Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.U što će ulagati hrvatski mirovinski fondovi?http://grude.com/clanak/?i=162737162737Grude.com - klik u svijetTue, 10 Dec 2019 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-10-ulaganja-fondovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulaganje u obveznice ne može više biti dominantna strategija mirovinskih fondova.<p>&nbsp;</p> <p>Obvezni mirovinski fondovi ove su godine svojim članovima osigurali prinos od 8 i pol posto - istaknuto je na skupu njihove udruge u Zagrebu. To je znatno vi&scaron;e od trogodi&scaron;njeg prosjeka - koji iznosi 4 i pol posto. No zbog povijesno niskih kamatnih stopa - fondovi su prisiljeni mijenjati strategiju ulaganja. Evo &scaron;to to znači za buduće umirovljenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u obveznice ne može vi&scaron;e biti dominantna strategija mirovinskih fondova. Prinosi su niski, u slučaju nekih država čak i negativni. Stoga mirovinci sve vi&scaron;e gledaju prema dionicama, ali i alternativnim oblicima ulaganja, naprimjer u obnovljive izvore energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi mislimo da im u Hrvatskoj velika budućnost predstoji i mi ćemo biti jako veliki ulagači u to. Isto tako, sve vi&scaron;e se razmi&scaron;lja i o ulaganju u nekretnine. Za&scaron;to? Upravo zbog toga &scaron;to tražimo investicije koje imaju zadovoljavajući prinos, a da nisu prerizične, rekao je Petar Vlaić, predsjednik Uprave OMF-a Erste Plavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnoge razvijene države taj su put odabrale jo&scaron; početkom stoljeća. Na&scaron; povratnik iz Kanade radio je u tamo&scaron;njem mirovinskom fondu niz godina. Tvrdi da su ulaganja u vi&scaron;e oblika imovine nužna da bi se postigli dobri rezultati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila je to uspje&scaron;na priča i članovi fonda su od toga imali koristi. Imali smo čak bolje rezultate nego smo očekivali. Kratkoročno je bilo padova, ali dugoročno smo profitirali takvim ulaganjima, obja&scaron;njava ulagač Alan Kadić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fondovi su spremni sudjelovati i u državnim projektima, poput ulaganja u zračne luke i Croatia Airlines, kao i u mogućim budućim privatizacijskim procesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od ACI-ja, gdje je država isto većinski vlasnik, ako se okrenemo prema turizmu, do Hrvatske po&scaron;te koja je nama izuzetno interesantna kao logističko poduzeće, do HEP-a, ističe Vlaić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio tih projekata, smatraju mirovinci, mogao bi se realizirati već iduće godine. Očekuju nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa, &scaron;to će smanjiti ulaganje u obveznice, ali će ubrzati gospodarski rast.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-10-ulaganja-fondovi.jpgNijemci napuštaju Njemačku: Odlaze u Švicarsku, SAD, Austrijuhttp://grude.com/clanak/?i=162704162704Grude.com - klik u svijetSat, 07 Dec 2019 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-njemacka_business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Većina njemačkih emigranata odlazi u inozemstvo zbog posla i više novca. Među njima je najviše akademskih građana, a najpopularnija destinacija za Nijemce je susjedna zemlja koja ima njemačko govorno područje, navodi DW.<p>&nbsp;</p> <p>Prema Saveznom zavodu za istraživanje stanovni&scaron;tva, u inozemstvu trenutno živi oko četiri milijuna Nijemaca. Svake godine u prosjeku 180.000 njemačkih građana napusti zemlju. U istom razdoblju oko 130.000 se vrati. Zbog toga Njemačkoj ne prijeti trajni gubitak kvalificiranih radnika, takozvani odljev mozgova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U proteklih deset godina &Scaron;vicarska je bila daleko najpopularnije odredi&scaron;te njemačkih emigranata. Skoro 200.000 Nijemaca preselilo se u susjednu zemlju, 127.000 je oti&scaron;lo u Sjedinjene Američke Države, 108.000 u Austriju i 82.000 u Ujedinjeno Kraljevstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-njemacka_business.jpgVeza koja traje – HT ERONET u digitalnoj transformacijihttp://grude.com/clanak/?i=162688162688Grude.com - klik u svijetFri, 06 Dec 2019 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-06-hteronet-vezakojatraje_003.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET je ovih dana predstavio novi smjer i vizualni identitet svoga krovnog brenda. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod novim sloganom &ldquo;Veza koja traje&rdquo; najavljen je novi smjer komunikacije prema zahtjevima modernog korisnika i digitalnog trži&scaron;ta koje se neprestano razvija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;HT ERONET nastoji svojim ulaganjima i inovacijama aktivno pridonijeti razvoju bosanskohercegovačkog telekom trži&scaron;ta. Pod novim logom i sloganom, nastavljamo pružati inovativna rje&scaron;enja kako bi odgovorili potrebama na&scaron;ih korisnika i digitalno transformirali dru&scaron;tvo. Doista smo poduzeli brojne korake kako bi postali digitalna kompanija za digitalno doba&ldquo;, rekao je član Uprave i izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu, Tomislav Ruk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U to ime, HT ERONET je ove godine pripremio bogatu blagdansku ponudu za sve korisnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi korisnici HOME.TV-a tako dobivaju besplatne HD kanale u osnovnom paketu, a svi novi i postojeći korisnici HOME.TV-a mogu čak tri mjeseca besplatno uživati u HBO Premium paketu, na vlastiti zahtjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici koji tek tragaju za svojom idealnom tarifom, mogu bez prevelikog razmi&scaron;ljanja odabrati jednu od popularnih SMART tarifa te u tarifnim modelima SMART 30 ili SMART 45 odabrati jedan od odličnih Huawei mobilnih uređaja. Jedan od njih je i Huawei P Smart Z Dual SIM, koji je specifičan po tome da ekran prekriva kompletan prednji dio uređaja, bez tzv. Notcha/zuba, a selfie pop-up kamera iskoči iz uređaja u pravom trenutku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mjesecu darivanja, HT ERONET korisnici mogu očekivati mno&scaron;tvo nagradnih igara putem službenih dru&scaron;tvenih mreža, od ulaznica za utakmice do originalnih promotivnih materijala popularnih serija na&scaron;ih partnera HBO-a i drugih.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-06-hteronet-vezakojatraje_003.jpgAluminiju milijun maraka za plaće radnicima i održavanje opremehttp://grude.com/clanak/?i=162685162685Grude.com - klik u svijetThu, 05 Dec 2019 20:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij Mostar će uskoro dobiti milijun maraka za plaće, održavanje opreme i za troškove električne energije.<p>&nbsp;</p> <p><a title="Ero tel" href="http://www.ero.tel" target="_blank">Ero.tel</a> je u posjedu Odluke kojom se zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da Federalnom ministarstvu financija podnese Zahtjev za dodjelu sredstava iz Tekuće rezerve Vlade FBiH za isplatu sredstava Aluminiju Mostar u iznosu od 400.000,00 KM za financiranje tro&scaron;kova električne energije za tri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pripremi i Vladi FBiH dostavi na usvajanje Odluku o odobravanju raspodjele dijela novčanih sredstava ostvarenih prodajom poduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH u iznosu od 600.000,00 KM za isplatu dvije plaće i održavanje opreme u Aluminiju Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgPala je prodaja automobila, evo i zaštohttp://grude.com/clanak/?i=152652152652Grude.com - klik u svijetTue, 03 Dec 2019 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-automobil-voznja-sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potražnja za automobilima u Kini je pala za čak 11% u razdoblju siječanj-listopad 2019. u odnosu na isto razdoblje 2018.<p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičari analizirali su uzroke najvećeg pada prodaje novih automobila jo&scaron; od svjetske ekonomske krize 2008.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako prognozira Fitch Ratings, pad isporuka novih vozila na svjetskoj razini u 2019. iznosit će 3,1 milijun u usporedbi s prethodnom godinom, &scaron;to odgovara smanjenu prodaje za oko 4%, pi&scaron;e <strong>B92</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u 2018. kupci su &scaron;irom svijeta kupili 80,6 milijuna automobila, dok se za ovu godinu predviđa prodaja od svega 77,5 milijuna novih vozila. Stručnjaci kao glavni uzrok vide pad najvećeg trži&scaron;ta automobila &ndash; Kine, mada se negativna dinamika odvija i na drugim velikim trži&scaron;tima &ndash; SAD i Zapadnoj Europi, potom Brazilu, Rusiji i Indiji. Potražnja za automobilima u Kini je pala za čak 11% u razdoblju siječanj-listopad 2019. u odnosu na isto razdoblje 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzroci toga se ogledaju u sporijem ekonomskom rastu od očekivanog, porastu potražnje za polovnim automobilima, te novim ekolo&scaron;kim standardima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče SAD, tamo je prodaja umnogome pala zbog trgovinskog rata Bijele kuće s Kinom, u kojoj se proizvodi veliki dio automobila namijenih za trži&scaron;te SAD, a povećanje carina koje je uveo predsjednik Donald Trump se odrazilo i na skok cijene vozila.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-automobil-voznja-sunce.jpgLivnjak iskreno: ''Volio bih imati i voziti Concept One, ali za to trenutno nemam love pa vozim benzinca''http://grude.com/clanak/?i=152621152621Grude.com - klik u svijetSat, 30 Nov 2019 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-07-materimac1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Business Cafe, druženje malih poduzetnika, organizira se posljednjih 9 godina, a u tom je periodu na više od 300 evenata u sedam zemalja sudjelovalo više od 20 tisuća posjetitelja. <p><br />Na jučer održanom 55. Business Cafeu u Zagrebu, organizatorica Kristina Ercegović i njezin tim okupili su zaista zanimljivu grupu poduzetnika koji su o tome &scaron;to je potrebno za uspjeh i kako se boriti protiv "ne" u poslu govorili pred dvjestotinjak okupljenih poduzetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebnu je pozornost na 55. Business Cafeu izazvao dobro poznati poduzetnik iz Svete Nedelje Mate Rimac, koji je iskreno i otvoreno ispričao kako zapravo izgleda njegov svakodnevni život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditi firmu pravo je čudo. Lako je kukati, ali Elon Musk je puno toga radio u životu, a rekao je da je najteže održavati automobilsku kompaniju na životu. Govorili su svi na početku da je nemoguće raditi automobile u Hrvatskoj. Da, &scaron;anse da danas budemo tu gdje jesmo bile su nikakve. I danas su ispod 50 posto &scaron;anse za uspjeh, ali ja i dalje mislim da je čudo &scaron;to danas uopće postojimo, rekao je Rimac na samom početku druženja, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne smatram da smo postigli uspjeh. Smatram da smo na putu, na početku, ali kako definira&scaron; uspjeh? Ja imam neke svoje ciljeve, i smatram da ih jo&scaron; uvijek nismo ispunili. Kad ih ispunimo, onda ćemo moći reći da smo uspjeli, priznao je te naveo tih pet ključnih ciljeva - biti lider u proizvodnji električnih automobila, ali s ograničenom serijom; imati profitabilnu i financijski održivu tvrtku koja je značajna i velika te se nalazi na novoj velikoj lokaciji, a da istovremeno bude najbolje mjesto za rad. Kad to ostvarimo, onda ćemo moći reći da su Rimac Automobili uspjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No put do uspjeha nije ni lak ni jednostavan. Rimac priznaje da je postao "robot".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemam vi&scaron;e ni&scaron;ta ni u srcu ni u glavi osim misli o firmi. Da netko zna kako mi je izgledao dan ili tjedan, nikad se ne bi mijenjao sa mnom, otvoreno je rekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glavi mi je otprilike kao na nekom velikom raskrižju u Pekingu, slikovito je opisao Rimac i priznao da je jedan od problema &scaron;to je toliko posla na njemu samom i ne može to delegirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedim tu, a znam da me čekaju mailovi. Raspored mi je popunjen, a posao čeka jer ga ne mogu delegirati. Najsretniji sam kad je neradni dan, onda sam ja u firmi (i možda dva-tri luđaka). Napravim si ambiciozan plan &scaron;to ću sve odraditi. Dan prođe, ja nisam napravio ni pola planiranog i onda shvatim da ne uspijevam. Izvr&scaron;avanje obveza ne&scaron;to je najvažnije. Kreativnost, OK. Ono &scaron;to stvarno razlikuje ljude je rad - zvučim kao Bandić, ali to je ono &scaron;to je meni u glavi. Pritisak od neodrađenog posla, a s tim stvaram puno vi&scaron;e &scaron;tete jer drugi čekaju da ja odradim. To je frustrirajuće. Meni je jedan moj sat hrpa novca. Ružno je tako razmi&scaron;ljati, ali imam hrpu prilika koje trebam ostvariti, ali eto, sjedim s prijateljem ili obitelji, a razmi&scaron;ljam o poslu. To je ružna strana - mora&scaron; odraditi stvari &scaron;to brže i efikasnije, iskren je bio Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč brojnim obvezama (nakon Business Cafea Rimac je oti&scaron;ao prema Frankfurtu), pronalazi vrijeme i za druženje s drugim poduzetnicima i razmjenu iskustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je da dijelimo iskustva i budemo jedni za druge. Silicijska dolina upravo je uspjela jer si svi pomažu. Svugdje u svijetu glavna su stvar kontakti, pomaganje jedni drugima, slavljenje tuđih uspjeha. Obožavam čuti uspje&scaron;ne priče drugih u Hrvatskoj. Mi puno surađujemo, čak i ako ne surađujemo, trebamo si pomagati i suzdržati se od slavljenja tuđih neuspjeha, istaknuo je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je tijekom rada imao nekoliko ponuda za preseljenje tvrtke u druge zemlje, Rimac je odlučan da Rimac Automobili ostanu u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi imamo investitore vani i kupce vani, nama Hrvatska nije trži&scaron;te ni za kapital ni za poslove, nama je Hrvatska dom. Odavde je većina na&scaron;ih zaposlenika i mislim da si najvi&scaron;e možemo pomagati pozitivom, savjetuje Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dotaknuo se i novog kampusa Rimac Automobila koji bi se trebao graditi u Hrvatskoj, ali nije otkrio gdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;li smo na dana&scaron;nju lokaciju kad smo imali 12 zaposlenika. Sad imamo 8 lokacija i vi&scaron;e nismo htjeli krpati zakrpe. Imamo predivan projekt, za koji su se natjecali neki od najvećih arhitekata na svijetu, no po izboru žirija odabrali smo jednu hrvatsku firmu - 3LHD. Kampus koji planiramo zami&scaron;ljen je za 1500 radnih mjesta u prvoj fazi. Već imamo planirane nadogradnje. Želimo da to bude trajno rje&scaron;enje, a ne da moramo ponovno graditi za 5 godina, otkrio je svoje planove Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnici su kockari koji ulažu sve - od imovine do samog sebe</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kako se motivirati kad ni&scaron;ta u životu ne ide onako kako je planirao, Rimac je otkrio svoju "tajnu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rijetki su oni koji pogode poslovni model koji je lagan i svima su njegovi problemi najveći. I ja sam mislio da su moji najveći, a onda me realnost lupi &scaron;akom u glavu pa sad imam jo&scaron; veće, rekao je kroz smijeh, a onda nastavio ozbiljno: Od samog početka kad sam nagovorio prva tri čovjeka da mi se pridruže 2011. godine, da daju otkaz na dobrim poslovima i dođu raditi za 21-godi&scaron;njaka električni superautomobil za arapske investitore, ni&scaron;ta nije bilo lako. To se izjalovilo, imali smo mnogo problema - od isključivanja struje, pritiska dobavljača... Ali &scaron;to vi&scaron;e vrijeme odmiče, to si kao kockar, sve si uložio. Iz osobne perspektive nisam imao ni&scaron;ta za izgubiti. S druge strane, motivira me vidjeti &scaron;to smo sve izgradili i &scaron;to smo sve ostvarili u 10 godina, ne smijem dopustiti da sve to ode kvragu i propadne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac Automobili mogu se pohvaliti velikim brojem ljudi koji dolaze iz različitih industrija, a većina ih nije imala neko iskustvo u automobilskoj industriji. Zbog toga su i izgradili "kulturu grije&scaron;enja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo nam je jasno da nemamo pojma &scaron;to radimo, nitko nije znao &scaron;to radi. Zato smo i napravili to &scaron;to smo napravili. Znao sam da je kompleksno napraviti automobil. Znao sam da je te&scaron;ko i skupo napraviti automobil jer su svi veliki igrači već tu. Samo su tri igrača nastala u posljednjih 50 godina. Ali nisam mislio da je to ne&scaron;to nemoguće. I danas nam se događa da nam netko kaže da ne&scaron;to nije moguće. Svima je bilo nemoguće, čak i nekim zaposlenicima kad sam rekao da ćemo raditi za velike, mislili su da sam lud. Ali to smo ostvarili. Zato &scaron;to smo bili svjesni toga da ne znamo, svi smo izmi&scaron;ljali toplu vodu i grije&scaron;ili jer nitko od nas to nikad nije radio. I&scaron;li smo na zdravi ljudski razum i logiku, ali iskustvo... to je taj neki balans. Iskusni znaju koliko je to te&scaron;ko. Mislim da će samo oni koji uspiju napraviti taj balans uspjeti u tome &scaron;to rade. Mnogi su vidjeli uspjeh Tesle i htjeli su i oni to ponoviti. Zadnji je primjer Dysona, koji je potro&scaron;io 3 milijarde dolara na razvoj električnog automobila i onda odustao od projekta, pojasnio je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da njegova tvrtka zapo&scaron;ljava stotine ljudi, od kojih su neki i stranci, upitali su ga koji su fakulteti bolji - domaći ili strani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo vi&scaron;e od 350 inženjera u Rimcu i većina je s FER-a u Zagrebu i ti dečki koji su prije nekoliko godina bili u &scaron;kolskim klupama, oni sada biraju zaposlenike. I vide prednosti i nedostatke. Radili smo analizu &scaron;to nude hrvatski fakulteti.. Podijelili tu analizu fakultetima i rekli da će im pomoći da to poprave. To je ono &scaron;to cijelo vrijeme poku&scaron;avamo - popraviti ono &scaron;to ne valja. Ali razlika je jako velika u odnosu na strane fakultete, pogotovo u strojarstvu. To je zapravo zatvoreni krug - nemamo industrije, profesori ne stječu praktično iskustvo pa ga ne mogu ni prenijeti onima koji tek dolaze na fakultet. To poku&scaron;avamo promijeniti kroz gostujuća predavanja na&scaron;ih inženjera koji onda prenose svoje iskustvo iz prakse, pojasnio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, nagla&scaron;ava Rimac, to ne znači da su hrvatski fakulteti lo&scaron;i. Samo da oni koji studiraju ne smiju biti ograničeni samo na studij i predavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to možda puno važnije kod nas su izvannastavne aktivnosti - npr. Formula student. Ljudi koji su to pro&scaron;li nemjerljivo su kvalitetniji od onih koji nisu to pro&scaron;li. Čak mogu biti kvalitetniji od onih koji su studirali vani i nisu radili na slično projektu. Puno je važnije &scaron;to radi&scaron; uz fakultet, &scaron;to radi&scaron; u svojoj garaži i pokaži da si spreman za ne&scaron;to vi&scaron;e, rekao je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, iako je na čelu tvrtke koja proizvodi automobile koji odu&scaron;evljavaju milijune diljem svijeta, Rimac donedavno nije posjedovao vlastiti automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nisam 100-postotni vlasnik tvrtke, ne mogu samo uzeti automobil, nego ga moram platiti po punoj cijeni. Za Concept One nemam love, a možda jednom u budućnosti kad je bude, i jedan Concept Two bude moj. Obožavam koristiti Greyp i vozim ga kad mogu. Ali sad najče&scaron;će koristim automobil, benzinac koji sam nedavno kupio, otkriva Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju nije mogao izbjeći pitanje o eventualnom razvoju električnog zrakoplova ili helikoptera. Priznao je da puno leti po cijelom svijetu i da mu često pristupaju ljudi s različitim idejama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo sudjelovali na različitim projektima koji nisu automobili. Automobilska industrija razmi&scaron;lja &scaron;to je sljedeće. Jako puno velikih proizvođača automobila razmi&scaron;lja o letećim taksijima. Tu ima svakakvih ideja i dizajna. Mislim da i Porsche raditi na tome, Aston Martin i jo&scaron; neki s kojima mi radimo rade na tome. Tu je važno imati &scaron;to vi&scaron;e snage i energije u &scaron;to manje prostora, a mi smo eksperti u tome, rekao je Rimac te dodao kako će vjerojatno u sklopu nekog od partnerstva s velikim igračima sudjelovati na razvoju takvog vozila. Osobno pak smatra kako će prije biti razvijena mala električna zračna vozila koja će se koristiti kao zračni taksiji, a na tome već rade neke kompanije u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-07-materimac1.jpgKUPRES: Adria ski rasprodan za Novu godinuhttp://grude.com/clanak/?i=152588152588Grude.com - klik u svijetWed, 27 Nov 2019 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-27-skijanje-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotel Adria ski na Kupresu već je u potpunosti rezerviran za doček Nove godine. Potvrdio je to danas vlasnik SKI centra Čajuša, gospodin Zvonko Bagarić, gostujući u programu Radija Tomislavgrad. <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prigodom istaknuo je da će u SKI centru, uključujući i tri hotela: Tikvice, Adria ski i Jezero na raspolaganju biti do 120 ljudi tijekom zimske turističke sezone</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; I sada imamo na prijavi 50-60 ljudi. Zainteresiranih za rad kod nas ima, ali upitna je kvaliteta te usluge. Ako želimo privući turiste onda moramo ponuditi kvalitetu. Tako je svugdje u svijetu, a nama je cilj da Kupres kvalitetom odgovori izazovima i u ljetnoj i zimskoj turističkoj sezoni, kazao je Bagarić, prenosi <a title="Tomislavcity" href="https://www.tomislavcity.com/adria-ski-rasprodan-za-novu-godinu-zvonko-bagaric-uz-jahorinu-najveca-smo-destinacija-zimskoga-turizma-u-bih/" target="_blank"><strong>Tomislavcity</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je Kupres, uz Jahorinu najveća destinacija za zimski turizam u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj Centar je s radom počeo 2001. godine i kontinuirano radi na pobolj&scaron;anju ponude i kvalitete. Tako je, uz već tri postojeća nogometna terena, koji se koriste za visinske sportske pripreme, u planu izgradnja jo&scaron; četiri takva terena, a njihova gradnja trebala bi početi iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz dvije skija&scaron;ke staze, ovaj Centar raspolaže s oko 380 ležajeva u tri hotela (4 i 3 zvjezdice). Kongresna dvorana, restorani, kafić, fitnes teretana, dvije saune, 500 komada skija&scaron;ke opreme za iznajmljivanje, samo su dio ponude SKI centra Čaju&scaron;a koji i ove godine najveću gužvu očekuje nakon božićno &ndash; novogodi&scaron;njih blagdana, posebno oko blagdana Tri kralja, odnosno kada su &scaron;kolarci na zimskim dopustima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvjerniji gosti Kupresa u zimskim mjesecima su i dalje Dalmatinci (od Dubrovnika do Zadra), a njihova preporuka najbolja je reklama za Centar. Bagarić ističe i da je pro&scaron;la zimska sezona bila jedna od boljih na Kupresu budući da je uz umjetno zasnježivanje bilo dosta i prirodnoga snijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadaju se i uspje&scaron;nome održavanju FIS utrka, a u tomu će im ove sezone pomoći hrvatski skija&scaron;ki savez uz tehničku pomoć ovda&scaron;njih ski klubova &ndash; Stožera i Striža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje hoćemo li uskoro imati snijega na Kupresu, Ćagić je simpatično odgovorio: &bdquo;U tijeku su pregovori&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da će pregovori prvoga čovjeka SKI centra Čaju&scaron;a i Onoga Gore biti uspje&scaron;ni na radost ljubitelja skijanja, snijega i svih onih ljudi na Kupresu koji žive od zimskoga turizma.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-27-skijanje-kupres.jpgBraća Pivac preuzela KRAŠ!http://grude.com/clanak/?i=152544152544Grude.com - klik u svijetSat, 23 Nov 2019 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-pivac_logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skupština Kraš ESOP-a je na današnjoj sjednici prodala sve svoje dionice Kraša Mesnoj industriji braće Pivac, doznaje se neslužbeno.<p>&nbsp;</p> <p>Budući da Kra&scaron; ESOP ima 18 posto dionica Kra&scaron;a, Mesna industrija braće Pivac će s tim dionicama imati 49,18 posto dionica i tako postat većinski vlasnik s većinom dionica s pravom glasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnicima će Pivac platiti najmanje 860 kuna po dionici, a obvezali su se i da neće prodavati dionice trećoj osobi bez garancije radničkih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također moraju zadržati sva prava radnika iz kolektivnih ugovora i drugih dokumenata koji se tiču radničkih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je spriječeno preuzimanje Kra&scaron;a koje je poku&scaron;ao poduzetnik Neboj&scaron;a &Scaron;aranović, koji je krenuo u agresivno preuzimanje dionica i sa vi&scaron;e od 45 milijuna eura do&scaron;ao do 25,7 posto udjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-pivac_logo.jpgKako pametno kupovati i uštedjeti do 70 postohttp://grude.com/clanak/?i=152541152541Grude.com - klik u svijetSat, 23 Nov 2019 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jeste li znali da tijekom Crnog Petka neki od proizvoda, najčešće tehnologija, budu na popustima do 80 posto?<p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatno ne postoji osoba koja ne planira i budžetira kupovinu, pogotovo u dana&scaron;nje vrijeme kada je konkurencija ogromna &scaron;to donosi ogroman izbor proizvoda po različitim cijenama. Isto tako, zbog ogromne i raznolike ponude, izrazito je lako potro&scaron;iti vi&scaron;e od planiranog ili impulzivno kupiti neki proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trgovački lanci često manipuliraju potro&scaron;ačima kada je riječ o cijenama i ponudi, te ako želite pametno kupovati i u&scaron;tedjeti čak do 70 posto na određeno proizvode, izrazito je važno pratiti neke od sljedećih savjeta pametne kupnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#1- Kupujte tijekom Crnog Petka i ostalih &scaron;oping &lsquo;blagdana&rsquo;</strong></p> <p>Jeste li znali da tijekom Crnog Petka neki od proizvoda, najče&scaron;će tehnologija, budu na popustima do 80 posto? Izrazito je važno obaviti kupnju neki značajnih proizvoda tijekom &scaron;oping &lsquo;blagdana&rsquo; koji donose ogromne popuste. Većina ljudi impulzivno kupuje novu tehnologiju, te takvu odluku skupo plaćaju. Ako planirate kupnju nove tehnologije, pričekajte Cyber Ponedjeljak ili Crni Petak koji padaju krajem Studenog. Tijekom tih dana možete u&scaron;tedjeti i do 50 posto na tehnolo&scaron;ke proizvode u odnosu na regularne cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#2- Kreirajte plan i budžet kupnje</strong></p> <p>Ovaj savjet je totalno logičan, međutim veoma mali postotak kupaca kreira planove kupnje i budžet. &Scaron;to se događa kada nemate plan i budžet? U va&scaron;oj ko&scaron;arici nađete proizvode koji vam nisu potrebni. Trgovački lanci su dizajnirani tako da kupce navedu na kupnju nepotrebnih proizvoda. Zanimljiv primjer je da ljudi nakon ulaska u trgovački centar u većini slučajeva s kupnjom kreću od desne strane. Trgovački lanci desnu stranu često dodatno urede i ukrase svijetlim bojama, velikim natpisima, glasnom glazbom, te najskupljim proizvodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirajte kupnju unaprijed, te kupujte samo one proizvode koji vam trebaju. Tako ne samo da ćete u&scaron;tedjeti novac, već ćete imati vi&scaron;ak vremena za aktivnosti s va&scaron;om obitelji i prijateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#3- Kupujte pred kraj sezone</strong></p> <p>Ovo je jedan od savjeta koji će vam u&scaron;tedjeti najvi&scaron;e novca. Ako kupujete odjevne predmete, te možete pričekati koji mjesec, kupite proizvode pred kraj sezone. Na primjer, ako kupujete zimsku jaknu, najbolje cijene možete očekivati na početku proljeća zato &scaron;to trgovački centri žele rasprodati sezonske proizvode kako bi ispraznili i pripremili skladi&scaron;te za nove sezonske proizvode. U Americi se takve rasprodaje nazivaju &lsquo;Clearance&rsquo;, te tako možete u&scaron;tedjeti i do 80%.