Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Želite u kupovinu u Hrvatsku? Moraju vas pustiti na 12 sati ako se poštuje termin 'gospodarski interes'http://grude.com/clanak/?i=248845248845Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jan 2021 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novu odluku o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH donio je stožer civilne zaštite RH a primjenjuje se od danas 15. siječnja donosi dvije značajne novine za sve one koji namjeravaju putovati preko granice.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog povećanog dolaska osoba koji putuju zbog volontiranja ili dovoženja humanitarne pomoći, uvedena su posebna pravila. Oni će moći ući u RH temeljem prethodne suglasnosti stožera, bez testa.<br /><br /></p> <p>Granični režim ne&scaron;to je labaviji prema putnicima iz trećih zemalja.<br /><br /></p> <p>Putnici koji ulaze u RH iz trećih zemalja, primjerice Bih; Crne Gore ili Srbije zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih, poslovnih razloga ili gospodarskih interesa imat će slične uvjete kao oni iz država članica EU, ali u tom slučaju boravak na području RH će se ograničiti na maksimalno 12 sati. Za boravak duži od 12 sati potreban je negativni PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, odnosno biti će propisivana samoizolacija do prispijeća negativnog PCR testa nakon testiranja po dolasku u Republiku Hrvatsku, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija. Prema tome i odlazak u kupovinu u Hrvatsku je gospodarski interes i ako se po&scaron;tuje taj termin odlazak u RH zbog kupovine morao bi biti omogućen.<br /><br /></p> <p>Navedeno pravilo se primjenjuje i na državljane EU/EGP koji iz RH zbog neodgodivih osobnih razloga putuju u treću zemlju i tamo se ne zadrže dulje od 12 sati.<br /><br /></p> <p>Nova je odluka usklađena s preporukama Vijeća o privremenom ograničenju neobaveznih putovanja, posebno iz država u kojima je ra&scaron;iren novi soj virusa. Popis država će donijeti HZJZ, a prema tim putnicima će se primjenjivati posebne epidemiolo&scaron;ke mjere. Morat će na ulazu u RH predočiti negativan PCR nalaz uz obaveznu samoizolaciju od 14 dana. To su Velika Britanija i Južnoafrička Republika. Samoizolacija se u tih osoba može skratiti na sedam dana ako se o svom tro&scaron;ku testira PCR testom i ako nalaz bude negativan-poja&scaron;njeno nam je u PU Dubrovačko-neretvanskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgNjemačka proglašena najinovativnijom svjetskom ekonomijomhttp://grude.com/clanak/?i=248832248832Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jan 2021 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-njemacka_business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka je na vrhu popisa 2020. godine..<p>&nbsp;</p> <p>Nedavna Bloombergova ljestvica pokazuje najinovativnije zemlje u pogledu vrijednosti indeksa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka je na vrhu popisa 2020. godine, čime je okončana &scaron;estogodi&scaron;nja dominacija Južne Koreje, koja je pala na drugo mjesto. Singapur je na trećem mjestu, vrativ&scaron;i svoju poziciju od prije dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države su na devetom mjestu, izgubiv&scaron;i jedno mjesto u odnosu na 2019. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poredak uključuje čimbenike kao &scaron;to su tro&scaron;kovi istraživanja i razvoja, broj domaćih prijava patenata i broj domaćih javnih visokotehnolo&scaron;kih tvrtki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka je postigla 88,21 od 100 mogućih bodova. Singapur i Danska bile su zemlje sa najvećim napretkom među prvih 10, popev&scaron;i se za po tri mjesta, javlja SEEbiz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-njemacka_business.jpgČAPLJINA: Poljoprivrednici ne mogu prodati cvjetaču zbog uvoznehttp://grude.com/clanak/?i=248819248819Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jan 2021 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-povrce_u_gajbama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naši uvoznici pošto im je bila skupa klementina u Italiji, onda su ture nadopunjavali jeftinom cvjetačom..<p>&nbsp;</p> <p>Rekordno niska cijena cvjetače na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, u zimsko doba, samo 0,40 do 0,60 KM, odnosno 4 KM gajba od petnaestak kilograma bila je povod za razgovor s povrtlarom Marinkom Merdžanom, iz Bivoljeg Brda kod Čapljine.</p> <p><br />Govoreći o berbi i plasmanu jedan od vodećih proizvođača cvjetače u dolini Neretve, kaže:</p> <p>''Prva je berba zimskog sortimenta. Počeli smo kampanju prije dvadesetak dana, sve je bilo dobro, dok se nisu sudarile robe u Albaniji i Italiji, na&scaron;i uvoznici po&scaron;to im je bila skupa klementina u Italiji, onda su ture nadopunjavali jeftinom cvjetačom, koja je bila 30 eurocenti u Italiji, tako isto i u Albaniji. Svi su se nakrcali jeftinom cvjetačom pa se na&scaron;a ne može prodati. Zahvaljujući jednom izvozniku iz Čapljine i dva trgovačka lanca koji idu na akciju, rje&scaron;avamo cvjetaču onako trži&scaron;no kako može'', kaže Mardžan, te na upit je li trenutačna cijena od pedesetak feniga rentabilna, nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ako znamo da je 50 feniga sjemene i uzgoj zimske cvjetače, sadnja, obrada i ostalo, prodaja po sada&scaron;njoj cijeni je čupanje uloženog, ako se mogne i&scaron;čupati. Pozitivna nula ako bude, bit će dobro''. Klimatske komparativne prednosti su razlog za&scaron;to albanski i talijanski povrtlari mogu ići s nižom cijenom, poja&scaron;njava Merdžan:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovaj zimski sortiment kod njih je počeo desetak dana prije nego kod nas, tako da su oni iskoristili vakum na trži&scaron;tu. Sada su uvoznici tu odigrali jednu svoju ulogu, začepili su trži&scaron;te oni bacaju, mi jeftino prodajemo, ali ne možemo ga prodati dok oni ne rije&scaron;e uvoz. Oni se sad kako se to kaže &bdquo;čiste&ldquo; trebalo bi biti to gotovo u ovom tjednu. Mislim da će se uvoznici u ovom tjednu &bdquo;očistiti&ldquo;, od uvezenih zaliha, tek će se tada stabilizirati ponuda i tražnja na trži&scaron;tu, ali za ove sorte koje se sada režu, bit će kasno'', navodi u izjavi za <em><strong>Radio Čapljinu</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, Marinko Merdžan ističe da zimska cvjetača na otvorenom, ne može uspijevati sjevernije od Tasovčića, odnosno od Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ima različitih mikro lokacija. Ja sam mislio da je tamo bliže Hutovom blatu, toplije, veće vodene povr&scaron;ine, mikro klima od jezera ima neke prednosti, međutim tamo gdje sam prije sadio su velike rose, zbog kojih su uobičajeni jutarnji mrazovi koji se po danu otope, pa su veća o&scaron;tećenja nego na ovoj poziciji uz Neretvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokaliteti uz Neretvu - Vi&scaron;ići, Svitava, Struge, Čapljina&hellip; su pogodni za uzgoj zimske cvjetače. Uz Neretvu su aluvijalna i propusna tla pa se unatoč stalnim ki&scaron;ama ipak može raditi'', kaže Merdžan, te dodaje:<br />''Sjevernije od Čapljine, nisam vidio jo&scaron; nikoga da je uspio proizvesti zimski sortiment''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Merdžan ističe da nisu pale cijene samo cvjetači, nego i većini drugih kupusnjača i zeleni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ki&scaron;e su bile ogromne, u Albaniji i Italiji zelen na otvorenom počela je propadati pa su oni spustili cijene te su nas malo preduhitrili'', konstatira ovaj povrtlar. Dakle, kalkulacije uvoznika sa cvjetačom izgleda da će se obiti o glavu i njima, ali na žalost ni krivima ni dužnima, i domaćim proizvođačima kupusnjača i zeleni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bila je ovo jo&scaron; jedna priča o za&scaron;titi domaće proizvodnje koje nema.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-povrce_u_gajbama.jpgSamo jedna tvrtka u igri za Ledo, Ledo Čitluk i Frikomhttp://grude.com/clanak/?i=248793248793Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jan 2021 23:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-ledo-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fortenova grupa ušla je u ekskluzivne pregovore s kompanijom Nomad Foods o prodaji biznisa zamrznute hrane, objavili su u ponedjeljak, a očekuju da bi do kraja ožujka pregovori mogli biti uspješno okončani te sama transakcija zaključena tijekom ljeta ove godine, nakon pribavljanja odobrenja regulatora.<p>&nbsp;</p> <p>Iznos obvezujuće ponude koji je sada "na stolu" nije objavljen, ali već se pro&scaron;le jeseni u medijima kalkuliralo da je u pitanju potencijalna transakcija desetljeća te da bi ciljana valuacija Leda mogla biti oko 600 milijuna eura, odnosno između 10 i 12 puta EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), kada su u zagrebačko sjedi&scaron;te Fortenove pristizale neobvezujuće ponude zainteresiranih kompanija. U investicijskim krugovima smatraju da takva valuacija i dalje stoji.<br /><br /></p> <p>U prethodnom dubinskom snimanju Poslovnog područja zamrznute hrane Fortenova grupe, koje čine zagrebački Ledo, Ledo Čitluk i Frikom, sudjelovalo je pro&scaron;le godine nekoliko kompanija, norve&scaron;ka Orkla te če&scaron;ko-slovački konzorcij investicijskih fondova, a Nomad Foods je na kraju izabran za pregovore. U prethodnoj fazi testiranja trži&scaron;ta bilo je zainteresiranih i domaćih kompanija, poput Atlantic Grupe, ali njihove ponude nisu bile toliko atraktivne te je sada izvjesno da će dio Fortenovina biznisa naći kupca u inozemstvu. Do sada se, ocjenjuje u priopćenju Fabris Peru&scaron;ko, glavni izvr&scaron;ni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, Nomad Foods pokazao snažnim potencijalnim partnerom.<br /><br /></p> <p>"Nomad Foods je kompanija s izvrsnim investicijskim i operativnim postignućima i jasnim fokusom na segment zamrznute hrane u Europi. Ima jo&scaron;, naravno, jako puno posla te treba ispuniti niz uvjeta prije nego &scaron;to postignemo konačan dogovor, ali svakako očekujemo da ćemo u tome uspjeti", izjava je Jamesa Pearsona, izvr&scaron;nog direktora za financije Fortenova grupe objavljena u priopćenju, prenosi novac.jutarnji.hr.<br /><br /></p> <p>U pitanju je kompanija sa sjedi&scaron;tem u Velikoj Britaniji koja se predstavlja kao vodeća na europskom trži&scaron;tu smrznute hrane gdje drži udjel od oko 15 posto, a u svom portfelju trenutno uopće nema sladolede te bi Ledovi sladoledi preko distributivnog lanca Nomad Foods očito mogli ući na nova trži&scaron;ta. Preuzimanje Fortenovinih kompanija je u skladu s upravljačkom strategijom Nomad Foods, objavili su iz te kompanije u ponedjeljak, koja kombinira jaki organski rast svojih temeljnih biznisa i preuzimanje vodećih brendova smrznute hrane u Europi. Ova akvizicija će, obja&scaron;njavaju, pro&scaron;iriti njihov portfelj na nova europska trži&scaron;ta dok istodobno stvara temelj za potencijalnu buduću konsolidaciju u srednjoj i istočnoj Europi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-ledo-zgrada.jpgAluminij u 2021 angažirao još 90 djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=248759248759Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jan 2021 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošle godine je postupno angažirano njih 80, a od Nove godine još 90 djelatnika.<p>&nbsp;</p> <p>Mostarski Aluminij angažirao je početkom ove godine jo&scaron; 90 nekada&scaron;njih radnika nakon &scaron;to je od studenog pro&scaron;le godine ponovno pokrenuta proizvodnja koja je bila prekinuta 2019. zbog nagomilanih dugovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je u subotu izvijestilo bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista, M.T. Abraham grupa koja je iznajmila pogone Aluminijeve Ljevaonice trenutačno je angažirala 188 djelatnika od čega je 170 biv&scaron;ih radnika. Pro&scaron;le godine je postupno angažirano njih 80, a od Nove godine jo&scaron; 90 djelatnika. Na taj način Abraham Group, unatoč krizi pod utjecajem covida-19, ispunjava planove koje je usuglasila s Vladom Federacije BiH koja je pojedinačno najveći dioničar s 44 posto udjela. Jo&scaron; 44 posto posjeduju mali dioničari &ndash; radnici, a vlasnik 12 posto dionica je hrvatska vlada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po medijskim navodima vlasnik M.T. Abraham grupa uložila je u Aluminij Industriju vi&scaron;e od tri milijuna maraka (oko 1,5 milijuna eura). Ovaj iznos odnosi se na obnovu pogona tvornice ljevaonice, koja jo&scaron; uvijek nije u potpunosti u funkcionalnom stanju, obnovu glavne zgrade, plaće radnicima, obrazovanja, inspekcije peći i ostale opreme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavili su i nova ulaganja od 3,5 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarski Aluminij prestao je s radom u ljeto 2019. godine zbog nagomilanih dugovanja i gubitaka koji su prema&scaron;ili iznos 220 milijuna eura. U tome trenutku zapo&scaron;ljavao je oko 900 radnika, prenosi HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpgPREMINUO ŠEF PODRAVKE, POSLJEDNJI PROJEKT MU BIO DOVOĐENJE TVORNICE U HERCEGOVINUhttp://grude.com/clanak/?i=248703248703Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-06-pucar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marin Pucar (49), prvi čovjek Podravke i Hrvatske udruge poslodavaca, preminuo je nakon teške bolesti u koprivničkoj Općoj bolnici, objavio je Podravski.hr.<p>&nbsp;</p> <p>Pucar je rođen 1971. godine u Zadru. Diplomirao je Ekonomiju u Zagrebu na temu Teorija i politika marketinga. Nakon toga stekao je i diplomu u menadžmentu maloprodaje na Leeds Metropolitan University u Engleskoj. Također, zavr&scaron;io je i Pomak - Podravkinu menadžersku akademiju.<br /><br /></p> <p>Bio je istaknuti član HSS-a, prvi čovjek Županijske gospodarske komore, član Uprave Hrvatske gospodarske komore.&nbsp;<span>Karijeru je počeo u Gavriloviću kao trgovački putnik, a potom brzo postao i menadžer. U Podravku dolazi 2001. na mjesto direktora prodaje u Danici, a potom preuzima i sektor prodaje, marketinga i razvoja.<br /><br /></span></p> <p>Dvije godine kasnije imenovan je direktorom Prodaje mesnog programa za Hrvatsku i jugoistočnu Europu, da bi potom preuzeo mjesto direktora za trži&scaron;te RH sve do 2008. godine. Tad&nbsp;je imenovan članom Uprave Podravke. Nakon isteka mandata postaje predsjednik Uprave Zvečeva (2012.-2016.).<br /><br /></p> <p>U Podravku na mjesto predsjednika Uprave dolazi 2017. nakon prijedloga ministra državne imovine&nbsp;<strong>Gorana Marića</strong>. Posljednje dvije godine Podravka bilježi rekordan rast prodaje i dobiti, a posebno su se, kao i njezini radnici pod Pucarovim vodstvom, iskazali u vrijeme epidemije koronavirusa, pi&scaron;e&nbsp;<strong><a href="https://podravski.hr/tragicna-vijest-iz-koprivnicke-bolnice-preminuo-je-marin-pucar/">Podravski.hr</a></strong>.<br /><br /></p> <p>S biv&scaron;om suprugom&nbsp;<strong>Tihanom</strong>&nbsp;dobio je dvije kćeri, a iza sebe je ostavio i drugu suprugu&nbsp;<strong>Renatu</strong>.</p> <p><br />Posljednji projekt bio mu je dovođenje tvornice u Hercegovinu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-06-pucar.jpgZbog pesiticida s tržišta se povlače mandarinehttp://grude.com/clanak/?i=248694248694Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 22:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-27-mandarine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Utvrđena je povećana količina pesticida prokloraza.<p>&nbsp;</p> <p>U proizvodu, svježe mandarine podrijetlom iz Turske, LOT 4703, utvrđena je povećana količina pesticida prokloraza, prenosi Poslovni dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Proizvod nije u skladu s Uredbom Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ', poručuje se u obavijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvoznik je Frutiko grupa d.o.o. / Zagreb, Slavonska avenija 7, Zagreb, a izvozni AKN Ithalat Ihracat Soguk Hava Deposu Gida Nakliye Sanayi Ve Ticaret limitet Sirketi, Turska.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-27-mandarine.jpgPodnesen zahtjev Konkurencijskom vijeću za preuzimanje CENTRAL OSIGURANJAhttp://grude.com/clanak/?i=248684248684Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-28-centralosiguranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvo ASA Finance d.d. Sarajevo, većinski vlasnik ASA osiguranja, podnijelo je Konkurencijskom vijeću BiH prijavu koncentracije koja nastaje namjerom kupovine većine dionica u osiguravajućem društvu Central osiguranje d.d. Sarajevo.<div id="article-detail"> <div>&nbsp;</div> <div>&ndash; Koncentracija će, prema podacima iz prijave, imati efekat na trži&scaron;tu pružanja usluga neživotnog osiguranja na području Bosne i Hercegovine, navedeno je u informaciji Konkurencijskog vijeća BiH, te su pozvani zainteresirani subjekti koja imaju relevantna saznanja o navedenom trži&scaron;tu da dostave pisane primjedbe i mi&scaron;ljenja.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Prije nekoliko dana obznanjeno je da su ASA Osiguranje i Central Osiguranje potpisali ugovor o strate&scaron;kom partnerstvu s ciljem daljnjeg razvoja i rasta domaćeg sektora osiguranja.</div> <div>&ndash; Zajedničkim partnerstvom ova dva brzorastuća bosanskohercegovačka osiguravajuća dru&scaron;tva učinjen je značajan iskorak u procesu konsolidacije i jačanja ovog sektora, &scaron;to će rezultirati liderskom pozicijom na trži&scaron;tu osiguranja, priopćeno je iz ovih kompanija.</div> <div>Kako je priopćeno, buduće poslovanje oba dru&scaron;tva će biti usmjereno na daljnji razvoj, inovacije i digitalna rje&scaron;enja prilagođena potrebama trži&scaron;ta.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>ASA Finance 66,67 postotni je vlasnik ASA Osiguranja dok ostatak udjela pripada reogisuravatelju Bosna RE 20 psoto i ZIF-u Prevent Invest 13,34 posto. Vlasnici Central osiguranja su CEPS &ndash; Centar za poslovne studije Kiseljak sa 70 posto i CENTAR GRADNJA d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg sa 30 posto.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>U pro&scaron;loj godini ASA osiguranje ostvarilo je ukupnu zaračunatu bruto premiju od 31,93 milijuna KM i sa trži&scaron;nim udjelom na nivou BiH od 5,28 posto bilo je osmi najveći osiguravatelj.</div> <div>Central osiguranje je lani imalo ukupnu premiju od 38,22 mil. KM i sa trži&scaron;nim udjelom od 6,32 posto zauzimalo je petu poziciju.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Kombinirana premija dva osiguravatelja koji su u&scaron;li u strate&scaron;ko partnerstvo stvara novog velikog igrača na trži&scaron;tu osiguranja uz već postojeće grupacije okupljene oko Agramovih dru&scaron;tava u BiH (Adriatic osiguranje Sarajevo i Euroherc osiguranje Sarajevo), VIG-ovih podružnica (VIG osiguranje Banja Luka i Vienna osiguranje Sarajevo) i Graweovih dru&scaron;tava u BiH (Grawe osiguranje Banja Luka i Grawe osiguranje Sarajevo).<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Central osiguranje je 2018. bilo sklopilo okvirni sporazum sa Croatia osiguranjem, ali je hrvatski osiguravatelj odustao od kupnje sarajevskog dru&scaron;tva iako je transakcija bila dobila i odobrenje Konkurencijskog vijeća BiH.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>ASA Finance, financijska divizija ASA grupacije, u ovoj godini preuzeo je većinsko vlasni&scaron;tvo u Vakufskoj banci, ova transakcija je zaključena ali pripajanje nije budući da ga koči nepostojanje Komisije za vrijednosne papire FBiH.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> </div> <div><em><strong>osiguranje.hr</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-28-centralosiguranje.jpg2020. najlošija godina za europsku zrakoplovnu industriju u povijestihttp://grude.com/clanak/?i=248675248675Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-02-019-zrakoplov-boing-mostar_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj letova u Europi prošle godine je smanjen na 6,1 milijuna, što je manje za 55 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj putnika je manji za 1,7 milijardi. <p>&nbsp;</p> <p>Europska organizacija za sigurnost zračnog prometa (EUROCONTROL) priopćila je da je 2020. bila najlo&scaron;ija godina za europsku zrakoplovnu industriju u povijesti, prenosi Anadolu Agency (AA).</p> <p>&nbsp;</p> <p>EUROCONTROL, čije sjedi&scaron;te je u Bruxellesu, objavio je opsežan izvje&scaron;taj pod nazivom "Utjecaj pandemije COVID-19 na europsku zrakoplovnu industriju i perspektive za 2021. godinu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;taju se navodi da je europska zrakoplovna industrija u 2020. godini zbog duboke krize izazvane globalnom pandemijom koronavirusa (COVID-19) pretrpjela financijske gubitke od čak 56,2 milijarde eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima izvje&scaron;taja, broj letova u Europi pro&scaron;le godine je smanjen na 6,1 milijuna, &scaron;to je manje za 55 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj putnika je manji za 1,7 milijardi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, pro&scaron;le godine u zrakoplovnom sektoru bez posla je ostalo oko 190.000 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;taju se navodi kako je potrebno pružiti mnogo veću financijsku podr&scaron;ku ovom sektoru kako bi se oporavio od posljedica pandemije. Zračni promet u Europi bi, kako stoji u izvje&scaron;taju, 2021. godine trebao doživjeti oporavak blizu 51 posto obima zračnog transporta iz 2019. godine.<br /><br /><br />FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-02-019-zrakoplov-boing-mostar_3.jpgOluja Covid će proći: Četiri recepta za one kojima se ljulja poslovni brodhttp://grude.com/clanak/?i=238591238591Grude.com - klik u svijetWed, 30 Dec 2020 16:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-10-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnja situacija s Covidom-19 pogodila je sve.<p>&nbsp;</p> <p>Grupa kompanija kojima su u pandemiji ili zbog nje pali prihodi treba da sredi interni sistem rada, čuva gotovinu, insistira na komunikaciji zaposlenih i da bude dosljednja svom putu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nja situacija s Covidom-19 pogodila je sve. U tom smislu kompanije možemo podijeliti u tri grupe: one koje su imale koristi od pandemije, one koje su ostale potpuno bez prihoda i one koje jo&scaron; rade, ali im je prihod smanjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva grupa treba iskoristiti ovu situaciju za maksimizaciju prihoda, rast i pozicioniranje na trži&scaron;tu koje im je otvorilo ovu priliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga grupa nema &scaron;to drugo nego da se nada najboljoj mogućoj pomoći države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu dok čekaju, trebaju čuvati svoje zdravlje, posebno psihičko, te raditi na vlastitom razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za treću grupu kojima su prihodi pali, Alan Žepec savjetuje sljedeća četiri fokusa:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Organizacija</strong></p> <p>Stavite fokus na sređivanje internog sistema funkcioniranja. Jedan dio kompanija iz zemalja u regionu koje su implementirale Boom model javlja da je imao pad prihoda, ali su zadnjih &scaron;est ili sedam mjeseci iskoristili za fokus prema unutra. Kažu: &ldquo;Ono &scaron;to godinama nijsmo imali vremena za posložiti radi konstantnog rasta i dodatnog posla, sad smo to napravili&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je japanska kompanija Toyota napravila za vrijeme krize 2008, kada im je prihod pao za 70%. Dok je cijela bran&scaron;a u autoindustriji otpu&scaron;tala ljude i smanjivala narudžbe dobavljačima, Toyota je na ovu situaciju gledala kao priliku da educira ljude, napravi napredak u procesima i standardima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobavljačima je ostavila isti nivo naručivanja dijelova iako su za to morali napraviti novu halu gdje će te dijelove skladi&scaron;titi (Toyota je poznata po tome da nema velikih skladi&scaron;ta rezervnih dijelova). To su napravili zato da sačuvaju svoje dobavljače od propasti, znajući da će kriza proći i da ako uni&scaron;te vlastiti eko sistem, dugoročno uni&scaron;tavaju sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novac</strong></p> <p>Da bi Toyota napravila to &scaron;to je napravila, imala je dovoljno gotovine na računu. To je drugi savjet u ovoj situaciji. Ako imate ke&scaron;, čuvajte ga. Ako ga nemate, skupljajte ga. Kompanije propadaju zato &scaron;to su ostale bez ke&scaron;a, ne zato &scaron;to ne ostvaruju dobit. Ako nemate s čime isplatiti plate, platiti kredite ili dobavljače, odlazite u bankrot.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, ako imate dovoljno ke&scaron;a, nemojte se smrznuti i potpuno zaustaviti ulaganje i normalno funkcioniranje. Ako svi zaustavimo potro&scaron;nju, prestanemo plaćati dobavljače, ne nastavimo ulagati u razvoj i napredak, ni&scaron;ta od toga na kraju nećemo imati. Stvorit ćemo negativnu spiralu gdje nitko ni&scaron;ta nigdje ne tro&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledajući kroz teoriju sistema, to će nas na kraju opaliti kao bumerang, i to kad se najmanje nadamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Komunikacija</strong></p> <p>Treći savjet se odnosi na komunikaciju. Ovo &scaron;to nam se događa kao ljudima, nužnost distanciranja, je katastrofa sama po sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oduzeta nam je temeljna ljudska i biolo&scaron;ka potreba da imamo ljudski kontakt. Uz to, oduzet nam je i identitet, jer maska koju nosimo skriva na&scaron; glavni element identiteta &ndash; lice.</p> <p><br />Uz takav kontekst u kojem se nalazimo, kompanija čiji smo dio može biti spas u smislu osjećaja zajedni&scaron;tva, socijalnog kontakta i komunikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad je važnije nego ikada biti u svakodnevnom kontaktu s članovima tima. Ono &scaron;to je u Boomu standard, jutarnji stand-up, sad se pokazalo ključnim za održavanje svakodnevnog kontakta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako nema kontakta, javlja se nepovjerenje sa &scaron;efove strane je li ekipa radi ili se zafrkava, a sa strane zaposlenog znaju li oni tamo uopće da postojim ili sam tu samo da radim dan i noć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako počne da radi svoje konstrukcije, a samo zato &scaron;to nema komunikacije one mogu otići u frustraciju. Frustracija uvijek proizvede ljutnju, a ljutnja može proizvesti nerazumne reakcije i poteze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vakcina za to sve zajedno je redovna komunikacija. Osim zaposlenih, naravno, potreban je i stalni kontakt s kupcima, dobavljačima, partnerima i svim ostalim unutar eko sistema u kojem se nalazimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Strategija</strong></p> <p>Ostanite dosljedni putu koji ste odabrali. Nemojte skakati s broda jer je oluja. Strpite se, vežite uz jarbol i čekajte da oluja prođe. Nije ugodno, ali ćemo i ovu nevolju na kraju ipak preživjeti. Bio sam nedavno na planinarenju, kad, na Kraljičinom zdencu, catering kuća postavila stol na otvorenom, usred &scaron;ume.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nude kuhano vino, kolače, pite, kavu i slično, a kao restoran imaju dozvolu da nude proizvode za van. Uglavnom, ekipa je prona&scaron;la način kako da na drugačiji način ostvare neke dodatne prihode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji radi na tom &scaron;tandu je KAM (prodavač ključnim kupcima). Kako trenutno nema tog posla, radi na &scaron;tandu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave poznate farmaceutske kuće mi kaže da njegovi prodavači koji inače obilaze bolnice, sad pomažu u skladi&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znači, zadatak nam je svima vidjeti kako da unutar postojeće bran&scaron;e u kojoj se nalazimo, pronađemo nove načine poslovanja. Tako ćemo istovremeno zadržati ljude i sebe zdravima, ne samo fizički, nego i psihički.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-10-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpgGodišnja zbirka maraka HP Mostar - povijest, kultura i prirodne ljepote na jednome mjestuhttp://grude.com/clanak/?i=238559238559Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-zbirka_300_dpi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar u Godišnjoj zbirci maraka 2020. predstavlja 28 maraka na kojima su prikazane različite svjetske i domaće teme i motivi.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Markama s motivima Ramskog jezera obilježen je Svjetski dan voda, a izdanje u povodu Svjetskog dana hrane donijelo je prikaz hercegovačkih slastica &ndash; ćuptera i smokvenjaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebna izdanja posvećena su Međunarodnom danu dječje knjige, Europskom danu jezika i Međunarodnom danu materinskog jezika kojim je, ujedno, obilježena i 100. obljetnica rođenja fra Blage Brkića. Sport je zastupljen u dva izdanja, Međunarodni dan sporta i Mostarski polumaraton. Za motiv na markama &bdquo;EUROPA - Drevne po&scaron;tanske rute&ldquo; izabran je srebrni denar rimskog konzula L. Saufeiusa koji se čuva u Franjevačkom muzeju Samostana sv. Ante na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje mjesto na markama na&scaron;la su arheolo&scaron;ka i etnolo&scaron;ka ba&scaron;tina, nekropola stećaka Radimlja i križna fibula (kopča), kao i jedinstvena arhitektura Mostara - vila Fessler i Gimnazije Mostar. Tradicionalno su izdane marke posvećene Međugorju, Božiću i Novoj godini. Uz floru s motivima endemičnih biljaka i faunu koja prikazuje dnevne leptire u BiH, tu je i blok izdanja Mitovi i flora s pričom o Vesni, slavenskoj božici proljeća i mladosti. I za kraj godine, markama je obilježena 250. obljetnica rođenja velikog skladatelja Ludwiga van Beethovena.</p> <p><br />Godi&scaron;nju zbirku maraka 2020. Hrvatske po&scaron;te Mostar možete darovati prijateljima i poslovnim suradnicima kao lijep i jedinstven dar. Kao i sva dostupna izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-zbirka_300_dpi.jpegLuka pokrenuo tvrtku Modric Familyhttp://grude.com/clanak/?i=238551238551Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-luka-modric_9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luka Modrić u Španjolskoj je otvorio novu tvrtku koja će se baviti trgovinom nekretninama i nazvao je "Modric Family". <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski kapetan na ovaj se potez odlučio godinu dana nakon &scaron;to je u zatvorio tvrtku u Luksemburgu zbog koje u &Scaron;panjolskoj bio osuđen za utaju poreza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Modrić je, kako pi&scaron;u 24 sata, novu tvrtku registrirao kao poduzeće za kupnju, promociju, gradnju, održavanje, prodaju, zakup, konzervaciju i iskori&scaron;tavanje svih vrsta nekretnina, a "Modrić Family" se može baviti i svim vrstama financijskih ulaganja. "Modric Family" nije registrirana za upravljanje Modrićevim imidžem kao prethodna tvrtka koju je imao u Luksemburgu i preko koje je primao novac od sponzora. Zaradu od reklama sada vjerojatno prima u obliku osobnog dohotka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka "Modrić Family" nema zaposlenike niti internetsku stranicu, a registrirana je na adresi odvjetničkog ureda koji savjetuje nogometa&scaron;e i čiji je klijent bio Modrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Modrićeva nova tvrtka osnovana je s minimalnim početnim kapitalom od 3000 eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-luka-modric_9.jpgTri ključne razlike između lidera i menadžera http://grude.com/clanak/?i=238545238545Grude.com - klik u svijetMon, 28 Dec 2020 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-23-manager_navike.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo su tri ključne razlike između vođa i menadžera..<p>&nbsp;</p> <p>Za jednu uspje&scaron;nu organizaciju potrebno je imati niz ljudi koji igraju različite uloge, kako bi se stvari glatko odvijale. Neke od uloga lako je definirati, dok neke imaju zbunjujuće granice kao &scaron;to je, na primjer, razlika između menadžera i vođa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete istovremeno biti i menadžer i vođa, ali to &scaron;to ste fenomenalan vođa nije garancija da ćete biti i dobar menadžer, i obrnuto. U čemu je razlika?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo su tri ključne razlike između vođa i menadžera:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Vođa se bavi inovacijama a menadžer administracijom</strong></p> <p>To znači da je vođa taj koji dolazi s novim idejama i potiče organizaciju na razmi&scaron;ljanje prema budućnosti. Vođa mora konstantno biti na oprezu i razvijati nove strategije i taktike. Mora biti upoznat s najnovijim trendovima, istraživanjima i vje&scaron;tinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, menadžer održava ono &scaron;to je već uspostavljeno. To je osoba koja održava kontrolu jer bi u suprotnom nastao nered u organizaciji. Menadžeri također uspostavljaju ciljeve i mjerila, te analiziraju, ocjenjuju i tumače rezultate. Oni također moraju znati koja osoba je najbolja za specifični zadatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Vođa inspirira, a menadžer kontrolira</strong></p> <p>Vođa inspirira ljude da daju sve od sebe i zna kako da uspostavi tempo za ostale u grupi. Vodstvo nije ono &scaron;to vođa radi nego ono &scaron;to ostali rade kao odgovor na njegovo vodstvo. Ako se neko odluči da vas prati vas jer ste ga inspirirali, to znači da ste stvorili povjerenje unutar tvrtke, a to je vrlo bitno za poslovanje koje se ubrzano mijenja i zahtijeva ljude koji će vjerovati u misiju kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Menadžeri nastoje da održe kontrolu nad ljudima tako da im pomažu da razviju sposobnosti i izvuku iz sebe najbolje talente. Kako bi to &scaron;to bolje postigli, menadžeri moraju poznavati ljude s kojima rade i razumiti njihove interese i strasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Vođe pitaju &ldquo;&scaron;to&rdquo; i &ldquo;za&scaron;to&rdquo;, a menadžeri &ldquo;kako&rdquo; i &ldquo;kada&rdquo;</strong></p> <p>Da bi bili u poziciji da pitate &ldquo;&scaron;to&rdquo; i &ldquo;za&scaron;to&rdquo; morate biti kadar da izazovete svoje nadređene i upitate ih za&scaron;to se poduzimaju određene akcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, to znači da ćete pružiti otpor vi&scaron;em menadžmentu jer smatrate da je za dobrobit kompanije trebalo poduzeti neke druge mjere. Ako kompanija doživljava neuspjeh, zadatak vođe je dođe i kaže: &Scaron;to smo naučili iz ovoga? Kako možemo iskoristiti ovu informaciju da bismo razjasnili na&scaron;e ciljeve ili se pobolj&scaron;ali?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, menadžeri zapravo ne razmi&scaron;ljaju o tome &scaron;to neuspjeh znači. Njihov posao je da pitaju &ldquo;kako&rdquo; i &ldquo;kada&rdquo; i izvr&scaron;avaju posao u skladu s tim. Oni prihvaćaju status quo i vi&scaron;e nalikuju vojnicima. Znaju da su naredbe i planovi ključni te da je njihov posao da se orijentiraju na trenutne ciljeve kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos svemu ove dvije uloge imaju i sličnosti. Najbolji menadžeri također su vođe. Osoba može biti i jedno i drugo, ali potrebno je vremena kako bi se do&scaron;lo do toga, renosi <em><strong>Manager.ba.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-23-manager_navike.jpgNova pravila za odlazak u Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=238466238466Grude.com - klik u svijetTue, 22 Dec 2020 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani BiH koji su zakazali termine za dobijanje radne dozvole za rad u Njemačkoj u sklopu Pravila za zapadni Balkan morat će se ponovo prijaviti, potvrđeno je u Veleposlanstvu Njemačke u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, kako su pojasnili, od 1. siječnja na snagu stupa nova uredba, koja predstavlja nastavak uredbe koja prestaje važiti krajem 2020. godine, a da bi se građani BiH mogli prijaviti za dobivanje radne dozvole u Njemačkoj morat će se prijaviti na web-stranici Veleposlanstva za zakazivanje termina, bez obzira na to jesu li već ranije imali rezerviran termin, jer dosada&scaron;nji termini vi&scaron;e neće važiti.<br /><br /></p> <p>Važno je napomenuti kako ovo ne važi za zapo&scaron;ljavanje kvalificirane radne snage, kao i za deficitarna zanimanja, već se odnosi samo na Pravilo za zapadni Balkan.<br /><br /></p> <p><strong>Pravilo</strong><br /><br /></p> <p>U Veleposlanstvu Njemačke ističu kako od 1. siječnja 2021. godine na snagu stupa pravilo koje će naslijediti postojeće.<br />Time je savezna vlada i nakon 2020. godine omogućila građanima Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije privilegiran pristup njemačkom trži&scaron;tu rada. Kao i dosad, ovo pravilo vrijedi za bilo koju vrstu zaposlenja, nezavisno od toga posjeduje li osoba priznate kvalifikacije ili ne. Ovo novo pravilo će vrijediti do kraja 2023. godine, istakli su.<br /><br /></p> <p>Preciziraju kako i dalje uvjet za dobivanje vize ostaje potreba dobivanja potvrde Savezne agencije za rad Njemačke.<br />Termini za podno&scaron;enje zahtjeva u skladu s novim pravilom će biti otvoreni čim se ukinu ograničenja putovanja koja su trenutno na snazi zbog pandemije Covida, kada će se moći nastaviti s izdavanjem odgovarajućih viza. Željeni termini, koji su zakazani u skladu s dosada&scaron;njim pravilom, vi&scaron;e neće moći biti uzeti u obzir. Isto važi i za termine koji su dodijeljeni s konkretnim datumima i satnicama, a nisu mogli biti ostvareni nakon zatvaranja Odjeljenja za vize zbog uvjeta izazvanih koronom, istakli su uz napomenu kako se dodatne informacije mogu naći na stranici Veleposlanstva.<br /><br /></p> <p><strong>Inzistiranje poslodavaca</strong></p> <p><br />Podsjećanja radi, sve do kraja ljeta ove godine nije bilo izvjesno hoće li pravilo biti produženo, a pozitivna odluka donesena je na inzistiranje njemačkih poslodavaca, posebno u građevinskom sektoru, koji su istakli kako bez strane radne snage neće biti u mogućnosti ispuniti sve ugovore. Također, dio političkih stranaka u Njemačkoj je bio zabrinut kako bi dalje zapo&scaron;ljavanje radnika sa zapadnog Balkana moglo ugroziti domaće nezaposlene radnike koji traže posao. Kako bi se ove zabrinutosti uklonile, Vlada je u novom pravilu zadržala važenje uvjeta po kojima dozvola za rad može biti izdata tek ukoliko poslodavac dokaže kako na to mjesto nije mogao naći odgovarajuću njemačku radnu snagu ili radnu snagu iz EU.<br /><br /></p> <p>Također, uvjet da ovo pravilo bude izglasano je uvođenje kvote od 25.000 viza godi&scaron;nje za cijelu regiju, koliko se maksimalno može izdati. Kao i prije izbijanja virusa korona, moći će se zapo&scaron;ljavati svi radnici bez obzira na formalne kvalifikacije koji mogu dokazati kako ih poslodavac u Njemačkoj želi zaposliti. Oni će s odgovarajućim dokumentima morati otići u Veleposlanstvo Njemačke i podnijeti zahtjev za vizu. U Ministarstvu uvjeravaju kako neće vi&scaron;e biti dugog čekanja jer će biti uvedene ubrzane procedure i na bolji način uvezane agencije i institucije koje izdaju potrebna odobrenja i suglasnosti kao uvjet za vizu. Naime, Vlada je obećala kako će osposobiti dodatne kapacitete i u veleposlanstvima i u Njemačkoj u cilju ubrzanja procedure.</p> <p><br /><em><strong>Nezavisne novine</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-njemacka.jpgMostarska tvrtka sada će imati podršku i pomoć velike Podravke http://grude.com/clanak/?i=238450238450Grude.com - klik u svijetMon, 21 Dec 2020 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-21-plantaza-paprike-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ugovor su potpisale direktorica Marinade Maja Marušić, te članica uprave Podravke Ljiljana Šapina Marušić.<p>&nbsp;</p> <p>Na zadovoljstvo svih onih koji s velikim oprimizmom gledaju u daljnji razvoj poljoprivrede u Hercegovini, u petak su Podravka i tvrtka Marinada iz Mostara potpisali Ugovor o Strate&scaron;kom partnerstvu u kojemu Podravka preuzima kompletno vođenje i upravljanje procesima sa svojim znanjem, iskustvom i brendovima, a ovaj potez točka je na i svim onim procesima koji su se do sada vodili, počev&scaron;i od okupljanja braniteljskih zadruga i drugih zainteresiranih proizvođača, pa do izgradnje tvornice za preradu rajčice u Kru&scaron;evu pored Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Marinada, poduzeće koje je pokazalo kako se znanjem i srcem voli Hercegovina i koje je uspjelo okupiti veliki broj kooperanata koji žele proizvoditi na svojoj zemlji, sada će imati pomoć jedne europski snažne tvrtke Podravke, a sve zajedno pokazuje kako Hercegovina može očekivati snažnu revitalizaciju agrarne proizvodnje i daljnji plasman proouzvoda s bogatih kra&scaron;kih polja na police velikih trgovačkih lanaca u Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor su potpisale direktorica Marinade Maja Maru&scaron;ić, te članica uprave Podravke Ljiljana &Scaron;apina Maru&scaron;ić je ovom prilikom izjavila kako je posebno raduje &scaron;to je Podravka prepoznala Marinadu kao strate&scaron;kog partnera te na taj način priznala rad i trud koji je ova tvrtka, zajedno s braniteljskim zadrugama i drugim kooperantima, poduzimala u posljednje dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A rezultati su itekako vidljivi; naime, u tom je razdoblju prooizvedeno čak 1600 tona povrća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to posebno unosi optimizam je i činjenica da su svi zaposlenici tvrtke mlađi od 40 godina, a to pokazuje kako se mladi, obrazovani ljudi, itekako žele baviti zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maru&scaron;ić je naglasila i kako, iako se čini da ljudi te dobi ne mogu biti iskusni, nema bojazni jer iza sebe imaju partnera - Podravku, koja je lider u prehrabenoj industriji u jugoistočnoj Europi i koja ima ogromno znanje i iskustvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-21-plantaza-paprike-mostar.jpgTajna dugog i sretnog života je vrlo jednostavnahttp://grude.com/clanak/?i=238440238440Grude.com - klik u svijetSun, 20 Dec 2020 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-20-munger.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpredsjednik Berkshire Hathawaya, Charlie Munger (96) najpoznatiji je kao dugogodišnja desna ruka investicijske legende Warrena Buffeta, čije se bogatstvo procjenjuje na 1,7 milijardi dolara.<p><br />Pored svoje uloge uz Buffeta, Munger je predsjednik Daily Journal korporacije i direktor maloprodajnog lanca Costco.