi trebao biti vraćen u pogon. U priopćenju se dodaje kako menadžment Aluminij Industries d.o.o., podružnice M.T. Abraham grupe, usprkos pandemiji Covid-19, svakodnevno radi na provedbi odredbi ugovora o najmu Aluminijevih pogona u skladu s bh. zakonima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Abraham grupa jo&scaron; jednom nagla&scaron;ava svoju posvećenost sporazumu i Aluminijevim radnicima. Imamo veliko povjerenje u ekonomiju Bosne i Hercegovine i uvjereni smo u budućnost Aluminija", poručili su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodni pogoni mostarskog Aluminija zaustavljeni su 10. lipnja 2019. nakon &scaron;to je tvrtka iskopčana s električne mreže zbog vi&scaron;e od 400 milijuna maraka akumuliranog duga, a vi&scaron;e od 900 radnika ostalo je bez posla. U travnju ove godine Aluminij Industries d.o.o., podružnica M.T. Abraham grupe, i Aluminij d.d. Mostar potpisali su ugovor o zakupu pogona mostarske kompanije. Ugovorom je predviđeno da se tijekom ljeta 2020. godine pokrene proizvodnja u pogonu ljevaonice te da se zaposli oko 200 biv&scaron;ih radnika Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Aluminiju je proteklih mjeseci obavljena inspekcijska kontrole financijsko-materijalnog, vanjskotrgovinskog i deviznog poslovanja Aluminija d.d. Mostar, a Vlada FBiH je prije dva dana Financijsku policiju zadužila da izvje&scaron;taj proslijedi nadležnom tužiteljstvu radi utvrđivanja nezakonitosti u poslovanju i &scaron;tete nastale po imovinu i imovinske interese Federacije BiH, kao i da poduzme druge mjere i aktivnosti u skladu sa zakonom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgMostarska ZARA pred zatvaranjem!? Gasi se 1200 poslovnicahttp://grude.com/clanak/?i=185520185520Grude.com - klik u svijetThu, 11 Jun 2020 09:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-11-zara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zara će zatvoriti čak 1200 trgovina širom svijeta. Vlasnik lanca trgovina odjećom Amacio Ortega (Amancio) pokušat će povećati online prodaju tijekom kaosa koji je uzrokovala pandemija koronavirusa.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;panjolska grupacija Inditex, osim Zare, posjeduje i brendove poput Bershke, Pull &amp; Beara i Massimo Duttija.</p> <p>Zatvaranje trgovina očekuje se najvi&scaron;e u Aziji i Europi. Guardian pi&scaron;e da će se zatvoriti najmanje 107 prodavnica diljem Velike Britanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije poznato jo&scaron; uvijek &scaron;ta će biti s prodavnicama Zare u Bosni i Hercegovini</strong>, javlja Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-11-zara.jpgBerislav Kutle tvrdi: BANKE SU NAM UGROŽENEhttp://grude.com/clanak/?i=185503185503Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jun 2020 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-10-bera-kutle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljedice polugodišnjeg blokiranja rada Povjerenstva za vrijednosne papire FBiH osjete svi poslovni sektori, a direktno su ugrožene brojne banke koje ne mogu završiti pripajanja, dokapitalizacije ili druge procese iz nadležnosti ove institucije. <p>&nbsp;</p> <p>Berislav Kutle, direktor Udruge banaka u BiH, apelira na vlast da hitno rije&scaron;i ovaj problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovakav zastoj u radu povjerenstva zatekao je banke, a zasigurno i druge gospodarske subjekte, u trenutku kada trebaju ili su već podnijeli zahtjeve za postupanje Povjerenstva iz njenog zakonom utvrđene nadležnosti, a po kojima je rje&scaron;avanje do daljnjeg obustavljeno, čime se uzrokuje direktna financijska &scaron;teta bankama, a naročito investitorima čija su ulaganja na čekanju", izjavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Blokadom rada povjerenstva izravno je paraliziran proces dokapitalizacije banaka, gdje je bankama koje su trenutno u postupku povećanja kapitala, onemogućeno da ga provedu, &scaron;to predstavlja važne investicije u bankarski sektor i gospodarstvo BiH, da time izvr&scaron;e svoje kapitalno jačanje, da adekvatno odgovore svim postavljenim regulatornim zahtjevima koji se pred njih postavljaju i mnogim drugim obvezama u vezi s tim", smatra Kutle.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-10-bera-kutle.jpgŠtimac uložio milijune u hotel i krahirao: 'To je prevelik teret' http://grude.com/clanak/?i=185481185481Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jun 2020 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-23-igor_stimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preteča “vatrenog turizma“, odnosno ulaska nogometaša u hotelijerski biznis, bio je Igor Štimac (52), koji je prije 14 godina kupio hotel Therapia u Crikvenici. <p>&nbsp;</p> <p>- Nemam iskustva, ali imam volje - bile su riječi legendarnog nogometa&scaron;a, danas nogometnog trenera, otvarajući hotel. Početkom 2003. kupio je hotel za 5,4 milijuna eura od crikveničke tvrtke Jadran, a u uređenje je, kako je rekao u jednom od intervjua, uložio deset milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve &scaron;to je bilo staro u hotelu, a činilo se upotrebljivim, dali smo servisirati, od lustera, ogledala, slika pa nadalje. To je vrijednost hotela. Sve ostalo je novo i radilo se iz početka - rekao je &Scaron;timac svojedobno za Nacional.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velebno hotelsko zdanje, najstarije na tom dijelu rivijere, sagrađeno je davne 1895. godine. Sa &Scaron;timčevom rekonstrukcijom Therapia je dobila četiri zvjezdice, a spoj arhitekture secesije i klasicizma prostirao se na 32 tisuće četvornih metara. U svojem sklopu imao je 109 smje&scaron;tajnih jedinica, od čega 17 apartmana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel je bio orijentiran na zdravstveni turizam zahvaljujući brojnim wellness sadržajima i cjelogodi&scaron;njem poslovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vratili smo Therapiji stari sjaj koji će, nadamo se, privući mnoge na dolazak u Crikvenicu, u kojoj neće nedostajati sadržaja sličnih onim koje smo organizirali na Bolu -&nbsp;rekao je uoči otvorenja &Scaron;timac, koji je na Braču imao poznatu diskoteku Faces.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Therapia je otvorena spektakularnim vatrometom, a među uzvanicima bili su <strong>Ćiro</strong> <strong>Blažević</strong>, <strong>Giuliano</strong>, <strong>Nikola Jerkan</strong>, <strong>Ivan Mikulić</strong>... Zabavno-glazbeni program vodio je <strong>Jo&scaron;ko Lokas</strong>, a pjevali su <strong>Jelena Radan</strong>, klapa <strong>Intrade </strong>i <strong>Cubismo</strong>. Hotel je imao 220 kreveta i zapo&scaron;ljavao pedesetak radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je hotel otvoren, ostvarivao je 4000 noćenja mjesečno. Gosti su na raspolaganju imali 17 rasko&scaron;no opremljenih apartmana i 92 sobe s balkonskim lođama okrenutima prema moru, unutarnji i vanjski bazen, wellness centar, teretanu, dva teniska teretana, minigolf... Već početkom 2013. počelo se &scaron;u&scaron;kati da &Scaron;timac prodaje Therapiju, a da je to ipak istina postalo je jasno krajem te godine, kad je novi austrijski hotelijer potvrdio da kupuje hotel i mijenja ime u Kvarner Palace. &Scaron;timac je do kupnje hotela nanizao mno&scaron;tvo titula uz svoje ime. Biv&scaron;i nogometa&scaron; Hajduka i nogometne reprezentacije, biv&scaron;i suvlasnik kladionice Sport Tip te biv&scaron;i vlasnik diskoteka Masters u Splitu i Faces na Braču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na kupnju hotela tad su me navele okolnosti. Prigoda. Nisam imao iskustva u tome, u&scaron;ao sam u to da investiram i zaradim - kaže nam danas Igor &Scaron;timac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je i ulazak nogometa&scaron;a <strong>Dejana Lovrena </strong>i <strong>Ivana Rakitića </strong>u hotelijerstvo. Oni u Novalji na otoku Pagu imaju hotele.</p> <p>- Siguran sam da su i ti momci napravili taj potez da zarade - kaže nam &Scaron;timac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojedobno je rekao da ne isključuje daljnje osvajanje hotelijerskog biznisa kupnjom hotela Therapia pa nas je zanimalo kakvog je danas mi&scaron;ljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve ima svoje vrijeme i okolnosti. Danas su krediti puno povoljniji, postoje subvencije... Onda je bilo zahtjevnije - govori &Scaron;timac. Nakon sedam godina poslovanja iza&scaron;ao je iz tog biznisa. Objasnio je i za&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postao mi je opterećenje. Bilo je okolnosti koje nisu pogodovale situaciji, poput kredita u &scaron;vicarcima. Zatim spori razvoj općine Crikvenica kao takve koji nije pratio &scaron;to smo radili. To su stvari koje nisu direktno vezane za vas, ali indirektno jesu - kaže &Scaron;timac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje bi li ponovio to iskustvo, &Scaron;timac odgovara: &ldquo;Moguće, za&scaron;to ne. Svaki dan razmi&scaron;ljam o nekom novom privatnom biznisu&rdquo;. I za kraj smo aktualnog nogometnog izbornika Indije pitali &scaron;to ga danas najvi&scaron;e raduje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vrijeme s obitelji - odgovorio je bez razmi&scaron;ljanja &Scaron;timac, kojemu je obitelj u Splitu. Iz veze sa životnom partnericom, biv&scaron;om splitskom manekenkom Lanom Bucat ima dvoje djece, a iz braka sa Suzanom Žunić, Miss Jugoslavije 1988., ima troje djece.&nbsp; </p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-23-igor_stimac.jpgSpavaš li mirno Nutello? Milka namaz uskoro na policama BiHhttp://grude.com/clanak/?i=185476185476Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jun 2020 17:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-07-milka-namaz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milka je izbacila svoju verziju popularnog namaza s lješacima, a uskoro ga se očekuje u bh. trgovinama s obzirom da je već na policama u Hrvatskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Namaz koji sadržava originalnu mliječnu čokoladu Milka Alpine mnogi na dru&scaron;tvenim mrežama već zovu opasnom konkurencijom omiljenoj Nutelli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nutella već desetljećima dominira trži&scaron;tem kad je o čokoladnim namazima riječ te joj se zasad nitko nije uspio ni približiti po popularnosti. Hoće li to namazu Milka Haselnusscreme poći za rukom, tek će se vidjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od Nutelle, Milka u namazu koristi suncokretovo ulje (ne palmino), a udio lje&scaron;njaka u namazu je manji &ndash; kod Milke je 5%, dok Nutella ima 13% udjela lje&scaron;njaka. Kao i kod Nutelle, Milka namaz bit će dostupan u dvije veličine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-07-milka-namaz.jpgPrvi bh. prehrambeni proizvodi zaštićeni oznakama podrijetla i zemljopisnog podrijetlahttp://grude.com/clanak/?i=185443185443Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jun 2020 17:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-05-domace-certifikati.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od oznaka na tržištu spadaju u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnicima udruga koje proizvode &bdquo;Livanjski izvorni sir&ldquo;, &bdquo;Visočku pečenicu&ldquo;, Livanjski sir&ldquo; i &bdquo;Nevesinjski krompir&ldquo; danas su u Mostaru dodijeljena rje&scaron;enja o registraciji oznake podrijetla i zemljopisnog podrijetla, priopćila je Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je ispunio propisane uvjete &bdquo;Livanjski izvorni sir&ldquo; za&scaron;tićen je oznakom podrijetla, dok su ostala tri proizvoda za&scaron;tićeni oznakom zemljopisnog podrijetla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su prvi bosanskohercegovački proizvodi za&scaron;tićeni u skladu s Pravilnikom o sustavima kvalitete za prehrambene proizvode koji je usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, &scaron;to omogućava proizvođačima ovih tradicionalnih proizvoda podno&scaron;enje zahtjeva i stjecanje odgovarajuće oznake podrijetla i zemljopisnog podrijetla i na razini Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Registrirana oznaka za&scaron;tićena je od bilo kakve izravne ili neizravne komercijalne uporabe za prehrambene proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom. Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od oznaka na trži&scaron;tu spadaju u prehrambene proizvode vi&scaron;e cjenovne kategorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oznake podrijetla i zemljopisnog podrijetla također doprinose stvaranju identiteta i prepoznatljivosti proizvoda na domaćem i međunarodnom trži&scaron;tu, kao i podizanju kvalitete proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav način za&scaron;tite prehrambenih proizvoda ima veliki značaj i za područje s kojeg proizvod potječe, jer doprinosi ruralnom razvoju, osobito udaljenijih i dislociranih područja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr.sci. Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH izrazio je zadovoljstvo &scaron;to su prvi bosanskohercegovački prehrambeni proizvodi za&scaron;tićeni po uzoru na praksu u zemljama Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Registracijom oznaka ovim tradicionalnim proizvodima omogućena je promocija jedinstvenih karakteristika koje su povezane s njihovim geografskim porijeklom i dugogodi&scaron;njim umijećem koje se koristi u njihovoj proizvodnji. Na ovaj način omogućuje se potro&scaron;ačima da na trži&scaron;tu lak&scaron;e prepoznaju tradicionalne proizvode koji će na pakovanju imati imati i posebne oznake, a proizvođačima će ove proizvode moći bolje plasirati,&ldquo; izjavio je Hajrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na domaćem i međunarodnom trži&scaron;tu vlada jaka konkurencija u plasmanu prehrambenih proizvoda. U toj borbi za konkurentnost sve vi&scaron;e se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade te podneblja iz kojeg dolaze. Upravo su to karakteristike koje dokazano posjeduju četiri navedena bosanskohercegovačka proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-05-domace-certifikati.jpgFOTO: Podravka pozvala Plenkovića u Hercegovinu! Otvaraju veliku tvornicuhttp://grude.com/clanak/?i=185442185442Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jun 2020 17:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-05-plenki-mostarskoblato.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović položili su u petak temeljni kamen za buduću tvornicu Podravke kod Mostara koja bi trebala prerađivati voće i povrće koje se tamo već nekoliko godina uzgaja uz potporu te vodeće hrvatske kompanije.