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#4- Online kupovina</strong></p> <p>Razvoj tehnologije i interneta je dovelo do velike popularnosti online kupovine. Ovakav način kupovine će vam u&scaron;tedjeti vrijeme i novac zato &scaron;to nećete hodati po trgovačkom lancu kako bi na&scaron;li određeni proizvod, te pritom kupili jo&scaron; par ne planiranih proizvoda. U dana&scaron;nje vrijeme, gotovo svaki trgovački lanac nudi izda&scaron;ne popuste za online kupnju, te besplatnu dostavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#5- Uspoređujte cijene</strong></p> <p>Danas je izrazito lako doći do cijena proizvoda određenih trgovačkih lanaca u va&scaron;oj blizini. Kako bi ste bili efikasni tijekom kupnje i u&scaron;tede, ne zaboravite usporediti cijene. Vrlo vjerojatno će se cijene razlikovati ovisno o trgovačkom lancu, te je to prilika za dodatnu u&scaron;tedu. Usporedite cijene proizvoda, kreirajte plan kupnje, i uživajte u u&scaron;teđenom novcu i vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#6- Koristite gotovinu kod kupnje</strong></p> <p>Jedan od najboljih savjeta kod kupnje je kupovina gotovinom. Pitate se za&scaron;to? Ako koristite kreditne kartice, te&scaron;ko je znati s kolikom svotom raspolažete, te se lako može desiti da kupite ne&scaron;to &scaron;to ne trebate jer s kreditnim karticama možete ući u minus i plaćati ratama. Isto tako, velik broj trgovačkih lanaca nudi dodatne popuste za plaćanje gotovinom, te tako možete dodatno u&scaron;tedjeti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-shoping.jpgPoziv na prezentaciju projekta „Financial Management Enhancement Project“ podržanog od strane EBRD-ahttp://grude.com/clanak/?i=152540152540Grude.com - klik u svijetFri, 22 Nov 2019 17:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-business_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prezentacija je namijenjena menadžerima, vlasnicima poduzeća i osobama koje upravljaju financijama u firmama.<p>&nbsp;</p> <p>PricewaterhouseCoopers (PwC) u suradnji s Uredom Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije organizira prezentaciju projekta namijenjenog domaćim malim i srednjim poduzećima koja žele unaprijediti svoje upravljanje financijama i izvje&scaron;tavanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PwC implementira projekte unutar projektnog okvira EBRD-a &bdquo;Financial Management Enhancement Project&ldquo; koji je razvijen kako bi malim i srednjim poduzećima pružio pomoć od vodećih računovodstvenih i savjetodavnih firmi (uključujući PwC) u svrhu pobolj&scaron;anja financijskog izvje&scaron;tavanja i upravljanja, jačanja vlastitih vje&scaron;tina, znanja i sposobnosti, te podržavanja rasta i &scaron;irenja trži&scaron;ta s ciljem da olak&scaron;aju poduzećima put do investitora i financijskih sredstava, te omoguće da postojeći i/ili budući financijeri (lokalne banke, investitori, EBRD ili neka druga međunarodna financijska organizacija) steknu točno razumijevanje financijskog položaja određenog poduzeća. Naravno, odobrenje svakog predloženog projekta uvjetovano je ispunjenjem kriterija postavljenih od strane EBRD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacija je namijenjena menadžerima, vlasnicima poduzeća i osobama koje upravljaju financijama u firmama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PwC je mreža kompanija koje posluju u 157 zemalja, zapo&scaron;ljavaju vi&scaron;e od 276.000 ljudi i pružaju kvalitetne usluge iz područja revizije, financijsko-računovodstvenog i porezno-pravnog savjetovanja. PwC zaposlenici rade zajedno na postizanju zajedničkog cilja, a to je izgradnja povjerenja u dru&scaron;tvu i pronalaženje rje&scaron;enja za ključna pitanja. Od 2003. godine, kada je otpočeo sa poslovanjem u BiH, PwC ima dvije pravne osobe i pridruženi odvjetnički ured, te okuplja tim od 55 stručnjaka koji, između ostalog, pruža usluge financijsko-računovodstvenog, poslovnog, poreznog i pravnog savjetovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacija projekta će trajati sat vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto i vrijeme održavanja prezentacije: &Scaron;iroki Brijeg, Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, fra Didaka Buntića 14 (zgrada Boksita) u srijedu, 27. studenog 2019. godine u 11:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dodatne informacije i prijave možete se javiti putem e-maila na info@eui-zzh.ba ili na kontakt broj+387 39 703 100.mailto:muhareme@ebrd.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-business_01.jpg 5 navika koje ostavljaju utisak neprofesionalnosti http://grude.com/clanak/?i=152492152492Grude.com - klik u svijetMon, 18 Nov 2019 21:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-18-neprofesionalni-radnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svatko od nas ima svoje dobre i loše navike.<p><br />Neke od njih nesvjesno pravimo i izvan kuće i privatnosti. Međutim, nisu sve navike dobro prihvaćene među na&scaron;im kolegama i nadređenima, pi&scaron;e Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo neke navike zbog kojih na va&scaron;em radnom mjestu možete djelovati neprofesionalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Nestrpljivost</strong></p> <p>Nestrpljivost nije odlika dobrih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i kada se va&scaron;i kolege ili klijenti pona&scaron;aju neodgovorno, tome biste (barem u početku) trebali pristupiti smireno i pristojno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog nestrpljivosti često možete ostaviti utisak nezadovoljne i frustrirane osobe, a s osobom takvih karakteristika nitko neće željeti da surađuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Ka&scaron;njenje</strong></p> <p>Ka&scaron;njenje je jedna od prvih stvari koju će drugi primijetiti i ne&scaron;to &scaron;to si u poslu nikako ne biste smjeli dozvoliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ćemo, naravno, s vremena na vrijeme zakasniti, javni prijevoz može kasniti, a automobil se pokvariti, može se dogoditi neka druga situacija koju nismo mogli predvidjeti. Život je jednostavno takav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ako konstantno kasnite bez opravdanog razloga, nadređeni će početi da sumnjaju u va&scaron;u odgovornost te se početi da se pitaju zaslužujete li stvarno mjesto u kompaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Konstantno žaljenje</strong></p> <p>Svi, naravno, imamo lo&scaron;e dane o kojima želimo pričati s drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali postoji onaj kolega s kojim rad postaje zaista iscrpljujuć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znate ga &ndash; ni&scaron;ta mu ne odgovara, konstantno prigovara i implicitno sugerira da nadređeni ne znaju ni&scaron;ta o svom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni djeluju uglavnom ispod nivoa menadžmenta i može te ih usporediti s krovom koji proki&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iritantni su, ali čini se da ne nanose veliku &scaron;tetu, sve dok vam jednog dana ne stvore jednu veliku rupu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobe koje stalno prigovaraju u stanju su da zaraze radno okruženje svojom negativno&scaron;ću i stvaranjem sumnje u umovima drugih članova tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Neprimjereno izražavanje</strong></p> <p>S vremena na vrijeme se svi naljutimo. Ali pažljivo birajte riječi kada dođe takav dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbjegavajte psovke i vrijeđanje drugih. Ako vam neki neprimjereni izraz &ldquo;izleti&rdquo; obavezno se izvinite i nastojte da se vi&scaron;e ne ponovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo posebno vrijedi ako se to dogodi u prisustvu klijenata ili nadređenih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong># Neurednost</strong></p> <p>Va&scaron;e bi radno mjesto trebalo da bude uredno. I pritom ne mislimo samo na radni sto, već i na čajnu kuhinju i bilo koje drugo mjesto koje dijelite s kolegama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostavljanje smeća i prljavog posuđa stvara sliku arogantne osobe koja nema razumijevanja prema drugima, pi&scaron;e <strong>Bankar.me</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-18-neprofesionalni-radnik.jpgŠIROKI BRIJEG - Održavanje info-dana za tvrtke koje žele Bike Friendly Standardhttp://grude.com/clanak/?i=152460152460Grude.com - klik u svijetSat, 16 Nov 2019 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-biciklist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH objavljuje Javni poziv za zainteresirane pravne subjekte da se uključe u proces certifikacije prema Bike Friendly standardu.<p>&nbsp;</p> <p>Bike Friendly je općepoznat sinonim za usluge prilagođene biciklistima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usluge označene Bike Friendly oznakom su objekti/servisi/atrakcije koji zadovoljavaju minimum standarda prilagođenih cikloturistima i njihovim potrebama, tj. subjekti koji su prepoznati po svom trudu da stvore ugodnu atmosferu za cikloturiste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namijenjen je različitim kategorijama objekata/servisa/atrakcija koji žele svojom uslugom da se &scaron;to vi&scaron;e prilagode potrebama ove specifične vrste turista. Ovisno od vrste objekata/ servisa/ atrakcija, te njihove veličine, Bike Friendly Standard (BFS) daje mogućnosti svim zainteresiranim da se priključe ovom procesu, te stvore pogodnije uvjete u regiji za razvoj ovog specifičnog segmenta turističke ponude, te da ujedno promoviraju svoje usluge te ostvare financijsku dobit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno tome, pozivamo sve zainteresirane registrirane pravne subjekte da sudjeluju na info-danu <strong>u &Scaron;irokom Brijegu 22. studenog 2019. godine, s početkom u 13:00h, u prostorijama Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije (ulica fra Didaka Buntića 14)</strong> na kojem će se predstaviti proces certifikacije/standardizacije objekata pogodnih za bicikliste (Bike Friendly Standard) na području Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravni subjekti kojima je ovaj certifikat interesantan mogu biti iz sljedećih kategorija:</p> <p>&bull; Različite kategorije smje&scaron;taja: smje&scaron;taj u poljoprivrednom/seoskom gazdinstvu, apartmani, pansioni, kuće za odmor, kampovi, moteli, hoteli i hosteli<br /><br />&bull; Ugostiteljski objekti: restorani, kafići, pubovi, slastičarne, benzinske stanice, trgovački centri<br /><br />&bull; Turističke agencije, turistički info centri<br /><br />&bull; Servisne stanice: servisi za opravku bicikla, servisi u sklopu trgovina bicikla, trgovačkih centara, auto servisa, servisa poljoprivredne mehanizacije<br /><br />&bull; Javne garaže i parkinzi uz prirodne i kulturne atrakcije, pje&scaron;ačke zone, muzeje, galerije, starogradske jezgre, pećine, rijeke, jezera, slapove itd.<br /><br /><br />Na info danu u &Scaron;irokom Brijegu biti će prezentiran značaj standarda u razvoju cikloturizma, prezentiran proces certifikacije prema BFS standardu sa svim kriterijima i procedurama.<br /><br /><br />Ovaj proces certifikacije/standardizacije objekata pogodnih za bicikliste (Bike Friendly Standard) na području Bosne i Hercegovine provodi se u sklopu druge faze projekta Via Dinarica, koji implementira i sufinancira Razvojni program Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH), uz financijsku podr&scaron;ku Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH) i Agencije za razvojnu suradnju Republike Italije (AICS).<br /><br /><br />Svi zainteresirani za sudjelovanje na info-danima moraju potvrditi svoje sudjelovanje na e-mail bfs@redah.ba sa naznakom lokacije na kojoj će prisustvovati.<br /><br /><br />Sve dodatne informacije možete dobiti putem e-maila bfs@redah.ba te na web stranici <a title="bikefriendlystandard" href="http://www.bikefriendlystandard.com" target="_blank">www.bikefriendlystandard.com</a><br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-biciklist.jpgFlora i fauna na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=152459152459Grude.com - klik u svijetSat, 16 Nov 2019 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-16-fdcfauna2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune. <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Flora 2019.&ldquo; sadrži dvije marke s motivima maginje (Arbutus unedo) i &scaron;umske jagode (Fragaria vesca) autora Vilima Parića.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-16-19-11-16-arakflora2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor izdanja &bdquo;Fauna 2019.&ldquo; je Ante Marić, a na četiri marke prikazane su barska i kopnene kornjače te zelena i glavata želva.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-16-19-11-16-arakfauna2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova izdanja, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="epostshop.ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-16-19-11-16-fdcflora2019.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-16-fdcfauna2019.jpgHT MOSTAR: Netko je danas kupio ČAK 40 TISUĆA DIONICAhttp://grude.com/clanak/?i=152423152423Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-06-019-ht-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim što se Federacija prodajom obveznica zadužila za još 30 milijuna maraka, na Sarajevskoj burzi je bilo još zanimljivih transakcija.<p>&nbsp;</p> <p>Na Slobodnom trži&scaron;tu - ST2 ostvaren je ukupan promet od 203.975 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 40.795 dionica emitenta JP HT d.d. Mostar. Vrijednost ovog emitenta iznosio je pet KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice JP HT d.d. Mostar od 3,52 posto i dostigle su cijenu od pet KM, dok je najveći dnevni pad zabilježio je emitent Bosnalijek d.d. Sarajevo od 0,06 posto sa cijenom 18 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pogled.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-06-019-ht-mostar.jpgHP Mostar dodijeljen Certifikat ISO/IEC 27001:2013http://grude.com/clanak/?i=152343152343Grude.com - klik u svijetWed, 06 Nov 2019 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-06-hpmostar-certifikat-urucenje-iso.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim certifikatom je potvrđena učinkovita implementacija sustava upravljanja informacijskom sigurnošću čime je potvrđen dugoročan strateški cilj Hrvatske pošte Mostar.<p><br />Certifikat je predsjedniku Uprave HP Mostar Mati Rupčiću uručila Amela Kalisi, eksterni auditor sistema sigurnosti informacija certifikacijske kuće Aqra Certification d.o.o. iz Beograda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HP Mostar se, stjecanjem ovog certifikata, priključuje organizacijama koje posluju prema vrlo visokim standardima kvalitete kada se radi o uspostavi sustava upravljanja sigurno&scaron;ću informacija (ISMS).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor &ndash; predsjednik Uprave g. Rupčić istaknuo je da HP Mostar kroz proces ispunjavanja uvjeta za dobivanje certifikata, intenzivno radio na implementaciji informacijske sigurnosti i za&scaron;tite podataka te da klijenti mogu biti u potpunosti sigurni u povjerljivosti i za&scaron;titi svojih podataka koje nam povjeruju kao pružateljima po&scaron;tanskih, financijskih i logističkih usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strate&scaron;ki cilj HP Mostar u budućnosti jest digitalizacija svih usluga koje pruža, te je to ujedno i bio razlog za&scaron;to se krenulo u sustav certifikacije sigurnosti upravljanja informacijskom sigurno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Certifikat ISO/IEC 27001 jamči da se s podacima klijenata postupa odgovorno i pouzdano, a to se postiže prepoznavanjem potencijalnih problema koji se mogu dogoditi podacima - procjenom rizika, te definiranjem &scaron;to treba poduzeti da se takvi problemi spriječe (tretman ili obrada rizika).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim certifikatom je potvrđena učinkovita implementacija sustava upravljanja informacijskom sigurno&scaron;ću čime je potvrđen dugoročan strate&scaron;ki cilj Hrvatske po&scaron;te Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-06-hpmostar-certifikat-urucenje-iso.jpgJedan od najvećih lažljivaca poslao ponudu za Aluminijhttp://grude.com/clanak/?i=152327152327Grude.com - klik u svijetTue, 05 Nov 2019 13:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-05-zilic-ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Žilić, samoprozvani najbogatiji Hrvat o kojem se ništa ne zna, a stalno se odnekud pojavi, prema navodima Bljeska poslao je ponudu za Aluminij.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na iskustva, sad će lagati da netko od njega traži mito pa da mu ne da država ulagati, a na kraju će odustati. Poduzetnici koji su se upoznali s njim tvrde da je prevarant.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-05-zilic-ivan.jpgU novi projekt Gruđanin ulaže čak 20 milijuna maraka!http://grude.com/clanak/?i=152323152323Grude.com - klik u svijetMon, 04 Nov 2019 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Završen je proces preuzimanja Laste te za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Europska unija planiramo u tvornicu uložiti 20.000.000,00 KM'', rekao je u Čapljini Petar Ćorluka, vlasnik Violete, koja je kupila tvornicu keksa i vafla u ovom gradu.<div class="col-xs-12 col-md-8 col-article-content "> <div class="rte"> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>''Svakako mi je najvažnije da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Pogoni i stanje u kojem je Lasta sada ne zadovoljavaj proizvodnju <a id="xClaimOglasId-72589-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>hrane pa je prvi potez obnova krova, zidova, otvora, podova&hellip;, a već su u tijeku užurbani pregovori za obnovu s novim tehnologijama i strojevima'', rekao je Ćorluka, javlja službena stranica Grada Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon obnove raspisat ćemo i natječaj za radnike i svakako nam je u cilju angažirati lokalno stanovni&scaron;tvo koje zna i želi raditi. Moram istaknuti potporu i partnerskih firmi, kao &scaron;to su Ferero Roche, Barilla&hellip;koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom. Blizina željezničke pruge uveliko olak&scaron;ava komunikaciju za prikupljanje, odnosno nabavku potrebitih sirovina koje su van granice <a id="xClaimOglasId-73040-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>na&scaron;e države. Vjerujem da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu <a id="xClaimOglasId-72692-3" class="xClaimClass" target="_blank"></a>najboljeg keksa poznatog u &scaron;iroj regiji'', istaknuo je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćorluka se u Čapljini sastao sa Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine. Nakon sastanka obi&scaron;li su pogone tvornice Lasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svakako je ovo neizmjerno važno za Čapljinu i za Lastu, i kao Čapljinac i kao gradonačelnik veselim se će &scaron;to priča s Lastom pozitivno zavr&scaron;iti. Sjećam se , kao da je jučer bilo, kada su me radnici Laste dočekali s vije&scaron;ću da su svi otpu&scaron;teni i naravno prvi čovjek kojem su se mogli javiti bio sam ja. Tada smo razgovarali, i dobro se sjećam rekao sam im da stečaj ne mora značiti kraj nego može značiti i novi početak i evo tako se i ispostavilo. Nakon stečaja, odnosno mogućnosti prodaje Laste spominjala su se razna imena i kada se počelo govoriti o mogućoj kupnji od gospodina Ćorluke, odnosno Violete, prvi sam rekao daj Bože da tako bude jer gospodin Ćorluka sve &scaron;to je započeo raditi svakako je uspjelo i pretvorilo se u brend. Danas sam imao prigodu da malo porazgovaramo o budućim planovima i obnovi proizvodnje'', kazao je Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak</strong></em></p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpgLager u Sanskom Mostu planira projekt od 2,3 milijarde KMhttp://grude.com/clanak/?i=152298152298Grude.com - klik u svijetSun, 03 Nov 2019 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-22-19-01-22-019-lager3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kineska tvrtka “China Energy Engineering Corporation Limited International Company” i poduzeće “Lager” iz Posušja poslali su općinskim vlastima u Sanskom Mostu pismo namjere kojim iskazuju interes za izgradnju termoelektrane na području ove općine pišu Nezavisne novine.<p>&nbsp;</p> <p>Navodi se kako je riječ o potencijalnoj investiciji od 2,3 milijarde maraka te da bi to bila najveća investicija u energetski sektor na području cijele jugoistočne Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pismu se kaže kako je glavni investitor projekta jedan od vodećih međunarodnih konglomerata za energetski inženjering, te poznati brend u industriji energetike u Kini i &scaron;irom svijeta. Njihov partner u projektu je tvrtka &ldquo;Lager&rdquo;, regionalni lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, koja je i nositelj koncesijskog prava na eksploataciju uglja s ugljenokopa Zlau&scaron;a, pored Sanskog Mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi se kako je urađena studija financijske isplativosti prema kojoj je planirana izgradnja termoelektrane Kamengrad kapaciteta dva bloka po 350 megavata snage. Procjene su kako rezerve mrkog uglja na &scaron;irem području Sanskog Mosta iznose oko 400 milijuna tona. Navodi se kako je Vlada FBiH prije tri godina donijela odluku o izgradnji termoelektrane Kamengrad kao strate&scaron;kog projekta u oblasti elektroenergetskog sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored navedene lokacije u selu Kamengrad, kao potencijalno mjesto za izgradnju razmatra se i lokacija Stupa, u blizini Starog Majdana. Termoelektrana bi zapo&scaron;ljavala 130 radnika u operativnom dijelu, a u sektoru održavanja i administracije jo&scaron; oko 125 osoba, te bi ukupan broj zaposlenih bio 255 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče pitanja emisije &scaron;tetnih plinova, investitor jamči ugradnju tehnologije koja će ispunjavati najvi&scaron;e svjetske ekolo&scaron;ke standarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u pismu se govori i o perspektivi trži&scaron;ta električne energije te se navodi kako će potražnja za njom u Bosni i Hercegovini u idućih deset godina porasti za 25 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da su energetski kapaciteti u BiH sagrađeni sedamdesetih i osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, oni ne mogu odgovoriti na trži&scaron;ne potrebe, &scaron;to će dovesti do znatnog povećanja uvoza električne energije po znatno vi&scaron;im cijenama u odnosu na one koje mogu ponuditi domaći proizvođači. Također, analizira se i situacija na drugim trži&scaron;tima, pa se navodi kako zemlje u regiji imaju veliku potražnju za električnom energijom, koja će rasti, a spominje se i Italija kao jedno od budućih perspektivnih trži&scaron;ta zbog izgradnje podmorskog dalekovoda prema toj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se radi o opskrbi ugljem, planirana je eksploatacija s ugljenokopa Zlau&scaron;a i procjene su kako tamo postoje dovoljne količine tog energenta za idućih 78 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju pisma navodi se kako će za sve iduće aktivnosti i informacije investitori osigurati sve potrebne kapacitete kako bi se javnost Sanskog Mosta i Unsko-sanske županije detaljno informisala o svim dijelovima ovoga projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovu prezentaciju predstavnici investitora će organizirati za općinske vijećnike 8. studenog u sali Općinske vijećnice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-22-19-01-22-019-lager3.jpegEP HZ HB: Nijedan poslovni dar nije skuplji od 100 KM, priča o šalu od 850 KM je neistinitahttp://grude.com/clanak/?i=152257152257Grude.com - klik u svijetWed, 30 Oct 2019 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Elektroprivreda HZ HB d.d. odgovorila je na prozivke o kupovini šalova istaknuvši da je za 853,85 KM kupljeno 10 šalova, te da nijedan dar ove tvrtke ne prelazi 100,00 KM.<p>&nbsp;</p> <p>JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je javno poduzeće čiji je rad u cijelosti javan i transparentan, te očekujemo od svih, i najmanje ozbiljnih, medija da svaku informaciju prije samoga objavljivanja provjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, zbog te&scaron;ke obmane javnosti i neuspje&scaron;na poku&scaron;aja nano&scaron;enja &scaron;tete Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar objavom lažne informacije pojedinih elektroničkih medija (od 28. listopada o.g.,) da je Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kupila &scaron;al vrijedan 850 maraka donosimo ovaj demanti u svrhu istinita informiranja javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mosta je u navedenom, zakonom predviđenom, postupku javne nabave nabavila od dobavljača Obuća Montana XL 10 komada &scaron;alova ukupne vrijednosti 853,85 KM, a ne jedan &scaron;al navedene vrijednosti, kako su naveli pojedini portali čime su lažno predstavili podatke i krivo informirali javnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodni poslovni darovi sastavni su dio poslovne politike u cijelom svijetu, a Etičkim kodeksom JP EP HZ HB d.d. Mostar predviđena je ne samo nabava nego i vrijednost poslovnih darova čime ni jedan poslovni dar nabavljen u JP EP HZ HB d.d. Mostar ne prelazi vrijednost vi&scaron;u od 100, 00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koristimo se ovom prigodom da pozovemo medije da objavljuju istinite informacije i njihovu interpretaciju i da nam se slobodno obrate za sve segmente poslovanja EPHZHB-a o kojem žele informirati svoje čitatelje i sveukupnu javnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgGrađani u bankama drže skoro 13 milijardi KM, povećana štednja životnim osiguranjimahttp://grude.com/clanak/?i=152252152252Grude.com - klik u svijetWed, 30 Oct 2019 18:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-djecija_kasica_pixabay.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Štednja se realizira i putem drugih oblika, kao što su police osiguranja i sl. <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), koncem rujna 2019. godine ukupni depoziti stanovni&scaron;tva kod poslovnih banaka u BiH iznosili su 12,89 milijardi KM, &scaron;to je najveća zabilježena razina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako promatramo depozite stanovni&scaron;tva po ročnoj strukturi, oročeni i &scaron;tedni depoziti u rujnu 2019. iznose 5,66 milijardi KM ili 43,9% ukupnih depozita stanovni&scaron;tva, od toga kratkoročni depoziti čine 478 milijuna KM, a dugoročni 5,18 milijardi KM. Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 7,23 milijarde KM ili 56,1% ukupnih depozita stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanovni&scaron;tvo u BiH kontinuirano povećava depozite, pa su tako u usporedbi sa stanjem koncem rujna pro&scaron;le godine porasli za čak 1,06 milijardi KM ili 8,9%. Međutim, postoje značajne razlike u tempu rasta ovisno o tipu depozita. Najbrže rastu transakcijski računi, koji su porasli za 17,3% (odnosno 562 milijuna KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 9,4% (odnosno 293 milijuna KM).<br />Oročeni i &scaron;tedni depoziti, a koji odražavaju pravu &scaron;tednju, također rastu, ali slabijim tempom i na godi&scaron;njoj razini su imali porast od 3,8% (204 milijuna KM), &scaron;to govori da stanovni&scaron;tvo ipak nema prostora za izda&scaron;niju dugoročnu &scaron;tednju.<br />Ipak treba imati u vidu da se &scaron;tednja realizira i putem drugih oblika, kao &scaron;to su police osiguranja i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pogledu valutne strukture, depoziti stanovni&scaron;tva u domaćoj valuti iznose 5,52 milijarde KM, &scaron;to čini 42,8% udjela, &scaron;to je značajno vi&scaron;e nego prije &scaron;est godina kada je udjel depozita u domaćoj valuti bio 38%. Depoziti u eurima iznose 6,74 milijarde KM ili 52,2%, a depoziti u ostalim stranim valutama 638 milijuna KM ili 5%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani se odlučuju na &scaron;tednju zbog vi&scaron;e razloga i motiva &ndash; zbog izvanrednih okolnosti i žurnih slučajeva, zbog brige za moguće opadanje kupovne moći u budućnosti, za manje ili veće nabave, kako bi sebi priu&scaron;tili ne&scaron;to, da bi izbjegli zaduživanje, za starost kao dopunu mirovine ili zdravstvenog osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sustav za osiguranje depozita, pruža jamstvo stanovni&scaron;tvu da svoja financijska sredstva drži na računima u bankama, a putem kojih obavljaju tekuće transakcije ili &scaron;tede za kasnija razdoblja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Depoziti stanovni&scaron;tva imaju daleko najveći udjel u ukupnim depozitima kod poslovnih banaka, od 55,2%, pa stoga predstavljaju važnu osnovu financiranja i funkcioniranja banaka. Na osnovi tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovni&scaron;tva, banke su u mogućnosti financirati i doprinositi učinkovitijem funkcioniranju i rastu ekonomije, te da pomoći reducirati neformalne transakcije, priopćila je Centralna banka povodom Svjetskog dana &scaron;tednje koji se obilježava 31. listopada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-djecija_kasica_pixabay.jpgPočetkom 2020. kreće se sa probijanjem tunela Ivan, do tada pristupne cestehttp://grude.com/clanak/?i=152223152223Grude.com - klik u svijetMon, 28 Oct 2019 13:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-05-tunel_sv_ilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).