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od najče&scaron;ćih pitanja s kojima se Munger sreće je u čemu je tajna dugog i sretnog života, u njegovom slučaju i izuzetno uspje&scaron;nog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je milijarder odgovorio na ovo pitanje i to nizom &ldquo;jednostavnih&rdquo; savjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne budite previ&scaron;e zavidni<br />Ne budite previ&scaron;e nezadovoljni<br />Ne tro&scaron;ite vi&scaron;e nego &scaron;to zaradite<br />Usprkos svojim problemima ostanite vedri<br />Radite i surađujete s pouzdanim ljudima<br />A vi radite ono &scaron;to treba da radite, ono &scaron;to je va&scaron; posao</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov recept je logičan, kaže, &ldquo;mudro je ostati uvijek vedar&rdquo;, rekao je Munger, a da biste to postigli važno je da se oslobodite negativnih osjećanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;A da li možete biti veseli kad ste apsolutno potonuli u duboku mržnju i ogorčenje? Naravno da ne možete. Pa za&scaron;to biste to prihvatili?&rdquo;, rekao je milijarder.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Charlie Munger je odrastao u Omahi, u državi Nebraska, kao i njegov partner Buffet i radio je u prehrambenoj prodavnici Buffetovog djeda, kao i sam Buffet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ipak, poslije 1959. sam upoznao Charlieja, dugo nakon &scaron;to je napustio Omahu da bi Los Angeles postao njegov dom. Ja sam tada imao 28, a on 35 godina. Ljekar iz Omahe koji nas je upoznao predvidio je da ćemo uspjeti &ndash; i uspjeli smo&rdquo;, napisao je Buffet o svom dugogodi&scaron;njem partneru u godi&scaron;njem pismu akcionarima za 2014. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nego &scaron;to se pridružio Berkshire Hathawayu, Munger je prvo radio kao advokat za 15 dolara na sat, a bio je i arhitekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buffet daje Mungeru priznanje za mnogo uspjeha Berkshire Hathawaya.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prema tome, Berkshire je izgrađen prema Charlijevom nacrtu. Moja uloga je bila uloga generalnog dobavljača, a izvr&scaron;ni direktori Berkshire podružnica obavljali su pravi posao kao podizvođači&rdquo;, kaže Buffet.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-20-munger.jpgU poštanskim uredima HP Mostar kupite markice zavoda za zdravstveno osiguranje ŽZH i HNŽhttp://grude.com/clanak/?i=238389238389Grude.com - klik u svijetWed, 16 Dec 2020 21:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-29-hp_mostar_-_glavna_posta_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar u nesigurnom razdoblju epidemije korona virusa ostaje na raspolaganju svojim korisnicima, što potvrđuje i mogućnost brze i jednostavne kupovine markica ZZO-a.<p>&nbsp;</p> <p>Kupovina markica ZZO-a za područje Hercegovačko-neretvanske županije</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prostorijama područnih ureda Zavoda HNŽ-a u Čitluku (Stjepana Radića br. 3) i Neumu (Zagrebačka bb) se nalaze izdvojeni &scaron;alteri HP Mostar koji su prilagođeni korisnicima u kupovini markica ZZO HNŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, markice ZZO HNŽ se mogu kupiti i u sljedećim po&scaron;tanskim uredima u Mostaru: Glavna po&scaron;ta (Tvrtka Milo&scaron;a bb), PU Avenija i PU Balinovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premije osiguranja za ovu županiju se mogu kupovati u razdoblju od 1. 12. 2020. do 28. 2. 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupovina markica ZZO-a za područje Županije Zapadnohercegovačke</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na području Županije Zapadnohercegovačke markice je moguće kupiti u glavnim po&scaron;tanskim uredima u Ljubu&scaron;kom, Grudama, Posu&scaron;ju i &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prostorijama područnog ureda Zavoda u &Scaron;irokom Brijegu (Ul. Matije Gupca 2) nalazi se izdvojeni &scaron;alter HP Mostar na kojem će se osiguranici moći kupiti markice, odnosno premije osiguranja ZZO-a ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Distribucija premija osiguranja za 2021. godinu u Županiji Zapadnohercegovačkoj će se moći kupovati u razdoblju od 15. 12. 2020. do 31. 03. 2021. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-29-hp_mostar_-_glavna_posta_mostar.jpgVIDEO: Mladi povratnik u BiH pokrenuo nevjerojatan biznis od kojeg solidno živihttp://grude.com/clanak/?i=238357238357Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 23:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-14-esad-delic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevjerojatna priča dolazi nam iz Zavidovića. Esad Delić otišao je raditi u inozemstvo, međutim već nakon dva mjeseca se vratio i odlučiti pokrenuti vlastiti biznis, i to s gljivama.<p>&nbsp;</p> <p>A gljive, &scaron;ampinjoni već su mu u&scaron;li u krv, radi svakodnevno i to u 8 sati ujutro kad se beru &scaron;ampinjoni. Trgovine i markete ne radim, gljive se mogu kupiti samo kod njega i kaže da mu je to bolja zarada. Gljive su kvalitetne, stoji iza svake, te ih sve rasproda u jednom danu, prenosi Grude.com njegovu priču.<br /><br /></p> <p>Kaže da od toga može solidno živjeti. - BiH je moja domovina, nigdje vani ne planiram ići, ovdje mi je sve. Radim i solidno živim i &scaron;to vi&scaron;e mogu poželjeti - priča ovaj mladić.<br /><br /></p> <p>Kompletnu priču koja bi vas mogla motivirati na bavljenje ovim ili nekim sličnim poslom, a koja bi mogla i motivirati na&scaron;u brojnu dijasporu da se netko odluči na povratak kući, pogledajte u nastavku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/FG1lGLk5IU0" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-14-esad-delic.jpgMate Rimac ima nove ulagače, evo o kome se radihttp://grude.com/clanak/?i=238351238351Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 19:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Neurone R SA iz Luksemburga upisana je kao novi član društva.<p>&nbsp;</p> <p>Prije desetak dana u vlasničku strukturu Rimac automobila, u&scaron;li su novi ulagači, pi&scaron;e <strong>Lider</strong>. Prema informacijama iz sudskoga registra, tvrtka Neurone R SA iz Luksemburga upisana je kao novi član dru&scaron;tva, dok je ulagač iz Abu Dhabija Ziad Tassabehji, koji je jedan od prvih Rimčevih investitora iz 2014. godine, iza&scaron;ao iz vlasni&scaron;tva, odnosno vi&scaron;e nije upisan kao član dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A početkom listopada, u vlasnićku strukturu Rimac Automobila u&scaron;la je tvrtka KINGRICH INVESTMENTS LIMITED iz Hong Konga, dok je krajem rujna China Dynamics (Holdings) Limited izi&scaron;ao iz vlasničke strukture.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpgObavijest iz Uprave JP HT d.d. Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=238346238346Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-06-019-ht-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava HT-a d.d. Mostar nema namjeru više ništa komentirati niti se više oglašavati o ovoj temi..<p>&nbsp;</p> <p>U vezi s &bdquo;obraćanjem&ldquo; predsjednika Sindikata HT-a d.d. Mostar u kojemu se navodi da je &bdquo;Uprava radnicima HT-a uskratila božićnicu&ldquo;, želimo naglasiti kako je riječ o jo&scaron; jednoj neistini iz kuhinje ovoga Sindikata. Naime, istina je da Uprava jo&scaron; nije donijela odluku o božićnici iz razloga &scaron;to se čeka financijsko izvje&scaron;će o poslovanju za studeni ove godine kako bi se odlučilo o visini božićnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tajming&ldquo; u kojemu Sindikat HT-a bombardira javnost i radnike priopćenjima, prebacujući svu krivnju i odgovornost na Upravu u vezi s Kolektivnim ugovorom (sad i s temom božićnice), nije nimalo slučajan. Naprotiv, njihovo &bdquo;ogla&scaron;avanje&ldquo; u medijima i obraćanje radnicima smatramo spinom, te ne možemo ne primijetiti da se odvija (koje li slučajnosti!) upravo pred izbore u Mostaru, iz čega se može naslutiti da Sindikat ima svoje političke i ine mentore te sasvim drukčije namjere od onih koje želi prezentirati u javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ujedno, Uprava HT-a d.d. Mostar nema namjeru vi&scaron;e ni&scaron;ta komentirati niti se vi&scaron;e ogla&scaron;avati o ovoj temi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tovanjem,<br />Uprava JP HT d.d. Mostar</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-06-019-ht-mostar.jpgAluminij od Nove godine na posao vraća još 90 bivših radnikahttp://grude.com/clanak/?i=238279238279Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-10-aluminij_17.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij industrija će od 1. siječnja 2021. godine zaposliti još najmanje 90 dodatnih radnika, bivših djelatnika Aluminija, potvrđeno je iz ove tvrtke za ''Večernji list''.<p><br />Kako se navodi u danas objavljenom tekstu, Aluminij industrija je do 1. listopada ove godine ispunila svoje ugovorne obveze koje je potpisala s Aluminijem d. d. i zaposlila minimalno 80 biv&scaron;ih radnika, točnije 82.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U idućem razdoblju Aluminij industrija je ugovorom obvezna dodatno zaposliti minimalno 90 biv&scaron;ih radnika Aluminija d. d. Uvažavajući poslovne potrebe krenulo se s ispunjavanjem svega te s 4. prosinca već imaju angažiranih 130 biv&scaron;ih radnika Aluminija. Od 1. siječnja 2021. zaposlit će dodatni broj te s navedenim datumom imati najmanje 170 zaposlenih biv&scaron;ih radnika Aluminija&rdquo;, pi&scaron;e &ldquo;Večernji list&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je u kompaniju uloženo vi&scaron;e od tri milijuna KM. Ovaj iznos odnosi se na obnovu Ljevaonice, koja jo&scaron; uvijek nije u potpunosti u funkcionalnom stanju, obnovu glavne zgrade, plaće radnicima, obrazovanje, inspekcije peći i ostale opreme. Do kraja godine u Aluminij vlasnici planiraju uložiti dodatnih sedam milijuna KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-10-aluminij_17.jpgU Aluminij uloženo više od 3 milijuna KM, do kraja godine planiraju uložiti još 7 milijunahttp://grude.com/clanak/?i=238254238254Grude.com - klik u svijetWed, 09 Dec 2020 10:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema uvidu u poslovanje i u razgovoru s timom Aluminija, ovaj iznos odnosi se na obnovu Ljevaonice..<p>U travnju 2020. godine, slobodno se može reći, započela je nova era za Aluminij u Mostaru. Pandemija COVID-19 koja je zahvatila cijeli svijet, pa tako i BiH, bila je u svojim počecima i tada nitko nije znao kako će i koliko to biti izazovna godina za sve. Posebno za gospodarstvo, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razdoblje transformacije i pripreme Ljevaonice započelo je tijekom kolovoza 2020. godine, kada su i prvi radnici do&scaron;li na kapiju Aluminija. Mnogi ljudi nemaju ni osnovno znanje o aluminijskoj industriji i &scaron;to uopće znači pokrenuti peći koje su bile uga&scaron;ene 16 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izazovi i veliki iskorak</strong><br />- Aluminij se u idućim mjesecima suočavao s nekoliko izazova. Paralelno su trebali pronaći i zaposliti radnike s pravim znanjem i vje&scaron;tinama, ali i napraviti plan pripreme Ljevaonice - kazali su nam iz tvrtke Aluminij industrija d.o.o. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Budući da tvornica nije bila u uporabi mjesecima prije, morali su se izvr&scaron;iti mnogi popravci. Krov postrojenja bio je gotovo sav uni&scaron;ten, trebao je popravak i prije nego &scaron;to je Aluminij prestao s radom. Peći je trebalo popraviti i obojiti, svi prostori tvrtke trebali su biti obnovljeni. Sukladno situaciji i procjenama, napravljen je plan obnove i svi radnici zajedno s menadžmentom kompanije udružili su snage kako bi bili sigurni da će sve biti spremno navrijeme - kažu nam iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investicijski plan napravljen je i prije, ali kao i u svakom drugom poslu, usput su uslijedila iznenađenja. Predstavnici Večernjeg lista BiH pozvani su u Aluminij kako bismo mogli vidjeti &scaron;to se do sada napravilo i kako bismo razumjeli postupak obnove i ponovnog pokretanja proizvodnje. I doista, impresivan prizor. Uvjerili smo se kako je točna konstatacija s početka na&scaron;eg teksta da je započela nova era za Aluminij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme na&scaron;eg boravka u Aluminiju posjetili smo glavnu zgradu kompanije, ali i pogone Ljevaonice. I samo gledajući &scaron;to je učinjeno, lako je vidjeti kako je vlasnik već uložio i dalje ulaže veliku količinu novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ponovno postati gigant</strong><br />Aluminij nije želio da izađemo iz tvrtke s otvorenim pitanjima. Zanimao nas je iznos investicije, odnosno koliko je vlasnik M. T. Abraham grupe uložio u Aluminij industriju. Cijeli menadžment bio je i vi&scaron;e nego otvoren i transparentan, spremni s nama medijima i bh. javnosti podijeliti financijske podatke i pokazatelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema uvidu u poslovanje i u razgovoru s timom Aluminija, do sada je u kompaniju uloženo vi&scaron;e od 3,000.000 KM. Ovaj iznos odnosi se na obnovu Ljevaonice, koja jo&scaron; uvijek nije u potpunosti u funkcionalnom stanju, obnovu glavne zgrade, plaće radnicima, obrazovanja, inspekcije peći i ostale opreme. A, kako su nam istaknuli, to nije sve, do kraja godine u Aluminij planiraju uložiti dodatnih 7,000.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz sve naprijed rečeno, do sada realizirano i ono &scaron;to je planirano za budućnost, jasno je kako je Aluminij industrija, podružnica M. T. Abraham grupe, ovdje da ostane i da Aluminij ponovno postane gigant Bosne i Hercegovine. Kako su nam za kraj i rekli u na&scaron;em razgovoru, koja je bolja godina za to od ove, 2020. u kojoj Aluminij slavi 45 godina postojanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-aluminij.jpgMatija Žulj iz hrvatskog agritech startupa: Recite ne obradi polja po osjećajuhttp://grude.com/clanak/?i=238235238235Grude.com - klik u svijetTue, 08 Dec 2020 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-08-matija-zulj-poljoprivreda-startup.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S FER-om radimo na samoučećem sustavu za postizanje optimalnih prinosa, vrijednom 8,5 milijuna kuna, tvrdi Žulj za Jutarnji list.<p><br />Oni su u velikoj misiji digitalizacije poljoprivrede. Riječ je o Agriviju, prvom hrvatskom agritech startupu, čiji osnivač i direktor Matija Žulj od početka poduzetničkog puta nagla&scaron;ava da su im ciljevi globalni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investitori u ovogodi&scaron;njoj ulagačkoj rundi "te&scaron;koj" četiri milijuna eura ocijenili su da softversko rje&scaron;enje koje su agrivijevci razvili već ulazi među vodeće platforme za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Ona omogućava planiranje, nadzor i analizu svih aktivnosti na poljima pa Žulj i njegov tim poljoprivrednicima poručuju:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Recite 'ne' dono&scaron;enju odluka na temelju osjećaja i krenite odlučivati na temelju podataka". Softver su razvili i za kooperante i za kompanije, a trenutačno su među deset najboljih rje&scaron;enja u agritechu u svijetu. Matija Žulj je tvrtku osnovao 2013., odlučiv&scaron;i napustiti siguran korporativni posao u IT-ju. Glad, nesigurnost opskrbe hranom i neodrživa poljoprivreda neki su od najvećih globalnih problema dana&scaron;njice s kojima se odlučio uhvatiti u ko&scaron;tac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razvoj u tri smjera</strong></p> <p>Pitali smo ga na čemu trenutačno rade, odnosno koji su im poslovni planovi u 2021. Odgovara da su ambiciozni. "Nastavljamo s razvojem svog softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom s ciljem da s uđemo među top-tri kompletna rje&scaron;enja za digitalizaciju poljoprivrede globalno. Fokusirani smo na daljnji razvoj proizvoda u tri smjera. To su razvoj algoritma temeljenog na umjetnoj inteligenciji koji je zadužen za najrazličitije predikcije i savjete u proizvodnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi je smjer razvoj podatkovne automatizacije s ciljem &scaron;to automatiziranijeg i bržeg prikupljanja relevantnih podataka iz raznih izvora. Treći smjer je razvoj usklađenosti kompletnog procesa i izvje&scaron;tavanja s najvi&scaron;im standardima sigurnosti hrane, okoli&scaron;nim standardima i slično", obja&scaron;njava Žulj. U kontekstu poslovnog razvoja, dodaje, sljedeću će godinu obilježiti daljnja ekspanzija Agrivija na postojećim trži&scaron;tima i povećanje prisutnosti na globalnom trži&scaron;tu, posebno trži&scaron;tima Zapadne Europe i Sjedinjenih Država. "To ćemo raditi i jačanjem vlastite prodajne mreže, zapo&scaron;ljavanjem novih ljudi i &scaron;irenjem partnerske mreže, ovisno o bitnosti i potencijalu pojedinih trži&scaron;ta", kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agrivi je osnovan u Kutini, a danas ima urede u Zagrebu, Londonu, Bukure&scaron;tu i Var&scaron;avi te usluge poljoprivredno-prehrambenom kompleksu nudi u vi&scaron;e od 100 država. Među kompanijama koje ih koriste je i multinacionalka Nestl&eacute;, a u Hrvatskoj imaju vi&scaron;e od 500 korisnika, objavili su, od OPG-a do kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konzultantska tvrtka EY preporučila je ove godine Agrivijev softver kao jedan od onih koji omogućavaju brzi povrat za sve države koje žele povećati održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje i smanjiti utjecaj na klimatske promjene. Agrivi ostvaruje visoke stope rasta prihoda, posljednjih nekoliko godina oko 100 posto, a brzi rast, tipičan za uspje&scaron;ne startupe, u planu im je i nadalje. Prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, u 2019. imali su prihod od 11,7 milijuna kuna uz bruto dobit od 1,6 milijuna, a godinu prije prihod je bio 4,8 milijuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to je važna digitalizacija u poljoprivredi? Između ostaloga, zato &scaron;to povećava zaradu između 50 i 100 posto, poručili su jesenas na online konferenciji za novinare u Agriviju, &scaron;to je, pak, ključno za osiguravanje kontinuiranih investicija koje su nužne u toj gospodarskoj grani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mnogi projekti</strong></p> <p>U svom izvje&scaron;ću "Zeleni covid-19 plan za oporavak i otpornost Europe" E&amp;Y naveo je da digitalizaciju nacionalne poljoprivrede može donijeti pozitivan utjecaj na poljoprivredu i cijelo gospodarstvo već za dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da se to uvelike može financirati iz izvora u proračunu Europske unije, oko Agrivija bi se ubuduće mogli vrtjeti brojni projekti. Na pitanje &scaron;to u tom smislu očekuje od fondova EU, Žulj ukazuje na to da je digitalizacija visoko u agendi Europske unije, pa su i projekti digitalizacije u fokusu financiranja kroz europske fondove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliki potencijal</strong></p> <p>"Specifično, projekti digitalizacije poljoprivrede su posebno nagla&scaron;eni kao projekti u kojima Europska komisija vidi velik potencijal za povećanje konkurentnosti europske poljoprivrede. Zato nam je iznimno drago &scaron;to je globalna konzultantska kuća EY u nedavnom izvje&scaron;ću ba&scaron; Agrivijev softver prepoznala kao savr&scaron;eno rje&scaron;enje za brzu digitalizaciju nacionalnih poljoprivrednih sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče sudjelovanja u konkretnim projektima, Agrivi je dio nekoliko velikih europskih konzorcija usmjerenih na projekte iz segmenta europskog Zelenog plana (Green Deal) i tu smo prilično traženi kao poželjan partner specijaliziran za digitalizaciju poljoprivrede. U tim konzorcijima sudjelujemo uz najuglednija europska sveučili&scaron;ta i industrijske partnere raznih veličina", navodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj su pokrenuli projekt EU "Agrivi Smart" u kojem surađuju sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER). To je projekt od 8,5 milijuna kuna iz domene istraživanja i razvoja (R&amp;D) te digitalizacije poljoprivrede, a temelji se na razvoju samoučećeg sustava koji može poljoprivrednicima savjetovati koje prakse koristiti za postizanje optimalnih prinosa i povećanje profitabilnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ispunjenje plana</strong></p> <p>Trenutno je u trećoj godini provedbe, kažu, a 2021. bit će zavr&scaron;en. "Projekt je uspje&scaron;no pro&scaron;ao fazu istraživanja u kojoj je razvijen algoritam temeljen na tehnologiji umjetne inteligencije koji ćemo nastaviti razvijati u Agriviju", kaže Žulj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Bruno Konjević/Cropix</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-08-matija-zulj-poljoprivreda-startup.jpgAutomobili spašavaju Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=238218238218Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 18:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-28-mercedes-benz-and-bmw-a-brotherly-rivalry-that-spanned-over-a-century-105372_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Industrijska proizvodnja porasla je 3,2 posto u listopadu, nakon povećanja od 2,3 posto u prethodnom mjesecu..<p><br />Njemačka vlada pokrenula je opsežne mjere spa&scaron;avanja i poticaja kako bi pomogla tvrtkama i potro&scaron;ačima da &scaron;to je moguće bezbolnije prebrode pandemiju Covida 19, uključujući poticaje za kupnju električnih i hibridnih automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagli rast prodaje automobila potaknuo je rast njemačke industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na rujan za 3,2 posto, &scaron;to je jo&scaron; jedna naznaka da je izvozno orijentirani proizvodni sektor pomogao najvećem europskom gospodarstvu, pi&scaron;e <strong>Hina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Industrijska proizvodnja porasla je 3,2 posto u listopadu, nakon povećanja od 2,3 posto u prethodnom mjesecu, priopćio je Savezni ured za statistiku Destatis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je najveći mjesečni rast od lipnja i iznad procjene analitičara u Reutersovom istraživanju da će ojačati 1,6 posto. U odnosu na veljaču, prije nego &scaron;to se u Njemačkoj pojavila pandemija, industrijska proizvodnja pala je za oko pet posto, objavila je statistička agencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka vlada pokrenula je opsežne mjere spa&scaron;avanja i poticaja kako bi pomogla tvrtkama i potro&scaron;ačima da &scaron;to je moguće bezbolnije prebrode pandemiju Covida 19, uključujući poticaje za kupnju električnih i hibridnih automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U najvećem njemačkom industrijskom sektoru - autoindustriji, proizvodnja je na mjesečnoj razini porasla za gotovo 10 posto, ali i dalje je približno &scaron;est posto ispod razine prije pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Industrija je vrlo dobro započela posljednje tromjesečje 2020. godine, s izuzetno snažnim povećanjem", rekao je ekonomist VP Banka Thomas Gitzel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznenađujuće ohrabrujući podaci o proizvodnji podudaraju se s podacima objavljenim u petak koji pokazuju da su i industrijske narudžbe na mjesečnoj razini porasle vi&scaron;e nego &scaron;to se očekivalo. Istraživanje raspoloženja i podaci poput prijeđenih kilometara s cestarina također ukazuju na relativno snažnu proizvodnu aktivnost u studenom, unatoč djelomičnom zaključavanju u nastojanju da se uspori drugi val zaraze koronavirusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjere zaključavanja, zbog kojih su se veliki dijelovi uslužnog sektora zatvoreni nakon 2. studenoga, zamagljuju izglede gospodarstvu u kojem očekuju stagnaciju ili čak smanjenje u posljednja tri mjeseca u godini. No pad bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju vjerojatno će biti manje izražen nego u susjednim europskim zemljama, zahvaljujući snažnim rezultatima upravo proizvodnog sektora, dodao je Gitzel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjene za industrijski sektor pogor&scaron;avaju se u sljedećim mjesecima, a posebno će sektori orijentirani na potro&scaron;ače imati tmurnije prognoze, objavio je u ponedjeljak institut Ifo u ponedjeljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iako industrijske narudžbe upućuju na nastavak oporavka, daljnji razvoj proizvodnje ostaje neizvjestan u okruženju pandemije i djelomičnih blokada", objavilo je ministarstvo gospodarstva. Njemački bruto domaći proizvod je u razdoblju od srpnja do rujna porastao za neočekivanih 8,5 posto, nakon do sada nezabilježenog pada od 9,8 posto u drugom tromjesečju zbog prvog vala pandemije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-28-mercedes-benz-and-bmw-a-brotherly-rivalry-that-spanned-over-a-century-105372_1.jpgČovjek koji od Hercegovine stvara Monte Carlo: Nikom nije dao otkaz niti snizio plaćuhttp://grude.com/clanak/?i=238216238216Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-vido-krstic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bude li se jednog dana kojim slučajem tražio najljudskiji potez jednog poslodavca prema svojim radnicima u doba korone, u tom bi izboru svakako trebalo naći mjesta za Vida Kristića, donosi Slobodna.<p><br />Ovaj gospar sa &Scaron;ipana ima uhodane biznise od Dubrovnika, preko Istre do Zagreba, kao i s druge strane granice, u Neumu. U tom jedinom većem mjestu na bosanskohercegovačkom dijelu jadranske obale on je prije sedam godina od države za četiri milijuna maraka kupio jedan od većih hotela, "Neum", koji danas nosi ime "Grand".<br /><br /> <br /> Zdanje je obnovio, posao je krenuo i iz sezone u sezonu bivao sve bolji, da bi u rano proljeće ove godine do&scaron;lo do epidemije.<br /> Prije nego &scaron;to će općina u drugom tjednu ožujka otići u prvi "lockdown", u hotel su, međutim, već bili stigli sezonci, njih 35. Neki su tu prethodno odradili četiri sezone, većina dvije ili tri, a bilo je i onih kojima je to bio prvi angažman.<br /> Vidjev&scaron;i &scaron;to se zbiva oko njih, bili su se pomirili da neko vrijeme od posla neće biti ni&scaron;ta i spremali su se opet pakirati svoje stvari, ali onda je stigla Kristićeva odluka da pođu kućama i da, &scaron;to god bilo, računaju da na njegovu platnom popisu ostaju do 1. prosinca.<br /><br /> <br /><strong> Svi smo na broju!</strong><br /><br /> <br /> &ndash; Kad je zavr&scaron;ila sezona 2019. godine, ja sam tim ljudima dao obećanje da će i ove godine raditi za nas. Kakav bih ja bio čovjek da nisam održao danu riječ?! &ndash; dočekao nas je vlasnik protupitanjem kad smo u travnju čuli za ovaj slučaj i odlučili pisati o njemu.<br /> U ta dva i ne&scaron;to mjeseca, dok epidemija nije malo popustila, sezonci u "Grandu", iako im to ugovor nije jamčio, kao i stalno zaposleni (njih oko 100), primali su linearno umanjenje plaće, ali su one i dalje bile u razini dvostrukog minimalca u BiH.<br /> Kristić je obja&scaron;njenje za takav svoj potez na&scaron;ao u činjenici da je godinu prije zaradio kao nikada i da to može podnijeti. I to je govorio javno pred novinarskim ekipama, koje su se u velikom broju zainteresirale za ovu ne ba&scaron; svakida&scaron;nju priču.<br /> A &scaron;to je bilo 1. prosinca ove godine, kad je isteklo obećanje &scaron;to ga je radnicima dao vlasnik neumskog hotela, i je li ga održao do kraja? To smo odlučili istražiti ovih dana i nazvali smo vlasnika. Prvo smo se iznenadili time da smo ga dobili u hotelu, a onda i ostalim.<br /> &ndash; Jo&scaron; radimo, iako gostiju ima jako malo. Ostajemo otvoreni do 31. prosinca &ndash; rekao nam je Kristić.<br /> A radnici?<br /> &ndash; Svi smo na broju! I stalno zaposleni i na&scaron;ih 35 sezonaca &ndash; odgovorio nam je.<br /><br /> <br /><strong> Ovo mora stati</strong><br /><br /> <br /> Neum i njegovi hoteli, kao i sav ostali smje&scaron;taj, odradili su jednu posve pristojnu sezonu. Bili su i neka vrsta <a id="xClaimOglasId-606731-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>hita ne samo na trži&scaron;tu BiH, nego i susjedne Srbije, jer su za njezine državljane tradicionalne ljetne destinacije poput Grčke i Crne Gore, svaka iz svojih razloga, zatvorile svoje granice.</p> <p><br /> &ndash; Neum je dobro radio u srpnju i kolovozu, kao i dijelu rujna. Naravno, ti mjeseci bili su u ukupnom zbroju lo&scaron;iji nego isti godinu prije, kad smo imali osam mjeseci sezone, ali mi ni&scaron;ta vi&scaron;e nismo ni očekivali. Tako vam je to i u životu: kad ni&scaron;ta puno ne očekujete, uvijek ispadne ne&scaron;to dobro &ndash; rezonira Kristić i jo&scaron; dodaje:<br /> &ndash; Ako ni&scaron;ta drugo, upoznali su nas gosti koje prije nismo imali. Sada nam ostaje vidjeti hoće li se vratiti i dogodine.</p> <p><br /> To govori da Kristić već računa na iduću sezonu, kao i na sve radnike s platne liste u punom broju.<br /> &ndash; Prvog siječnja stalno zaposleni će na kolektivni godi&scaron;nji odmor, a sezonci na burzu. To neće dugo potrajati, jer čvrsto računamo da ćemo oko 1. travnja početi s pripremama za iduću sezonu. Ne znam &scaron;to bi se trebalo dogoditi da tako ne bude, ali ja sam svojim ljudima dao takvo obećanje. Neka samo dragi Bog da zdravlja, sve će biti u redu &ndash; veli Kristić za <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/nazvali-smo-vlasnika-hotela-u-neumu-o-kojem-smo-pisali-u-travnju-svi-smo-na-broju-kakav-bih-bio-covjek-da-nisam-odrzao-obecanje-1062215">Slobodnu</a>, kojega smo inače prekinuli u planiranju zahvata na hotelu za zimske stanke.</p> <p><br /> Bio je i ostao prilično samozatajan, odbijajući ponijeti bilo kakvu ulogu poslovnog junaka barem za ovu godinu.<br /> &ndash; Ja vjerujem da ima i drugih poslodavaca koji su isto ovo radili, samo &scaron;to se za njih nije čulo. Svatko se prilagodio uvjetima koliko može. Ali ako nema mogućnosti, džaba onda ljudski moment. Kad je vreća prazna, ni&scaron;ta iz nje nećete moći uzeti, koliki god čarobnjak bili &ndash; obja&scaron;njava poslovnu logiku ovaj &Scaron;ipanac, za kojeg je u životu najteže stati pred objektiv fotoaparata.</p> <p><br /> Optimizam ga očito ne napu&scaron;ta koliko god prilike ne i&scaron;le u korist ni njemu ni drugima. Budućnost gleda samo u svijetlim tonovima.<br /> &ndash; Pa i vi i drugi ste optimisti. Ovo mora stati. Ja u to čvrsto vjerujem, kao i u europski uspjeh Dinama &ndash; za kraj će gospar Vido.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-vido-krstic.jpgPo jutru se dan poznaje i to uz vrhunsku Franckovu kavuhttp://grude.com/clanak/?i=238204238204Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-mirna-maras.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan je od najuspješnijih hrvatskih proizvođača i izvoznika prehrambenih proizvoda. Franckova priča seže u 1827. godinu, kad je njemački poduzetnik Johann Franck prvi put uspio ljekovitu biljku cikoriju preraditi u kavovinu.<p>&nbsp;</p> <p>Zagrebačka tvornica otvorena je 1892. godine, a Franck je postao sinonim za jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova.&nbsp;Franck aktivno prati događanja na trži&scaron;tu koja dovode do novih potro&scaron;ačkih navika i obrazaca kupovine.</p> <p><a href="https://www.franck.eu/bs/proizvodi/kave/" target="_blank"><strong>Franck Jubilarna kava </strong></a>postala je neizostavan dio svakodnevice, a njezina proizvodnja počela je 1972. godine. Milijun je razloga zbog kojih je volimo, a to potvrđuje i podatak da se godi&scaron;nje proda malo vi&scaron;e od 8,8 milijuna pakiranja Jubilarne, od čega oko 6 milijuna Ciglica, &scaron;to je vi&scaron;e od 203 milijuna &scaron;alica Jubilarne kave.<br /><br /></p> <p><strong>Biraju se isključivo vrhunske sirovine </strong>s maksimalno izraženim pozitivnim svojstvima kako bi se dobile kave poput<a href="https://shop.franck.eu/hr/kava/espresso/superiore-espresso/" target="_blank"> Superiore espressa, blenda probranih zrna kave s Rainforest Alliance</a>&trade; certificiranih plantaža ili single origin kava - <a href="https://shop.franck.eu/hr/kava/mljevena-kava/premium-kave/" target="_blank">Guatemala i Colombia</a>. Franckulaže značajna sredstva u inovacije. To potvrđuje i pro&scaron;la godina &ndash; razvili su i na trži&scaron;te lansirali ukupno 24 nova proizvoda iz kategorije kave i čaja, a ujedno su &ldquo;otvorili&rdquo; novu kategoriju, u koju spadaju funkcionalni proizvodi.<br /><br /></p> <p><strong>Tako su lansirali liniju napitaka s kavom </strong>Smart, Protein i Energy coffee uz dodatke funkcionalnih sastojaka te<a href="https://shop.franck.eu/hr/caj/funkcionalni-cajevi/" target="_blank"> funkcionalne čajeve Detox, Calm, Immune i Energise </a>s dodacima vitamina i minerala za podizanje imuniteta, detoksikaciju i hidraciju organizma te uklanjanje stresa i umora.<br /><br /> <strong>&nbsp;<br /> FRANCK BARISTIČKO NATJECANJE</strong><br /> <a href="https://www.franck.eu/bs/proizvodi/kave/" target="_blank">Franck</a> je prvi u Hrvatskoj pokrenuo barističko natjecanje s ciljem podizanja razine kvalitete napitaka od kave i jačanja barističke scene kroz edukacije i unapređenje vje&scaron;tina ugostiteljskog osoblja. U sklopu Franck Akademije 2019. godine tim edukatora - Franckovih barista - proveo je 2000 sati educirajući vi&scaron;e od 4000 ugostiteljskih djelatnika.<br /><br /></p> <p><strong>NASTAVAK INVESTICIJA<br /></strong>U ovoj godini Franck je usmjeren na daljnju optimizaciju proizvodnih pogona. &scaron;to je posebno važno za nove razvojne projekte. Unatoč izazovima koje je donijela ova godina, kompanija nastavlja s planiranim investicijama iz vlastitih izvora, koje će do kraja godine dosegnuti 28 milijuna kuna.<br /><br /></p> <p><br /> <strong>FOKUS NA ODRŽIVOST I DOPRINOS ZAJEDNICI</strong><br /> Odmah nakon uvođenja karantene i potresa u Francku su reagirali brzo i za mnoge institucije osigurali donacije u svojim proizvodima u vrijednosti većoj od 350.000 kuna, a donacije se nastavljaju. Uz podr&scaron;ku različitim dru&scaron;tveno korisnim projektima, posebno su ponosni na program dobrovoljnog darivanja krvi, a upravo je u Francku 1953. godine organizirana prva akcija darivanja krvi u Zagrebu. Ujedno, Franck u sklopu dru&scaron;tva International Coffee Partners sudjeluje u realizaciji globalnih razvojnih projekata s ciljem pružanja podr&scaron;ke malim uzgajivačima kave u primjeni održivih praksi koje im omogućuju povećanje prinosa, bolju kvalitetu usjeva, veću konkurentnost, učinkovitiji pristup trži&scaron;tu te pobolj&scaron;anje radnih i životnih uvjeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-mirna-maras.jpgRodno Rakitno nikad nije zaboravljao! Preminuo ugledni poduzetnik i dobrotvor Stojan Tokićhttp://grude.com/clanak/?i=238188238188Grude.com - klik u svijetSun, 06 Dec 2020 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-06-stojan-tokic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 59. godini života preminuo je Stojan Tokić, ugledni poduzetnik i dobrotvor, suvlasnik tvrtke Tokić d.o.o. Duže od mjesec dana borio se u bolnici Dubrava s koronavirusom i posljedičnim infekcijama. <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svim naporima liječnika te požrtvovnosti cijelog bolničkog tima i inače odličnom zdravlju &ndash; nije se uspio othrvati bolesti. Stojan Tokić preminuo je okrijepljen sakramentima Katoličke Crkve, a iza sebe je ostavio suprugu Ružu, četvero djece, te veliku &scaron;iru obitelj.<br /><br /></p> <p>Stojan Tokić ostao je unatoč velikom poslovnom uspjehu skroman i samozatajan čovjek kojem su na prvom mjestu bili njegova supruga,sinovi i kćeri. Osjećao je veliku odgovornost za svoje zaposlenike i njihove obitelji, a dan je obično započinjao odlaskom na svetu misu. Svojom vedrinom i smislom za humor, uvijek je hrabrio sve oko sebe.<br /><br /></p> <p>Rodio se u Rakitnu, u Bosni i Hercegovini, 23.9.1961. godine. Sa svojim bratom Ilijom osnovao je prije 30 godina tvrtku Tokić d.o.o. krećući iz prve trgovine od 35 kvadrata do danas najvećeg prodajnog lanca auto-dijelovima u Hrvatskoj, s vi&scaron;e od 110 poslovnica u Hrvatskoj i Sloveniji. U razgovoru za Lider u srpnju ove godine Stojan i Ilija opisali su strate&scaron;ki razvoj svoje tvrtke: &ldquo;Početkom 2000.-ih godina prepoznali smo da razvoj na&scaron;e bran&scaron;e leži u implementaciji naprednih rje&scaron;enja, te smo počeli ulagati u IT infrastrukturu i ljudske resurse, &scaron;to je zasigurno bio jedan od ključnih koraka prema inovativnoj kompaniji kakva smo danas. 2005. smo pokrenuli fran&scaron;izni model poslovanja, &scaron;to se pokazalo kao idealno rje&scaron;enje za dostupnost Tokić proizvoda po cijeloj Hrvatskoj, a kasnije i regiji. Danas u 52 hrvatska grada imamo fran&scaron;izne partnere, čiji vlasnici imaju na&scaron;u podr&scaron;ku u edukaciji, opremanju, infrastrukturi i poslovnom savjetovanju. Otkad smo postali član i dioničar ATR-a 2008. godine, Tokić je postao prepoznatljiv brend i modelirao poslovne procese po uzoru na zapadne partnere. Uveli smo i GOOD, BETTER, BEST razine asortimana i oko tvrtke okupili niz međunarodnih stručnjaka čije iskustvo doprinosi svakodnevnom poslovanju &ndash; odgovaraju iz kompanije i dodatno poja&scaron;njavaju da, iako obiteljska tvrtka s tradicijom, vlasnici su prepoznali važnost profesionalnog menadžmenta i svoje povjerenje ukazali mladim educiranim stručnjacima visokih referenci, koji danas uspje&scaron;no razvijaju Tokić prema jednoj od vodećih tvrtki jugoistočne Europe.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Stojan i njegov brat i partner Ilija pravovremeno su reagirali i na koronakrizu, brinući se da &bdquo;zadrže poslovanje na čvrstim temeljima i ono najvažnije &ndash; sačuvaju sva radna mjesta i zdravlje svojih zaposlenika&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Tek sada spoznajemo važnost jedne od prvih odluka u koroni &ndash; osnivanje kriznog tima, koji je na dnevnoj bazi koordinirao ljude, robu, partnere i dobavljače. Brzom reakcijom uprave i angažmanom svih radnika, koje ne možemo dovoljno nahvaliti, premostili smo lockdown bez većih pote&scaron;koća. Poslovanje je danas stabilno i s tendencijom rasta, a specijalan postkrizni tim razrađuje sve modele poslovanja do kraja godine&rdquo;, izjavili su iz tvrtke Tokić.d.o.o za Lider.<br /><br /></p> <p>Stojan i Ruža Tokić, te njegov stariji brat Ilija i njegova supruga Veronika na svom su poslovnom putu ostali osjetljivi na potrebe drugih te su poznati dobrotvori i u svom rodnom mjestu i župi Rakitno, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj.&nbsp; Godinama stipendiraju nadarene učenike i studente iz obitelji s financijskim pote&scaron;koćama, učenike elektrotehničkih &scaron;kola, djecu o kojima se brinu hrvatski misionari u afričkim zemljama, bili su podupiratelji prikupljanja potpisa za referendum o braku i donatori Hoda za život.<br /><br /></p> <p>Udruga U ime obitelji je Stojanu i Ruži te Iliji i Veroniki Tokić 2018., na proslavi 5. godi&scaron;njice referenduma o braku dodijelila posebnu zahvalnicu za svu njihovu potporu.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba/Narod.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-06-stojan-tokic.jpgU sklopu prodajnog centra Planinić, otvorena nova trgovina Kapriola FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=238177238177Grude.com - klik u svijetSat, 05 Dec 2020 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-05-img-20201128-wa0020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Vitini u sklopu prodajnog centra Planinić, otvorena je nova radnja tvrtke Kapriol.<p>&nbsp;</p> <p>U bogato izloženom asortimanu, svoj kvalitetni komad pronaći će radnici, sporta&scaron;i, lovci, kao i planinari, te hobisti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete ih posjetiti u radno vrijeme od ponedjeljka do subote, od 7 do 21 sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0018.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-img-20201128-wa0011.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-05-img-20201128-wa0020.jpgPayPal većom kupovinom žestoko ušao na bitcoin tržištehttp://grude.com/clanak/?i=238170238170Grude.com - klik u svijetSat, 05 Dec 2020 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-61223959-bitcoin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>PayPal se odlučio žestoko ući na bitcoin tržište te je prije gotovo mjesec dana kupio 70 posto svih novih digitalnih novčića te kriptovalute, piše portal ICTbusiness.<p>&nbsp;</p> <p>Kad se toj priči pridoda i ulaganje od strane Square Casha, tad je ukupno riječ o sto posto. Ili, jednostavnije rečeno, PayPal i Sqaure Cash kupili su sve "izrudarene" bitcoine početkom studenoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već to dovoljno govori o tome koliko se očekuje u bližoj i daljoj budućnosti od bitcoina te njegovog rasta vrijednosti. Naravno, kad velike i moćne kompanije izvedu takvo ulaganje, to je i znak ozbiljnosti u planiranju te jasan pokazatelj svim mogućim investitorima, ali i vlasnicima bitcoina, da se itekako isplati baviti ovom kriptovalutom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom da je PayPal specijaliziran za obavljanje transakcija i kupovinu kori&scaron;tenjem mnogih valuta, nekako je bilo logično da prije ili kasnije krene u bitcoin priču, &scaron;to se i događa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, tijekom listopada, stiglo je priopćenje s te platforme o tome da će po novome oko 300 milijuna njenih aktivnih korisnika moći koristiti bitcoine prilikom obavljanja transakcija. Upravo je ta najava "pogurnula" bitcoin s oko 12.000 američkih dolara vrijednosti do 18.977 dolara 20. studenoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno, ta kriptovaluta vrijedi vi&scaron;e od 19.000 dolara te se ne čini da će ubrzo padati, dapače. Možda probije i 20.000 dolara vrijednosti pa nadma&scaron;i situaciju u prosincu 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pojedinačnih investitora tiče, sve ovo i nisu dobre vijesti jer 21 organizacija u rezervama ima oko 14,42 milijarde dolara vrijednosti bitcoina. Odnosno, 832.351 bitcoin, ili ukupno četiri posto svih koji se trenutno nalaze na trži&scaron;tu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-61223959-bitcoin.jpgElita na baterije iz ZHŽ-a: Duguju stotine tisuća KM, ne plaćaju obveze, a opet rade...http://grude.com/clanak/?i=238153238153Grude.com - klik u svijetFri, 04 Dec 2020 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-22-porez_plata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je 01.01.2014. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, po prvi od uspostave Uprave za indirektno oporezivanje BiH, stekli su se zakonski uvjeti za javno objavljivanje imena dužnika, koji imaju neizmirene obaveze po osnovu PDV-a, akcize i carine.<p>&nbsp;</p> <p>Skoro pa i nikakvih osim samo većih dugovanja nije bilo kao u slučajevima prethodnih nekoliko mjeseci u borbi za titulu &ldquo;najboljeg dužnika&rdquo; koji po ovoj osnovi duguju Bosni i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>S obzirom na to kako ćemo se mi sada bazirati na područje Županije Zapadnohercegovačke. Nositelj ove prestižne titule &ldquo;najboljeg dužnika&rdquo; već dugi niz godina je jedna od firmi kojoj je rukovodila obitelj iz malog gradića iz srca Hercegovine, a koji su mijenjali imena firmi vi&scaron;e nego neki čarape.<br /><br /></p> <p>Prvo mjesto zauzima jedna od &ldquo;obiteljske&rdquo; firme, &ldquo;FARMKO&rdquo; s dugom od 2,056,548.69 KM, koja je u prosincu 2017. godine imala najveći dug, a to je 4,275,919.69 KM. &Scaron;to je zanimljivo na popisu vi&scaron;e ne vidimo &ldquo;sestrinsku&rdquo; firmu &ldquo;FARMER MESNA INDUSTRIJA&rdquo; koja je imala isto vi&scaron;e milijunski dug ili ona nije na ovom popisu kojeg nam je ustupila Uprava za indirektno oporezivanje BIH, a na kojem se popisu nalaze najveći PDV i akcizni dužnici, jer druga firma s milijunskim dugovanjem od 1,618,014.37 KM je firma &ldquo;PETROL&rdquo; iz Ljubu&scaron;kog. <br /><br /></p> <p>Portal <a href="https://sirokibrijeg.info/donosimo-popis-najvecih-pdv-i-akciznih-duznika-s-podrucja-zzh-iznad-100-00000-km/?fbclid=IwAR1o0V33eFOKPk8_OCKc4F0nzDYrGLmzF867iF0Q05ki072pWcsyPPn7IAE" target="_blank"><strong><em>SirokiBrijeg<span class="has-inline-color" style="color: #ff0004;">.info</span></em></strong></a> donosi popis svih dužnika od 100.000,00 KM pa navi&scaron;e, a koji su sa područja ŽZH. <a href="https://sirokibrijeg.info/donosimo-popis-najvecih-pdv-i-akciznih-duznika-s-podrucja-zzh-iznad-100-00000-km/?fbclid=IwAR1o0V33eFOKPk8_OCKc4F0nzDYrGLmzF867iF0Q05ki072pWcsyPPn7IAE" target="_blank">Sve navedene možete pogledati klikom na ovaj link</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-22-porez_plata.jpgRačuni za meso za sušenje niži 150 KM, domaća proizvodnja u kolapsuhttp://grude.com/clanak/?i=238148238148Grude.com - klik u svijetThu, 03 Dec 2020 22:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-18-meso.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koliko god apsurdno zvučalo, ali ove sezone građani koji kupuju meso za sušenje imaju razlog za zadovoljstvo zbog bitno nižih cijena mesa, a istodobno proizvođači tvrde kako su dovedeni na rub gašenja proizvodnje zbog nekontroliranoga uvoza, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Svi oni koji su proteklih dana i&scaron;li kupovati svinjske polovice ili pak dijelove mesa ove životinje poput buta, od kojega se prave pr&scaron;uti, karea za ribice ili pak potrbu&scaron;ine za izradu slanine, mogli su na konačnome računu vidjeti golemu razliku od čak 25 do 30 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Račun u mostarskoj trgovini obitelji koja je ove godine kupila oko 60 kg mesa za su&scaron;enje, 20 kg karea, odnosno oko 40 kg potrbu&scaron;ine, a &scaron;to je identično pro&scaron;logodi&scaron;njoj nabavi, bio je niži za nevjerojatnih 150 KM<strong>.&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p><strong>Pr&scaron;ut 15 maraka<br /><br /></strong></p> <p>Ove godine cijene svinjskog mesa vratile su se na razinu iz 2018. godine, &scaron;to može biti rezultat veće ponude na trži&scaron;tu, ali, prije svega, činjenice da je pro&scaron;le godine proizvodnju svinja pokosila afrička kuga za koju nema lijeka i koja rezultira ugibanjem svinja. Zanimljivo je kako je ove godine cijena jednog kilograma karea niži od potrbu&scaron;ine iz pro&scaron;le godine za čak jednu marku, &scaron;to govori o drastičnim razlikama. U isto vrijeme ove godine cijena potrbu&scaron;ine je za tri marke niža nego &scaron;to je to bio slučaj pro&scaron;le godine. Tada je cijena bila čak 9 KM za kilogram, a ove se godine plaća &scaron;est maraka za kilogram potrbu&scaron;ine. Radi se o nižoj cijeni ovoga mesa za čak 30 posto. Istodobno, kare se pro&scaron;le godine plaćao čak 10,5 maraka, a ove godine cijena ovoga dijela svinjskog mesa iznosi osam maraka. Cijena mesa buta je jednako toliko niža u odnosu na godinu dana ranije, potvrdili su iz mostarske mesnice. Definitivno najnižu cijenu pro&scaron;loga vikenda, vjerojatno kako bi se i veletrgovci priključili Crnome petku, imalo je nekoliko trgovačkih centara u BiH kada je cijena potrbu&scaron;ine bila nevjerojatnih 4,95 KM, koliko se sada plaća kilogram za svinjsku polovicu. Pa, ipak, definitivni rekord drži područje Semberije gdje se kilogram mesa &ldquo;žive vage&rdquo;, &scaron;to je narodni izraz za svinju s utrobom, može nabaviti po 2,50 KM. Čak su i cijene su&scaron;enog mesa oti&scaron;le jo&scaron; niže nego sirovog ove sezone. Pojedine privatne su&scaron;nice nudile su pr&scaron;ut po cijeni od tek 15 maraka po kilogramu, iako godinama cijena ovoga najcjenjenijeg su&scaron;enog mesa po kilogramu iznosi oko 25 maraka. I dok građani zadovoljno trljaju rukama, očito je kako se ovdje radi o pogodovanju određenim uvoznim lobijima, &scaron;to se ponajprije lo&scaron;e odražava na proizvođače, a u konačnici i na bosanskohercegovačku ekonomiju. 
Predsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH Dragan Pavlović ističe kako je rezultat drastičnog pada cijena nekontrolirani uvoz zbog čega trpi ponajprije domaća proizvodnja.<br /><br /></p> <p><strong>Zahtjev ministru<br /><br /></strong></p> <p>&ldquo;Neograničeni uvoz je glavni problem. Ja imam klaonicu, sve pravim od domaćih svinja. Seljački savez imao je sastanak s ministrom Ko&scaron;arcem prije desetak dana zajedno s kolegama iz Republike Srpske. Mi smo tražili da se prekine ovakav način uvoza. Nemoguće je pod ovakvim uvjetima uzgajati svinje za dvije marke. Seljački savez ponudio je prijedlog ima pola godine da se ograniči uvoz mesa. Mi ne možemo zabraniti uvoz, ali moglo bi se ograničiti na&scaron;e uvoznike tako da oni moraju kupiti tri kilograma domaćeg i onda uvesti jedan kilogram mesa, nevažno radi li se o rashlađenom, zamrznutom ili svježem mesu od svinja, teladi, junadi. Jednostavno, moraju postojati kvote za uvozno meso&rdquo;, kaže Pavlović. On kaže da proizvodna cijena svinje mora biti oko 2,90 KM plus PDV po kilogramu, dok bi za juneće meso cijena trebala biti četiri marke plus PDV. Odgovor na pitanje za&scaron;to je uvozno meso jeftinije od domaćeg leži u daleko većim poticajima vani. 
&ldquo;Apsolutno su u pitanju poticaji za&scaron;to je ta cijena različita. Uz to, na&scaron;a proizvodnja je jako pogođena i pojavom koronavirusa, pa je desetkovana potražnja iz restorana. Na ovaj način kako mi sada radimo, jednostavno, ne može se funkcionirati&rdquo;, upozorava Pavlović. &bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/racuni-za-meso-za-susenje-nizi-150-km-domaca-proizvodnja-u-kolapsu-1451055" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-18-meso.jpg Slatki Kraš paketi za blagdane putuju na Vaše adrese Brzom poštom 1323!http://grude.com/clanak/?i=238129238129Grude.com - klik u svijetWed, 02 Dec 2020 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-02-brza_posta_kras_vizuali_2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdani pred nama možda neće biti isti kao do sada, ali osjećaje radosti i zajedništva možemo dijeliti na brojne nove načine. <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga su Kra&scaron; i Hrvatska po&scaron;ta Mostar odlučili ujediniti snage i pružiti vam mogućnost online narudžbi Kra&scaron;evih slatkih paketa uz besplatnu dostavu preko internetske trgovine ePostShop.</p> <p><br />U nesigurnom vremenu u kojem se nalazimo možemo učiniti ne&scaron;to sigurno &ndash; ostati doma i uživati u Kra&scaron; slatkim proizvodima sa svojim najdražima. Slatke proizvode možete dijeliti i s dragim osobama koje za ove blagdane možda nećete vidjeti, ali možete im poslati Kra&scaron; paket na adresu.</p> <p><br />Paketom možete čestitati rođendan, rođenje djeteta, godi&scaron;njicu braka ili uljep&scaron;ati nekome koga volite nadolazeće blagdane.</p> <p><br />Za Vas smo osmislili Kra&scaron; slatki paket po cijeni od 40 KM s proizvodima koje najvi&scaron;e volite (sadržaj slatkog paketa se nalazi na www.krastrgovina.com ili ePostShop.).<br />Naručite svoj Kra&scaron; slatki paket, a Brza po&scaron;ta 1323! garantira Vam besplatnu dostavu!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-02-brza_posta_kras_vizuali_2020.jpgObitelj iz Posavine izvezla 60.000 pletenih košara u EUhttp://grude.com/clanak/?i=238066238066Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-27-kosare.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine izvezli su između 50.000 i 60.000 raznih primjeraka.<p>&nbsp;</p> <p>Odvažiti se i baviti ko&scaron;aračkim zanatom koje moderno vrijeme neumoljivo potiskuje, vi&scaron;e je od običnog posla. To je ljubav prema starom zanatu s tradicijom dugom vi&scaron;e od stoljeća u Bosanskoj Posavini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojne su obitelji ora&scaron;ko-domaljevačkog, pa i &scaron;ireg posavskog prostora, izrađivale predmete od vrbova pruća i od toga živjele. Umjesto unikatnih i zdravih za život ko&scaron;aračkih proizvoda danas, nažalost, trži&scaron;te vi&scaron;e traži plastiku, a ko&scaron;arači imaju sve manje posla, prenosi Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek malobrojni se upu&scaron;taju u tu avanturu. Uz sve prepreke i izazove modernog doba, ipak ima i onih koji su počeli ostvarivati svoj poduzetnički san. Marijan i Katica Josić iz Domaljevca nastavljaju obiteljsku tradiciju ko&scaron;ara&scaron;tva dugu 50 godina. Obiteljski biznis poku&scaron;avaju održati i u ovim te&scaron;kim vremenima i ne ići iz rodnog kraja jer tu se, kažu za Večernji list, jedino osjećaju najbolje, ma kako te&scaron;ko bilo kao u poplavi 2014.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tada je bilo najgore pa kad nismo tada oti&scaron;li, nećemo ni u koroni'', kažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaokružili su ciklus od proizvodnje sirovine jer imaju plantaže, preradu, kooperante na terenu. Već na samom ulazu u dom Josićevih podsjetnik na stara vremena kad se sve vrtjelo oko ko&scaron;ara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kad supruga i ja sjednemo, izradimo barem 15-ak ko&scaron;ara, &scaron;to je dnevnica od oko 50 KM. To nije malo ako radimo od doma. Sve proizvode plasiramo u Njemačku za velikog kupca koji opskrbljuje cijelu Europu, a pregovaramo i za američko trži&scaron;te'', kaže Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana otpremili su tri velika &scaron;lepera ko&scaron;ara za Njemačku, s barem po 300 ko&scaron;ara koje su izradili Josići. Ove godine izvezli su između 50.000 i 60.000 raznih primjeraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nismo toliko osjetili probleme poslovanja jer kako su izvozni putovi prema Kini i&scaron;li slabije tako je vi&scaron;e uzimana na&scaron;a roba. Ipak, posljedice korone neminovne su za sve oblasti pa nam je poslovni partner iz Njemačke za iduću godinu nagovijestio smanjenje otkupa, no opstat ćemo. Ipak, sve je manje majstora pa bi ba&scaron; zato s federalne razine morali vi&scaron;e poticati ovakve zanate bazirane na ručnom radu'', zaključuje Marijan Josić, vlasnik tvrtke Duo Domaljevac.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-27-kosare.jpgŽivotna priča Pere Gudelja: Do prvih novaca stigao harmonikom... 'majka bi zamotala pitu u papir, to bih pojeo...'http://grude.com/clanak/?i=238048238048Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-04-pero_gudelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Život teče od potoka brže, ne ostavlja ništa nego slike, sjećat će se Lašvanska dolina svoga Pere, FIS-a, harmonike...” <p><br />Stihovi su to koje je prije nekoliko godina napisao Pero Gudelj, kreator vite&scaron;kog čuda, osnivač FIS-a u kojem je uposleno oko 3500 ljudi, jedan od najuspje&scaron;nijih gospodarstvenika u BiH, čovjek koji nas je nakon kratke i te&scaron;ke bolesti jučer napustio u 66. godini života. Preminuo je u bolnici u Zagrebu, pi&scaron;e<strong> Večernji list BiH.&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p><strong>Gladni dječak<br /><br /></strong></p> <p>- Te&scaron;ko smo primili vijest, zatečeni smo svi premda je u posljednje vrijeme bio prilično bolestan. No, opet, nadali smo se da će preživjeti te&scaron;ku bolest. I sad primam i pozive i poruke, kao i drugi kolege gospodarstvenici, i svi smo s jednom nevjericom ovo doživjeli - kazao je za Večernji list Franjo Rajković, gospodarstvenik, tvorac Udruge gospodarstvenika Vitez, Perin prijatelj.</p> <p><br />I u njegovu FIS-u &scaron;ok i nevjerica. Toliko je Pero bio dio njihovih života da je to te&scaron;ko prepričati. - Sjećam se pred blagdane, kad svi imamo i vi&scaron;e elana, ali i radujemo se odlasku kući jer Božić dolazi, ulazi Pero u centar s harmonikom i počinje pjevati. Najednom cijeli FIS pjeva, i blagajnice, i skladi&scaron;tari, i kupci. Imao je veliko vite&scaron;ko srce za svoje radnike, ali i druge ljude u potrebi. Pamtit ćemo ga po dobru - priča nam jedan od radnika. A ako se za nekoga može reći da je imao filmski život, onda se to može reći za Peru Gudelja. Rođen je 26. svibnja 1955. godine u selu Gornja Večeraska u Vitezu kao &scaron;esto dijete u skromnoj radničkoj obitelji. Od najmanjih nogu shvatio je &scaron;to je to siroma&scaron;tvo.</p> <p><br />- Nije onda bilo auta, autobusa ni kombija, čak ni asfalta. I&scaron;ao sam i po suncu i po snijegu pje&scaron;ice. A vi&scaron;e od toga mučile su me glad i sram. Moji nisu bili imućni, nisu mi mogli dati novac za sendvič, kiflu, ćevap... Majka bi mi zamotala komad pite u novinski papir - govorio je za života Pero o svom te&scaron;kom djetinjstvu kada se zakleo sebi da će se sa svojom obitelji izvući iz bijede. Već tada imao je taj trgovački, poduzetnički duh. Sakupljao bi orahe oko kuće pa ih stavio u torbu i prodavao djeci u &scaron;koli za sitan novac kako bi mogao sebi kupiti kiflu. - Tako je počeo proces robne razmjene - kazao je kroz smijeh svojedobno u izjavi za medije. Zavr&scaron;io je srednju kemijsku &scaron;kolu, a onda se zaposlio u tvrtki Vitezit te je počeo svirati i harmoniku po zabavama. Za nju je svojedobno kazao da ga jedina nikada nije izdala.<br /><br /></p> <p>Samouk, bez poznavanja notnih znakova, uveseljavao je ljude, znao kad treba krenuti iz dura i mola, a fis mu je izmijenio život pa je po toj glazbenoj točki nazvao i svoju tvrtku. Harmonika mu se, prema vlastitim riječima, isplatila.<br /><br /></p> <p><strong>Novi početak<br /><br /></strong></p> <p>- Puno sam svirao i sam i s prijateljima, sto puta se oznojio pa osu&scaron;io. Bilo je naporno, ali veselo i unosno - otkrio je. A kako je u Vitezitu najvi&scaron;e posla bilo vikendom, onda je morao birati između harmonike i tvornice, a &scaron;to je izabrao, možete pretpostaviti. Usput je vozio i taksi pa je dodatno zarađivao svirajući, pjevajući i vozeći. Taj ritam održavao je četiri godine dok nije sakupio novac za svoju prvu veću investiciju koju je nazvao FIS. Bio je to kafić koji radi i danas. Zatim je otvorio i videoteku, pokrenuo televiziju. Potom je do&scaron;ao rat u kojem mu je granatirana kuća, a svojim oda&scaron;iljačima i opremom pomogao je i HVO-u. Čim je prestao rat, sa svojih 60 zaposlenika iz trgovine, kafića i videoteke vraća se poslu. Kuću je pretvorio u veleprodaju i maloprodaju, uspostavio veze s Italijom odakle je nabavljao robu, a stigao se, kako je sam jednom prilikom otkrio, i oženiti Snježanom u 40. godini života, s njom odgojiti dvije kćeri i sina, a iz ranije veze ima jo&scaron; jednu kćer.<br /><br /></p> <p>Do 2015. bio je uglavnom samozatajan i uspje&scaron;an poduzetnik, a, nažalost, zbog poku&scaron;aja samoubojstva te godine dospio je na naslovnice. Onda se otkrilo i da je njegov brak propao. Liječnici su davali sve od sebe da mu spase život i to su uspjeli u bolnici u Sarajevu. Uslijedio je novi početak koji je u uvodu bio buran, a poslije je krenuo opet u jednom pravom smislu te je i sam u sutonu života priznao da je sve bilo kako treba. - Unatoč te&scaron;kim trenucima, moja životna bilanca bila je uspje&scaron;na. Ostatak života želim provesti sa svojih četvero djece - kazao je tada. Vratio se nakon svega i u poslovnu priču. - Ne radim vi&scaron;e da bih stekao jer imam sve, sada radim da bih se zabavio, isku&scaron;ao nove mogućnosti, ali uvijek oprezno - kazao je u jednom od posljednjih razgovora čovjek za kojeg kažu da je bio jedan od čuvara sredi&scaron;nje Bosne. A u posljednje vrijeme okrenuo se Austriji, ulagao u nekretnine u Beču, ali i na moru te je, prema vlastitom priznanju, i sa 65 godina radio po 15 sati dnevno. Opet je to bio onaj stari Pero, u poslu ozbiljan, a u dru&scaron;tvu veseo s harmonikom u ruci i pjesmom na usnama.<br /><br /></p> <p>Hrabro se u posljednje vrijeme nosio i s te&scaron;kom bole&scaron;ću, svjestan da se njegov put bliži kraju i da će se, unatoč svemu, La&scaron;vanska dolina, kako stihovi s početka teksta kažu, sjećati svoga Pere, FIS-a, harmonike..., &scaron;to nam potvrđuje i njegov prijatelj i poduzetnik Franjo Rajković, čijim riječima i zavr&scaron;avamo opro&scaron;taj od Pere Gudelja. - Jako velike stvari napravio je za pučanstvo sredi&scaron;nje Bosne, ali i za BiH i regiju, i to ne treba nikad zaboraviti. Napustio nas je, ali ostat će upamćen kao jako vrijedan i pozitivan čovjek koji je ostavio dubok trag.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-04-pero_gudelj.jpgAmazon ušao u Hrvatsku http://grude.com/clanak/?i=238011238011Grude.com - klik u svijetTue, 24 Nov 2020 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-amazon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O suradnji se još uvijek službeno ne oglašavaju ni iz Hrvatske pošte ni iz Amazona, no prve pošiljke iz Velike Gorice već pristižu svojim naručiteljima.<p><br />Ovih je dana najveća online trgovina na svijetu i službeno počela suradnju s Hrvatskom po&scaron;tom na dostavi paketa za hrvatsko trži&scaron;te, a potencijalno i okolnih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi su Amazonovi paketi prije samo nekoliko dana počeli pristizati u novi veliki distributivni centar Hrvatske po&scaron;te u Velikoj Gorici, pi&scaron;e Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O suradnji se jo&scaron; uvijek službeno ne ogla&scaron;avaju ni iz Hrvatske po&scaron;te ni iz Amazona, no prve po&scaron;iljke iz Velike Gorice već pristižu svojim naručiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne možemo otkrivati imena na&scaron;ih poslovnih partnera, ali da, Hrvatska po&scaron;ta je partner velikim web trgovcima odnedavno i očekuje se značajan rast količine po&scaron;iljki-, rekli su za Index iz Hrvatske po&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prilog cijeloj priči govori i neodređena objava HP-a u kojoj se govori kako je Hrvatska po&scaron;ta &ldquo;od ove jeseni postala partner nekim većim globalnim web trgovcima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatska po&scaron;ta je od ove jeseni postala partner nekim većim globalnim web trgovcima. Preduvjeti ove suradnje, osim strate&scaron;ke pozicije Novog sortirnog centra, bili su i visoki standardi kvalitete pripreme za dostavu i samog procesa dostave. Za korisnike to znači brže rokove dostave i bolju dostupnost artikala-, naveli su iz Po&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazali su kako je preduvjet za suradnju bila izgradnja novog centra u Velikoj Gorici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U proteklim godinama Hrvatska po&scaron;ta se snažno okrenula temeljnoj djelatnosti i razvoju logističkih kapaciteta. Izgradnja Novog sortirnog centra, kao jednog od najmodernijih logističkih sredi&scaron;ta u ovom dijelu Europe, po&scaron;tu je pozicionirala kao važnog logističkog partnera u ovom dijelu Europske unije i regiji. Suvremena infrastruktura je presudna,- poručili su iz Hrvatske po&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amazon je daleko najveća globalna online trgovina. Prihod im je lani iznosio 280 milijardi dolara, a zapo&scaron;ljavaju vi&scaron;e od milijun ljudi &ndash; Alibaba je istovremeno imao 72 milijarde, a Wish 1.9 milijardi dolara prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivač i direktor Amazona Jeff Bezos lani je postao najbogatiji čovjek na svijetu, čije bogatstvo se sredinom 2019. procjenjivalo na vi&scaron;e od 160 milijardi dolara, a danas je to oko 190 milijardi dolara, prema podacima objavljenima ovaj mjesec.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-amazon.jpgVIDEO U Livnu se proizvode dijelovi za zrakoplovehttp://grude.com/clanak/?i=238001238001Grude.com - klik u svijetMon, 23 Nov 2020 12:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-02-20-01-02-019-zrakoplov-boing-mostar3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč svim nedostacima Bosne i Hercegovine, pojedine europske tvrtke odlučuju se na pokretanje proizvodnje u našoj zemlji zbog jeftinije radne snage u odnosu na EU, ali i drugih troškova u procesu proizvodnje.<p>&nbsp;</p> <p>Jedan takav primjer nalazimo u Livnu gdje je belgijska tvrtka sagradila tvornicu u kojoj se proizvode čak i dijelovi za zrakoplove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e pogledajte u prilogu RTV HB:</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/eVvPpVyORxc" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-02-20-01-02-019-zrakoplov-boing-mostar3.jpgPapa stvara najveći pokret mladih ekonomistahttp://grude.com/clanak/?i=227908227908Grude.com - klik u svijetMon, 16 Nov 2020 23:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-04-papafranjo015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetski susret mladih ekonomista i poduzetnika koje okuplja papa Franjo održat će se od 19. do 21. studenoga. Zbog aktualne situacije susret će se odvijati online.<p>&nbsp;</p> <p>Suorganizator događaja za Hrvatsku je Udruga ekonomije zajedni&scaron;tva uz potporu Hrvatskog katoličkog sveučili&scaron;ta, te tako sudjeluju i mladi iz Hrvatske. &bdquo;Franjina ekonomija&ldquo; prvotno planirana kao velika konferencija &ndash; zbog pandemija je pretvorena u veliku zajednicu s vi&scaron;e od 3 000 članova i misiju: ​​oživjeti encikliku Svi smo braća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je mnogo vi&scaron;e od enciklike: suočavamo se s početkom pokreta mladih ekonomista i poduzetnika, koji je pokrenuo papa Franjo, za preobrazbu socijalne pravde u svjetlu Evanđelja. Danas je to već postao najveći pokret mladih ekonomista i poduzetnika na svijetu. Zapravo se 3 000 njih iz 115 nacija sa svih kontinenata odazvalo Papinu pozivu na konferenciju koja se trebala održati u ožujku, ali je koronavirus to spriječio, prenosi <strong>Nedjelja.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odbor kojem je papa Franjo povjerio organizaciju događaja, vidjev&scaron;i situaciju uzrokovanu pandemijom, imao je odličnu ideju: pretvoriti događaj u pravi pokret. U ovih devet mjeseci organizirano je oko 300 događaja Ususret Franjinoj ekonomiji i niz on-life webinara kako bi se zamislio bolji svijet nakon Covida. Ukupno je održano 27 online streaming seminara na službenom YouTube kanalu međunarodne manifestacije Franjina ekonomija koji su prevedeni na četiri jezika, te je bilo uključeno vi&scaron;e od 40 starijih govornika i vi&scaron;e od 100 mladih iz cijelog svijeta koji su sudjelovali u raspravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luigino Bruni, redoviti profesor političke ekonomije na Slobodnom sveučili&scaron;tu Maria Santissima Assunta u Rimu i znanstveni direktor &bdquo;Franjine ekonomije&ldquo; rekao je kako je ovo već prvi veliki i važan rezultat &bdquo;Franjine ekonomije&ldquo;: mladi koji se zalažu za novu ekonomiju, na vrhuncu novih vremena, koja pokazuju zastarjelost gospodarstva dvadesetog stoljeća, ali i onog prije siječnja 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori već pripremaju novi veliki događaj, ovaj put uživo, ponovno u Asizu, za jesen 2021. &ndash; ako to epidemiolo&scaron;ki uvjeti dopuste, kako bi pojednostavili susret tih mladih &ndash; s jednim od najvažnijih ekonomista dana&scaron;njice, uključujući neke dobitnike Nobelove nagrade, poduzetnicima iz različitih zemalja i samim papom Franjom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moguće je pridružiti se ovom pokretu i sudjelovati u događaju putem akreditiranog HUB-a za Hrvatsku: Udruga za Ekonomiju zajedni&scaron;tva &ndash; UEZ.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-04-papafranjo015.jpgEkstroverti vs. introverti – tko zapravo pobjeđuje u poslovnom svijetu? http://grude.com/clanak/?i=227869227869Grude.com - klik u svijetSat, 14 Nov 2020 16:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-14-introvert-extrovert.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Favoriziranje ekstroverata je trend koji je dugo vremena bio zastupljen u poslovnom svijetu. Nakon toga je otkrivena „tajna snaga“ introverata.<p>&nbsp;</p> <p>Favoriziranje ekstroverata je trend koji je dugo vremena bio zastupljen u poslovnom svijetu. Za njih se smatralo da su dru&scaron;tveno dominantniji i da brže ostvaruju utjecaj nad drugima. Uspje&scaron;nije prodaju i zaključuju poslovne pregovore, brže napreduju, te su probitačniji. Nakon toga je otkrivena &bdquo;tajna snaga&ldquo; introverata &ndash; počeli su se vidjeti brojni benefiti tog njihovog &bdquo;ne toliko dominantnog&ldquo; pona&scaron;anja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkriveno je da poslovanje može imati itekako puno koristi od njihove opreznosti i ideja dobivenim razmi&scaron;ljanjem u samoći. Introverti vi&scaron;e promi&scaron;ljaju o stvarima, a to &scaron;to su malo &bdquo;drugačiji&ldquo; odjednom je postalo cool. Međutim, istraživanja pokazuju da je među menadžerima čak 96% ekstroverata, dok njih 65% na introverziju i dalje gleda kao slabost. A opet, s druge strane, postoje indikacije da su introverti zapravo puno bolji lideri!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je onda bolje? Oboje je dobro. Pogrije&scaron;it ćemo jedino ako se odlučimo samo za jednu opciju, te ako se iste rigidno držimo. Tako to obično biva kad generalno pričamo o ljudima. Međutim, to nam ne brani da malo &bdquo;zaronimo&ldquo; ispod povr&scaron;ine i elaboriramo svoja stajali&scaron;ta, prenosi <strong>mindlab.hr.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Krenimo od osnovnih stvari &ndash; tko su oni? Ekstroverti su ljudi koji, recimo to tako, svoju životnu energiju dobivaju od drugih ljudi. Potrebni su im kontakti s drugima, dru&scaron;tvo i velike skupine ljudi da bi se osjećali dobro. Introverti, s druge strane, tu svoju životnu energiju dobivaju od samih sebe i vremena provedenog u samoći, prepu&scaron;tajući se svom unutarnjem svijetu, te razmi&scaron;ljajući o raznim idejama koje im prolaze glavom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekstroverti definitivno brže donose odluke od introverata. Oni će radije brzo donijeti odluku pa makar ona bila i pogre&scaron;na nego da &bdquo;sto godina&ldquo; odugovlače s njenim dono&scaron;enjem. &Scaron;tovi&scaron;e, u pravilu se brzo &bdquo;oporavljaju&ldquo; od takvih neuspjeha. Introverti su, s druge strane, ne&scaron;to oprezniji po tom pitanju, te neće brzati s odlučivanjem. &Scaron;to je onda bolje? Oboje je dobro. Ekstrovertima ćete se obratiti kada je potrebno donijeti odluku u relativno kratkom vremenu i kada je radni tempo užurban; kada je potrebno brzo rje&scaron;enje problema, a rizik od pogre&scaron;ne odluke relativno nizak. Introvertu ćete se, pak, obratiti kada se radi o odluci od strate&scaron;ke važnosti, jer znate da će je on sagledati iz drugačije perspektive, te će se vrlo vjerojatno se sjetiti stvari koje bi potencijalno mogle poći po krivu, a vama ba&scaron; neće pasti na pamet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekstroverti su definitivno vje&scaron;tiji u komunikaciji uživo od introverata. Gotovo pa svi pojedinci koji dugo rade u prodaji 1-na-1 su ekstroverti. Bolje se snalaze u interakciji s drugima i javnim nastupima &ndash; posebice ispred veće skupine ljudi. Introvertima takve situacije često znaju biti too much, te su zbog toga puno vje&scaron;tiji u pisanoj komunikaciji i follow-up-ovima nakon sastanaka. Studije kažu da je razlog tome vrlo vjerojatno to &scaron;to njihovi mozgovi na različit način reagiraju na dopamin. Te interpersonalne reakcije ekstroverti najče&scaron;će percipiraju kao nagradu i uzbuđenje, a introverti kao ne&scaron;to neugodno. &Scaron;to je onda bolje? Oboje je dobro. Ekstroverta ćete možda prije poslati na prodajni sastanak na kojem trebate odu&scaron;eviti va&scaron;eg klijenta, dok ćete introverta vrlo vjerojatno angažirati da napravi popratnu dokumentaciju tog sastanka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekstroverti u pravilu vole voditi glavnu riječ u dru&scaron;tvu, te ponekad znaju biti vi&scaron;e fokusirani na odnose s drugima nego na posao koji trebaju odraditi. To je odlično kada treba malo podići atmosferu u timu. Introverte ćete pak vidjeti da u pravilu sjede i &scaron;ute, te su če&scaron;će usmjereni na posao koji je pred njima nego na to da ne&scaron;to govore pred svima. To je odlično u trenucima kada se zaista treba fokusirati na rad, a posebice kada je to radni zadatak koji zahtjeva veliku koncentraciju, preciznost i fokus na detalje. &Scaron;to je onda bolje? Oboje je dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekstrovertima u pravilu ne smeta raditi u timu. Vole komunicirati i dijeliti svoja mi&scaron;ljenja i ideje s drugima &ndash; jo&scaron; posebice kada u njima &bdquo;čuči&ldquo; voditeljski potencijal, a mi im damo ulogu voditelja tima. Introverti su vi&scaron;e usmjereni na samostalni rad, te se u pravilu vi&scaron;e pouzdaju u vlastite vje&scaron;tine i sposobnosti za obavljanje nekog radnog zadatka. To posebice dolazi do izražaja na stručnim pozicijama u kompaniji, kada se introvert zaista može prepustiti svom unutarnjem svijetu misli i ideja, znajući sa sigurno&scaron;ću da će otamo &bdquo;izvući&ldquo; najbolje rje&scaron;enje izazova koji je pred njim. &Scaron;to je onda bolje? Oboje je dobro. Ekstroverte ćete angažirati u timskom radu, kada su suradnja i dijeljenje informacija od presudne važnosti. Introverte ćete pak angažirati kada je rad vi&scaron;e samostalan te zahtijeva veliki fokus, prenosi <strong>Manager.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogu li jedni postati drugi? Definitivno se mogu prilagoditi drugoj stani, ali samo ako ta želja za prilagodbom dolazi iznutra. Međutim, svakako valja naglasiti da temeljne crte ličnosti kao &scaron;to su ekstraverzija i introverzija vi&scaron;e-manje ostaju nepromijenjene kroz život. Veliki ekstrovert nikada neće uživati u dugim periodima samoće, kao &scaron;to veliki introvert nikada neće uživati držeći prezentaciju ispred vi&scaron;e stotina ljudi. Ali to ne znači da ekstrovert ne može imati veliki benefit od perioda provedenog u samoći, koji mu može pomoći da dođe do korisnih uvida. I to ne znači da introvert ne može stati na pozornicu ispred vi&scaron;e stotina ljudi te svoju publiku doslovno &bdquo;zapaliti&ldquo; &ndash; možda čak i vi&scaron;e nego ovaj drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je onda bolje? Oboje je dobro.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-14-introvert-extrovert.jpgPrve slastice iz Violetine Laste početkom iduće godinehttp://grude.com/clanak/?i=227808227808Grude.com - klik u svijetMon, 09 Nov 2020 18:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-03-lasta-strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki dio rekonstrukcijskih radova na hercegovačkoj tvornici je završen..<p>&nbsp;</p> <p>Dok ekonomska slika u Bosni i Hercegovini postaje sve teža i sumornija, na jugu na&scaron;e zemlje privode se kraju radovi na rekonstrukciji tvornice keksa i vafla &rdquo;Lasta&rdquo; Čapljina za čije se proizvode već osigurava i izvoz na velika europska trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki dio rekonstrukcijskih radova na hercegovačkoj tvornici je zavr&scaron;en i građevina već poprima karakteristike modernog objekta, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj gradili&scaron;ta Josip Čutura kaže da se radovi izvode planiranom dinamikom.</p> <p>"Obnovljen je krov, fasada na silosu i na objektu, te su postavljeni zlatni paneli. Istovremeno se postavljao stiropor fasada na ostale dijelove objekta, te se gradila rampa za gotov proizvod. Ali nam je glavni zadatak prije jesenjih ki&scaron;a bio rije&scaron;iti odvodnju objekta jer ako nam u ono &scaron;to napravimo dospije voda, ponovno ćemo se vratiti na početak. Tako da je to već gotovo, sva odvodnja oborinska je rije&scaron;ena i zadovoljni smo urađenim poslom", obja&scaron;njava Čutura za Klix.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako ima jo&scaron; dosta radova na rekonstrukciji tvornice koja se obnavlja iz temelja, ali po njegovim riječima, građevinski radovi će biti gotovi do kraja godine, kako je i planirano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nama je prije zimskog vremena bilo važno samo da uđemo u objekat, jer bez obzira na vremenske prilike mi možemo nastaviti s radovima, tako da smo tome vrlo blizu", kaže Čutura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako se paralelno radilo vi&scaron;e poslova na rekonstrukciji tvornice i da je na gradili&scaron;tu po nekoliki radnih ekipa od samog početka, pa se tako već u nekim dijelovima tvornice izvode i unutarnji radovi, među kojima je trenutno definiranje uredskih prostorija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Važno je za sada da je samo područje proizvodnje u objektu zavr&scaron;eno i &scaron;to se tiče krova i fasade. Ostalo je samo da se izradi industrijski pod i strojevi mogu ući u taj dio, a onda ostaju elektroinstalacije i vodne instalacije, a to se može naknadno raditi jer sve ide po stropu", pojasno je Čutura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanjem na gradili&scaron;tu zadovoljan je i Petar Ćorluka, vlasnik grudske "Violete" koji je kupio čapljinsku "Lastu" i odlučio je iz temelja promijeniti i modernizirati, te slasne delicije izvoziti na velika europska trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za sada sve ide prema planu. Dogovorili smo svu tehnologiju i s instalacijom počinjemo u drugom ili trećem mjesecu. Tada počinjemo s probnom proizvodnjom. Sva tehnologija je dogovorena s najpoznatijim njemačkim proizvođačima i do sada je potvrđeno oko 10 milijuna eura samo za strojeve", kaže Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njava kako nitko ne može predvidjeti kojom dinamikom će se uspostaviti proizvodnja, ali prema nekim parametrima, očekuje da polovicom naredne godine bude u punom jeku. Tvrdi da se delicije već uveliko i odavno spremaju, te nagovje&scaron;tava kako će uz poznate Lastine &scaron;trudle, desert &scaron;tapiće i krem &scaron;tapiće sa pobolj&scaron;anom kvalitetom recepture i pakiranja, na trži&scaron;te izaći s inovativnim proizvodima koji će biti iznenađenje svima. "Nastojat ćemo da bude ne&scaron;to pobolj&scaron;anih starih proizvoda, ali tu su i inovacije, novi proizvodi. S tim trebamo iznenaditi trži&scaron;te", kaže Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga se, kako poja&scaron;njava, sve radi pažljivo i planski. Tako će, kada se instalira oprema, po uputama proizvođača opreme definirati i radna mjesta, te provoditi obuku radnika. Ipak, o broju radnika je po njegovim riječima sada nezahvalno govoriti, jer iako je kapacitet veći nego &scaron;to je bio ranije, tvorni caće biti opremljena najsuvremenijim strojevima koje će mnoge poslove raditi same.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi se već pripremamo za izvoz na veliko europsko trži&scaron;te, koliko ćemo uspjeti, to ovisi od prodaje. Ne bismo se zalijetali s brojem radnika, jer ovisi hoće li se raditi u jednoj, dvije ili čak tri smjene. Kapacitet prija&scaron;nje Laste je bio blizu 10 tisuća tona, a mi ćemo raditi 15 tisuća tona, ali radit ćemo onoliko koliko možemo prodati, a ne koliko možemo proizvesti, tako da je tu veći kapacitet s manjim brojem ljudi", pojasnio je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako mu je cilj da se tvrtka &scaron;iri, raste, zapo&scaron;ljava i dijeli dobre plaće. Načelnik Čapljine Smiljan Vidić podsjeća da je "Lasta" Čapljina jedan od simbola toga grada i smatra da je nakon stečaja dobila najboljeg investitora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Siguran sam da neće na trži&scaron;te izaći dok ne budu imali vrhunski proizvod, a onda će sasvim sigurno zauzeti značajno mjesto. Na početku je Petar Ćorluka govorio kako planira uložiti oko 20 milijuna maraka, a ono &scaron;to je meni i svima koji žive u Čapljini bilo jako važno jeste i to da je on otkupio ne samo prostor i neke prostorije, nego je kupio i brend, odlučan da se nastavi s proizvodnjom keksa i vafla. Investicija od 20 milijuna maraka koju je planirao sad je već narasla na 30 milijuna i on sve &scaron;to radi, zbilja radi odlično. Nabavit će najbolje strojeve i dovesti provjerene ljude s iskustvom i krenuti s probnom proizvodnjom, te raditi dok ne dobiju vrhunski proizvod", kaže Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako će na tom proizvodu pisati "Lasta" Čapljina &scaron;to će biti i promocija ne samo Čapljine nego čitave Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-03-lasta-strudle.jpgBiH mora privući i strane tvrtke koje se bave proizvodnjomhttp://grude.com/clanak/?i=227796227796Grude.com - klik u svijetMon, 09 Nov 2020 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-business-team.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tako bi bh. ekonomija mogla biti i potencijalna lokacija u eventualnom premještanju dijelova proizvodnje iz Kine i Azije na prostor Europe.<p><br />Posljednje procjene Međunarodnog monetarnog fonda govore da bi na godi&scaron;njoj razini u ovoj, 2020. BDP Bosne i Hercegovine trebao pasti za 6,5%, &scaron;to je dalje od onih &ldquo;crnih&rdquo; prognoza koje su govorile da bi BDP zemlje trebao otići i vi&scaron;e od 10% u minus, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je nezahvalno bilo &scaron;to prognozirati sa stopostotnom sigurno&scaron;ću. Jasno je samo da se godina iz noćne more polagano bliži svome kraju. Hoće li se zemlja iduće godine početi izvlačiti iz krize i ostvariti ekonomski rast?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Podržati investitore</strong></p> <p>Analitičari s kojima razgovaramo posljednjih mjeseci realno sagledavaju situaciju. Ako se ne pronađe lijek protiv koronavirusa, očekuje nas jo&scaron; jedna te&scaron;ka godina, ali ne treba je unaprijed otpisivati ako se iskoriste svi mehanizmi da se osnaži gospodarstvo. Stoga se postavlja pitanje, ima li ova država u svemu tome priliku profitirati? Kako su iz Agencije za strane investicije BiH ovih dana naveli za Večernji list, ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pojedini analitičari navode i da je svaka kriza ujedno i prilika. Tako bi bh. ekonomija mogla biti i potencijalna lokacija u eventualnom premje&scaron;tanju dijelova proizvodnje iz Kine i Azije na prostor Europe. Naravno, kao preduvjet nužna je i spremnost za prihvaćanje prilika, pozitivno i fleksibilno poslovno okruženje, uz dostupnu kvalificiranu radnu snagu te svijest o važnosti stranih investicija koje, za nedovoljno razvijenu državu poput BiH, uz deficit vlastitih sredstava, predstavljaju ključni čimbenik razvoja jer, uz kapital, donose nove tehnologije, menadžerska znanja, nova trži&scaron;ta, rast konkurentnosti na svjetskom trži&scaron;tu - naveli su u komentaru za Večernji list. Također, uz privlačenje tvrtki koje će početi s proizvodnjom ovdje, jasno je da BiH mora iskoristiti bolje svoj turistički potencijal u vremenu kad je on na međunarodnoj razini pao za 70 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ldquo;Život&rdquo; u napu&scaron;tenim selima</strong><br />Država se vi&scaron;e mora bazirati na planinski, pomorski, toplički, vjerski, sportsko-rekreacijski i kulturolo&scaron;ki turizam. U jednoj od analiza navodi se da se BiH, prije svega, mora predstaviti kao kulturna zemlja, a bh. planinski krajolici bazirati se na svojoj sigurnosti i činjenici da nisu prenatrpani, da vikendice nisu &ldquo;jedna na drugoj&rdquo;, da mjesta za distanciranje ima napretek jer upravo to je važno onima koji žele nekamo otići, a zbog koronakrize su u strahu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, napu&scaron;tena sela, kojih je oko 2000, ako se uzmu u obzir ona u kojima nema nikog i ona u kojima živi vi&scaron;e od 10 ljudi, idealna su da ih se oživi turističkim sadržajem. Svi smo svjesni brojnih slabosti BiH, međutim, u ovom vremenu treba početi raditi na jačanju resursa ove zemlje koji su &ldquo;životarili&rdquo; do dolaska koronakrize. Tek sada se vidi da BiH ima itekakvog potencijala i u privlačenju stranaca jer je, za razliku od razvijenih zemalja, jeftinija zemlja za ulaganje, s mno&scaron;tvom zemlji&scaron;ta na kojem je moguće graditi, i u turizmu koji zemlja bogate povijesti ima, ali i u poljoprivredi jer je zemlja uglavnom bila u sjeni velikih uvoznika koji su zanemarivali ono domaće. Tek u mjesecima kad je sve bilo zatvoreno vidjelo se koliko je važno graditi vlastite resurse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-business-team.jpgDok jedni izgaraju, drugi se na poslu 'ubijaju od dosade' i patehttp://grude.com/clanak/?i=227725227725Grude.com - klik u svijetTue, 03 Nov 2020 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-29-stres_posao_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o stanju od kojeg pate brojni uredski radnici diljem svijeta, a stručnjaci su ga tek počeli prepoznavati i uspoređivati sa sindromom izgaranja na poslu..<p>&nbsp;</p> <p>Dok sindrom izgaranja na poslu podrazumijeva preveliki teret izazovnih zadataka, "boreout" sindrom je suprotan i podrazumijeva dosađivanje na poslu, pi&scaron;e Bigthink.