<p>&nbsp;</p> <p>Andrej Plenković, koji je postavio kapsulu u temeljni kamen buduće tvornice Podravke, pohvalio je ovu investiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ovo je sjajan projekt koji će okupiti brojne poljoprivrednike te braniteljske zadruge koje će se uključiti u ovu proizvodnju u interesu vlastitih obitelji i zajednice', istaknuo je hrvatski premijer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Čović istaknuo je na ceremoniji kako je Podravka pokrenula testno razdoblje uzgoja rajčice na području Mostarskog blata, Ljubu&scaron;kog, Ravnog i Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ovo je važan projekt i nova budućnost za mlađe ljude kako bi Hrvati ostali svoji na svome', dodao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Na rubovima Mostarskog blata, plodnog polja smje&scaron;tenog&nbsp;između Mostara i &Scaron;irokog Brijega, već nekoliko godina probno se uzgaja rajčica koju otkupljuje Podravka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Započelo se uzgojem 300 tona rajčice, a sljedeće godine, kada bi tvornica trebala biti izgrađena,&nbsp;očekuje se urod od 10.000 tona ovoga povrća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Nastojimo se na ovome području organizirati kako bismo zaustavili odlazak mladih ljudi. To nas najvi&scaron;e motivira na ovo sve', rekao je za medije Krunoslav Čović, jedan od inicijatora iz braniteljske zadruge koja djeluje pri Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima postoje golemi potencijali za uzgoj rajčice, paprika i drugih poljoprivrednih kultura u ovome dijelu Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Vjerujemo da ćemo uspjeti. Mislim da potencijalima nema kraja', dodao je Krunoslav Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Podravke Marin Pucar istaknuo je kako je ove godine posađeno 1,2 milijuna stabljika rajčice na području Mostarskog blata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Očekujemo da ćemo sljedeće godine proizvesti 10.000 tona rajčice koje Podravka izvozi u preko 60 zemalja svijeta. Na taj način ćemo osigurati prihode ljudima ovdje i zaposlenost te ostanak', istaknuo je direktor Podravke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je važno bilo okupiti branitelje iz zadruga i poljoprivrednike za koje očekuje da će biti 'ključni čimbenik razvoja ovoga kraja'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Želimo da hrvatski narod ostane ovdje i pokrene poljoprivrednu proizvodnju. Ne želimo da sirovine vi&scaron;e uvozimo iz inozemstva, nego s domaćih polja. Razvijamo na sličan način proizvodnju u Istri, u Hercegovini, Slavoniji, Podravini i u cijeloj RH s drugim poljoprivrednim kulturama', dodao je Pucar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-20-podravka1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-20-podravka2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-20-podravka3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Hina</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-05-plenki-mostarskoblato.jpegHT ERONET pustio u rad !hej korisnički portalhttp://grude.com/clanak/?i=185423185423Grude.com - klik u svijetThu, 04 Jun 2020 13:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-04-hteronet-vizual3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pušten je u rad !hej korisnički portal za prepaid korisnike – korisnici na digitalnoj platformi imaju sve potrebne mogućnosti za upravljanjem svojim računom..<p>&nbsp;</p> <p>Korisnička podr&scaron;ka jedna je od najbitnijih cjelina HT ERONET-a, glas i alat za oslu&scaron;kivanje potreba korisnika u svako doba, a posebice proteklih mjeseci. Svi dosada&scaron;nji klasični kanali podr&scaron;ke i pružanja informacija (telefon), upotpunjeni su i podržani preko digitalnih kanala, chat i Facebook podr&scaron;ke, YouTube kanala HT ERONET-a i uvijek prisutnog info-maila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz sve navedeno, trajni fokus je na korisničkom zadovoljstvu i nastojanju da uvijek i sa svakim kontaktom na&scaron;ih korisnika i onih koji to žele postati, u najkraćem roku pružimo jedinstven, razumljiv i zadovoljavajući odgovor i potrebnu podr&scaron;ku. Sve to, vjerojatno, ne bi bilo moguće održati na takvoj razini, bez stalnog ulaganja u zaposlenike, osvježavanje kadra i usvajanja novih tehnologija za komunikaciju s korisnicima, čemu HT ERONET, kao tehnolo&scaron;ki predvodnik digitalizacije dru&scaron;tva, oduvijek teži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izazovi social distancing-a su preko telekomunikacijskih mreža, fiksnog i mobilog interneta rije&scaron;eni i omogućeno nam je da se u digitalnom svijetu povezujemo vi&scaron;e nego ranije. Stalna komunikacija, glasovni i videopozivi, kratke poruke ili sudjelovanje u online nastavi, daju nam mogućnost da dijelimo informacije i iskustva. Zato je ovih dana, vi&scaron;e nego ikada prije, važno da imamo sigurnu i kvalitetnu povezanost sa svijetom, a ako se i dogodi neki izazov, korisnička podr&scaron;ka HT Eroneta mora biti spremna odgovoriti tijekom 24 sata, sedam dana u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Po naputcima Tima za koordinaciju krizne situacije HT ERONET-a, a odmah po progla&scaron;enju izvanrednog stanja, brzo smo donijeli odluku i u kratkome roku zavr&scaron;ili proces tehničke pripreme i osposobljavanja svih djelatnika Korisničke podr&scaron;ke za rad od kuće. Iako je ovo situacija u kojoj se nikada prije nismo na&scaron;li, iznimno smo ponosni &scaron;to korisnička podr&scaron;ka ni u jednom trenutku nije prestala s radom niti na jednom od komunikacijskih kanala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnička podr&scaron;ka HT ERONET-a se, u normalnim okolnostima, nalazi na četiri lokacije (Ora&scaron;je, Vitez, Grude i Mostar), &scaron;to se, u ovome slučaju, kao i u mnogima ranije, pokazalo kao prednost. Ne samo da smo imali osiguran neprekidan rad, dok su se pojedinačne lokacije prebacivale na režim rada od kuće, već nas je i dugogodi&scaron;nje iskustvo rada na vi&scaron;e lokacija pripremilo i za trenutnu situaciju gdje je na&scaron; svaki djelatnik zasebna lokacija. Sve navedeno, u roku od tjedan dana, uz iznimno zalaganje, internim resursima i uz pomoć kolega iz IT-a, osiguralo se za čak 80-ak djelatnika podr&scaron;ke. Mladi je tim na digitalnim kanalima prihvatio novi način rada vrlo brzo jer su mladim generacijama novi načini komuniciranja i rada u okruženju izvan ureda prirodniji i lak&scaron;i, ali smo zahvalni i svim na&scaron;im dugogodi&scaron;njim djelatnicima na trudu i naporu koji i danas pružaju na prevladavanju ove krize&rdquo;, kaže Jadranka Pehar, voditeljica tima, i nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Interna poslovna komunikacija je i prije podrazumijevala digitalne kanale i telekonferencije pa nam trenutna situacija nije potpuna novina, iako smo postali produktivniji i učinkovitiji uz najbolju povezanost s kolegama putem nezaobilaznog digitalnog alata pod nazivom Microsoft Teams, koji HT Eronet također nudi svojim korisnicima na komercijalnoj osnovi u sklopu paketa Office 365 licencije E1, uz potpuno besplatnih &scaron;est mjeseci kori&scaron;tenja.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obim posla na govornim kanalima ostao je na razini prethodnih mjeseci, dok su digitalni kanali (mail, Facebook i chat) zabilježili značajno povećanje broja kontakata. Također je, od izbijanja epidemije, zabilježeno povećanje teleprodajnih aktivnosti, koje su omogućile korisnicima sigurnu kupnju usluga HT ERONET-a iz udobnosti svog doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na važnost telekomunikacijskih usluga u ovakvoj situaciji kada nam je svima to često bio jedini način komunikacije s bližnjima, dodatni fokus je bio na osiguranju tehničke podr&scaron;ke korisnicima, kao i dijela prodajnih aktivnosti, a sve u cilju za&scaron;tite &ndash; kako zdravlja na&scaron;ih djelatnika, tako i na&scaron;ih korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-04-20-06-04-hejportal2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pu&scaron;ten u rad <a title="hej korisnicki portal" href="https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici/hej-korisnicki-portal-pg222" target="_blank">!hej korisnički portal</a></p> <p>Pu&scaron;ten je u rad !hej korisnički portal za prepaid korisnike &ndash; korisnici na digitalnoj platformi imaju sve potrebne mogućnosti za upravljanjem svojim računom. Na !hej portalu mogu se informirati o stanju računa, aktivnim opcijama, mobilnom internetu i tarifama, nadoplatiti račun, a tu je i chat s Korisničkom podr&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-04-hteronet-vizual3.jpgPetar Ćorluka: Bez obzira na koronu, u Čapljinu investiramo 20 milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=185417185417Grude.com - klik u svijetThu, 04 Jun 2020 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-04-lasta-radovi2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Popularne štrudle možemo očekivati s više smokve, a krem štapići će biti obogaćeni lješnjakom.<p>&nbsp;</p> <p>Cvijet Hercegovine uskoro će ponovno mirisati na kekse i vafle. Potvrdio je to za Bljesak.info Petar Ćorluka, vlasnik grudske ''Violete'' koji je kupio čapljinsku ''Lastu'' i bez obzira na pandemiju koronavirusa ostao ustrajan u pokretanju nekada&scaron;njeg giganta u kojeg će ove godine uložiti punih 20 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ni&scaron;ta se nije promijenilo &scaron;to se tiče investiranja u čapljinsku Lastu. Korona je možda malo usporila radove, ali nije ih ni u jednom trenutku potpuno zaustavila. Investicija od 20 milijuna maraka ide prema planu&ldquo;, izjavio je za <a title="Bljesak info" href="https://www.bljesak.info/gospodarstvo/ulaganja/nakon-pauze-ponovo-komercijalni-letovi-na-sarajevskom-aerodromu/313918" target="_blank">Bljesak.info</a> Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da sve ide svojim tijekom lako se primijeti pogledom na tvornicu koja se već može pohvaliti novim, potpuno obnovljenim krovom, a zavr&scaron;en je i jedan dio nove fasade. Trenutačno se radi na pripremi poda, a Ćoluka je uvjeren kako će ovaj građevinski dio posla biti zavr&scaron;en do rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Apsolutno sve smo odlučili iznova izgraditi, trebao nam je i novi krov, pod, fasada i instalacije, a trenutačno pregovaramo i oko novih strojeva za proizvodnju. Do kraja godine bismo sve trebali zavr&scaron;iti ili barem privesti kraju&ldquo;.<br />Vi&scaron;e smokve, vi&scaron;e lje&scaron;njaka</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legendarni okus Lastine &scaron;trudle ovaj poznati hercegovački gospodarstvenik ne planira pretjerano mijenjati, osim &scaron;to će dodati vi&scaron;e voća kako bi se pobolj&scaron;ala kvaliteta i kako bi proizvodi bili zdraviji. Tako popularne &scaron;trudle možemo očekivati s vi&scaron;e smokve, a krem &scaron;tapići će biti obogaćeni lje&scaron;njakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je to u planu s početkom proizvodnje, koja bi, prema riječima Ćorluke, uskoro trebala krenuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kad zavr&scaron;imo građevinske radove raspisat ćemo javni natječaj za radna mjesta i primati osoblje u koracima, ovisno koliko bude u određenom razdoblju zahtijevao proces proizvodnje. Za početak planiramo pokrenuti prvu smjenu rada, a ako prodaja krene dobro formirat ćemo i drugu i treću smjenu''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci će, kaže, kad krene tehnolo&scaron;ki proces, napraviti strate&scaron;ki plan i procijeniti koliki će broj ljudi biti potreban za početak. Jedno je sigurno, prioritet će imati domaće stanovni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Radnici će svakako morati ispunjavati osnovne uvjete natječaja koji budu određeni, no, razumljivo je kako ćemo prednost dati lokalnim ljudima jer su i nama manji tro&scaron;kovi zbog prijevoza i smje&scaron;taja, a i njima dajemo priliku da ostanu živjeti i raditi u svom gradu'', ističe Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznat po investiranju u čitavoj regiji Ćorluka je dodao kako je posebno zadovoljan suradnjom sa Gradskom upravom Čapljine na čelu s gradonačelnikom dr. Smiljanom Vidićem jer do sada nije bilo nikakvih problema i sve je i&scaron;lo prema planu, &scaron;to je uveliko olak&scaron;alo investiciju u čapljinsku Lastu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Trži&scaron;te se malo promijenilo zbog pandemije, stoga trenutačno ni mi ne planiramo druge investicije, ali svakako istražujemo ukoliko se negdje pojavi dobra prilika. Hotelijerstvo smo u ovom razdoblju potpuno zakočili jer nije izvedivo, stoga nam je sav fokus isključivo na proizvodnji&ldquo;, zaključio je ovaj poznati hercegovački gospodarstvenik, jo&scaron; jednom naglasiv&scaron;i kako je Violeti trenutačno najveći prioritet &ndash; Lasta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-04-lasta-radovi2.jpgABRAHAM GRUPA: Prvi radnici u Aluminiju, od kolovozahttp://grude.com/clanak/?i=185407185407Grude.com - klik u svijetWed, 03 Jun 2020 16:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako sve bude teklo po planu, prvi radnici u Aluminij mogli vratiti već u kolovozu, a druga grupa radnika počela bi raditi u listopadu. <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč epidemiji covida-19 plan aktivnosti na revitalizaciji proizvodnje u mostarskom Aluminiju ide planiranom dinamikom, a prema najavama iz Abraham grupe, koja je u travnju ove godine u najam uzela Aluminijeve pogone, novoutemeljena tvrtka Aluminij Industries dijelu biv&scaron;ih radnika mogla bi otvoriti svoja vrata u kolovozu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Opredijeljeni smo da počnemo s proizvodnjom ove godine, kako je to i predviđeno ugovorom o zakupu Aluminijevih pogona. O točnim datumima te&scaron;ko je govoriti zbog situacije izazvane covidom-19, ali na&scaron; plan je da u kolovoz počnemo s či&scaron;ćenjem pogona ljevaonice", kazali su za Fenu iz Abraham grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako bi se, ako sve bude teklo po planu, prvi radnici u Aluminij mogli vratiti već u kolovozu, a druga grupa radnika počela bi raditi u listopadu. Trenutno se procjenjuje &scaron;teta izazvana ga&scaron;enjem proizvodnje u srpnju 2019. godine. Iz Abraham grupe kažu kako se radi o iznimno zahtjevnom procesu koji podrazumijeva i značajna ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Abraham grupa okupila je menadžerski tim, a plan je da on dođe u Mostar čim to bude moguće imajući u vidu ograničenja putovanja. "U timu su izraelski menadžeri i kineski inženjeri, i oni već intenzivno rade s lokalnim timom na izradi petogodi&scaron;njeg poslovnog plana koji predviđa unaprjeđenje ljevaonice i podizanje njezinog kapaciteta na 120.000 tona godi&scaron;nje", naveli su iz Abraham grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, spomenuti menadžerski tim radi s kineskim partnerom NFC-om na projektu linije finalnih proizvoda koja bi trebala osigurati veće prihode za Aluminij Industries, kao i veći broj radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; tim od sedam menadžera ima veliko iskustvo u vođenju velikih tvrtki, financijskom planiranju i unaprjeđenju rada, i vjerujemo kako će oni mostarski Aluminij preobraziti u tvrtku koja će se ravnopravno moći nositi sa svjetskom konkurencijom u aluminijskoj industriji", poručili su iz Abraham grupe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgProdužen rok za podnošenje prijava na Javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstavahttp://grude.com/clanak/?i=185391185391Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jun 2020 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-02-eu4business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rok za podnošenje prijava produžen je do ponedjeljka, 8. lipnja 2020. godine do 15.00.<p>&nbsp;</p> <p>Projekt Europske unije EU4Business objavio je Javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava kako bi se ublažio negativan utjecaj COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Javni poziv, vrijedan 1.8 milijuna KM, mogu se prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća, obrti/poduzetnici i/ili zadruge s uspostavljenom mrežom kooperanata/individualnih poljoprivrednih proizvođača koji se bave:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- proizvodnjom i/ili otkupom i/ili skladi&scaron;tenjem i/ili plasmanom svježih poljoprivrednih i gotovih prehrambenih proizvoda; ili</p> <p>&nbsp;</p> <p>- proizvodnjom i/ili otkupom i preradom, skladi&scaron;tenje i plasmanom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putem ovog Javnog poziva projekt EU4Business želi doprinijeti ublažavanju posljedica pandemije COVID-19 kroz podr&scaron;ku smanjenju i optimizaciji operativnih tro&scaron;kova, održavanju produktivnosti, likvidnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u BiH; stabilizaciji postojećih lanaca vrijednosti, te promoviranju prakse održivog razvoja uključujući bolje upravljanje prirodnim resursima i očuvanje okoli&scaron;a i za&scaron;titu ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za podno&scaron;enje prijava produžen je do ponedjeljka, 8. lipnja 2020. godine do 15.00.