<p><br />''Ovo je sedmi ugovor koji je potpisan nakon usvajanja Zakona o tro&scaron;arinama, nakon &scaron;to smo dobili mogućnost provođenja tenderskih procedura i ovo je velika stvar za JP Autoceste FBiH, Koridor 5c, Federaciju i BiH'', rekao je nakon potpisivanja ugovora o izgradnji dionice Tarčin &ndash; Konjic, poddionica Tarčin &ndash; Ivan, LOT 2, tunel Ivan, Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH. Naveo je kako je ovo veliki korak i za firme koje surađuju s poduzećem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je kako je ovo veliki korak i za tvrtke koje surađuju s JP Autoceste FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>57.628.570,37 eura bez PDV-a</strong><br />''Drago mi je da je danas ugovor dobila domaća firma Euro-asfalt, koja je zahvaljujući gradnji na Koridoru postala regionalna firma. U sljedećem razdoblju, na nama je ostalo da iz paketa nakon usvajanja tro&scaron;arina dodijelimo jo&scaron; dva ugovora Tarčin &ndash; Tunel Ivan i da se spustimo na M17 od Vranduka do Nemile.<br />Potpisivanjem ovog ugovora u izgradnji imamo 40 km autoceste na Koridoru 5c'', kazao je Terzić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, danas su Terzić kao investitor i u ime izvođača radova Hamed Ramić, direktor Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH) te Denis Lasić, ministar prometa i komunikacija FBiH u svojstvu svjedoka sa strane JP Autoceste FBiH i Munir Ramić u svojstvu svjedoka ispred Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, potpisali ugovor o izgradnji spomenute dionice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,4 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Već sljedeći mjesec krećemo s organizacijom gradili&scaron;ta tunela Ivan &scaron;to znači izgradnja pristupnih puteva sa strane Bradine i Tarčina, kako bi početkom sljedeće godine krenuli s iskopom tunela Ivan'', izjavio je Ramić. Vjetar u leđa Osim aktivnosti vezanih za tunel Ivan (LOT 2), JP Autoceste FBiH je objavilo i Poziv za dostavu ponuda za izgradnju autoceste na Koridoru 5c, dionica Tarčin &ndash; Konjic, poddionica Tarčin &ndash; ulaz u tunel Ivan, LOT 1. Dužina ove poddionice je 4,9 km, a značajniji objekti na poddionici su most Ra&scaron;telica 1 dužine 518 metara i most Ra&scaron;telica 2 dužine 609 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poddionici su planirana i dva odmori&scaron;ta. Gradnja ove poddionice financirat će se bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,7 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i sa 50 milijuna eura osiguranih kod Europske investicijske banke (EIB). ''U posljednje vrijeme sve če&scaron;će potpisujemo ugovore &scaron;to je vjetar u leđa gospodarstvu Federacije i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba naglasiti da su sve domaće firme angažirane na izgradnji Koridora 5c. Nadam se da ćemo do proljeća imati jo&scaron; nekoliko ugovora i na taj način približiti se izgradnji najkompleksnijih dionica tunel Prenj i Mostar sjever &ndash; Mostar jug'', rekao je Lasić. Potpisivanjem ovog ugovora, JP Autoceste FBiH imat će devet aktivnih gradili&scaron;ta, odnosno u izgradnji 40 kilometara autoceste na Koridoru 5c. U ovom trenutku, JP Autoceste FBiH je osiguralo nove investicije vrijedne blizu dvije milijarde KM za novih 80 kilometra autoceste.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-05-tunel_sv_ilija.jpgPoruka s tribine u Širokom Brijegu: Žensko poduzetništvo je u povojimahttp://grude.com/clanak/?i=142165142165Grude.com - klik u svijetWed, 23 Oct 2019 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-23-siroki-zene-tribina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na edukacijskoj tribini "Žene su temelj društva" održanoj u utorak u Širokom Brijegu okupile su se mnoge poznate bh. žene koje su posvjedočile o svomu uspjehu kroz karijeru. <p><br />Govoreći o ovom događaju &scaron;irokobrije&scaron;ki gradonačelnik Miro Kraljević, koji je i pokrovitelj ove tribine, kazao je kako žene ne treba previ&scaron;e podupirati jer se one znaju izboriti za svoja prava. "Mislim da žene danas uživaju puno vi&scaron;e prava pa smo i mi malo bolji, slobodniji i dajemo im vi&scaron;e podr&scaron;ke nego prije. Na&scaron;e žene su uvijek bile nositelji obitelji i ova tema odgovara tomu", kazao je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznata mostarska odvjetnica Nada Dalipagić, zatim mlada poduzetnica i diplomirana ekonomistica Sanja Bo&scaron;njak, članica Upravnog odbora Poslovnih žena u BiH Ivana Bunoza, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Zapadnohercegovačkoj županiji Zora Mikulić, voditeljica pravnog odjela u SPARK-u Danijela Marić, poduzetnica Radmila Lučić i druge poznate žene sudjelovale su na ovoj tribini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dok sam bila mlađa moje kolegice i prijateljice su ma&scaron;tale da budu glumice ili stjuardese. Ja sam uvijek htjela biti sudac i to mi se nekako ostvarilo. Nikada sebe nisam vidjele nigdje drugo nego ovdje, posebno zato &scaron;to sa mnom radi moja mlađa kćer, a starija je sudac", kazala je Dalipagić. Članica Upravnog odbora poslovnih žena u BiH Ivana Bunoza kazala je kako je žensko poduzetni&scaron;tvo u BiH tek u povojima, ali da se to može promijeniti ovakvim radionicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U BiH postoji mnogo žena koje su uspje&scaron;ne u onom &scaron;to rade, ali anonimne, no to bi se ovakvim radionicama moglo promijeniti", kazala je Bunoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mlada poduzetnica Sanja Bo&scaron;njak koja se bavi proizvodnjom nakita kazala je kako su prepreke ženama u poduzetni&scaron;tvu danas komentari drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako imate pravi proizvod onda će vas mnogi prepoznati, a to vidimo i po ovom događaju, jer nas je očito netko prepoznao i pozvao", kazala Bo&scaron;njak, dodav&scaron;i da se iz ljubavi odlučila prema ovom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tribinu je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada &Scaron;irokog Brijega u prostorijama Gradske knjižnice u tom gradu.</p> <p><br />FOTO: FENA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-23-siroki-zene-tribina.jpgRama: 39.000 KM za biznise ženahttp://grude.com/clanak/?i=142142142142Grude.com - klik u svijetMon, 21 Oct 2019 17:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-21-prozor_rama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sredstva se dodjeljuju kroz Fond za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena..<p>&nbsp;</p> <p>USAID-ov Program podr&scaron;ke marginaliziranim grupama u suradnji s Općinom Prozor-Rama osigurao je 39.000 maraka za pružanje podr&scaron;ke u pokretanju i razvoju biznisa žena iz marginaliziranih grupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovori o dodjeli sredstava bit će potpisani s pet žena u Uredu načelnika Općine Prozor-Rama u utorak, 22. listopada, u 12 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biznisi će biti pokrenuti u oblasti proizvodnje, turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede i uslužnih djelatnosti, a poduzetnicama će biti pružena financijska i mentorska podr&scaron;ka u pokretanju i održavanju biznisa, priopćeno je iz USAID-a.<br />Riječ je o podr&scaron;ci u razvoju biznisa za žene s invaliditetom, majke osoba s invaliditetom, žene iz ruralnih područja, žrtve nasilja te nezaposlene mlade žene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva se dodjeljuju kroz Fond za podr&scaron;ku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena koji je osnovan početkom 2017. godine i kroz koji je do sada podržano vi&scaron;e od stotinu biznisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati dosada&scaron;njeg djelovanja Fonda vidljivi su kroz održive biznise koji i dalje rastu, značajno povećanje kućnog budžeta i otvaranje novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kreiranjem Fonda između USAID/PPMG i partnera nastoje se stvoriti prilike za održivi razvoj poduzetni&scaron;tva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapo&scaron;ljavanje, te njihovo veće i lak&scaron;e uključivanje u poduzetni&scaron;tvo i kreiranje novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Rama-prozor.info<br /> </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-21-prozor_rama.jpgTko su bolji šefovi? Muškarci ili žene? Evo što kažu istraživanjahttp://grude.com/clanak/?i=142054142054Grude.com - klik u svijetSat, 12 Oct 2019 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-06-sef-ured-ljut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istraživanje iz 2015. godine kaže kako su žene bolje u motiviranju zaposlenika od svojih muških kolega. <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je trajalo četiri godine, a u obzir se uzelo 27 milijuna zaposlenika i otkrilo se kako ženske &scaron;efice bolje potiču zaposlenike na veći angažman u poslu. Upravo je to važno jer se pokazalo kako tvrtke koje imaju vrlo angažirane zaposlenike su bolje od konkurencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženski &scaron;efovi vi&scaron;e potiču zaposlenike na napredak, pi&scaron;e Independent. Drugo istraživanje je provedela tvrtka za istraživanje trži&scaron;ta Gallup u Americi na 11 434 odraslih ljudi kojima je postavljeno pitanje bi li radije imali mu&scaron;kog ili ženskog &scaron;efa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njih 33 posto odgovorilo je kako bi radije imali mu&scaron;kog &scaron;efa, dok je 20 posto htjelo ženskog, a 46 posto nije imalo posebnih zahtjeva, navodi Business Insider. Forbes je naveo razloge za&scaron;to se misli da su mu&scaron;karci bolji vođe. Kao prvo, kada se nekoga pita za vođu, uvijek se misli na mu&scaron;karca jer su i u pro&scaron;losti mu&scaron;karci uvijek bili vođe. Drugo navode da je razlog za&scaron;to je tome tako taj &scaron;to se žene uvijek uspoređuju s drugim ženama, a samim time i nedostaje podr&scaron;ka drugih žena kod njihova vođenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako i mu&scaron;karci imaju svoje kvalitete, žene također imaju važne osobine koje ih čine dobrim vođama, a to su bolja komunikacija, vi&scaron;e strpljenja, obavljanje vi&scaron;e poslova istovremeno, bolje slijede pravila i bolje slu&scaron;aju probleme svojih zaposlenika. Mu&scaron;karci su bolji &scaron;efovi jer vi&scaron;e pažnje posvećuju poslu, razmi&scaron;ljaju praktično, bez previ&scaron;e emocija, a samim time i bolje prosuđuju i donose odluke i ne sudjeluju u grupnom druženju, &scaron;to kod žena nije slučaj, pi&scaron;e Career Ride, portal za karijere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznata voditeljica, urednica i novinarka Nevena Rendeli Vejzović jučer je na panelu u sklopu projekta Diva godine rekla ne&scaron;to o ovoj temi: U mom su poslu urednici i &scaron;efovi uglavnom bile žene, ali njihovi &scaron;efovi bili su mu&scaron;karci i nekako su u vrhu piramide uvijek mu&scaron;karci. Međutim, da, moguće je da je žena ženi vuk, ali ne zbog same žene, nego zbog čopora, zbog načina na koji se danas one odgajaju, u natjecateljskom duhu jedna prema drugoj, da bi na kraju tražile potvrdu od mu&scaron;karca koji je na vrhu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-06-sef-ured-ljut.jpgVioletina Lasta: Proizvodnja se normalizira, tržište opet traži Lasta proizvodehttp://grude.com/clanak/?i=142051142051Grude.com - klik u svijetSat, 12 Oct 2019 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-21-lasta_strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Metaforički kazano prije godinu dana ponovno je uzletjela čapljinska „Lasta“. Nije to bio visoki „let“, međutim oživljavanje proizvodnje nakon stanke od dvadesetak mjeseci, bilo je iznenađenje praćeno nevjericom.<p>&nbsp;</p> <p>Malo je bilo onih koji su očekivali otvaranje tvorničkih kapija na koje je 26. siječnja 2017. godine stavljen katanac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, proizvodnja je pokrenuta u listopadu, pro&scaron;le godine, a zatim su slijedila tri javna poziva za prodaju ovoga poduzeća, odnosno pronalazak strate&scaron;kog partnera, da bi 17. lipnja, ove godine, stigla vijest da je četvrta aukcija bila uspje&scaron;na, pi&scaron;e caportal.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kupac je kompanija Violeta, odnosno njezin vlasnik&rdquo;, očitovala se Behrija Huseinbegović, stečajna upraviteljica, a zatim je ponovno uslijedila ti&scaron;ina.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana, odnosno godinu dana od obnove proizvodnje Željko Bokanović, voditelja proizvodnje za Caportal osvrnu se na urađeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kroz proteklih godinu dana pokrenuli smo proizvodnju, zaposlili tridesetak radnika i vratili neke od najprestižnijih Lastinih proizvodna na trži&scaron;te, kao primjerice &scaron;trudle od smokava, pa krem &scaron;tapiće s okusom lje&scaron;njaka, Lasta desert s okusom kave, čajne kolutiće, čajni miks, keks linđo&hellip;&rdquo;, navodi Bokanović.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;S trži&scaron;ta imamo jako dobre reakcije, Lastini proizvodi se traže, ali trenutno imamo problem ulaska u velike prodajne centre koji traže ulistavanje proizvoda, u tržne centre, &scaron;to se naplaćuje, a to je za nas nepovoljno. U takvoj situaciji orijentirani smo na na&scaron;eg stalnog distributera s kojim kvalitetno surađujemo. Stari proizvođači repromaterijala ponovno surađuju s nama, tako da smo na sada&scaron;njem stupnju uspjeli normalizirati proizvodnju. Stari partneri su svjesni da smo u specifičnoj situaciji, pomogli su nam da nastavimo raditi.&rdquo;, rekao je Bokanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom da &scaron;ira javnost stečaj doživljava kao propast, a ne kao ekonomsku kategoriju, Bokanović ističe kako stečajni postupak može biti jako dobar način kako spasiti neku tvornicu, općenito tvrtku.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iz mog iskustva mogu reći da to najvi&scaron;e ovisi o stečajnom upravitelju. Ako se stečajni upravitelj potrudi naći načina kako nastaviti poslovanje, onda je to sigurno najbolje rje&scaron;enje. Tako se podiže vrijednost tvrtke koje je u stečaju, a onda se ide na zatvaranje dugova koji su nastali prije pokretanja stečaja. Dakle, stečaj ne znači likvidaciju, &scaron;to je kod nas prva pomisao. Kao primjere mogu navesti tvrtke BNT iz Travnika, Kapis iz Tomislavgrada koje su poslovale kroz stečaj, a zatim nastavile uspje&scaron;no raditi&rdquo;, nagla&scaron;ava Bokanović.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&rdquo;Danom pokretanja stečajnog postupka za Lastu je to bio 22. svibanj 2018. godine, na neki način pravi se prekid između starog i novog poslovnog dru&scaron;tva. Sva potraživanja i obveze koje su nastale prije pokretanja stečaja, vjerovnici su dužni prijaviti nadležnom sudu kako bi se poku&scaron;ala naplatiti potraživanja. Tvrtka koja je u stečaju nastavlja poslovanje bez ikakvih prethodnih dugovanja. Znači ona posluje kao neki novi poslovni subjekt&rdquo;, ističe Bokanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je ujedno i poja&scaron;njenje trenutačnog statusa Laste čiju sudbinu s pažnjom prati naj&scaron;ira javnost, a ne samo oko 150 radnika koliko je tvornica imala u trenutku prekida proizvodnje, koncem prosinca 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče kupoprodaje tvrtke ogla&scaron;ene 17. lipnja, Bokanović ističe da o tome odlučuje Odbor vjerovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, opći je dojam da se tvrtka čiji se golemi kompleks od 6,31 hektar nalazi tik uz željezničku prugu, priprema za taj čin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu toga napravljen je i elaborat o vlasni&scaron;tvu i drugi slični dokumenti. Prostrani tvornički krug oči&scaron;ćen je od trave i žbunja, a krase ga &scaron;ipci, dunje, smokve, palme i drugo mediteransko bilje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, dok se u tvornici u ti&scaron;ini radi, Čapljinci i drugi Hercegovci, ponovno kad idu u posjete nose Lastine proizvode &scaron;to je dio naslijeđene tradicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Caportal.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-21-lasta_strudle.jpgVIDEO Goran Lovrenović nakon povratka iz Njemačke: Onaj tko nije mogao sa 1500KM u BiH neće moći sa 3000EUR u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=142048142048Grude.com - klik u svijetFri, 11 Oct 2019 17:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-11-goran-lovrenovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pogledajte ovu neobičnu priču nekada radnika u Njemačkoj danas uzornog poslodavca..<p>&nbsp;</p> <p>Goran Lovrenović iz Busovače radio je u Njemačkoj četiri godine, a danas vodi svoju firmu koja zapo&scaron;ljava 15 radnika. Njegova iskustva na radu u Njemačkoj nisu ni malo &ldquo;zlatna&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran tvrdi kako većina radnika iz BiH u Njemačkoj živi na kredit, a kaže mnoge je sramota vratiti se, jer se nisu sna&scaron;li, nisu uspjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte ovu neobičnu priču nekada radnika u Njemačkoj danas uzornog poslodavca u BiH, a koju nam donosi novinar Srećko Stipović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/898kyZsqrmE" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>Grude.com/<strong>HMS.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-11-goran-lovrenovic.jpgStolac-Neum: Počelo probijanje puta sa stolačke strane, strojevi Putova Grude rade punom paromhttp://grude.com/clanak/?i=142040142040Grude.com - klik u svijetThu, 10 Oct 2019 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-10-tunel-stolac-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tako je ovih dana, nakon 34 godine, koliko je prošlo otkako su utihnuli strojevi na području Stoca, kad je izgrađena dionica do Drenovca, otvoreno veliko gradilište.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je sredinom srpnja/jula probijen tunel "Žaba", najveća prirodna prepreka na gradili&scaron;tu magistralne ceste Stolac - Neum te su nastavljeni radovi na dionicama koje prolaze kroz neumsko zaleđe, ovih dana počeo je i snažan građevinski zamah sa stolačke strane, pi&scaron;e Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je ovih dana, nakon 34 godine, koliko je pro&scaron;lo otkako su utihnuli strojevi na području Stoca, kad je izgrađena dionica do Drenovca, otvoreno veliko gradili&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom prostoru, gdje su radovi, započeli prije desetak dana, ekipa <strong>Avaza</strong> zatekla je brojnu mehanizaciju poduzeća "HP Investing" Mostar, "Putovi" Grude i sarajevskog "Euro-Asfalta".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihovim radnicima je ovaj teren, ljuti hercegovački kr&scaron;, dobro poznat, jer su iza njih brojne urađene dionice na ovom značajnom projektu, koji će, prema planu, na&scaron; jedini grad na moru Neum povezati s unutra&scaron;njosti BiH 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su na dionici Stolovi - Drenovac, čija je dužina 8.785 metara i čija će gradnja ko&scaron;tati 17,5 milijuna maraka, te&scaron;ki strojevi počeli su lomiti kamen, stijene i gudure. Teren je veoma nezahvalan, ali nemaju bojazni da će i ovaj zadatak uspje&scaron;no okončati u roku od 485 dana, koliko je predviđeno za ovaj dio ceste Stolac - Neum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, kako su kazali u Javnom poduzeću "Ceste FBiH", trenutno se provodi eksproprijacija na preostalom dijelu općine Neum u dužini od 10 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema sada&scaron;njoj dinamici tih aktivnosti, tender za izvođenje radova na preostalom dijelu neumskog područja, kroz koje prolazi ova cesta, može se očekivati krajem ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradnja dionice Stolovi - Drenovac financirat će se iz kreditnih sredstava IBRD-a i EIB-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-10-tunel-stolac-neum.jpgNova marka HP Mostar uz Svjetski dan poštehttp://grude.com/clanak/?i=142030142030Grude.com - klik u svijetWed, 09 Oct 2019 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-09-hpmostar-300dpijatagan2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tradicionalno, uz Svjetski dan pošte koji se obilježava 9. listopada, izdaje redovitu poštansku marku posvećenu etnološkom blagu. <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji motiv je Dalmatinski jatagan crnosapac M 1869., jedinstveni primjer hladnog oružja u svijetu. Ovdje se vi&scaron;e ne radi o unikatnim primjercima već o polu-industrijskoj/polu-manufakturnoj proizvodnji koja podrazumijeva serijsku proizvodnju potpuno identičnih primjeraka u smislu dimenzija, izgleda i težine te serijskog broja i oznake postrojbe. Uz to je i dr&scaron;ka od umjetnog materijala derivata bakelita pa je u tom pogledu specifičan i revolucionaran. Svi poznati primjerci jatagana M 1869. imaju otisnutu vojno-inventarsku oznaku koja se sastoji od naziva bojne i broja oružja u postrojbi, a neke od tih brojki su visoke i iz njih se da zaključiti kako su svi domobrani bili naoružani takvim oružjem. O tome nam svjedoči i slika austrougarskog vojnog slikara Juliusa von Blaasa koja prikazuje napad 79. bojne (vođene lokalnim stanovnikom) na Livno pri okupaciji Bosne i Hercegovine godine 1878. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-09-19-10-09-hpmostar-arakjatagan2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke &bdquo;Etnolo&scaron;ko blago 2019. - Dalmatinski jatagan crnosapac M 1869.&ldquo;, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 9. listopada 2019., je Manuel Martinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-09-19-10-09-hpmostar-fdcjatagan2019.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-09-hpmostar-300dpijatagan2019.pngPokaži srce pošalji web brzojav!http://grude.com/clanak/?i=142008142008Grude.com - klik u svijetMon, 07 Oct 2019 18:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-07-hpmostar-brzojav.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jeste li ikada poslali brzojav? U mislima i kroz riječi, bez obzira na udaljenost, htjeli biti bliže najdražima?<p>&nbsp;</p> <p>Mogućnost slanja poruka u obliku brzojava pojavila se 1844. i prezentirana je pod geslom "Pametan način slanja važne poruke". Razvojem modernih tehnologija riječi su i dalje ostale temelj komunikacije, mijenjao se samo način i brzina slanja poruka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga je Hrvatska po&scaron;ta Mostar omogućila korisnicima da preko web brzojava na brz način po&scaron;alju važne poruke. Povezali smo toplinu riječi s modernim tehnologijama, jer klik na računalu ne znači da nam nije stalo, nego omogućuje da brže po&scaron;aljemo svoje misli i osjećaje bližnjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HP Mostar nudi novu mogućnost slanja brzojava preko <a title="HP Mostar telegram" href="https://www.epostshop.ba/Telegram/TelegramPage" target="_blank">web servisa</a> dostupnog na <a title="epostshop ba" href="https://www.epostshop.ba" target="_blank">https://www.epostshop.ba</a>. Bez obzira u kojem dijelu svijeta se nalazili, naknade za slanje brzojava preko web servisa su iste kao da &scaron;aljete iz po&scaron;tanskih ureda HP Mostar. Dovoljno je da posjetite ePostShop stranicu te odaberete jedan od prigodnih motiva, bilo da se radi o rođenju djeteta, proslavi vjenčanja, stjecanju diplome ili slanja brzojava u povodu smrti. Prigodan tekst po&scaron;aljite na luksuznim obrascima koji odgovaraju va&scaron;oj potrebi, a HP Mostar će ga dostaviti za vas!<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-hpmostar-brzojav.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za slanje web brzojava u BiH ili bilo koju drugu državu svijeta dovoljno je nekoliko klikova na na&scaron;oj <a title="epostshop ba" href="https://www.epostshop.ba/" target="_blank">ePostShop</a> stranici. Budite bliže svojim najdražima preko web brzojava HP Mostar. Jer znamo da vam je stalo!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-07-hpmostar-brzojav.jpgĆorluka: Ako političari ispune obećanja rasti će plaće i standardihttp://grude.com/clanak/?i=141947141947Grude.com - klik u svijetWed, 02 Oct 2019 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-02-019-corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u prostorijama firme „Feal“ iz Širokog Brijega održan sastanak predstavnika Udruge poslodavaca Federacije BiH s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik grudske &bdquo;Violete&ldquo; Petar Ćorluka novinarima je nakon sastanka rekao da je dobro &scaron;to su se intenzivirali sastanci gospodarstvenika s predstavnicima vlasti kako bi se rasteretilo gospodarstvo, povećao standard i privukle nove investicije. Kaže d će, ukoliko političari održe obećanje i implementiraju mjere za rasterećenje gospodarstva, plaće u realnom sektoru porasti, javlja reporter Hrvatskog Medisjkog Servisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Udruga poslodavaca FBiH u zadnje vrijeme bila je aktivna. Održali smo vi&scaron;e sastanaka s predstavnicima vlasti. Mislim da se uspio pronaći neki zajednički interes kako bi se pobolj&scaron;ao ambijent za nove investitore i zapo&scaron;ljavanja te za povećanje plaća u realnom sektoru. Na politici je da to implementira kako bi zaživjelo u praksi. Mislim da će svima biti bolje te da će uslijediti povećanje plaća i životnog standarda i investicija&ldquo;, rekao je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan koji su najveći problemi gospodarstvenika Ćorluka je istaknuo da su, uspoređujući se sa susjednim državama, u BiH puno veći nameti na gospodarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uvijek se volimo uspoređivati s drugima, a Violeta puno izvozi u susjedne zemlje. Sada su nam nova trži&scaron;ta Poljska, Če&scaron;ka i Slovačka, a vidimo da su u tim zemljama nameti puno manji te da je standard vi&scaron;i nego u BiH&ldquo;, istaknuo je Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik grudske kompanije &bdquo;Violeta&ldquo; dodao je se gospodarstvenici trude predstavnicima vlasti objasniti kako će, ako se poveća plaće i standard te rastereti gospodarstvo i država ubirati vi&scaron;e doprinosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je dodao kako država treba smanjiti postotak odnosno udio svih oblika davanja, kako bi u apsolutnom smislu imala povećane prihode. To se, kako kaže, može ostvariti smanjenjem nameta na gospodarstvo &scaron;to bi povećalo osobnu potro&scaron;nju i životni standard građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kada mi napravimo akciju na nekom proizvodu onda vi&scaron;e prodamo i zaradimo u apsolutnom iznosu, a u postotnom manje. Tako i država, ako u postotnom ubire manje, apsolutno će zaraditi vi&scaron;e&ldquo;, rekao je Ćorluka./B. G./HMS/</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-02-019-corluka.jpgIz Aluminija kažu: ''Nitko nije vraćen s kapije''..http://grude.com/clanak/?i=141920141920Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sugeriraju da se Društvo Aluminij ne pokušava iskorištavati za bilo kakve politizacije..<p>&nbsp;</p> <p>''Nema ni govora o diskriminaciji investitora, svi ozbiljni poslovni ljudi su dobrodo&scaron;li u Aluminij Mostar'', navodi se u priopćenju za javnost iz mostarske tvornice u kojem se demantiraju navodi da su s ulaza u tvornicu vraćeni arapski investitori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij navodi kako je u ponedjeljak u dijelu medija ''na senzacionalistički način plasirana 'skandalozna' vijest o tome kako su u mostarskom Aluminiju s ulaza vraćeni ozbiljni investitori i kako je na taj način pričinjena &scaron;teta ukupnim naporima na planu restrukturiranja gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar.''</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kako bi javnost stekla realan i istinit uvid u ovaj, silom prilika nastali 'slučaj', želimo kazati kako Aluminij d.d. Mostar ne samo da ne vraća investitore ispred svojih vrata, nego je posljednjih mjeseci, a sada već možemo kazati i godina, obavio na desetine razgovora sa zainteresiranima. Pritom smo sve na&scaron;e goste i potencijalne partnere tretirali na isti način i po istome kriteriju, bez obzira na zemlju ili regiju iz koje dolaze i bez obzira na sve ostale njihove osobne ili kolektivne karakteristike, jer je jedina ideja vodilja za nas bila i ostala spas Aluminija'', navodi se u reagiranju Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugeriraju da se Dru&scaron;tvo Aluminij ne poku&scaron;ava iskori&scaron;tavati za bilo kakve politizacije, ciljane insinuacije ili druge vrste igri s kojima ne žele imati nikakvih dodirnih točaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kompanija koja je spomenuta u medijima, WAGT TRADE iz Dubaija, Ujedinjeni Arapski Emirati, nama se posredstvom Vlade Federacije BiH najavila u petak pro&scaron;loga tjedna, u poslijepodnevnim satima, te smo kao dobri domaćini zamolili da se, zbog ranije preuzetih obveza Uprave Dru&scaron;tva, sastanak s njima prolongira iza 7. listopada 2019., kako bismo se mogli &scaron;to bolje pripremiti i kolegama iz navedene kompanije pružiti sve relevantne informacije. Kako bismo pokazali svoju najbolju volju, koja se odnosi kako na ovog, tako i na sve ostale potencijalne investitore, od nadležnog ministarstva u Vladi FBiH jučer smo pismenim putem zatražili informacije o kompaniji koju su nam preporučili i najavili za posjet'', navodi se iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažu kako su poku&scaron;ali potražiti korisne informacije o navedenoj kompaniji putem mrežnih stranica, ali da nisu uspjeli pronaći ni&scaron;ta &scaron;to ukazuje da su poznati u svijetu aluminija, stoga su, kako bi se otklonile sve moguće nedoumice, zatražili dodatne informacije od nadležnog ministarstva u Vladi FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Uzimajući u obzir sve navedeno, Uprava Dru&scaron;tva Aluminij apelira na sve koji su uključeni u procese restrukturiranja na&scaron;e kompanije, kao i relevantne i dobronamjerne medije, da uvijek imaju na umu sudbinu sada&scaron;njih i budućih uposlenika i da ne donose pau&scaron;alne i jednostrane zaključke. Jedino &scaron;to opredjeljuje i određuje rejting potencijalnog investitora je njegova financijska i gospodarska moć i stabilnost, ozbiljnost namjera i prihvatljiv plan za sve dioničare i Aluminij u cjelini, a ne neke druge determinante kojima se uporno poku&scaron;ava 'objasniti' čitav smisao kompleksne borbe za spas Aluminija. Kad bi sve bilo jednostavno, odavno ne bismo vi&scaron;e ni bili temom u medijima u navedenom kontekstu, nego bismo ponovno krasili naslove kao najveći izvoznik i jedan od pokretača ukupnog gospodarskog razvitka. U situaciji u kojoj jesmo, i dalje imamo iste ciljeve i vizije, a oni koji nam mogu pomoći, ne samo da neće biti vraćeni ispred na&scaron;ih vrata, nego će zauvijek biti upisani zlatnim slovima u povijest mostarskog Aluminija'', navodi se u reagiranju Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgBugarka nova direktorica MMF-ahttp://grude.com/clanak/?i=141880141880Grude.com - klik u svijetThu, 26 Sep 2019 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-26-kristalina-georgieva-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na poziciji će zamijeniti Christine Lagarde, koja je podnijela ostavku kako bi preuzela mjesto šefice Europske centralne banke.