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poslu imate vremena za surfanje po internetu, gledanje fotografija pasa i mačaka i beskonačno rje&scaron;avanje kvizova? Već po dolasku na posao tijekom prvog sata ste rije&scaron;ili sve zadatke predviđene za taj dan i sad morate smisliti kako ubiti jo&scaron; sedam sati koji su pred vama. Mogli biste od &scaron;efa zatražiti jo&scaron; posla, no &scaron;to ako pomisle da na va&scaron;oj poziciji ne trebaju stalno zaposlenog radnika jer je obim posla premali? Zato je bolje pričekati dok se ne pojavi netko tko će vam dati da ne&scaron;to radite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No kad nemate posla, osjećate se lo&scaron;e. Ispod osjećaja dosade vreba i osjećaj tjeskobe kako će netko primijetiti da ni&scaron;ta ne radite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok sindrom izgaranja nastaje zbog nemogućnosti upravljanja stresom koji proizlazi iz te&scaron;kih i brojnih zadataka na poslu, Boreout sindrom nastaje zbog neadekvatnog broja zadataka ili zadataka koji ne predstavljaju nikakav izazov. Iako bi kod mnogih rečenica da imate premalo posla mogla izazvati zavist, stanje je jednako zamorno i izaziva posljedice, a &scaron;teti i poslodavcu i radniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnici koji se dosađuju manje su zadovoljni poslom. Studija je ustanovila da ljudi s monotonim poslovima imaju povi&scaron;en rizik od srčanog udara, a druga studija u Britaniji na 7500 službenika otkrila je da je kod radnika koji se dosađuju dva do tri puta veća vjerojatnost da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti. Veliku ulogu pritom igra stres povezan s dosadom, no znanstvenici smatraju da doprinose i nezdrave navike kojima su ljudi koji se kronično dosađuju skloni kako bi život bio zanimljiviji, pa pu&scaron;e i piju alkohol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se i da će netko tko se dosađuje s veseljem prihvatiti novi zadatak i napraviti ga vrhunski, no zaposlenici koji umiru od dosade zapravo imaju slabije radne rezultate i če&scaron;će rade gre&scaron;ke. Dodatno, oni če&scaron;će od ostalih izostaju s posla. U knjizi Diagnose Boreout, &scaron;vicarski poslovni konzultanti Peter Werdner i Philippe Rothin su prvi opisali sindrom i objasnili kojim metodama izbjeći takvo stanje. Poslodavci mogu pravednije među zaposlenicima razdijeliti izazovne zadatke koji zahtijevaju i natjecateljski duh, ali i osigurati se da zaposlenici mogu s njima razgovarati o novim zadacima bez straha da će biti otpu&scaron;teni kao vi&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U konačnici, odgovornost za Boreout sindrom leži na poslodavcu jer on mora pronaći način da zaposleniku omogući smislen posao. Ako to ne uspije, treba im dati drugi zadatak zbog kojeg će biti zadovoljni na radnom mjestu. Rizik potencijalnog gubitka prihoda najče&scaron;ći je razlog za&scaron;to nezadovoljni radnici ne promijene radno mjesto, pa čak i ako na njemu doslovno umiru od dosade. No nisu pritom svjesni da se eventualni financijski gubitak brzo pretvara u gubitak koji utječe na psihičko i fizičko zdravlje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-29-stres_posao_zena.jpgNove kase - novi udar na poduzetnikehttp://grude.com/clanak/?i=227707227707Grude.com - klik u svijetMon, 02 Nov 2020 19:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-racunanje_olovka_naocale_kalkulator.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. siječnja 2021. godine primjenjivat će se novi pravilnici o fiskalizaciji.<p>&nbsp;</p> <p>Svi koji su fiskalizirani morat će nabaviti nove aparate. Iako nisu precizirani rokovi za to, poduzetnici su ogorčeni time jer to smatraju jo&scaron; jednim udarom na njih, objavila je BHRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističu kako su i prve fiskalne kase platili skupo, a svake godine ih po zakonu moraju i servisirati u iznosu oko 80 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranka Mutevelić, suvlasnica knjižare &ldquo;Mutevelić&rdquo; iz Mostara rekla je kako je to dodatni tro&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zaista u ovako te&scaron;kom vremenu kad nemamo ni prometa zbog stanja kakvo jeste, zbog ovog nesretnog virusa, sad jo&scaron; taj dodatni veliki tro&scaron;ak, zaista ne bi trebalo. Nije mi jasno za&scaron;to nove kase'', rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto rasterećenja gospodarstva i olak&scaron;avanja poslovanja, s obaveznom izmjenom fiskalnih blagajni stvaraju se dodatna opterećenja gospodarstvenicima, upozoravaju iz poduzetničkih udruženja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zamislite, recimo, veliki trgovački lanci imaju po tisuću prodajnih mjesta, to je tisuću fiskalnih kasa, toliko ih treba kupiti i ni malom obrtniku to nije malo jer te kase su od 600 do 1200 maraka'', rekao je Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetni&scaron;tvo &ldquo;Link&rdquo; iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>U Ministarstvu financija Federacije BiH navode kako je riječ o unapređenju sustava fiskalizacije jer je postojeći tehnolo&scaron;ki zastario, s ciljem suzbijanja sive ekonomije i stvaranja boljih uvjeta poslovanja. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>''Uzimajući u obzir ubrzani razvoj informacijskih tehnologija, Federalno ministarstvo financija je objavilo tehničke i funkcionalne karakteristike koje će morati zadovoljiti fiskalni uređaji koji će se proizvoditi u buduće vrijeme i za koje će Federalno ministarstvo financija izdavati Uvjerenja o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika sukladno Zakonu o fiskalnim sustavima'', naveli su.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Majić kaže kako ''na&scaron;i stručnjaci u vlasti uvijek kažu da je to unaprjeđenje''. ''Međutim, u praksi se vidi da je to unazađivanje poslovnog okruženja i da mi sve vi&scaron;e postajemo lo&scaron;a zemlja za poslovanje, &scaron;to se vidi po masovnom zatvaranju malih radnji, a vidimo da i velike firme napu&scaron;taju BiH'', rekao je. Majić ističe kako gospodarstvenici u Hrvatskoj nisu morali kupovati nove uređaje, nego su im nadograđeni stari, te zato smatra da se na ovaj način zapravo pogoduje određenim interesnim skupinama. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nove fiskalne kase morat će nabaviti svi, izuzev organizatora igara na sreću, koji su putem posebnog sustava povezani s Poreznom upravom.&nbsp;</span><a href="https://www.bljesak.info/gospodarstvo/posao/jos-jedan-udar-na-poduzetnike/328606"><br /></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-racunanje_olovka_naocale_kalkulator.jpgAluminij: Prvi trupac iz ljevaonice prije planiranog vremena VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=227690227690Grude.com - klik u svijetSat, 31 Oct 2020 17:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-31-aluminij-ljevaonica-102020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski Aluminij ponovo je u pogonu nakon više od godinu dana, saznaje BHRT. Najavljeno je kako će ljevaonica početi s radom početkom studenoga, ali prvi trupac je napravljen i ranije.<p>&nbsp;</p> <p>Aluminij je nakon ratnih razaranja ponovno pokrenut 1997. godine, a prestao je raditi u lipnju 2019. po&scaron;to je isključen s napajanja električne energije. Dugovanja su bila 220 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposleno je bilo oko 900 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom listopada 2020. angažirana su 82 radnika u sklopu pripreme za ponovni početak rada u pogonima ljevaonice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij je sada u vlasni&scaron;tvu izraelsko-kineske kompanije koju predvodi MT Abraham Group i koja je unajmila posrnuli mostarski Aluminij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij Industrija potpisala je u međuvremenu ugovore o nabavi i prodaji metala. U prva dva mjeseca od početka proizvodnje očekuje se proizvodnja tri tisuće tona gotovih proizvoda &ndash; trupaca, a u 2021. očekuje se proizvodnja 50 tisuća tona trupaca, priopćeno je iz tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/9BVbJE" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuju i dodatno povećanje broja zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazali su kako će do kraja siječnja zaposliti najmanje jo&scaron; 90 ranijih radnika čime bi se broj ponovno angažiranih povećao na 170.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izraelska kompanija M.T. Abraham Group, koja planira obnoviti proizvodnju u mostarskom Aluminiju, sklopila je desetogodi&scaron;nji ugovor o strate&scaron;kom partnerstvu s Advaita Groupom po kojemu će ta kompanija isporučivati sirovine za Aluminij i prodavati 50 posto njegova metala.</p> <p><br />FOTO/VIDEO: <strong>BHRT</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-31-aluminij-ljevaonica-102020.jpgMIKULIĆ: MASLINE SE DOVOZE I IZ GRUDA, NIKAD NIJE BILO OVAKOhttp://grude.com/clanak/?i=227679227679Grude.com - klik u svijetFri, 30 Oct 2020 23:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-30-mikulic-uljara.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Ovo je ludo vrijeme, nezapamćeno, nikad nije bilo ovako. Radimo neprekidno, danju i noću, ljudi odspavaju tri-četiri sata i opet na posao - govori za Večernji list Dragan Mikulić, vlasnik uljare Mikulić u Ljubuškom.<p>&nbsp;</p> <p>- Da mi se naspavati, nisam spavao deset sati u posljednjih &scaron;est dana - kaže njegov radnik dok gura poveću plastičnu ka&scaron;etu s maslinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I plaća će biti veća</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bit će ne&scaron;to veća plaća, moram ih nagraditi, zaslužili su - uz osmijeh zadovoljno konstatira i obećava Dragan. Ozračje je doista radno, strojevi bruje, ljudi su u pokretu. Na dvori&scaron;tu ispred glavnog ulaza u uljaru maslinari dovoze svoje tek ubrane masline, djelatnici priskaču, vagaju, bilježe, zapisuju imena i koliko je tko dovezao, govore kad treba doći po ulje... Nije važno koliko se donese, koji kilogram ili koja tona, svejedno, sve se prima... Svako malo iskreće se nova količina zdravih zelenih plodova u stroj, slijedi pranje i daljnji strojni postupak, gnječenje, cijeđenje, da bi na kraju lanca tekao mlaz zelenkaste tekućine koja tako učinkovito i dobrohotno utječe na ljudsko zdravlje. - Počeli smo s radom 12. listopada i od tada radimo cijele noći. U uljari radi sedmero-osmero ljudi, na strojevima petero i jo&scaron; nekoliko koji opslužuju, primaju masline, pakiraju i izdaju ulje. Ovo je najrodnija godina u Hercegovini otkako se bavim maslinarstvom, puno bolja nego u Dalmaciji. Ljudi su prezadovoljni, ove godine bit će sigurno 400-500 tona maslina. Kod nas dovoze ljudi svoje masline na preradu iz Ljubu&scaron;kog, Čitluka, Čapljine, Gruda, Mostara, iz jednog dijela &Scaron;irokog Brijega, koji inače nije pogodan za uzgoj maslina, pa čak i iz Trebinja i Vrgorca. U Vrgorcu nema uljare, moraju ići u Makarsku, Ljubu&scaron;ki im je bliži. Inače, gužve su u svim uljarama u Hercegovini koje rade kvalitetno - kaže Dragan Mikulić. Sa 7000 stabala Mikulić je najveći uzgajivač maslina i proizvođač maslinova ulja u Hercegovini. Trenutačno na berbi u njegovim maslinicima radi 75 radnika. Prvu maslinu posadio je 2009., a uljaru je otvorio prije osam godina. Od 10 kg maslina dobije se od 0,9 do 1,2 litre ulja, a na povoljnom kra&scaron;kom terenu do 1,5 litri. Za uslugu prerade plaća se 40 feninga po kilogramu maslina. Kad je riječ o plasmanu i prodaji maslinova ulja proizvedenog u Hercegovini, Mikulić ističe da s time nemaju nikakvih problema. Plasira se na trži&scaron;tu BiH, no privatnim kanalima zavr&scaron;i i u inozemstvu kao iznimno kvalitetna i poželjna delicija. Dolaze ljudi iz Bosne, svaki dan ima poziva, zadovoljni su &scaron;to imaju mogućnost kupiti izvanredno, izvorno i kvalitetno maslinovo ulje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prepoznali vrijednost</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Danas ih je do&scaron;lo petero iz Sarajeva, kupili su određene količine za obiteljske potrebe, dolaze iz svih dijelova BiH, a &scaron;aljemo i po&scaron;tom, kupuju vrhunski restorani i hoteli. Dolaze i ljudi iz stranih veleposlanstava, &scaron;vicarskog, njemačkog, francuskog..., čuli su za na&scaron;e ulje, prepoznali njegovu vrijednost i nose privatno svojim obiteljima, rodbini, prijateljima... Nije to od jučer, traje to već godinama - ističe Mikulić. Cijena ulja je 25 KM za litru. Uljara Mikulić u Ljubu&scaron;kom radit će dok god bude maslina. Optimalno vrijeme za branje je do 15. studenog i poželjno je da se do tada posao u cijelosti okonča. &bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/nikad-veci-urod-maslina-uljara-radi-i-danju-i-nocu-dolaze-i-iz-rh-1442274" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-30-mikulic-uljara.jpegGrant od pet milijuna eura potpora za mala i srednja poduzećahttp://grude.com/clanak/?i=227676227676Grude.com - klik u svijetFri, 30 Oct 2020 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-01-eurinovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon današnjeg potpisivanja ovih dokumenata bit će dostupan grant u iznosu pet milijuna eura za mala i srednja poduzeća koja su se suočila s težim posljedicama u svom poslovanju zbog pandemije virusa COVID- 19.<p><br />Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda potpisao je danas sporazum o financiranju Njemačke razvojne agencije KfW i amandman o grant sredstvima koja će kroz Europski fond za BiH biti usmjerena u gospodarstvo za saniranje posljedica virusa COVID-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Bevanda sporazum je potpisao korespondentno s voditeljicom Odjela za održivi ekonomski razvoj i obrazovanje KFW-a dr. Biancom Claustena i vi&scaron;im portfolio menadžerom Odjela za održivi ekonomski razvoj i obrazovanje Christophom Isenmannom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dana&scaron;njeg potpisivanja ovih dokumenata bit će dostupan grant u iznosu pet milijuna eura za mala i srednja poduzeća koja su se suočila s težim posljedicama u svom poslovanju zbog pandemije virusa COVID- 19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Bevanda naglasio je da je ovo velika pomoć za gospodarstvo u BiH te istaknuo da je KfW jedan od važnijih financijera za mala i srednja poduzeća i projekte namijenjene ovom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potpisali smo i Amandman 7 na Sporazum o financiranju od 27.02.2006. između KfW-a i BiH kojim se pro&scaron;iruje namjena sredstava Europskog Fonda BH za kreditni program za smanjenje posljedica od COVID-a 19. Sredstva će biti dostupna mikro, malim i srednjim poduzećima i privatnim domaćinstvima putem banaka i mikrokreditnih organizacija", naglasio je ministar Bevanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je sudjelovanje BiH u Europskom fondu donacija &scaron;vicarske Vlade u iznosu od 8,2 milijuna eura, te da se dana&scaron;njim potpisivanjem Amandmana 7 omogućava produžetak administriranja KfW-a do kraja 2030. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Bevanda naglasio je da je zahvalan svim partnerima koji su omogućili potpisivanje ovih dokumenata te izdvojili sredstva da bi pomogli gospodarstvu u BiH kako bi nastavili proizvodnju i očuvali radna mjesta i standard građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporazum je i ovog puta potpisan korespondentno, bez uobičajenih ceremonija, zbog mjera koje su poduzete u sprječavanju &scaron;irenja virusa Covid -19 i propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-01-eurinovac.jpgAMAZON UOČI BLAGDANA ZAPOSLIO 100 TISUĆA LJUDIhttp://grude.com/clanak/?i=217640217640Grude.com - klik u svijetTue, 27 Oct 2020 20:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-14-christmas-shopping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Amazon je danas objavio da je zaposlio 100.000 ljudi uoči blagdana, što je potvrdilo dobro poslovanje tog diva e-trgovine.<p>&nbsp;</p> <p>Ta nova zaposlenja na određeno vrijeme pridodaju se velikim kampanjama zapo&scaron;ljavanja te tvrtke posljednjih mjeseci organiziranih kao odgovor&nbsp;na porast narudžbi putem interneta od početka pandemije.<br /><br /></p> <p>Amazon je imao vi&scaron;e od 875.000 zaposlenih diljem svijeta krajem lipnja 2020.<br /><br /></p> <p>Krajem srpnja prilikom objave rezultata, tvrtka iz Seattlea je navela da je već otvorila vi&scaron;e od 175.000 radnih mjesta od ožujka od kojih će 125.000 postati stalna.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Sredinom rujna je dodala jo&scaron; 100.000 radnih mjesta u Sjedinjenim Državama i u Kanadi.<br /><br /></p> <h3>Većina&nbsp;novih poslova u skladi&scaron;tima<br /><br /></h3> <p>Većinom su to radna mjesta u skladi&scaron;tima, na pripremi paketa i njihovom slanju.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U kolovozu je Amazon odlučio zaposliti 3.500 inženjera, informatičara i administrativnog osoblja u Sjedinjenim Državama. Tvrtka je ostvarila dovoljno neto dobiti za ulaganja.<br /><br /></p> <p>Stanje u Amazonu je suprotno&nbsp;stanju u brojnim velikim tvrtkama te&scaron;ko pogođenim gospodarskom krizom&nbsp;povezanom s pandemijom.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prije mjesec dana multinacionalne tvrtke&nbsp;Disney, American Airlines i&nbsp;United Airlines podijelile su 60.000 otkaza.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Amazon se redovno trudi dokazati svoj&nbsp;pozitivan doprinos dru&scaron;tvu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-14-christmas-shopping.jpgSada BMW možete kupiti i preko internetahttp://grude.com/clanak/?i=217632217632Grude.com - klik u svijetTue, 27 Oct 2020 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-22-message-editor_1503342344805-bmw-m5-int.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački proizvođač automobila BMW sklopio je strateško partnerstvo sa kineskim tehnološkim divom Alibabom.<p>&nbsp;</p> <p>Partnerstvo predviđa suradnju na brendiranju, marketingu, uslugama i informacijskoj tehnologiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj partnerstva je provođenje strategije digitalizacije u cijelom poslovnom procesu BMW-a koje bi trebalo obuhvatiti i distributere, pokazuje memorandum o razumijevanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BMW će tako postati prvi proizvođač automobila koji će koristiti Alibabin poslovni operativni sustav (ABOS), a dvije tvrtke će zajednički pokrenuti i prvu internet tvrtku za prodaju i usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupci će ubuduće putem interneta moći kupiti BMW i MINI vozila i rezervirati usluge probne vožnje, popravka i održavanja, a uz potporu sustava ABOS njemački proizvođač i njegovi ovla&scaron;teni distributeri će ubrzati i digitalnu transformaciju mreže u Kini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-22-message-editor_1503342344805-bmw-m5-int.jpgPotpis Aluminija i Advaita Groupe za nova tržištahttp://grude.com/clanak/?i=217619217619Grude.com - klik u svijetMon, 26 Oct 2020 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-26-aluminij-potpis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>M.T. Abraham Group, i njihova članica, Aluminij Industrija d.o.o., potpisali su desetogodišnji ugovor o strateškom partnerstvu s Advaita Group. <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij Industrija d.o.o. je potpisivanjem ovoga ugovora stekla važnog partnera u globalnoj trgovini aluminijskim proizvodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Advaita Group sa svojim znanjem, stručno&scaron;ću, i mrežom globalnih suradnika će promovirati ponovni ulazak aluminija na globalno trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvr&scaron;ni direktor i predsjednik Aluminij Industrije d.o.o. Amir Gross Kabiri kazao je kako će suradnja s Advaitom i njihovim iskusnim timom uveliko doprinijeti ulasku proizvoda aluminija na nova trži&scaron;ta, &scaron;to je ključno za postizanje njihovih ciljeva i za budući rast te kompanije Generalna direktorica Advaita Group Katia Pazvantova istaknula je pak kako je suradnja Aluminij Industrije d.o.o. i Advaita Tradea omogućena međusobnim povjerenjem, zajedničkim vrijednostima i njihovim povjerenjem u projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radujemo se suradnji i pro&scaron;irenju iste na druge projekte u budućnosti", dodala je Pazvantova, priopćeno je iz press službe Aluminij Industrija d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-26-aluminij-potpis.jpgNovca iz Njemačke, Irske... sve manje! Egzistencija ljudi u BiH ugroženahttp://grude.com/clanak/?i=217602217602Grude.com - klik u svijetSun, 25 Oct 2020 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-04-018_egzodus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dijaspora je od travnja do kraja lipnja ove godine u BiH poslala 220 milijuna KM manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavila je Centralna banka BiH.<p>&nbsp;</p> <p>- Ukupni tekući transferi u drugom kvartalu iznosili su oko 904 milijuna KM, od čega se na novčane doznake iz inozemstva odnosilo oko 554 milijuna, a ostatak na ostale transfere - navodi se u informaciji.<br /><br /></p> <p>Ekonomist Zoran Pavlović kazao je za &ldquo;<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/604287/upitna-egzistencija-ljudi-koji-zive-od-novca-dijaspore" rel="nofollow" target="_blank">Avaz</a>&rdquo; da su građani BiH ovisni o novcu koji stiže iz dijaspore.<br /><br /></p> <p>- Manjak priljeva bio je očekivan. Jedini je problem &scaron;to nitko od dužnosnika nije o tome razmi&scaron;ljao. Zbog toga nisu donesene mjere kojima bi se dijaspori dozvolilo da dođe ove godine. Dijaspora nije znala može li doći u BiH ili ne, koristili su godi&scaron;nje odmore na drugim destinacijama - istaknuo je Pavlović.<br /><br /></p> <p>On smatra da smo sami sebi iskopali rupu u koju smo upali.<br /><br /></p> <p>- Dijaspora ima problem s koronavirusom kao i mi, pa jedan dio novca nije poslan u BiH zbog toga, a, s druge strane, nisu do&scaron;li ovdje na odmor, pa tako nisu ni donijeli novac koji obično ostavljaju u BiH. Posebno ako uzmemo u obzir da će FBiH oporezovati doznake od dijaspore s 10 posto. Zemlja smo u kojoj nitko ne misli unaprijed - naglasio je Pavlović.<br /><br /></p> <p>Na ovaj način, kaže sugovornik, dovedena je u pitanje egzistencija ljudi koji žive od doznaka dijaspore.<br /><br /></p> <p>- Problem je ozbiljan, isto kao da smo bolesnik kojem treba krv, a nje nema. Pitanje je kako ćemo savladati ovu financijsku situaciju s onoliko sredstava koliko imamo. Netko bi morao biti smijenjen zbog ovakvih propusta - zaključio je Pavlović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-04-018_egzodus.jpgLIDL STIŽE U BIHhttp://grude.com/clanak/?i=217590217590Grude.com - klik u svijetSat, 24 Oct 2020 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uspješno poslovanje u Hrvatskoj i Srbiji trebalo bi dovesti popularni trgovački lanac Lidl u Bosnu i Hercegovinu, objavio je Lebensmittel Zeitung, a prve trgovine u trebale bi biti otvorene 2022. godine.<p><br />U planu je otvaranje ukupno 30 trgovina.<br /><br /></p> <p>Iz BiH se masovno hrli u Lidl u susjedne zemlje stoga je otvaranje trgovina ovdje logičan potez.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgHP Mostar - Priopćenjehttp://grude.com/clanak/?i=217562217562Grude.com - klik u svijetThu, 22 Oct 2020 14:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-22-hp-posta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvo u posljednje 4 godine bilježi pozitivne poslovne rezultate. <p>&nbsp;</p> <p>Povodom zlonamjernog pisma upućenog od strane Nezavisnog sindikata djelatnika Hrvatske po&scaron;te o &bdquo;katastrofalnom stanju&ldquo; u Hrvatskoj po&scaron;ti Mostar objavljenog na pojedinim portalima, a u cilju istinitog informiranja javnosti, smatramo potrebnim iznijeti objektivne i provjerljive informacije o poslovanju, plaćama, rezultatima i revizorskom izvje&scaron;ću na koje se pozivaju, kr&scaron;enju prava radnika iz kolektivnog ugovora, Pravilnika o radu i Zakona o radu, kao i o planovima infrastrukturnog ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od dugogodi&scaron;njeg prethodnog razdoblja, Dru&scaron;tvo u posljednje 4 godine bilježi pozitivne poslovne rezultate. Kao i u svim drugim gospodarskim granama, korona kriza je utjecala na poslovanje Dru&scaron;tva u prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine, ali unatoč krizi svim radnicima je u 2020. godini redovno isplaćivana plaća, naknade za prijevoz i topli obrok, kao i sva druga prava koja su propisana Granskim kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu (za rođenje djeteta, za smrt člana obitelji, pomoć pri liječenju, otpremnine za mirovinu i ostala davanja propisana GKU).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom pandemije u travnju 2020. godine, kada su radnici u drugim industrijskim granama ostajali bez posla i egzistencije, Dru&scaron;tvo je svim radnicima isplatilo regres po radniku u iznosu od 472,00 KM, cijeneći činjenicu da smo u jeku epidemije uz veliko zalaganje svih održali aktivno poslovanje. Prosječna isplaćena neto plaća u zadnja tri mjeseca iznosi 1.125,00 KM. Unatoč korona krizi i evidentnim padovima u obujmu na&scaron;e temeljne djelatnosti &ndash; pisma, Dru&scaron;tvo ispunjava sve svoje obveze prema dobavljačima i likvidno je, te su zadržana sva radna mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče revizorskog izvje&scaron;ća, među rijetkim poduzećima u javnom sektoru smo dobili POZITIVNO mi&scaron;ljenje na financijske izvje&scaron;taje, &scaron;to u prijevodu znači da poslujemo u skladu sa zakonskim propisima i propisanim standardima. Navode o &bdquo;doktoratima, skupim zabavama i pjevačima, iznajmljivanju luksuznih automobila bez prethodne provjere trži&scaron;ta&ldquo; elaborirali smo Federalnoj parlamentarnoj komisiji za reviziju i Uredu za reviziju, te u tim postupanjima nema ni&scaron;ta nezakonito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temeljni razlog ulaganja u infrastrukturni objekt koji se problematizira u pismu Sindikata proizlazi iz promjene trži&scaron;nih uvjeta , gdje kao i druge Po&scaron;te u BiH a i u regiji imamo velik pad u obujmu pismovnih po&scaron;iljaka, a u isto vrijeme značajan rast po&scaron;iljaka brze po&scaron;te. Izlaz iz krize vidimo u razvijanju logističkih usluga, koje planiramo nuditi na trži&scaron;tu BiH, kao i ulaganje u digitalizaciju poslovanja. Cijenimo da bi ove aktivnosti u budućnosti dovele do stvaranja preduvjeta za pobolj&scaron;anja materijalnog statusa i davanja za radnike, te u tome smislu poduzimamo značajne aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u infrastrukturu i digitalizacija poslovanja je uvjet opstanka Dru&scaron;tva, jer trendovi pada temeljne djelatnosti su vidljivi iz mjeseca u mjesec i neminovni zbog razvoja tehnologije, kao i promjene pona&scaron;anja korisnika. Povećanje broja radnika i povećanje plaća u ovom trenutku značajnog pada osnovne djelatnosti i krize izazvane pojavom korone dovelo bi Dru&scaron;tvo na rub održivosti i toga trebaju biti svjesni i Sindikati kada izlaze u javnost s informacijama o načinu na koji po njima treba rje&scaron;avati probleme u Po&scaron;ti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da smo s oba Sindikata potpisali protokol o načinu komunikacije i rje&scaron;avanju zajedničkih problema, za koje ne tvrdimo da uopće ne postoje, očekujemo da Nezavisni sindikat djelatnika Hrvatske po&scaron;te svoje aktivnosti usklade s propisanim protokolom o komunikaciji, te da Dru&scaron;tvu koje i njih financira ne prave dodatnu &scaron;tetu ru&scaron;enjem ugleda ovakvim i sličnim priopćenjima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-22-hp-posta.jpgIzvoz FBiH u rujnu porastao za 22,2 postohttp://grude.com/clanak/?i=217547217547Grude.com - klik u svijetWed, 21 Oct 2020 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-truck.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U rujnu se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, zatim Hrvatsku i Austriju..<p>&nbsp;</p> <p>Federacija BiH je u rujnu 2020. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 632.282.000 KM, &scaron;to je za 22,2 posto vi&scaron;e u odnosu na kolovoz 2020. godine ili 2,3 posto manje u odnosu na rujan 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu 2020. ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.017.007.000 KM, &scaron;to je za 12,3 posto vi&scaron;e u odnosu na kolovoz 2020., odnosno 8,0 posto manje u odnosu na rujan 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju siječanj-rujan 2020. godine izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 1,12 posto, a uvoz je prosječno rastao za 1,73 posto. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom u rujnu je 62,2 posto, &scaron;to je za 5,1 posto vi&scaron;e u odnosu na kolovoz 2020. kada je pokrivenost iznosila 57,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trgovinski deficit Federacije BiH za rujan 2020. iznosi 384.725.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu se iz FBiH najvi&scaron;e izvozilo u Njemačku, zatim Hrvatsku i Austriju, a najvi&scaron;e se uvozilo iz Njemačke, Hrvatske i Italije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-truck.jpgBelje kupuje Meggle i zadržava oko 70 posto zaposlenika u Osijeku? http://grude.com/clanak/?i=217540217540Grude.com - klik u svijetTue, 20 Oct 2020 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-28-meggle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dogovaraju se detalji o prelasku osječke tvornice mlijeka pod okrilje Fortenova grupe, tako da kooperanti i radnici mogu odahnuti.<p>&nbsp;</p> <p>Prerada i proizvodnja mlijeka u Osijeku ipak se neće ugasiti 31. prosinca 2020. godine, samo će osječka tvornica mlijeka, koja se trenutačno zove Meggle, s prvim danom nove godine početi poslovati u sustavu Fortenova grupe, odnosno njihove tvrtke Belje Plus, koja će kupiti osječku tvornicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će kriza, koja je nastupila prije tri mjeseca kad je njemački Meggle objavio da napu&scaron;ta proizvodnju u Osijeku i Hrvatskoj na kraju ove godine, ipak dobiti, može se reći, sretan epilog, jer do zatvaranja tvornice ipak neće doći, a žrtve će na kraju biti minimalne. Iako ni Fortenova, odnosno Belje, ni Meggle jo&scaron; ne žele službeno potvrditi da je dogovor postignut, prema neslužbenim informacijama, u tijeku je "peglanje" posljednjih detalja, ali glavnina dogovora je postignuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Belje će tako zadržati do 70 posto od 160 radnika Megglea i nastaviti s preradom i proizvodnjom mlijeka u Osijeku, dio radnika vjerojatno će otići u prijevremenu mirovinu, a dijelu njih Belje će ponuditi posao u jednoj od drugih poslovnih jedinica. Također, planiraju preuzeti sve kooperante koji budu željeli nastaviti suradnju s njima. Njih je, inače, 282.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sporazum</strong></p> <p>- Sporazum je pri kraju i dogovaraju se posljednji detalji. Važno je i to &scaron;to Meggle drži do svog obećanja da će zadržati sve radnike do kraja godine i isplaćivati im plaće, a nakon toga će im isplatiti ugovorene otpremnine - rekla nam je osoba upućena u pregovore između Belja i Megglea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, objava Megglea da napu&scaron;ta Osijek i Hrvatsku izazvala je veliki &scaron;ok u Slavoniji koja je ionako gospodarski opusto&scaron;ena i za koju bi zatvaranje tvornice sa 160 radnih mjesta bio dodatni udarac i zato &scaron;to je riječ o mljekarskoj industriji koja je općenito u na&scaron;oj zemlji pala na niske grane. Posebno žestok tada je bio osječko-baranjski župan Ivan Anu&scaron;ić koji je rekao da je spreman pokrenuti i različite vrste pritisaka prema Meggleu zbog takve odluke. Ipak, u sljedećim danima uslijedili su sastanci na visokom nivou u koje se uključila i Vlada RH preko Ministarstva poljoprivrede, a i premijer Andrej Plenković dao je podr&scaron;ku pronalasku rje&scaron;enja kojim bi se ipak očuvala 71 godinu duga tradicija osječke mljekarske industrije. Anu&scaron;ić je, inače, prije nekoliko tjedana najavio da se nazire kraj pregovorima oko preuzimanja Megglea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Razgovori s Meggleom su zavr&scaron;eni. Meggle odlazi, ali od 65 do 75 posto radnika ostat će raditi. Ostale radnike ćemo zbrinuti. Proizvodnja će se nastaviti u pogonima Megglea, a o detaljima bi javnost trebali izvijestiti oni koji su pregovore vodili - rekao je Anu&scaron;ić prije dva tjedna u emisiji "Otvoreno" HRT-a. Ni sada nije želio ulaziti u detalje dok to ne objave tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Megglea su na na&scaron; upit odgovorili da su "uložili veliki napor kako bi osigurali pozitivan ishod razgovora s nekoliko potencijalno zainteresiranih tvrtki. Pregovori su u vrlo visokoj fazi, ali bez suglasnosti drugih strana i s obzirom na obavezu o tajnosti podataka, u ovom trenutku ne možemo dati vi&scaron;e informacija". Interes za kupnju Megglea pokazao je i Dukat, a svojedobno je i vlasnik Žita Marko Pipunić rekao da je zainteresiran, ali pregovora nije bilo. Kad je, pak, o radnicima riječ, poznato je da su sindikati s Meggleovom Upravom dogovorili otpremnine koje su 25 posto vi&scaron;e od zakonske obveze, a za njih je osigurano osam milijuna kuna ukupno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vi&scaron;e od 4000 krava</strong></p> <p>Belje, inače, u svom sastavu ima i mliječno govedarstvo s vi&scaron;e od 4000 krava koje godi&scaron;nje daju 35 milijuna litara mlijeka, kao i Tvornicu mliječnih proizvoda u kojoj se pripremaju poznati beljski sirevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom akvizicijom Belje će povećati svoj udio u otkupu mlijeka na hrvatskom trži&scaron;tu s trenutačno 11 na 16 posto, ali će i dalje ostati treći igrač na toj sceni, gdje dvije trećine trži&scaron;ta drže Dukat s 42 posto i Vindija s 29 posto.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-28-meggle.jpgMostar i Međugorje pretrpjeli nesagledive gubitke, Neum se izvukaohttp://grude.com/clanak/?i=217512217512Grude.com - klik u svijetSun, 18 Oct 2020 16:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-gospa_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turizam u Hercegovini je zbog pojave koronavirusa pretrpio ogromne gubitke koje je gotovo nemoguće sabrati jer su od očekivana dva milijuna posjetitelja ostali bez 70 posto turista.<p>&nbsp;</p> <p>Direktor turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Andrija Kre&scaron;ić za Klix.ba kaže da su Mostar i Međugorje pretrpjeli nesagledive gubitke, dok je situaciju izvukao Neum kao jedini bh. grad na moru koji i živi od ljetnog turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako u HNŽ nemaju jasne pokazatelje stanja ni adekvatne sustave evidencije procjenjuje se da je na području čitave županije ostvareno svega oko 30 posto posjeta od onih koje su planirane. Od samog početka godine je u Mostaru i Međugorju bilo dobro krenulo, a onda je pojavom koronavirusa, uvođenjem restriktivnim mjera i zatvaranjem granica sve stalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon relaksacije mjera su uglavnom dolazili samo domaći turisti, a tijekom srpnja i kolovoza je samo Neum donekle izvukao situaciju. Kao destinaciju su ga otkrili brojni građani BiH, Srbije i Crne Gore nakon &scaron;to su ga odlučili posjetiti zbog komplikacija na granicama i promocije koju smo radili, kaže Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost promocija domaćeg turizma s obzirom na rekordna očekivanja gostiju iz svih krajeva svijeta nije pomogla Mostaru ni Međugorju koji inače žive od stranih turista iz trećih zemalja.Voditelj ureda Turističke zajednice u Međugorju Željko Vasilj je u vi&scaron;e navrata istaknuo kako od postojanja tog marijanskog sveti&scaron;ta nikada nije bilo manje turista. Naglasio je da u Međugorje 90 posto gostiju dolazi iz dalekih zemalja, a kako to nije bilo moguće, nastale &scaron;tete su nepopravljive. U Mostaru se očekivalo milijun i pol turista, ali 70 posto njih nije moglo doći. To je dovelo do ruba propasti privatnika i gospodarstvenika koji su u gradu na Neretvi uložili ogromna sredstva da bi se pripremili za najbolju turističku sezonu u povijesti toga grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj Turističkog ureda u Mostaru Mensud Duraković nagla&scaron;ava da su očekivanja rekordne sezone bila opravdana i realna, jer je urađena odlična promocija i Stari most je u svjetskim turističkim agencijama nezaobilazno mjesto za posjetu, a Mostar među top destinacijama. Očekivanja su definitivno bila velika kao i ulaganja u sezonu koja je trebala biti najbolja prema svim parametrima. Najvi&scaron;e su pogođeni ljudi koji su u staroj gradskoj jezgri uložili ogromna sredstva u infrastrukturu koja je zaista rađena iznad prosjeka u Europi. Na kraju zbog cijele situacije ni uloženo nisu mogli vratiti, obja&scaron;njava nam Duraković. Turisti koji su dolazili tijekom ljeta posjetiti Stari most i staru gradsku jezgru su bili uglavnom domaći gosti koji se nisu dugo zadržavali, a kako su nam u vi&scaron;e navrata rekli tamo&scaron;nji ugostitelji i trgovci samo rijetki su ostavljali novac. Prihodi koji su ostvareni od turizma u starom gradu uglavnom se odnose na razdoblje prije nego &scaron;to su uvedene restriktivne mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove posjete turista koji su uglavnom bili domaći gosti dogodile su se u srpnju i kolovozu , a oni su na području Blagaja, Bune i Kosora punili smje&scaron;tajne kapacitete kuća s bazenima za godi&scaron;nje odmore s obiteljima, kaže Duraković. Nagla&scaron;ava da je to bio novi vid turističke ponude koji je nastao iz projekta &ldquo;Mostar na vodama&rdquo;, kroz koji je Turistička zajednica nastojala obogatiti ponudu u najvećem hercegovačkom gradu za sezonu koja je trebala nadma&scaron;iti sve dosada&scaron;nje rekorde po dolasku gostiju. Nakon potpunog fijaska i pored toga &scaron;to su granice otvorene te Mostar i Međugorje imaju tijekom čitave godine zanimljive ponude turistički radnici jo&scaron; nemaju očekivanja od turista s obzirom na to im treba negativan test na Covid-19 koji ne smije biti stariji od 48 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U HNŽ rade novu promociju za Mostar koji je tijekom čitave godine atraktivan za tursite kao grad s bogatom kulturno-povijesnom ba&scaron;tinom i za Međugorje koje je broj jedan u vjerskom turizmu, te jedinstvena zimska izleti&scaron;ta na Ruji&scaron;tu i Blidinju, a u strahu od nadolazeće sezone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatraju nemogućim zanemariti činjenicu da broj novozaraženih osoba u Mostaru i čitavoj županiji neprestano raste, jer bi se nove restrikcije i udar na turizam te&scaron;ko mogli preživjeti. Podsjećaju da zbog udara na turizam trpi ogromne gubitke čitavo gospodarstvo &scaron;to se održava i na nedovoljno punjenje proračuna na svim razinama. To bi moglo dovesti do situacije da nema sredstava ni za osnovnu pomoć građanima i nesagledivih posljedica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-gospa_medjugorje.jpgNove investicije Petra Ćorluke! ''On jamči temelj za kvalitetan turizam''http://grude.com/clanak/?i=217499217499Grude.com - klik u svijetSat, 17 Oct 2020 16:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-15-petar_corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S Hotelima Baška voda je već potpisao predugovor, a očekuje se kako će uskoro preuzeti i potpisati konačni kupoprodajni ugovor. Ove informacije je potvrdio ravnatelj Hotela Baška Voda Jakša Medić.<p><br /> "S hotelom Hrvatska se radi o fantastičnom turističkom kompleksu koji ima perspektivu postati visokokvalitetni hotelski resort. Petar Ćorluka pokazao je da teži izvrsnosti i u Bosni i Hercegovini i u Zagrebu, a ovakav investitor garantira&nbsp;jedan temelj za kvalitetni turizam u Ba&scaron;koj Vodi", kazao je Medić.<br /><br /> <br /> Hoteli Ba&scaron;ka Voda su skoro okončali projekt preuređenje bungalova u obiteljski resort s četiri zvjezdice, ali nije isključeno kako će Ćorluka odbiti ovakvo rje&scaron;enje jer se u njegovoj blizini nalazi hotel Hrvatska.<br /><br /> <br /> Turističko naselje je smje&scaron;teno na južnoj strani Ba&scaron;ke Vode, u borovoj &scaron;umi tik uz plažu. Ćorluka je zainteresiran za gradnju hotela s pet zvjezdica u Makarskoj, na Bilo&scaron;evcu, a ovaj projekt je trenutno na čekanju, pi&scaron;e&nbsp;Slobodna Dalmacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-15-petar_corluka.jpgZHŽ: Poziv za certifikaciju objekata pogodnih za bicikliste http://grude.com/clanak/?i=217484217484Grude.com - klik u svijetFri, 16 Oct 2020 13:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-16-bike_friendly.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Putem ovog poziva subvencionira se certifikaciju za 20 objekata u iznosu od 40% cijene certifikacije za svaki od 5 Bike Friendly Standarda. Certifikat će vrijediti do kraja 2023. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije objavljuje Javni poziv za certifikaciju objekata pogodnih za bicikliste (Bike Friendly Standard), u sklopu projekta "Biciklističke rute za unaprjeđenje prirodne i kulturne ba&scaron;tine Hercegovine i Crne Gore &ndash; Cycling Rural".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putem ovog poziva subvencionira se certifikaciju za 20 objekata u iznosu od 40% cijene certifikacije za svaki od 5 Bike Friendly Standarda. Certifikat će vrijediti do kraja 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Registrirani subjekti koji se žele prijaviti mogu se prijaviti unutar neke od sljedećih kategorija Bike Friendly Standarda:</p> <p>&nbsp;</p> <p>BFS za smje&scaron;tajne objekte, namijenjen je za različite kategorije smje&scaron;taja: smje&scaron;taj u poljoprivrednom/seoskom gazdinstvu, apartmani, pansioni, kuće za odmor, kampovi, moteli, hoteli i hosteli.</p> <p><br />BFS za ugostiteljske objekte, u koje spadaju sljedeći ugostiteljski objekti: restorani, kafići, pubovi, slastičarne, benzinske stanice, trgovački centri itd.<br />BFS za turističke agencije, a namijenjen je turističkim agencijama, turističkim info centrima itd.</p> <p><br />BFS za servisne stanice, u &scaron;to spadaju: servisi za popravku bicikla, servisi u sklopu trgovina bicikla, trgovačkih centara, auto servisa, servisi poljoprivredne mehanizacije.</p> <p><br />BFS za javne garaže i parkinge uz prirodne i kulturne atrakcije, pje&scaron;ačke zone, muzeje, galerije, starogradske jezgre, pećine, rijeke, jezera, slapove itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bike Friendly je opće poznat sinonim za usluge prilagođene biciklistima. Usluge označene Bike Friendly oznakom su objekti/servisi/atrakcije, itd. koji zadovoljavaju minimum standarda prilagođenih cikloturistima i njihovim potrebama, tj. subjekti koji su prepoznati po svom trudu da stvore ugodnu atmosferu za cikloturiste. Bike Friendly Standard je program kojim se, za potrebe cikloturizma, daje priznanje i certifikat pružateljima usluga koji, ispunjavajući uvjete, podržavaju biciklističke vožnje, biciklistička putovanja i biciklistička turistička iskustva u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potreba za ovako opremljenim objektima odavno je izražena sve većom posjećeno&scaron;ću turističkih destinacija na na&scaron;im područjima, ali i zbog intenzivnog razvoja, odnosno pro&scaron;irenja nove cikloturističke ponude kroz projekt "Cycling Rural".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proces certifikacije će se sastojati od:</p> <p>- Prijave zainteresiranih subjekata za certificiranje za jednu od gore navedenih kategorija;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Četiri radionice na području Županije Zapadnohercegovačke prema rasporedu koji će biti naknadno određen, na temelju broja prijava po pojedinoj općini/gradu u Županiji;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Proces ugovaranja certifikacije sa subjektima;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Terenske posjete jedan na jedan na lokacijama subjekata radi pripreme za certifikaciju;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ispunjavanje uvjeta za dobivanje certifikata će biti vremenski ograničeno zbog trajanja projekta;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Posjeta nezavisnog evaluatora radi provjere ispunjenja uvjeta;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dodjela certifikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavu je potrebno dostaviti na e-mail ana@eui-zzh.ba, a primaju se najkasnije do 15. studenog 2020. godine do 14:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, projekt "Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne ba&scaron;tine Hercegovine i Crne Gore &ndash; Cycling Rural" provodi se u okviru 2. poziva Programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020. Projekt je započeo 1. listopada 2019. godine, a provedba će trajati 18 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000,00 eura, od čega Europska unija financira 400.000,00 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Partneri projekta su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nositelj projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi (CG).