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacije o načinu popunjavanja i dostave prijave se nalaze u dokumentima Javnog poziva koje možete naći na sljedećem <a title="EU4Business" href="https://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/bs/home/presscenter/vijesti/2020/eu4businessjavnipozivkorisnicima.html" target="_blank">linku</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-02-eu4business.jpgOvako izgledaju rasporedi najuspješnijih ljudihttp://grude.com/clanak/?i=185380185380Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jun 2020 08:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-02-milijarderi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Želite li biti uspješniji? Ako je odgovor da, možda bi trebali preuzeti navike ljudi koji su dostigli velik uspjeh.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi najuspje&scaron;niji poduzetnici imaju slične ideale i rutine, koji su ključan dio njihovog uspjeha, prenosi Manager.ba<br /><br /></p> <p>Pogledajmo kako izgledaju rasporedi najuspje&scaron;nijih ljudi, te kako vi možete prilagoditi vlastiti raspored da bi postigli vi&scaron;e:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Uspje&scaron;ni ljudi imaju jutarnju rutinu</strong></p> <p>Spisateljica Laura Vanderkam je op&scaron;irno proučavala rasporede ljudi koji postižu znatno vi&scaron;e od prosječnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrila je jednu stvar koja im je svima zajednička; bude se rano, i gotovo svi imaju jutarnju rutinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od najpoznatijih zagovaratelja ranog buđenja je i osnivač Virgina, Richard Branson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rano ustajanje nudi pregr&scaron;t prednosti. Daje vam priliku da budete svjesni i prisutni prije nego se pred vama nagomilaju razni zahtjevi, i prije nego &scaron;to trebate krenuti raditi prema cilju. Ta sloboda vas oraspoložuje, i zbog nje se osjećate kao da imate kontrolu nad vlastitim životom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad se rano ustanete kako bi obavili jutarnju rutinu, osjećat ćete se samopouzdanijima, i lak&scaron;e ćete se nositi s dnevnim izazovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: Poku&scaron;ajte zadatke koje u pravilu obavljate noću prebaciti za rano jutro. Primjerice, tjelovježbu zakažite prije posla &ndash; tako ćete i lak&scaron;e održati visoku vitalnost i produktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Ne paničare kad stvari krenu u krivom smjeru</strong></p> <p>Mnogi ljudi se osjećaju tjeskobu kad stvari ne idu po planu, a to se može događati i svaki dan. Uspje&scaron;ni ljudi su svjesni da ne mogu kontrolirati ba&scaron; sve, i spremni su na pogre&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suočavanje s problemima vrlo je bitna navika uspje&scaron;nih poduzetnika. Planirajte da ćete pogrije&scaron;iti &ndash; tako ćete se s pogre&scaron;kama nositi racionalnije i učinkovitije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: U dnevni plan uračunajte i vrijeme kad ćete se morati suočiti s eventualnim problemima. Pola sata pred kraj radnog vremena je idealno vrijeme za to, jer se tako možete potpuno posvetiti aktualnim zadacima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Rade i kad ne moraju</strong></p> <p>Rano ujutro, navečer i vikendom, većina ljudi ne radi. Međutim, tako trate svoju produktivnost. Mnogi uspje&scaron;ni ljudi rade bilo kad su inspirirani, jer znaju da motivacija lako mine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako imate dobru ideju za posao, bacite se na nju dok je jo&scaron; svježa &ndash; čak i ako vam se ne radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: Odvojite dva sata za &ldquo;rad&rdquo; u slobodno vrijeme, primjerice za odgovaranje emailova, i obavljanje bitnih poziva. Tako ćete napredovati, i ostati u toku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Prvo rade najbitnije zadatke</strong></p> <p>Mnogi ljudi po dolasku u ured rade jednostavne zadatke, kao &scaron;to su pisanje emailova, i administrativni poslovi. Međutim, na&scaron; mozak je najbistriji ujutro, stoga je to najbolje vrijeme za odraditi kreativne, izazovne zadatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako niste u prilici raditi na najbitnijem zadatku odmah ujutro, preuzmite stvar u svoje ruke; posao obavite kod kuće, ili dođite ranije u ured.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: Sutra&scaron;nji radni dan isplanirajte dok ste jo&scaron; na poslu. Najbitnije zadatke stavite na prvo mjesto ujutro, a na mailove odgovarajte prije ručka kako bi osigurali produktivan dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Svi rasporedi najuspje&scaron;nijih ljudi su na jednom mjestu</strong></p> <p>&ldquo;Ključno je da pohranite sve sastanke i obaveze na jedno mjesto umjesto da morate kopati po raznim kalendarima, bilježnicama, i aplikacijama&rdquo;, savjetuje Alexandra Weiss, partnerica u CA Creativeu u New Yorku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, umjesto da dio rasporeda napi&scaron;ete na papir, mobitel, laptop, ili tablet, sve okupite na jedan uređaj. Ovo vam uopće neće biti te&scaron;ko &ndash; bit će jasnije i razumljivije. Ne morate se brinuti ni da sve ugurate u jedan dan, jer ćete iz rasporeda lako i&scaron;čitati kad ste slobodni, a kad možete osloboditi vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: Prvo, odaberite jedan uređaj koji vam najvi&scaron;e odgovara, bila to bilježnica ili smartphone. Bitno je samo da taj predmet imate pri ruci dok ste na poslu, jer to olak&scaron;ava prilagodbu planova.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Svjesni su važnosti timskog rada</strong></p> <p>Mnoge najuspje&scaron;nije svjetske tvrtke započete su timskim radom; Larry Page i Sergey Brin su osnovali Google, Steve Jobs i Steve Wozniak su pokrenuli Apple, dok je PayPal bio ideja petero ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Golemi uspjeh rijetko se postiže samostalno &ndash; uspje&scaron;ni ljudi znaju surađivati, spremni su na kompromise, i prihvaćanje tuđih ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: Ako radite u timu, otvorite grupni email s kolegama. U email dodajte naznaku prije ručka, želite li povratne informacije drugih. Tako će čitav tim osjećati uključenim, i lak&scaron;e će dijeliti svoj jedinstveni uvid u poslovnu situaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Posao shvaćaju ozbiljno</strong></p> <p>Uspje&scaron;ni ljudi vjeruju u svoj rad, i svjesni su njegove vrijednost. Te&scaron;ko je biti produktivan i uspje&scaron;an ako ne vjerujete u vlastiti rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je ostati motiviran, i ne dozvoliti da vas sumnjičavi ljudi obeshrabre &ndash; ako vi dovoljno vjerujete u svoj rad, nije vam potrebno odobravanje drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: Na kraju radnog tjedna, odvojite pola sata za procjenu svojih ciljeva i snova, i vlastitog napretka prema njima. To će vam pomoći da cilj ostvarite, a &scaron;to je jo&scaron; bitnije &ndash; vratit će vam vjeru u vlastitu misiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Opu&scaron;taju se nakon &scaron;to dovr&scaron;e posao</strong></p> <p>Briga o poslu u slobodno vrijeme može vas izluditi, i naru&scaron;iti vam produktivnost kad ponovo krenete raditi. Poznati pisac bestsellera, Tim Ferris, predlaže da pri kraju radnog dana zapi&scaron;ete sutra&scaron;nji poslovni cilj, jer će vam to sutra pružiti dodatan priljev motivacije &ndash; a navečer ćete se moći isključiti, i uživati u večeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prilagoditi raspored: Zapi&scaron;ite tri cilja koja želite postići sutra. Napi&scaron;ite i kako ćete ih ostvariti, jer vam to osnažuje koncentraciju na poslu, a u slobodno vrijeme ćete se moći opu&scaron;tati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rasporedi najuspje&scaron;nijih ljudi uopće nisu toliko komplicirani. Svaki dan poku&scaron;ajte ukomponirati barem jednu od ovih rutina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-02-milijarderi.jpgVIDEO: 91 GODINA BAKE MARE! MOTIKA JE MOJA OLOVKAhttp://grude.com/clanak/?i=185364185364Grude.com - klik u svijetMon, 01 Jun 2020 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-01-baka-mare2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mare Tusun iz Bilića kod Travnika ima 91 godinu i još uvijek proizvodi povrće za svoje i potrebe svoga sina Stipe, muze kravu, sprema hranu, pere rublje, hrani kokoši.<p>&nbsp;</p> <p>Mare je neumorna jer jo&scaron; uvijek okopava kukuruz, krumpir, grah i to motikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravo se hrani, ne pu&scaron;i, a doktora nije vidjela 80 godina. Kaže da voli popit ča&scaron;icu rakije kad se nasekira, nego zapalit cigaretu. Kako živi ova starica iz Bilića kod Ovčareva u općini Travnik, &scaron;to je sve preživjela, pogledajte video priči Srećka Stipovića.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/_FGZykSJDc8" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-01-baka-mare2.jpgBožica proljeća Vesna na poštanskoj markihttp://grude.com/clanak/?i=185319185319Grude.com - klik u svijetFri, 29 May 2020 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-29-hpmostar-blokmitovi2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U čast božici Vesni djevojke su se oblačile u odjeću od trave i cvijeća.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je izdanje prigodne po&scaron;tanske marke &bdquo;Mitovi i flora 2020.&ldquo; s motivom slavenske božice proljeća i mladosti Vesne koja donosi proljetnu radost nakon hladne zime. Njezina vlast je nad sunčevom toplotom koja obnavlja prirodu u kojoj s proljećem sve buja i zeleni. Zemlja se otvara i uspostavlja se živa veza između biljnoga svijeta i podzemnoga u kojem je skriveno biljno blago i bogatstvo. Vesna usklađuje srce i razum, popravlja zdravlje naru&scaron;eno u zimskom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S dolaskom proljeća ljudi postaju dobrima i blagima njegujući po&scaron;tovanje i prijateljstvo jednih prema drugima. U čast božici Vesni djevojke su se oblačile u odjeću od trave i cvijeća. Njezin cvijet je maslačak, a ptica lastavica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Karolina Maru&scaron;ić, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 22. svibnja 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-29-hpmostar-blokmitovi2020.jpgOtvaraju se prodajni centrihttp://grude.com/clanak/?i=185296185296Grude.com - klik u svijetWed, 27 May 2020 23:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-17-20-mepas-mall.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni stožer civilne zaštite na sjednici koja je održana večeras donio je odluku da se dopusti otvaranje tržnih centara. <p>&nbsp;</p> <p>Ova odluka stupa na snagu odmah. Tako je ovom odlukom dopu&scaron;teno otvaranje svih gospodarskih subjekata koji se nalaze u tržnim centrima, trgovinama, ugostiteljskim objektima i drugima, pi&scaron;e Klix. Također, federalni stožer civilne za&scaron;tite na večera&scaron;njoj sjednici donio je odluku kojom se odobrava rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru uz propisane epidemiolo&scaron;ke mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ova odluka stupa na snagu odmah. Prema odluci Federalnog stožera civilne za&scaron;tite, u zatvorenom prostoru ugostiteljskih objekata bit će dopu&scaron;teno maksimalno 50 gostiju uz pridržavanje mjera za&scaron;tite i držanja socijalne distance.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, naredbu o zatvaranju tržnih centara Federalni stožer civilne za&scaron;tite donio je 18. ožujka, nakon progla&scaron;enja stanja nesreće zbog pandemije koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-17-20-mepas-mall.jpegNa jesen kreće rasprodaja restoranahttp://grude.com/clanak/?i=185285185285Grude.com - klik u svijetWed, 27 May 2020 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-27-duje-pisac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko preživi, pričat će! A bit će puno onih koji će turističku sezonu korona-ljeta 2020. godine ispratiti na aparatima.<p>&nbsp;</p> <p>Dalmatinski chefovi se ne &scaron;ale s ovako katastrofičnim predviđanjima jer im do zafrkancije nije. Ako otvore riskiraju minus, možda sitnu zaradu, s očekivanjem barem pozitivne nule. Ako ne otvore naredne će im sezone, biti prilično te&scaron;ko vratiti na scenu. Brojni chefovi pričaju kako je među nemalim brojem ugostitelja porasla uporaba tabletica za smirenje. Jer sve ovo &scaron;to se događa, donijelo im je neviđenu poslovnu neizvjesnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vi&scaron;e od 30 posto hrvatskih ugostitelja neće otvoriti vrata svojih objekata. Siguran sam i kako će u rujnu ogromni broj restorana i kafića promijeniti vlasnika, ići u najam i prodaju. Dva neradna mjeseca u najfrekventnijem dijelu godine za ugostitelja znače poslovni krah, koji će vući sljedećih pet sezona. A najgore će biti onome tko je digao kredite, ili onome iz najma - veli nam chef <strong>Duje Pisac</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Kopernikanski obrat</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Pisac je lani u dalmatinske restorane doveo na desetke kuhara i konobara iz Srbije. Sezona jo&scaron; nije ni zavr&scaron;ila, a on je već za ovu dobivao narudžbe za radnom snagom. Da nije bilo korone vojska gastarbajtera punila bi rupe u objektima uzduž obale. A onda se umjesto majke svih sezona, dogodio kopernikanski obrat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve smo stornirali jer posla nema, dogodio nam se i vi&scaron;ak domaće radne snage. Hotelska kuhinja u kojem sam chef je lani radila s osam ljudi, a ove godine past će na tri čovjeka. I daj Bože da na tom broju ostanem do kraja sezone, da ne bude potrebno i manje. Mi otvaramo 15. lipnja, imamo sreću da smo mali hotel, luksuzni puči&scaron;ki &ldquo;Puteus Palace&rdquo; s 15 soba, i da nam nije bilo otkazivanja u bookingu. Ali svejedno smo morali rezati tro&scaron;kove, kroz smanjenje broja zaposlenika, ali i reduciranje nabave. Jedino tako možemo postići zaradu - veli chef Duje Pisac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I poznati hrvatski chef <strong>Braco Sanjin</strong> iz splitske &ldquo;Kadene&rdquo; napravio je tektonske promjene okrenuv&scaron;i se domaćim ljudima. No s nadom kako će ipak biti gostiju jahta&scaron;a i onih koji dolaze osobnim prijevozom. Na&scaron;im za sada najvećim adutima. Promjene su mu bile nužne, a odrazile su se na sniženje cijene jela i pića, te pozicioniranju ponude na vi&scaron;u razinu fine dininga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrana, piće sve je to oti&scaron;lo doli 10 posto, a tu je i novi meni s dodacima u vidu jela koja vi&scaron;e traže domaći gosti. Sve su to nužne prilagodbe koje smo morali napraviti kako bi opstali u ovom ljetu. Mislim da će ove godine vi&scaron;e profitirati restorani s otoka naslonjeni na nautičare. Oni su nam nada, kao i domaći gost kojem smo se prilagodili novom ponudom za novo normalno - veli chef Sanjin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slaže se s tim i popularni chef<strong> Ivan Pažanin </strong>iz restorana &ldquo;&Scaron;torija&rdquo; smje&scaron;tenom na centralnom mjestu splitske Rive. I on je posegnuo za sniženjem cijena i do 20 posto, kojim nastoji privući domaćega gosta. Sada&scaron;nja situacija donosi niz neizvjesnosti, pa chef Pažanin drži kao će poslovanje