<p>&nbsp;</p> <p>Bugarska ekonomistica Kristalina Georgieva izabrana je za da vodi jednu od vodećih financijskih institucija, Međunarodni monetarni fond.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristalina Georgieva, visoko rangirana u Svjetskoj banci, izabrana je od strane Izvr&scaron;nog odbora MMF-a za novu direktoricu ove institucije. Na poziciji će zamijeniti Christine Lagarde, koja je podnijela ostavku kako bi preuzela mjesto &scaron;efice Europske centralne banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Georgieva preuzima vodeću poziciju u vrijeme kada globalna ekonomija usporava, a dvije najveće ekonomije, Sjedinjene Države i Kina, nalaze se u trgovinskom ratu, prenosi Slobodna Europa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-26-kristalina-georgieva-1.jpgAluminij - Skupština usvojila odluku o nastavku radahttp://grude.com/clanak/?i=141847141847Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 15:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usvojen je pročišćeni tekst Statuta gospodarskog društva Aluminij.<p>&nbsp;</p> <p>Na temelju odluke Nadzornog odbora Aluminija, u ponedjeljak je u Mostaru održana Izvanredna skup&scaron;tina dioničkog dru&scaron;tva Aluminij Mostar na kojoj je usvojena odluka o nastavku rada tog dru&scaron;tva sukladno Zakonu o gospodarskim dru&scaron;tvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka o nastavku rada Dru&scaron;tva Aluminij sadrži zahtjev iz Zaključka Vlade Federacije BiH sa 190. sjednice, održane 12. rujna ove godine, da se Federalnoj vladi dostavi "realan i provediv plan restrukturiranja Privrednog dru&scaron;tva Aluminij d.d. Mostar, koji će sadržavati sve potrebne elemente za održivo poslovanje".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njoj skup&scaron;tini imenovana su na četverogodi&scaron;nji mandat tri člana Nadzornog odbora ispred državnog kapitala, a to su prof. dr. sc. Zdenko Klepić, Igor Planinić i Vedran Smiljanić, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina je usvojila i odluku o razrje&scaron;enju dva člana Odbora za reviziju, kao i odluku o izmjenama i dopunama Statuta Dru&scaron;tva, te je na kraju usvojen proči&scaron;ćeni tekst Statuta gospodarskog dru&scaron;tva Aluminij, priopćeno je iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgFOTO: Bili smo u Frankfurtu, na najznačajnijem sajmu automobilahttp://grude.com/clanak/?i=141846141846Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-23-1-2019-frankfurt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ekipa portala Grude.com poslala je, o njihovom trošku, nekoliko urednika i novinara na najznačajniji Međunarodni sajam automobila u Frankfurtu, 68. po redu.<p>&nbsp;</p> <p>Ne kažemo da je to bila najbolja ideja po&scaron;to je jedan od suradnika portala imao sve podatke o na&scaron;im tajnim računima na Kajmanskim otocima pa je tako kupio automobil od 66 tisuća eura, ali život ide dalje pa smo poslali pismo Mercedesu u želji da se ogla&scaron;ava kod nas i &scaron;to prije izrefa ovaj minus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sad ozbiljnije malo, kolika je navala na sajam bila najbolje svjedoči činjenica da se dvorana gdje izlaže Mercedes prvi put u povijesti morala zatvoriti zbog ogromne gužve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na otvaranju sajma nazočnima se obratila kancelarka Angela Merkel. Ponosna je zbog činjenice &scaron;to je Njemačka i dalje broj jedan u autoindustriji, te je iskazala podr&scaron;ku jačanju infrastrukture za daljnji razvoj električnih automobila. Najavila je do 2022. uz sve autoceste novi automobilski standard.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-2-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-3-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-4-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-5-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-6-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-7-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-8-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-9-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-10-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-11-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-12-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-13-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-14-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-15-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-16-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-17-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-23-19-09-23-18-2019-frankfurt.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-23-1-2019-frankfurt.jpgNotre Dame: Siromašni daju priloge, bogataši uplatili mrvicehttp://grude.com/clanak/?i=141839141839Grude.com - klik u svijetSun, 22 Sep 2019 18:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-15-notre-dame.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećate se priče, naravno da se sjećate. Jedna od najstarijih i najsvetijih građevina svijeta, katedrala Notre Dame u Parizu, obavijena je plamenom.<p>&nbsp;</p> <p>Dok se slika pakla &scaron;iri svijetom, pojavljuju se komentari: grozno, katastrofalno, đavolski. Jedva da je požar bio uga&scaron;en, kad su neki od najbogatijih ljudi u Francuskoj požurili pomoći obnovi katedrale. Od Fran&ccedil;ois-Henrija Pinaulta, vlasnika Guccija dolazi 100 milijuna eura. Kako bi pokazali da ne zaostaju, obitelj Arnault iz Louisa Vuittona izdvaja 200 milijuna eura. Jo&scaron; se bogata&scaron;a pridružilo ovoj licitaciji, kao da se radi o aukciji skupocjenih umjetnina. U samo tri dana francuska klasa milijardera obećala je gotovo 600 milijuna eura. Tako je barem pisalo u njihovim priopćenjima za javnost, za The Guardian komentira Aditya Chakrabortty.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prolaze tjedni, potom i mjeseci, a Notre Dame od milijardera nije dobila ni&scaron;ta. Obećanja iz sredine travnja kao da su zaboravljena do sredine lipnja. "Veliki donatori nisu platili ni centa", rekao je novinarima vi&scaron;i dužnosnik katedrale. Mnogo skromniji iznosi su dolazili od kudikamo siroma&scaron;nijih pojedinaca. "Prekrasne geste", kaže jedan od humanitaraca, ali ni&scaron;ta vi&scaron;e od toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je ponovno potaknulo medijske izvje&scaron;taje, nakon kojih su dva bogata donatora, obitelji Arnault i Pinault, svaki uplatili po 10 milijuna eura. Uslijedila je ti&scaron;ina. Pitanja koja je Chakrabortty poslao raznim donatorima i dobrotvorima većinom su ostala neodgovorena. Možda su njihovi uredi zauzeti ili prazni zbog ljetnih praznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazovimo to zasad Parabolom nestalih milijardera, pričom koja umnogome ide u srce onoga &scaron;to je pogre&scaron;no s modernom filantropijom. Bilo da dolazi od Sacklera, poznatih po opijatima ili da BP sponzorira Britanski muzej, često dolazi pod uvjetima i rokovima bogatih, a epska darežljivost skriva mnogo teži dogovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vrijeme dok je kraj Seine gorjelo, bili smo duboko dirnuti izrazima zabrinutosti ljudi odjevenih u ka&scaron;mir. Uzmimo kao primjer obitelj i zakladu iza L&rsquo;Or&eacute;ala, koji su u to vrijeme izjavili kako su "dirnuti ovom dramom, koja ujedinjuje izvan granica kulture i uvjerenja, te kako namjeravaju sudjelovati u kolektivnim naporima i talentima potrebnim za suočavanje s ovim ogromnim izazovom, koji dotiče srce na&scaron;e zemlje". Do sredine lipnja uplatili su jedno veliko ni&scaron;ta. Isto vrijedi i za naftni gigant Total.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-15-notre-dame.jpegNitko kao KRAMAR! RADNIKU za 15 godina rada novi MERCEDEShttp://grude.com/clanak/?i=141827141827Grude.com - klik u svijetFri, 20 Sep 2019 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-20-019-kramar-musa-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je Auto salon Kramar primjer tvrtke u kojoj se radnik osjeća sretnim i zadovoljnim poznato je svima, međutim onim što je sada vodstvo ove tvrtke napravilo nikog ne može ostaviti ravnodušnim.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, Auto salon Kramar darovao je Mercedesa svom radniku Ivici Musi, čovjeku koji je 15 godina zaposlenik spomenutog poduzeća. Po slici, vidi se da Kramar nije &scaron;tedio na svom radniku!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu kad se ljudi iz BiH iseljavaju, a pojedini gospodarstvenici prijetnjom: "Ako ti neće&scaron; raditi, ima tko hoće", navlače bijes naroda na sebe, ovakav primjer je ne&scaron;to &scaron;to uistinu vrijedi istaknuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tako se cijeni radnik", "Zar ovo igdje ima?", "Čestitke Kramaru", "Vi ste primjer u BiH i Hrvatskoj", samo su neki od komentara na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-20-19-09-20-019-kramar-musa.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-20-19-09-20-019-kramar-musa2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-20-019-kramar-musa-glavna.jpgOglasila se i UNO: Nema oduzimanja vozila, špekulacije u medijima netočne!http://grude.com/clanak/?i=141823141823Grude.com - klik u svijetFri, 20 Sep 2019 14:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-12-audi-r8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naglasili su da iz tog razloga ne postoji bilo kakav zakonski osnov da se vozilo, koje je uvezeno u BiH na prethodno opisan način, oduzeme, jer su uredno plaćene sve zakonom predviđene uvozne dažbine.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se u medijima pojavila informacija da je Osnovi sud u Banjaluci u listopadu 2018. godine donio presudu i izrekao &ldquo;za&scaron;titnu mjeru&rdquo; oduzimanja vozila ženi iz Gradi&scaron;ke po zahtjevu Uprave za indirektno-neizravnog oporezivanje (UNO) BiH za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka, iz UNO su demantirali ovu informaciju, prenosi <em><strong>Banjaluka.com</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kad je u pitanju uvoz polovnih motornih vozila marki AUDI, BMW i VW, Uprava za indirektno oporezivanje od početka 2016. godine sve dokaze o porijeklu, koji se prilažu prilikom uvoznog carinjenja, &scaron;alje na naknadnu provjeru. Razlog je odluka spomenutih proizvođača automobila da vi&scaron;e neće vr&scaron;iti izdavanje potvrde kojim se pribavlja obrazac EUR 1, kao dokaz o porijeklu vozila iz EU i stiče pravo na oslobađanje od plaćanja carine&ldquo;, poja&scaron;njeno nam je u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su da je zbog svega prethodno spomenutog, UNO prilikom uvoza polovnih vozila marki AUDI, BMW i VW, bez obzira na priložen obrazac EUR 1 kao dokaz o porijeklu vozila iz EU, pored plaćanja PDV-a, traži od uvoznika i polaganje iznosa predviđenog za plaćanje carine na poseban depozitni račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nakon toga se obrazac EUR 1 &scaron;alje na naknadnu provjeru u carinsku službu zemlje koja ga je i izdala. Taj novac stoji na depozitnom računu dok se dokaz o porijeklu za svako pojedinačno vozilo ne vrati sa naknadne provjere. Ukoliko je provjera pozitivna, novac sa depozitnog računa se vraća obvezniku, a ukoliko je naknadna provjera obrasca EUR 1 negativna, novac sa depozitnog računa se uplaćuje na Jedinstveni račun UNO&ldquo;, rekli su u ovoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne postoji zakonski osnov da se vozilo oduzeme</strong></p> <p>Naglasili su da iz tog razloga ne postoji bilo kakav zakonski osnov da se vozilo, koje je uvezeno u BiH na prethodno opisan način, oduzeme, jer su uredno plaćene sve zakonom predviđene uvozne dažbine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dakle, potpuno je netočna informacija koja se pojavila u pojedinim medijima da će vozila biti oduzimana. Vozila neće biti oduzimana nikome, jer su uredno plaćene sve uvozne dažbine prilikom uvoza istih&rdquo;, istakli su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kažu u ovoj upravi, zahtjev za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu, upućuje se u onu zemlju u kojoj je izvr&scaron;eno izvozno carinjenje i koja je izdala predmetni dokaz o porijeklu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozila se najče&scaron;će uvoze iz zemalja EU, tako da se zahtjevi za naknadnu provjeru najče&scaron;će &scaron;alju u Nizozemsku, Belgiju, Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku, Sloveniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Problem koji trenutno postoji je različito postupanje zemalja članica EU. Carinske službe nekih zemalja EU za poslovna vozila AUDI, BMW i VW uopće ne izdaju dokaz o porijeklu &ndash; obrazac EUR 1, jer spomenuti proizvođači vozila ne žele vi&scaron;e izdavati uvjerenja za polovna vozila da ista ispunjavaju uslove za preferencijalno porijeklo iz EU. Međutim, carinske službe nekih drugih zemalja EU, poput Nizozemske i Belgije, izdaju uvjerenje o porijeklu &ndash; obrazac EUR 1. Uvoznici u BiH to prilažu prilikom uvoznog carinjenja, a UNO nakon carinskog postupka ta uvjerenja o porijeklu &scaron;alje u naknadnu provjeru&rdquo;, kazali su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jedni vraćaju samo pozitivne, a drugi negativne provjere</strong></p> <p>Naglasili su da su različita postupanja zemalja EU i postupku naknadne provjere, npr. Nizozemska sve vraća kao pozitivne, dok Belgija vraća kao negativne sa provjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve ovo dovodi u zabludu i neravnopravan položaj uvoznike vozila u BiH, a UNO i carinskim upravama zemalja EU daje dodatno administriranje i ogroman posao. Zbog toga je neophodno da sve nadležne institucije u BiH i EU poduzmu korake u cilju jednoobraznog postupanja u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe. Upravo danas u toku dana je na ovu temu i sastanak u Ministarsvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH gdje će biti prisutni i predstvanici UNO i predstavnici Europske komisije&ldquo;, naveli su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuli su da UNO neće iznositi imena pravnih lica i fizičkih lica, za koja je provjera dokaza o porijeklu bila negativna u naknadnoj kontroli istih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preko 6.000 pozitivnih provjera</strong></p> <p>&bdquo;UNO od 2016. godine do kraja kolovoza 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva. U naknadnim provjerama UNO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu jo&scaron; uvijek očekuju. Radi se o većem broju naknadnih provjera dokaza o porijeklu za deset pravnih lica u BiH koja se bave uvozom vozila, a ostalo su fizička lica&ldquo;, objasnili su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su da su svi oni prilikom uvoznog carinjenja priložili urednu i potpunu dokumentaciju, čak su položili depozit za osiguranje eventualnog carinskog duga, nakon &scaron;to se izvr&scaron;i naknadna provjera dokaza o porijeklu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dakle, neistinite su tvrdnje u pojedinim medijima da su u ovom konkretnom slučaju vr&scaron;ene bilo kakve manipulacije ili zloupotrebe. Sve uvozne dažbine su plaćene i nema govora o oduzimanju vozila&ldquo;, zaključili su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-12-audi-r8.jpgRučna kočnica kakvu poznajemo odlazi u zaborav – evo što je glavni uzrok tome!http://grude.com/clanak/?i=141819141819Grude.com - klik u svijetFri, 20 Sep 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-20-rucna-kocnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvođači poput Jaguar Land Rovera, Lexusa, Mercedesa i Porschea u potpunosti su izbacili ručne parkirne kočnice.<p>&nbsp;</p> <p>Kad je BMW prvi ugradio električnu parkirnu kočnicu na svojoj seriji 7, sad već davne 2001. godine, nitko nije mogao očekivati da će to biti početak jedne trendovske priče. Danas 70 posto modela automobila dolazi s električnom parkirnom kočnicom, a tek 30 posto s ručnom. Proizvođači poput Jaguar Land Rovera, Lexusa, Mercedesa i Porschea u potpunosti su izbacili ručne parkirne kočnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; pro&scaron;le godine 37 posto automobila imalo je ručnu parkirnu kočnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini proizvođači koji u cijelosti zadržavaju ručne parkirne kočnice su oni koji prodaju jeftinija vozila, a to su Suzuki i Dacia. Također, ručne kočnice su prisutne na nekim slabije opremljenim modelima vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveća prednost električne parkirne kočnice je prilikom kretanja na uzbrdici. Ona će biti uključena sve dok ne pokrenete vozilo. Tu je i Auto Hold funkcija, koja vam dodatno pomaže kod izlaska s parkinga na nekoj uzbrdici. Naravno, sve ovo možete raditi i s ručnom kočnicom, ali taj procesa zahtijeva malo vi&scaron;e truda i umijeća, prenosi Revija HAK.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-20-rucna-kocnica.jpgSa hercegovačkih polja ubrat će se 1000 tona rajčice za Podravku, idući korak izgradnja tvornicehttp://grude.com/clanak/?i=141798141798Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-26-rajcice.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije godinu dana pokrenuta je realizacija plana poljoprivredne proizvodnje za Podravku u Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;logodi&scaron;nji rezultati su pokazali kako je Hercegovina idealno podneblje za sadnju industrijske rajčice, a ove godine je priča podignuta na jo&scaron; veću razinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj godini proizvodnja rajčice za preradu ugovorena je s domaćom tvrtkom Marina iz Mostara i njenim kooperantima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na povr&scaron;ini od oko 13 ha posađeno je preko 350 000 presadnica. Prema zasađenim povr&scaron;inama i trenutnom stanju usjeva, za očekivati je da će se ove godine proizvesti skoro 1000 tona. Berba je već započela i prvi rezultati su i vi&scaron;e nego zadovoljavajući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je da berba traje sve do kraja ovoga mjeseca i onda će se znati točno kakvi su ovogodi&scaron;nji podatci o berbi industrijske rajčice. Već odrađeni posao pokazuje kako su rezultati vrhunski, te kako se uvelike može planirati nastavak projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podravka je 2018. krenula s pokusnim poljima rajčice na četiri lokaliteta u BiH. Nakon &scaron;to su pokusi dali vrhunske rezultate, testnu proizvodnja ove godine je dala puno vi&scaron;e nego &scaron;to se moglo pretpostaviti, vrhunsku kvalitetu I odličan prinos obzirom da je godina bila najnepovoljnija za poljoprivredu u posljednjih 150 godina, pi&scaron;e <strong>Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za pretpostaviti je da izgradnja Podravkine tvornice u BiH ovisi o uspjehu ove testne proizvodnje 2019. god. To bio bi prvi projekt u kojem jedna prehrambena tvrtka gradi proizvodni pogon u BiH. S obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih tvornica u regiji, jasno je kako su očekivanja ljudi u BiH velika a planirana suradnja dugoročna jer bi uz ovaj projekt moglo biti vezano i do 40.000 ljudi u BiH, &scaron;to samo daje pretpostavku o tome koliko je izgradnja ovakvetvornice važna i od krucijalnog značenja za ostanak ljudi na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pomoć cijelom projektu se uključio i Grad &Scaron;iroki Bijeg koji je nabavio i instalirao jednu meteorolo&scaron;ku stanicu na ekonomiji u Kne&scaron;polju, pomoću koje se mjere razni parametri, od temperature, vlage, jačine i smjera vjetra do količine oborina, a na temelju kojih se može prognozirati te na vrijeme upozoriti kooperante prijeti li opasnost od kakvih bolesti rajčice. Najkvalitetniji hibridi su oni kod kojih, prilikom berbe, na plodovima ne ostaju peteljke i koji imaju visok udio suhe tvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 1998. godine rajčica se brala ručno i jedan je radnik dnevno u prosjeku ubrao 700 kg. Suvremeni kombajni, pak, dnevno uberu i do sto tona. U vrijeme berbe i otkupa, uma&scaron;ka tvornica radi u četiri smjene, a stalnim radnicima pomažu i sezonski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podravkini proizvodi od istarske rajčice, osim na domaćem, prodaju se i na trži&scaron;tu Poljske, Slovačke, Če&scaron;ke, Rusije, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore te SAD-a. Sada će se na tim trži&scaron;tima prodavati i rajčica iz Hercegovine. Očekuje se kako će iduće godine ubrane količine biti jo&scaron; veće, &scaron;to je samo dodatni razlog Podravci da uskoro službeno potvrdi odluku da u Hercegovini izgradi tvornicu.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Ero.tel</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-26-rajcice.jpegGenije iz Livna ima tajni plan: Evo što Mate Rimac sprema s Hyundaijem…http://grude.com/clanak/?i=141773141773Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-21-rimac_oreskovic1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suvlasnici u Rimac Automobilima, korejska kompanija Hyundai, već je započela suradnju s na supertajnom automobilu ograničene serije. <p>&nbsp;</p> <p>Kako, ekskluzivno za američki portal CarBuzz, svjedoči &scaron;ef istraživanja i razvoja u Hyundaiju, Albert Biermann, Rimac i Hyundai rade na električnom superautomobilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Supertajni projekt s Rimcem bit će proizveden u ograničenoj seriji&rdquo;, izjavio je Biermann.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom potpisivanja ugovora o ulaganju iz Hyundaija su najavili da će jedan od ciljeva suradnje biti &ldquo;razvoj električnog sportskog automobila sa sredi&scaron;nje smje&scaron;tenim pogonom sportske marke Hyundai N&rdquo;, prenosi Slobodna Bosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga najava tiče se hibridnog vozila visokih performansi s pogonom na vodik i električni pogon.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-21-rimac_oreskovic1.jpgFranck dao podršku školi košarke koja promovira mlade talente i brine za njihov rasthttp://grude.com/clanak/?i=141743141743Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-019-franck-mladen1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franck je jedna od društveno najangažiranijih tvrtki koja brine o budućnosti mladih i njihovom zdravom razvoju, što su mnogo puta dosad i dokazali.<p>&nbsp;</p> <p>Ove godine prepoznali su i &scaron;kolu ko&scaron;arke Pepi Sport Mostar. Na novim dresovima kadetske i juniorske selekcije osvanut će poznati logo Franck a tom prigodom predsjednik &scaron;kole Alen Cvjetanović uručio je dres direktoru Francka za područje Bosne i Hercegovine Mladenu Alpezi. U Pepi Sportu igraju ko&scaron;arka&scaron;ki talenti iz cijele Hercegovine i radi se o pravoj tvornici budućih ko&scaron;arka&scaron;a o čijem razvoju &scaron;kola ko&scaron;arke Pepi Sport brine u kontinuitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-019-franck-mladen1.jpgBišćanin skratio radno vrijeme radnicima i profitirao: ‘Nije vrijedno’http://grude.com/clanak/?i=141724141724Grude.com - klik u svijetThu, 12 Sep 2019 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-17-61302001-automehanicar-ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako Elvir Bagrameli kaže za “BiznisInfo”, umjesto pada prometa došao je rast, mušterije su se prilagodile, a posla ima više nego ikada.<p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik bihaćkog autoservisa &ldquo;Bagrameli&rdquo; odlučio je prije godinu dana da ukine radnu subotu. Na taj potez odlučio se zbog naru&scaron;enog zdravlja i sebe i radnika kao i želje da vi&scaron;e vremena provedu sa obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radni tjedan skratio je na pet dana iako je bio ubijeđen da će posao opasti. Kako sam kaže &ndash; nikakav novac nije bio vrijedan zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali kako Elvir Bagrameli kaže za &ldquo;BiznisInfo&rdquo;, umjesto pada prometa do&scaron;ao je rast, mu&scaron;terije su se prilagodile, a posla ima vi&scaron;e nego ikada, prenosi Hercegovina.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Facebook statusom koji je objavio, kako sam kaže, htio je da zahvali mu&scaron;terijama na razumijevanju ali i da motivira i druge poslodavce da učine isto i tako radnicima ostave vi&scaron;e vremena za obitelj koja najvi&scaron;e trpi zbog radnih vikenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kompletan Bagramelijev status možete pročitati u nastavku.</strong></p> <p><em>&ldquo;Prije otprilike godinu dana sam odlučio da ukinem radnu subotu&hellip; nije vi&scaron;e i&scaron;lo, pritisak posla je bio velik a nedjelja se nije znala da li prije svane ili smrači i hajde opet ponovo&hellip; Naru&scaron;ilo se zdravlje, i fizičko i psihičko, kako kod mene tako i kod radnika. U početku me bilo prpa hoće li opasti posao, subotom je dolazilo dosta mu&scaron;terija koji nisu mogli preko radnih dana ali odlučio sam pa &scaron;ta bude.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Produžili smo radno vrijeme radnim danima do 17h da kompenziramo &lsquo;izgubljene&rsquo; sate. A ono, vidi vraga, umjesto pada prometa do&scaron;ao je rast.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I to zamjetan.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Hvala svim na&scaron;im mu&scaron;terijama koji su se prilagodili nama i dali svoju podr&scaron;ku po&scaron;tujući novo radno vrijeme. Sad, ne pi&scaron;em ovo da bi se lajkovalo i komentarisalo svaka čast i ostalo&hellip; Nije to cilj objave.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Cilj je da pročitaju kolege privatnici i da se odluče na isti korak, onaj ko može a može ih dosta.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I ja sam kontao da neću moći ali sam se drznuo i na kraju jo&scaron; i profitirao. Puno je lak&scaron;e kad čovjek pusti mozak na pa&scaron;u dva dana zaredom, ostaje vi&scaron;e vremena za porodicu koja je ionako najvi&scaron;e trpjela sa na&scaron;im izostancima.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Prođe život u trci za parama a na kraju ih u starosti potro&scaron;imo na krpanje uru&scaron;enog zdravlja, ako se i dočeka starost ikako&hellip; Nije vrijedno, vjerujte&hellip;&rdquo;, napisao je ovaj Bi&scaron;ćanin.</em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-17-61302001-automehanicar-ilustracija.jpgU Njemačkoj sve više radnih odnosa na određeno vrijemehttp://grude.com/clanak/?i=141709141709Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-zaposljavanje-2014.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtke ugovore na određeno vrijeme sklapaju prije svega kod kratkoročne potrebe za radnom snagom.<p><br />Njemačka tvrtke sve če&scaron;će zapo&scaron;ljavaju na određeno vrijeme, pokazala je objavljena studija Instituta za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja, a jedan od razloga mogao biti i strah od recesije koji Njemačkoj prognoziraju već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od deset novih započetih radnih odnosa, četiri su na određeno vrijeme", zaključuje se u studiji Instituta za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja koji djeluje pri Saveznoj agenciji za zapo&scaron;ljavanje u Nuernbergu. Prema istim podacima, posebice tvrtke s vi&scaron;e od 75 zaposlenih nerado zapo&scaron;ljavaju na neodređeno radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod manjih tvrtki je zakonska regulacija za&scaron;tite od otkaza povoljnija za poslodavca pa su zato ovdje radni odnosi na određeno vrijeme rjeđi. Tvrtke ugovore na određeno vrijeme sklapaju prije svega kod kratkoročne potrebe za radnom snagom. Za popunjavanje radnih mjesta na određeno vrijeme se mnogo manje ulaže i u ogla&scaron;avanje i u posrednike pri zapo&scaron;ljavanju, a i postupak odabira podobnih kandidata je mnogo kraći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Institut za istraživanje trži&scaron;ta rada i zanimanja je zaključio da unatoč tomu &scaron;to je u Njemačkoj trenutno oko 1,3 milijuna radnih mjesta nepopunjeno, poslodavci posežu za, po radnika manje atraktivnim, ugovorima na određeno vrijeme, a razlog tomu može biti i strah od recesije koja bi Njemačku mogla pogoditi već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-zaposljavanje-2014.jpgUprava HP Mostar odgovorila na 'pokušaj reketa' nereprezentativnog sindikatahttp://grude.com/clanak/?i=141697141697Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-hp-mostar-zgrada-810x490.