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europska unija financira ovaj projekt s ciljem jačanja i diversifikacije kvalitete turističke ponude, te razvoja i promocije biciklističke i turističke ponude na otvorenom, u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Projekt će rezultirati stvaranjem nove i atraktivne turističke ponude pod brendom "CYCLING RURAL" koja će se uključiti u turističku ponudu obje zemlje, kao i u ukupnu turističku ponudu Jadranskog zaleđa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-16-bike_friendly.jpgBRAĆA PIVAC U HERCEGOVINI OTVARAJU NOVIH 70 RADNIH MJESTAhttp://grude.com/clanak/?i=217460217460Grude.com - klik u svijetWed, 14 Oct 2020 15:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-14-pivac-ljubuski.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč svim problemima izazvanim koronavirusom, Ljubuški bi u idućoj godini trebao dobiti tvornicu koja će zapošljavati desetke stanovnika ovoga grada. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o Mesnoj industriji Braća Pivac d.o.o., koja uskoro počinje s gradnjom pogona na prostoru gospodarske zone Mostarska Vrata - Cerno.<br /><br /></p> <p><em><strong>Nadoplata i plan<br /><br /></strong></em></p> <p>S planovima gospodarstvenika, koji u svojoj grupaciji zapo&scaron;ljavaju vi&scaron;e od 2500 ljudi, od čega 350 samo u Vrgorcu, bit će upoznati vijećnici Gradskog vijeća Ljubu&scaron;ki na ovotjednoj sjednici. Pred vijećnicima će se sutra naći prijedlog zaključka o zamjeni nekretnina između Grada Ljubu&scaron;kog i Mesne industrije Braća Pivac d.o.o.</p> <p><br />Grad Ljubu&scaron;ki, naime, vlasnik je i posjednik nekretnine Gornje brdo u Hra&scaron;ljanima, povr&scaron;ine 5856 četvornih metara, kao i nekretnine Gaj u Cernu (16.052 četvorna metra) te ih daje u zamjenu, uz nadoplatu, Mesnoj industriji Braća Pivac d.o.o. za nekretninu u njezinu vlasni&scaron;tvu i posjedu &ndash; Gornje brdo (9978 četvornih metara). Kako stoji u obrazloženju, vlasnik navedenog zemlji&scaron;ta traži zamjenu radi izgradnje proizvodnog pogona, čiji je osnovni cilj unaprjeđenje mesne industrije, kao i zapo&scaron;ljavanje radnika s područja Ljubu&scaron;kog, te se obvezuje isplatiti razliku u trži&scaron;noj cijeni predmetnih parcela sukladno procjeni sudskog vje&scaron;taka građevinske struke.<br /><br /></p> <p><em><strong>Poticaj za ostanak mladih<br /><br /></strong></em></p> <p>&ldquo;Stalni sudski vje&scaron;tak arhitektonske struke Haris Mahić obavio je procjenu trži&scaron;ne vrijednosti nekretnina koje se zamjenjuju te utvrdio da ukupna vrijednost nekretnina u vlasni&scaron;tvu Mesne industrije Braća Pivac d.o.o. iznosi 59.868 maraka, a vrijednost nekretnine u vlasni&scaron;tvu Grada Ljubu&scaron;kog 262.869 maraka, tako da razlika vrijednosti nekretnina iznosi 203.028 maraka u korist Grada Ljubu&scaron;kog&rdquo;, stoji u materijalima koji su dostavljeni vijećnicima Gradskog vijeća.</p> <p><br />Ovom zamjenom sporazumno se rje&scaron;ava pitanje naknade za nekretnine bez provedbe dugotrajnijega postupka izvla&scaron;tenja. Pogon čija gradnja počinje uskoro sadržavat će skladi&scaron;te svježeg mesa, skladi&scaron;te zamrznutog mesa, pogon rasijecanja, pogon pakiranja svježeg mesa, pogon narezivanja, su&scaron;aru, proizvodnju mesnih prerađevina, diskont, maloprodaju, administraciju i komercijalu te odjel transporta.</p> <p><br />Prema riječima v. d. gradonačelnika Ljubu&scaron;kog Vedrana Markotića, kompletni kompleks po zavr&scaron;etku izgradnje trebao bi zapo&scaron;ljavati od 60 do 70 osoba. Markotić ističe kako će ugovor između Mesne industrije Braća Pivac d.o.o. i Grada Ljubu&scaron;kog biti potpisan u idućih nekoliko dana. &ldquo;Iskoristio bih priliku i ovim putem zahvalio Mesnoj industriji Braća Pivac d.o.o. &scaron;to su Ljubu&scaron;ki prepoznali kao sigurnu i prosperitetnu sredinu u kojoj žele razvijati svoje poslovanje&rdquo;, naglasio je Markotić te dodao kako će u sljedećem razdoblju fokus biti na gospodarskom razvoju Ljubu&scaron;kog i otvaranju radnih mjesta. Podsjetimo, Grad Ljubu&scaron;ki nedavno je usvojio odluku o pružanju financijske potpore investitorima na neizgrađenom građevinskom zemlji&scaron;tu u gospodarskim zonama Zvirići i Mostarska Vrata kojom se Grad Ljubu&scaron;ki obvezuje investitoru isplatiti iznos financijske potpore od 20 do maksimalno 60 posto od uplaćene prodajne cijene na neizgrađenom građevinskom zemlji&scaron;tu u spomenutim gospodarskim zonama. Gradnja pogona Braće Pivac rezultat je spomenute odluke.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-14-pivac-ljubuski.jpegU redu je da se ne mijenjate, osim ako ne želite tapkati u mjestuhttp://grude.com/clanak/?i=217401217401Grude.com - klik u svijetSat, 10 Oct 2020 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-10-step-by-step.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bježite li u zaklon ili ste pripravni mijenjati se?<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to god da radite, ide vam pristojno i bez kori&scaron;tenja socijalnih mreža i bez da zaposlene &scaron;aljete na rafting na Neretvu da se nauče timskom radu. Ne zanima vas &scaron;to je sve u stanju 3D printer? Dugo godina se bavite svojim poslom i sasvim ste fino preživjeli i bez tog oblaka kojeg stalno spominju informatički pametnjakovići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda vam je, sve <em><strong>do sada</strong></em> i i&scaron;lo dobro, no ne znate bi li možda moglo i bolje od dobrog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pandemija korona virusa pokazala je da se <em><strong>do sada</strong></em> može dogoditi iznenada i s nezamislivim posljedicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da ne bi bilo zabune, ovdje uopće nije riječ o Facebooku i guranju u prvi red kad se dijele pozivi za konferencije i obuke. Riječ je <em><strong>o promjeni</strong></em> i kako na nju gledate, kao na neprijatelja ili saveznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bježite li u zaklon ili ste pripravni mijenjati se?</strong></p> <p>Održavanje na povr&scaron;ini uzburkanih poslovnih voda ovih dana zahtijeva spremnost i gotovo trenutačnu prilagodbu na nove i drugačije stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjene jesu neugodne i te&scaron;ke, barem u početku. Dajemo zato nekoliko sugestija kako da ih učinite podno&scaron;ljivijima, ali i vi&scaron;e od toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Naučite se pozdraviti sa starim</strong></p> <p>Razumljivo je da cijenite vlastito iskustvo, način na koji poslujete, proizvod ili uslugu koju ste stvorili i koju prodajete. Po&scaron;tovanje je sasvim u redu. Međutim, duboka zaljubljenost i nije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pretpostavimo da ste do sada narudžbe primali isključivo telefonom i pretpostavimo da je to funkcioniralo ba&scaron; onako kako treba a onda su do&scaron;le nove generacije. One nemaju ni ba&scaron; puno vremena a ni strpljenja čekati da se netko nekada na drugoj strani javi. Kad ne&scaron;to požele, žele odmah, po mogućnosti jednim dodirom na svom pametnom telefonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poslu je opasno ostati dulje vrijeme nepomično, na jednom mjestu. Naučite povremeno reći zbogom i odlučno krenuti dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne bojte se novog</strong></p> <p>Sjetite se, sve je u glavi! Ako sami sebi stalno govorite kako je nekad bilo bolje i kako ni&scaron;ta novo neće valjati, nekako će se tako i desiti. Na svu sreću, vrijedi i obrnuto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najgore &scaron;to možete učiniti jeste odbijati poslovne prilike samo zato &scaron;to od vas iziskuju nove stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tražili su od vas da moderirate sljedeći sastanak tima ali, kako ste neskloni naći se u centru pozornosti, radije biste da su vam tražili da pužete po podu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savladajte strah od novog vjerovanjem u sebe i svoju sposobnost da brzo učite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Shvatiti i prihvatiti</strong></p> <p>Bilo da sami potičete promjenu bilo da ona potiče vas, bitno je znati &scaron;to je iza nje, otkuda dolazi i za&scaron;to nam se događa. Promjena samo radi promjene je uzaludan trud.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju da ste vi menadžer ili vlasnik koji uvodi promjenu, trebate se potruditi da uposleni ne osjećaju promjenu kao akt prisile! Objasnite im &scaron;to želite postići, odgovorite na njihove eventualne bojazni! Postignete li da va&scaron;i ljudi promjenu prihvate kao svoju, va&scaron; posao s njenim uvođenjem tu se i zavr&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Određena doza optimizma pri tome je nužna. Pretjerana doza optimizma može biti kontraproduktivna. Morate govoriti istinu, i samo istinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U malim dozama</strong></p> <p>Kad su promjene u pitanju, a posebno krupne i važne, brzina je najgori mogući pomagač. Godine promjena ne mogu se strpati u nekoliko mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko da ćete sa željenim uspjehom digitalizirati sve poslovne funkcije odjednom ili u jednom danu prebaciti sve svoje proizvode na online prodaju. Jedno po jedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne budete li se kretali korak po korak, postoji opasnost da posustanete već na samom startu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Umjesto da radite za promjenu, učinite da ona radi za vas</strong></p> <p>Biti u stanju okrenuti promjenu iz nužde u promjenu za svoju korist je osobina pravih pobjednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recimo da vas je čitava ova situacija s korona virusom natjerala da vi&scaron;e radite od kuće ili da va&scaron;i uposleni rade vi&scaron;e od kuće. Kad biste samo za trenutak prestali negodovati možda bi ste i shvatili koje je sve prednosti takav način rada pokazao u ovo kratko vrijeme?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda je pravi trenutak da razmislite o tome da ubuduće vi&scaron;e komunicirate online a salu za sastanke iskoristite u ne&scaron;to pametnije!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvorenost, spremnost i brza prilagodba na promjene sve do sada su bile poželjne osobine, odnosno bile su opcija. Vi&scaron;e nisu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želite li opstati i razvijati se onda budite pozitivni i nastojte gledati dalje od sada&scaron;njeg trenutka. Neka promjena bude saveznik i &scaron;ansa, nikako neprijatelj!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji rade u javnom sektoru sigurno smatraju kako je promjena u tom okruženju moguća koliko i metar snijega u Mostaru u srpnju. Kad bolje razmislite, to uopće nije nemoguće. Uostalom, ako ne možete mijenjati procedure i obrasce, uvijek vam ostaje da mijenjate sami sebe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-10-step-by-step.jpgUtjerivači dugova dobili su pomoć od države!http://grude.com/clanak/?i=217375217375Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-novac-kune.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četiri tvrtke koje inače imaju milijunsku dobit na naplati dugova su od ožujka do svibnja primile oko 827.000 kuna pomoći!<p>&nbsp;</p> <p>Predugo čekamo. EU je trebala svojom direktivom urediti poslovanje Agencija koje otkupljuju dugove, ali jo&scaron; nije. Ako to ne bude uskoro, ići ćemo na svoja zakonska rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvoreno to priznaje visokopozicionirani sugovornik iz Vlade kad smo pitali za&scaron;to Hrvatska jo&scaron; nije uredila poslovanje za otkup potraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjerava da su svjesni problema preprodaje dugova i da se to poku&scaron;ava smanjiti, a posljednji potez je povukao ministar financija Zdravko Marić u Zakonu o porezu na dobit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Propisao je da banke mogu otpisati dugove koje ne mogu naplatiti, a to im neće ulaziti u obračun poreza na dobit. Procedura je jednostavna, a moraju dužniku dostaviti dokument da vi&scaron;e ni&scaron;ta ne duguje nikome i da je njegov dug rije&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali u srijedu je pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila:</p> <p>- Iako dobrodo&scaron;la, ova mjera ne može ni približno odgovoriti na probleme prezaduženih i dugotrajno blokiranih građana koji su izloženi neugodnostima zbog nedostatka regulacije rada ovih agencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Banke će odlučiti isplati li im se vi&scaron;e otpisati ili prodati dug, možda bude manje preprodaje, ali nereguliranost rada tvrtki koje kupuju dugove i dalje ostaje. Jer nisu samo banke te koje prodaju dugove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njih barem postoje podaci koje vodi HNB. Ali tu su telekomi, komunalna poduzeća ili svi oni koji procjenjuju da im je bolje prodati jeftino dug i&nbsp;<span>prepustiti nekom drugom da ga naplati.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo banke, za koje postoje podaci, prodale su od 2010. godine 36,7 milijardi kuna, po prosječnoj cijeni od 39,4 posto. Odnosno za dug građana od 100 kuna dobile su 39,4 kune i skinule sebi problem s leđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve ostale ne postoje podaci. HNB, regulatorna agencija HANFA, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa: ni u čijoj nadležnosti nije kontrola tvrtki koje otkupljuju dugove i onda ih utjeruju od poduzetnika i građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni nemaju nikakvu zakonsku regulativu koja propisuje pravila naplate, evidencije ili &scaron;tite račune građana, kao &scaron;to postoje primjerice kod banaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zna se ni koliko točno takvih tvrtki postoji, ali one koje su poznate redom ostvaruju godi&scaron;nje vi&scaron;emilijunsku dobit!</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ali unatoč tome, neke od njih su zatražile i dobile pomoć od države proljetos. Na popisu potpora na&scaron;li smo četiri takve tvrtke, a ukupno su primile pomoć zbog te&scaron;koća u poslovanju od oko 827.000 kuna od ožujka do svibnja.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći dio potpore, 541.000 kuna, otpada na B2 kapital koji ima 171 zaposlenih i dobili su je samo u ožujku. Ta tvrtka je do pro&scaron;le godine bila najveća po prihodima i dobiti od svih koji se bave otkupom dugova. Svake godine do lani su izvrsno poslovali. Primjerice, 2017. godine su imali čak 177 milijuna kuna dobiti u poslu s dugovima, 2018. godine vi&scaron;e od 101 milijun kuna, ali lani su imali pad prihoda i zavr&scaron;ili s minusom od 200 milijuna kuna. Oni su jedini od većih koji su zavr&scaron;ili s takvim minusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpore su jo&scaron; uzeli i Prima Solvent, APS Croatia te CEI Zagreb. Oni su znatno manji, ali također su poslovali s dobiti zadnjih godina. Primjerice, APS je lani imao 4,4 milijuna dobiti, Prima Solvent 1,46 milijuna, a CEI Zagreb oko 640.000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je B2 kapital, čiji vlasnici su iz Norve&scaron;ke, lani pao s prihodom, trenutačno je najveća agencija EOS Matrix, osnovan njemačkim kapitalom. Oni su i lani ostvarili 514,9 milijuna kuna prihoda i dobit od 113, 6 milijuna kuna. Nema ih u evidenciji onih koji su uzeli pomoć.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-novac-kune.jpgČelnici HRT-a i RTV Herceg Bosne potpisali ugovor o suradnjihttp://grude.com/clanak/?i=217373217373Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 17:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-08-hrt-rtvhb.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu je danas potpisan ugovor između čelnika Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Herceg Bosne.<p><br />Na ovaj način je i službeno nastavljena suradnja dvije medijske kuće, a HRT i RTV Herceg Bosne su već nekoliko puta u zadnjih godinu dana realizirali zajedničke projekte i prijenose. Novim ugovorom je trasirana buduća suradnja i spremnost ove dvije kuće da krenu u nove projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo RTV Herceg Bosne je predvodio ravnatelj Stipo Galić, a on je ovom prilikom rekao kako potpisani sporazum o suradnji predstavlja novi iskorak za medijsku kuću kojoj je na čelu, pi&scaron;e pogled.ba.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-08-20-10-08-hrt-rtvhb1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zadnjih godina smo intezivirali suradnju sa kolegama u Zagrebu i oni su već iskazali punu potporu radu RTV Herceg Bosne. Novi sporazum je potvrda dobrih odnosa i zajedničkih planova koje imamo u budućnosti. Idemo dalje kreirati &scaron;to kvalitetniji TV program na zadovoljstvo svih na&scaron;ih gledatelja, osobito Hrvata u BiH kojima su godinama tražili TV program na svome jeziku. Sada ga imaju, a ovakvi sporazumi su samo jamstvo kako ćemo u budućnosti nastaviti napredovati - poručio je Galić.<br /><br /><br />Potpisivanju sporazuma su nazočili i zastupnici u Saboru Republike Hrvatske koji dolaze iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-08-hrt-rtvhb.jpegOvo je popis plaća za zanimanja u Njemačkoj http://grude.com/clanak/?i=217358217358Grude.com - klik u svijetWed, 07 Oct 2020 19:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-01-njegovatelji-680x388.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Savezni zavod za zapošljavanje u Njemačkoj objavio je popis naknada iz širokog spektra profesija.<p>&nbsp;</p> <p>Time tamo&scaron;nje institucije, navodi Fenix-magazin, žele osigurati veću transparentnost plaća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku donosimo popis naknada za 2019. godinu, a koji prikazuje srednju bruto plaću najpopularnijih zanimanja u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medicinska sestra (gerijatrija) 3.032 eura</p> <p>Ljekarnik 6.150 eura Arhitekt 4.087 eura</p> <p>Medicinski asistent 2.448 eura</p> <p>Optičar 2.448 eura</p> <p>Pekar 3.502 eura</p> <p>Prodavač peciva 1.839 eura</p> <p>Rukovatelj bagerom 3.421 euro</p> <p>Bankovni službenik 4.875 eura</p> <p>Inženjer građevine 5.246 eura</p> <p>Profesionalni vozač 2.556 eura</p> <p>Vozač autobusa 2.556 eura</p> <p>Krovopokrivač 3.265 eura</p> <p>Električar 3.143 eura</p> <p>Elektromehaničar 3.694 eura</p> <p>Recepcionar 1.807 eura</p> <p>Odgajatelj 3.598 eura</p> <p>Instruktor vožnje 2.837 eura</p> <p>Keramičar 3.003 eura</p> <p>Frizer 1.684 eura</p> <p>Vozač vilju&scaron;kara 2.687 eura</p> <p>Vodoinstalater 3.056 eura</p> <p>Čistač zgrada 2.080 eura</p> <p>Grafički dizajner 3.322 eura</p> <p>Pomoć u kući 2.140 eura</p> <p>Domar 2.889 eura</p> <p>Industrijski službenik 3.624 eura</p> <p>Industrijski mehaničar 3.922 eura</p> <p>IT stručnjak 4.236 eura</p> <p>Inženjer elektrotehnike 5.934 eura</p> <p>Pravni službenik 3.307 eura</p> <p>Blagajnik u trgovinama 2.214 eura</p> <p>Konobar 1.934 eura</p> <p>Automehaničar 3.077 eura</p> <p>Kuhar 2.284 eura</p> <p>Medicinska sestra 3.547 eura</p> <p>Moler 2.776 eura</p> <p>Skladi&scaron;ni radnik 2.814 eura</p> <p>Učitelji u osnovnoj &scaron;koli 4.318 eura</p> <p>Profesori u srednjoj &scaron;koli 5.488 eura</p> <p>Logističar 3.525 eura</p> <p>Logoped 2.575 eura</p> <p>Inženjer strojarstva 5.652 eura</p> <p>Zidar 3.214 eura</p> <p>Medicinsko-tehnički laborant 3.456 eura</p> <p>Metalski radnik 3.738 eura</p> <p>Bolničar u Hitnoj 3.404 eura</p> <p>Fizioterapeut 2.513 eura</p> <p>Pilot vi&scaron;e od 6.150 eura</p> <p>Psiholog 4.537 eura</p> <p>PR menadžer 4.436 eura</p> <p>Programer 4.644 eura</p> <p>Brodski mehaničar 3.953 eura.</p> <p>Kovač 3.050 eura Tajnik 3.306 eura</p> <p>&Scaron;pediter 3.252 eura</p> <p>Porezni službenik 2.803 eura</p> <p>Revizor vi&scaron;e od 6.150 eura</p> <p>Zubni tehničar 2.628 eura</p> <p>Tesar 3.153 eura</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli popis plaća i zanimanja možete pogledati <a title="RTL" href="https://www.rtl.de/cms/erzieher-industriekauffrau-altenpfleger-gehalts-check-fuer-100-beliebte-berufe-4606146.html" target="_blank">OVDJE</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-01-njegovatelji-680x388.jpgPrve mandarine najjeftinije u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=217355217355Grude.com - klik u svijetWed, 07 Oct 2020 16:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-27-mandarine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kilo mandarina u Čapljini možete kupiti po cijeni od 1,40 do 1,60 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Na trži&scaron;te &scaron;irom Hercegovine stigle su prve mandarine. Pored domaćih, hercegovačkih, na trži&scaron;tu su i one iz hrvatske doline Neretve, točnije Metkovića i Opuzena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je kako cijena mandarina varira od grada do grada. Najjeftinije su u Čapljini, gdje ih se na Veletržnici može naći od 1,40 do 1,60 KM po kilogramu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''To je realna cijena, ovo su na&scaron;e domaće mandarine i na trži&scaron;tu jo&scaron; nema toliko puno mandarina iz Hrvatske. Mi se nadamo da ćemo na&scaron; urod prodati dok dođu prodavači iz Hrvatske, jer će tada cijena sigurno ići dolje'', kaže za Bljesak.info jedan od prodavača na Veletržnici u Čapljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je potražnja dobra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ljudi kupuju, uželjeli su se mandarine, ali to će brzo splasnuti, međutim dok god ide prodaja, mi smo zadovoljni'', dodaje. Već uz magistralnu cestu M17 prema Mostaru cijena raste na 2,00 KM, dok ih se po trgovinama u Gradu na Neretvi može pronaći po cijeni od 2,10 i vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična je situacija i u Ljubu&scaron;kom i &Scaron;irokom Brijegu, gdje mandarine drže cijenu od 2,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzgajivači tvrde kako je urod ove godine dobar, pa se može očekivati da će zasićenjem trži&scaron;ta cijena mandarine &scaron;irom Hercegovine padati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-27-mandarine.jpgStižu velike promjene u internetskoj trgovinihttp://grude.com/clanak/?i=217317217317Grude.com - klik u svijetMon, 05 Oct 2020 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-internet_shutterstock_03032015_1200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljudi se i dalje boje kupovati online, pogotovo prekogranično.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj tjedan je Odbor za za&scaron;titu potro&scaron;ača u Europskom parlamentu usvojio Akt o digitalnim uslugama kojem je cilj postaviti temelje za veća prava potro&scaron;ača na internetu. Na dokumentu je radila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. &bdquo;Danas u EU vi&scaron;e od 71 posto građana kupuje preko interneta. Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj oko 45 posto građana kupuje online, ali tek 17 posto iz druge države članice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi se i dalje boje kupovati online, pogotovo prekogranično. Cilj ovog dokumenta postaviti temelje za izjednačavanje prava potro&scaron;ača na internetu, s onima koja imaju kad kupuju u običnim trgovinama&ldquo;, objasnila je Borzan. Prema podacima, skupa ili nedostupna dostava se i dalje navodi kao jedan od ključnih problema pri kupovini na internetu. Uz to, potro&scaron;ači se žale i na probleme u komunikaciji s trgovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Problemi se pojavljuju ukoliko potro&scaron;ači kupuju preko posredničkih platformi, poput Amazona, gdje nije jasno regulirano tko je odgovoran, platforma ili trgovac pa se odgovornost nerijetko prebacuje s jednog na drugog na &scaron;tetu potro&scaron;ača. Stav Odbora za za&scaron;titu potro&scaron;ača je da platforme trebaju snositi veću odgovornost oko toga kome dozvoljavaju prodaju preko njihovih stranica&ldquo;, obja&scaron;njava Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je zadnja direktiva o poslovanju na internetu usvojena 2000. godine, zastupnici smatraju da je krajnje vrijeme da se pravila prilagode dana&scaron;njim okolnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Trži&scaron;te online ogla&scaron;avanja se procjenjuje na 64,8 milijardi eura. U Hrvatskoj se tako ogla&scaron;ava vi&scaron;e od četvrtine poduzeća. Građani mi se jako žale na oglase koji ih &bdquo;prate&ldquo; na internetu. Transparentnost ogla&scaron;avanja je jedan od velikih prioriteta i potro&scaron;ač treba moći isključiti takvo praćenje, znati za&scaron;to vidi neke oglase, tko ih plaća i kako se koriste njihovi podaci&ldquo; rekla je Borzan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-internet_shutterstock_03032015_1200.jpgPetominutna rutina za mnogo bolji radni danhttp://grude.com/clanak/?i=217298217298Grude.com - klik u svijetSat, 03 Oct 2020 19:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-03-zena-kauc-jastuk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon ovakve jutarnje vježbe, sigurno ćete se osjećati mnogo opuštenije..<p>&nbsp;</p> <p>Za uspje&scaron;an početak radnog dana i obavljanje ove jutarnje rutine potrebno je odvojiti svega nekoliko minuta prije početka radnog vremena u svrhu pobolj&scaron;anja radne produktivnosti, raspoloženja i, na kraju krajeva, tjelesnog i mentalnog zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo možete učiniti na radnom mjestu, ali ako niste sami u prostoriji već je dijelite s vi&scaron;e kolega, potrudite se da dođete na posao nekoliko minuta prije ostalih kako biste imali potrebni mir i ti&scaron;inu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prva minuta</strong> &ndash; Zatvorite oči, očistite glavu od negativnih misli i dovedite se u stanje meditacije. Ugasite mobilni uređaj ili tablet jer su upravo oni najveći krivci dekoncentraciji i osjećaju nelagode.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Druga minuta</strong> &ndash; Koncentrirajte se na disanje. Mnogi zaboravljaju da je upravo pravilno disanje ključ mentalnog zdravlja, jer tako optimalna količina kiseika stiže do mozga, te stvara osjećaj smirenosti i ugodnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Treća minuta</strong> &ndash; Sada kada ste potpuno smireni i koncentrirani, poku&scaron;ajte na papir napisati (ili nacrtati) radne zadatke za tekući dan. Tako ćete imati bolji uvid u obaveze koje vas očekuju, a ujedno ćete se pobrinuti da ne zakasnite na dogovoreni sastanak ili radni ručak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Četvrta minuta</strong>&ndash; Nakon &scaron;to se zapisali ideje i radne obaveze u notes, odvojite bar minut vremena kako bi jo&scaron; jednom sve pregledali i prekontrolirali. Često se dogodi da pri ponovnom pregledu bilje&scaron;ki, uočite da ste slučajno ne&scaron;to zaboravili da napi&scaron;ete ili ste se možda nečeg sjetili u međuvremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Peta minuta</strong> &ndash; Bacite sve iz ruku, zatvorite oči i provedite posljednji minut ove rutine u ti&scaron;ini i koncentraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ovakve jutarnje vježbe, sigurno ćete se osjećati mnogo opu&scaron;tenije i spremniji se uhvatiti u ko&scaron;tac s novim radnim izazovima, pi&scaron;e <strong>Poslovni dnevnik</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-03-zena-kauc-jastuk.jpgPreporod ALUMINIJA: Ljudi se vraćaju na posaohttp://grude.com/clanak/?i=217280217280Grude.com - klik u svijetFri, 02 Oct 2020 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-aluminij1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sa šaltera službi za zapošljavanje u županijama na području Hercegovine u ovome tjednu 44 ljudi pokupilo je svoju dokumentaciju kako bi zasnovalo radni odnos. <p>&nbsp;</p> <p>Puni emocija, ali i entuzijazma svi ti ljudi biv&scaron;i su zaposlenici Aluminija iz Mostara s kojima su ugovori potpisali iz nove kompanije Aluminij industrija d.o.o u cilju ponovnog pokretanja pogona Ljevaonice u ovom posrnulome gigantu. Nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg potpunog ga&scaron;enja proizvodnje gigant se &ldquo;budi&rdquo;, a &scaron;to je drugi put u 20-ak godina. Jučer ujutro na ulazu su ih dočekali ljudi iz menadžmenta mjesecima nakon &scaron;to su svi dobili otkaze u &ldquo;starome&rdquo; Aluminiju. 
Oni su ključni dio vizije koja se razvija uz svakodnevnu brigu menadžmenta, a ponajprije predsjednika Uprave Aluminij industrije, uglednoga izraelskog poslovnog čovjeka Amira Grossa Kabirija, koji je na čelu projekta koji predvodi MT Abraham Group s kineskim gigantima China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China Industry of Engineering Metal &amp; Foreign Co., Ltd. (NFC).<br /><br /></p> <p>Od jučer su službeno u Aluminiju angažirana 82 stara (biv&scaron;a) radnika kompanije koja nastavljaju raditi na pripremama za ponovno pokretanje Ljevaonice. Tijekom kolovoza, kada je stupio na snagu ugovor o poslovnoj suradnji o uzimanju u najam pogona posrnule kompanije, svim snagama započelo se raditi na pripremi i vraćanju u funkcionalno stanje Ljevaonice i tamo&scaron;nje radne opreme koji su bili posve izvan pogona dulje od godinu dana. Kako su nam objasnili iz Aluminij industrije, potrebno je provesti remont postrojenja te sanirati &scaron;tete koje su izazvane činjenicom da su 15 mjeseci bili izvan funkcije, bilo da se radi o pećima, cjevovodu i drugim dijelovima postrojenja.<br /><br /></p> <p><strong>Probudili nadu<br /><br /></strong></p> <p>&ldquo;Uradili smo probu peći s energentom i pokazali da su u funkcionalnom stanju&rdquo;, rekli su iz Aluminij industrije. 
To je zahtijevalo velika ulaganja u samome početku jer kompanija ne radi, a ulaganja je osigurao investitor. Jednako kao i za plaće radnika koju su dobili pro&scaron;loga mjeseca, a druga plaća zaposlenima bit će isplaćena već sljedećeg tjedna. Kompaniju je u proteklome razdoblju, otkako se započelo s remontom postrojenja, posjetilo vi&scaron;e predstavnika partnera s kojima je godinama surađivao Aluminij d. d. kao i novi partneri. U pitanju su proizvođači opreme koja je vitalno važna za funkcioniranje, ponajprije pokretanje pogona tvornice Ljevaonice mostarskoga Aluminija koji bi s radom konačno trebao početi početkom studenog. Veliko je to isku&scaron;enje za sve u Aluminij industriji, &scaron;to s nestrpljenjem očekuju. Već su naručene sirovine i energenti potrebni za lijevanje metala aluminija u trupce. Potpisani su, naime, i ugovori o nabavi, ali i o prodaji metala. S obzirom na to da se radi o ponovnom početku proizvodnje, tijekom prva dva mjeseca očekuje se proizvodnja 3000 tona gotovih proizvoda.<br /><br /></p> <p>Kako se bude uhodavala sama proizvodnja, a budući da je riječ o novome načinu rada te je na početku u pitanju i svojevrsni testni rad, povećavat će se i proizvodnja. Tako se očekuje kako će do kraja godine sve biti spremno za povećanje proizvodnje koja bi u sljedećoj godini trebala iznositi polovinu nekada&scaron;njih kapaciteta. Naime, očekuje se kako će se na početku 2021. tijekom svakoga mjeseca proizvoditi vi&scaron;e od 3500 tona trupaca, da bi se na kraju godine dostigla brojka od 50.000 tona proizvedenih trupaca. Pokretanje pogona Ljevaonice podrazumijevat će i dodatno povećanje broja zaposlenih. Do kraja siječnja sljedeće godine očekuje se kako će se zaposliti najmanje jo&scaron; 90 starih radnika u Aluminij industriji, čime bi se broj ponovno angažiranih povećao na 170.<br /><br /></p> <p><strong>Cilj 100.000 tona<br /><br /></strong></p> <p>Uz sve to, sukladno petogodi&scaron;njem planu pokretanja proizvodnje u Aluminiju, već su obavljeni razgovori s ranijim partnerima kako bi se dodatno unaprijedila proizvodnja u pogonima Ljevaonice nakon čijeg bi se osuvremenjivanja tijekom 2022. godine stvorile pretpostavke za proizvodnju vi&scaron;e od 100.000 tona trupaca. Od početka rada u Aluminiju beneficije će imati i brojne druge kompanije poput Željeznica FBiH, koje će konačno moći pokrenuti teretne vlakove, oživjet će i Luka Ploče, čijih je 50 posto kapaciteta smanjeno nakon prekida rada mostarske kompanije, proizvođači električne energije, prijevoznici, kooperanti...</p> <p>Izravna je to injekcija i državi BiH sa zapo&scaron;ljavanjem ljudi, plaćanjem doprinosa... Ove projekcije dio su petogodi&scaron;njeg plana koji se već realizira, a ako ova kompanija bude imala potporu cijele zajednice i svih struktura, posve je izvjesno kako će ponovno biti gigant.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-aluminij1.jpgLJUBUŠKI: 60% novčane potpore ulagačima pri kupnji zemljištahttp://grude.com/clanak/?i=217272217272Grude.com - klik u svijetFri, 02 Oct 2020 09:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Investitori koji se odluče tvrtke graditi u gospodarskim zonama Zvirići i Mostarska Vrata ostvarit će financijsku potporu Grada Ljubuškoga. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u cilju privlačenja &scaron;to većeg broja investitora i otvaranja novih radnih mjesta gradske vlasti Ljubu&scaron;kog pripremile su odluku o pružanju financijske potpore investitorima na neizgrađenom građevinskom zemlji&scaron;tu u gospodarskim zonama Zvirići i Mostarska Vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka izrađena na inicijativu v. d. gradonačelnika Vedrana Markotića naći će se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Kako se navodi u spomenutoj odluci, Grad Ljubu&scaron;ki obvezuje se investitoru isplatiti iznos financijske potpore od 20 do maksimalno 60 posto od uplaćene prodajne cijene na neizgrađenom građevinskom zemlji&scaron;tu u spomenutim gospodarskim zonama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Investitor ostvaruje pravo na financijsku potporu ako ispunjava sljedeće uvjete: da je riječ o samostalnom poduzetniku ili pravnoj osobi, da je zemlji&scaron;te kupio izravno od Grada Ljubu&scaron;kog te da je ishodovao uporabnu dozvolu u roku od tri godine od dana kupnje zemlji&scaron;ta&rdquo;, stoji u odluci o pružanju financijske potpore investitorima na neizgrađenom građevinskom zemlji&scaron;tu u gospodarskim zonama Zvirići i Mostarska Vrata, pi&scaron;e <strong>Večernji list</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visina potpore ovisit će o broju radnika koje investitor planira zaposliti. Tako će investitori koji se obvezuju na zapo&scaron;ljavanje od 10 do 19 radnika ostvariti pravo na financijsku potporu u visini od 20 posto od uplaćene prodajne cijene. Investitori koji se obvezuju na zapo&scaron;ljavanje od 20 do 29 radnika ostvaruju pravo na financijsku potporu u visini od 30 posto od uplaćene prodajne cijene. Nadalje, oni gospodarstvenici koji se obvežu na zapo&scaron;ljavanje od 30 do 39 radnika ostvaruju pravo na financijsku potporu u visini od 40 posto od uplaćene prodajne cijene. U odluci se također navodi da investitori koji se obvezuju na zapo&scaron;ljavanje od 40 do 49 radnika ostvaruju pravo na financijsku potporu u visini od 50 posto od uplaćene prodajne cijene. Najvi&scaron;u potporu, onu u visini od 60 posto od uplaćene prodajne cijene, moći će ostvariti oni koji se obvežu na zapo&scaron;ljavanje 50 i vi&scaron;e radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je naglasiti kako je investitor koji želi ostvariti spomenutu novčanu potporu dužan u objektu koji je predmet iste zaposliti vi&scaron;e od polovine radnika koji imaju mjesto prebivali&scaron;ta na području Grada Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Stupanjem na snagu ove odluke investitor ostvaruje pravo na isplatu financijske potpore Grada Ljubu&scaron;kog u razdoblju od &scaron;est mjeseci od dana ispunjenja predviđenih uvjeta&rdquo;, zaključeno je u odluci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim spomenute odluke, Gradsko vijeće će, između ostaloga, razmatrati i prijedlog zaključka o dodjeli na kori&scaron;tenje poslovne prostorije, prijedlog odluke o određivanju građevinskoga zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu, prijedlog zaključka o prodaji neizgrađenoga građevinskog zemlji&scaron;ta. Pred vijećnicima će se naći i prijedlog odluke o pokretanju postupka o dodjeli koncesije za kori&scaron;tenje poljoprivrednoga zemlji&scaron;ta na području Grada Ljubu&scaron;kog, prijedlog rje&scaron;enja o imenovanju Povjerenstva za provedbu postupka dodjele koncesija na poljoprivrednom zemlji&scaron;tu na području Grada Ljubu&scaron;kog, odluka o dodjeli jednokratnih financijskih potpora bruco&scaron;ima Grada Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-ljubuski.jpgNastavlja se pad prometa u maloprodaji, internetske trgovine bilježe rasthttp://grude.com/clanak/?i=217254217254Grude.com - klik u svijetThu, 01 Oct 2020 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-18-racunalo_radnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promet u internetskim trgovinama i dalje polako raste.<p>&nbsp;</p> <p>U kolovozu 2020. u odnosu na kolovoz 2019. ostvareni promet maloprodaje nominalno je manji za 9,3%, dok je realno taj promet manji za 8,6% (kalendarski prilagođeni podaci), objavio je Državni zavod za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvih osam mjeseci 2020. kalendarski prilagođeni promet nominalno je pao za 7,2%, a realno je pao za 6,9%, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na srpanj 2020. nominalno je manji za 0,9%, dok je realno manji za 1,1% (sezonski i kalendarski prilagođeni podaci).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Promet u internetskim trgovinama i dalje polako raste</strong></p> <p>U kolovozu 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarile su samo dvije trgovačke struke: Trgovina na malo internetom ili po&scaron;tom, za 4,6%, te Audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namje&scaron;taj i drugi proizvodi za kućanstvo, za 2,9%, a na njih otpada samo 8,2% ukupnog prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale trgovačke struke, na koje otpada 91,8% ukupnog prometa, ostvarile su pad prometa. Stoga je ukupan izvorni promet od trgovine na malo u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno pao za 10,1%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći doprinos padu nominalnog prometa u kolovozu 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, ostvarile su sljedeće trgovačke struke: Motorna goriva i maziva, s padom prometa od 19,2% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 3,5%, te Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama, s padom prometa od 9,1% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 3,8%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a)1) realno je pao i na mjesečnoj i na godi&scaron;njoj razini</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet &scaron;to su ga ostvarili svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost (razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007.) u kolovozu 2020. u odnosu na srpanj 2020. realno je pao za 0,9%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na kolovoz 2019. njihov ukupan, kalendarski prilagođeni promet realno je pao za 6,5%, a u prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 5,7%, pi&scaron;e u izvje&scaron;ću Državnog zavoda za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-18-racunalo_radnici.jpgHercegovina dobila tvornice, proizvodit će se metal, keks, masline i rajčicehttp://grude.com/clanak/?i=217184217184Grude.com - klik u svijetSat, 26 Sep 2020 08:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čapljina, Mostar, Neum... samo su neke od sredina na širem prostoru Hercegovine u kojima se u ovom trenutku radi na izgradnji novih proizvodnih kapaciteta, počevši od metalske industrije pa do poljoprivredne proizvodnje. <p>&nbsp;</p> <p>Hvalevrijedni projekti koji bi u mjesecima koji dolaze trebali dovesti do otvaranja novih radnih mjesta prijeko su potrebni optimizam u sivilu ekonomskih prilika u kojima se na&scaron;la BiH, ali i cijela regija, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Pokretanje proizvodnje<br /></strong>U medijima i dobrom dijelu javnosti diljem BiH ovih dana prilično je glasno odjeknula vijest kako se intenzivno radi na obnovi proizvodnje u jednom od simbola juga Hercegovine - čapljinskoj tvornici keksa i vafla Lasti, koju je kupio poznati grudski poduzetnik Petar Ćorluka, a koji već dulji niz godina uspje&scaron;no razvija proizvodnju u Violeti. Ćorluka je nedavno imao sastanak s gradonačelnikom Čapljine Smiljanom Vidićem te ga je upoznao s tijekom radova, objasniv&scaron;i kako se trenutačno rade zavr&scaron;ni fasadni radovi te se u idućem razdoblju nastavljaju radovi na podovima i instalacijama. Planirano je da građevinski radovi budu gotovi do kraja godine, nakon čega slijedi instalacija tehnologije i probna proizvodna. Istodobno, ono &scaron;to posebno raduje je činjenica kako je plan podići tehnolo&scaron;ke kapacitete na vi&scaron;u razinu, a tomu svjedoči i podatak kako će se proizvodnja započeti uz primjenu najkvalitetnijih sirovina i najsuvremenijih tehnologija, naravno, sve uz budni nadzor vrhunskih stručnjaka.<br /><br /></p> <p><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/dGORzKNy5SU" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Optimizmu svakako pridonosi i informacija kako će Ćorluka u ovu tvornicu ove godine uložiti punih 20 milijuna KM.<br /><br /></p> <p>Ne&scaron;to južnije, na prostoru Neuma, počinje se s punim iskori&scaron;tavanjem potencijala koje donosi maslinarstvo.<br /><br /></p> <p>U suradnji s Uredom za koordinaciju projekata - PCU pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva koji provodi projekt pod nazivom &ldquo;Projekt razvoja ruralnog poslovanja&rdquo; i koji je većim dijelom financiran sredstvima kredita IFAD-a, okončana je i II. faza radova izgradnje Uljare &ndash; pogona za proizvodnju ulja preradom plodova maslina u vrijednosti od 296.235,44 KM. U tijeku je javni poziv za nabavu suvremenog postrojenja za preradu maslina. Vrijednost projekta bit će oko 1,550.000 KM.