biti puno manje u odnosu na ono prija&scaron;njih godina. Nudi i odličan prijedlog, smanjenje cijena auto puta &scaron;to bi mogao biti olakotni mamac za dolazak većeg broja domaćih gostiju. Ta je ideja zanimljiva i drugim njegovim kolegama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Intrigira i one s dalekog juga, s Lastova do kojeg putnik namjernik mora proći jo&scaron; pet sati brodske vožnje. Uz tro&scaron;kovnik boli glava koji na nekoj inozemnoj lokaciji, recimo u turskoj Antalyji jamči nekoliko mirnih all inclusive dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je nama ogroman problem. A jo&scaron; kada se u obzir uzme i činjenica da imamo nikakav brodski prijevoz, da se čovjek istro&scaron;i dok kod nas dođe, da je korona zaustavila svijet. Iako je kod nas nije bilo. Za sada ja svoj objekt ne mislim otvoriti jer mi je to samo tro&scaron;ak ako ne bude nautičara. Vidit ću jo&scaron; oko 15. lipnja hoće li se &scaron;ta promijeniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nade polažem u jahta&scaron;e, a veliki dio njih je vezan uz čartere. Ako nisu otvorene granice, onda nema ni njih. I &scaron;ta ću onda otvarat. Bit ćemo sritni da ove godine zaradimo 35 do 40 posto u odnosu na lani. Korona nam je donijela povijesnu &scaron;ansu da ne&scaron;to prominimo, da nam iz guzice u glavu dođe saznanje kojim putem treba ići ova na&scaron;a prelijepa zemlja, kaže <strong>Marčelino Simić</strong>, vlasnik iznimno popularnog kompleksa &ldquo;Porto Rosso&rdquo; u lastovskoj Skrivenoj luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popratili smo i &scaron;ibensku situaciju, chef <strong>Dino Bebić</strong> u luksuznom &ldquo;D-resortu&rdquo; veli kako uskoro započinju s radom, otvoreno nam tvrdeći kako podosta njegovih kolega vjerojatno neće krenuti tim putem. Ili će raditi sa smanjenim kapacitetom. Smatra kako definitivno ni&scaron;ta neće biti isto kao lanjskih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ali optimističan sam i poradi činjenice da se booking lagano popravlja. Za ovu godinu ćemo nastojati izvući maksimu, zapravo nas raduje to &scaron;to vidimo da su gosti zainteresirani i da žele doći. Neki ugostitelji možda neće otvoriti, neki će smanjiti kapacitete, vidit ćemo. Puno njih razmi&scaron;lja o sljedećoj godini - veli chef Dino Bebić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to je s hvarskim &ldquo;Garifulom&rdquo;, &scaron;tacijom svih celebova koji ljetima krstare na&scaron;im morem? Vlasnik <strong>Ivan Gospodnetić</strong> kaže kako objekt otvara početkom lipnja, ali isključivo zbog činjenice da gost na Hvar ne gleda kao na pusti Černobil. I da i onaj jedini dođe, uvijek će biti važan i kao da ih je i milijun. Otvorit će i zbog svojih stalnih radnika, koje cijeni i drži kao svoju obitelj. I zato žele da zarade svoju plaću, i kako veli, da znaju da je on tu uz njih i onda kada nastupe krizna vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nikada &ldquo;Gariful&rdquo; do sada zatvoren nije bio, i neću to napraviti ni sada, ne zbog sebe, nego zbog svog Hvara. Vjerujem da luksuznost ove otočke destinacije neće biti upitna usprkos svemu, jer ipak Hvar je perjanica turizma. I to bez obzira na nesposobne ljude koji su trenutno na vlasti, i &scaron;to ni&scaron;ta nisu, ali ama ba&scaron; ni&scaron;ta napravili da pokrenu najjaču granu Hvara. Nas male obrtnike i ostale. Oni to ne vide, ali ne. ja im ne zamjeram. Oni su jednostavno nesposobni - veli Gospodnetić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa nam brzinski pogleda Rivu i referira na 10-ak brodova u luci i koliko čuje nekoliko gostiju po apartmanima. Hvar ih je dočekao sa zatvorenim objektima, pa se Ivan pita kakvu mi to poruku &scaron;aljemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bit će te&scaron;ko sigurno, iza tek fri&scaron;ke zime dolazi nam jo&scaron; jedna produžena zima, ali mi Hvarani smo uvijek bili najjači u kriznim vremenima. I najvi&scaron;e složni, tako da će ova situacija sigurno donijeti ne&scaron;to dobro. A preživili smo i rat, preživit ćemo i ovo - optimističan je Ivan Gospodnetić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-27-duje-pisac.jpgKako se i zašto rano ustajati http://grude.com/clanak/?i=185258185258Grude.com - klik u svijetMon, 25 May 2020 23:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-28-zena-krevet-budjenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svima dan traje 24 sata, razlika je u načinu na koji se ti sati koriste.<p><br />Ako ste jedna od onih osoba koja navečer malo spava, a onda za propu&scaron;tenim snom žali ovo je tekst za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svima dan traje 24 sata, razlika je u načinu na koji se ti sati koriste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspje&scaron;ni ljudi znaju iskoristiti svoje vrijeme i ustaju rano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zato &scaron;to to rade svi uspje&scaron;ni ljudi, nego zato jer je to mudro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jer im treba taj ranojutarnji mir u kojem se mogu pripremiti za dan koji dolazi i u njega krenuti spremno, promisliti o tome &scaron;to i kako trebaju napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razmi&scaron;ljanje treba odvojiti vrijeme, kao &scaron;to kaže jedan od vodećih azijskih izvr&scaron;nih direktora. Kako biti uspje&scaron;an motivator i vođa, podizati energiju u drugim ljudima ako je sami nemamo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sat vremena koji ćemo ujutro odvojiti za sebe i promi&scaron;ljanje perspektive zadataka koji nam slijede može imati jako veliki utjecaj na na&scaron; posao, ali i život u cjelini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku zato nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći kako da promijenite svoju rutinu i postanete jedna od onih osoba koja se ustaje rano i dočekuje svaki dan kao novi izazov.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postavite ciljeve</strong></p> <p>Možda se čini očito, ali može imati veliki utjecaj na va&scaron; život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko je ustati ako nemate dobar razlog za to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i ako ustanete možete potro&scaron;iti puno vremena misleći o tome &scaron;to trebate raditi. Zato prije nego &scaron;to odete spavati razmislite o tome &scaron;to sve sutradan morate napraviti i priredite listu svojih zadataka za taj dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne samo &scaron;to ćete u&scaron;tedjeti vrijeme jer znate kako bi vam dan trebao izgledati nego ćete točno znati i za&scaron;to se ustajete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isplanirajte svoj dan i u njegu uvrstite primamljive ciljeve zbog kojih ćete se poželjeti ustati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ciljevi unose energiju i život u va&scaron;e dane te vas inspiriraju da se ustanete svako jutro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stvari o kojima trebate voditi računa</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nemojte jesti nakon osam sati navečer</strong></p> <p>Možda se čini neizvedivo, no poku&scaron;ajte se držati barem približno tog sata ili ako već morate jesti jer ste primjerice tek tada do&scaron;li s treninga, neka va&scaron; obrok bude lagan i ne opterećujuć za probavni sustav. To će vam pomoći da spavate bolje i slađe. Zapamtite: kvaliteta sna važnija je od količine.</p> <p><br /><strong>Maknite od sebe sve moguće smetnje</strong></p> <p>Istraživanja pokazuju da ljudi koji spavaju bez ometanja spavaju mirnije i imaju kvalitetniju REM fazu sna.</p> <p><br /><strong>Spavajte u potpunom mraku i bez buke</strong></p> <p>Ovaj savjet može pomoći pogotovo ljudima koji pate od nesanice. Također, prirodni osvježivači zraka na bazi lavande ili njena ulja mogu pomoći pri opu&scaron;tanju u večernjim satima.</p> <p><br /><strong>Budite u krevetu do najkasnije 23 sata</strong></p> <p>Nemojte se prenaprezati, va&scaron;em tijelu treba odmor.</p> <p>Bez odgovarajuće količine i kvalitete sna vrlo lako možete biti manje produktivni.</p> <p>Da biste se ujutro probudili svježi i odmorni spavajte barem &scaron;est ili sedam sati.</p> <p><br /><strong>Prestanite &bdquo;grliti krevet&ldquo;</strong></p> <p>Čim čujete alarm, ustanite se s kreveta.</p> <p>&Scaron;to vi&scaron;e vremena provedete ležeći u krevetu nakon &scaron;to je alarm zazvonio, veća je mogućnost da ćete sami sebi početi slati mentalne poruke &ndash;ostani u krevetu jo&scaron; malo, krevet je topao, zaslužuje&scaron; to.</p> <p>Tim se &ldquo;zlim silama&rdquo; morate oduprijeti!</p> <p><br /><strong>Navijte alarm 30 minuta ranije</strong></p> <p>Ovaj vam mali trik može pomoći da promijenite život.</p> <p>Mislite kao da se ustajete u pet ujutro.</p> <p>Ako navijete alarm pola sata ranije, dok se ustanete i izađete iz kreveta shvatit ćete da je tek 4.30.</p> <p>Možda zvuči suludo, ali tih pola sata prednosti zbilja pomaže da mirno uđete u dan.</p> <p><br /><br /><strong>Budilicu postavite na mjesto koje vam nije nadohvat ruke</strong></p> <p>Kada navijete alarm na uređaju koji vam služi za buđenje, postavite ga na mjesto koje ne možete lagano dosegnuti.</p> <p>Na taj način bit će svejedno želite li se vi ustati iz kreveta ili ne- morat ćete ako želite zaustaviti iritantni zvuk va&scaron;e budilice!</p> <p>Na početku vas to može smetati, ali ta vas mala praksa zbilja može izvući iz kreveta.</p> <p><br /><br /><strong>Dajte si barem 21 dan da isprobate ovu novu rutinu</strong></p> <p>Istraživanja pokazuju da ljudima treba barem 21 dan kako bi formirali novu ili izbrisali staru naviku.</p> <p>Potrebno je neko vrijeme kako bi se na ne&scaron;to navikli.</p> <p>I o čemu god da se radi, bit će te&scaron;ko, no treba hrabro nastaviti naprijed.</p> <p>Osobna promjena je proces koji može biti najteži na početku, radilo se o ranom ustajanju ili gubljenju kilograma.</p> <p>Ne događa se preko noći-potrebno je vrijeme kako bi se rije&scaron;ili starih navika i uspostavili nove.<br /><br /><br />Grude.com/Manager.ba<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-28-zena-krevet-budjenje.jpgSKB Mostar zapošljavahttp://grude.com/clanak/?i=185242185242Grude.com - klik u svijetMon, 25 May 2020 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-19-skbmo-42020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SKB Mostar na svojim web stranicama raspisao je natječaj za radna mjesta u Bolnici.<p>&nbsp;</p> <p>Električar u Službi za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Administrativni djelatnik na Kliničkom zavodu za radiologiju - 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Koordinator za kvalitetu i sigurnost hrane u Službi za prehranu bolesnika &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Referent za administrativne poslove i odnose sa pacijentima u Uredu za nadzor i unaprijeđenje kakvoće &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>Određeno vrijeme u trajanju do 2 godine (U ovisnosti radi li se o zamjeni djelatnika na trudničkom, porodiljskom, dugotrajnom bolovanju i neplaćenom odsustvu):</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Magistar kemije u Zavodu za laboratorijsku dijagnostiku &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Administrativni djelatnik na Klinici za infektivne bolesti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Administrativni djelatnik na Klinici za onkologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Referent na protokolu za otpremu po&scaron;te u Službi za pravne i opće poslove &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rukovalac boca pod tlakom u Službi za tehničke djelatnosti &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Djelatnik za transport hrane u Službi za prehranu bolesnika &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Fizički djelatnik u Službi za tehničke djelatnosti &ndash; 4 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Servirka u Službi za prehranu bolesnika &ndash; 4 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Spremačica u Transfuzijskom centru &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za obavljanje poslova za konkretno radno mjesto koji su definirani Zakonom o radu. Prijem u radni odnos se vr&scaron;i uz probni rad sukladno Pravilniku o radu SKB Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave se dostavljaju u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja natječaja u sredstvima javnog informiranja, a nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u obzir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljne informacije o uvjetima raspisanog natječaja potražite na web stranici SKB Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-19-skbmo-42020.jpgNOVI ZALET GIGANTA: TOMISLAV MAMIĆ IZLAZI NA BURZU PO 200 MILIJUNA EURA!http://grude.com/clanak/?i=185218185218Grude.com - klik u svijetFri, 22 May 2020 21:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-22-20_tommy.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osjećajući potrebu za bitnim promjenama koje zahtijeva organizacijska efikasnost, odgovarajući zahtjevu za prilagodbom poslovnoj okolini, a želeći održati svoju konkurentsku prednost, najveći poslodavac u Dalmaciji upravo je završio proces unutarnjeg preustroja. Formirana je Tommy Grupa.<p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;na faza reorganizacije kompanije započela je koncem rujna pro&scaron;le godine, kada je obavljena podjela dru&scaron;tva Tommy d.o.o., i to Ugovorom o podjeli odvajanjem s preuzimanjem i prijenosom dijela imovine i obveza s dru&scaron;tva Tommy na dru&scaron;tvo Tommy 1992. Novo dru&scaron;tvo ima temeljni kapital od gotovo 295 milijuna kuna, a jedini je osnivač Tomislav Mamić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je takva podjela, brižljivo pripremana, trebala značiti u razvoju najjače dalmatinske tvrtke i neospornog trži&scaron;nog lidera? U prvom redu, to je bio važan iskorak u kvalitetnijem i jo&scaron; efikasnijem strate&scaron;kom i operativnom upravljanju svih povezanih dru&scaron;tava.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Krovno dru&scaron;tvo</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Tommy 1992 postao je krovnim dru&scaron;tvom koje preuzima upravljanje kompletnom imovinom, priprema i razvija investicije svih povezanih dru&scaron;tava, daje strate&scaron;ke odrednice i zadaje ciljeve ostalim tvrtkama, koordinira, kontrolira i unaprjeđuje suradnju povezanih dru&scaron;tava, te određuje i nameće modele i standarde korporativnog pona&scaron;anja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, namjera je da se u dru&scaron;tvu Tommy 1992 koncentriraju svi raspoloživi potencijali te spajanjem pojedinih službi postanu kvalitetniji, brži i efikasniji u provođenju svih poslovnih procesa unutar kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U sustavu povezanih dru&scaron;tava nismo imali optimalnu koordinaciju, a nismo imali ni sinergijske učinke kakvi bi bili očekivani s obzirom na vlasničku strukturu. Stvorili smo, stoga, pretpostavke da možemo nastaviti s procesom strate&scaron;kog povezivanja, postavljanja standarda i modela upravljanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želimo i moramo raditi kao jedan tim, razmi&scaron;ljati i raditi imajući u vidu dobrobit sustava, ne samo pojedinačnih tvrtki, a Tommy 1992 diktirat će dinamiku i ritam &ndash; obja&scaron;njava bit promjena <strong>Tomislav Mamić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U viziji vlasnika i najbližih suradnika jasna je namjera da holding dru&scaron;tvo Tommy 1992 preuzme iz ostalih dru&scaron;tava sve službe koje bi radile servis prema ostalim tvrtkama unutar kompanije. Prema tom modelu u pojedinim tvrtkama, članicama grupe ostat će samo službe računovodstva i financija, dok bi službe marketinga, ljudskih resursa, pravna i tehnička služba bile smje&scaron;tene u krovnom dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravljanje na razini grupe odražavat će se kroz strate&scaron;ko usmjeravanje, centralno upravljanje, zajedničke službe, fokusiranje na razvoj i realizaciju potencijala i sinergiju.U trenutku transformacije Tommy Grupa bilježi sjajne poslovne rezultate. Tri brojke sjajno pokazuju trenutnu snagu kompanije &ndash; 3,6 milijardi kuna godi&scaron;njeg prihoda, 4700 zaposlenih i 250.000 kupaca dnevno. Uz sjajan poslovni trend, ne želi se uspavati u samozadovoljstvu, nego pojačati tempo i racionalizirati poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Impuls i zadaci, određivanje poslovne kulture rje&scaron;avat će se na krovnoj razini. Cilj je osnaživanje pozicije daleko najjače kompanije na ovom području &ndash; ističe Tomislav Mamić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ima li ova promjena i pripremu za financijska trži&scaron;ta?