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom najave jednosatnog štrajka upozorenja Nezavisnog sindikata djelatnika HP Mostar (jednog od dva Sindikata u Društvu) zakazanog u srijedu o kojem je ovaj Sindikat obavijestio medijima i dostavio im svoje zahtjeve, Uprava HP-a Mostar odlučila je javnosti dostaviti konkretne informacije i pokazatelje vezane za poslovanje kako bi se dobio uvid u stvarno stanje.<p>&nbsp;</p> <p><br /> Najavljeni &scaron;trajk organizira nereprezentativni Sindikat Dru&scaron;tva, a ne svi djelatnici HP Mostar kako je objavljeno u medijima. U svojim zahtjevima između ostaloga traže povećanje plaće djelu radnika od 30 posto, a svima ostalima 20 posto, &scaron;to bi predstavljalo povećanje tro&scaron;kova rada od <strong>cca. 4,2 milijuna KM na godi&scaron;njoj razini</strong>. Uprava je u razgovorima poku&scaron;ala argumentirano i sa svim pokazateljima predočiti predstavnicima ovog Sindikata &scaron;to se proteklih godina radilo ponajvi&scaron;e na unapređenju rada pa je između ostaloga prvo povećanje plaće u proteklom razdoblju bilo realizirano <strong>za po&scaron;tare i vozače 5%, a čistačice 10%</strong>.</p> <p><br /> Uprava je u suradnji s reprezentativnim Sindikatom (Sindikat Hrvatske po&scaron;te Mostar) donijela Pravilnik o radu koji je u cijelosti usugla&scaron;en s odredbama važećeg granskog kolektivnog ugovora. Sukladno pravima iz Kolektivnog ugovora svim radnicima su redovito isplaćivane plaće sa svim pripadajućim porezima i doprinosima u skladu sa zakonskim propisima, kao i sva ostala prava.</p> <p><br /> Prosječna neto plaća u HP-u Mostar iznosi 1.105 KM (bruto 1.766 KM) za prvo polugodi&scaron;te 2019., &scaron;to je za <strong>21% veće od neto prosječne plaće u FBiH</strong>, koja iznosi 912 KM.</p> <p><br /> Prosječna neto plaća na ruke po&scaron;tara koji radi 10 godina u HP-u Mostar iznosi 809 KM/mjesečno, te se uz navedeni iznos isplati i topli obrok u iznosu od 192 KM/mjesečno, &scaron;to ukupno na ruke prosječno mjesečno iznosi 1.001 KM.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Smatramo da javnost treba biti upoznata i s ostalim pravima radnika HP-a Mostar, a koja su isplaćena u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li><strong>Topli obrok</strong> u visini od 1% od prosječne plaće u FBiH (trenutno 8,75 KM/po radnom danu);</li> <li><strong>Tro&scaron;kovi prijevoza na posao</strong> (0,10 KM/po prijeđenom kilometru, maksimalno 200 KM);</li> <li><strong>Regres</strong> za godi&scaron;nji odmor najmanje u visini od 50% od prosječne plaće FBiH (u tekućoj godini svakom radniku isplaćeno je 457,50 KM, u protekle 3 godine obzirom da je HP Mostar pozitivno poslovao isplaćeno je ukupno <strong>916.650 KM</strong>);</li> <li><strong>Naknada za minuli rad</strong> na ukupan radni staž u visini 0,5% za svaku godinu staža, &scaron;to je 25% vi&scaron;e od minimalne naknade određene Kolektivnim ugovorom;</li> <li>- <strong>Naknade za vjerske blagdane najvi&scaron;e</strong> u iznosu jedne prosječne plaće radnika (u protekle 3 godine isplaćeno je za Božić i Uskrs ukupan iznos od <strong>138.423 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknade za slučaj smrti radnika</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH) i <strong>naknada za slučaj smrti užeg člana obitelji radnika</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>183.443 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknada u slučaju nastanka te&scaron;kih bolesti i invaliditeta 70% i vi&scaron;e</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>32.723 KM</strong>;</li> <li><strong>Naknada u slučaju elementarne nepogode</strong> (do 2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH)</li> <li><strong>Naknada za rođenje djeteta</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>84.716 KM</strong>;</li> <li><strong>Otpremnina prigodom odlaska u mirovinu</strong> (4 prosječne osobne neto plaće radnika ili 4 prosječne plaće isplaćene u Dru&scaron;tvu ako je to za radnika povoljnije), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno 195.783 KM;</li> <li><strong>Prigodni darovi djeci</strong> (prema posebnoj odluci Uprave)</li> <li><strong>Naknada za tro&scaron;kove &scaron;kolovanja i educiranja</strong> (sukladno odluci Uprave)</li> <li>Svaki radnik Dru&scaron;tva ima pravo na plaćeni godi&scaron;nji odmor najmanje 20 dana, a najduže 30 dana.</li> <li>Radnicima se isplaćuju i naknade za otežane uvjete rada, rad noću, prekovremeni rad, rad u dane tjednog odmora, rad u dane državnih blagdanu kroz povećanje plaće u rasponu od 5 % do 60 % ovisno o pravu;<br /> &nbsp;</li> </ul> <p>U pregovorima s reprezentativnim Sindikatom Hrvatske po&scaron;te Mostar,<strong> iako to nije obvezujuće po Kolektivnom ugovoru</strong> HP Mostar je <strong>za sve radnike</strong> ugovorilo <strong>kolektivno osiguranje u slučaju nezgode ili smrti</strong> (za smrt uslijed nesretnog slučaja radnika isplata 20.000 KM, trajna invalidnost uslijed nesretnog slučaja 40.000 KM, smrt uslijed bolesti 10.000 KM, tro&scaron;kovi liječenja 2.000 KM, dnevna naknada za boravak u bolnici 15 KM/po danu).<br /> - Uzimajući u obzir ekonomske prilike i uopće ozračje u okruženju, smatram da &scaron;trajk pa ni jednosatni ne može biti alternativa pregovorima i dogovorima socijalnih partnera. Uprave HP-a Mostar i Sindikat hrvatske po&scaron;te Mostar dogovorima su do sada dolazili do svih rje&scaron;enja, &scaron;to je u konačnici rezultiralo sve gore navedeno. Niti jednom radniku nisu uskraćena prava, kao ni po zakonu i drugim aktima propisane naknade. Ova Uprava je radnike koje nereprezentativni sindikat u svojim zahtjevima navodi prepoznao kao izuzetno važne karike u poduzeću i iskoristilo prvu mogućnost za povećanje plaće upravo tim radnicima. Prije 2 godine su plaće po&scaron;tara i vozača povećane 5 %,a čistačica 10% &scaron;to ne smatramo dovoljnim, ali je u tome trenutku bilo realno. Zahtjeve ovog sindikata za linearnim povećanjem svih plaća za 20% i 30 % smatramo nerealnim. Uprava će u nadolazećem vremenu nastaviti raditi u cilju povećanja najnižih plaća u HP-u Mostar i to ponovno počev&scaron;i od po&scaron;tara i vozača cijeneći posao koji rade. &Scaron;trajk, pa ni upozorenja ne bi trebao biti alternativa pregovorima i realnom sagledavanju stanja. HP Mostar jedno je rijetkih poduzeća na ovim prostorima koje je pozitivno poslovalo u proteklom razdoblju, ulaže u razvoj, pokreće nove usluge kako bi se stvorile pretpostavke &scaron;irenja poslovnih djelatnosti, očuvanja radnih mjesta i nastavak pozitivnog poslovanja, izjavio je direktor, predsjednik Uprave HP-a Mostar mr. sc. Mate Rupčić, prenose Grude.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-hp-mostar-zgrada-810x490.jpgVeliki dan za sve u BiH! Sud odlučio da je naplata troškova obrade kredita nezakonitahttp://grude.com/clanak/?i=141691141691Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Okružni sud u Banjoj Luci donio je prvu presudu kojom je potvrđen tužbeni zahtjev korisnika kredita kojim je od banke zahtjevana isplata iznosa naplaćenog zbog nezakonitog obračuna i naplate troškova obrade kredita.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovo je odluka koja je bitna ne samo za korisnike kredita sa valutnom klauzulom u &scaron;vicarskim francima, nego za sve korisnike kredita koji plaaćaju tro&scaron;kove obrade kredita u momentu plasmana kredita &ndash; istakao je za <a href="http://srpskacafe.com/2019/09/presuda-okruznog-suda-u-banaluci-nema-vise-troskova-obrade-kredita/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">SC </a>odvjetnik Dalibor Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nja praksa je podrazumijevala da banka odobri korisniku kredit u skladu sa njegovim zahtjevom, a odmah nakon plasiranja kredita na račun korisnika kredita banka &bdquo;izbija&ldquo; određeni iznos koji se odnosi na &bdquo;obradu kredita&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Taj iznos se određuje u određenom postotku od iznosa odobrenog kredita. U ugovoru o kreditu stoji da banka odobrava jedan iznos, a čim odbije od tog iznosa ono &scaron;to je namijenjeno &bdquo;obradi kredita&ldquo;, jasno je da to vi&scaron;e nije taj iznos &ndash; ističe Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korsnik kredita, dodaje Mr&scaron;a, ne zna na &scaron;to se odnose tro&scaron;kovi &bdquo;obrade kredita&ldquo; niti je u sudskom postupku banka uspjela dokazati na &scaron;ta se ti tro&scaron;kovi odnose. Oni su, tvrdi Mr&scaron;a, pau&scaron;alno određeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Drugačije bi bilo kada bi banka rekla na &scaron;to se točno odnosi taj iznos. Za rad osoblja, na primjer. Ali i tada bi to bio problem, jer su u pitanju tipski ugovori za čije popunjavanje zaposlenici banke primaju platu &ndash; kazao je Mr&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da se postavlja pitanje na &scaron;ta se odnosi struktura tih tro&scaron;kova i da li je korisnik kredita upoznat sa time. Zakon o obligacijskim odnosima RS, dodaje Mr&scaron;a, nalaže svim sudionicima u pravnom &bdquo;prometu&ldquo; da se pona&scaron;aju u skladu s načelom savjesnosti i po&scaron;tenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako se nekome nudi unaprijed pripremljen proizvod, onda bi korisnik morao znati &scaron;to ulazi u te tro&scaron;kove. I sad tek dolazimo u situaciju da neke banke prvi put plasiraju kredite &bdquo;bez tro&scaron;kova obrade kredita&ldquo;. Kako sad može, a do sada nije moglo? Ova presuda je veoma značajna, jer se odnosi na sve korisnike kredita &ndash; istakao je Mr&scaron;a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpgINTERVJU: Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a ''Ulaganje u tržište i nove tehnologije dugoročno će nam donijeti pozitivne efekte''http://grude.com/clanak/?i=131652131652Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-06-vilim-primorac-stol-ured.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O rezultatima poslovanja u prvoj polovici ove godine, novim uslugama i ponudama, 4G mreži, investicijskim projektima i drugim procesima u HT ERONET-u, u intervjuu za Večernji list BiH govori predsjednik Uprave Vilim Primorac. <p><br />&bdquo;Rast baze korisnika i kontinuirano ulaganje u nove tehnologije potvrda su opravdanosti odluke da samo kontinuiranim investicijama možemo dugoročno osigurati stabilan rast&ldquo;, ističe Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Gospodine Primorac, pro&scaron;lo je prvih &scaron;est mjeseci ove poslovne godine koja je bila u znaku 4G mreže. Kakvi su rezultati HT ERONET-a?</strong></em></p> <p>&ndash; Ono &scaron;to želim ponajprije naglasiti jest da je, općenito, u telekomunikacijskom sektoru, već dugi niz godina, očigledan pad prihoda. Tako je i HT ERONET, u prvih pola godine, ostvario lo&scaron;iji rezultat od očekivanoga, s obzirom na niz stvari koje nismo mogli predvidjeti na&scaron;im planom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neto dobit HT ERONET-a u prvih je pola godine negativna, ali očekujemo da se taj rezultat neutralizira u drugoj polovici godine, primarno zahvaljujući svim aktivnostima koje smo poduzeli i koje poduzimamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Koji su razlozi za takav rezultat?</strong></em></p> <p>&ndash; Bitno je naglasiti da u situaciji u kojoj je pad prihoda prisutan na trži&scaron;tu, &scaron;to sam već kazao, intenzivno radimo na optimizaciji poslovnih tro&scaron;kova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, jedna od stavki koja ima velik negativan utjecaj na na&scaron; rezultat je i neočekivano velik iznos naknada RAK-a za kori&scaron;tenje radiofrekvencijskog spektra, iznos koji nismo uključili u plan poslovanja za ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S nestrpljenjem smo i&scaron;čekivali konačnu dozvolu za 4G i bili spremni s tehničkom implementacijom krenuti odmah po dobivanju licencije, ali nas je, s obzirom na ranije najave, iznenadio konačni iznos cijene licencije od 17,5 milijuna KM i dodatnih 2,2 milijuna KM godi&scaron;njih naknada za kori&scaron;tenje radiofrekvencijskog spektra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatramo da ovakvo povećanje naknada nije opravdano u situaciji kada tehnička platforma za potpunu komercijalizaciju 4G licencije jo&scaron; nije izgrađena, tako da ispada da moramo unaprijed platiti ne&scaron;to &scaron;to jo&scaron; nismo počeli koristiti u punom opsegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;la i ova godina su, inače, u znaku intenzivnog procesa transformacije i modernizacije na&scaron;e cjelokupne mreže i usluga, a cjelovita IT transformacija, proces je koji je u tijeku i koji zahtijeva velika ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HT ERONET, zapravo, bilježi i dosta pozitivnih trendova. Moram primijetiti da ste ove godine i&scaron;li s jako povoljnim i za korisnika zanimljivim SMART tarifama koje su izazvale pravi bum na trži&scaron;tu, te Roaming internet opcijama.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tako je. Ono &scaron;to želim istaknuti jest da bilježimo nastavak trenda rasta korisničke baze u mobilnom segmentu, prioritetno iz baze prenesenih brojeva, unutar kojega HT ERONET ima izvanredne rezultate postotnog udjela, većeg od 50% svih prenesenih brojeva. To je, opet, dokaz povjerenja koje nam daju korisnici drugih telekoma te opravdava na&scaron; dugoročni smjer ulaganja u kvalitetu usluga i zadovoljstvo korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno su ovom pozitivnom trendu, u mobilnom segmentu, doprinijele i nove SMART tarife lansirane usporedo s uvođenjem dugoočekivane 4G tehnologije te na&scaron;e Roaming internet opcije koje su, kao jedinstvenu ponudu na trži&scaron;tu, na&scaron;i krajnji korisnici dobro prihvatili, s trendom kontinuiranog rasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilježimo i stabilizaciju prihoda u segmentu fiksnih usluga, te otvaranje novih trži&scaron;nih ni&scaron;a. Ovo se posebice odnosi na segment ICT-ja gdje smo, uz rast prihoda od postojećih usluga te uz novoplasirane usluge, uspjeli ostvariti povećanje prihoda i do 20% u usporedbi s pro&scaron;lom godinom, a sve u skladu s dugoročnom orijentacijom transformacije u digitalnu kompanije koje će, siguran sam, znati odgovoriti izazovima telekoma u 21. stoljeću.</p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p><em><strong>Na tragu spomenute 4G tehnologije, &scaron;to mogu očekivati korisnici HT ERONET-a?</strong></em><br />&ndash; Na&scaron;i korisnici u idućem razdoblju mogu očekivati niz novih usluga. U prvome redu tu mislim na usluge mobilnog interneta te usluge temeljene na OTT tehnologijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-06-19-09-06-vilim-primorac-portret-horizontal.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Već ste kazali &ndash; licencija i ulaganje u 4G mrežu kompaniju je jako puno stajalo. Na Sajmu gospodarstva u Mostaru ste ju promovirali, u svibnju je pu&scaron;tena u komercijalnu uporabu. Dokle se do&scaron;lo s projektnim aktivnostima?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Iznimno smo zadovoljni dinamikom projektnih aktivnosti, tako da već u dobrom dijelu gradova i općina diljem BiH imamo prisutan 4G (4G+) signal. Uz kontinuitet radova na terenu, kvaliteta i dostupnost mreže i usluga, iz tjedna u tjedan, bit će sve bolja. Sasvim sigurno ćemo uvjete definirane licencijom ispuniti mnogo ranije no &scaron;to je to predviđeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju smo potpisali i okvirni ugovor s Ericssonom Nikolom Teslom o &scaron;irenju LTE mreže u cijeloj BiH, a time smo već i 5G ready, tj. napravljen je veliki iskorak ka mreži posljednje generacije. Naime, mobilna mreža četvrte generacije, u istom trenutku je i 5G ready i IoT ready, čime, s na&scaron;e strane, želimo omogućiti sve da na&scaron;i korisnici u BiH vi&scaron;e nikada ne čekaju na novu generaciju mreže, kao &scaron;to su čekali na 4G.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici su se uvjerili da 4G mreža omogućava oko 10 puta veću brzinu downloada i oko 20 puta veću brzinu uploada podataka u odnosu na 3G mrežu, &scaron;to, u kontekstu korisničkog iskustva znači da, primjerice, možete uživo gledati HD televizijski program bez čekanja na učitavanje, igrati online igrice bez prekida ili ostvarivati videopozive u savr&scaron;enoj HD kvaliteti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;to će donijeti 5G u odnosu na 4 G tehnologiju?</strong></em></p> <p>&ndash; Veće korisničke brzine, ali i izrazito brz odziv mreže od sveg nekoliko milisekundi. Gigabitne brzine i značajno smanjenje latencije (&bdquo;ka&scaron;njenja signala&ldquo;), donijet će nove mogućnosti vezane za razvoj umjetne inteligencije te veliki kapacitet u smislu broja korisnika i istodobno povezanih uređaja (IoT).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ovih dana predstavljena je i ekskluziva u Va&scaron;oj HOME.TV ponudi &ndash; kanal Game Bar. O kakvom sadržaju se radi?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Game Bar prvi je hrvatski TV kanal iz područja eSport/Gaming industrije koji je na području BiH isključivo i ekskluzivno &ndash; dio ponude HOME.TV usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spada u kategoriju sportskih kanala, donosi uglavnom domaću produkciju, hrvatsku eSport Superligu, značajnije turnire iz Hrvatske i svijeta i potpunu interakciju s gledateljima. Kanal je omogućen u SD i HD rezoluciji. Uz svakodnevne TV emisije, na kanalu se mogu pratiti i prijenosi uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, e-Gaming industrija u svijetu u velikoj je ekspanziji te pruža mno&scaron;tvo mogućnosti. Uz na&scaron;e potencijale i ideje, vjerujem da ćemo skoro izaći s novim zanimljivim i ekskluzivnim projektima iz ovog područja.</p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em><strong>Podsjetimo, pro&scaron;le je godine, 9. srpnja, potpisan Granski kolektivni ugovor za bh. telekom operatere u trajanju od dvije godine, između Vlade Federacije BiH i sindikata svih telekoma. &Scaron;to je njime regulirano? S kojim se jo&scaron; izazovima kao kompanija susrećete?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stupanjem na snagu novoga Granskoga kolektivnog ugovora, nastavljena je praksa iz prethodnih ugovora po kojima su zadržana sva prava radnika u obimu koji na&scaron;e poduzeće može podnijeti. Nagla&scaron;avajući činjenicu da su radnici HT-a Mostar najveći kapital i snaga ove kompanije, u razdoblju koje slijedi nastojat ćemo sačuvati status istih, unatoč brojnim izazovima&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izazov poslovanju svakako predstavlja i ekspanzija alternativnih operatera poput Vibera i WhatsApp-a, te znatno niže cijene roaminga u međunarodnom prometu od 1. srpnja u zemljama Zapadnog Balkana, &scaron;to je, podsjetimo, dogovoreno Regionalnim sporazumom o roamingu, potpisanome na drugom Digitalnom summmitu Zapadnog Balkana u Beogradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Na trži&scaron;tu rada, svjedoci smo tomu, vlada zahtjevna i izazovna borba za svako radno mjesto. Kako HT ERONET odgovara ovim izazovima?</strong></em><br /><br />&ndash; Jedno od na&scaron;ih strate&scaron;kih opredjeljenja jest sačuvati radna mjesta, i, na drugoj strani, mladima omogućiti zaposlenje, usavr&scaron;avanje, praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, jedna od na&scaron;ih strate&scaron;kih odrednica jest i dru&scaron;tveno odgovorno poslovanje &scaron;to svakodnevno potvrđujemo u praksi. Pružamo potporu projektima lokalne zajednice; tu je i iznimna suradnja sa Sveučili&scaron;tem s kojim imamo potpisan sporazum, između ostaloga &ndash; i na području studentske prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo i 100-njak studenata koji su kod nas angažirani preko studentskog servisa za &scaron;to dobivaju naknadu, a kroz rad, upoznaju se s procesima i funkcioniranjem HT-a, uče, stječu iskustvo&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktivno radimo na izgradnji partnerskih modela, kako s kompanijama iz telekom sektora, tako s drugim industrijskim granama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje bih napomenuo kako se Telco/ICT trži&scaron;te u BiH dodatno preslaguje uslijed zahtjeva trži&scaron;ta za sve većom brzinom odziva na zahtjeve korisnika te potrebom za optimizacijom sve složenijeg poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukorak s brojnim trži&scaron;nim zahtjevima i promjenama, u planu su transformacija i reorganizacija poduzeća u čiji proces su uključeni i zaposlenici, kroz izravne konzultacije i razgovore, a u cilju &scaron;to učinkovitije i bolje provedbe planirane transformacije koja je neophodna. Od zaposlenika, dakle, očekujemo razumijevanje i daljnje aktivno sudjelovanje u svim procesima koji su pred nama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-06-vilim-primorac-stol-ured.jpgHrvatska pošta Mostar u prvom polugodištu 2019 ostvarila pozitivan poslovni rezultathttp://grude.com/clanak/?i=131643131643Grude.com - klik u svijetThu, 05 Sep 2019 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-hpmostar__prati_me.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HP Mostar je u prvom polugodištu 2019 god. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvarila 4,5 % veće poslovne prihode, što nominalno iznosi povećanje za 552.200 KM. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U promatranom razdoblju HP Mostar je ostvario ukupne prihode u iznosu od 12.939.200 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni rashodi su u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostali na istoj razini, i iznose 12.855.995 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EBITDA (dobit prije poreza, kamata, amortizacije) je značajno porasla i to za 223,5% u odnosu na isto razdoblje 2018 god. i iznosi 802.500 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni bruto dobit u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. ostvarena je u iznosu od 83.200 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj zaposlenih na dan 30.06.2019 god je 696 radnika i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od 1,3 % odnosno 9 radnika vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave mr.sc. Mate Rupčić zadovoljan je ovogodi&scaron;njim poslovanjem.</p> <p><br />&bdquo;Zadovoljni smo ostvarenim poslovnim rezultatom za prvo polugodi&scaron;te 2019 god. Ono je plod rada i truda svih radnika Hrvatske po&scaron;te Mostar i na ovo smo posebno ponosni. U ovoj godini pokrenuli smo nekoliko regionalnih projekata od kojih izdvajamo projekt PostCash &ndash; slanje novca, koji je kreiran posebno za EU trži&scaron;te, te od ovoga očekujemo u budućnosti značajne prihode.<br />Dio koji nas zabrinjava u Upravi Dru&scaron;tva jest činjenica da nam Univerzalna po&scaron;tanska usluga stvara gubitke a ista je cjenovno pod kontrolom Države i zakonom je propisana obveza pružanja ovih usluga. Samo u prvom polugodi&scaron;tu 2019 god. gubitak od Univerzalne usluge prema na&scaron;im izračunima iznosio je cca. 615.000 KM. U suradnji sa Predsjednikom Sindikata Hrvatske po&scaron;te Mostar gosp. Berislavom Babićem poduzimamo značajne aktivnosti na rje&scaron;avanju ovog problema, te očekujemo od Vlade Federacije BiH da razmotri na&scaron; zahtjev za pokrivanjem ovih gubitaka. Imamo zakonsko upori&scaron;te i vjerujem da će Vlada FBiH pokazati spremnost da osigura sredstva i omogući nam da jo&scaron; kvalitetnije pružamo uslugu od općeg gospodarskog interesa, a samim tim i pobolj&scaron;a položaja radnika u Po&scaron;ti.&ldquo;, kazao je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-hpmostar__prati_me.jpgTvrtka Mate Rimca izbacila dva nova modela biciklahttp://grude.com/clanak/?i=131636131636Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 23:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-04-de30cd4b7e06a36f1b23f38baf7ea21a.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovogodišnjem EUROBIKE Friedrichshafen Showu (4-7. rujna) tvrtka Greyp Bikes predstavila je dva nova e-bicikla.<p>&nbsp;</p> <p><br />&lsquo;GreypG5 je napokon vani&rsquo;, poručili su iz tvrtke na dru&scaron;tvenoj mreži, pohvaliv&scaron;i se da jespomenuti e-bike sastavljen od najboljih dijelova iz biciklističkog svijeta (na fotografijama žuti model).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomenutom njemačkom sajmu također su predstavili &lsquo;ograničeno izdanje&rsquo; GreypG6X modela koji je &lsquo;sastavljen samo od najfinijih dijelova&rsquo;: uključujući &Ouml;hlins vilicu i stražnje amortizere, kotače od karbona i Magura kočnice, bežično postavljanje sjedala i mjenjač, Greyp-ovu &lsquo;#smartass tehnologiju&rsquo;... (na fotografijama crni model).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;I kažu da ne postoji ne&scaron;to kao #hyperbike&hellip;&rsquo;, poručili su iz tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-04-de30cd4b7e06a36f1b23f38baf7ea21a.pngU BiH drastično smanjen uvoz automobilahttp://grude.com/clanak/?i=131633131633Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-04-automobili-uvoz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. lipnja u Bosnu i Hercegovinu se mogu uvoziti automobili samo sa Euro 5 normom. <p><br />Od tada se drastično smanjuje uvoz automobila, pa je od lipnja do kolovoza 2019. godine u BiH uvezeno 4.525 vozila manje nego u istom razdoblju 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u lipnju, srpnju i kolovozu 2018. godine uvezena su 21.764 automobila, dok je u ista tri mjeseca ove godine nakon ograničavanja uvoza automobila uvezeno njih 17.239, pi&scaron;e Faktor. U lipnju ove godine uvezeno je 6.675 automobila, u srpnju 5.732, a u kolovozu 4.832. U istom razdoblju pro&scaron;le godine u lipnju je uvezeno 7.211 automobila, u srpnju 7.910, a u kolovozu 6.643, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje BiH.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-04-automobili-uvoz.jpgRiješen status 70 radnika Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=131625131625Grude.com - klik u svijetTue, 03 Sep 2019 20:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-03-aluminij-djelatnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je ranije najavljeno, očekuje se kako će u slučaju skorog pokretanja proizvodnje na posao biti vraćeno oko 390 radnika.<p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama do kojih je <a title="Ero tel" href="http://ero.tel" target="_blank">Ero.tel</a> do&scaron;ao iz Aluminija, u prva dva dana ovoga tjedna rije&scaron;en je status oko 70 radnika koji su progla&scaron;eni tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom. Oni su potpisali potrebne dokumente na temelju kojih će im biti rije&scaron;eno pitanje otpremnine i drugih prava koja trebaju ostvariti, a ostaje isčekivanje hoće li u konačnici biti vraćeni na posao ili ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pitanje radnika se rje&scaron;avana planiranom dinamikom. Ostaje na snazi obećanje kako će svima biti isplaćene otpremnine i kako će ostvariti prava koja će im jamčiti da mogu izmirivati sve svoje obveze do ponovnog početka proizvodnje u Aluminiju ili dok ne ostvare nego drugo zaposlenje. U svakom slučaju, za sada se proces odvija planiranom dinamikom &ndash; rekli su za Ero.tel sugovornici iz Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je ranije najavljeno, očekuje se kako će u slučaju skorog pokretanja proizvodnje na posao biti vraćeno oko 390 radnika, dok će ostali dobiti ponude za posao u Aluminiju kako se obim nove proizvodnje bude &scaron;irio. Zadnje informacije govore kako bi proizvodnja trebala biti pokrenuta do kraja listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu su se pojavili novi potencijalni kupci Aluminija, a uprava poduzeća bi s njima tijekom tjedna trebala obaviti razgovore. Ipak, i dalje je najozbiljniji kupac kinesko &ndash; izraelski investitor koji bi uskoro trebao zavr&scaron;iti proces dubinske analize i otkriti informaciju želi li ući u proces kupovine Aluminija ili se povlači. Zadnje informacije govore kako su velike &scaron;anse da će kinesko &ndash; izraelski investitor izraziti nakanu za kupovinom Aluminija i pokretanje proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-03-aluminij-djelatnici.jpgZa dobre programere u BiH ''nema zime'', zarade i do 4.600 KM mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=131602131602Grude.com - klik u svijetSun, 01 Sep 2019 13:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobar programer trenutno je najplaćenije zanimanje u BiH, jer ljudi na tim pozicijama u prosjeku mjesečno zarađuju i po 4.600 maraka. <p>&nbsp;</p> <p>Najlo&scaron;ije su plaćeni poslovi u tekstilnoj industriji, gdje su radnicima prosječne plaće tek 460 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazali su ovo najnoviji podaci portala Posao.ba.