<br /><br /></p> <p>Građane Hercegovine svakako je razveselila i vijest kako je Aluminij Industries u radni odnos primio 22 biv&scaron;a radnika dru&scaron;tva Aluminij d. d., koja su dobila prvu plaću. Već je započelo zapo&scaron;ljavanje dodatnog broja zaposlenika prema planu zapo&scaron;ljavanja za mjesec rujan, u sklopu kojega se do kraja mjeseca planira zaposliti dodatnih 52 radnika. Do 5. listopada u planu je zapo&scaron;ljavanje jo&scaron; minimalno &scaron;est dodatnih radnika iz skupine biv&scaron;ih zaposlenika dru&scaron;tva Aluminij d. d., čime će biti ispunjena obveza tvrtke Aluminij Industries d.o.o. da u radni odnos primi 80 biv&scaron;ih radnika dru&scaron;tva Aluminij d. d. U Kru&scaron;evo pored Mostara ovih dana prilično je užurbano - počeli su građevinski radovi na izgradnji Podravkine tvornice za preradu rajčice, a cijela priča sa sve brojnijim plantažama rezultat je suradnje tvrtki Podravka i Marinada iz Mostara, kao i brojnih poljoprivrednih zadruga. Unutarnje uređenje tvornice bit će zavr&scaron;eno do veljače iduće godine, a nakon toga slijedi instaliranje naručene opreme.<br /><br /></p> <p><strong>Revitalizacija poljoprivrede<br /></strong>Ako sve bude i&scaron;lo prema planu, tvornica će biti spremna i u funkciji do travnja iduće godine, &scaron;to znači da će spremno dočekati novu sezonu koja počinje u svibnju. Posljedica izgradnje ove tvornice bit će situacija u kojoj bi brojna kra&scaron;ka polja Hercegovine uskoro mogla biti dom brojnih plantaža jednog od poljoprivrednih proizvoda koji ima svijetlu budućnost - paprike koja je, uz rajčicu, trenutačno u fokusu strate&scaron;kog promi&scaron;ljanja revitalizacije poljoprivredne proizvodnje. <br /><br /><br /><em><strong>Večernji list<br />VIDEO: RTV Herceg Bosne<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpgI u Njemačkoj daju otkaze, kući se ove godine ne može puno poslati...http://grude.com/clanak/?i=217160217160Grude.com - klik u svijetWed, 23 Sep 2020 23:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-19-posao_strrs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Jedina je sreća što se ovdje brzo nađe novi posao - tim riječima gastarbajter iz BiH na radu u Njemačkoj priča nam o svojim mukama u doba pandemije kada je zamijenio već dva posla, a sada je na trećem na kojem će se, nada se, ustabiliti. Pandemijsko vrijeme teško je i za dijasporu.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Plaće približne ranijima<br /><br /></strong></p> <p>Doznaka iz inozemstva bilo je lani 4,29 milijardi maraka, a oko 2,69 milijuna maraka poslali su obitelji i prijateljima radnici izvana, a ostalo otpada na mirovine. Doznake iz inozemstva čine vi&scaron;e od 10 posto BDP-a, a umjesto da ove godine jo&scaron; narastu, &scaron;to je bilo planirano novim useljeničkim zakonom u Njemačku, koji je stupio na snagu 1. ožujka, dogodilo se ne&scaron;to &scaron;to ni u snu nismo očekivali, koronavirus cijeli svijet gurnuo je na rub te će se priljev oznaka, prema procjenama stručnjaka, smanjiti za od 30 do 40 posto. - Već u svibnju dobio sam prvi otkaz. Zahvaljujući preporukama, brzo sam na&scaron;ao novi posao, međutim, rečeno mi je odmah da ako do kolovoza ne dođe do kakve-takve stabilizacije stanja s koronavirusom, koji je ru&scaron;io poslove tada&scaron;njoj tvrtki, onda mogu tražiti novi posao. Evo, izgurao sam nekako do rujna i nakon otkaznog roka do&scaron;ao na novo radno mjesto. Mogu li biti siguran da će se i ono zadržati, ne mogu, ali nadam se. Praktički, taman se naviknem na jednu ekipu i na jedno radno mjesto, odmah moram na drugo, a jedina sreća u nesreći je &scaron;to su plaće približne pa se nisam morao brinuti oko plaćanja stana, režija, hrane... - govori nam sugovornik koji se nalazi u okolici Berlina. Kaže da ovog ljeta nije uspio ni doći do kuće.<br /><br /></p> <p>- Pro&scaron;le godine kući sam poslao oko 10 tisuća eura, a, osim stalnog posla, radio sam i jedan nakon radnog vremena, a bio sam u ljetnom razdoblju mjesec dana kod kuće. Nažalost, ove godine to me je mimoi&scaron;lo - priča nam sugovornik. Analitičari su složni da doznake dijaspore popravljaju socijalnu sliku i doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije, no svjesni su da je ova godina &ldquo;izgubljen slučaj&rdquo; jer je kriza prouzročena pandemijom zahvatila cijeli svijet. Kada se sagleda cjelokupna slika, Svjetska banka predviđa da će u svijetu doznake iz dijaspore u ovoj godini biti manje za čak 142 milijarde dolara. Ekonomski analitičar Admir Čavalić također navodi izostanak pomoći dijaspore ovda&scaron;njem stanovni&scaron;tvu zbog uvjeta u kojima živimo kao jedan od problema.<br /><br /></p> <p><strong>Potrebna mudrost<br /><br /></strong></p> <p>- Svjetska banka u svojim redovitim izvje&scaron;ćima upravo je kao najveći rizik za bh. ekonomiju zbog COVID-19 navela pad podr&scaron;ke dijaspore. Ono &scaron;to je za Hrvatsku turizam, to je za BiH dijaspora, promatrano u okvirima BDP-a. Gotovo 14 posto i vi&scaron;e na&scaron;eg BDP-a ovisi o dijaspori &ndash; dotaciji i dolascima. Osim toga, značajan dio podr&scaron;ke nije evidentiran od Centralne banke BiH, odnosno drugih institucija za praćenje. Od posljednje ekonomske krize pa do 2019. godine do&scaron;lo je do postupnog rasta podr&scaron;ke dijaspore, kroz evidentirane doznake, ali i na druge načine - kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić. U mjerama Vlade Federacije BiH navodi se da je ova kriza istodobno i &scaron;ansa, međutim, pitanje je koliko ova zemlja, odnosno njezin politički vrh, ima mudrosti i znanja iskoristiti tu &scaron;ansu za dobrobit svih žitelja. Vrijeme će pokazati.&bull;</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-19-posao_strrs.jpgVioleta trenutno zapošljava 1.220 radnika, Ćorluka otkrio glavni cilj s Lastomhttp://grude.com/clanak/?i=217133217133Grude.com - klik u svijetTue, 22 Sep 2020 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-22-corluka-vidic-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadaleko poznata tvornicu keksa i vafla “Lasta” Čapljina očekuje novi početak, te će Cvijet Hercegovine uskoro ponovno mirisati na kekse i vafle. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon brojnih &scaron;trajkova proteklih godina, zatvaranja i stečaja, tvornicu je kupio Petar Ćorluka, vlasnik &ldquo;Violete&rdquo; u koju će ove godine uložiti punih 20 milijuna KM.<br /><br /></p> <p>Da sve ide svojim tijekom lako se primijeti pogledom na tvornicu koja se već može pohvaliti novim, potpuno obnovljenim krovom, a zavr&scaron;en je i veći dio nove fasade, navode iz Grada Čapljine.<br /><br /></p> <p>O tijeku radova i trenutnoj situacije u ponedjeljak se upoznao i gradonačelnik grada Čapljine Smiljan Vidić na sastanku s Ćorlukom.<br /><br /></p> <p>Ćorluka je istaknuo kako se trenutno rade zavr&scaron;ni fasadni radovi, te su u narednom razdoblju nastavljaju radovi na podovima i instalacijama. Planirano je da građevinski radovi budu gotovi do kraja godine nakon čega slijedi instalacija tehnologije i probna proizvodna.<br /><br /></p> <p>Da bi Lasta ponovno postala konkurentna na trži&scaron;tu iznimno je bitna najsuvremenija tehnologija i najkvalitetnije sirovine te se u tome pravcu, uz vrhunske stručnjake, želi i započeti proizvodnja.<br /><br /></p> <p>U sklopu sastanka izaslanstvo grada Čapljine obi&scaron;lo je i proizvodne pogone Violete, kako bi dobili najbolju sliku ozbiljnosti kojom ovaj čuveni gospodarstvenik planira pokrenuti proizvodnju u Lasti.<br /><br /></p> <p>Violeta trenutno zapo&scaron;ljava 1.220 radnika, a o planovima Laste Ćorluka je istaknuo kako mu je glavni cilj vratiti prvobitan brend Laste koji će biti prepoznatljiv &scaron;iroj regiji, van granica na&scaron;e države te proizvodni pogon oformiti u tri smjene.<br /><br /></p> <p>Ćorluka je dodao kako je posebno zadovoljan suradnjom sa Gradskom upravom Čapljine na čelu s gradonačelnikom Smiljanom Vidićem jer do sada nije bilo nikakvih problema i sve je i&scaron;lo prema planu, &scaron;to je uvelike olak&scaron;alo investiciju u čapljinsku Lastu.<br /><br /></p> <p>Zaključci gradonačelnika Vidića bili su svakako puna podr&scaron;ka Ćorluki kako u administraciji tako i u ljudstvu, istaknuv&scaron;i kako su sve relevantne službe na usluzi.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-22-20-09-22-corluka-vidic1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-22-20-09-22-corluka-vidic2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-22-20-09-22-corluka-vidic2a.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-22-20-09-22-corluka-vidic3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-22-20-09-22-corluka-vidic4.jpg" alt="" width="640px" /><br /><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-22-corluka-vidic-glavna.jpgOdržana 3. sjednica Odbora za razvoj ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=217105217105Grude.com - klik u svijetFri, 18 Sep 2020 18:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-18-odbor-razvoj-zzh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, u Širokom Brijegu je održana 3. sjednica Županijskog odbora za razvoj (ŽOR).<p>&nbsp;</p> <p>Na prvom dijelu sastanka, prisutnim članovima ŽOR-a uvodno se obratio ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije gosp. Ivan Jurilj, pozdravio sve članove, te izrazio zadovoljstvo zbog kvalitetnog rada i suradnje svih članova odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon usvojenog dnevnog reda i zapisnika s prethodne sjednice, sljedeća točka dnevnog reda bila je pregled pristiglih komentara na Nacrt Strate&scaron;ke platforme, koji su zaprimljeni u periodu Javnih konzultacija objavljenih na stranici Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije. Svi komentari će biti uvaženi, te će se primijeniti na Nacrt Strate&scaron;ke platforme. Isto tako, naglasio je da će se do kraja procesa izrade dokumenta raditi na ažuriranju analize stanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proces izrade Strategije razvoja Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2021.-2027. godine trenutno je u fazi definiranja i razrade prioriteta i mjera. Gosp. Jurilj je najprije predstavio prijedlog nacrta strate&scaron;kih ciljeva koji su ključni za ostvarenje vizije razvoja, i prioriteta koji predstavljaju specifična područja djelovanja. Nakon ciljeva i prioriteta, predstavljen je uvod u razradu mjera i strate&scaron;kih projekata. U skorijem vremenskom razdoblju planirane su tematske radne skupine kroz koje će se filtrirati ključni strate&scaron;ki projekti. Gosp. Jurilj pozvao je sve članove da se aktivno uključne u razradu mjera i strate&scaron;kih projekata, jer su oni od najvećeg značaja za ostvarenje strate&scaron;kih ciljeva. Nacrt svih razrađenih mjera i strate&scaron;kih projekata planiran je do kraja listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraj službenog djela sjednice bio je predviđen za raspravu o ostalim tekućim pitanjima koja su vezana za područje djelovanja ovoga tijela. Podsjetimo, ŽOR je savjetodavno i operativno tijelo u procesu upravljanja razvitkom, kojeg čine 31 član iz tijela županijske uprave, jedinica lokalne samouprave, kao i nevladinog i privatnog sektora u Županiji Zapadnohercegovačkoj. U procesu izrade Strategije razvoja Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2021.-2027. godine predstavlja operativno tijelo i direktno sudjeluje u izradi iste.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-18-odbor-razvoj-zzh.jpgOd obveze fiskalizacije oslobađa se bezgotovinski način plaćanjahttp://grude.com/clanak/?i=217066217066Grude.com - klik u svijetWed, 16 Sep 2020 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-fiskalna-kasa-ugostiteljstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema pokazateljima, do 14. 5. 2020. godine u sustavu je bilo 83.547 fiskalnih uređaja.<p>&nbsp;</p> <p>Pravna osoba u Federaciji BiH bit će oslobođena evidentiranja prometa preko fiskalnog sustava ako obavlja bezgotovinsko plaćanje - ovo je jedna od ključnih stavki novog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim sustavima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz niz izmjena uvedene su novine kada je riječ o obveznicima fiskalizacije te je pro&scaron;iren obuhvat poslovnih subjekata i poduzetnika koji posluju s gotovinom, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popis djelatnosti Kada je riječ o onim djelatnostima koje se oslobađaju od evidentiranja prometa preko fiskalnoga sustava, to se odnosi na javne ustanove koje obavljaju djelatnost zdravstvene i socijalne za&scaron;tite, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, pravne osobe koje obavljaju po&scaron;tansku djelatnost za proizvode koje dostavljaju uime i za račun obveznika, pravne osobe koje se bave financijskom djelatnosti i djelatnosti osiguranja, osim pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osiguranja i mirovinskih fondova, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, također, oslobađaju se i osobe koje se bave djelatno&scaron;ću javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja, djelatno&scaron;ću vjerskih organizacija, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, osobe koje se bave javnim obrazovanjem, osim za proizvode i usluge koje se plaćaju gotovinom, te osobe koje se bave djelatno&scaron;ću priređivanja igara na sreću ako su izravno online povezane s Poreznom upravom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izuzeće odnosi se na djelatnosti koje se obavljaju preko bezgotovinskog načina plaćanja, i to za djelatnost trgovine na veliko (veletrgovina), pravne djelatnosti (odvjetnici i notari) i ostale uslužne djelatnosti (članske organizacije). Stavkom 3. ovoga članka nadalje je definirano da ako obavljaju druge djelatnosti i nasuprot postavljenih uvjeta, a koje nisu navedene u ovome članku, imaju obvezu evidentiranja prometa preko fiskalnih sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, obvezu uvođenja fiskalizacije ima svaka pravna osoba i samostalni poduzetnik na način propisan ovim zakonom. Novo je i to &scaron;to će preko fiskalnih uređaja biti evidentiran promet na koji se ispostavljaju PDV fakture (plaćanje i oslobađanja) pri čemu je uspostavljena izravna veza ovog sa Zakonom o PDV-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predložena su nova i zakonska rje&scaron;enja mehanizma nadzora nad proizvođačima ili zastupnicima fiskalnih uređaja i serviserima. Novi sustav rje&scaron;ava i pitanje evidentiranja prometa za one gospodarske subjekte i male poduzetnike koji imaju specifičan način prodaje dobara, kao &scaron;to je prodaja na daljinu preko interneta (online).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mehanizam nadzora Uvedena je obveza dostavljanja jamstva od 300.000 KM kao preventivnog mehanizma kontrole proizvođača ili zastupnika fiskalnih sustava u slučajevima kad ne ispunjavaju zakonske obveze, a koja će biti kori&scaron;tena za od&scaron;tetu obveznika fiskalizacije koji su pretrpjeli &scaron;tetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaznena politika je uređena da preventivno djeluje na sve sudionike u procesu fiskalizacije. U proteklom razdoblju pokazalo se da novčane kazne nisu dovoljno visoke. Stoga su iznosi prekr&scaron;ajnih novčanih kazni povećani sukladno Zakonu o prekr&scaron;ajima FBiH. U 2010., kao prvoj godini primjene ovog sustava u Federaciji BiH, bila su u funkciji 34 fiskalizirana sustava. Već sljedeće godine taj broj se popeo na 13.545, da bi ih, prema pokazateljima, do 14. 5. 2020. godine bilo 83.547.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-fiskalna-kasa-ugostiteljstvo.jpgFilozofija Tedeschijeva uspjeha; Nikad ne drži sva jaja u istoj košarihttp://grude.com/clanak/?i=217039217039Grude.com - klik u svijetMon, 14 Sep 2020 18:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-tedeschi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovisnost samo o jednoj osobi, o jednom proizvodu, o jednom tržištu, o jednom kupcu,.. je recept za propast, kaže Tedeschi.<p>&nbsp;</p> <p>Prije 21 godinu, Emil Tedeschi, vlasnik regionalnog diva Atlantic Group u čijem su sastavu brendovi poput Cedevite, Argete, Grand kafe&hellip;, umalo je prodao svoj biznis i otvorio zabavni park blizu Zagreba, pi&scaron;u 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kolega mi je pri&scaron;ao jedan dan i predložio mi da prodam svoj biznis i uložimo u zabavni park. Iako se činila kao dobra ideja, ona to tada nije bila. Međutim &scaron;to je s ljudima koji su otvorili takve poslove i kako su se oni prilagodili svemu &scaron;to dolazi? Krajem 90-tih godina počeli su se javljati niskobudžetni letovi, multipleks kina i lanci brze prehrane. No takvi su poslovi uspjeli sve ove godine jer su se prilagodili novom razdoblju i svemu onome &scaron;to je dolazilo. Tako je i s krizom zbog korone. Ona jest velika i do&scaron;la je nenadano, ali oni poslovi koji će joj se moći prilagoditi su oni koji će uspjeti &ndash; rekao je čelni čovjek Atlantic Grupe posljednjeg dana Digital Takeover summita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od savjeta za sve poduzetnike je da ne drže sva jaja u istoj ko&scaron;ari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Atlantic grupa se zbog svojih proizvoda zaista velikim dijelom oslanja na turizam, restorane, benzinske postaje,.. I uvelike smo ovisili o zatvaranju takvih objekata. Međutim, to nisu jedini proizvodi koje imamo, jer bismo inače bili u &scaron;kripcu. Imamo i cijelu liniju proizvoda koji se koriste kod kuće i ti proizvodi su za vrijeme karantene pokazali veliki uspjeh &ndash; obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato nikada ne treba ovisiti samo o jednome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovisnost samo o jednoj osobi, o jednom proizvodu, o jednom trži&scaron;tu, o jednom kupcu,.. je recept za propast. To je oduvijek bila moja filozofija. Primjerice, da imate samo jedan proizvod na trži&scaron;tu, on možda sutra ne bude tražen, zamijeni ga konkurencija ili jednostavno nije vi&scaron;e potreban. I &scaron;to ćete onda? &ndash; priča Tedeschi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svi mi kao poduzetnici smo to sposobni napraviti. Prilagoditi se trži&scaron;tu, razmi&scaron;ljati izvan okvira. Ali to treba napraviti na vrijeme. Inače, gubite svoju poziciju &ndash; obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako digitalizacija raste, Tedeschi smatra da bez ljudskog dodira, nema uspje&scaron;nog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nazovite me staromodnim, ali smatram da iako digitalizacija strahovito napreduje, a umjetna inteligencija danas može razmi&scaron;ljati sama i gotovo napraviti točan proizvod prema željama krajnjeg korisnika, neće biti dobre glazbe, dobrog filma, dobre kave ili čokolade, ako barem dijelom ljudska ma&scaron;ta ne bude u tome sudjelovala. To je ne&scaron;to &scaron;to nas izdvaja od strojeva &ndash; mogućnost zamisli, naspram računalnog proračuna &ndash; kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No ipak, podržava digitalni razvoj, pi&scaron;u 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stiže nam jedno novo, drugačije vrijeme i strojevi će nam uvelike pomoći da budemo bolji i stvorimo proizvod koji je dobar i održiv. No i dalje, tehnologija je sjajna, ali bez ljudi ona ne vrijedi &ndash; zaključuje Tedeschi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-tedeschi.jpgIzbacuju se fiskalne kase! Za ugostiteljstvo, turizam... dodatnih 100 MILIJUNA KM POMOĆIhttp://grude.com/clanak/?i=217015217015Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-zena-biznis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer FBiH Fadil Novalić najavio je u intervjuu za Federalnu TV da će još 100 milijuna KM biti iskorišteno za pomoć najteže pogođenim sektorima, zatim je istaknuo da je zahvajujući Vladinim mjerama od svibnja vraćeno 10.000 radnih mjesta te najavio usvajnje fiskalnih zakona za rasterećenje rada.<p>&nbsp;</p> <p>On je za FTV ocijenio da je stvaranje "mini Schengena" zemalja u regiji&nbsp;sa stanovi&scaron;ta ekonomije dobra ideja.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;irenje trži&scaron;ta je dobra stvar, ali imamo prilično lo&scaron;a iskustva s CEFTA-om u kojoj svjedočimo nizu administrativnih zabrana pri protoku na&scaron;ih roba prema susjedima - rekao je Novalić.<br /><br /></p> <p>Istaknuo je da će Vlada FBiH u ponedjeljak uplatiti predujam&nbsp;za nabavu cjepiva za koronavirus, koja je očekivana krajem rujna, ali je to pomjereno na kraj godine.<br /><br /></p> <p>Novalić je precizirao da je planirana nabava 800.000 doza spomenutog cjepiva.<br /><br /></p> <p>Upitan o informacijama da je samo iskori&scaron;teno samo 19 posto sredstava koje je "koronazakon" predvidio za pomoć gospodarstvu, Novalić je rekao da je taj podatak točan jer je pomoć davana samo onima koji su imali pad poslovanja veći od 20 posto.<br /><br /></p> <p>- Pokazalo se da nije bio tako veliki broj tvrtki&nbsp;koje su zabilježile takav pad u poslovanju - kazao je Novalić.<br /><br /></p> <p>Pojasnio je da&nbsp;su tim zakonom poduzeća koja su imala pad oslobođena plaćanja akontacije za porez na dobit i dohodak, &scaron;to je iznos od vi&scaron;e stotina milijuna KM, da su općinama oslobođena sredstva od Civilne za&scaron;tite, a županijama&nbsp;uplaćeno 200 milijuna KM za borbu protiv zdravstvenih i ekonomskih učinaka pandemije.<br /><br /></p> <p>Novalić je naglasio da će jo&scaron; 100 milijuna KM biti iskori&scaron;teno za pomoć najteže pogođenim sektorima poput turizma, ugostiteljstva, izvoza, prijevoza i zračnih luka.<br /><br /></p> <p>Dodao je da je formiran i jamstveni fond s ciljem stimuliranja komercijalnih banaka da kreditiraju gospodarstvo.<br /><br /></p> <p>Novalić tvrdi da novo zaduženje kod MMF-a ne znači da Federacija ima problema s likvidno&scaron;ću, budući da je udio duga FBiH u odnosu na BDP dvostruko manji nego u RS-u, vi&scaron;e nego dvostruko manji nego u Srbiji, i vi&scaron;e nego trostruko manji nego u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Kada su u pitanju radnici koji su u vrijeme pandemije ostali bez posla, Novalić kaže da nema nikakve potrebe za manipulacijom i iznio je podatak da je&nbsp; bez posla od 16. ožujka&nbsp;do danas ostalo&nbsp; 17.193 radnika. Međutim, zahvaljujući Vladinim mjerama od svibnja, vraćeno je 10.000 radnih mjesta.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Ova Vlada, kaže Novalić, kreator je najvećih reformi nakon rata. Ostali su fiskalni zakoni koji znače smanjenje opterećenja za rad. To je za poslodavce i radnike izuzetno važno.&nbsp;Jo&scaron; prije dvije godine su urađena dva zakona koji rasterećuju obveze na &scaron;tetu proračuna&nbsp;i Novalić se nada da je sada najbolje vrijeme da se usvoje i poslao je urgenciju Parlamentu da se usvoje najdalje do 15. listopada.<br /><br /></p> <p>Također je istaknuo i zakon o rekonstruktranju zdravstva&nbsp;budući da je pandemija pokazala slabosti zdravstv, te zakon o fiskalnim sustavima&nbsp;i izbacili bi fiskalne blagajne&nbsp;iz pravnih subjekata - poduzeća, pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-zena-biznis.jpgTurizam u Hrvatskoj bolji od očekivanjahttp://grude.com/clanak/?i=216992216992Grude.com - klik u svijetFri, 11 Sep 2020 18:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-01-more_ljeto.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promotivne kampanje privukle stotine milijuna ljudi ..<p>&nbsp;</p> <p>Prema iznesenim podacima, od ukupnih 47,5 milijuna noćenja u osam mjeseci, 84 posto ili gotovo 40 milijuna ostvareno u srpnju i kolovozu, &scaron;to je 62 posto lanjskog broja odnosno 38 posto manje nego u srpnju i kolovozu 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine 6,8 milijuna turista ostvarilo 47,5 milijuna noćenja, a to je 41 posto lanjskih dolazaka i 53 posto noćenja, &scaron;to je bolje od predviđanja s obzirom na ograničenja zbog pandemije, rečeno je u petak na konferenciji za novinare Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema iznesenim podacima, od ukupnih 47,5 milijuna noćenja u osam mjeseci, 84 posto ili gotovo 40 milijuna ostvareno u srpnju i kolovozu, &scaron;to je 62 posto lanjskog broja odnosno 38 posto manje nego u srpnju i kolovozu 2019. godine. Od toga je polovica ili 21 milijun noćenja bilo samo u kolovozu, &scaron;to je 64 posto od onoga u istom lanjskom mjesecu ili pad od 36 posto. U srpnju i kolovozu u Hrvatsku je do&scaron;lo 5,2 milijuna turista ili 54 posto lanjskog broja (i 46 posto manje), a isti postotak ostvaren je i samo u kolovozu sa 2,7 milijuna turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brnjac: Hvala turističkom sektoru na odrađenoj sezoni</strong><br />"Za rezultate ove sezone zaslužni su turistički sektor i suradnja kroz niz sastanaka s njima, a jasno je da nikome nije bilo lako u ovoj situaciji, no vidjelo se da je sektor dobro pripremljen i svima zahvaljujemo", istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Ocijenila je da je Vlada u pravo vrijeme donijela prave mjere za održanje radnih mjesta i očuvanje likvidnosti u turizmu, a postupnim otvaranjem granica počeli su dolaziti turisti te je rezultat za osam mjeseci bolji od očekivanja u svim vrstama smje&scaron;taja, u kojima se broj noćenja kreće od 40 do vi&scaron;e od 60 posto lanjskih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nautika je jedan od segmenata koji je dobro radio, i sada u Hrvatskoj imamo oko 300 megajahti pa se nadamo da će se ta sezona nastaviti", kazala je ministrica, dodajući da su uz domaće i sva bliža emitivna trži&scaron;ta ovog ljeta ostvarila visoke postotke lanjskog prometa (Njemačka, Slovenija, Poljska, Če&scaron;ka i druga), kao i da je Hrvatska po dolascima stranih turista znatno ispred ostalih mediteranskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručila je i da su mjere pomoći sektoru turizma i ugostiteljstva produžene do kraja godine da bi se lak&scaron;e pripremili za 2021., kao i da će će dio sredstava za pomoć doći i iz EU-a te da su potrebni projekti za ta sredstva. "U idućem razdoblju čeka nas suradnja u očuvanju radnih mjesta i likvidnosti. Radit će se strategija održivog turizma s održivim planiranjem kapaciteta i infrastrukture u &scaron;to ćemo uključiti niz stručnjaka i udruge da bi to bilo i izvedivo", najavila je Brnjac, dodav&scaron;i da se razgovara i o traženjima ugostitelja i smanjenju parafiskalnih nameta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Staničić: Promotivne kampanje privukle stotine milijuna ljudi</strong><br />Direktor HTZ-a Kristijan Staničić istaknuo je da se u Hrvatskoj jo&scaron; odmara oko 200 tisuća turista te da su u tijeku kampanje za jesen, "Tjedan odmora vrijedan" i druge. Kaže da su HTZ-ove kampanje od početka pandemije na dru&scaron;tvenim mrežama i drugim kanalima ukupno privukle stotine milijuna ljudi.<br />"Svjedočili smo i negativnim kampanjama na stranim trži&scaron;tima koje nam nisu i&scaron;le u prilog, ali smo i to nastojali kanalizirati određenim pozitivnim i činjeničnim porukama", rekao je Staničić. Najavio je da će za 2021. u promociji isticati sigurnost Hrvatske, uz napomenu da će trebati poraditi na testiranju na covid-19 u destinacijama, a vjeruje i da će oko 200 milijuna kuna koliko iznosi proračun HTZ-a za ovu godinu (nakon lanjskih 340 milijuna kuna), biti dovoljan za pripremu aktivnosti za 2021. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje o očekivanim prihodima turizma za ovu godinu, koji su se u medijima nedavno spominjali na razini od 4,5 milijarde eura (nasuprot lanjskih oko 10,5 milijarde eura), kazao je da za financijske pokazatelje treba pričekati kraj godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ostojić: U hotelijerstvu financijski pokazatelji niži od fizičkih</strong><br />Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić ocijenio je pak da su ovogodi&scaron;nji turistički rezultati maksimalno mogući u ovoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U hotelima je u osam mjeseci bilo oko 30,4 posto lanjskih noćenja, a u onima sa vi&scaron;e zvjezdica i vi&scaron;e, no anketa HUT-a pokazuje da će financijski efekti u hotelijerstvu biti između pet i 15 posto niži od fizičkih rezultata, a u kampovima blizu 50 posto lanjskog prometa&rdquo;, rekao je Ostojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I on smatra kako bez pomoći Vlade i mjera to ne bi bilo moguće, kao ni spremiti se za iduću sezonu. Vjeruje da je produljenje mjera do kraja ove godine samo tehnički zbog proračuna, te da će se nastaviti i u 2021. godini, prenosi <strong>HINA</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-01-more_ljeto.jpegPovratak Lijanovića: Pokrenuli novi biznishttp://grude.com/clanak/?i=216974216974Grude.com - klik u svijetThu, 10 Sep 2020 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-24-lijanovici_siroki_brijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) na sjednici održanoj u srijedu izdala je dozvole za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju obnovljivih izvora energije (OIE)...<p>&nbsp;</p> <p>...podnositeljima zahtjeva PERO Zenica d.o.o. za solarnu fotonaponsku elektranu u naselju Lije&scaron;nica, općina Maglaj, i AUTO LIJANOVIĆI d.o.o. Mostar za solarnu fotonaponsku elektranu u naselju Bi&scaron;će polje, Mostar.</p> <p>Imateljima FERK-ovih dozvola za proizvodnju električne energije GSL AUTO CENTAR d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje i GALA-SOL, vl. Domagoj Galić iz &Scaron;irokog Brijega izdane su izmijenjene i dopunjene dozvole za rad.</p> <p>Dozvola za opskrbu električnom energijom - dozvola II. reda, izdana je podnositelju zahtjeva Danske Commodities BH d.o.o. iz Sarajeva, dok je gospodarskom dru&scaron;tvu ZLATA-TRANS d.o.o. Sarajevo izdana izmijenjena i dopunjena dozvola za transport naftnih derivata cestovnim prometom.</p> <p>FERK je na kraju donio tri rje&scaron;enja po žalbama kupaca na akte koje su donijela dva elektroprivredna poduzeća, priopćeno je iz FERK-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-24-lijanovici_siroki_brijeg.jpgUSAID kroz projekt ''DIASPORA INVEST'' otvorio poziv za dodjelu grantovahttp://grude.com/clanak/?i=216934216934Grude.com - klik u svijetMon, 07 Sep 2020 18:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-07-diaspora-invest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijavi za grant sredstva možete pristupiti na www.grant.diasporainvest.ba..<p>&nbsp;</p> <p>USAID Projekt &bdquo;Diaspora Invest&ldquo; raspisao je novi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava tvrtkama u Bosni i Hercegovini koja imaju vezu sa bh. dijasporom kroz strukturu vlasni&scaron;tva ili poslovna partnerstva. Riječ je o sedmom pozivu ove vrste, te je isti fokusiran na mala i srednja poduzeća (d.o.o.) koja nisu starija od tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Prijavi za grant sredstva možete pristupiti na <a title="Diaspora invest" href="http://www.grant.diasporainvest.ba" target="_blank">www.grant.diasporainvest.ba</a>, gdje u nekoliko koraka i uz dostavljanje tražene dokumentacije i investicijskog projekta, možete ponuditi plan koji Projekt podržava kroz bespovratna sredstva do 50.000 KM&ldquo;, poručuju iz USAID Projekta &bdquo;Diaspora Invest&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve dodatne informacije, svi zainteresirani mogu se prijaviti na tri online Zoom prezentacije: 9. rujna (11:00h), 10. rujna (16:00h) i 23. rujna (15:00h). Pristupne podatke za prezentaciju ćete dobiti po dostavljanju kontakt podataka na info@diasporainvest.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>USAID Projekt &bdquo;Diaspora Invest&ldquo; ohrabruje investicije bh. dijaspore u Bosni i Hercegovini, poduzetnika koji su se vratili u domovinu, ali i onih koji žive u inozemstvu, a ulažu u poslovne projekte u zemlji. Kroz ne&scaron;to vi&scaron;e od tri godine rada, ovaj projekt je podržao preko 100 kompanija kroz programe tehničke podr&scaron;ke i dodjele grantova. Poziv će biti otvoren do 30.09.2020. (16h).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-07-diaspora-invest.jpgRupčić: Nismo otpustili ni jednoga radnika, održali smo poduzeće u pozitivnom smjeru i uveli pet novih uslugahttp://grude.com/clanak/?i=216931216931Grude.com - klik u svijetMon, 07 Sep 2020 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-07-hpmostar-direktor-rupcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvođenje novih usluga predstavlja veliki izazov i u idealnim uvjetima..<p>&nbsp;</p> <p>Promjene na trži&scaron;tu i sve veći zahtjevi kao i posljedice pandemije korona virusa na poslovanje osjetila su mnoga poduzeća u BiH, kako privatna tako i javna. Kako se sa svim ovim primjenama nosi Hrvatska po&scaron;ta Mostar, te &scaron;to planiraju u budućnosti razgovarali smo s predsjednikom Uprave Matom Rupčićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na čelu ste Hrvatske po&scaron;te Mostar, četiri godine mandata su iza Vas. &Scaron;to biste istaknuli kao najveće izazove Va&scaron;eg prvog mandatnog razdoblja u Hrvatskoj po&scaron;ti Mostar?</strong></p> <p>Strate&scaron;ki cilj Uprave Dru&scaron;tva kroz mandatno razdoblje (2016.-2019.) bio je stabilizirati poslovanje, jer je zatečeno stanje u prethodnom mandatu bilo na rubu održivosti. Bilo je nužno zaustaviti negativno poslovanje i u isto vrijeme realizirati temeljno restrukturiranje Dru&scaron;tva. To se postiglo novom organizacijom i sistematizacijom rada, te uvođenjem novih usluga, &scaron;to je rezultiralo smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda i u konačnici pozitivnim poslovnim rezultatima u sve četiri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mandatnom razdoblju (2016.-2019.) u odnosu na prethodno mandatno razdoblje do&scaron;lo je do povećanja prihoda za 3,5 mil. KM, a istovremeno su ukupni rashodi smanjeni za 1,4 mil. KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četverogodi&scaron;njem mandatu prethodne Uprave Dru&scaron;tva (2011.-2015.) ostvaren je ukupan gubitak od 4,3 mil KM, a u mandatu ove Uprave Dru&scaron;tva (2016.-2019.) dobit u iznosu od 0,7 mil KM. Ako usporedimo ova dva četverogodi&scaron;nja mandatna perioda kada gledamo dobit/gubitak vidljiv je ogroman pomak od 5 mil. KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koje nove usluge ste realizirali i kakve su reakcije trži&scaron;ta bile?</strong><br />Uvođenje novih usluga predstavlja veliki izazov i u idealnim uvjetima, a zatečena financijska situacija te neodržavana infrastruktura bili su otežavajući faktori na samom početku mandata ove Uprave Dru&scaron;tva. Izlaz iz ove nezavidne situacije smo vidjeli u uvođenju novih usluga i pronalasku novih trži&scaron;ta, smatrajući to temeljem na&scaron;eg budućeg poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj nam je bio brzo uvođenje novih usluga za koje smo opravdano smatrali da mogu kompenzirati evidentni pad obujma, a samim tim i prihoda od na&scaron;e osnovne usluge &ndash; običnog pisma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno smo radili na razvoju i implementaciji pet novih komercijalnih usluga i to Brza po&scaron;ta, PostCash, ePostShop, PostPak, Web Brzojav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postojeća mreža i infrastruktura su nam omogućili da u kratkom periodu s navedenim uslugama osvojimo značajne udjele na trži&scaron;tu brze dostave (Brza po&scaron;ta), usluga slanja i primanja novca u međunarodnom prometu (PostCash), Internet trgovine i slanja paketa (ePostShop), te slanje otkupnih po&scaron;iljaka u regiji (PostPak). Tu je zanimljiva usluga i web brzojav &ndash; tradicionalna usluga koja je i dalje vrlo bitna i korisnicima digitalnog doba. Usluga je omogućila slanje brzojava s bilo kojeg mjesta s nekoliko klikova na računalu ili mobitelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan prihod koji je realiziran pružanjem novih usluga promatrano u periodu od kada su pu&scaron;tane na trži&scaron;te do 30. 06. 2020. iznosi 5,5 mil. KM, &scaron;to je značajno kompenziralo pad prihoda od pismovnih po&scaron;iljaka i stvorilo temelj za budući rast i razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na okruženje u kojem se nalazimo i početnu poziciju koju smo imali u odnosu na konkurente, uspje&scaron;no smo pokazali da se HP Mostar može nositi sa izazovima na trži&scaron;tu. Pred nama je jo&scaron; puno posla, ali znanja i iskustva koja imamo svakako ćemo iskoristiti u realizaciji planova u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri tome se mora naglasiti da je implementacija novih usluga zahtijevala značajne organizacijske promjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jesu li možda upravo korjenite promjene u relativno kratkom vremenskom razdoblju bile uzrok nezadovoljstva radnika i &scaron;trajka upozorenja koji ste imali?</strong><br />Organizacijske promjene tehnologije rada u Po&scaron;ti su bile nužne, kako bi se prilagodili postojećoj situaciji na trži&scaron;tu usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to sam već napomenuo, morali smo oslu&scaron;kivati potrebe i želje korisnika, ponuditi im nove usluge, reorganizirati način pružanja usluga, rije&scaron;iti izazove s kojima se susreću u svakodnevnom životu, kao privatni ili kao poslovni korisnici. Na jednako ozbiljan način pristupamo podjeli mirovina, kao i dostavi po&scaron;iljaka Brzom po&scaron;tom ili financijskim uslugama koje nudimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo po&scaron;ta za sve - kako za umirovljenike u udaljenim ruralnim područjima, tako i za velike kompanije s kojima surađujemo. Razdoblje u kojem se trenutno nalazimo svakako je dinamično, prepuno izazova i tko se ne prilagodi promjenama nestati će.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo dva Sindikata i nastojimo imati konstruktivan dijalog s njima. Da li je uzrok nezadovoljstva bila transformacija načina na koji smo sada organizirali obavljanje djelatnosti? Mislim da dijelom jeste, ali smatram normalnim i da se Sindikati zauzimaju za bolje uvjete rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav utjecaj na poslovanje Po&scaron;te je imao korona virus i kako ste reagirali na krizu koju je prouzročio?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojava korona virusa će definitivno obilježiti 2020. godinu i mi&scaron;ljenja sam da će ekonomske posljedice imati svi pa tako i po&scaron;tanska djelatnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacijski smo se relativno brzo, koliko je bilo moguće, prilagodili novonastaloj situaciji uzrokovanoj korona virusom, te smo po&scaron;tansku djelatnost obavljali kontinuirano cijelo vrijeme trajanja progla&scaron;enja nesreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah nakon progla&scaron;enja stanja nesreće formirali smo COVID stožer čiji je zadatak bio i jo&scaron; je uvijek da u suradnji sa Upravom Dru&scaron;tva upravlja na dnevnoj razini kriznim situacijama koje se događaju na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo bih da smo organizacijskim promjenama za sada uspjeli amortizirati korona krizu te da smo <strong>zadržali sve radnike, isplatili pune plaće i regres</strong>, te imali relativno mali broj samoizolacija i zaraženih radnika. U isto vrijeme imali smo značajne rashode po pitanju ulaganja u za&scaron;titna sredstva za radnike i dezinfekcije prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li dobili u vremenu progla&scaron;enja stanja nesreće neku pomoć, obzirom da ste pružali usluge tijekom cijelog vremena pandemije?</strong></p> <p>S obzirom da je Vlada Federacije BiH izuzela javna poduzeća iz &bdquo;korona zakona&ldquo; bili smo prepu&scaron;teni sami sebi i nismo dobili gotovo nikakvu pomoć, iako obavljamo djelatnost od općeg interesa kroz pružanje univerzalne po&scaron;tanske usluge, koju pružamo svim korisnicima pod istim uvjetima, a &scaron;to nam stvara gubitke, jer država određuje cijenu usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vrijeme pandemije korona virusom u BiH veliki broj radnika ostao je bez posla, a brojne tvrtke su bilježile gubitke. Kakav je trag ova, jo&scaron; uvijek aktualna pandemija ostavila na Po&scaron;tu u prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je nama najbitnije i na &scaron;to smo posebno ponosni jest da nismo otpustili niti jednog radnika, održali smo tekuću likvidnost Dru&scaron;tva i uredno smo uspjeli izmirivati sve dospjele obveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine imali smo smanjenje prihoda samo za 2,05% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a svjedoci smo padova prihoda u dvoznamenkastim postotcima u različitim djelatnostima. Rashodi u prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine su povećani za 2,06% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, iz razloga značajnog povećanja tro&scaron;kova vezanih za za&scaron;titu na radu, tako da je u prvom polugodi&scaron;tu 2020. ostvaren gubitak u poslovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je rezultat u prvom polugodi&scaron;tu 2020. godine negativan, kada uzmemo u obzir kompletno zatvaranje trži&scaron;ta i javnog i dijelom realnog sektora uzrokovano pandemijom korona virusa, nismo nezadovoljni postignutim rezultatima. Posebno nagla&scaron;avam kako je u vremenu progla&scaron;enja pandemije i međunarodni po&scaron;tanski promet bio blokiran, te kako smo i zbog tih okolnosti imali gubitke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzimajući u obzir da korona virus nije nestao, primjetan je u srpnju i kolovozu blagi oporavak gospodarske aktivnosti, te je za očekivati bolje rezultate u drugom polugodi&scaron;tu 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dali ste izvukli neke pouke iz COVID 19 krize ?</strong><br />Suočavanje sa pandemijom COVID 19 nas je dodatno potaknulo da se fokusiramo na najvrjedniji resurs svake tvrtke - a to su zaposlenici, te da napravimo sve &scaron;to je u na&scaron;oj moći da taj najvažniji resurs sačuvamo od potencijalne prijetnje od zaraze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje novih tehnologija, rad na daljinu, prilagodba načina na koji pružamo usluge, optimizacija poslovnih procesa, razvoj novih usluga, briga o korisnicima, sve je to bitno, ali zaposlenici su definitivno najvažniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kriza nas je potaknula da razmi&scaron;ljamo izvan standardnog okvira u smislu kreiranja novih poslovnih modela koje ćemo primijeniti, kako bismo kreirali usluge po mjeri za na&scaron;e korisnike. Svaka kriza sa sobom donosi i poslovne prilike, a kod nas je to definitivno bilo povećanje potražnje za uslugama iz domena brze dostave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda najvažnija promjena se dogodila kod na&scaron;ih korisnika, jer brzina kojom su transformirali svoje pona&scaron;anje i način na koji su prihvatili nove &bdquo;e usluge&ldquo; za nas je bilo nevjerojatno otkriće, kada uzmemo u obzir statističke pokazatelje u BiH vezano za broj on line korisnika usluga prije pojave COVID19.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je revizorsko izvje&scaron;će HP Mostar za 2019 godinu. Kakvo ste mi&scaron;ljenje dobili?