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da. Ovim promjenama napravili smo i pripremu za izlazak na financijska trži&scaron;ta za prikupljanje kapitala ako procijenimo da će biti potrebno. To isključivo ovisi o tome koliko ćemo imati pripremljenih investicija i projekata u razvojnom smislu &ndash; kaže Mamić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tommy je, kroz svoj razvoj, uvijek težio stabilnom i kontroliranom rastu bez velikog izlaganja financijskim trži&scaron;tima. Razmi&scaron;lja li se o prikupljanju kapitala prodajom manjinskih udjela ili nekih dijelova tvrtke?</strong></p> <p>&ndash; Na&scaron;a poslovna politika uvijek je bila da stabilan rast i razvoj &scaron;to manje vežemo uz izloženost prema financijskim institucijama.<br /> Sada smo spremni za izlazak na burzu te u varijanti prodaje manjinskog udjela kroz IPO možemo prikupiti 150-200 milijuna eura za snažan investicijski ciklus.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Pojačanja</h2> <p>Tommy Grupa, ističe njezin vlasnik, ostaje obiteljska tvrtka koja nije na prodaju. Poslovanje je tijekom desetljeća uvelike nadraslo početne okvire, ali u upravnim strukturama i sa zaposlenicima i dalje se održava svojevrsni obiteljski odnos. Fluktuacija kadra kompaniji nije svojstvena, a kadrovske promjene vi&scaron;e su vezane uz dolaske nego odlaske. U nadzorne odbore tako su, uz dokazane suradnike, sada angažirana i dva značajna pojačanja &ndash; prof. <strong>Marko Ivko&scaron;ić</strong> i dr. <strong>Tomislav &Scaron;u&scaron;njar</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se &scaron;to lak&scaron;e i &scaron;to brže realiziralo postavljene ciljeve, dokazani stručni tim pojačan je novim kadrovskim rje&scaron;enjima, pa je <strong>Petar Ba&scaron;ić</strong> imenovan direktorom strate&scaron;kih operacija koji je do&scaron;ao s pozicije direktora prodaje tvrtke Roto dinamic, a <strong>Dejan Tomić</strong> imenovan je članom Uprave Tommy d.o.o. s pozicije izvr&scaron;nog direktora tvrtke Mansped.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Smatramo da smo ovim promjenama napravili novi veliki iskorak u kadrovskom i organizacijskom smislu te da ćemo uz planiranu digitalnu transformaciju poslovanja biti spremni za sve izazove koji predstoje. Tommy Grupa ostaje na tragu ostvarenja visokih poslovnih ciljeva i vrhunske kvalitete, daljnjeg rasta i razvoja &ndash; nagla&scaron;ava Tomislav Mamić.<br /><br /></p> <div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-red full-width"> <div class="se__title">Tommy Grupa</div> <div class="se__text"> <p><br /> Zoran Mamić (Tommy 1992 &ndash; član Uprave)<br /> Ante Josić (Tommy &ndash; predsjednik Uprave 2008.)<br /> Jo&scaron;ko Rađa (Tommy &ndash; član Uprave)<br /> Petar Ba&scaron;ić (Tommy 1992 &ndash; direktor Strate&scaron;kih operacija)<br /> Dejan Tomić (Tommy &ndash; član Uprave)<br /> Marin Ka&scaron;telančić (Bobis &ndash; član Uprave)<br /> Zdravko Plazonić (Petason &ndash; član Uprave)<br /> Dario Mamić (SpectarTrade &ndash; član Uprave)</p> <p>&nbsp;</p> </div> </div> <div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-gray full-width"> <div class="se__title">Nadzor</div> <div class="se__text"> <p><br /> TOMMY 1992:<br /> Tomislav Mamić (predsjednik Nadzornog odbora)<br /> Ivica Pervan (član Nadzornog odbora)<br /> Marko Ivko&scaron;ić (član Nadzornog odbora)</p> <p><br /> <br /> TOMMY<br /> Zoran Mamić (predsjednik Nadzornog odbora)<br /> Ivica Pervan (član Nadzornog odbora)<br /> Marko Ivko&scaron;ić (član Nadzornog odbora)</p> <p><br /> <br /> BOBIS<br /> Zoran Mamić (predsjednik Nadzornog odbora)<br /> Ivica Pervan (član Nadzornog odbora)<br /> Tomislav &Scaron;u&scaron;njar (član Nadzornog odbora)</p> <p>&nbsp;</p> </div> </div> <div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-gray full-width"> <div class="se__title">Kompanije</div> <div class="se__text"> <p><br /> Tommy d.o.o.<br /> Projekt Bokanjac d.o.o.<br /> Bobis d.o.o.<br /> Petason d.o.o.<br /> Vila Rosina d.o.o.<br /> Dugi&scaron; d.o.o.<br /> Effector d.o.o.<br /> Spectar trade d.o.o.<br /> Tommy 1992 d.o.o.<br /> Robna kuća Prima 3 d.o.o.</p> </div> </div> <div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-gray full-width"> <div class="se__title">Investicije</div> <div class="se__text"> <p><br /> - Zavr&scaron;na je faza izgradnje novog pogona tvornice Bobis, vrijedne oko 130 milijuna kuna, a otvaranje se očekuje krajem lipnja ili početkom srpnja.<br /> - Preko tvrtke Dugi&scaron; izgrađen je trgovački centar u Makarskoj koji će se otvoriti početkom lipnja, a vrijedan je 180 milijuna kuna.<br /> - Priprema se projektna dokumentacija za izradu Logističkog centra na 32.000 četvornih metara u Dugopolju, a početak gradnje planiran je za kraj godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-22-20_tommy.jpgAvionsku industriju očekuju godine krizehttp://grude.com/clanak/?i=185189185189Grude.com - klik u svijetWed, 20 May 2020 23:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-13-1440x620_1499946642avion.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Rolls-Roycea je priopćeno da će ukinuti 9.000 radnih mjesta i upozoreno da će avionskoj industriji trebati nekoliko godina da se oporavi.<p>&nbsp;<br />"Ovo nije kriza koju smo mi napravili, ali je kriza sa kojom se suočavamo i moramo naći rje&scaron;enje", rekao je &scaron;ef Warren East.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka koja pravi motore za avione rekla je da je u pitanju smanjenje petine radne snage. Rolls-Royce zapo&scaron;ljava 52.000 ljudi u cijelom svijeti, a East je BBC-u rekao da ne znaju u potpunosti točno gdje će doći do otpu&scaron;tanja radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dvije trećine na&scaron;ih radnika se nalaziu Velikoj Britaniji u ovom trenutku, stoga bi bilo fer reći da će otpu&scaron;tanje krenuti upravo tu", rekao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Letovi su ukinuti čim se koronavirus počeo &scaron;iriti iz Kine na druge zemlje zbog čega su aviokompanije pretrpile najvi&scaron;e &scaron;tete a veliki broj njih je bio primoran na otpu&scaron;tanje radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ef Warren East kazao je da će biti potrebno nekoliko godina da se avionska industrija vrati na razinu na kojoj je bila prije nekoliko mjeseci, te je najavio vi&scaron;egodi&scaron;nju krizu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-13-1440x620_1499946642avion.jpgDok Federacija harači, u RS-u Slovenci otvorili više stotina tvrtkihttp://grude.com/clanak/?i=185134185134Grude.com - klik u svijetMon, 18 May 2020 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-07-poslovni_sastanak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U protekle dvije godine Slovenci su u entitetu Republika Srpska otvorili nekoliko stotina poslovnih subjekata jer je u odnosu na njihove uvjete i uvjete u Federaciji BiH ovaj bh. entitet prava porezna oaza.<p>&nbsp;</p> <p>Iako ih protivnici Dodikovog režima nazivaju prevarantima, saznaje se da oni imaju sve potrebne papire, a knjigovođe u ime slovenskih državljana vode njihove poslove, te su prilikom osnivanja navodili adrese svojih ureda i tako im izlazili ususret, pi&scaron;e Grude.com. - S obzirom da im vodimo knjige, bili smo suglasni da se prijave na na&scaron;u adresu. Sve u vezi njihovog osnivanja i poslovanja je u skladu sa zakonom. Oni posluju uredno i izmiruju svoje obaveze - kazao je jedan od knjigovođa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi se, kako saznaje Capital.ba ugovara u Sloveniji, a platni promet se obavlja preko računa preduzeća u RS. Porez na dobit u Republici Srpskoj je deset posto i oporezivanje se vr&scaron;i samo jedanput. U Sloveniji taj porez iznosi 20 posto, plus dodatnih 27 posto, ako se podiže dividendu.</p> <p><br /> <br /> Ako se, na primjer, preko poduzeća u Banja Luci ostvari dobit od milijun eura, plaća se deset posto poreza, a ostatak od 900.000 se podigne s računa i raspolaže po volji. Kada u Sloveniji zaradite milijun eura, prvo platite porez na dobit od 20 posto, a kada se podiže preostalih 800.000 država uzima jo&scaron; 27,5 posto poreza, ako želite uzeti dividendu. To znači da poduzetniku na dobit od milijun eura u BiH ostane 800.000, a u Sloveniji tek pola od toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada bi Federacija počela poput RS-a privlačiti strane tvrtke, gdje bi nam bio kraj...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-07-poslovni_sastanak.jpgEvo zašto su računi za struju u travnju veći, iako ste manje trošilihttp://grude.com/clanak/?i=185101185101Grude.com - klik u svijetSat, 16 May 2020 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-13-elektro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojni kupci električne energije ovih su dana zbunjeni povisokim računima za električnu energiju za travanj, dok su oni u ožujku, kada se više trošilo bili niži. <p>&nbsp;</p> <p>Iz Elektroprivrede HZHB su već ranije objavili obavijest da se struja za ožujak neće očitavati, nego procjenjivati, a da će se koncem travnja ispostaviti računi za ono &scaron;to je potro&scaron;eno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, očito je da brojni obavijesti nisu pratili.</p> <p>&bdquo;Temeljem uputa i preporuka nadležnih institucija i ustanova u FBiH, jedina za&scaron;tita od zaraze koronavirusom je izbjegavanje kontakata. Slijedom navedenoga , a s ciljem za&scaron;tite zdravlja kako na&scaron;ih zaposlenika tako i na&scaron;ih potro&scaron;ača, 31. ožujka ove godine obavijestili smo na&scaron;e potro&scaron;ače da će se obračun električne energije za ožujak 2020. godine vr&scaron;iti na dva načina i to: &ndash; Na temelju očitanih stanja na 31. 03. 2020. u 24 sata za mjerna mjesta koja su u sustavu daljinskog očitanja &ndash; Na temelju procijenjene potro&scaron;nje za sva ostala mjerna mjesta, &scaron;to znači na temelju povijesnih podataka o potro&scaron;nji iz odgovarajućeg razdoblja pro&scaron;le godine&ldquo;, objasnila je rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Marija Buntić za Hercegovina.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi se da je na poleđini računa svakom potro&scaron;aču bilo vidljivo je li njihov račun temeljem stvarne ili procijenjene potro&scaron;nje.</p> <p>&bdquo;Također smo informirali potro&scaron;ače da će se konačna i točna količina isporučene električne energije utvrditi nakon stjecanja uvjeta za pristup mjernom mjestu, &scaron;to je i učinjeno koncem travnja ove godine i temeljem čega su isporučeni računi za travanj 2020. godine. S obzirom da nismo imali reakcije na račune, manje od očekivanih, za utro&scaron;enu električnu energiju za ožujak, ne dvojimo da su na&scaron;i kupci bili informirani, te smo iznenađeni ovakvom reakcijom pojedinih medija, kad su u pitanju računi za travanj 2020. godine&ldquo;, kazala je Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buntić je napomenula da je i sam elektroenergetski sektor u cjelini, pa posredno i JP EP HZ HB d.d. Mostar, također pogođen pojavom koronavirusa i posljedicama istog te da je JP EP HZ HB d.d. Mostar, na vrijeme prepoznala situaciju i poduzela sve preventivne korake kako bi svaki potro&scaron;ač imao kvalitetnu, kontinuiranu i dostatnu isporuku električne energije te kako bi svi nastali kvarovi bili otklonjenji u najbržem mogućem roku, kako je i bilo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-13-elektro.jpgZbog straha od virusa ljudi danas drukčije kupujuhttp://grude.com/clanak/?i=185089185089Grude.com - klik u svijetFri, 15 May 2020 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-02-www.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kategorije robe na koju planiraju trošiti manje novca nego ranije ulaze luksuzne robne marke i proizvodi, moda, prijevoz i putovanja, restorani, igre na sreću, duhanski proizvodi, uređenje doma i zabava izvan kuće..<p><br />Kategorije robe na koje će potro&scaron;ači ubuduće tro&scaron;iti vi&scaron;e novca su internetska kupovina, svježa i organski uzgojena hrana, zapakirana hrana, preventivna zdravstvena skrb, vitamini, artikli za održavanje kućanstva, proizvodi namijenjeni kućnim ljubimcima te &scaron;tednja i obrazovanje.</p> <p><br />U kategorije robe na koju planiraju tro&scaron;iti manje novca nego ranije ulaze luksuzne robne marke i proizvodi, moda, prijevoz i putovanja, restorani, igre na sreću, duhanski proizvodi, uređenje doma i zabava izvan kuće, pi&scaron;e express.24sata.hr.</p> <p><br />Odgovori su to iz anketa koje tvrtka Boston Consulting Group redovito provodi o stavovima potro&scaron;ača u Sjevernoj Americi i Europi, kako bi se bolje razumjelo njihova shvaćanja, stavove, pona&scaron;anja i promjene, vezane uz potro&scaron;nju tijekom epidemije COVID-19.</p> <p><br /><strong>Vi&scaron;e novca se tro&scaron;i na &scaron;tednju i obrazovanje</strong><br />Od početka pojavljivanja, COVID-19 se povezuje sa strahom, bole&scaron;ću i izolacijom, &scaron;to je u potro&scaron;aču probudilo osjećaj bojazni. Stavovi o higijeni, zdravlju, dru&scaron;tvenim odnosima, putovanju i pripravnosti za kriznu situaciju iz temelja su se promijenili i jo&scaron; vi&scaron;e utjecali na pona&scaron;anje i promjene u obrascima potro&scaron;nje. Potro&scaron;ači, u pravilu, u nesigurnim i recesijskim vremenima manje tro&scaron;e na uobičajene stvari i putovanja, a povećano tro&scaron;e na 'neophodnu' robu. Krizna situacija s epidemijom COVID-19 je to potvrdila, a stvorila je i jo&scaron; jedan trend &ndash; prijelaz na internetske platforme i preusmjeravanje veće količine novca u &scaron;tednju i obrazovanje.</p> <p><br />Autorice Melanie Seier Larsen i Sunčica Zdunić su istražile i nedavne događaje u maloprodaji, kod trgovaca na malo, koji prodaju osnovne namirnice i neosnovne proizvode, poput robnih kuća i trgovina odjećom, kozmetičkim proizvodima i onima za uređenje doma. Trend je potvrdio očekivano &ndash; trgovci na malo osnovnim proizvodima (namirnice) nisu posebno osjetili krizu, već su i zabilježili porast prodaje, uglavnom zahvaljujući pripravljanju jela kod kuće i gomilanju namirnica.</p> <p><br />No, nakon &scaron;to je sredinom ožujka prodaja namirnica u trgovinama diljem Europe <br />dosegla vrhunac, sada se polako vraća na razine istog razdoblja pro&scaron;le godine, a pad u prometu je djelomično nadoknađen porastom prosječne vrijednosti pojedine transakcije. Istovremeno je internetska kupovina namirnica nastavila bilježiti rast u prometu i prodaji. Dodu&scaron;e, stope rasta variraju od zemlje do zemlje, ovisno o razvijenosti e-trgovine i dostave u svakoj od njih.