</p> <p>-Prema istraživanju na&scaron;eg portala, koje je obuhvatilo visine prosječnih plaća s nekoliko stotina radnih mjesta iz cijele BiH, na drugom mjestu po plaćenosti trenutno su direktorske pozicije, i to u oblasti lizinga, dok su na trećem mjestu po visini zarada znanstveno istraživački radnici. Lizing direktoru prosječna plaća u BiH je u prosjeku 4.150 maraka, a znanstveno istraživačkom radniku 4.104 KM &ndash; objasnili su za Faktor s najvećeg bh. portala za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitani za najtraženija zanimanja, kažu da su "komercijala-prodaja", "ugostiteljstvo" i "građevinarstvo" kategorije u kojima je ogla&scaron;eno najvi&scaron;e radnih pozicija. - Najveće zanimanje za rad zabilježeno je u kategorijama &ldquo;administrativne i slične usluge&rdquo;, &ldquo;arhitektonske usluge&rdquo;, &ldquo;pravo&rdquo;, &ldquo;bankarstvo&rdquo;, &ldquo;ekonomija i financije&rdquo;, a najmanje zanimanje za rad u kategorijama &ldquo;ugostiteljstvo&rdquo;, &ldquo;proizvodnja&rdquo;, &ldquo;građevinarstvo&rdquo;, &ldquo;za&scaron;titarske usluge&rdquo;, &ldquo;ljepota i zdravlje&rdquo; &ndash; kažu s portala Posao.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako obja&scaron;njavaju, primjetno je da se sada manje traže administrativni radnici, koji su potrebni u svakom sektoru, ali za kojima ne postoji rast potražnje. &ndash; Potražnja za na&scaron;im radnicima u inozemstvu je značajno doprinijela spomenutim promjenama na trži&scaron;tu rada, jer su radnici u proizvodnji i u građevinarstvu među najtraženijima kada je riječ o potražnji iz inozemstva. Također, proizvodnja i građevinarstvo, koji spadaju u sekundarne gospodarske djelatnosti, u posljednjih 10 godina su doživjeli rast, pa se samim tim pojavila i veća potražnja za radnicima, dok su tercijalne djelatnosti kao &scaron;to su trgovina i ugostiteljstvo i dalje značajno zastupljeni. Trgovina, zapravo, jo&scaron; dominira kada je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakako treba spomenuti i neka zanimanja koja su također na popisu najtraženijih u posljednjih deset godina, kao &scaron;to su zanimanja u IT i sektoru izvozno orjentiranih poslovnih usluga (BPO). Oni također pokazuju rast potražnje za radnicima, ali ipak manji nego u drugim sektorima &ndash; obja&scaron;njavaju s portala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju podaci državnih institucija, Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH objavila je pregled ponude i potražnje zanimanja u pro&scaron;loj godini, zaključno sa stanjem na dan 31. prosinca. Podaci su razvrstani na stanje u entitetima, odnosno županijama. </p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpgBruno Pušić se javio iz Danske: Djeca počinju raditi s 13, a s 18 godina red je da odsele od roditeljahttp://grude.com/clanak/?i=131591131591Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-019-danska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od asistenta na zagrebačkom fakultetu, koji predaje studentima, do perača stubišta u Danskoj s doktoratom filozofije.<p>&nbsp;</p> <p>Zvuči nevjerojatno, zar ne? Upravo je to priča Brune Pu&scaron;ića, koji je poput mnogih spletom okolnosti skupio hrabrosti i u najboljim godinama napustio domovinu u potrazi za boljim životom u inozemstvu. Priča je to o ljubavi i pronalasku sreće, jednako koliko i odraz tragične sudbine jedne prekrasne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo otpočetka. Sad već davne 2007. godine, Bruno je upisao doktorat iz filozofije na Hrvatskim studijima u Zagrebu te počeo raditi kao vanjski suradnik na Odjelu za nastavničku naobrazbu na Hrvatskim studijima. To je trajalo do 2010. kada se tamo zaposlio kao znanstveni novak na ugovor od &scaron;est godina. Držao je predavanja iz Metodike nastave filozofije gdje je podučavao teoriju, da bi nakon nekog vremena počeo držati Praktične vježbe, Korelacijske vježbe i Filozofiju odgoja kao zasebne predmete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije isteka ugovora, doktorirao je 2016. godine s diseratacijom iz filozofije biologije s temom &ldquo;Problem vrste i suvremena biologija&rdquo;, pod mentorstvom cijenjenog hrvatskog filozofa <strong>Pavela Gregorića,</strong> koji je doktorirao na Oxfordu, radio kao izvanredni profesor na Hrvatskim studijima i trenutačno radi kao znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju, te prof. dr. sc. <strong>Damjana Franjevića</strong> s Biolo&scaron;kog odsjeka PMF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Problemi s ugovorom</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor koji je sklopio trebao je isteći zadnjeg dana listopada 2016., no Bruno mi je rekao u razgovoru da su u rujnu s njim potpisali aneks ugovora prema kojemu je trebao biti produljen na neodređeno sve dok se ne okonča natječaj za poslijedoktoranda. Međutim, nakon toga za njega počinju problemi. Četiri dana prije istjecanja ugovora dobio je preko e-maila obavijest o isteku ugovora. Sve je zavr&scaron;ilo na sudu na kojemu je voditelj studija svjedočio da su oni produljenje ugovora napravili protuzakonito. Sud je odlučio da je zbog toga aneks ugovora ni&scaron;tavan, a Bruno se na&scaron;ao na &ldquo;ulici&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To me je posve ubilo jer mi nije bilo jasno kako je to moguće da mi institucija uruči ugovor koji je protuzakonit bez ikakvih sankcija za njih&rdquo;, odgovora mi Bruno na pitanje kako se osjećao u tim trenucima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je imao 10 godina iskustva kao predavač na fakultetu, a radio je i u državnom povjerenstvu za natjecanje iz filozofije, novi posao u struci nije mogao tako lako naći, tako da je na molbe za poslove u &scaron;kolama redovito dobivao odbijenice. &ldquo;To me je deprimiralo jer mi se činilo da u nekoj normalnoj zemlji, gdje postoje pravila i kriteriji, ne bih trebao imati problema ako već 10 godina predajem, imam super referencije i evaluacije od studenata&rdquo;, kaže Bruno.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Turistički vodič na biciklu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nije čekao da mu posao dođe sam od sebe, pa je 2017. godine zavr&scaron;io za turističkog vodiča te se odmah potom zaposlio na obali gdje je tri tjedna vodio &ldquo;Bike and Boat&rdquo; biciklističke ture po srednjem Jadranu. To mu se svidjelo jer je inače volio bicikliranje. Nakon toga se vratio u Zagreb, gdje se zaposlio na sličnom poslu kod dva dečka koji su mu se činili &ldquo;cool&rdquo; u tek pokrenutoj firmi. Odmah su mu rekli da mu ne mogu puno platiti. Tako je za oko 3500 kuna počeo voditi ture na biciklima pokazujući turistima znamenitosti Zagreba. Prvi tjedan im je složio ured, formirao obje ture koje je firma vodila, a održavao je i bicikle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To mi je u startu bilo u redu, dogovorili smo se da radim pet dana u tjednu a dva dana da sam slobodan. Dao sam srce u to, rekao sam i da mogu dulje ostati ako im &lsquo;gori&rsquo;, tj. da mi neće biti problem ako zatrebam.&rdquo; Međutim, onda se dogodila &ldquo;klasična hrvatska priča&rdquo;, kako kaže. Budući da sam bio jedini zaposleni, pitali su ga da dođe raditi jednu subotu, pa drugu, da bi to postalo svaki vikend u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije, kada su na njegovu preporuku zaposlili jo&scaron; jednog radnika, željeli su mu platiti jo&scaron; manje novca nego dok je radio sam, &scaron;to mu je bilo premalo za količinu posla koju je morao odrađivati. Nezadovoljstvo se nakupilo i u srpnju 2018. godine uručuje otkaz. &ldquo;Imao sam osjećaj da me iskori&scaron;tavaju za kikiriki od novca.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlio se na &scaron;est mjeseci u jednom velikom trgovačkom lancu gdje je slagao police i skupljao kartone. Posao nije bio toliko lo&scaron; i tvrtka je bila korektna, kaže, jedino je bio problem &scaron;to je osjećao da nije bio za njega, iako mu je privremeno odgovarao budući da je mogao &ldquo;isključiti mozak&rdquo; i ne razmi&scaron;ljati o nezahvalnoj situaciji u kojoj se na&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Odlazak u nepoznato</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je preko interneta, dok je u slobodno vrijeme igrao videoigre, upoznao <strong>Tinu</strong> iz Danske koja je tada bila u jednako lo&scaron;oj situaciji. &ldquo;Tu smo se na&scaron;li, počeli pričati o tome kako smo u sličnim situacijama. U jednom trenutku mi je prekipjelo i odlučio sam otići iz Hrvatske u Dansku, u nepoznato&rdquo;, prepričava Bruno kako je do&scaron;lo do toga da je zavr&scaron;io u toj nordijskoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Meni je taj moment, kada sam sjeo u automobil sa svim svojim stvarima, nevjerojatan. Cijeli moj život je bio u tom autu&rdquo;, nastavlja svoju priču Bruno i kaže da se uputio u avanturu za Kopenhagen. &ldquo;Kada sam do&scaron;ao prva slika koja mi se urezala u pamćenje je most između otoka Fyn i otoka Sjaelland. Tada sam nazvao Tinu da vidim je li doma. Rekla je da jest i to mi se sve u tom trenutku učinilo &lsquo;suludo&rsquo;, nisam mogao vjerovati da sam to doista napravio.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Posao čistača stepenica</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Za samo tjedan dana od kada je do&scaron;ao u Dansku zaposlio se kao čistač stepenica. Prva star koja ga je odmah iznenadila je da ga je poslodavac pitao koliko sati želi raditi. &ldquo;20, 30, 37 sati? Tu sam totalno ostao u &scaron;oku, jer mi je u glavi bilo da će mi valjda on reći koliko ću raditi.&rdquo; U nevjerici je rekao da želi raditi između 30 i 35 sati. Radni tjedan je tamo, inače, 37 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga stvar koja ga je iznenadila je da kao radnik u Danskoj ima&scaron; pravo odbiti određene poslove. Primjerice, navodi da u njegovoj firmi postoji raspodjela poslova na či&scaron;ćenje stepenica, stanova, či&scaron;ćenje ureda, detaljno či&scaron;ćenje itd. Nakon nekog vremena, odbio je čistiti urede jer je shvatio da to nije za njega. &ldquo;Bilo mi je neobično da mogu odbiti posao. Prihvatio sam posao či&scaron;ćenja stepenica te sam sam sebi kreirao radni tjedan.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju plaća, u početku, dok nije naučio raditi posao i ubrzao se, bio je plaćen po satu &ndash; 125 kruna bruto po satu, &scaron;to je ekvivalent 125 kuna. Kasnije, kada se ubrzao, a plaća stabilizirala, dobivao je oko 13.000 kuna neto za otprilike 140 sati posla mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posao mu se zasad sviđa jer dobije tjedni raspored či&scaron;ćenja stubi&scaron;ta i sam odlučuje kada će to obaviti u danu, budući da mu je zadano radno vrijeme od 7 do 19 sati. &ldquo;Odem i napravim posao kada mi odgovara, neovisno o dobu dana&rdquo;, a dodaje i da sada zna obaviti posao i prije vremena. &Scaron;efu je jedino bitno da se klijent ne žali i da je kvaliteta obavljenog posla na nivou. No, nagla&scaron;ava da je to posebnost tog posla i da bi na nekom drugom poslu vjerojatno bilo drukčije.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Danski kao uvjet integracije u dru&scaron;tvo</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je preko aplikacije počeo učiti danski, a u rujnu kreće u &scaron;kolu kako bi ga &scaron;to bolje i prije naučio. &ldquo;U trenutku kada položi&scaron; danski sva vrata su otvorena. Dok ga ne zna&scaron;, poslovi su ograničeni na poslove u kojima nisi u direktnom kontaktu s klijentima&rdquo;, govori Bruno koji si je odredio i ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratkoročni mu je cilj naći posao koji bi bio bolje plaćen ili koji bi bio u njegovoj sferi interesa. Srednjoročni cilj je da nauči programirati, HTML, JavaScript i nauči se služiti grupom softwarea koje treba znati da bi mogao raditi kao sistemski administrator. &ldquo;Dugoročni cilj mi je naučiti danski koji je nužan za potpunu integraciju u dru&scaron;tvo i eventualno rad u &scaron;koli, a onda i &scaron;vedski i norve&scaron;ki koji su dosta slični danskom&rdquo;, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Život je skuplji</h3> <p>&nbsp;</p> <p>S Brunom sam razgovarao i o cijenama i životu u Danskoj. Kaže da su cijene hrane, pića, slatki&scaron;a i ostalih svakodnevnih proizvoda u supermarketima u Hrvatskoj u prosjeku oko 10 posto niže. U Danskoj se, primjerice, mlijeko ne može naći ispod osam kuna po litri, ali se zato gusti sok za razrjeđivanje može kupiti već za sedam kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kopenhagenu i Roskildeu, gdje je boravio, kaže da su inače sve uslužne djelatnosti izuzetno skupe, poput primjerice restorana ili kina. Cijena jedne kinoulaznice stoji 105 kuna po osobi. Cijene jela u &ldquo;normalnim&rdquo; restoranima su između 200 i 400 kuna po osobi, a u skupljim restoranim od 600 do 800 kuna. Dodu&scaron;e, kaže da postoji puno malih restorana s brzom hranom gdje se prodaju kebabi po cijeni između 45 i 65 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smje&scaron;taj je također jako skup. U slučaju soba u stanu cijene variraju, tako da ih se može naći po cijeni od 3000 do 7000 kuna mjesečno, ovisno o četvrti, pogledu, namje&scaron;tenosti itd. &ldquo;Ja živim s Tinom u stanu u centru Roskildea i nas taj stan s režijama dođe 10.000 kuna mjesečno.&rdquo; Na gorivo potro&scaron;i oko 600 kuna mjesečno. Nije pažljivo pratio, no čini mu se da su cijene goriva u Danskoj ne&scaron;to niže.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Odsutnost korupcije i radna etika</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kakvi su mu prvi dojmovi vezano za dansko dru&scaron;tvo, Bruno je prvo rekao kako mu je &ldquo;osvježenje&rdquo; potpuna odsutnost korupcije pri zapo&scaron;ljavanju. &ldquo;Ovdje je strani pojam da preko veze dobije&scaron; posao. Jedna cura mi je čak rekla, kada sam joj ispričao kako se u Hrvatskoj dobiva posao: &lsquo;To je tako srednjovjekovno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, dodaje kako je bila aktualna priča o pranju novca Dansk Banka za rusku mafiju. Kaže da je Dance ta afera &scaron;okirala i da su sve promatrali s nevjericom. &ldquo;Prije te afere otkrili su nekoliko firmi koje su kroz porezne oaze na legalan način izbjegavale plaćanje poreza. Slučaj s Dansk Bankom je bio prvi gdje je danska banka bila direktno umije&scaron;ana u korupciju na toj razini. Reakcija je bila da su odmah poduzeli mjere da se to ponovno ne dogodi.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odu&scaron;evila ga je također i radna etika Danaca za koju kaže da je &ldquo;predivna&rdquo;. Djeca s 13 godina lagano ulaze u svijet rada, radeći po nekoliko sati tjedno. Kada napune 18 godina od njih se očekuje da imaju formirane radne navike i da se odsele od roditelja. Kao eventualni problem kod Danaca vidi njihovu potpunu predanost radu, &scaron;to se manifestira na način da se ne mogu opustiti i prepustiti trenutku. Usmjereni su na rad i &scaron;tednju, no kaže kako je dobio dojam da među Dancima vrijedi &ldquo;Janteov zakon&rdquo;, koji nalaže kako se ne smije isticati i misliti da ste na bilo koji način bolji od drugih. &ldquo;Ako radi&scaron; bolje plaćen posao ili si kupi&scaron; neku luksuznu stvar, automobil ili kuću dru&scaron;tvo će te promatrati podozrivo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimalo me je i koliko se Danci razlikuju od Hrvata. Potvrdio mi je pretpostavku da su mnogo zatvoreniji od Hrvata. Kao primjer navodi sebe koji je za hrvatske standarde bio zatvoren, a u Danskoj se doima poput ekstroverta. Takva se osobnost, kaže, odražava i na ljubavne odnose parova, tako da u slučaju nesuglasica drukčije reagiraju nego prosječan hrvatski par. Danski parovi skloniji su potiskivanju pravih osjećaja i nastoje izgladiti stvar uljuđenim i naoko finim razgovorom bez pretjeranog podizanja glasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to će sudbina donijeti Bruni, hoće li stubi&scaron;te biti put do raja, samo vrijeme može pokazati. Kaže da mu je super živjeti u Danskoj, iako mu zna nedostajati ispijanje kava u kafićima koje tamo nije uobičajeno. Na pitanje planira li se vratiti u Hrvatsku nedvosmisleno odgovara: &ldquo;Ne planiram se vraćati, možda pod stare dane, ali u bližoj budućnosti ne. Osim za godi&scaron;nji. Konačno sam u zemlji gdje se trud i rad isplate.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://net.hr/danas/hrvatska/predavao-sam-u-zagrebu-na-faksu-a-sada-u-danskoj-perem-stubista-zivot-sam-strpao-u-auto-ono-sto-mi-je-rekla-cura-cinilo-mi-se-ludo/" target="_blank"><em><strong>Net.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-019-danska.jpgNjemački investitor traži lokaciju za poslovanje u BiH http://grude.com/clanak/?i=131550131550Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-tekstil-odijela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veličina potrebnog poslovnog prostora koji bi investitor unajmio iznosi 200 metara kvadratnih a uz mogućnost proširenja.<p>&nbsp;</p> <p>Njemačka kompanija traži pogodnu lokaciju za investiranje i najam poslovnog prostora u BiH, objavljeno je iz Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna BiH, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna djelatnost kompanije je tekstilna industrija, odnosno proizvodnja ostale odjeće i pribora za odjeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veličina potrebnog poslovnog prostora koji bi investitor unajmio iznosi 200 metara kvadratnih a uz mogućnost pro&scaron;irenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okvirna lokacija za najam i zapo&scaron;ljavanje radnika je centralna, zapadna i sjeverna Bosna i Hercegovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani ponuđači trebaju svoje ponude poslati najkasnije do ponedjeljka, 2. rujna/septembra ove godine, a vi&scaron;e detalja o načinu prijave potražite <a title="REZ Agencija" href="https://www.rez.ba/vijesti-bs/njemacki-investitor-trazi-lokaciju-za-poslovanje-najam-poslovnog-prostora/" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-tekstil-odijela.jpgCijene goriva u BiH unatoč najavljenim pojeftinjenjima i dalje istehttp://grude.com/clanak/?i=131543131543Grude.com - klik u svijetSun, 25 Aug 2019 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-15-tankanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojeftinjenje su bili najavljivali i iz Udruge prometnika naftnih derivata FBiH<p><br />Cijene nafte na svjetskom trži&scaron;tu pale su za vi&scaron;e od 4,5 posto i na najnižoj su razini u posljednjih sedam mjeseci. Na benzinskim crpkama u Hrvatskoj već je počelo snižavanje cijena goriva, ali su niže cijene goriva u BiH i dalje na čekanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se pad cijena goriva očekivao i na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini to se do sada nije dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojeftinjenje su najavljivali i iz Udruge prometnika naftnih derivata FBiH. Predsjednik ove udruge Milenko Bo&scaron;ković već je ranije u razgovoru za BHRT izjavio kako je za logično očekivati pad cijena goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trgovci uvijek vjerno prate nabavne rafinerijske cijene. U ovom trenutku dolazi do pada sirove nafte", izjavio je Bo&scaron;ković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, od najave pojeftinjenja goriva pro&scaron;le je desetak dana, a cijene su i dalje ostale iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj su pak od 20. kolovoza niže cijene goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Litra najprodavanijeg Eurosupera 95 pala je za jo&scaron; 8 lipa i sada iznosi prosječno 9,70 kuna. Eurodizel je jeftiniji za 4 lipe po litri i sada stoji 9,53 kune. Autoplin je pojeftinio za 5 lipa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-15-tankanje.jpgVodopad Kravica obara rekorde posjećenosti iako još nije povezan javnim prijevozom s Mostaromhttp://grude.com/clanak/?i=131519131519Grude.com - klik u svijetFri, 23 Aug 2019 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-20-ljubuski-kravica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostar tijekom cijele godine posjećuju rijeke turista, a kako govore brojni turistički radnici, većina ih dolazi bez automobila.<p><br />Lo&scaron;a prometna povezanost jedan je od glavnih problema na&scaron;eg turizma. Nevjerojatno zvuči podatak da vodopad Kravica, koji obara rekorde po posjećenosti, nije povezan autobusnom linijom s Mostarom, sredi&scaron;tem hercegovačke regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do početka kolovoza popularnu turističku destinaciju na granici s Hrvatskom, u općini Ljubu&scaron;ki, posjetilo je vi&scaron;e od 155 tisuća turista. Toliko je prodano karata, najvi&scaron;e Talijanima i Poljacima, ali nikome tko je do Kravice do&scaron;ao redovitom autobusnom linijom iz Mostara, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar tijekom cijele godine posjećuju rijeke turista, a kako govore brojni turistički radnici, većina ih dolazi bez automobila. Prosječan turist u Mostaru, onaj koji barem jednu noć odsjeda u gradu na Neretvi, je mlađi od trideset godina, putuje obično u dru&scaron;tvu, s ruksakom na leđima i ovu destinaciju je odabrao i zbog relativno niskih cijena. Takvi ovise o javnom prijevozu. U Mostar Busu su kazali da oni prometuju samo na području Mostara, ali činjenica imaju i liniju za Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Andrija Kre&scaron;ić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije kaže da je &scaron;teta da takva linija ne postoji te kako bi ona sasvim sigurno odlično poslovala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je stvar privatne ideje i inicijative, mi ćemo jednu takvu liniju sigurno pozdraviti. Turistička zajednica nema sredstava subvencionirati neki sličan projekt, ali svi bi bili sretni da se ona uspostavi", kazao je Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji ipak žele vidjeti Kravice oslanjaju se na turističke obilaske kombijima koje organiziraju agencije ili pojedinci. Takvi obilasci uključuju i posjete drugim zanimljivostima poput Blagaja i Počitelja te obično iznose oko 30 eura. Autobusna linija između Mostara i Kravice približila ove dvije važne turističke točke u Hercegovini, a turističkim radnicima ostavila jo&scaron; malo zarade. Zaradili bi sigurno i prijevoznici.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-20-ljubuski-kravica.jpg''Narodnom'' farmom protiv klimatskih promjenahttp://grude.com/clanak/?i=131481131481Grude.com - klik u svijetTue, 20 Aug 2019 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-20-farma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svinje se valjaju u blatu, krave preživaju, kokoši hodaju voćnjakom... idilična je to slika s nizozemske farme koja ipak nije tako tradicionalna kakvom se čini.<p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici i upravitelji toga dobra stotine su lokalnih potro&scaron;ača. Njihov je cilj promijeniti navike Nizozemaca, jednoj od nizinskih zemalja koja bi mogla biti ugrožena klimatskim promjenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 200 obitelji odlučuje &scaron;to će se na farmi proizvoditi i &scaron;to će oni na koncu jesti. Pritom zapo&scaron;ljavaju seljake koji se brinu o životinjama, voćnjaku i povrtnjaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Glavni je cilj da na&scaron;i članovi jedu prirodne proizvode, uzgojene blizu mjesta gdje žive i to na najodrživiji mogući način, kaže Douew Korting, jedan od voditelja farme blizu Boxtela u južnoj Nizozemskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članarina je 2000 eura jednokratno, a potom se plaća tjedna naknada od 10 eura po osobi. Članovi zauzvrat dobiju hranu koju žele, lokalnu i sezonsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Farma je od grada udaljena 10 minuta vožnje biciklom. Prostire se na 20 hektara i ima 15 krava, 20 svinja i 500 koko&scaron;i. Proizvodi se ono &scaron;to kolektivno odluče članovi kojima u tom slučaju pripada i njihov dio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelji svake subote dolaze na farmu, često biciklima, kako bi napunili torbe mesom, jajima, voćem ili povrćem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve se vrti oko prirode</strong></p> <p>Ideja vodilje farme poznate kao Herenboerderij (narodna farma na nizozemskom), je da se sve vrti oko prirode, čak i kad se koristi moderna tehnologija, kaže osnivač Geert van der Veer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nizozemska je poznata po svojoj intenzivnoj poljoprivredi i druga je svjetska izvoznica poljoprivrednih proizvoda nakon Sjedinjenih Država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kako četvrtina Nizozemske leži ispod razine more, država je posebno osjetljiva na globalno zagrijavanje u kojem upravo poljoprivreda igra veliku ulogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UN je nedavno upozorio da se način na koji svijet koristi zemlju za proizvodnju hrane mora hitno promijeniti kako bi se suzbilo globalno zagrijavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;em se sustavu proizvodnje hrane ne&scaron;to mora iz temelja promijeniti ako želimo da nam noge ostanu suhe, kaže Van der Veer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nizozemska ministrica poljoprivrede Carola Schouten u lipnju je obznanila novi plan vrijedan 135 milijuna eura kojim bi se poljoprivrednicima trebao olak&scaron;ati prijelaz na "kružnu" poljoprivredu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj, kaže se u planu, vi&scaron;e nije da se "proizvodi &scaron;to je jeftinije moguće, već da se proizvodi sa &scaron;to manje gubitaka sirovog materijala i da se bolje upravlja tlom, vodom i prirodom".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Roboti i dronovi</strong></p> <p>U Nizozemskoj će se uskoro, ovaj put u sredi&scaron;njem dijelu zemlje, uskoro otvoriti druga narodna farma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Van der Veer nagla&scaron;ava da oni ne odbacuju novu tehnologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moramo se vratiti na poljoprivredu iz 50-ih godina pro&scaron;log stoljeća, kada smo jo&scaron; znali &scaron;to radimo, ali koristeći se pritom modernom tehnologijom, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok to govori pod njegovim se nogama motaju koko&scaron;i, koje svojim izmetom fertiliziraju biljke &scaron;to rastu između drveća premda će i same jednog dana postati hrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peradi će se uskoro pridružiti robot koji može osjetiti kada je voće zrelo. Stiže i dron koji će iz zraka nadgledati polja i smanjiti potrebu za radnom snagom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je sigurno jest da se poljoprivreda apsolutno mora promijeniti, zaključio je Korting.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-20-farma.jpgAluminij: Kinezi koji zapošljavaju 80 tisuća ljudi i vlasnik Tel Aviva analiziraju stanjehttp://grude.com/clanak/?i=131479131479Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka China Machinery Engineering Corporation (CMEC) zainteresirana je za Aluminij, a ovih dana rade dubinsku analizu nakon čega će biti poznato više detalja.<p>&nbsp;</p> <p>Kineska tvrtka zapo&scaron;ljava 80 tisuća ljudi, a u BiH već posluje i to kod Tomislavgrada gdje je u projektu vjetroelektrane Gradina koji je vrijedan 150 milijuna eura. Također, rade i u Srbiji projekt TE Kostolac, treći blok, vrijedan 613 milijuna eura, &scaron;to je oko milijardu i pol maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poslu u Europi zastupa ih izraelska tvrtka čiji je vlasnik Amir Gross Kabiri, vlasnik nogometnog kluba Hapoel Tel-Aviv i kolekcionar umjetnina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako je vjerovati pisanju portala Klix, tenutno se pregovara s Kriznim stožerom Aluminija, a simptomatično je da se izbjeglo Vladu Federacije BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-aluminij.jpgPreminuo je osnivač JYSK-a, zapošljavao je 23 tisuće ljudihttp://grude.com/clanak/?i=131472131472Grude.com - klik u svijetMon, 19 Aug 2019 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-19-lars-larsen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u 71. godini života preminuo Lars Larsen, osnivač JYSK-a. Među kolegama je imao nadimak “Trgovac”. Larsen je preminuo u svom domu nedaleko od Silkeborga, u Danskoj, u krugu najbližih članovima svoje obitelji, objavili su iz tvrtke.<p>&nbsp;</p> <p>Lars Larsen ostavio je iza sebe ženu Kristine, njihovo dvoje djece i četvero unučadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Danas smo izgubili na&scaron;eg oca, supruga i djeda, a Danska je izgubila uistinu izvanrednog trgovca. Svima će nam nedostajati i ovo je velik gubitak no dat ćemo sve od sebe da nastavimo dalje u razvoju njegovog impresivnog životnog djela,&rdquo; rekao je sin Larsa Larsena, Jacob Brunsborg, koji je u lipnju nakon povlačenja njegova oca preuzeo poziciju predsjednika Lars Larsen grupacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lars Larsen je kompaniju osnovao 1979. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Njegovo životno djelo se nastavlja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao osnivač JYSK-a, Lars Larsen je bio za&scaron;titno lice kompanije do lipnja 2019., kada mu je dijagnosticiran rak jetre, nakon čega je ulogu predsjednika Lars Larsen grupacije prepustio svom sinu, Jacobu Brunsborgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkako je JYSK pro&scaron;irio svoje poslovanje iz Danske na Njemačku daleke 1984., JYSK grupacija je podijeljena na dva entiteta: JYSK Nordic, koji posluje u trgovinama u dvadeset zemalja, te D&Auml;NISCHES BETTENLAGER, koji posluje u trgovinama u sedam zemalja. Preostalih 25 zemalja dio su koncepta JYSK fran&scaron;ize. JYSK je međunarodni lanac trgovina sa skandinavskim korjenima koja prodaje sve za dom. Prva trgovina otvorena je&nbsp;1979. u Danskoj, a danas&nbsp;JYSK broji preko 2800 trgovina sa 23 000 zaposlenih u 52 države. U Njemačkoj i Austriji posluje pod imenom D&auml;nisches Bettenlager, a u ostatku svijeta pod imenom&nbsp;JYSK. Godi&scaron;nji promet grupacije&nbsp;iznosi oko 3,58 milijardi eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-19-lars-larsen.jpgMali poduzetnici! Imate li ove tri navike, ugrožavate svoj biznis, a da ni ne znatehttp://grude.com/clanak/?i=131464131464Grude.com - klik u svijetSun, 18 Aug 2019 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-businessman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svijetu malog poduzetništva, sve se događa na umanjenoj skali: manji prihodi, manje zaposlenih, manji tržišni idjeli. Prednost takvog načina funkcioniranja je prilagodljivost, ali postoje i mane.<p>&nbsp;</p> <p>Najgora je ta &scaron;to čak i mala zapreka, kakvu velika korporacija ne bi niti uočila, može postati katastrofalna po mali biznis. Savjeti za male poduzetnike rijetko se bave ovakvim temama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Magazin Inc. pi&scaron;e o tri naizgled bezazlene navike malih poduzetnika, koje mogu imati fatalan učinak po njihov biznis:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Nedovoljno spavanja<br />Istraživanja o nedostatku sna su prilično jasna: nedovoljno spavanja je lo&scaron;e. Na žalost, to je ujedno i jedna od onih stvari koje je lako ignorirati. U konačnici, poduzetnička kultura cijeni uporan, neumoran rad vi&scaron;e nego luksuz spavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavna studija pokazuje da bi mali poduzetnici trebali dobro razmisliti o tome kada odlaze na spavanje. Istraživanje obavljeno u lipnju u časopisu Sleep govori da nedostatak sna utječe na na&scaron;u moć odlučivanja kad je riječ o neizvjesnosti i neočekivanim situacijama. Studija je utvrdila da neispavani ispitanici nisu bili u mogućnosti prilagoditi se novim podražajima kako bi donijeli pravu odluku, niti su smatrali da je važno utvrditi koja je odluka ispravna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zvuči ba&scaron; kao ne&scaron;to čemu bi vlasnici malih biznisa trebali težiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Kori&scaron;tenje svog kućnog ureda vi&scaron;e kao &ldquo;kućnog&rdquo; nego kao &ldquo;ureda&rdquo;<br />Internet je učinio kućni ured unosnijim nego je bio prije 20 godina, a rad kod kuće je izvrstan način za u&scaron;tedu novca dok posao ne krene. Ono &scaron;to mnogi mali poduzetnici koji kreću od kuće ne shvaćaju je da je psiholo&scaron;ko razgraničenje između radnog prostora i prostora za odmor esencijalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredski prostor koji ste uredili u svom domu koristite samo za rad, kako biste pobolj&scaron;ali produktivnosti te izbjegli uobičajene zamke koje vam odvlače pažnju i ru&scaron;e motivaciju. Evo i malo savjeta o tome kako urediti svoj radni stol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Upotreba jednog smartphonea ili tableta za sve<br />Pametni telefoni i tableti su praktični. I prepraktični. Možemo se u trenutku prebaciti s pregledavanja izlaznih faktura na zabavljanje djece na stražnjem sjedi&scaron;tu automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje istog uređaja za poslovne i privatne potrebe donosi svoj rizik. Očiti rizik je da uređaj može lako biti uni&scaron;ten, i onda biznismen mora juriti da kupi novi, &scaron;to ko&scaron;ta. To je scenarij u najboljem slučaju &ndash; ako su podaci bili pohranjeni u cloudu ili ako je postojala sigurnosna kopija. Ako nisu, cijena zamjene uređaja je mnogo veća. Manje očiti rizik je taj &scaron;to čim vi&scaron;e se uređaj koristi, i &scaron;to vi&scaron;e ljudi ga koristi, veća je &scaron;ansa za zarazu malwareom, uspje&scaron;an phishing napad (oko 10 posto ljudi jo&scaron; uvijek otvara linkove iz nepoznatih email poruka) ili to da dijete skine neku neželjenu aplikaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Virusi su sami po sebi problem, ali gubitak ili hakiranje podataka imaju potencijal da stvore veliki tro&scaron;ak i u vidu gubitka klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnici moraju imati velike ideje &ndash; tako mogu svoje snove pretvoriti u unosnu stvarnost. Ali, ponekad nam male stvari mogu postati nepremostive zapreke na putu do uspjeha. Budite svjesni suptilnih načina na koje va&scaron;e navike mogu zaustaviti va&scaron; uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borite se i ostanite na putu do uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Stratego.hr</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-businessman.jpgEuroherc osiguranje zapošljava 345 radnika i ima milijunsku polugodišnju neto dobithttp://grude.com/clanak/?i=131447131447Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-29-017_euroherc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kapital i rezerve društva narasli su na 29,88 milijuna KM, nakon 29,15 mil. KM u prvom polugodištu 2018. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje d.d. Sarajevo ostvarilo je dobit poslije poreza u periodu siječanj - lipanj2019. godine od 4,30 milijuna KM, izvje&scaron;tava Indikator.ba na osnovu financijskog izvje&scaron;ća osiguravatelja dostavljenog Sarajevskoj burzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Financijski rezultat blago je pobolj&scaron;an u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila 4,25 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc je zabilježio rast fakturiranih premijea za 6,9 posto na 31,1 milijun KM, sa 29,1 milijun KM u istom periodu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo je imalo neto izdatke za osigurane slučajeve od 13,83 milijuna KM, &scaron;to je povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada su ovi izdaci bili 12,68 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kapital i rezerve dru&scaron;tva narasli su na 29,88 milijuna KM, nakon 29,15 mil. KM u prvom polugodi&scaron;tu 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje zapo&scaron;ljava 345 radnika, a posluje putem 7 poslovnih jedinica i predstavni&scaron;tava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euroherc osiguranje d.d. Sarajevo ima 23 vlasnika, a najveći pojedinačni dioničar je Euroherc osiguranje d.d. Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladenka Grgić posjeduje 15 posto dionica, Husnija Kurtović 6 posto, Agram d.d. 4,7 posto, i tako dalje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-29-017_euroherc.jpgNjemačka klizi u recesiju! Gospodarstvo pada! Za Hrvate slijede teški danihttp://grude.com/clanak/?i=131431131431Grude.com - klik u svijetWed, 14 Aug 2019 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje i narode, uključujući i Hrvate iz Hrvatske i BiH. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništva EU-a, stvaraju oko 21 posto BDP-a, a njezin izvoz čini 24 posto izvoza svih članica EU-a.<p>&nbsp;</p> <p>Aktivnosti u njemačkom gospodarstvu pale su u drugom tromjesečju u okruženju trgovinskog rata SAD-a i Kine i prijetnje izlaska Velike Britanije iz Europske unije bez dogovora, pokazuju danas objavljeni službeni podaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od travnja do lipnja njemački bruto domaći proizvod (BDP) skliznuo je 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao 0,4 posto, izvijestio je državni statistički ured Destatis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je drugi put u proteklih 12 mjeseci da gospodarstvo bilježi pad - aktivnosti su se smanjile i u trećem pro&scaron;logodi&scaron;njem kvartalu, ali je Njemačka ipak izbjegla recesiju budući da su aktivnosti u posljednja tri mjeseca 2018. stagnirale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tehničkim definicijama, recesija nastupa kada aktivnosti padaju na tromjesečnoj razini dva tromjesečja zaredom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na godi&scaron;njoj razini gospodarske su aktivnosti u drugom tromjesečju stagnirale.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-njemacka.jpgMate Rimac u novoj poslovnoj suradnji sa Audijemhttp://grude.com/clanak/?i=131408131408Grude.com - klik u svijetMon, 12 Aug 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-12-audi-r8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac već surađuje s Porscheom, a priča se i o suradnji s Bugattijem i Lamborghinijem. tvrtkama iz Volkswagen Grupe.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Audijeve uprave Bram Schot je u svibnju rekao da se aktivno razmi&scaron;lja o budućnosti modela R8, a magazin CAR pi&scaron;e da će ipak dobiti nasljednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasljednik Audija R8 će biti električni model koji će debitirati 2023. ili 2024. godine, a koji će zajednički razvijati njemački gigant Audi i hrvatska kompanija Rimac Automobili. Audi će ga navodno nazvati RS e-tron, pi&scaron;e Biznis.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac već surađuje s Porscheom, a priča se i o suradnji s Bugattijem i Lamborghinijem. tvrtkama iz Volkswagen Grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac će se navodno pobrinuti za četiri električna motora i baterijama s mogućno&scaron;ću brzog punjenja. Cijena osnovnog modela će biti ne&scaron;to manje od 200.000 eura, a automobil će zahvaljujući pogonu na sva četiri točka od 0 do 100 km/h ubrzavati za 2,5 sekundi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, to nije sve. Audi će dobiti baterije s najnovijom tehnologijom koje će imati veći kapacitet i ponuditi veći domet. Tvrtka surađuje i s Porscheom te bi mogla koristiti elemente J1 platforme koju koristi Taycan. Budući automobil će podržavati bežično punjenje, imat će aluminijsku monokoknu &scaron;asiju, domet od gotovo 500 km, a ukupna snaga će iznositi 938 KS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Audi je ozbiljan kada je riječ o električnim automobilima, a snažan električni sportski automobil bi poslužio kao dokaz tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-12-audi-r8.jpgNikad moćnija Elektroprivreda HZ HB: Dionice u jednom danu skočile 8,41 postohttp://grude.com/clanak/?i=131381131381Grude.com - klik u svijetFri, 09 Aug 2019 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na trgovanju na Sarajevskoj burzi danas je ostvaren promet od 4.681.920,02 KM. U sklopu 74 transakcije prometovano je 449.235 vrijednosnih papira.<p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta JP Elektroprivreda HZHB Mostar (JPEMR) od 8,41 posto i dostigle su cijenu od 24,50 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao Teledigital d.d. Sarajevo (TTRSR) od 4,21 posto s cijenom od 33 KM, priopćeno je iz Sarajevske burze, prenosi Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-ephzhb.jpgVioleta želi čiste račune, a nekima oko Laste to se ne sviđahttp://grude.com/clanak/?i=131367131367Grude.com - klik u svijetThu, 08 Aug 2019 19:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na aukciji polovicom lipnja, ove godine, Tvornica keksa i vafla “Lasta” Čapljina, poduzeće u stečaju, dobila je novog vlasnika.<p><br /><br />Kupac je tvrtka &ldquo;Violeta d.o.o.&rdquo; iz Gruda.</p> <p><br /><br />Međutim, razgovori oko potpisivanja kupoprodajnog ugovora jo&scaron; se vode, potvrdila je to Behrija Huseinbegović, stečajna upraviteljica za <a href="https://caportal.net/2019/08/08/violeta-zeli-ciste-racune-kao-i-zemljiste-koje-su-uzurpirali-capljinci/">Čapljinski portal</a>.</p> <p><br /><br />S jedne strane kupac traži čiste račune, &scaron;to uz računovodstvene podatke, podrazumijeva i či&scaron;ćenje dijela kruga koji se prema skici Geoportala prostire na 6,3 hektara.</p> <p><br /><br />Na dijelu tog prostora građani su uzgajali različite vrste voća i povrća, a trenutačno je u tijeku priprema i tog prostora, koji se prostire sve do željezničke pruge.</p> <p><br /><br />Potpisivanje kupoprodajnog ugovora obavit će se tek nakon potpunog sagledavanja svih činjenica i potpunog uređenja kruga, odnosno novi vlasnik očito želi u svakom pogledu čiste račune.</p> <p><br /><br />Tek tada će se znati i iznos za koji je tvrtka &ldquo;Lasta&rdquo; u stečaju prodana.</p> <p><br /><br />Kako Čapljinski portal podsjeća, aukcija u lipnju bila je četvrta za prodaju nekretnina, opreme i nematerijalne imovine. Na prvoj aukciji cijena &ldquo;Laste&rdquo; iznosila je 11,2 milijuna KM, na drugoj 9,2 milijuna, a na trećoj 8,4 milijuna KM.</p> <p><br /><br />Inače, novi vlasnik je preuzeo obvezu nastaviti obnovljenu proizvodnju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-lasta.jpgCeste Mostar traže 44 djelatnika za Grude, Mostar, Kiseljak, Orašje, Livnohttp://grude.com/clanak/?i=131358131358Grude.com - klik u svijetThu, 08 Aug 2019 08:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-08-ceste-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>CESTE d.d. MOSTAR objavljile su oglas za prijem radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, traže 44 djelatnika:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA MOSTAR</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 5 (pet) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV vozač specijalnih vozila i strojeva &ndash; KV radnik 1 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA GRUDE</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 4 (četiri) izvr&scaron;itelja<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 2 &ndash; KV radnik 2-1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA KISELJAK</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1- 4 (četiri) izvr&scaron;itelja<br />Cestar 3 &ndash; radnik 3- 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV vozač teretnih vozila &ndash; KV radnik 2- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5- 3 (tri) izvr&scaron;itelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA ORA&Scaron;JE</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1- 5 (pet) izvr&scaron;itelja<br />Vozač poluteretnih vozila &ndash; KV radnik 5- 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5- 2 (dva) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNIČKA ISPOSTAVA LIVNO</strong></p> <p>Cestar 1 &ndash; radnik 1 &ndash; 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />Cestar 3 &ndash; radnik 3 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV rukovatelj strojem 2 &ndash; KV radnik 2- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV rukovatelj strojem 3 &ndash; KV radnik 5- 2 (dva) izvr&scaron;itelja<br />KV vozač teretnih vozila &ndash; KV radnik 2 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />KV autoelektričar &ndash; KV radnik 2 &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj<br />Referent za ophodnju cesta &ndash; ophodar &ndash; referent 5 &ndash; 2 (dva) izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren do 18. kolovoza, a vi&scaron;e o uvjetima na ovom <a title="Ceste Mostar" href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6662" target="_blank">LINKU</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-08-ceste-mostar.jpgS Mihaelom Lončar smilje rade bake od 91 i 87 godinahttp://grude.com/clanak/?i=131342131342Grude.com - klik u svijetTue, 06 Aug 2019 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-06-019-bake-smilje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad netko čuje da na polju rade ljudi koji imaju zajedno 178 godina, onda je prva misao da se radi o najmanje njih sedmero ili više. No iznenadili smo se kad smo u Kozarevcu, naselju kraj Đurđevca, na polju lavande Mihaele Lončar zatekli uz nju još dvije žene.<p>&nbsp;</p> <p>Mihaelina baka, <strong>Jana Sabađija</strong>, ima 91 godinu, dok teta <strong>Franciska Sabađija</strong>, ili kako je svi zovu Franca, ima 87 godina. No njih dvije to ne smeta pa na okućnici gotovo svakodnevno provedu sat ili dva kako bi nasad održavali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U berbi lavande Jana i Franca, kako je prvi objavio <strong><a href="https://podravski.hr/bake-jana-91-i-franca-87-glavna-su-mi-radna-snaga/" rel="nofollow">Podravski list,</a></strong>&nbsp;bile su udarne snage koje su srpom kosile plodove i Mihaeli pomogle da pobere nasad sa 600 grmova koje je posadila prije četiri godine. Ovogodi&scaron;nji urod je bio dobar pa Mihaela očekuje oko 2,5 litara eteričnog ulja i 150 litara hidrolata ili lavandine vodice. Poslije berbe slijedi su&scaron;enje i pakiranje u vrećice. I u tom su poslu vrijedne ruke dviju starica nezaobilazne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sinovi i ja kosimo travu uz grmove, ali to je manji dio posla, jer gotovo svakodnevno treba plijeviti travu i čistiti grmove. To rade moje desne ruke bez kojih ne bi uspjela u tom hobiju. Kad sam i krenula na &lsquo;rodnoj&rsquo; grudi prije četiri godine posaditi lavandu, pitala sam ih mogu li na njih računati, a one su mi u glas rekle da se ne usudim ni&scaron;ta bez njihove pomoći, jer im je posao na zemlji u krvi - govori profesorica geografije, koja s obitelji živi u Kalinovcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povjerenju nam je rekla kako je Kozarevac ipak mjesto u kojem je rođena i odrasla te je stoga lavanda bila u neku ruku i poveznica njezine djece s tim krajem. Kad smo razgovarali s dvije žene u poodmakloj dobi, rekle su nam da im je to sad jedini posao i da ga obavljaju s rado&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Posao nas &lsquo;tjera&rsquo; da ne sjedimo u kući, nego da budemo od koristi. Naučile smo tako. Cijeli život radimo i te&scaron;ko bi nam pao odlazak u &lsquo;mirovinu&rsquo; - govore veselo starice.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.24sata.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Franca je, uz rad na polju, 27 godina bila zvonarka. Nekoliko puta dnevno je zvonila, sve dok je imala snage u rukama povlačeći konopac kako bi pokrenula 300 kilograma te&scaron;ko zvono. Četiri godine starija Jana je, pak, uz rad na zemlji sate i dane, posebice one u zimi, provodila uz &scaron;ivaću ma&scaron;inu. Ne onu električnu, nego onu prastaru koju je nogama pokretala. Do prije koju godinu je aktivno &scaron;ivala, ali sad ma&scaron;ina stoji vi&scaron;e za ukras, jer nema kome &scaron;iti &ldquo;opravu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druže se i pomažu jedni drugima, a to im život čini ljep&scaron;im. Stoga Mihaela nije pogrije&scaron;ila kad je potražila vrijedne ruke dviju starica, koje su jedva dočekale da se aktiviraju, jer kažu da je najteže sjediti besposlen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-06-019-bake-smilje.jpegDašak moga zavičaja: Ajmo u Prodexhttp://grude.com/clanak/?i=131337131337Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 18:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-prodex.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otuđenost kao masovna boljka novog vremena, došla je i u naš kraj. Sve više se domaća susretljivost i otvorenost gube pred strogom računicom hladnog Zapada.<p>&nbsp;</p> <p>Na tro&scaron;kovnik se stavlja sve, i djeca, a pogotovo starci. U civilizaciji napretka sve če&scaron;će padamo na ispitu ljubavi. Tko zna nismo li se u potrazi za boljim poprilično pogubili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najteže se s novom pojavnosti nosi stariji svijet. Snovi o starenju uz unučad i brižnu djecu, padaju u vodu. Djeca nemaju vremena tj. nemaju ljubavi za one koji su im dali život. Obično ih smjeste u starački dom i čekaju??? Često je to i dobro rje&scaron;enje, ali starci ga ne poimaju tako. Nisu to njihova očekivanja, njihovi umorni pogledi traže obiteljsko okruženje i odgovor na pitanje &bdquo;Tko su na&scaron;i bližnji?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Manjina rodijaka Mi&scaron;kicu sinovi su smjestili u dom kad mu je umrla žena. Te&scaron;ko se on nosi s tim jer je morao ostaviti veliku kuću i zamijeniti je malom sobicom u domu, ali ne dopu&scaron;ta malodu&scaron;ju da ga pokori vodeći se onom &bdquo;pusti brigu na veselje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da nije Prodexa, umro bi od de&scaron;perancije &ndash; požali se Anđi i Manji kad su mu do&scaron;li u posjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Živim od sride do sride, a nisam Livnjak &ndash; malo se na&scaron;ali- sridom me moja Anica izvede u Prodex, tada ima slobodan dan na poslu. E, tamo se osićam k&rsquo;o čovik. Obađemo i odiću i obuću, vidimo nami&scaron;ćaj i aparate, ja najvolim odat doli po železariji. Sva&scaron;ta mi zapne za oko pa se sitim kako mi ni&scaron;ta ne triba. Ostala je puna kuća alata &scaron;to sam ga nanio iz Njemačke, nako stoji, žali Bože &ndash; onda uzdahnuv&scaron;i, odmahne rukom pa nastavi smirenije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Anica prati te akcije i namiri kuću dok se ja zabavim razgledajući. Skoro sam srio jednu Kaurku, primeće po siru, zagleda i&rsquo;, mirka, vole Kauri sir. Ja s njom polako u iglenu, a ona jedva dočeka. Priča kako dolazi s busom u Prodex po namirnice i kako u&scaron;ćedi na nečem. Ne bi joj mrsko kad ja reko da sam udovac i da imam njemačku mirovinu. Sve se ominje koda bi ostala sa mnom, zagleda me i užima se u ramenim. Onda dođe Anica i pomete nas. Kaza joj kako sam u domu i kako se dica brinu za me. Smete se gospoja, ali obeća doći i druge sride. E, sad ne znam je li zbog mene ili zbog Livanjskog sira. Ja, svejedno, jedva čekam sridu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pa, eto rodijače, nije ti ni lo&scaron;e &ndash; utje&scaron;i ga Manje. &ndash; More&scaron; u Prodexu nać i kakvu babu, samo nek te Anica ne smeće. Ne razume dica kako je jadan život bez svoje babe i ne računaju kako će i oni brzo na na&scaron;e grane. Ni&rsquo;ko čovika vi&scaron;e ne vara, nego on sam sebe, a uvik mu drugi kriv. Triba na vakat gledat starosti u oči. A svak misli isto, ne će to njega zapasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;ta te god zapane, nisi sam &ndash; umije&scaron;a se Anđa.. &ndash; Već, kad voli&scaron; odat po Prodexu, ajde sad s nama. Ne udi &scaron;to je subota. I mi se volimo tamo zabavit. Vikendom je piva malo jeptinija pa se Manje namiri, a i mesu spuste cinu, ne triba ti se cergat ni pogađat, samo gleda&scaron; di su crvena slova i zna&scaron; &scaron;ta je sniženo. I ja ti volim tamo kupovat. Pravo mi drago razgledat po stalažom, pribirat, omirat, a ni&rsquo;ko ti ni&scaron;ta ne brani. Jo&scaron; će ti rastumačit ako te ne&scaron;to zanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ja nisam od toga- spremno će Manje &ndash; nikad ja ne pitam po&scaron;to je &scaron;ta, već kupim &scaron;ta mi triba i odo sist u kavanu i popit pivu. Volim i ručat k&rsquo;o čovik, a u Prodexu dobra &lsquo;rana i nije skupo. Dok Anđa pribire i probire, ja sidim i gledam svit. Uvik sritnem nekog poznatog, vidim nekog izdaljeg i razmi&scaron;ljam kako se svit dobro postaro. Pro&scaron;le subote sam za&scaron;o u priču s mladim konobarom kad sam ga upito oklen je? Reče dečko lipo i prijazno, a ja mu ispriča kako sam ga pozno po ćaći, i to po &lsquo;odu, baca noge unutra i klima glavom kad iđe. Bi malom drago jer mu svi govore kako liči materinu rodu. Tako ti ja sad imam svog pajdu u restoranu, leti mali k meni čim banem. Nekakav veseo i uručit, pravo mi drag. Zgodan je i onaj crnomanjasti &scaron;to nam bra&scaron;no i gajbe metne u gepek, okretan i uslužan, nemam im zamirke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tebi su svi konobari dragi i uslužni, moj Manje, a ljudi samo rade svoj poso &ndash; Anđa voli malo predbaciti Manji, iako je on ne svija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bude&scaron; li mi capala, ja ću mećat ustribu u kolica pa ne će bit pripuna k&rsquo;o tvoja?- Manje doda &scaron;aljivo, na &scaron;to će Anđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Žena puni kuću a čovik puni novčanik. Već, ajmo mi u Prodex pa ćemo tami sidit, i poist i popit i kupit &scaron;ta triba. Ako vam je nestalo likova, morete i nji&rsquo; namirit. Ba&scaron; zgodno otkad je i &bdquo;Đivić&ldquo; tamo. Znaju ljudi &scaron;ta svitu triba. Neka. Providi Bog nekad i u tuđoj dici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iva Bagarić/Tomislavcity</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-prodex.jpgAluminij pregovara sa Slovencimahttp://grude.com/clanak/?i=131312131312Grude.com - klik u svijetSun, 04 Aug 2019 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slovenci su zainteresirani za poslovni angažman vezan za pokretanje proizvodnje u Ljevaonici, ali bi se mogli uključiti i kao partner kod proizvodnje anoda.<p><br />Najveći pojedinačni vlasnik mostarske kompanije, Vlada FBiH, ostavila je period do nove godine da uprava, Nadzorni odbor i radnici probaju napraviti neke od koraka najavljenih u planu restrukturiranja koji je zadnjih tjedana aktualna tema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako saznaje <strong>Na&scaron;a TV</strong> prvi ljudi Aluminija bili su u Sloveniji s predstavnicima tamo&scaron;njeg giganta Impol grupe gdje je dogovarana potencijalna suradnja. Slovenci su zainteresirani za poslovni angažman vezan za pokretanje proizvodnje u Ljevaonici, ali bi se mogli uključiti i kao partner kod proizvodnje anoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupa Impol iz Slovenske Bistrice prije dvije godine je preuzela posustali &scaron;ibenski TLM i peti je po vrijednosti slovenski izvoznik. Mogu se pohvaliti s vi&scaron;e od 2.300 zaposlenih i neto profitom u pro&scaron;loj godini od 36,7 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovenci bi s Aluminijem surađivali, a kupiti ga hoće Kinezi. Veliku kinesku grupaciju zastupa agencija iz Izraela i to je već javnosti poznato, ali tvrdi se kako su kineske namjere ozbiljnije nego se ranije percipiralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak se brojna delegacija Aluminija, sačinjena od uprave, Nadzornog odbora i sindikata, susrela u Mostaru s onim od kojih očekuje najvi&scaron;e - predstavnicima Vlade FBiH. U sudaru optimističkih očekivanja i surove realnosti dogovoren je rok za "prepakiranje", a predočen je i set mjera za socijalno zbrinjavanje radnika koji je i od ranije ugrađen u na&scaron; sistem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, biv&scaron;em gigantu i nekad najvećem bh. izvozniku struja je isključena 10. jula &scaron;to je značilo prekid proizvodnje. Aluminij duguje vi&scaron;e od 400 miliona KM, od toga tri četvrtine je dug za električnu energiju, najvi&scaron;e prema Elektroprivredi HZHB.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgAluminij nastavlja sa radom, ali uz ''proćišćavanje'' nepotrebnih troškova, ugovora...http://grude.com/clanak/?i=131268131268Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jul 2019 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna ministrica financija Jelka Milićević osvrnula se na mirovinski staž djelatnika Aluminija, te istaknula kako će se svim radnicima Aluminija koji do kraja 2019. godine ostvaruju pravo odlaska u mirovinu povezati staž.