</strong><br />Prema mi&scaron;ljenju Ureda za reviziju dobili smo pozitivno mi&scaron;ljenje na financijske izvje&scaron;taje, čime je potvrđeno da financijski izvje&scaron;taji Dru&scaron;tva za 2019. godinu istinito i fer prikazuju financijski položaj Dru&scaron;tva u svim materijalnim aspektima, financijsku uspje&scaron;nost, novčane tijekove i promjene na kapitalu u skladu sa prihvaćenim okvirom financijskog izvje&scaron;tavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče mi&scaron;ljenja Ureda za reviziju vezano za reviziju usklađenosti, tu smo dobili mi&scaron;ljenje s rezervom, te određene preporuke o budućim postupanjima, koje planiramo u dogledno vrijeme realizirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U medijima se pojavila informacija kako ste prijam radnika u 2019. godini radili bez objave javnog natječaja. Koji je va&scaron; komentar na ove navode?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovorno tvrdim da u 2019. godini ni jedan radnik u HP Mostar nije primljen ne neodređeno vrijeme bez javnog natječaja, te da smo kada je prijem radnika u pitanju zakonito postupali. Ovdje se radi o zlonamjernoj interpretaciji revizorskog izvje&scaron;ća od strane pojedinih medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HP Mostar u proteklom razdoblju javno je objavila 48 natječaja za posao, te je provedena zakonom propisana procedura prijema radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno potrebama posla u hitnim situacija Dru&scaron;tvo je zakonito, a sve temeljem Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH (članak 5) vr&scaron;ilo hitni prijem radnika na određeno vrijeme (120 dana), i u tim postupanjima nema ni&scaron;ta nezakonito.</p> <p><strong>Kako vidite budućnost Po&scaron;te i u kojem smjeru će se razvijati?</strong><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar ima sve predispozicije da zadrži svoje mjesto na postojećim trži&scaron;tima i prilagodi se novim trži&scaron;tima i zahtjevima na&scaron;ih korisnika. Rezultati koje imamo s novim uslugama svakako nam ulijevaju povjerenje i daju vjetar u leđa.<br />Planiramo se razvijati u smjeru izgradnje logističke infrastrukture, kako bismo omogućili logističke usluge na&scaron;im poslovnim korisnicima, te jo&scaron; kvalitetnije pružanje usluga brze dostave paketa. Digitalizacija po&scaron;tanskih i financijskih usluga će biti fokus u smislu dodavanja nove vrijednosti postojećim, a i novim uslugama, koje planiramo plasirati na trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povjerenje korisnika u Po&scaron;tu:</strong><br />Po&scaron;te diljem svijeta pružaju financijske usluge vi&scaron;e od jednog stoljeća, a danas imaju oko milijardu klijenata. Svjetska po&scaron;tanska unija (UPU) nedavno je objavila izvje&scaron;će pod nazivom &bdquo;In Post We Trust&ldquo; koje govori da povjerenje koje korisnici imaju prema po&scaron;tanskim operaterima može utjecati na njihovu odluku da krenu koristiti digitalne financijske kanale preko po&scaron;tanske mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje &bdquo;We are social&ldquo; iz 2019. govori kako 59% građana u BiH ima bankovni račun, dok ih samo oko 10% ima kreditne kartice. Zbog ovih podataka smatramo da tradicionalne financijske institucije ne mogu dosegnuti određeni dio populacije koji nema bankovni račun ili se nalazi na ruralnim i udaljenim područjima, i tu se vidi snaga mreže poslovnica Hrvatske po&scaron;te Mostar i povjerenje koje korisnici imaju u nas kao instituciju. Na&scaron;a usluga PostCash brz je i jednostavan način međunarodnog slanja i primanja novca po&scaron;tom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-07-hpmostar-direktor-rupcic.jpgCrno tržište duhana u BiH premašilo 50 posto, na gubitku svihttp://grude.com/clanak/?i=216896216896Grude.com - klik u svijetSat, 05 Sep 2020 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-cigarete.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgubljen je novac u vrijednosti 30 kilometara auto-puta, približno 1/3 mirovina ili 200 novih vrtića, samo u 2019. godini..<p>&nbsp;</p> <p>Legalno trži&scaron;ta duhanskih proizvoda je od 2010. godine do 2020. palo za vi&scaron;e od 56 posto, &scaron;to za posljedicu ima ogromne gubitke u svim proračunima, upozoravaju ekonomski stručnjaci, predstavnici duhanske industrije kao i Uprave za neizravno oporezivanje (UNO).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako, recimo, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine po osnovu tro&scaron;arina na duhan i duhanske prerađevine prikupljeno je 430 milijuna maraka manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok druge strane crno rapidno raste i postalo je najveći u Europi, pi&scaron;e Indikator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tog razloga, UNO BiH je u suradnji s Udruženjem ekonomista RS &ndash; SWOT pokrenula kampanju "Stop &scaron;vercu" čiji je cilj suzbiti krijumčarenje cigareta u BiH, potaknuti usklađivanje poreznih nameta s trži&scaron;tem da bi cijene legalnih cigareta bile manje. U okviru ove kampanje, organizatori pozivaju građane da, ukoliko imaju informacije o krijumčarenju duhana i cigareta, to prijave na broj telefona 080 02 06 07.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi pozivi su anonimni, a prijava, kako kažu u UNO BiH, već ima. Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije UNO BiH, rekao je kako je jako važno da građani ne moraju ostavljati nikakve podatke kada prijavljuju slučajeve prodaje duhana i duhanskih proizvoda bez tro&scaron;arinske markice, odnosno na crno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz tog razloga ih i molimo da dostavljaju &scaron;to konretnije informacije koje ćemo mi obraditi, izaći na teren i praktično oduzeti cigarete koje se nprodaju nelegalno na trži&scaron;tu BiH, kazao je Kovačević. On je objasnio da cigarete koje se prodaju bez tro&scaron;arinskih markica ne plaća tro&scaron;arina i PDV, a od tih sredstava se financiraju važne stvari u na&scaron;oj državi, a to su prije svega zdravstvo, &scaron;kolstvo, putna infrastruktura, razna socijalna davanja i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o kampanji ''Stop &scaron;vercu'', Kovačević je naveo kako ona već daje određene rezultate i da će &scaron;ira javnost uskoro biti upoznata s njima. Sa&scaron;a Grabovac izvr&scaron;ni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, podsjeća da udruženje na čijem je čelu već duže vremensko razdoblje upozorava na problem crnog trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upravo kampanja "Stop &scaron;vercu" ima za cilj dodatno animirati naj&scaron;iru javnost i ukazati na posljedice crnog trži&scaron;ta ali i sve institucije koje mogu pomoći da se to nelegalno trži&scaron;te suzbije, naveo je Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi sad nažalost imamo situaciju da su svi na gubitku: država koja ubira manje prihoda, građani koji konzumiraju cigarete kojima se ne zna niti porijeklo niti sadržaj, proizvođači i distibuteri koji trpe velike gubitke, jer ne mogu da se nose s cijenama koje diktira crno trži&scaron;te, kazao je Grabovac.<br />Kako kaže, cilj svake države jeste voditi brigu o zdravlju svojih građana i u tom smislu da radi na tome da se smanji broj pu&scaron;ača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svakako se treba boriti protiv pu&scaron;enja, ali povećanje tro&scaron;arina nije dalo traženi rezultat, jer smo dobili nekontrolirano trži&scaron;te ilegalnih jeftinih cigareta koje se mogu prodavati bilo gdje, čak i u blizini &scaron;kola, &scaron;to je recimo nemoguće u legalnom lancu prodaje, upozorava Grabovac. Prema njegovim riječima zbog toga i ne čude podaci koji se mogu čuti da se broj pu&scaron;ača nije smanjio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH predstavnici tri najveće duhanske kompanije u BiH: "Philip Morrisa" (PM), "British American Tobacca" (BAT) i "Japan Tobacca International" (JTI) podržavaju kampanju "Stop &scaron;vercu" i upozoravaju da je udio crnog trži&scaron;ta alarmantno porastao i znatno prema&scaron;io 50 posto ukupnog trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U PM podsjećaju kako je duhanska industrija na ime neizravnih poreza i PDV-a u 2019. godini, uplatila oko milijardu KM &scaron;to predstavlja 16 posto svih uplaćenih neizravnih poreza, te je pored plaćanja poreza, zaposlen znatan broj zaposlenika ćiji su su poslovi održavali i tijekom pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U ovom je trenutku izuzetno važno da državne institucije i nadležne agencija, podrže legitimnu duhansku industriju, ističu u PM. U JTI-u napominju kako izgubljeni novac je mogao vi&scaron;estruko koristiti građanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Govorimo o izgubljenom novcu u vrijednosti 30 kilometara auto-puta, približno 1/3 mirovina ili 200 novih vrtića, samo u 2019. godini, ilustrativno navode u JTI-u uz konsatataciju da dodatno zabrinjava stanje u kojem je krijumčarenje cigaretama i duhanom, na koje nije plaćen porez, vidljiv na tržnicama i ulicama &scaron;irom zemlje. Dalje navode da policija svakodnevno otkriva i oduzima određene količine nelegalnih cigareta i duhana, najče&scaron;će u prtljažniku automobila, te su te akcije zaplijena veoma važne, ali one predstavljaju tek kap u moru ilegalne trgovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U JTI-u smatraju kako se treba pokrenuti sveobuhvatno djelovanje svih nadležnih institucija u radu na suzbijanju crnog trži&scaron;ta i vraćanja novca u legalne tokove. Također pozivaju na formiranje Radne grupe na čelu sa Upravom za neizravno oporezivanje koja bi objedinila i koordinirala rad svih institucija nadležnih za suzbijanje krijumčarenja &ndash; SIPA, sve razine MUP-a, tužiteljstvava i inspekcijskih službi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BAT-u kažu da, s obzirom na veliko tro&scaron;arinsko opterećenje, najveće u Europi prema kupovnoj snazi stanovni&scaron;tva, ilegalno trži&scaron;te je očito postalo unosan biznis koji sve vi&scaron;e istiskuje legalno trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz kuta poslovanja tu najvi&scaron;e trpi domaće gospodarctvo, a posebno proizvođač, distributeri i maloprodaja, &scaron;to na kraju negativno utječe na sve zaposlene u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju maloprodaja, zbog gubitaka na crnom trži&scaron;tu, mogućnost novog zapo&scaron;ljavanja i povećanja plaća je gotovo nemoguća, &scaron;tovi&scaron;e, vrlo su moguća su otpu&scaron;tanja zaposlenika, upozoravju u BAT-u.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-cigarete.jpgGrudski stručnjak tvrdi: Stanje u ekonomiji nije tako crno, ali dijelu poduzetnika ovo je dobar izgovorhttp://grude.com/clanak/?i=216889216889Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U mnogim djelatnostima, pogotovo onim turističkim, brojni strepe što će im donijeti jesen, a zbog općeg pada potrošnje i mikro poduzetnici strahuju hoće li morati otpuštati ljude.<p>&nbsp;</p> <p>Gospodarstvenici, ekonomski analitičari i sveučili&scaron;ni profesori s kojima smo razgovarali, pak, nisu pesimisti i to u prvom redu zbog europske financijske injekcije za koju smatraju da će u velikoj mjeri spasiti radnike od velikih potresa na trži&scaron;tu rada.<br /><br />Podsjetimo, Hrvatska je dobila veliku pomoć od EU, a i BiH iako nije članica dobiva značajna sredstva da vlade i županije mogu pomoći gospodarstvu.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci tvrde kako jesen radnicima neće biti tako "vruća" kako su očekivali na početku pandemije.<br /><br /></p> <p>&ndash; &Scaron;to se tiče same ekonomije, situacija će biti zahtjevna, no kad je riječ o stopi nezaposlenosti, mislim da je politika naučila ne&scaron;to iz zadnje krize i da neće dopustiti da broj nezaposlenih prijeđe 200 tisuća. On se sad kreće oko 160 tisuća &ndash; mi&scaron;ljenja je Ljubo Jurčić, sveučili&scaron;ni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, rođeni Gruđanin.<br /><br /></p> <p>&ndash; Za očekivati je da će tekstilni sektor, kao i onaj drvni te niz drugih padati, ali uvjeren sam da će Vlada politički čuvati zaposlenost, u čemu će joj pomoći europski novac. Europska unija neće ovu pandemijsku situaciju gledati sjedeći i skr&scaron;tenih ruku kako ne bi izazvali nezadovoljstvo ljudi cijelom Unijom.<br /><br /></p> <p>Oni će sad tolerirati različite administrativne mjere koje prije nisu bile dopu&scaron;tene samo da se koliko-toliko sačuvaju radna mjesta &ndash; napominje prof. dr. Jurčić.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ljudi zbog epidemije sigurno neko vrijeme neće putovati ni blizu kao prije. Sve manje će biti kongresa, poslovnih putovanja i savjetovanja jer smo u koroni shvatili da se sve možemo dogovarati iz kuće preko interneta, tako da će, ne samo turistička, nego i biznis-putovanja znatno pasti &ndash; dodaje.<br /><br /></p> <p>Isto tako, nesumnjivo će, ističe Jurčić, dio poduzetnika iskoristiti priliku da smanjuju plaće radnicima pod izgovorom te&scaron;kih okolnosti.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na to ih neće natjerati nikakve "te&scaron;ke okolnosti" nego naprosto oni u svakoj krizi koriste priliku da kadrovski restrukturiraju kompaniju. To je tako uvijek &ndash; sliježe ramenima Jurčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngObitelj Leko udružila snage i podiže uspješan biznis: Imamo jedinstvene prozvodehttp://grude.com/clanak/?i=216880216880Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-04-leko-l-eko1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priča iz zaselka Leke u Vinjanima Gornjim kod Imotskog upravo ima naglasak na obitelj u kojoj su zajedništvo, rad, uzajamno povjerenje neprikosnoveni zakon. Zoran Leko je diplomirani inženjer geodezije, njegova supruga Katica je inženjerka kemije, a imaju dvoje djece.<p>&nbsp;<br />Zoranov brat Ivan je majstor električar, njegova supruga Kristina je ekonomistica i imaju jedno dijete. Spomenutu četvorku odraslih na svoj način koordinira i "servisira" savjetima i ljubavlju Zoranova i Ivanova majka Mira.<br /><br /></p> <p>Njih petero imaju zajednički projekt pun mirisa. Zoran i Katica žive u Svetoj Nedelji kod Samobora, ali svake godine su od 15. lipnja do 1. rujna u zaselku Leke, gdje Ivan i Kristina žive s majkom i svekrvom Mirom. Svi se bave sadnjom i preradom aromatičnog bilja.<br /><br /></p> <p>Trenutno imaju zasađen hektar i pol smilja i lavande, izgradili su modernu destileriju, a njihovi proizvodi već su ugledali zahtjevno trži&scaron;te. Planovi za pro&scaron;irenje plantaže su vrlo konkretni, dok se rad na zahtjevnom marketingu iz dana u dan pojačava.&nbsp;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-04-20-09-04-leko-l-eko2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Istina, nisu Leke prva obitelj koja je u Imotskoj krajini započela saditi i prerađivati aromatično bilje, ali nakon onoga &scaron;to smo čuli i vidjeli kod njih, čini nam se da je to njihov novi iskorak.<br /><br /></p> <p>- Nakon rada u Kataru, gdje sam bio s obitelji, krajem 2015. sam do&scaron;ao u Hrvatsku. Budući da smo brat i i ja uvijek ne&scaron;to vrtjeli s poslovima, a te godine u trendu je bilo aromatično bilje, rekli smo jedan drugom - krenimo s tim. Imamo zemlje, okruženje je ekolo&scaron;ko i čisto, imamo volju, ali i početni kapital. U konačnici, imamo i struku, na&scaron;e supruge Katicu i Kristinu.<br /><br /></p> <p>Veliku podr&scaron;ku u na&scaron;oj nakani imali smo u majci Miri, koja je prvih godina podosta na samom terenu vukla posao dok nasadi nisu stasali. Sada, nakon četiri godine, vide se ozbiljne konture cijele na&scaron;e mirisne priče.<br /><br /></p> <p>Raspodijeli smo poslove: mi u Svetoj Nedelji vodimo papirologiju i marketing, Ivan, Kristina i mama su ovdje uz nasade, mi dođemo za berbu s novim idejama, sjednemo i pravimo inventuru. Ona je za sada vrlo dobra, a i perspektive su jasne i ostvarive. Krenulo nam je, jer nemamo pritisak da ćemo uloženo u destileriju i nasade uspjeti vratiti preko noći - ističe Zoran Leko.<br /><br /></p> <p>Njegova supruga Katica tvrdi da sada imaju jedinstvene proizvode na domaćem trži&scaron;tu kada su u pitanju eterična ulja. Od prvog melema, koji je bio i svojevrstan pilot-proizvod, glavni naglasak je bio na tome da u proizvodima iz Lekine plantaže ne smije biti ni&scaron;ta sa strane. Ni vode čak.<br /><br /></p> <p>- Ili ćemo stvoriti brend iz Vinjana Gornjih kako su ga dali ova zemlja, sunce i ki&scaron;a, do hladnih pre&scaron;anih biljnih ulja i onih eteričnih, ili nećemo ni&scaron;ta raditi.<br /><br /></p> <p>Prvi melem od smilja testiran je mjesecima kod prijatelja i poznanika, ali i nepoznatih ljudi. Tek kada su oni poslali svoje recenzije, kada smo dobili ekolo&scaron;ki certifikat za svu na&scaron;u sirovinu, mogli smo krenuti u proizvodnju, a to su serumi za lice, masažna eterična ulja za tijelo i hidrolati. Sve s etiketom "Made in Vinjani Gornji".<br /><br /></p> <p>Znači, kao struka sam rekla ovom skladnom dru&scaron;tvu: Ili će biti samo i isključivo izvorno ili bolje da ni u &scaron;to ne uzlazimo. Znam da je ovo teži put, ali odustati nećemo - nagla&scaron;ava Katica Leko.<br /><br /></p> <p>Svoje proizvode obitelj Leko plasira preko web shopa, a već imaju i treću generaciju ponude. Potvrdu kvalitete daju im i turisti.<br /><br /></p> <p>Zbog korone i manjeg broja gostiju ove godine opao je posao na prodajnim mjestima u Dubrovniku, Ninu i Cresu, ali ova obitelj traži i način da danas-sutra otvori i vlastitu prodavaonicu, gdje bi izbirljivom trži&scaron;tu ponudili imotske mirise.<br /><br /></p> <p>Skladna obitelj ide dalje, &scaron;irit će se plantaža. Katica ima nove ideje za nove proizvode, a Zoran užurbano radi na stvaranju preduvjeta za pro&scaron;irenje prerađivačke proizvodnje kori&scaron;tenjem novca iz EU-ovih fondova.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-04-20-09-04-leko-l-eko3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Kristina kao ekonomistica ispituje trži&scaron;te i način proboja na inozemne police, dok su njezin suprug Ivan i svekrva Mira na terenu uz nasade.<br /><br /></p> <p>Uz ovakav skladni i konačno stručni rad čini se da će miri&scaron;ljivi i ljekoviti proizvodi od smilja i lavande iz zaseoka Leke brzo naći svoj put po Europi.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;i proizvodi zovu se "L-Eko" - dodaje Zoran na kraju posjeta njihovoj plantaži i destileriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-04-leko-l-eko1.jpgSvjetski prvak u Formuli 1 Nico Rosberg kupio Rimčev C_Twohttp://grude.com/clanak/?i=216819216819Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-c_two_static_front_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nico je jedan od samo 150 ljudi u svijetu koji će posjedovati C_Two.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon 11-godi&scaron;nje karijere u Formuli 1, tokom koje se izborio i za titulu svjetskog prvaka 2016. godine, Nico je započeo karijeru poduzetnika, a ulaže u održivost i zelene tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investirao je u vi&scaron;e od dvadeset start-upova s temom mobilnosti, kao i u potpuno električno prvenstvo Formule E. Lani je osnovao Greentech festival, globalnu platformu za održive inovacije i način života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac Automobili u svoju "obitelj vlasnika" primio jo&scaron; jednog člana &ndash; u Hrvatskoj im se pridružio svjetski prvak Formule 1 Nico Rosberg kako bi prilagodio svoj lični C_Two i testirao napredni prototip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nico je jedan od samo 150 ljudi u svijetu koji će posjedovati C_Two. Svoj primjerak je naručio početkom 2019. godine, nakon &scaron;to se susreo s osnivačem i izvr&scaron;nim direktorom tvrtke Rimac Automobili Matom Rimcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je Nico Rosberg u Svetoj Nedelji posjetio Rimčev tim - koji danas broji vi&scaron;e od 700 ljudi - kako bi odlučio o detaljima, odnosno kako bi po svojim željama konfigurirao automobil koji će mu, kao i ostalim kupcima, biti isporučen 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon 11-godi&scaron;nje karijere u Formuli 1, tokom koje se izborio i za titulu svjetskog prvaka 2016. godine, Nico je započeo karijeru poduzetnika, a ulaže u održivost i zelene tehnologije. Investirao je u vi&scaron;e od dvadeset start-upova s temom mobilnosti, kao i u potpuno električno prvenstvo Formule E. Lani je osnovao Greentech festival, globalnu platformu za održive inovacije i način života, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čast nam je &scaron;to je Nico odabrao postati dijelom obitelji Rimac Automobili. Nico je sjajan &ndash; pokretač, poduzetnik u održivosti, zaljubljenik u tehnologiju i pojedinac usmjeren na budućnost, točno razumije &scaron;to želimo postići s C_Two. Razumije da želimo postaviti nove standarde performansi kori&scaron;tenjem napredne električne tehnologije koja je u potpunosti razvijena u na&scaron;em vlastitom pogonu ovdje u Rimac Automobilima. Automobil koji smo kreirali proizvodi gotovo iz temelja tim u Hrvatskoj. A imati za kupca jednog od najboljih svjetskih vozača nevjerojatan je osjećaj, rekao je Mate Rimac, osnivač i izvr&scaron;ni direktor tvrtke Rimac Automobili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos ka&scaron;njenjima zbog Covida-19, razvoj C_Two brzo napreduje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije ove godine Rimac Automobili najavili su novu proizvodnu liniju u Hrvatskoj, gdje će se proizvoditi 150 serijskih automobila, a među njima i Nicov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;i glavni inženjer Aston Martina, potpredsjednik automobilskog inženjerstva u Tesli i voditelj Appleove grupe za posebne projekte, Chris Porritt, također se pridružio Rimčevu timu kao glavni tehnolo&scaron;ki direktor, s neposrednim fokusom na pokretanje proizvodnje za C_Two.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac C_Two iz mirovanja do brzine od 161 km/ h (100 milja na sat) pojurit će za 4,3 sekunde te će postizati najveću brzinu od 415 km/h u konačnom proizvodnom obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paralelno s razvojem modela C_Two, tvrtka Rimac Automobili nastavila je rasti, a Porsche je povećao svoj vlasnički udio na 15,5%. Također, Hyundai Motor Group uložio je 80 milijuna eura, čime se pridružio popisu ranijih Rimčevih partnera - tvrtkama Koenigsegg, Automobile Pininfarina i Aston Martin.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-c_two_static_front_02.jpgImotski poduzetnici u pandemiji: Cure u Gangstera moraju imati negativan korona testhttp://grude.com/clanak/?i=216806216806Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 13:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-gangster.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imotski je prvi grad u Hrvatskoj čiji je stožer donio nove, strože mjere zbog opasnosti od širenja zaraze koronavirusom. Prošlog tjedna u samo dva dana bilježio je 80 zaraženih, nakon čega se stanje polako počelo smirivati, ali virus i dalje kruži pa je u srijedu načelnik gradskog Stožera civilne zaštite dr. Ivica Čikeš objavio da je i on pozitivan.<p>&nbsp;</p> <p>Zanimalo nas je kako Imoćani žive pod novim režimom. U glavnoj gradskoj ulici nema mjesta za parkiranje. Kafići puni, ljudi ima u trgovinama, u pekarnicama, redovi su pred bankama. Ljudi čekaju disciplinirano, vani, s maskama. Pred brijačnicom i frizerom isti prizor. Unutra samo jedan, a pet&scaron;est ih čeka pred vratima. Prvo poznato lice koje srećemo ono je Nediljka Babića Gangstera, najpoznatijeg bračnog savjetnika na na&scaron;im prostorima. Zastajemo čestitati mu jer je dan prije jednoglasnom odlukom Skup&scaron;tine Splitsko-dalmatinske županije dobio županijsku godi&scaron;nju nagradu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nisam ja mirovao ni u vrijeme kada smo zbog korone svi bili zaključani u svojim kućama. Telefonirao sam, kontaktirao preko interneta, osuvremenio sam se i ja pa sam napravio web-stranicu i, eto, čim je popustilo, počeli su sastanci i upoznavanja uživo i mogu vam reći da je neki dan sklopljen jedan brak, a bit će ih jo&scaron;. Mlada je Albanka. Evo ba&scaron; mi se žali jedna klijentica da je momak kojeg sam joj poslao malo neodlučan i stidan. Ona bi htjela da on malo pokaže inicijative, a ja joj kažem: &ldquo;On ti je takav zbog korone, pridržava se mjera o fizičkom razmaku!&rdquo; &ndash; smije se Gangster, koji nikamo ne ide bez svoje fascikle s najakutnijim slučajevima. Sada bi rado oženio &ldquo;neke na&scaron;e&rdquo; koji su inače u Njemačkoj, a sad su do&scaron;li i htjeli bi, poput Matana, pronaći svoju Nu&scaron;u u rodnom kraju. Prolazimo uz red kafića. Zabranjeno je posluživati u zatvorenom, terase su pune, stolovi razmaknuti i nema slobodnog mjesta.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pogledaj ti ovo. Po četiri-pet cura i same sjede za stolom. Mu&scaron;kog nigdje, ne daju im blizu. Lak&scaron;e ti je u Imotskom naći jamca za kredit nego curu koja se hoće udati. Neće i neće. Biraju. Svaka bi zgodnog, obrazovanog i dobro potkoženog, a kada joj i takvog ponudi&scaron;, opet mu nađe manu &ndash; žali se Babić na probleme u svome poslu. Zbog izbirljivosti na&scaron;ih djevojaka, Nedo je u Hrvatskoj udao na desetke Ukrajinki, Bosanki, Filipinku, a sada su, kaže, hit Albanke. U kartoteci ima i jednu Kineskinju kojoj traži muža.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kada bude dolazila, Kineskinja mora imati čiste papire. Znači i negativan test na koronavirus! &ndash; provode se mjere i kod Gangstera. Dokumentarni film &ldquo;Gangster te voli&rdquo;, koji je Neboj&scaron;a Slijepčević snimio o njegovu životu, osvajao je prije nekoliko godina nagrade na brojnim festivalima diljem svijeta pa mu se sada obraćaju potencijalni ženici i udavače iz svakog kutka zemaljske kugle. Reputaciju je stekao zbog 430 brakova koji su sklopljeni zahvaljujući njegovu posredovanju.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ljubav ne zna za granice, nacije ni vjere, a ne bi trebala znati ni za koronu. Evo, sada se otkazuju i odgađaju svadbe jer je na snazi zabrana okupljanja vi&scaron;e od 50 ljudi. Pa za&scaron;to ih se mora okupiti 500 da bi se vjenčalo dvoje ljudi koji se vole?! Ne odgađajte vjenčanja, vjenčajte se tiho, s kumovima i najbližima, a veliku proslavu možete napraviti i dogodine &ndash; poručuje Gangster svim mladencima koji čekaju popu&scaron;tanje mjera da bi izgovorili sudbonosno &ldquo;da&rdquo;. Pravi problemi zbog otkazivanja i odgode vjenčanja muče Antu Marija Topića, čija obitelj ima salu za svadbe.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ova je godina nikakva. Od Uskrsa sam bio rezerviran, ali sve su morali odgoditi za ovo ljeto pa je bilo rezervacija za svaki petak, subotu i nedjelju. Sada je opet ne&scaron;to otkazano, ne&scaron;to odgođeno &ndash; otkriva nam Topić. Ima najveću salu za vjenčanja u Imotskoj krajini.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pogledajte vi ovaj prostor, ova dvorana ima vi&scaron;e od 800 kvadrata, plus ispred. Stolovi su odvojeni, imamo WC za jednu, drugi za drugu ekipu, za invalide. Ljudi se ne mije&scaron;aju, konobari dolaze, dezinfekcija svuda... Sve sam uvjete ispunio, ali odluka je odluka i ja ću je po&scaron;tovati. U sali nije ni bilo vi&scaron;e od 150 ljudi kada je moglo biti i 300. Moram reći, ljudi se boje, neće da dolaze. Kažu mladenci: &ldquo;Mi dijelimo pozivnice, ljudi vraćaju&rdquo;. Oni koji su imali zakazano u travnju i svibnju sada već drugi put otkazuju. Ovu godinu možemo zaboraviti &ndash; zaključuje Topić, čija obitelj živi od tog posla, a zapo&scaron;ljava vi&scaron;e od 10 ljudi. Nada se da će država i dalje biti korektna i isplatiti plaće zaposlenicima u svim tvrtkama kojima je zabranjen rad.<br /><br /></p> <p>Kada on ne radi, dodaje, u problemima su stočari od kojih je kupovao janjce, a sada su to ovce jer ih nije imao tko kupiti, OPG-ovi, cvjećari, fotografi, vinari... &ndash; Čovjek od kojeg kupujem vino žali mi se da su mu bačve pune, a dolazi novo. &Scaron;to ću, sve sam kupio i sada stoji kod mene u podrumu. Nema ga tko piti. &Scaron;teta je golema, ne samo meni, vjenčanja su nevjerojatan pogon. Za svaku se svadbu proda bar sto pari novih cipela! Ali &scaron;to se može? Preživjeli smo mi i gore, Domovinski rat, preživjet ćemo i ovo! &ndash; poručuje Marijo Topić.<br /><br /></p> <p>Sanja Lončar Ružić predsjednica je Sportske udruge Fitness centar Tempo, jedinog fitness centra u Imotskom. Zatvoren je. Strože epidemiolo&scaron;ke mjere koje su donesene za Imotski nisu se ticale njezina poslovanja, ali dva dana kasnije Stožer Splitsko-dalmatinske županije donio je odluku o zatvaranju svih sportskih dvorana i fitness centara u županiji zbog pojave zaraze u nekim drugim, sto kilometara udaljenim centrima pa je i ona morala staviti ključ u bravu. Ogorčena je jer se cijelo vrijeme držala svih propisanih mjera pa i vi&scaron;e od toga.<br /><br /></p> <p>&ndash; Svim korisnicima mjerili smo temperaturu prije ulaska, dezinficirali smo sprave, održavao se razmak, provodili smo sve &scaron;to se može, a dvorana je pod kamerama pa bi se u slučaju zaraze odmah moglo otkriti je li jo&scaron; netko ugrožen. Nikakvih incidenata kod nas nije bilo i zaista je nepravedno da se, ako se negdje dogodila pojava virusa, zabrani rad čitavoj djelatnosti. Tražimo isti tretman kakav imaju kafići i klubovi. Ako se u jednom otkrije zaraza, ne zatvaraju se svi! &ndash; kaže Sanja Lončar Ružić. Pisala je gradonačelniku i Stožeru i nada se promjeni odluke. Ni prije nije bilo puno ljudi, kaže, vi&scaron;e ih je u kafićima. Iako je prijepodne gužva u Imotskom i nema slobodnih parkirali&scaron;nih mjesta, tablice na automobilima uglavnom su imotske. Ima ne&scaron;to zagrebačkih i njemačkih.<br /><br /></p> <p>Gdje su turisti, nisu valjda svi oti&scaron;li?, pitamo Luku Kolovrata, direktora Turističke zajednice.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sezona je do prije dva dana, kada je Njemačka stavila Splitsko-dalmatinsku županiju na crvenu listu, bila izvanredna. Rezultati u kolovozu približili su se pro&scaron;logodi&scaron;njima, a onda se stanje promijenilo. Krenuli smo u lipnju, kada smo imali 25-30% kao i cijela Hrvatska, srpanj je stanje znatno popravio, bili smo na oko 70%, a kolovoz je do 22. bio fantastičan, na vi&scaron;e od 99% u odnosu na pro&scaron;lu godinu, koja je bila rekordna. Bili smo među najboljima u cijeloj Hrvatskoj. Naravno, treba uzeti u obzir da su se povećali kapaciteti, otvorili su se neki novi objekti, i da je situacija bila normalna, mi bismo ostvarili oko 30% vi&scaron;e nego 2019. U ovom trenutku, kada gledamo cijelu godinu do danas, mi smo na 73% dolazaka i 78% noćenja &ndash; iznosi nam podatke Kolovrat.<br /><br /></p> <p>U prosjeku su u Imotskoj krajini imali oko 1100-1200 noćenja po danu i tako je trebalo ostati prema najavama do 5. rujna, no pogor&scaron;avanje stanja s pandemijom dovelo je do otkazivanja i odlazaka, najvećim dijelom Nijemaca, pa u ovom trenutku imaju oko 750 noćenja, &scaron;to znači oko 400 gostiju manje. &ndash; Moram reći da su neki Nijemci otkazali, a oni su nama, otkako smo se pojavili kao destinacija, uvjerljivo na broju jedan, ali dosta ih je i do&scaron;lo. Na drugom mjestu su nam Poljaci, njih i ove godine ima dosta, ali Englezi, Francuzi i Skandinavci do&scaron;li su u znatno manjem broju. Njih su nadoknadili Austrijanci i Belgijci, a pojavili su se i Slovenci &ndash; doznajemo od Kolovrata. Imoćani su dosta uložili u kuće za odmor s bazenima po kojima su postali čuveni kao destinacija. Trenutačno ih je vi&scaron;e od 300, a ukupno imaju 352 smje&scaron;tajna objekta. - Kuće za odmor s bazenom u ovoj epidemiolo&scaron;koj situaciji pokazale su se iznimno poželjnima. Svaka od njih zapravo je izolirana od okoline, dolaze obitelji i zatvorena dru&scaron;tva. Primijetili smo da se pona&scaron;anje gostiju ove godine jako promijenilo. Vrlo malo izlaze iz kuća koje su unajmili, nema ih u gradu, ne sjede u kafićima, ne jedu u restoranima, vrlo malo posjećuju vinarije i OPG-ove. Izvanpansionska potro&scaron;nja vrlo je mala u odnosu na prija&scaron;nje godine. Gosti odu u supermarket, povremeno zovu restorane za dostavu i to je sve. Do&scaron;li su kod nas tražiti mir i izoliranost i dobili su ih &ndash; govori Kolovrat.<br /><br /></p> <p>Iznajmljivači s kojima smo kontaktirali to nam potvrđuju i odbijaju ideju o fotografiranju njih, kuća ili gostiju. &ndash; Gosti žele privatnost. Znate kakvi su ljudi. Ne žele da se u njih upire prstom kad se vrate kući jer su bili u crvenoj zoni, iako mi nismo imali nijedan slučaj zaraze na&scaron;ih gostiju za koji znamo. Imamo spreman protokol ako se dogodi da neki gost ima simptome ili je pozitivan. Dobro je &scaron;to Imotski ima svog epidemiologa, uzroci se mogu uzeti ovdje, &scaron;to će neki Nijemci koji su ostali koristiti i testirati se prije povratka &ndash; kaže Kolovrat. Imoćani unatoč ovoj godini od turizma ne odustaju. Posljednjih godina povećavali su broj vila za iznajmljivanje za 30 godi&scaron;nje i taj se trend nastavlja. Gradi se i dalje. U Imotskom se gradi i hotel, koji će im biti jedini, a imaju i kamp u Zagvozdu.<br /><br /></p> <p>- Dominantne su nam kuće za odmor, ali jako je korisno ponuditi raznovrsnost smje&scaron;tajnih kapaciteta i svaka nas investicija veseli &ndash; govori Kolovrat. Suvenirnica &ldquo;Pa&scaron;ko&rdquo; nedaleko od Modrog jezera gostima nudi autohtone proizvode. &ndash; Otvorili smo 1. srpnja i ovo malo sezone bilo je dobro, naravno, u odnosu na ono &scaron;to smo očekivali. Međutim, virus je učinio svoje. Pridržavali smo se svih mjera, vidim da se i turisti pridržavaju, ali do&scaron;li smo na crvenu listu i to se osjetilo, poprilično. Posljednjih nekoliko dana nije ba&scaron; neka gužva &ndash; smije se Sanja &Scaron;u&scaron;njar. Od Dolores Dragović, koja naplaćuje ulaznice na Modrom jezeru, doznajemo da je do prije dva dana bilo turista koji su ih obilazili, ali vi&scaron;e ih gotovo i nema.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dolazili su ljudi s obale, posebice kada pada ki&scaron;a. Bilo je ljudi, iako se to ne može usporediti s prija&scaron;njim godinama. Ali s obzirom na to da nismo očekivali ni&scaron;ta, i ovo je dobro. Poljaci i Nijemci su do&scaron;li, a Hrvati standardno, kao i prije. Sezona nam je prija&scaron;njih godina trajala do 1. listopada, a sada se već danas jako osjeti kraj. Produlji li se do 15. rujna, bit će dobro &ndash; ocjenjuje Dragović.<br /><br /></p> <p>Davora Mu&scaron;uru susrećemo s majkom u gradu. Primjećujemo da na ulici uopće nema starijih ljudi pa ih pitamo boje li se korone, s obzirom na to da je majka već u godinama. &ndash; Ne bojim se ja korone, bojim se ljudi, odnosno odluka koje se zbog nje donose. Bojim se da se sve ovo ne zloupotrijebi, a svijet je već ovakvih čuda vidio &ndash; kaže Mu&scaron;ura. Grad Imotski kampanjom &ldquo;Pamet u glavu&rdquo; nastoji potaknuti ljude na dodatnu odgovornost kako bi se &scaron;irenje virusa u &scaron;to kraćem roku suzbilo &scaron;to je vi&scaron;e moguće. - Sve ovo vrijeme komuniciramo s ljudima &scaron;aljući univerzalnu poruku &ldquo;budimo odgovorni&rdquo;, ali htjeli smo dati neki lokalni hashtag, ne&scaron;to &scaron;to će ljudi prihvatiti. Svakome je od nas, kada bismo izlazili iz kuće, majka govorila: &ldquo;Pamet u glavu&rdquo; &ndash; govori Mijo Zidar, zadužen za komunikaciju s javno&scaron;ću Grada Imotskog. A da su uspjeli, svjedoči i nastavak slogana koji su Imoćani na dru&scaron;tvenim mrežama, po kojima se &scaron;iri, nadopunili s: &ldquo;Pamet u glavu, a doli &scaron;to uleti!&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ndash; Ljudi se &scaron;ale i to je dobro, cilj nam je bio te poruke, koje su svima pomalo dosadile, opet plasirati. Primijetio sam da &ldquo;Pamet u glavu&rdquo; puno ljudi dijeli na Facebooku, Instagramu, What&rsquo;s upu, znači poruka je doprla do onih do kojih je trebala &ndash; kaže Zidar i napominje kako je najvažnije da se ljudi pridržavaju mjera. &ndash; Nećete vidjeti nikoga da sjedi unutar kafića ni da je bez maske u trgovini, po&scaron;ti ili banci. Ljudi se uglavnom pridržavaju mjera, ne čujem da se itko buni. Živi se koliko-toliko normalno, priprema se početak &scaron;kolske godine. Zato vjerujem da će sve to dati rezultat i da će broj zaraženih početi padati &ndash; govori Zidar. Svi se mi tome nadamo.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/reportaza-iz-imotskog-sale-za-vjencanja-biljeze-gubitke-no-ovim-iznajmljivacima-sjajno-ide-1427539" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-gangster.jpegHERCEGOVAC ANTE U BIZNISU S LJEŠNJACIMA! Najmlađi je zemljoradnikhttp://grude.com/clanak/?i=216749216749Grude.com - klik u svijetThu, 27 Aug 2020 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-27-whatsapp_image_2020-08-10_at_09.15.53.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lješnjak, orašasti plod, zastupljen je u mnogim recepturama, a još su ga drevni Kelti povezivali s mudrošću i inspiracijom umjetnicima.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Legenda o lje&scaron;njaku</strong></p> <p>Prema legendi, u Irskoj je pored Svetog jezera raslo stablo lijeske koje daje plod lje&scaron;njak, a losos koji je plivao u jezeru pojeo ga je. Jedan stari druid naredio je svom učeniku da skuha lososa i zaprijetio mu da ga ne smije okusiti. I slučajno, taj učenik zvani Fionn mac Cumhaill, opekao je prst prilikom kuhanja lososa i privukao ga u usta da se rashladi. U tom trenutku dobio je svu mudrost koju je losos dobio iz lje&scaron;njaka te je postao najpoznatiji heroj i vođa Irske spoznav&scaron;i njezinu pro&scaron;lost, sada&scaron;njost i budućnost. A druidi - svećenici bili su stup keltskog dru&scaron;tva, istinski čuvari znanja i vjerovali su da energija lje&scaron;njaka podiže ljudski duh, iscjeljuje ga, a kada se uzme u obzir da se i danas lijeska najče&scaron;će koristi za izradu ra&scaron;lji pomoću kojih ra&scaron;ljari traže vodu, onda je jasno da lje&scaron;njak ima nevjerojatnu vrijednost i upori&scaron;te u tim povijesnim spoznajama.</p> <p><br />I sada se vraćamo do dana&scaron;njeg vremena kada se u svijetu, na godi&scaron;njoj razini, proizvede vi&scaron;e od 800 tisuća tona lje&scaron;njaka. U Hercegovini njegova proizvodnja sve je popularnija, a jedan od onih koji je prije tri godine posadio 350 sadnica lje&scaron;njaka je Ante Pa&scaron;alić, 24-godi&scaron;njak iz &Scaron;ujice, student agronomije na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. U svojim počecima istaknuo je da ga je na sadnju potaknula pozitivna priča o čovjeku koji uzgaja lje&scaron;njake, a koja se emitirala na jednoj televiziji. Jednog od najmlađih proizvođača u zemlji ekipa Večernjaka posjetila je ovih dana i uvjerila se da je Ante nastavio uspje&scaron;no njegovati svoje kulture. Ispričao nam je kako je sve počelo i u kojoj su sada fazi lje&scaron;njaci.</p> <p><br />- Lje&scaron;njake sam posadio prije tri godine, točnije u studenome 2017. godine, a plod je trenutačno u fazi sazrijevanja. Iako, iskreno, ove godine jo&scaron; nisam očekivao plodove, 70 posto nasada dalo je svoj prvi rod i ja sam prezadovoljan. Imao sam malih problema s nekolicinom stabala, ali sam ih zamijenio novima, tako da je nasad sada u punom kapacitetu - priča za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/plantaza-ljesnjaka-daje-prvi-urod-a-najmladi-zemljoradnik-planira-i-sirenje-u-buducnost-1426893" target="_blank">Vecernji.ba</a> Ante. Pitamo ga i kako funkcionira otkup lje&scaron;njaka. - Pa otkup u na&scaron;oj zemlji je dobar, dosta lje&scaron;njaka se izvozi. No kada gledamo konkretno na&scaron;u županiju, taj otkup jo&scaron; nije definiran. Međutim, imamo u planu, nas nekoliko proizvođača iz ove županije, napraviti otkupni centar, a tako bi i plasman i&scaron;ao jednostavnije - kaže nam. S obzirom na količinu posla kući, pitamo ga kako stiže biti uspje&scaron;an i na fakultetu. - Iskreno, s fakultetom nisam nikad imao problema ovih dosada&scaron;njih godina i upravo sam položio sve ispite i ostao mi je jo&scaron; diplomski rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Malo slobodnog vremena</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče mojih ispita, svi su se održali na fakultetu uz po&scaron;tivanje svih mjera, jer mi smo mali fakultet pa se sve uspje&scaron;no organiziralo - govori Ante Pa&scaron;alić. Pitamo ga i o planovima za budućnost oko nasada. - &Scaron;to se tiče drugih nasada, nemam ih zasad u planu. Bavim se lje&scaron;njacima, a vidjet ću &scaron;to će biti s njima ubuduće. Ako to bude uspje&scaron;no i&scaron;lo, planiram &scaron;iriti taj posao, iako je moje zanimanje stočarstvo, ali evo, oku&scaron;ao sam se i u voćarstvu - nagla&scaron;ava Ante. On vjeruje u poljoprivredu i u budućnost u ovoj zemlji. - Iskreno, te&scaron;ka je situacija ovdje, ponajvi&scaron;e zbog pandemije, ali uvijek sam govorio da u poljoprivredu treba ulagati, pogotovo sada kada je sve stalo, a poljoprivreda nije. Zato savjetujem mladima koji žele raditi da je isplativo, ali i mukotrpno, jer ni&scaron;ta ne dolazi preko noći - ističe Ante.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče slobodnog vremena, priznaje i da ga nema previ&scaron;e. - Uz posao na plantaži lje&scaron;njaka, kojih trenutačno i nema puno jer sam se trudio u prve dvije godine sve staviti na svoje mjesto, tako da su ostali samo manji radovi, bavim se i s drugim poslovima. Tako da, kad imam slobodnog vremena, provedem ga s obitelji i sa psom - zavr&scaron;ava razgovor za Večernji list ovaj vrijedni, mladi poljoprivredni proizvođač i intelektualac koji kreće u pisanje diplomskog rada. &bull;&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-27-whatsapp_image_2020-08-10_at_09.15.53.jpegBravo Romiću: Pravo i urede zamijenio proizvodnjom RAKIJEhttp://grude.com/clanak/?i=216748216748Grude.com - klik u svijetThu, 27 Aug 2020 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-27-untitled-design-9.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dinko Romić (34) pravi je primjer toga kako se nekad uistinu isplati prihvatiti rizike koji u konačnici mogu dovesti do pravog uspjeha, jer ovaj diplomirani pravnik sam proizvodi čak 10 vrsta rakija, a uskoro će na tržište izbaciti i prvi hrvatski gin na bazi voćnih alkohola.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je zavr&scaron;io Pravni fakultet u Osijeku i stekao titulu diplomiranog pravnika, shvatio je kako ga pravo ba&scaron; i ne zanima. Odrekao se prava i uredskih poslova te odlučio preuzeti obiteljski posao uzgoja voća. Nakon deset godina prodavanja voća ni to mu nije pružalo zadovoljstvo, a rje&scaron;enje za njegove muke imao je njegov punac.<br /><br /></p> <p>- Htio sam nekakvu dodatnu vrijednost za to voće i na nagovor punca, da stvar bude gora, odlučio sam se baviti rakijama. Prvo sam htio ići u voćne prirodne sokove jer sam vidio kako ih na trži&scaron;tu nema puno i da su preskupi. Punac mi je rekao da sam lud i predložio da počnem proizvoditi rakije - prisjetio se veseli Dinko početaka.<br /><br /></p> <p>Tako je uz pomoć punca krenuo u proizvodnju rakija. Prvu su rakiju ispekli u ljeto 2017., tad jo&scaron; ni&scaron;ta nisu prodavali jer su sve rakije stavljali na odležavanje. Prvu su rakiju od vi&scaron;nje prodali 2018. te je tako krenula njegova vrlo neočekivana i uzbudljiva priča.