</p> <p><br /><strong>Sapuni i toaletni papir zamijenili sokove i slatki&scaron;e</strong><br />Zanimljive su i promjene u potro&scaron;ačkoj ko&scaron;arici 'osnovnih' namirnica. Na globalnoj su se razini kao najpopularniji proizvodi tijekom krize pokazali bra&scaron;no, jaja, mliječni proizvodi, riža, &scaron;ećer, voće i povrće te lijekovi bez recepta i osnovni higijenski artikli (sapuni, &scaron;amponi, toaletni papir i proizvodi za njegu usne &scaron;upljine). To se odrazilo i na lokalne obrasce potro&scaron;nje, pa su prodaja bra&scaron;na, riže, pekarskih proizvoda, sapuna i toaletnog papira zabilježili vrtoglav rast. Osim toga, proizvodi kojih su se potro&scaron;ači u najvećoj mjeri odrekli tijekom ove krize uključuju sokove, alkoholna pića, sportske napitke, fla&scaron;iranu vodu, slatki&scaron;e, grickalice u obliku pločica i žvakaće gume. Za razliku od trgovaca na malo, koji prodaju osnovne proizvode, trgovci na malo s neosnovnim proizvodima su se suočili s pote&scaron;koćama, a to se vidi iz pada prodaje tijekom ožujka i travnja (primjerice, pad od oko 40 posto u trgovinama mje&scaron;ovitom robom te pad od oko 60 posto u trgovinama odjećom, modnim dodacima i kozmetičkim proizvodima na trži&scaron;tu u SAD-u). Izgledno je da će trgovci na malo s neosnovnim proizvodima ostati u nepovoljnom položaju, čak i nakon oporavka ukupne &scaron;iroke potro&scaron;nje. Osim toga, pokazalo se da su takvi trgovci znatno ranjiviji tijekom recesije. Npr., nakon krize u 2008. godini, trgovci neosnovnim proizvodima nikada nisu vratili prija&scaron;nji zamah, za razliku od ukupne maloprodajne potro&scaron;nje, koja se na razine prije spomenute krize vratila za prosječno 2,5 godine.</p> <p><br />Manje od 35 posto potro&scaron;ača se vraća na staro nakon ukidanja restrikcija<br />Ovih dana svi poku&scaron;avaju odgovoriti na jedno pitanje: možemo li uopće očekivati vraćanje obrazaca &scaron;iroke potro&scaron;nje na staro? Odgovor je dvojak. Prvi se tiče moguće zaraze i spremnosti potro&scaron;ača da nastave s prija&scaron;njim aktivnostima, &scaron;to je direktno povezano s njihovim viđenjem toga je li virus pod nadzorom. Dva najjača pokazatelja za to su posjedovanje cjepiva i nepostojanje novih slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19, a oba su nam trenutno nedostižna.</p> <p><br />Osim toga, ukidanje restriktivnih mjera je valjan razlog za nastavak s prija&scaron;njim aktivnostima za manje od 35 posto potro&scaron;ača. Vlade će možda moći ubrzati oporavak uvođenjem različitih zdravstvenih i sigurnosnih mjera, poput dru&scaron;tvenog distanciranja ili dostupnosti sredstava za dezinfekciju ruku, odnosno redovitim protuvirusnim či&scaron;ćenjem. Te su mjere, naime, u anketi navedene kao one koje imaju najveći utjecaj na pona&scaron;anje potro&scaron;ača i povratak svakodnevnim aktivnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 80 posto potro&scaron;ača vjeruje da je recesija neizbježna Drugo, s gospodarskog stajali&scaron;ta, kriza se čini neizbježnom. Nedavni ciklus ekspanzije bio je jedan od najduljih u bliskoj gospodarskoj povijesti, a znaci ranjivosti su već bili vidljivi u trgovinskim odnosima, političkoj nestabilnosti i korporativnom dugu. COVID-19 izazvao je dodatni udar na potražnju i pouzdanje, &scaron;to će najvjerojatnije već od ove godine gurnuti gospodarstvo u recesiju u trajanju od nekoliko godina. Različite prognoze o padu BDP-a potvrđuju spomenuto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje kako će ove godine hrvatski BDP pasti za devet posto, a, primjerice, slovenski za osam posto. Uz to, i potro&scaron;ači pokazuju manjak pouzdanja: vi&scaron;e od 80 posto potro&scaron;ača anketiranih diljem Europe vjeruje kako je recesija neizbježna. Dakle, čak i ako se uspije zauzdati &scaron;irenje bolesti COVID-19, ta je pandemija već ostavila neizbrisive posljedice na gospodarstvo i uobičajene obrasce potro&scaron;nje. Hrvatskoj je posebno zanimljivo vidjeti kako epidemija s COVID-19 mijenja pona&scaron;anje potro&scaron;ača i obrasce potro&scaron;nje u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je, dakako, o jednoj od kategorija, koje su najvi&scaron;e pogođene ovom krizom i jednim od najvažnijih sektora za lokalno gospodarstvo. Prema nalazima BCG-ove ankete, većina potro&scaron;ača očekuje kako će proći najmanje godinu dana dok se potro&scaron;nja u sektorima usluga putovanja i turizma ne vrati na staro, dok će potro&scaron;nja na svakodnevne aktivnosti trebati tek nekoliko sljedećih mjeseci za oporavak. Nadalje, potro&scaron;ači očekuju uvođenje određenih zdravstvenih i sigurnosnih mjera, prije nego odluče na bilo kakvo putovanje, poput mjerenja tjelesne temperature, protuvirusnog či&scaron;ćenja između vožnji ili letova, za&scaron;titne opreme i dru&scaron;tvenog distanciranja (prazno sredi&scaron;nje sjedalo). Jedna od mjera o kojoj se u posljednje vrijeme sve vi&scaron;e govori jest i uvođenje obveznih zdravstvenih potvrda (primjerice, EU COVID-19 putovnice) za sve putnike. Čini se kako se, barem u tom slučaju, potro&scaron;ačka stajali&scaron;ta već mijenjaju u trajnu prilagodbu, a time nameću i novo uobičajeno stanje pružateljima usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Strah od fizičkog kontakta prisutan kod vi&scaron;e od 40 posto ljudi</strong><br />Iako možemo vidjeti kako Kina već bilježi određeni oporavak, i dalje je prisutna prilična neizvjesnost oko budućih događanja i povratka na staro, uglavnom zahvaljujući očitom riziku od vi&scaron;ekratnih valova zaraze. Nakon izbijanja epidemije vidjeli smo kako osobna iskustva potro&scaron;ača utječu na njihova očekivanja u vezi s dugoročnim promjenama. Najvi&scaron;e se ističu dru&scaron;tveno distanciranje i promjene u rutini, s obzirom na to da je vi&scaron;e od 40 posto potro&scaron;ača istaknulo kako će im biti te&scaron;ko vratiti se na staro, posebice kada je riječ o osjećaju ugode u bliskom kontaktu s drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, europski potro&scaron;ači naveli su kako uglavnom uživaju u aktivnostima kojima su se počeli baviti tijekom izolacije (primjerice, kuhanje i virtualno obrazovanje) te kako im nedostaju aktivnosti kojima se nisu bavili (putovanja, zabava izvan kuće i odlasci u restorane). Najvi&scaron;e podijeljenih osjećaja izazvala je kupovina, kako internetska, tako i ona u fizičkim trgovinama, &scaron;to ukazuje na veliku vjerojatnost općeg pada osobne potro&scaron;nje. Drugim riječima, imat ćemo potpuno drugačije potro&scaron;ače, a svaka će kategorija trgovine morati poduzeti specifične korake kako bi se potro&scaron;ači ponovno počeli osjećati ugodno, jednostavnog rje&scaron;enja neće biti. Mnoga će se nova pona&scaron;anja, nastala tijekom krize, vjerojatno nastaviti (poput rada od kuće, če&scaron;će internetske kupovine, učenja na daljinu, videokonferencija, opremanja kućnih ureda, e-trgovine i kori&scaron;tenja usluga dostave).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojavit će se i neka nova rje&scaron;enja za smanjivanje fizičkih kontakata i kontakata tijekom putovanja, &scaron;to će nas nagnati da svladamo učinkovitu suradnju i druženje na daljinu. Nakon ove krize na vodećim će pozicijama biti oni koji ne samo da su se pravovremeno prilagodili novim uobičajenim okolnostima, već i proaktivno oblikuju uočene potrebe i ishode inoviranjem, edukacijom i promotivnim aktivnostima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-02-www.jpgLjubuški isplatio pomoć gospodarstvu u ukupnom iznosu preko 200.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=185085185085Grude.com - klik u svijetThu, 14 May 2020 20:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-22-barbaric-sjednica1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radimo na tome da izađemo iz krize sa što manje ožiljaka..<p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki uplatio je danas drugu tran&scaron;u pomoći gospodarstvenicima na osnovu raspisanih Javnih poziva u iznosu 94.600,00 KM &scaron;to s pro&scaron;li tjedan isplaćenih 106.070,00 KM čini iznos preko 200.000,00 KM. Riječ je o javnim pozivima koje je raspisao gradonačelnik Nevenko Barbarić sukladno odluci Gradskog vijeća Ljubu&scaron;ki od 21. travnja 2020. godine o mjerama pomoći gospodarstvu radi ublažavanja posljedica pandemije uzrokovane koronavirusom (Covid-19).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, sukladno Odluci Gradskog vijeća Ljubu&scaron;ki, nadležna Gradska služba oslobodila je sve pravne i fizičke osobe kojima je mjerama Stožera Civilne za&scaron;tite onemogućen rad plaćanja komunalne naknade za period od 6 mjeseci ove godine, &scaron;to predstavlja pomoć pogođenima u iznosu dodatnih 100.000,00 KM Kada je u pitanju borba s Covid-19, Ljubu&scaron;ki nema, niti je imao zaraženih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju borba s Covid-19, Ljubu&scaron;ki nema, niti je imao zaraženih. ''Uspjeli smo zahvaljujući i odgovornosti na&scaron;ih građana i zalaganju svih nas, ali ono &scaron;to nikako ne smijemo dopustiti jeste da izgubimo ono &scaron;to slijedi, a to je niz rundi za koje ne znamo ni koliko će ih biti, ni koliko će trajati. To ne zna nitko u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radimo na tome da izađemo iz krize sa &scaron;to manje ožiljaka'', poručuju iz Gradske uprave. Gospodarstvenici su uslijed zabrana pretrpjeli golemu &scaron;tetu. Kroz ove mjere pomoći Gradska uprava &scaron;alje poruku poslodavcima i zaposlenicima da želi pomoći gospodarstvu u umanjenju negativnih ekonomskih trendova kako bi se u konačnici očuvala radna mjesta. Jedna od mjera odnosi se na poljoprivredu, kao najvažniji resurs u gospodarstvu Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ki poljoprivrednici su se proteklih mjesec dana prijavljivali za potpore za proljetnu sjetvu, na javni poziv koji je raspisalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva, a poticaji se odnose na tro&scaron;kove nabave sjemena, mineralnih gnojiva i za&scaron;titnih sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavila su se 274 poljodjelca i njihove prijave su oti&scaron;le u Sarajevo. Za tu namjenu izdvojit će se ukupno 200.000 KM, od čega Grad Ljubu&scaron;ki 100.000 KM i isto toliko Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva. Da bi dobio poticaj, poljodjelac mora dostaviti račune o plaćenim iznosima za kupljeno sjeme, mineralno gnojivo i za&scaron;titna sredstva. Visina dobivenog poticaja ovisit će o ukupnoj visini utro&scaron;enog novca za sjetvu i obrađenoj ratarskoj i povrtlarskoj povr&scaron;ini, odnosno o povr&scaron;ini posađene i zasijane zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kretat će se od otprilike 500, 600 do najvi&scaron;e 1000 maraka, kako je predviđeno programom Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva, a isplata i objava dobitnika će uslijediti odmah po doznaci sredstava od FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Vjerujemo kako ćemo ovim izvanrednim gospodarskim mjerama pripomoći svima ugroženima da održe svoje poslovanje i dostojanstveno žive od samostalnog rada'', zaključuju iz Gradske uprave Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-22-barbaric-sjednica1.jpgHercegovina izgubila čak 6.000 radnih mjesta!http://grude.com/clanak/?i=185066185066Grude.com - klik u svijetWed, 13 May 2020 15:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-19-obrt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poduzetnici pozivaju Vladu HNŽ-a, te se nude kao ispomoć, da već sutra konačno usvoji najavljeni korona zakon..<p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju pandemije koronavirusa Hercegovina je ostala bez 5000 radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Računamo li Aluminij u kojem je radilo skoro 1000 djelatnika, a gdje je postupno uga&scaron;eno svako radno mjesto, Hercegovina je u nepunih godinu dana ostala bez 6000 radnih mjesta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U totalnom mraku koji se nadvija nad radnom Hercegovinom, zaiskrila je najava županijske vlade kako će ona biti kreator najinventivnijeg korona zakona u BiH! Dok se čeka ta najavljena inovativnost, preko 4000 djelantika u privatnom sektoru u HNŽ-u je potpisalo prekid ugovora! Zabilježeni su ogromni gubici, koje jedna injekcija, pa ma kako inventivna ona bila, neće spasiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Želimo napokon transparentnu podjelu novca, mogućnost financijske pomoći firmama, odnosno obrtima i olak&scaron;an nastavak rada", kažu za <a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a> iz Udruge poduzetnika Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitaju se u ovoj udruzi jesu li najavljene mjere uopće predložene? Kada će se one usvojiti i ići na Skup&scaron;tinu HNŽ-a? Kada će biti postavljen online obrazac za prijavu ili rok za prijavu pravnih subjekata koji žele biti dio inventivnih mjera? Koliko jo&scaron; tjedana mora proći dok dobijemo sve informacije? HNŽ jo&scaron; niti jednu mjeru nije službeno objavila, postavlja se pitanje ZA&Scaron;TO? &Scaron;to se krije? Neznanje ili nesposobnost da se odgovori trenutku u kojem Vlada mora pomoći? Sve su prilike da je i u županiji i u Federaciji BiH na djelu "depametizacija" čitavog stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se država "bavi" malinama, respiratorima, misom u Sarajevu i jo&scaron; mnogo toga, brojke koje govore o realnom životu građana su brutalne:</p> <p>1. Preko 40.000 ljudi je ostalo bez posla!</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Vi&scaron;e od 60% poduzetnika nema dovoljno novca da pokrene poslovanje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Poduzetnici nisu oslobođeni plaćanja najamnina!</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Poduzetnici nisu oslobođeni plaćanja taksi i parafiskalnih nameta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. Sve vi&scaron;e firmi i obrta se zatvara!</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. Država sve manje prihoda ostvaruje, a budžeti na svim razinama se povećavaju!</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. Dobit iz državnih firmi se tro&scaron;i za krpljenje budžetskih rupa, a firme ostaju bez investicijskog kapitala!</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. Na ovakav način za nekoliko mjeseci ni javni sektor neće moći isplatiti plaće i krenuti će odumiranje i otpu&scaron;tanja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>9. Uplata PDV-a za četvrti mjesec manja je za 210 milijuna KM!</p> <p>&nbsp;</p> <p>10. Država u samo četvrtom mjesecu ima pad prihoda od 1.5 milijardi KM, I nažalost sve će pasti najprije po građanima, dok svi čekamo inovativne zakone da uopće budu usvojeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad već ovoliko čekamo, kažu u ovoj udruzi, nadamo se da će se onda HNŽ zaista pokazati zbilja kao najinovativnija po dono&scaron;enju odluka korona zakonom i da se neće zaboraviti ni jedan poduzetnik koji je pogođen pandemijom koronavirusa na bilo koji način (smanjenje opsega posla, zabrana rada itd).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnici Hercegovine, stavljaju svoje ekonomiste i analitičare na raspolaganje kako bi pomogli u &scaron;to bržem dono&scaron;enju korona zakona u Hercegovini, jer vrijeme je odavno isteklo, sada nam je zadatak spasiti &scaron;to se spasiti jo&scaron; mogne!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-19-obrt.jpgObavijest o novom radnom vremenu poštanskih ureda HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185065185065Grude.com - klik u svijetWed, 13 May 2020 13:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-hpmostar__prati_me.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar u proteklom razdoblju obavljala je poštansku djelatnost u specifičnim uvjetima epidemije uzrokovane korona virusom, s posebnim naglaskom na zaštiti zdravlja svojih djelatnika i korisnika.<p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svim pote&scaron;koćama i posebnim pravilima Po&scaron;ta je funkcionirala i u ovom zahtjevnom razdoblju. Na&scaron; primarni zadatak ostao je isti &ndash; biti na usluzi svim na&scaron;im korisnicima!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriza je promijenila na&scaron; način razmi&scaron;ljanja, pona&scaron;anja i planiranja, ali smo u krizi dokazali da smo sustav koji je sposoban prilagoditi poslovanje novim čak i neočekivanim okolnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i po&scaron;tanski uredi na usluzi su korisnicima u radnom vremenu koje možete pogledati u <a title="HP MOSTAR" href="https://www.post.ba/img/HP%20mostar-%20tablica%20radnih%20vremena%20svibanj%202020.pdf" target="_blank">TABLICI</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacije o tijeku po&scaron;tanskog prometa s drugim državama redovito se ažuriraju na www.post.ba, a dostupni smo i na besplatnom info telefonu 080 088 088.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-hpmostar__prati_me.jpgKreatori ekonomske politike u vodećim gospodarstvima svijeta posegnuli su za alatom za spašavanje ekonomijehttp://grude.com/clanak/?i=185062185062Grude.com - klik u svijetWed, 13 May 2020 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim ‘tiskanja novca’, poticaji uključuju i gotovinske isplate građanima, isplatu plaća za milijune radnika i kupnju obveznica sa statusom ‘smeća’.<p>&nbsp;</p> <p>Rekordnih 15 bilijuna dolara fiskalnih i monetarnih poticaja do sada su predstavile vlade 10 najrazvijenijih država svijeta i Kine kako bi za&scaron;titile svoja gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, s obzirom da je taj iznos približno jednak 17 posto globalnog BDP-a koji je lani iznosio 87 bilijuna dolara, sasvim je izvjesno da će se poticaji odraziti na pogor&scaron;anje javnih financija u nizu država, pi&scaron;e Reuters.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Donedavno tabu teme</strong></p> <p>Suočeni s potresom na financijskim trži&scaron;tima u ožujku, gospodarstvima u slobodnom padu te nestanku desetaka milijuna radnih mjesta doslovno &ldquo;preko noći&rdquo;, kreatori ekonomske politike u vodećim gospodarstvima svijeta posegnuli su za alatom za spa&scaron;avanje ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od tih alata do sada su bile čak i tabu teme u ekonomskim razmatranjima, poput izravne isplate gotovine stanovni&scaron;tvu i kupovanja obveznica koje imaju status &ldquo;smeća&rdquo;. Iznos od 15 bilijuna dolara odnosi se na skupinu G10 i Kinu. U svojoj analizi Reuters je uključio podatke o povećanju bilanci sredi&scaron;njih banaka otkako je kriza eruptirala, nova ubrizgavanja novca koje su najavile vlade te povećanje javne potro&scaron;nje, kao i 7 bilijuna dolara parafiskalnih poticaja u obliku kreditnih jamstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Valja naglasiti kako veći dio tih jamstava vjerojatno neće biti iskori&scaron;ten. S druge strane, te&scaron;ko je procijeniti hoće li sredi&scaron;nje banke kupovati državnih i korporativnih obveznica samo unutar najavljenih limita, s obzirom da su neke objavile da će kupovati duga koliko bude potrebno. Kada je već riječ o sredi&scaron;njim bankama, valja istaknuti kako je njihov prvi odgovor bilo rezanje kamatnih stopa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno u gotovo svim razvijenim gospodarstvima ključna kamatna stopa je na nuli ili blizu nje. S obzirom da snižavanje kamatnih stopa ima svoje ograničene efekte, sredi&scaron;nje su banke agresivno povećale poticaje koji se kolokvijalno nazivaju &ldquo;tiskanje novca&rdquo;. Takvi su poticaji svoju premijeru imali prije 12 godina, pomaljanjem prethodne ekonomske krize na horizontu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, procjena obujma tih poticaja može biti &ldquo;&scaron;kakljiva&rdquo; s obzirom da se stopa po kojoj sredi&scaron;nje banke kupuju obveznice kako bi ubrizgale likvidnost u financijski sustav promijenila tijekom vremena. Analitičari Morgan Stanleyja procjenjuju da će sredi&scaron;nje banke četiri najveća gospodarstva zajedno s Kinom povećati svoje bilance za 13 bilijuna dolara do kraja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilanca američkog Feda i Europske sredi&scaron;nje banke (ECB) dosegnut će polovicu vrijednosti gospodarstva. Međutim, u analizu je Reuters uključio samo dostupne podatke o kupnjama imovine koje su već ostvarene. Temeljem toga, najveće sredi&scaron;nje banke već su pro&scaron;irile bilance za procijenjenih 4 bilijuna dolara. U tome predvodi Fed koji je bilancu povećao za vi&scaron;e od 2,4 bilijuna dolara od sredine veljače do kraja travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uočljivi fiskalni poticaji</strong></p> <p>Od monetarnih poticaja jo&scaron; su uočljiviji fiskalni poticaji u najvećim gospodarstvima. Ekonomisti JP Morgana izračunali su da će vrijednost poreznih i proračunskih poticaja ove godine dosegnuti vrijednost od 2,7 posto globalnog BDP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za usporedbu, usred pro&scaron;le krize 2009. godine ta vrsta poticaja dosegla je 2,3 posto vrijednosti svjetskog gospodarstva. Trumpova administracija najavila je proračunsku potro&scaron;nju od 2,6 bilijuna dolara. Projekcije govore da će to povećati američki proračunski deficit na barem 20 posto BDP-a, a javni dug dosegnuti razine posljednji puta viđene tijekom 2. svjetskog rata.<br /><br /><br /></p> <p><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-13-20-05-13-poticaji-world.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je pandemija koronavirusa &ldquo;otpustila sve kočnice&rdquo; govori i slučaj Njemačke &ndash; do sada strogo posvećene održavanju uravnoteženog proračuna &ndash; koja je najavila fiskalne poticaje od 81 milijardu dolara te kreditna jamstva od 886 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada najavljeni fiskalni poticaji kreću se od potro&scaron;nje za zdravstvo i socijalnu skrb do američke gotovinske isplate građanima ili britanske isplate plaća za 6 milijuna radnika onih poduzeća koja su zbog izolacije zatvorena. Poseban osvrt zaslužuju i jamstva za kredite koje bi gospodarstvu trebali pomoći da održi &ldquo;glavu iznad vode&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američka vlada najavila je jamstva od čak 4 bilijuna dolara, dok se u Europi izdvaja slučaj Italije. Iako je treće europsko gospodarstvo iza&scaron;lo s najskromnijim paketom fiskalnih poticaja u skupini G10+1 od 30 milijardi eura, jamstva od 810 milijardi eura stavljaju Italiju na treće mjesto, nakon SAD-a i Njemačke.<br /><br /><br />Grude.com/<strong>poslovni.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgVIDEO: Značajni financijski gubitci na vodopadu Kravicahttp://grude.com/clanak/?i=185061185061Grude.com - klik u svijetWed, 13 May 2020 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-20-ljubuski-kravica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već u svibnju zadnjih godina stotine turista iz svih dijelova svijeta uživali su u prirodnim ljepotama vodopada Kravice. <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine je drugačije.</p> <p><br />Jučer su na ovoj lokaciji bili samo radnici poduzeća koje održava ovu lokaciju i ekipa RTV Herceg-Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte &scaron;to su snimili.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/D6M1TrwedVw" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-20-ljubuski-kravica.jpgVIDEO: Podbacila turistička sezona na Blidinju, ali kreiraju se novi poslovni planovihttp://grude.com/clanak/?i=185048185048Grude.com - klik u svijetTue, 12 May 2020 15:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-20-blidinje-skijaliste-risovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vukoja kaže kako je sigurna u poziciju Blidinja na tržištu..<p>&nbsp;</p> <p>Ekipa RTV Herceg-Bosne posjetila je Blidinje kako bi provjerila kakvo je stanje sa turističkom sezonom. <br /><br /><br />Turista nema, ali Marija Vukoja doslovno zrači optimizmom. Planova ima, kao i najava da bi se uskoro moglo početi raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kreiraju se novi poslovni planovi, prilagođeni novonastaloj situaciji, a Vukoja kaže kako je sigurna u poziciju Blidinja na trži&scaron;tu, te kako će se gosti vratiti u ovaj kraj, uživati u prirodnim ljepotama i vrhunskoj domaćoj kuhinji.</p> <p><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/saZXum6urFE" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-20-blidinje-skijaliste-risovac.jpgNajljepša marka HP Mostar u 2019. je ''Kazalište – 10. godina smrti Tonija Pehara''http://grude.com/clanak/?i=185039185039Grude.com - klik u svijetTue, 12 May 2020 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-12-hpmostar-najmarka2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdanje poštanske marke „Kazalište – 10. godina smrti Tonija Pehara“ autora Dinka Raiča najljepša je marka Hrvatske pošte Mostar u 2019. godini. <p>&nbsp;</p> <p>Pristiglo je vi&scaron;e od 300 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta. Drugo mjesto dijele, odnosno jednak broj glasova su dobila izdanja &bdquo;Majčin dan 2019.&ldquo; autorice Tamare Herceg i &bdquo;Međunarodni dan kulturne ba&scaron;tine&ldquo; autora Ivice Vla&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tanska marka "Mitovi i flora 2019. &ndash; Kerber i modri jedić" autora Vilima Parića na&scaron;la se na trećem mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2019. godini izdano je 28 po&scaron;tanskih maraka. O najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku po&scaron;tu Mostar do 10. ožujka 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deset najsretnijih glasača nagrađeno je vrijednim nagradama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu nagradu, poklon bon za putovanje po osobnom izboru u vrijednosti 1.500,00 KM sponzora turističke agencije G-tour Međugorje, osvojio je Dario Lovrić iz Varaždina (Hrvatska).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim prve, izvučeno je jo&scaron; 9 nagrada:<br />2. nagrada - poklon bon za večeru u Eco-selu Grabovica &ndash; Jelena Mikić, Donja Mahala</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. nagrada - katalozi po&scaron;tanskih maraka HP Mostar &ndash; Vesela Jurić, Ra&scaron;tani, Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. nagrada - katalozi po&scaron;tanskih maraka HP Mostar &ndash; Marko Golubović, Osijek (Hrvatska)</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. nagrada - &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka&ldquo; &ndash; Marinko Togalić, Izola (Slovenija)</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. nagrada - &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka&ldquo; &ndash; Maja Rogić, Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. nagrada - &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka&ldquo; &ndash; Marija Vrdoljak, Ludwigshafen (Njemačka)</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. nagrada - Zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; &ndash; Marijan Galić, Gornja Jasenica, Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>9. nagrada - Zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; &ndash; Emil Majksner, Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>10. nagrada - poklon paket HP Mostar &ndash; Mira Lasić, Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim sretnim dobitnicima i autorima nagrađenih po&scaron;tanskih maraka!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nje izvlačenje dobitnika nagradne igre &bdquo;Vrijedne nagrade zaželi, najljep&scaron;u marku odaberi!&ldquo; održano je u službenim prostorijama HP Mostar, zbog epidemije Covida-19, u nazočnosti članova Povjerenstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-12-hpmostar-najmarka2019.jpgVjetroelektrana kod Mostara: Hrvatski ogranak Siemensa i Wind Power udružuju snagehttp://grude.com/clanak/?i=185034185034Grude.com - klik u svijetMon, 11 May 2020 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-11-vjetroelektrana_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predviđeno je da vjetroagregati budu pušteni u rad u proljeće sljedeće godine.<p><br />Započeli su radovi na izgradnji vjetroelektrane s 15 agregata nedaleko Mostara, na kojoj su glavni izvođači konzorcij &ldquo;Siemens Gamesa Renewable Energy&rdquo; Hrvatska i &ldquo;Wind Power A/S&rdquo; Danska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivajući se na Elektroprivredu BiH, mediji u Mostaru pi&scaron;u da prve radove na pripremi terena, izgradnji temelja i miniranju kamenitog tla izvode kompanije &ldquo;HP Investing&rdquo; iz Mostara i &ldquo;Minersko&rdquo; iz Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konzorcij &ldquo;Siemens Gamesa Renewable Energy&rdquo; Hrvatska i &ldquo;Wind Power A/S&rdquo; Danska dobio je pro&scaron;le godine posao izrade ugovora o projektiranju, isporuci opreme, građevinskim radovima, montaži, ispitivanju i pu&scaron;tanju u pogon 15 vjetroagregata Vjetroelektrane (VE) "Podveležje", ukupne instalirane snage 48 MW.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj konzorcij obvezao se i na petogodi&scaron;nje održavanje vjetroagregata nakon pu&scaron;tanja u rad vjetroelektrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđeno je da vjetroagregati budu pu&scaron;teni u rad u proljeće sljedeće godine. Očekivana godi&scaron;nja proizvodnja trebala bi iznositi oko 130 GWh električne energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetroelektrana Podveležje snage financira se kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke - KfW i vlastitim sredstvima Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-11-vjetroelektrana_mostar.jpgZa dva sata FIS Vitez podijelio čak 200 otkaza!?http://grude.com/clanak/?i=185023185023Grude.com - klik u svijetMon, 11 May 2020 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-11-fis-povijesni-razvoj-2003.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U gospodarskim krugovima u Bosni i Hercegovini pojavila se informacija da je kompanija FIS iz Viteza od početka krize izazvane pandemijom koronavirusa otpustila ogroman broj radnika.<p><strong>&nbsp;</strong> </p> <p>Tako je portal <a href="https://www.biznisinfo.ba/fis-vitez-podijelio-stotine-otkaza/">biznisinfo.ba</a> objavio da je otpu&scaron;teno vi&scaron;e stotina radnika, u Livnu, Bihaću, Bijeljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nemamo službene podatke jer Sindikat nema nijednog člana u toj kompaniji i moram napomenuti da ne znam da li je u pitanju otkaz ugovora o radu ili neprodužavanje ugovora.</p> <p><br /><br />Međutim, ja sam jo&scaron; 20. ožujka dobila poruke od nekoliko radnika i to poruke potpisane imenom i prezimenom &scaron;to je neuobičajeno budući da nam se u dosta slučajeva radnici obraćaju anonimno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naknadno sam čula informacije i o otkazima u Vitezu. Prema informacijama koje su do&scaron;le do nas, riječ je o oko 200 otkaza koji su podijeljeni za dva sata.</p> <p><br /><br />Poslije sam poku&scaron;ala kontaktirati nekoga od radnika međutim niko od njih nije htio javno govoriti o tome &ndash; kazala je za biznisinfo.ba Mersiha Be&scaron;irović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, ova kompanija ima tržne centre &scaron;irom BiH a bavi se prodajom mje&scaron;tovite robe, te je bila žestoko pogođena mjerama koje su uvedene kako bi se zaustavilo &scaron;irenje pandemije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-11-fis-povijesni-razvoj-2003.jpg6 poslovnih vještina koje su trenutno najvažnije http://grude.com/clanak/?i=185018185018Grude.com - klik u svijetMon, 11 May 2020 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-businessman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija korona virusa je okrenula poslovni svijet naopačke i to je činjenica. Od rada na daljinu, do suočavanja s naglim zastojima u karijeri, krećemo se turbulentnim vodama.