<br /><br /></p> <p>Prve dvije godine u proizvodnji mu je pomagao punac prije nego &scaron;to mu je rekao da je spreman nastaviti sam. I tako Dinko sam proizvodi i peče čak 10 vrsta rakija. Iako je uglavnom sam na svojem imanju, nekad uzme čovjeka da mu pomogne s težim fizičkim poslovima i radnike tijekom berbe.<br /><br /></p> <p>Mnoge su njegove rakije osvojile, osim okusom, i imenom 'Jedna rakija' te uz pomoć donedavno vrlo popularnog trenda na Facebooku nazvanog 'Trusni i ti jednu', gdje bi se ljudi označavali na objave i zajedno na videozapisu pili ča&scaron;icu rakije.<br /><br /></p> <p>Kad je smi&scaron;ljao ime, javio se grafičkom studiju i oni su mu predložili pet imena za njegove rakije.<br /><br /></p> <p>- Jedan od pet prijedloga bio je Jedna. Meni je to odmah bilo to. U birtijama stalno čuje&scaron;: &lsquo;Daj jo&scaron; jednu, daj jo&scaron; jednu!&rsquo;. Ne mora biti da ljudi žele piti ba&scaron; moju rakiju, ali čim kažu: &lsquo;Daj jo&scaron; jednu&rsquo;, automatski se svuda reklamiram - objasnio je Dinko.<br /><br /></p> <p>Htio je mnogo uložiti u izgled svojih rakija, da ne budu 'samo jo&scaron; jedna rakija', nego prepoznatljivi brend. U osmi&scaron;ljavanju izgleda pomogla mu je i supruga, pi&scaron;u 24sata.hr.<br /><br /></p> <p>Odlučili su kako će se svaka rakija razlikovati po boji etikete koja predstavlja boju voća od kojeg je rakija napravljena i da skoro svaka rakija ima crtež neke slavonske životinje, no zbog velikog izbora okusa neke rakije imaju i životinje ne toliko specifične za Slavoniju. Tako na boci travarice možemo vidjeti ovna jer sastojci dolaze najče&scaron;će s Paga i Velebita, a na boci rakije od jabuke vidimo divlju svinju u simpatičnom odijelu. Ideju za dizajn uzeo je, ne od drugih rakija, nego craft piva, jer su mu se takvi dizajni činili najsimpatičniji, ali i najmoderniji, dok je ideja životinja do&scaron;la sa stranih ginova.<br /><br /></p> <p>- Takvo pakiranje na kraju je postalo pravi pogodak. Viz-kultura nas je uvrstila u tri najbolja brenda u Hrvatskoj 2018. godine. U Kolumbiji na svjetskom natjecanju nezavisnih dizajnera progla&scaron;eni smo trećim najboljim alkoholnim brendom u svijetu. Novum nam je dao zlato za branding. Kad me pitaju &scaron;to mi je najbolje uloženi novac, ja kažem upravo ovo - zaključio je Dinko.<br /><br /></p> <p>Trenutačno su ove rakije u maloprodaji u Zagrebu i Splitu, a možda uskoro i u Istri. Bliže Osijeku dovozi ih sam Dinko u svojem automobilu nakon &scaron;to ih kupci naruče. Nedavno su počeli dobivati i narudžbe iz inozemstva.<br /><br /></p> <p>Hrvatska će uskoro imati i novi hit za svjetsko trži&scaron;te jer je u proizvodnji prvi hrvatski gin na bazi voćnih alkohola.<br /><br /></p> <p>- U pogonu je prvi hrvatski, možda i europski gin na bazi voćnih alkohola. Gin je inače piće koje se radi od žitnog alkohola i borovice. Najbolji svjetski gin je iz Hrvatske. I mi, kad smo se malo ustalili s rakijama, odlučili smo probati napraviti gin na bazi voćnih alkohola - ispričao je Dinko.<br /><br /></p> <p>Za te potrebe kupili su mali kazan od pet litara i nabavili koru gorke naranče, limuna, razne trave, latice ruža i slično. su Isprobavali su 20 dana okuse, dok nisu nai&scaron;li na recept koji im se najvi&scaron;e sviđa. Prvi hrvatski gin na bazi voćnih alkohola trenutačno čeka branding, ime ima, no Dinko ga jo&scaron; želi sačuvati kao iznenađenje. Ovaj bi gin već početkom idućeg mjeseca mogao krenuti u prodaju i tako postati jo&scaron; jedan prepoznatljivi hrvatski proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-27-untitled-design-9.pngCijene polovnih auta zamrznute, kupovina palahttp://grude.com/clanak/?i=216716216716Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-10-voznja-auta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvoznici i prodavači polovnih i novih automobila u Bosni i Hercegovini već mjesecima sabiraju gubitke izazvane pandemijom koronavirusa.<p><br />U prilogu BHRT-a ističe se kako prodaja nije ni približna onoj tokom proteklih godina. Kupaca je vrlo malo. Rijetki dođu, pogledaju automobile, ali odu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bato Bo&scaron;njak smatra da je primjetan strah kod ljudi za kupovinu, odnosno zamjenu automobila. Jo&scaron; veći problem je, kaže, nabavka polovnih automobila. Sporan je transport zbog brojnih ograničenja među državama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U zadnje vrijeme se ne&scaron;to de&scaron;ava, međutim sada se poklopio godi&scaron;nji odmor. Kolovoz mjesec je taj kolektivni godi&scaron;nji odmor u Francuskoj i Italiji odakle mi, uglavnom uvozimo iz &Scaron;vicarske auta. Tako da se nadam da će od rujna krenuti ponovo. Znatno je oslabilo. Jednostavno nema ljudi da dolaze. Dijaspora pomogne ljude kad dođu, pa se promijeni i auto, ode na ljetovanje, niz drugih stvari. Sve je to utjecalo i na samu prodaju vozila i na sve ostalo kod nas'', rekao je Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, od početka siječnja do kraja lipnja u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 17.499 automobila. Od toga 14.600 polovnih. U odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine kada je uvezeno gotovo 46.000 automobila, uvoz je smanjen za vi&scaron;e od 60 posto. Podaci pokazuju i da je ukupna vrijednost svih uvezenih vozila skoro 295 milijuna maraka. Uvoznici su na to platili pristojbe u iznosu od 54 milijuna maraka. Možda i ne treba da čudi to &scaron;to većina prodavaca nije smanjila cijene automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran Kosorić, menadžer prodaje na placu polovnih automobila kaže kako nije bilo većih promjena cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Naravno, mi svaki mjesec imamo određene akcije, stavljamo određena vozila na akcijsku ponudu tako da u tom slučaju dođe do korekcije cijena'', rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njak kaže kako vijene nisu opale, zato &scaron;to je teže nabaviti nova vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tako da je cijena tu negdje zamrznuta u odnosu na neki raniji period iz tog razloga &scaron;to je teže nabaviti nove polovne automobile za dalju prodaju. Možda nekih pet posto, ne vi&scaron;e'', rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Udruženju zastupnika i trgovaca novim automobilima pri Gospodarskoj komori Federacije BiH kažu da je otprilike 35 do 40 posto manje prodanih novih automobila. Za sljedeće razdoblje nisu optimistični.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Haris Muratović, iz Udruženja zastupnika i trgovaca novim automobilima, kaže kako će pad biti jo&scaron; veći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Uzimamo sebi za pravo to da kažemo, jer smo mi svi koji smo u prodaji novih automobila imali određeni lager, pa smo napravili određene korekcije cijena, maltene damping cijene, da bi se rije&scaron;io taj lager. I na neki način to je pomoglo malo prodaja tih novih automobila. Ja očekujem u narednih pola godine da će se pad jo&scaron; vi&scaron;e osjetiti'', rekao je Muratović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-10-voznja-auta.jpgJesu li vaši školarci spremni za povratak u školske klupe? ePostShop ima sve za školu!http://grude.com/clanak/?i=216602216602Grude.com - klik u svijetTue, 18 Aug 2020 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-18-hpmostar-epostshop.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bez gužvi i čekanja, potrebno je samo nekoliko klikova i vaši školarci će dobiti sve što im treba za nove uspjehe.<p>&nbsp;</p> <p>Za početak &scaron;kolske godine pripremaju se djeca i njihovi roditelji. Kako bi taj početak protekao u veselom i&scaron;čekivanju <a title="hp epostshop" href="https://www.epostshop.ba/?AspxAutoDetectCookieSupport=1" target="_blank">ePostShop</a> vam pruža mogućnost kupovine i dostave brzom po&scaron;tom na kućnu adresu svih &scaron;kolskih udžbenika, bilježnica, &scaron;kolskog pribora i torbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez gužvi i čekanja, potrebno je samo nekoliko klikova i va&scaron;i &scaron;kolarci će dobiti sve &scaron;to im treba za nove uspjehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na web shopu Hrvatske po&scaron;te Mostar dostupni su udžbenici &Scaron;kolske naklade, Logovite i naklade ALFA, te torbe i ruksaci kao i ostali &scaron;kolski pribor. Posjetite <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>, izaberite potrebne udžbenike i jednim klikom ih naručite na kućnu adresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok dostave je 1-2 dana brzom po&scaron;tom, a cijena dostave je 5 konvertibilnih maraka, dok je za kupovine iznad 100 konvertibilnih maraka dostava besplatna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupovinom preko <a title="hp epostshop" href="https://www.epostshop.ba/?AspxAutoDetectCookieSupport=1" target="_blank">ePostShop</a>-a u&scaron;tedite vrijeme, preskočite redove te iz udobnosti vlastitog doma kupite sve za &scaron;kolu na jednom mjestu!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-18-hpmostar-epostshop.gifSTOTINE MILIJUNA MARAKA POMOĆI BH. GOSPODARSTVUhttp://grude.com/clanak/?i=216551216551Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vremena za dangubljenje nema. Ističe to i Fadil Novalić, premijer Federacije BiH koja se toliko zapetljala o priči o koronavirusu, da sada rijetki spominju gospodarske neprilike koje su zemlju doveli na rub.<p>&nbsp;</p> <p>To je federalni premijer Fadil Novalić. U intervjuu za Faktor, Novalić je istaknuo da se uskoro kreće s 300 milijuna maraka pomoći gospodarstvu putem garantnih aranžmana. Turističkom sektoru će se već u rujnu pomoći s iznosom do 30 milijuna KM.<br /><br /></p> <p>Istaknuo je i da će za subvencioniranje doprinosa biti izdvojeno otprilike 110 milijuna KM, a za stabilizaciju gospodarstva je planirano 500 milijuna KM.<strong> <br /><br /></strong></p> <p>Također, najavio je i smanjenje svima u javnom sektoru, kako bi svi jednako podnijeli teret krize.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngAbraham grupa najavljuje povratak Aluminija na vrhhttp://grude.com/clanak/?i=216539216539Grude.com - klik u svijetThu, 13 Aug 2020 14:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij Industries d.o.o. službeno je informirao Vladu FBIH o prihvaćanju Ugovora od 5.kolovoza..<p>&nbsp;</p> <p>M.T. Abraham Group kroz svoju podružnicu Aluminij Industries d.o.o., a u suradnji s partnerima China Machinery Engineering Corporation i China Nonferrous Metal Industry's Foreign Engineering &amp; Construction Co., Ltd. pokreće aktivnosti u Bosni i Hercegovini, s ciljem repozicioniranja Aluminija kao svjetskog lidera u proizvodnji aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij Industries d.o.o. službeno je informirao Vladu FBIH o prihvaćanju Ugovora od 5.kolovoza 2020. i u skladu s tim sporazum je na snazi te će biti u potpunosti implementiran", stoji u kratkom priopćenju javnost iz M.T. Abraham grupe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg EU daje 10 milijuna eura za zapošljavanje mladih na Zapadnom Balkanu http://grude.com/clanak/?i=216518216518Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 22:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-business-team.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sada će otprilike 1.200 tvrtki imati korist od navedenih kredita što će im omogućiti da stvore 1.300 mjesta stručnog osposobljavanja, stažiranja i zaposlenja za mlade.<p><br />Za rje&scaron;avanje nezaposlenosti mladih, ključnog ekonomskog i dru&scaron;tvenog izazova u regiji, EU je putem Europskog investicijskog fonda pružila dodatnu garanciju koja će omogućiti bankama u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu da ponude povoljne kredite malim i srednjim poduzećima, prenosi Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada će otprilike 1.200 tvrtki imati korist od navedenih kredita &scaron;to će im omogućiti da stvore 1.300 mjesta stručnog osposobljavanja, stažiranja i zaposlenja za mlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU pruža podr&scaron;ku u sklopu inicijative "EU za zapo&scaron;ljavanje poduzetni&scaron;tvo mladih" koja se provodi u skladu s Instrumentom za razvoj poduzetni&scaron;tva i inovacija na Zapadnom Balkanu i njegovim mehanizmom "EU za zapo&scaron;ljavanje i poduzetni&scaron;tvo mladih" koji je uspostavljen radi podržavanja zaposlenja mladih u regiji uklanjanjem prepreka lokalnim malim i srednjim poduzećima u pristupanju financijskim sredstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diljem zapadnog Balkana do 99 posto poduzeća čine mala i velika poduzeća i u njima je zaposleno vi&scaron;e od 70 posto radne snage. Istovremeno, stope nezaposlenosti mladih najveće su na svijetu. Kreću se od 28,3 posto u Albaniji do 55,4 posto na Kosovu (2018). Mnogi mladi radnici zaposleni su privremeno, u sivoj ekonomiji, s velikom neusklađeno&scaron;ću postojećih i traženih vje&scaron;tina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oliv&eacute;r V&aacute;rhelyi, povjerenik za pro&scaron;irenje i susjedsku politiku, rekao je:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nastavljamo pružati pomoć malim i srednjim poduzećima zato &scaron;to pružaju značajan broj radnih mjesta na zapadnom Balkanu. Podržavanje poduzeća koja zapo&scaron;ljavaju mlade od posebne je važnosti. Ulaganje u mlade pruža zamah za jaču, inovativniju i dinamičniju ekonomiju u regiji".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alessandro Tappi, voditelj sektora za vlasnička ulaganja i garanciju Europskog investicijskog fonda, rekao je:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jačanjem malih i srednjih poduzeća i stvaranjem novih prilika zapo&scaron;ljavanja za mlade predstavljaju ključ koji može otključati brže ekonomske i dru&scaron;tvene razvoje u zapadnom Balkanu. EU-ov Instrument za razvoj poduzetni&scaron;tva i inovacija na zapadnom Balkanu (WB EDIF) važan je doprinos ekonomskoj i dru&scaron;tvenoj održivosti i Europski investicijski fond ponosi se prilikom da djeluje u ime EU i podrži regiju na njezinom putu prema rastu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-business-team.jpgU Neumu održana manifestacija 'Dani Mediterana 2020.' http://grude.com/clanak/?i=216484216484Grude.com - klik u svijetSun, 09 Aug 2020 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-09-smokve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Neumu je održana prodajno-izložbena manifestacija poljoprivrednih dobara “Dani Mediterana Neum 2020.”<p>&nbsp;</p> <p><br />Prilika je to domaćim poljoprivrednicima predstaviti svoje proizvode, no i pridonijeti turističkoj ponudi ove općine na Jadranskom moru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je trodnevnoj manifestaciji poljoprivredno-turističkog karaktera čiji je organizator Općina Neum, prenosi <a title="ftv" href="http://www.federalna.ba/bhs/vijest/329637/prilika-za-izlaganja-domacih-proizvoda" target="_blank">Fedralna TV</a>. Tim povodom, uz samu bh obalu Jadranskog mora postavljeni su &scaron;tandovi na kojima se mogu pronaći poljoprivredni proizvodi specifični za južni dio države, ali i oni iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine i iz regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dani Mediterana se organiziraju po treći put. Međunarodnog su karaktera. Imamo izlagače iz Crne Gore, Hrvatske i cijele Bosne i Herceghovine. Poseban naglasak je na na&scaron;e domaće proizvođače i ove dijelove Hercegovine gdje su mediteranski proizvodi i mediteranska kuhinja", kazao je Božo Mustapić, član organizacionog odbora manifestacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj događaj za cilj ima bolje prezentiranje poljoprivrednih proizvođača i preradivača, te stvaranje ambijenta za razvoj agroturizma, odnosno spajanje lokalnih proizvođača s domaćim i stranim turistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja sam prijatno iznenađena brojem ljudi koji su u Neumu. Zaista mi je drago &scaron;to im možemo prezentirati turizam Bosne i Hercegovine. Do&scaron;la sam sa sokom od malina, koji je domaći proizvod, od maline koja je rasla u na&scaron;oj državi, uzgajana i pretvorena u sok", dodala je Božana Savić, proizvođačica sa Pala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Utisci su jako dobri. Imamo dobru posjećenost mje&scaron;tana i gostiju, turista. Prezadovoljni smo &scaron;to se tiče prodaje, degustacije na&scaron;ih proizvoda ali i ostalih izalagača", zaključio je proizvođač iz Visokog Semir Babić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dani Mediterana" zavr&scaron;avaju večeras, a organizatori već upućuju novi poziv zainteresiranim za izlaganje i prodaju svojih proizvoda na sajmu u Neumu koji će, vjeruju, iduće godine biti u znatno većem obimu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-09-smokve.jpgPOVRATAK PERE GUDELJA: 100 MILIJUNA KM ulaže u neviđeni kompleks u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=216453216453Grude.com - klik u svijetFri, 07 Aug 2020 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-04-pero_gudelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinsko vijeće Travnik prihvatilo je Prijedlog odluke o aktiviranju Centralne razvojne subzone (CRS) na području Vlašića.<p>&nbsp;</p> <p>Time je načinjen korak ka investiciji vrijednoj vi&scaron;e od 100 milijuna KM koju na Vla&scaron;iću namjerava realizirati kompanija Mali Fis u vlasni&scaron;tvu poznatog bh. poduzetnika Pere Gudelja.<br /><br /></p> <p>Ovu informaciju potvrdila je predsjedateljica Općinskog vijeća Vlatka Lukić, a prema njenim riječima, investicija će biti realizirana na lokaciji Mudrike.<br /><br /></p> <p>Mali Fis d.o.o. Vitez namjerava u zoni Mudrike-Rakite graditi novi kompleks koji bi se sastojao od turističko-ugostiteljskog kompleksa, proizvodnje zdrave hrane, izgradnje &scaron;tala za uzgoj životinja i drugo, a sve u svrhu pro&scaron;irenja turističkih i ugostiteljskih sadržaja na ovoj bosanskohercegovačkoj planini.<br /><br /></p> <p>Konkretno su predloženi sadržaji i povr&scaron;ine ljetne rekreacije, odnosno nordijskog skijanja na prostorima Mudrika i &Scaron;i&scaron;ave, golf kompleks i novi smje&scaron;tajni kapaciteti na prostoru &Scaron;i&scaron;ave, vidljivo je iz Obrazloženja koje je u posjedu na&scaron;eg portala.<br /><br /></p> <p>Lista konkretnih prijedloga koji će biti predmet realizacije investicije je opsežna, a obuhvata varijetete tipova smje&scaron;tajnih kapaciteta vikend i apartmanskih naselja, hotela visoke kategorije kao i Vla&scaron;ićkog sela. Planirane su i povr&scaron;ine sa objektima za sport i rekreaciju kao i povr&scaron;ine sa objektima za trgovinu i ugostiteljstvo sa pratećim sadržajima.<br /><br /></p> <p>Mali Fis je kod nadležne službe već podnio zahtjev za izdavanje potrebnih odobrenja za hotelski kompleks sa bazenom i welness centrom u funkciji zdravstvenog turizma.<br /><br /></p> <p>Gudelj je investiciju najavio krajem pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Biznisinfo</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-04-pero_gudelj.jpgU Aluminij se vraćaju prvi radnicihttp://grude.com/clanak/?i=216450216450Grude.com - klik u svijetFri, 07 Aug 2020 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-03-aluminij-djelatnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema saznanju Bljeska, radi se o prvih 16 radnika.<p><br />Ugovor koji je potpisao Aluminij Industries, u vlasni&scaron;tvu izraelskog MT Abraham Groupa, s Aluminijem iz Mostara konačno je stupio na snagu, a prve ugovore o radu već je dobilo nekoliko radnika angažiranih na visokom naponu te vatrogasci, pi&scaron;e Večernji list BiH u dana&scaron;njem izdanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počinje dakle prvi val potpisivanja ugovora s radnicima koji su do ga&scaron;enja pogona radili u ovom nekada&scaron;njem gigantu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema saznanju Bljeska, radi se o prvih 16 radnika, dok bi do konca ovog mjeseca na posao moglo jo&scaron; njih 20-25.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o najmu aktiviran je 5. kolovoza, nakon &scaron;to su ispunjeni drugi uvjeti. Novoprimjljeni radnici bi trebali početi raditi na pripremama pokretanja pogona Ljevaonica, koja je prva na popisu planova koje su ranije predstavili iz izralesko-kineske grupacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi planiovi realiziraju se uprkos globalnim problemima sa koronavirusom. Upućeni insajderi navode kako je stanje Ljevaonice prilično lo&scaron;e, nije obavljen remont postrojenja, a nije sanirano ni krovi&scaron;te, koje je prilično nagriženo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plan da 1. studenoga iziđe prva tona legiranog aluminija iz Ljevaonice vrlo je ambiciozan, ali nije neostvariv.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-03-aluminij-djelatnici.jpgKorona povećala nezaposlenost za 4,57 postohttp://grude.com/clanak/?i=216425216425Grude.com - klik u svijetWed, 05 Aug 2020 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za rad i zapošljavanje objavila je Statistički pregled stanja tržišta rada u BiH na dan 30. srpnja.<p><br />U tom mjesecu je opao broj nezaposlenih osoba, a za vrijeme epidemije je bez posla ostalo minimalno 18 tisuća ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini je na dan 30. srpnja bilo 421.300 osoba na evidencijama zavoda i službi zapo&scaron;ljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 174 osobe ili 0,04 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 240.235 ili 57,02 posto su žene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isti period pro&scaron;le godine nezaposlenost u BiH je veća za 15.824 osobe ili 3,9 posto. Rast nezaposlenosti je uzrokovan smanjenom ekonomskom aktivno&scaron;ću uslijed pandemije COVID-19, te se nezaposlenost od početka pandemije povećala za 18.412 osoba ili 4,57 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 276 osoba (0,09 posto) i u Republici Srpskoj za 39 osoba (0,04 posto ), a povećala se u Brčko distriktu BiH za 141 osobu (2,06 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju je izbrisano ukupno 18.082 osobe sa evidencija službi zapo&scaron;ljavanja, od čega je 9.097 žena. Od ovog broja zaposleno je 13.643 osoba, od čega 6.913 žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno je za 10.026 osoba prestao radni odnos, od čega 5.096 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapo&scaron;ljavanjem 2.752 nova radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stopa registrirane nezaposlenosti za svibanj 2020. godine iznosila je 34,3 posto i u odnosu na travanj 2020. godine povećala se za 0,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpgNismo ni sumnjali: Najbogatiji u pandemiji postali još bogatijihttp://grude.com/clanak/?i=216357216357Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-novac-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija nije zaustavila nemilosrdan rast bogatstva nasljednika Sama Waltona, osnivača Walmarta, čije je zajedničko obiteljsko bogatstvo procijenjeno na 215 milijardi američkih dolara, piše Bloomberg.<p>&nbsp;</p> <p>Najimućnija svjetska obitelj je samo pro&scaron;le godine bila bogatija za 25 milijardi američkih dolara. Ulaganja u Walmartov lanac trgovina i e-trgovinu donijeli su nagli rast prodaje i u prvom tromjesečju ove godine, unatoč krizi u američkom maloprodajnom sektoru.<br /><br /></p> <p>Indijac Mukesh Ambani uložio je vi&scaron;e od 20 milijardi dolara u svoje digitalne platforme od travnja, povećava&scaron;i najveće bogatstvo Azije za 61 posto u pro&scaron;loj godini.<br /><br /></p> <p>&Scaron;vicarska dinastija Oeri-Hoffmann dodala je 24 posto neto vrijednosti dionicama Roche Holding AG, potaknutim prodajom COVID-19 testova. Bogatstvo obitelji Johnson poraslo je ove godine s 9 milijardi na 46 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>U Bloombergovoj ljestvici pojedinačnih milijardera Jeff Bezos je bio na drugom mjestu, ali se sada umnogome razlikuje od ostalih. Ne ispunjava uvjete za obiteljski popis jer je njegovo bogatstvo prve generacije.<br /><br /></p> <p>Pandemija koronavirusa i Black Lives Matter su, kako pi&scaron;e Bloomberg, ukazali na velike nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog čega su postali učestaliji glasovi da se poveća porez na bogatstvo.<br /><br /></p> <p>Političari SAD-a su kritizirali sve veću nejednakost i rastuće bogatstvo milijardera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-novac-euri.jpgSVJETSKA EKONOMIJA JE PALA!http://grude.com/clanak/?i=216347216347Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 22:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-29-biznisman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europska unija je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila rekordan pad ekonomske aktivnosti. <p>&nbsp;</p> <p>Kako pokazuju podaci eurostatističara, bruto domaći proizvod (BDP) Unije u drugom je kvartalu potonuo 14,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je istodobno BDP eurozone pao čak 15 posto. Na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s prvim ovogodi&scaron;njim tromjesečjem, pad BDP-a EU u drugom je kvartalu iznosio 11,9 posto, dok je gospodarstvo eurozone u istom razdoblju potonulo 12,1 posto. To je, ističu u Eurostatu, najveći pad gospodarske aktivnosti u EU od 1995. godine, otkako u Luxembourgu sustavno vode podatke o kretanju BDP-a na razini Unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preliminarni podaci o padu BDP-a u drugom tromjesečju po članicama jo&scaron; su dramatičniji. Tako je BDP Njemačke, motora europskoga gospodarstva, pao za 11,7 posto na godi&scaron;njoj razini, odnosno 10,1 posto na kvartalnoj razini. Francuska ekonomija potonula je jo&scaron; dublje: pad njenog BDP-a u drugom ovogodi&scaron;njem tromjesečju u odnosu na isti kvartal lani iznosio je 19 posto, dok je u usporedbi s prvim ovogodi&scaron;njim kvartalom pad bio 13,8 posto. To je čak i dublji pad od onoga u Italiji, članici koju je pandemija koronavirusa najvi&scaron;e pogodila, a čiji je BDP u drugom kvartalu pao 17,3 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, odnosno 12,4 posto u odnosu na prvo ovogodi&scaron;nje tromjesečje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, među velikim ekonomijama EU najgore je, kako pokazuju podaci Eurostata, pro&scaron;la &Scaron;panjolska. Njen BDP u drugom je ovogodi&scaron;njem tromjesečju bio čak 22,1 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je u odnosu na prvi kvartal potonuo 18,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Debele i u novijoj povijesti nezapamćene minuse nižu i izvaneuropska gospodarstva. Tako je, kako su objavili u Washingtonu, američko gospodarstvo, inače najveće na svijetu, u drugom tromjesečju potonulo nevjerojatnih 32,9 posto na godi&scaron;njoj razini, &scaron;to su analitičari već ocijenili "povijesnim". Naravno, u negativnom smislu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci o tako velikim stopama pada gospodarske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizirati kao uru&scaron;avanje gospodarstva. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije koronavirusa i "zaključavanja" ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj tvrtki nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potro&scaron;iti svoj novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ti podaci su dramatični, ali ipak nas ne vode u situaciju iz vremena Velike depresije 30-ih godina pro&scaron;log stoljeća, kada je kriza trajala godinama. Sve će, naravno, ovisiti o kretanju koronavirusa, ali vjerujem da se u sljedećoj godini može očekivati brz oporavak", obja&scaron;njava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta slaže se s ocjenom da je pad u drugom kvartalu dramatičan. Ipak, on smatra da će Europi za oporavak trebati malo vi&scaron;e vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sad vidimo da ovo neće biti tako kratkotrajno. Očekujem da bi se Europa tek 2023. godine mogla vratiti na pretkrizne razine", kaže Lovrinčević za Index.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-29-biznisman.jpgVrijednost dionica Facebooka i Amazona porasla za vrijeme pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=216330216330Grude.com - klik u svijetFri, 31 Jul 2020 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-27-amazon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Amazon predviđa raspon opreativnog prihoda između dvije i pet milijardi dolara.<p>&nbsp;</p> <p><br />Čak i u vrijeme pandemije, Facebook bilježi rast prihoda od 11 posto, dok su dionice ove kompanije porasle za osam posto. U isto vrijeme dionice kompanije Amazon porasle su za oko četiri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo događa se jer su potro&scaron;ači, odnosno Facebook korisnici za vrijeme pandemije provodili vi&scaron;e vremena u svojim domovima. U Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama dnevno se bilježilo oko 198 milijuna aktivnih korisnika, &scaron;to je povećanje za oko tri milijuna korisnika na dnevnoj osnovi. U isto vrijeme u Europi je zabilježeno oko 305 milijuna dnevnih posjetitelja ove dru&scaron;tvene mreže, &scaron;to je prilično uobičajeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Facebooka su kazali da se porast korisnika ove mreže odražava na povećan angažman potro&scaron;ača koji vi&scaron;e vremena provode kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U proteklom periodu primjećujemo znakove normalizacije rasta i angažmana korisnika jer su mjere suzbijanja epidemije olak&scaron;ane &scaron;irom svijeta, a posebno u razvijenim trži&scaron;tima na kojima je penetracija Facebooka veća", navodi se u izjavi kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Facebook je bilježio oko 3,14 milijardi korisnika na mjesečnom nivou, &scaron;to je razlika u odnosu na prethodno tromjesečje kada je ovu dru&scaron;tvenu mrežu posjećivalo oko 2,99 milijardi korisnika. Ovi podaci odnose se na korisnike Facebook aplikacija poput Instagrama, Messengera i Whatsappa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su analitičari prognozirali da će ova kompanija povećati prihode za treći kvartal za oko 7,9 posto, sama kompanija prognozira rast od oko 10 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U isto vrijeme, nakon zatvaranja trži&scaron;ta u četvrtak, Amazon je prijavio fiskalnu zaradu u drugom tromjesečju. Dionice kompanije porasle su za otprilike 4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prognozama analitičara, kompanija Jeffa Bezosa očekuje prihod od 88,91 milijardi dolara. Amazon očekuje da će neto prodaja u trećem tormjesečju biti između 87 i 93 milijarde dolara, &scaron;to predstavlja međugodi&scaron;nji rast između 24 i 33 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđaju raspon opreativnog prihoda između dvije i pet milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potro&scaron;ili smo 4 milijarde dolara na tro&scaron;kove tijekom pandemije koronavirusa kako bismo zaposlenicima osiguralii sigurnost, a kupcima isporučili proizvode. Osim toga, svakom zaposlenom na prvoj liniji i partnerima dostavljačima isplatili smo bonus u iznosu većem do 500 milijuna dolara", kazao je izvr&scaron;ni direktor Amazona Jeff Bezos.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-27-amazon.jpgLjubuškim poljodjelcima 200.000 KM potporehttp://grude.com/clanak/?i=216325216325Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jul 2020 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Ljubuški poljodjelcima je isplatio 200.000 KM potpore za proljetnu sjetvu na osnovu natječaja kojeg je u travnju raspisalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. <p><br />Za ovu potporu se prijavilo 278 poljoprivrednih gospodarstava na području Ljubu&scaron;kog, a od ukupnog iznosa, po 100.000 osigurali su Grad Ljubu&scaron;ki i resorno ministarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na temelju sporazuma Grada Ljubu&scaron;kog i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva osigurana su sredstva za potporu poljodjelcima s ciljem ublažavanja &scaron;teta nastalih pandemijom koronavirusa i poticanja domaće proizvodnje. Glavni uvjet za dobivanje potptore je bio da su poljodjelci upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava i Registar klijenata. Kriterij za dobiveni iznos potpore bila je povr&scaron;ina posjeda koji je prijavljen za proljetnu sjetvu'', kazao je Davor Vasilj, savjetnik gradonačelnika za gospodarski razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tome, poljodjelci će dobiti otprilike po 450 KM po prijavljenom hektaru &scaron;to će im pomoći olak&scaron;ati prevladavanje situacije s koronavirusom koja je i njih pogodila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Potpora nam u ovim te&scaron;kim vremenima itekako dobrodo&scaron;la. Zahvaljujem čelni&scaron;tvu Grada Ljubu&scaron;kog, koje je, uz sve &scaron;to čini za nas i za opstanak ljubu&scaron;ke poljoprivrede, i sad nam pomoglo da lak&scaron;e prebrodimo trenutačnu situaciju'', rekao je Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge ''Plodovi zemlje''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpora za proljetnu sjetvu samo je jedna u nizu različitih vrsta pomoći Grada Ljubu&scaron;kog prema poljoprivredncima u posljednje vrijeme. Otvoren je sabirno-distribucijski centar u kojeg je uloženo vi&scaron;e od 1,000.000 KM, sufinancirana je nabava 76 plastenika, a osigurano je i 100.000 KM za naknadu &scaron;teta na voću i povrću uslijed mraza, dok se za ovu mjeru očekuje jo&scaron; pomoć vi&scaron;ih razina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u narednom razdoblju će se težiti osnaživanju poljoprivrede ovog kraja. ''Zahvaljujem Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva na provedbi poziva za potporu poljoprivredne sjetve preko jedinica lokalne samouprave. Svjesni važnosti poljoprivredne proizvodnje, Grad Ljubu&scaron;ki kontinuirano radi na pomoći na&scaron;im poljoprivrednicima, a tako će biti i u buduće, jo&scaron; i intenzivnije nego ranije. S ciljem njezinog osnaživanja, pripremamo nove projekte kojima ćemo poljoprivredncima dodatno pomoći'', poručio je Vedran Markotić, vr&scaron;itelj dužnosti gradonačelnika Grada Ljubu&scaron;kog, navodi se na službenoj stranici Grada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpgGoran je napustio fakultet, digao kredit i postao uspješan poljoprivrednikhttp://grude.com/clanak/?i=216274216274Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-9a63455b2d909878fa06.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bilo bi daleko od istine kazati da je njegovoj majci srce zaigralo od sreće kad joj je prije dvadesetak godina odlučio reći kako je naumio posložiti svoj život. Jer najprije joj je rekao da odlazi s druge godine studija prometa i odustaje od fakulteta.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;A onda ju je počeo nagovarati da za njega podigne sto tisuća kuna nenamjenskoga kredita. On je, eto, odlučio otići iz grada, iz Velike Gorice, pa na djedovini koju je u Drneku naslijedio uzgajati svinje. Majka je bila razočarana.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-e9860e4a5091857d15ce.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>No kredit je podignut, svinje su bile kupljene, a Goran &Scaron;peka je prije sedamnaest godina osnovao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Valja reći da želja za uzgojem svinja nije bila tek mladenački hir jer od poljoprivrede nije odustao, a prije tri godine gospodarstvo je od njega preuzela supruga Ivana pa je sada ona gazdarica, iako sve rade zajedno. Kod &Scaron;pekovih je zaposlen i jedan radnik.</p> <p>Proizvođači su mesa, a osim svinjogojstvom bave se i stočarstvom i imaju krave, junad i telce. Na 70 hektara zemlje rastu kukuruz, p&scaron;enica, zob i lucerna te trave, a imaju i livade. U njihovu su dvori&scaron;tu koko&scaron;i i pilići, ba&scaron; kao &scaron;to je nekada bilo uobičajeno za svako seosko dvori&scaron;te. Obitelj živi u Velikoj Gorici, a u petnaestak kilometara udaljen Drnek u općini Orle svakodnevno odlaze na posao koji im je odavno postao puno vi&scaron;e od toga.<br /><br /></p> <p>&ndash; Uvijek sam od kuće bježao k baki na selo i sve me je ondje zanimalo. Danas mi je žao &scaron;to nisam i&scaron;ao na agronomski fakultet ili barem zavr&scaron;io srednju poljoprivrednu, a ne građevinsku &scaron;kolu. Prvih sam deset godina obilazio tuđa gospodarstva, gledao kako ljudi rade i učio. Stra&scaron;no me to zanimalo. Kroz svoje sam pogre&scaron;ke naučio &scaron;to treba unaprijediti te da biti poljoprivrednik ujedno znači biti i trgovac i menadžer. I danas zovem stručnjake i pitam sve &scaron;to mi nije jasno, posebno dobro surađujem s Anđelkom Pejaković iz županijske savjetodavne službe &ndash; govori za Večernji list 41-godi&scaron;nji Goran &Scaron;peka dok jedno za drugim iz kuće izviruju Ivanina i njegova djeca u dobi od dvije i pol do osam i pol godina &ndash; Lucija, Martin i Matija.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-14e0c20b974fdad6459a.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />&ndash; Nadamo se da će netko od njih zavoljeti ovaj posao i nastaviti ga &ndash; kažu roditelji, a najmlađi Matija već žuri pokazati nam &scaron;to sve njegova obitelj ima.</p> <p>Odlazimo do električnim pastirom ograđene livade na kojoj su pasle krave simentalke, među njima se motao jedan bik, a rasplodna kobila posavske pasmine &ndash; Goranova mezimica &ndash; rzala je tjerajući muhe repom.</p> <p>Obitelj &Scaron;peka ima četrnaest krava s njihovim podmlatkom. Goveda drže u sustavu krava-tele &scaron;to podrazumijeva da je osnovni proizvod ovog oblika stočarstva tele koje je spremno za daljnji uzgoj i tov. Godi&scaron;nje utove dvadesetak grla junadi koja teže po 600 kilograma. Njih i svinje prodaju, uglavnom mesnici Koprivnjak iz Samobora. Tovljenici teže oko 130 kilograma, a &Scaron;pekovi dobiju 11 kuna plus PDV za kilogram &ldquo;žive vage&rdquo;. Odojaka i svinja u tovu imaju oko 200. Uzgajaju pasminu landras, u njihovim su svinjcima krmače te&scaron;ke i 300 kilograma.<br /><br /></p> <p>Pripust je prirodan, prase se dva puta godi&scaron;nje, a naposljetku, kad se oduzmu gubici, iz svakog se pra&scaron;enja othrani prosječno devet pra&scaron;čića.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se pak ratarstva tiče, godi&scaron;nji je prinos žitarica oko 350 tona. Većina je za ishranu životinja no vi&scaron;ak žitarica i kukuruza prodaju pa p&scaron;enica zavr&scaron;i u mlinu Plodinec, a kukuruz u Italiji, kamo ga otkupljivač plasira nakon &scaron;to ga preuzme od &Scaron;pekovih.<br /><br /></p> <p>&ndash; Možemo od poljoprivrede normalno živjeti. Mi ru&scaron;imo stereotipe i primjer smo kako se sve da posložiti da ne budemo robovi posla, da budemo skupa i da možemo otići na godi&scaron;nji na more &ndash; kaže 30-godi&scaron;nja Ivana.<br /><br /></p> <p>Iz fondova EU za opremanje gospodarstva mehanizacijom uspjeli su dobiti 50.000 eura pa sada imaju sve &scaron;to im treba &ndash; dva traktora, plug, sjetvospremač, sijačicu, prskalicu, rotodrljaču...<br /><br /></p> <p>&ndash; Ja bih da mama i tata kupe kombajn &ndash; kaže Matija. Lucija domeće da od životinja najvi&scaron;e voli konje, a Martin nam otkriva kako želi da na njihovu imanju bude i jedan &ndash; bizon!<br /><br /><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-983ea7314c07de933eef.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ipak, Ivana i Goran imaju ne&scaron;to drukčije planove. Najprije bi htjeli započeti s preradom mesa pa se pomalo &ldquo;igraju&rdquo; testirajući svoje suhomesnate proizvode, poput slanine i kobasice, na rodbini i prijateljima. U sljedećoj fazi namjeravaju od imanja koje je Goran naslijedio napraviti izleti&scaron;te na kojemu će se moći razgledati farma, ro&scaron;tiljati, pojesti hranu spravljenu po tradicionalnoj recepturi...<br /><br /></p> <p>&ndash; Djeca bi se tu imala prilike družiti i naučiti da krava nije ljubičasta &ndash; smije se Goran.<br /><br /></p> <p>Proizvodnja mesa i dalje će ostati okosnicom ovoga gospodarstva jer blizina Zagreba predstavlja veliko trži&scaron;te koje im je nadohvat ruke, a potražnja za mesom je konstanta pa i budućnosti i potreba ima.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-f74fecd579f8a875477b.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>Za pro&scaron;irenje na prerađivački i turistički dio obitelj &Scaron;peka poku&scaron;at će do dijela novca doći prijavljivanjem projekata na sredstva iz fondova EU. No ne prođu li, od nauma neće odustati pa će u dogledno vrijeme zacijelo nekom posjetitelju srce zaigrati odluči li Goran ponekad i zasvirati na svome i imanju i ponovno uzeti u ruke tamburu koju je ostavio zbog &ndash; poljoprivrede.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zelja-za-uzgojem-svinja-nije-bila-tek-goranov-mladenacki-hir-1420163" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-9a63455b2d909878fa06.jpegNjemačka otkrila kada je tek moguć oporavak tržištahttp://grude.com/clanak/?i=216212216212Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-njemacka_business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko 2,85 milijuna nezaposlenih je u Njemačkoj, što je u postotku 6,2 posto. Od toga je za skoro 640 tisuća zaslužna ova kriza. Ovo su podaci za prošli mjesec.<p>&nbsp;</p> <p>Čelnik njemačke Savezne agencije za rad rekao je kako će najmanje dvije ili tri godine trebati za oporavak njemačkog trži&scaron;ta rada od posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa, prenose Grude.com.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sigurno će potrajati do 2022. ili 2023. da se vratimo na uobičajene razine zaposlenosti. No, vjerujemo da se to može ponovno dogoditi &ndash; rekao je Detlef Scheele u razgovoru za novinsku agenciju DPA, a prenosi portal SEEbiz.<br /><br /></p> <p>Scheele očekuje da će se nezaposlenost povećati tijekom ljeta, kao &scaron;to je i uobičajeno, ali ne očekuje da će broj nezaposlenih prema&scaron;iti tri milijuna.<br /><br /></p> <p>Kako kaže, sada&scaron;nja kriza povezana je s koronavirusom prije nego s gospodarskim ili strukturnim razlozima, &scaron;to znači da oporavak može započeti čim se određeni čimbenici pokrenu u pravom smjeru.<br /><br /></p> <p>&ndash; Trenutno očekujemo pogor&scaron;anje koje se najvećim dijelom pripisuje efektima pandemije. Trži&scaron;te rada bilo je, zapravo, u dobrom stanju &ndash; rekao je Scheele.<br /><br /></p> <p>Otklonio je strahove da će aktualni program državne podr&scaron;ke za očuvanje radnih mjesta u problemima pogođenim kompanijama samo odgoditi otpu&scaron;tanja, pa čak i stečajeve, prenosi Avaz.<br /><br /></p> <p>&ndash; Skraćeni rad funkcionira. U ovom trenutku ne vidimo naznake većeg vala otkaza &ndash; poručio je u razgovoru za DPA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-njemacka_business.jpg