<p><br />Ali, kako kaže poznata izreka Franklina D. Roosevelta, &ldquo;Mirno more nikada nije napravilo vje&scaron;tog mornara&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoje ključne poslovne vje&scaron;tine koje će ti pomoći ne samo da preživi&scaron; trenutnu oluju, već će ti pomoći i da dugoročno napreduje&scaron; na poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo ti 6 najvažnijih poslovnih vje&scaron;tina koje će ti olak&scaron;ati trenutne dane na poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prilagodljivost</strong></p> <p>Prilagodljivost nije toliko vje&scaron;tina karijere, nego opća životna strategija. U svijetu u kojem se promjene odvijaju bržim tempom nego ikad prije, svi moraju biti voljni, sposobni, pa čak i uzbuđeni u mijenjanju navika, ali bez napetosti i bijesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako je cilj pojedinca ostati profesionalno relevantan, ovo je jedini način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedinci će se morati naučiti prilagođavati sa stra&scaron;ću, inače, oni koji odbiju promjenu, bit će u velikom gubitku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, koliko dobro se snalazi&scaron; u novim situacijama? Jesi li u mogućnosti da brzo reagira&scaron; i da se ne veže&scaron; previ&scaron;e za prvobitni plan, kada dođe do promjena? Iskreno sagledaj svoje sklonosti, da nauči&scaron; koje su ti slabe tačke i pobolj&scaron;a&scaron; svoju moć prilagođavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Organizacijska higijena</strong></p> <p>Fokusiranje na stvari koje može&scaron; kontrolirati podržava tvoju sposobnost kontinuiranog prilagođavanja svijetu koji se stalno mijenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To uključuje navike i rutine, kao i tvoje fizičko okruženje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacija je neophodna vje&scaron;tina u karijeri, koja znatno olak&scaron;ava proces suočavanja s neočekivanim promjenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada prati&scaron; detalje i vodi&scaron; bilje&scaron;ke, mnogo je lak&scaron;e održati organizaciju na nivou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od kori&scaron;tenja alata za upravljanje projektima do organiziranja tvog Google Drive-a, vježbaj svakodnevno da usavr&scaron;i&scaron; svoje radne navike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mi&scaron;ljenje usmjereno na rje&scaron;enje</strong></p> <p>Orijentiranost na rje&scaron;enje je vje&scaron;tina koja će uvijek uticati pozitivno na tvoju karijeru, bez obzira na tvoju poslovnu situaciju ili industriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi moramo biti orijentirani na rje&scaron;enja, kako bismo imali svoju vrijednost kao zaposleni i da bismo se razlikovali od ostalih kandidata, koji su u potrazi za poslom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanije će te zaposliti i promovirati na osnovu toga, a ne isključivo samopouzdanja koje ima&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To pokazuje stvarno mjerljivu vrijednost, kao i sposobnost da svoj posao dovede&scaron; u nabolje moguće stanje, i kompaniji donese&scaron; &scaron;to veći prosperitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Strpljenje</strong></p> <p>Ako aplicira&scaron; za posao ili traži&scaron; nove klijente, ne očajavaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pandemija korona virusa veoma je utjecala na mnoge poslovne operacije i možda će trebati vi&scaron;e vremena nego inače, da se čuju potencijalni poslodavci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, ovo je savr&scaron;ena prilika da se vježba strpljenje, kao i vje&scaron;tina da se vrati&scaron; na pravi put, usprkos okolnostima koje ne može&scaron; kontrolirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo će trebati puno vi&scaron;e vremena za upravljanje logistikom koja uključuje koordinaciju razgovora, povratne informacije i zvanične ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fleksibilnost</strong></p> <p>Pandemija je također utjecala na trži&scaron;te rada i način na koje se odvijaju pregovori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je zapamtiti da će u ovakvoj klimi biti potrebna veća fleksibilnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju pregovaranje o novom poslu, opreznost će biti neophodna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na trenutnom trži&scaron;tu i za ovako neodređenu budućnost, svi ćemo imati daleko manju slobodu da improviziramo i da se &bdquo;kockamo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ti se ne sviđaju uvjeti, ili nije posao za tebe, morat će&scaron; se vi&scaron;e prilagoditi i pristati na kompromise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zaboravi da uvijek postoji mnogo drugih kandidata kojima se kompanija može obratiti, ako vidi nezainteresiranost kod tebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Samodostatnost</strong></p> <p>Samodostatnost je važnija nego ikad prije, jer možda nema&scaron; isti nivo pristupa svojim uobičajenim resursima i nedostaje ti fizička blizina s kolegama, ali veoma je bitno da jo&scaron; uvijek mora&scaron; biti podjednako efikasna osoba u firmi, kao i prije trenutne pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova norma će značiti da će mnogi od nas raditi na daljinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavno neće&scaron; imati pristup mnogim resursima i alatima kao prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mora&scaron; biti u stanju da pokaže&scaron; snalažljivost i da može&scaron; svoje poslove obavljati samostalno, a pritom jo&scaron; uvijek da surađuje&scaron; s kolegama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-businessman.jpgNajtraženiji vozači teretnih vozila i građevinski radnici..http://grude.com/clanak/?i=184975184975Grude.com - klik u svijetFri, 08 May 2020 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-01-kamion-cesta-sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće radnika u Bosni i Hercegovini proteklih nekoliko tjedana dobili su otkaze. Ekonomija je bila zamrznuta, ne samo u BiH, nego na cijeloj planeti.<p><br />Sve je bilo stalo zbog pandemije koronavirusa. Ipak, sudeći prema informacijama iz zavoda za zapo&scaron;ljavanje, gospodarstvo se polako pokreće. Iz ovih ustanova vi&scaron;e ne dolaze samo informacije o broju prijavljenih otpu&scaron;tenih radnika, pi&scaron;e Faktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Počinju određena ekonomska kretanja, traže se radnici. Najtraženiji su vozači teretnih vozila, za njih posredno imamo zainteresirane poslodavce i iz Slovenije. Zatim, traženi su i obrazovni kadrovi, profesori, nastavnici, učitelji &ndash; kaže Amela Makul, stručni suradnik za informiranje Službe za zapo&scaron;ljavanje Tuzlanske županije. Prema njenim riječima, postoji izraženo zanimanje i za jo&scaron; jedan profil iz realnog sektora, osim vozača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U pitanju je građevinarstvo, i to niskogradnja. Tako smo imali slučajeva da poslodavci traže građevinske radnike raznih zanimanja u grupama od 10 do 30 &ndash; istaknula je Makul.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se situacija koliko-toliko popravlja potvrđeno je i u zeničkoj kancelariji Službe za zapo&scaron;ljavanje ZDŽ. - U posljednjih nekoliko dana imamo povećan broj odjava s evidencije zavoda za zapo&scaron;ljavanje. Pretpostavljamo da su u pitanju radnici koji su bili zaposleni na određeno i sada ih poslodavci nakon popu&scaron;tanja mjera vraćaju na posao. Radi se o trgovcima, kuharima, građevincima &ndash; kazali su nam u Službi za zapo&scaron;ljavanje ZDŽ. U Službi za zapo&scaron;ljavanje Sarajevske županije priopćili su da u posljednje vrijeme bilježe porast broja odjavljenih. - Od početka progla&scaron;enja epidemije virusa COVID 19 u Sarajevskoj županiji pa do kraja travnja tekuće godine imali smo 111 objavljenih oglasa za 153 radnika i taj broj se povećava i u maju mjesecu iz dana u dan. U istom periodu 1.168 radnika je brisano sa evidencije nezaposlenih u SŽ od čega je 95 posto brisano sa evidencije zbog novog zaposlenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Različiti su profili zanimanja kojise potražuju od strane poslodavaca, a trenutna najveća potražnja je za radnicima građevinske struke - rečeno je u Službi za zapo&scaron;ljavanje SŽ.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-01-kamion-cesta-sunce.jpgZdenko Tolić i u teškim vremenima drži sesvetski sajam na najvišoj razinihttp://grude.com/clanak/?i=184976184976Grude.com - klik u svijetFri, 08 May 2020 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-08-zdenko_tolic_vatrogaskinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od sad pa do daljnjega sesvetski sajam nudit će određene vrste robe četiri dana, od srijede do subote.<p>&nbsp;</p> <p>Danas je na drive in sesetskom sajmu bilo vrlo dinamično. Za uvjetovani prostor i dozvoljene proizvode bila je jako dobra i ponuda i potražnja, a uglavnom se svodilo na presadnice povrća i cvijeća, te ne&scaron;to jagoda i manje ostalih poljoprivrednih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uvidjeli smo potrebu i prodavača i kupaca za produženje sajma i na druge dane, jer uz sada&scaron;nji drive in režim ne bi svi kupci koji žele, mogli sigurno boraviti na sajmu", kaže nam dugogodi&scaron;nji voditelj sesvetskog sajmi&scaron;ta Zdenko Tolić rodom iz Gruda dodajući kako je i danas kao i ranije imao veliku podr&scaron;ku članica DVD-a Grane&scaron;inski Novaki.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ponajvi&scaron;e zahvaljujem na&scaron;im vatrogaskinjama kojem nam doista jako puno pomažu držeći epidemiolo&scaron;ke mjere na zavidnoj razini. Znate i mu&scaron;karci koji bi možda drugačije reagirali, vrlo su poslu&scaron;ni u prihvaćanju držanja distance kad ih na pristojan način, nježno zamole na&scaron;e redarke", nastavlja Tolić koji je tom prigodom s njima rado pozirao &scaron;to se vidi na naslovnoj fotografiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovog petka i subote uz presadnice imat ćemo i ne&scaron;to ponude drugih poljoprivrednih proizvoda. Također danas smo na dio sajmi&scaron;ta na kojem su nekad prodavana drva, smjestili kamione za takozvanu kamionsku prodaju, ulaz iz Industrijske ulice. Ti su kamioni ionako stajali na ulici i nudili proizvode, a sad to čine barem u kontroliranim uvjetima na prostoru sajmi&scaron;ta", zaključuje Tolić pozivajući pri tom sve sugrađane da slobodno dođu na sajmi&scaron;te ukoliko im je zanimljiva navedena ponuda.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sada jo&scaron; nema druge ponude, no obzirom na neke signale iz nacionalnog Stožera CZ-a, nije nemoguće da će uskoro na sajam moći i drugi proizvodi na&scaron;ih OPG-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno vrijeme sva četiri radna dana bit će od 7 do 14 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="http://www.sesvete-danas.hr/vijesti/sesvetski-sajam-produzuje-se-na-petak-i-subotu-10993" target="_blank">Sesvete-danas</a><br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-08-zdenko_tolic_vatrogaskinje.jpgUNATOČ KRIZI, GRUĐANIN NASTAVLJA S VELIKIM PROJEKTOM U VUKOVARUhttp://grude.com/clanak/?i=184941184941Grude.com - klik u svijetTue, 05 May 2020 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-05-penava_marko_josip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Vukovar proslavio je Dan grada 3. svibnja kada se obilježava i blagdan vukovarskih zaštitnika svetih Filipa i Jakova. <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine ta je proslava radi epidemije koronavirusa bila umnogome drukčija, ali je Dan grada svakako povod za razgovor s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <div>- Tijekom 2019. Vukovar je ostvario ponajbolje gospodarske rezultate od mirne reintegracije do danas. Krajem pro&scaron;le godine smo, prvi put od 2011., pre&scaron;li magičnu brojku od 10.000 zaposlenih. Taj uzlazni trend nastavljen je i u prva dva mjeseca ove godine kada je broj zaposlenih dodatno rastao. Prema svim procjenama ove godine smo trebali doći do oko 10.500 zaposlenih. Potvrđuju nam to i brojke pa smo tako u prosincu pro&scaron;le godine, mjesecu koji se uzima kao referentan budući da je tada utjecaj turističke sezone najmanji, imali 9991 zaposlenoga &scaron;to je za 7 posto vi&scaron;e u odnosu na godinu prije. Samo tijekom pro&scaron;le godine, u odnosu na prethodnu godinu, na području Vukovara otvoreno je 100 novih obrta - kaže Penava.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Osvrnuo se i na tvrtku Enikon Aerospace koja se zbog stanja u zrakoplovnoj industriji, jasno je, nalazi u krizi, međutim radi se o gigantu koji vi&scaron;e od 40 godina proizvodi interijere za komercijalne i privatne zrakoplove tako da će se čim se stanje s pandemijom koronavirusa smiri, nastaviti i ugovoreni poslovi. Predsjednik Uprave tvrtke Enikon Aerospace Marko Josip Andrijanić, čiji su korijeni iz Gruda, potpisao je krajem pro&scaron;le godine s Penavom&nbsp;Ugovor o zakupu poslovnog prostora u Poslovno-industrijskom centru, pi&scaron;e portal Grude.com, a upravo je taj posao ono čime se Penava posebno ponosi.</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>&nbsp;</div> <div>- Ipak, posebno bih istaknuo činjenicu da je Vukovar dobio farmaceutsku tvrtku i tvrtku koja se bavi proizvodnjom avionskih dijelova s čime se malo tko može pohvaliti. Kada je riječ o tvrtki Enikon Aerospace, ona nastavlja sa svojim planiranim aktivnostima za otvaranje pogona u Vukovaru s tim da je sada realno očekivati kako će se to pone&scaron;to rastegnuti. Skupina od 25 Vukovaraca već je poslana na edukaciju u Zagreb i Njemačku - istaknuo je Penava za Večernji list.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Grude.com</strong></em></div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-05-penava_marko_josip.jpgNešto novo i fantastično? Pogledajte što je Violeta izbacila na tržištehttp://grude.com/clanak/?i=184938184938Grude.com - klik u svijetTue, 05 May 2020 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-05-20_papir_violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog neadekvatno dizajnirane ambalaže u EU se proizvode više od 80 milijuna tona bespotrebnog otpada, stoji u objavi agencije Saatchi&Saatchi Croatia.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Violeta, lider u prodaji robe za higijenu kućanstva ove brojke shvaća ozbiljno i zato je uložen trud u dizajn novih proizvoda koji minimalno &scaron;tete na&scaron;oj sredini, te je stvoren novi toaletni papir pakiran u drukčiju ambalažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizveli su veliki proizvod s misijom, a o čemu se radi pogledajte u prilogu.</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/ACeIEug7eHc" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-05-20_papir_violeta.jpgDUGO JE TRAJALO: Poskupila cijena benzina u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=184925184925Grude.com - klik u svijetTue, 05 May 2020 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-tanken.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od ponoći poskupila su benzinska goriva u Hrvatskoj. <p><br />Prosječno poskupljenje je 10 lipa po litri, odnosno 5 kuna za pun spremnik od 50 litara goriva. Porast cijene godina dolazi nakon vi&scaron;etjednog pada cijene goriva kao reakcija na pad cijene barela nafte na svjetskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena dizela je ostala ista i to u rasponu od 7,37 do 7,68 kuna, a prosječna cijena je 7,47 kuna po litri. Cijena autoplina je i dalje 3,61 kunu po litri, pi&scaron;e portal Cijene-goriva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-tanken.jpg