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je u srijedu kako će mostarski Aluminij nastaviti s radom, ali će se u narednom razdoblju promijeniti format samog poduzeća jer zbog trži&scaron;nih okolnosti ne može preživljavati u ovom obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na sastanku s predstavnicima kompanije Aluminij, odnosno malih dioničara, Uprave i Sindikata poduzeća usvojili smo premise i dan je rok da se do kraja 2019. godine poku&scaron;a s restrukturiranjem poduzeća&rdquo;, izjavio je federalni premijer na konferenciji za novinare i dodao ako to ne bude i&scaron;lo razmatrat će se druge mogućnosti i varijante, odnosno prestanak ovog pravnog i prelazak u novi pravni kontinuitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U tom razdoblju poku&scaron;aja oživljavanja dijelova Aluminija, točnije topionice i izrade anoda koji bi mogli samostalno živjeti jer traže oko 70 puta manje struje nego elektrolize, poku&scaron;at ćemo pristupiti i intenzivnom privlačenju potencijalnih partnera&rdquo;, kazao je Novalić i naglasio kako trenutno potencijalni partneri postoje, ali su njihovi zahtjevi relativno visoki i federalna vlada ih mi ne želi ispuniti pod svaku cijenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni premijer je naglasio kako bilo kojim rje&scaron;enjem da se bude i&scaron;lo &ndash; ili restrukturiranje ili promjena pravnog kontinuiteta, prioritet su uposlenici Aluminija, odnosno njihova sudbina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Izvr&scaron;it će se imenovanje četiri grupe zaposlenih, i to onih koji su za mirovinu, onih koji imaju 3 godine do mirovine, zatim onih bez kojih tehnolo&scaron;ki Aluminij ne može ponovno biti pokrenut, i na koncu onih koji žele otpremninu, a koja se, može dobiti samo iz sredstava poduzeća&rdquo;, kazao je Novalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić kazao je kako je Uprava Aluminija danas iznijela nacrt plana restrukturiranja koji će se definirati ili realizirati u tri faze, ali da to ne znači i samo rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prva faza je pokretanje livnice, druga pokretanje pogona izrade anoda i treća elektrolize&rdquo;, kazao je ministar Džindić i dodao kako su tražili da im se dostavi financijsko-tehničko-tehnolo&scaron;ka analiza svih tih faza i plana kojega su oni zacrtali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nakon &scaron;to nam bude sve to dostavljeno mi ćemo imati sastanak i razmotriti &scaron;ta je konačna ideja&rdquo;, kazao je ministar Džindić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče duga poduzeća Aluminija prema Elektroprivredi HZ-HB predlažu se dvije mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prva mogućnost je da promijenimo odluku koju smo donijeli sredinom protekle godine na &scaron;to nismo pristali, a druga je varijanta sudska nagodba o reporogramu duga, na &scaron;to smo dali uvjetnu suglasnost&rdquo;, kazao je ministar Džindić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalna ministrica financija Jelka Milićević osvrnula se na mirovinski staž djelatnika Aluminija, te istaknula kako će se svim radnicima Aluminija koji do kraja 2019. godine ostvaruju pravo odlaska u mirovinu povezati staž.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radnici kojima nedostaju tri godine do odlaska u mirovinu oni imaju poseban status u Zavodu za zapo&scaron;ljavanje. Imat će plaću, uplaćene poreze i doprinose, a nakon te tri godine ispunit će sve uvjete odlaska u mirovinu&rdquo;, kazala je ministrica Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenula je kako radnici da bi do&scaron;li na skrb Zavoda moraju imati povezan radni staž svih 17 mjeseci koji im nedostaju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgInvesticijska banka Lazard novi savjetnik za otkup MOL-ovih dionicahttp://grude.com/clanak/?i=131266131266Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jul 2019 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Englesko-francuska investicijska banka Lazard novi je Vladin konzultant za otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a, izvijestio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić, nakon sjednice Vladina Savjeta za Inu.<p><br />Zdravko Marić je podsjetio da je ranije za savjetnika izabran konzorcij u Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) te da su se pojavili prijepori oko "shvaćanja onoga &scaron;to je trebalo inkorporirati u sam ugovor o zastupanju, poglavito po pitanju tehničkih aspekata samoga angažiranja savjetnika".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo odlučili proces korigirati. Odlučili smo obnoviti razgovore i s ostalima iz užega kruga s kojima smo razgovarali u prvom krugu. Odlučili smo se za investicijsku banku Lazard, izvijestio je ministar financija Zdravko Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Vlade u četvrtak i službeno će cijela priča biti upućena u proceduru, izvijestio je ministar za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike Tomislav Ćorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Situacija od prije godinu dana se izbjegla. Tu neće biti nikakvih problema. &Scaron;to se tiče financijskih učinaka na RH, odnosno na proračun, ugovor je determiniran kroz nekoliko faza. U konačnici, ti su iznosi ostali vi&scaron;e manje isti, na kraju sve može ko&scaron;tati do 9 milijuna eura, ističe ministar Tomislav Ćorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Due diligencea, Ćorić vjeruje kako druga strana to može odraditi u roku od &scaron;est mjeseci od trenutka potpisivanja ugovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dopustite da to može trajati koji dan kraće ili dulje. Želimo tijekom prvog kvartala 2020. godine ovaj dio procesa dovr&scaron;iti i izaći pred drugu stranu s na&scaron;om ponudom za otkup dionica. Ugovor s novim konzultantima bit će potpisan u sljedećim danima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izuzev izgubljenog vremena, nema gubitaka &scaron;to se tiče financijskih sredstava. Ovoga puta smo drugačije radili, svaki detalj je dogovoren, dodaje ministar Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Andrej Plenković ranije je također istaknuo da zbog otkazivanja suradnje dosada&scaron;njim savjetnicima na čelu s investicijskom bankom Morgan Stanley, neće biti financijskih posljedica. Vjeruje da se proces otkupa može dovr&scaron;iti do kraja mandata ove vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče mogućeg "paketa", odnosno mogućnosti da se s Mađarima postigne dogovor oko otkupa dionica INA-e te paralelno dogovori posao oko LNG-a na Krku, ministar Ćorić kaže da su to dvije odvojene stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedno je dogovor s pretežno privatnom kompanijom, a oko LNG-a se dogovaramo s mađarskom državom. Na stolu je mađarska ponuda za kupovinu 25% posto dionica LNG-a. S druge strane želimo da razmotre zakup kapaciteta na LNG-u Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar financija Marić, na pitanje od kuda novac za otkup MOL-ovog udjela u INA-i, kaže da sredstava u proračunu trenutno nema te da prvo treba vidjeti rezultate rada konzultanata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne isključuje i mogućnost odabira novog strate&scaron;kog partnera koji bi uskočio na MOL-ovo mjesto, pi&scaron;e HRT.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgKako trgovci varaju na popustima, čak i pogrešno obračunavaju popustehttp://grude.com/clanak/?i=131224131224Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jul 2019 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-27-popusti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljetno sezonsko sniženje počinje 1. srpnja i može trajati najviše 60 dana..<p>&nbsp;</p> <p>Neisticanje cijena odnosno nepravilno isticanje cijena, kao i istovremeno ogla&scaron;avanje različitih posebnih tipova prodaje za iste proizvode samo su neke od nepravilnosti koje su tijekom ljetnog sezonskog sniženja inspektori Državnog inspektorata u Hrvatskoj zatekli tijekom nadzora brojnih trgovina, pi&scaron;e novac.jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su pojasnili iz ove institucije, u razdoblju od 1. do 15. srpnja zaposlenici Inspektorata obavili su sve skupa 223 inspekcijska nadzora, tijekom kojih je otkriveno ukupno 39 prekr&scaron;aja, a usto je zatečeno i nekoliko trgovaca koji su sa sezonskim sniženjima započeli prije zakonom definiranih rokova (ljetno sezonsko sniženje počinje 1. srpnja i može trajati najvi&scaron;e 60 dana), a najgore nepravilnosti odnosile su se na zavaravanje potro&scaron;ača u pogledu cijena i načina kako su one izračunate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pojedini prekr&scaron;aji otklonjeni su tijekom inspekcijskog nadzora te se zbog toga smatraju neprocesuiranim, odnosno za te prekr&scaron;aje trži&scaron;ni inspektor neće podnositi optužni prijedlog niti izdati prekr&scaron;ajni nalog. Za sve će ostale utvrđene prekr&scaron;aje protiv počinitelja biti poduzete zakonom propisane prekr&scaron;ajne mjere, odnosno podnijet će se optužni prijedlozi nadležnom prekr&scaron;ajnom sudu ili će se izdati prekr&scaron;ajni nalog - poručili su iz Inspektorata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom da brojni građani BiH često odlaze u shoping u Hrvatsku, osobito tijekom sniženja, trebali bi biti posebno oprezni prilikom takve kupovine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-27-popusti.jpgDo knjige bez brige!http://grude.com/clanak/?i=131206131206Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jul 2019 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-25-hpmostar-udzbenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U online trgovini Hrvatske pošte Mostar dostupni su udžbenici Školske naklade, Logovite i naklade Alfa, te torbe i rukasaci kao i ostali školski pribor. <p>&nbsp;</p> <p>Svi &scaron;kolski udžbenici na jednom mjestu, plaćanje pouzećem ili karticom te dostava na adresu samo su neke od pogodnosti koje kupcima nudi Hrvatska po&scaron;ta Mostar preko online trgovine <a title="epostshop ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za početak &scaron;kolske godine pripremaju se djeca i njihovi roditelji. Kako bi taj početak protekao u veselom isčekivanju HP Mostar nudi svojim korisnicima mogućnost kupovine i dostave brzom po&scaron;tom cijelih kompleta &scaron;kolskih udžbenika na kućnu adresu. Bez gužvi i čekanja, potrebno je samo nekoliko klikova i va&scaron;i &scaron;kolarci su spremni za nove uspjehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U online trgovini Hrvatske po&scaron;te Mostar dostupni su udžbenici &Scaron;kolske naklade, Logovite i naklade Alfa, te torbe i rukasaci kao i ostali &scaron;kolski pribor. Posjetite <a title="HP Mostar" href="https://www.epostshop.ba/clientui/categories?id=159&amp;fbclid=IwAR0bBANUt48mXOXuZtHq5SEuv_XEsP-G4X74x7yBA9WOfRUWXRUapTKVwDE&amp;AspxAutoDetectCookieSupport=1" target="_blank">bit.ly/SkolskiUdzbenici</a>, izaberite potrebne udžbenike i jednim klikom ih naručite na kućnu adresu.</p> <p>Rok dostave je 1-2 dana brzom po&scaron;tom, a cijena dostave je 5 konvertibilnih maraka, dok je za kupovine iznad 100 konvertibilnih maraka dostava besplatna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-25-19-07-25-hpmostar-udzbenici.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-25-hpmostar-udzbenici.jpgNakon otvaranja Pelješkog mosta, Neum će prodisatihttp://grude.com/clanak/?i=131179131179Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jul 2019 20:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neum je izravno vezan za turizam obližnjih odmarališta na jadranskoj obali te da se zbivanja na hrvatskom turističkom tržištu izravno odražavaju na situaciju u Neumu. <p><br />Do službenih podataka o broju ostvarenih noćenje u jedinom bh. gradu na moru praktički je nemoguće doći, a po procjenama turističkih djelatnika ove sezone doći će do blagog pada broja noćenja, i to prije svega u privatnom smje&scaron;taju. <br /><br /></p> <p>Po riječima predsjednika Udruge turističkih djelatnika općine Neum Davora Kre&scaron;ića, procjenjuje se da Neum raspolaže s oko 15.000 ležaja. <br /><br /></p> <p>- Točne statističke podatke o broju noćenja nema nitko, ali generalno znamo kakva je sezona i &scaron;to se događa. Malo je lo&scaron;ija nego pro&scaron;le godine, ali nema nikakve drame jer zadnjih pet-&scaron;est godina su bile izvrsne, tako da blagi pad, koji će ove godine vjerojatno biti, ne treba shvatiti kao ne&scaron;to dramatično - kazao je Kre&scaron;ić u razgovoru za Fenu. On poja&scaron;njava kako je Neum izravno vezan za turizam obližnjih odmarali&scaron;ta na jadranskoj obali te da se zbivanja na hrvatskom turističkom trži&scaron;tu izravno odražavaju na situaciju u Neumu. <br /><br /></p> <p>- Kada se oni napune tada se i mi punimo, a budući da Hrvatska ima ne&scaron;to lo&scaron;iju sezonu, posljedice se osjećaju i kod nas. Neumski hoteli rade relativno dobro i hoteli neće osjetiti veliki minus, ali je problem u privatnom smje&scaron;taju koji je dosta kasno krenuo i tu ima puno rupa i praznih kapaciteta, a upravo ljudi koji borave u privatnom smje&scaron;taju generiraju generalnu izvanpansionsku potro&scaron;nju - pojasnio je Kre&scaron;ić. </p> <p><br />Po njegovim riječima, postoje brojni uzroci ne&scaron;to lo&scaron;ijih rezultata ove godine, a jedan od osnovnih je oporavak ljetovali&scaron;ta u Maroku, Tunisu, Turskoj i Egiptu, koja su proteklih godina bilježila velike minuse, a ove godine su se vratila na velika vrata ponajprije zahvaljujući izda&scaron;nim državnim subvencijama. Kre&scaron;ić ističe kako manji broj turista ne mora nužno biti lo&scaron;a vijest te da se iz svega toga treba izvući pouku. <br /><br /></p> <p>- Treba znati koliko neka destinacija može primiti turista, a ne da se dopu&scaron;ta masovna gradnja. Ja, čak, ne bih ni rekao da je opao broj turista koliko je u pitanju preizgrađenost, koja sama po sebi tjera potencijalne turiste. Turisti ne vole prenapučene destinacije gdje nema mjesta za parking niti mjesta na plaži. Ljudi na odmoru hoće svoj mir - istaknuo je. <br /><br /></p> <p>Kada su u pitanju cijene smje&scaron;taja u Neumu, predsjednik Udruge turističkih djelatnika kazao je kako su one na razini pro&scaron;le godine te da su dosegnule svoj maksimum. - Cijene ne mogu vi&scaron;e ići gore. Sada treba ići na pobolj&scaron;anje ponude i kvalitete usluge. U Hrvatskoj vidimo da u kvalitetnim i marketin&scaron;ki dobro obrađenim destinacijama, poput Hvara, Dubrovnika, Rovinja, sezona nije lo&scaron;ija. Naprotiv, čak je i bolje nego pro&scaron;la. Radi se o destinacijama u kojima je glavni faktor kvaliteta, a ne cijena - kazao je Kre&scaron;ić. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Neum ne može biti konkurent Dubrovniku, ali pametnom strategijom može zauzeti značajno mjesto na jadranskoj turističkoj mapi: - Mi nismo neko kulturno mjesto i nemam bogatu povijest. Mi smo relativno nov grad, ali imamo neke svoje druge prednosti, kao &scaron;to su odličan omjer uloženog i dobivenog. Također, imamo dobar geografski položaj i u Neumu možete napraviti kombinaciju odmori&scaron;nog i aktivnog turizma s posjetima Mostaru, Dubrovniku, Korčuli. Mislim da je to na&scaron;a najveća prednost - istaknu je Kre&scaron;ić. <br /><br /></p> <p>Kada se govori o Neumu nezaobilazna tema su Pelje&scaron;ki most i prometna povezanost. - Novih prometnica i mostova se ne treba bojati. Otvaranjem Pelje&scaron;kog mosta sigurno će doći do pada prometa u ugostiteljskim objektima i trgovinama uz samu magistralu, i to već odavno znamo. Međutim, svrha turizma je osigurati lokalnom stanovni&scaron;tvu kvalitetan život, a mi danas u Neumu nemamo kvalitetan život jer nam je magistralna cesta stalno začepljena, granice su nam spojene jedna s drugom i to je veliki problem - kazao je Kre&scaron;ić. Nakon otvaranja Pelje&scaron;kog mosta Neum će prodisati, smatra Kre&scaron;ić, ali i upozorava kako je važno da se zavr&scaron;i prometnica Stolac &ndash; Neum prije dovr&scaron;etka izgradnje Pelje&scaron;kog mosta. </p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po meni, nova prometnica prema Stocu i Pelje&scaron;ki most su dobre vijesti za Neum, samo moramo se pobrinuti da nova cesta bude gotova prije mosta kako ne bismo ostali izolirani - zaključio je predsjednik Udruge turističkih djelatnika općine Neum Davor Kre&scaron;ić.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-neum.jpgMostarski mostovi na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=131165131165Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jul 2019 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-19-arakmostovi2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke „Arhitektura 2019.“ s motivima Carinskog i Lučkog mosta u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lučki most (1912. - 1913.) bio je prvi armiranobetonski most izgrađen u BiH i ujedno veliki graditeljski pothvat tog vremena. Imao je &scaron;iroki kolnik, nogostup i na početcima mosta dvije svjetiljke (dva kandelabera).</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-19-19-07-19-fdcmostovi2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Carinskom mostu (1916. - 1917.) bile su ugrađene tračnice za uski i normalni kolosijek jer se most koristio za kolski i željeznički promet. Posebna ljepota mosta bila je u bogato ukra&scaron;enim ogradama i kioscima na dva luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-19-19-07-19-arakmostovi2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p>Autor maraka je Petar Soldo, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-19-arakmostovi2019.jpgPutovi Grude i HP Investing u projektu od 17 milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=131085131085Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jul 2019 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-13-019-tunel-zaba.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru Projekta izgradnje magistralne ceste M-17.3 Neum – Stolac, danas je konačno probijen tunel Žaba (Hutovo) dužine 970 metara.<p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost ugovora je 23.057.197,66 maraka s PDV-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po riječima direktora JP Ceste FBiH Ljube Pravdića, rok izvođenja je dvije godine, a radovi su počeli u listopadu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Očekivanja su da će sredinom sljedeće godine u svibnju kompletni radovi na tunelu biti zavr&scaron;eni &ndash; kazao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovore za izgradnju tunela dobili su na međunarodnom natječaju Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo i HP Investing d.o.o. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletna cesta Stolac-Neum, M17.3, u dužini od 36 kilometara trebala bi biti u funkciji 2021. godine. Time bi konačno jedini bh. grad na moru &ndash; Neum, bio povezan s ostatkom zemlje kvalitetnom magistralnom cestom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar prometa i komunikacija F BiH Denis Lasić, ističući značaj pojekta, odnosno dugo najavljivane ceste Neum-Stolac, pojasnio je da projekt ide znatno bržom dinamikom, tri mjeseca prije predviđenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-To samo jo&scaron; jednom pokazuje ozbiljnost rada te se zahvaljujem svim ljudima na terenu koji su najvi&scaron;e doprinijeli ovom projektu &ndash; poručio je federalni ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Neuma Živko Matu&scaron;ko istaknuo je kako će cesta duga 48,8 kilometara, olak&scaron;ati i skratiti putovanje do Neuma, i to će, u svakom slučaju, pobolj&scaron;ati turistički položaj Neuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Inače, potpisan je ugovor i za izgradnju dionice Drenovac- Stolovi dužine 8,7 km. Posao vrijedan 17 milijuna maraka, a dobio ga je konzorcij kojeg čine mostarski HP Investing i Putovi Grude, a rok za zavr&scaron;etak te dionice je 16 mjeseci.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga raspisan je i tender za izgradnju dionice Broćanac-Prapratnica, do ulaza u Tunel Žaba, u dužini od 3,5 km, s dvije petlje u Babinom dolu i O&scaron;trovcu, a rok za dostavljanje ponuda je 25. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalna vlada je za gradnju ceste Neum &ndash; Stolac, koja je dio programa gradnje i modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH, izdvojila 40 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-13-019-tunel-zaba.pngNASTAVAK ODLIČNE SURADNJE - Ericsson Nikola Tesla proširuje LTE mrežu HT ERONET-ahttp://grude.com/clanak/?i=131068131068Grude.com - klik u svijetFri, 12 Jul 2019 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-12-ericsson8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET i Ericsson Nikola Tesla nastavljaju svoju uspješnu suradnju potpisom okvirnog ugovora za širenje LTE mreže u cijeloj Bosni i Hercegovini. <p><br />Ugovor vrijedan 34 milijuna kuna u Mostaru su potpisali Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a i Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovoreni posao odnosi se na LTE mrežu (na 800MHz i 1800MHz), usluge upravljanja projektima i integracije novih čvorova u mrežu te obuku za zaposlenike ovog bosanskohercegovačkog operatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ericsson je jedini isporučitelj radijske pristupne mreže HT ERONET-a.<br />Zahvaljujući opremi radijskog sustava koja je spremna za 5G i IoT, HT ERONET će, u budućnosti, moći jednostavno prijeći na 5G tehnologiju.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-12-19-07-12-ericsson8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />&ldquo;Potpisani LTE ugovor s Ericssonom Nikolom Teslom strate&scaron;ki je korak u suradnji na&scaron;ih dviju kompanija. Sretni &scaron;to smo &scaron;to je Ericsson Nikola Tesla tehnolo&scaron;ki partner u modernizaciji na&scaron;e mreže. Zahvaljujući tome, svojim korisnicima pružit ćemo najnoviju i najučinkovitiju radijsku tehnologiju na trži&scaron;tu.&ldquo;, kazao je Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle izrazila je svoje zadovoljstvo nastavkom suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Posebno me raduje &scaron;to nastavljamo na&scaron;u suradnju s HT ERONET-om. To je bilo moguće temeljem povjerenja stvorenog između na&scaron;ih stručnih timova te zahvaljujući Ericssonovoj tehnologiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odličan timski rad, odnos povjerenja s kupcem i vrhunska Ericssonova rje&scaron;enja, osigurali su ovaj posao. Sigurna sam da ćemo ukazano povjerenje opravdati te uspje&scaron;nom realizacijom posla u LTE području, otvoriti mogućnosti i za 5G.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-12-ericsson8.jpgEP HZHB: 'Aluminij nas je obavijestio kako od 17. lipnja ima novog opskrbljivača električnom energijom'http://grude.com/clanak/?i=131043131043Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jul 2019 21:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Aluminiju ukinuta opskrba električnom energijom, pojavila su se pitanja zašto Elektroprivreda HZ HB nije još jednom pružila ruku spasa i održala posrnulog giganta na životu do pronalaska trajnog rješenja. <p>&nbsp;</p> <p>Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija Elektroprivrede HZ HB rekla za <strong>Ero.tel</strong> kako je dug Aluminija d.d. Mostar prema Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar s danom 30. lipnja 2019. godine 293.169.131,85 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina Dru&scaron;tva, krajem pro&scaron;le godine, donijela Odluku, mi smo zaključili Ugovor o opskrbi električnom energijom s Aluminijem d.d. Mostar za tekuću godinu s rokom plaćanja od 60 plus 60 dana. Nakon &scaron;to Aluminij d.d. Mostar nije platio fakturu za siječanj ni nakon ugovorenog roka plaćanja mi smo im 6. lipnja 2019. godine poslali opomenu kojom smo ih pozvali da izmire obveze u roku od osam dana jer ćemo u protivnom biti primorani raskinuti Ugovor zbog ne izvr&scaron;avanja preuzetih obveza, kaže Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uprava Aluminija d.d. Mostar nas je prije ostavljenog roka, točnije 10. lipnja 2019. godine pismeno obavijestila kako nisu u mogućnosti izmiriti svoje obveze i zamolili nas da ih opskrbljujemo električnom energijom do 16. lipnja 2019. godine do ponoći i informirali nas da od 17. lipnja 2019. godine od 00,00 sati imaju drugog opskrbljivača, navodi Buntić. - Imajući u vidu važnost Aluminija d.d. Mostar, udovoljili smo njihovoj zamolbi i bili im opskrbljivač do kad su to od nas tražili &ndash; rekla je Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje koliko je Aluminij ove godine platio električne energije prema EP HZ HB, Buntić nam je rekla kako je ukupno plaćeno 26.946.769,32 KM od čega se 13.000.000,00 odnosi na energiju za 2019. godinu. - Aktivno pratimo stanje s Aluminijem d.d. Mostar, jer smo najveći vjerovnici Aluminija d.d. Mostar &ndash; zaključila je Buntić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-ephzhb.jpgEvo zašto je isključenje struje značilo kraj za Aluminijhttp://grude.com/clanak/?i=131032131032Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jul 2019 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Troškovi ponovnog pokretanja jedne elektrolitičke ćelije iznose oko 100 tisuća dolara.<p><br />Mostarski Aluminij je sino&scaron;njim isključenjem električne energije nepovratno uni&scaron;ten. Složen proces elektrolize zahtijeva kontinuiranu opskrbu električnom energijom, a ga&scaron;enje samo u određenim okolnostima i u procesu dugom dva mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sinoćnje ga&scaron;enje struje znači kolaps u pogonu elektrolize, gubitci su ogromni, a tro&scaron;kovi ponovnog pokretanja mjere se milijunima maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Isključenjem struje prestaje rad ključnih elektrolitičkih ćelija, kojih u Aluminiju ima 256. Tekući kriolit je na 950 stupnjeva i on je narančaste boje. U slučaju da se isključi struja, za neka tri sata postaje čvrst i sive boje betona", poja&scaron;njavao je ranije novinarima Pero Bebek, dugogodi&scaron;nji radnik i predsjednik Skup&scaron;tine NSZ Aluminija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo to dogodilo se nekoliko minuta poslije ponoći. Tro&scaron;kovi ponovnog pokretanja jedne elektrolitičke ćelije iznose oko 100 tisuća dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij je zapo&scaron;ljavao vi&scaron;e od 900 radnika, a na razne načine vezivao je za sebe oko &scaron;est tisuća ljudi. Ekonomski gubitci i udar na javne proračune znatno će se osjetiti u narednom periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Klix.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-upravnazgradaaluminij.jpgMarka HP Mostar s motivom katakombi u Jajcu predstavljena na Danima srednjovjekovljahttp://grude.com/clanak/?i=131007131007Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jul 2019 18:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-08-hp-mostar-jajce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar predstavila je redovitu poštansku marku s motivom katakombi na manifestaciji „Dani srednjovjekovlja“ u Jajcu. <p>&nbsp;</p> <p>U pisanim izvorima Jajce se prvi put spominje 1396. godine u vrijeme vladavine Hrvoja Vukčića Hrvatinića kada grad doživljava politički i kulturni razvoj.<br />Pretpostavlja se da su tada u živoj stijeni isklesane katakombe kao grobnica za njega i njegovu obitelj. Ovo čudesno djelo ljudskih ruku za po&scaron;tansku marku likovno je prikazala magistrica slikarstva Magdalena Džinić Hrkać.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-08-19-07-08-hpmostar-jajce.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj kulturno-turističke manifestacije &bdquo;Dani srednjovjekovlja&ldquo; je predstaviti bogatu srednjovjekovnu ba&scaron;tinu BiH u kraljevskom gradu Jajcu, gdje je stolovao posljednji bosanski kralj Stjepan Toma&scaron;ević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje po&scaron;tanske marke &bdquo;Katakombe u Jajcu&ldquo; zamjenici predsjedatelja Općinskog vijeća Jajca Dragici Lukić u ime HP Mostar uručila je Željka &Scaron;aravanja, voditeljica Odjela filatelije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-08-hp-mostar-jajce.jpgVELIKO ZAPOŠLJAVANJE U HT-U MOSTAR: Donosimo detaljehttp://grude.com/clanak/?i=130978130978Grude.com - klik u svijetSat, 06 Jul 2019 12:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-06-019-ht-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar raspisalo je natječaj za posao. Natječaj je otvoren do 12. srpnja.<p>&nbsp;</p> <p>Traže:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Referent za prodaju &ndash; prodavač/ica</strong> 3, Grupa za direktnu prodaju Odjel za prodaju privatnim korisnicima, Sektor za prodaju, DNM &ndash; 4 (četiri) izvr&scaron;itelja, mjesto rada Doboj, Gradačac, Živinice i Sarajevo, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stručni suradnik za prodaju &ndash; prodavač/ica </strong>2, Grupa za direktnu prodaju, Odjel za prodaju privatnim korisnicima, Sektor za prodaju, DNM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada &Scaron;iroki Brijeg, probni rad 6 mjeseci</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Referent &ndash; administrator 3</strong> u Sektoru za korisničku podr&scaron;ku, DNM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tehničar za kabelske mreže i usluge 3,</strong> Grupa za kabelsku mrežu i usluge 2, Odjel za upravljanje kabelskom mrežom i uslugama 1, Regija Sjever, DPM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Odžak, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tehničar za kabelske mreže i usluge 3</strong>, Grupa za tehničku podr&scaron;ku i dokumentaciju, Odjel za upravljanje kabelskom mrežom i uslugama 2, Regija Jug, DPM &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Livno, probni rad 3 mjeseca</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Savjetnik u Uredu Predsjednika Uprave </strong>&ndash; direktora, KJPU &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, probni rad 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, raspisali su natječaj za prijem vježbenika u radni odnos na određeno vrijeme radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad. Traže:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Suradnik za&scaron;tite na radu 2,</strong> Grupa za sigurnost, za&scaron;titu na radu i za&scaron;titu od požara, Odjel za opće poslove, KJPU &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, na 10 mjeseci</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Suradnik za regulatorne poslove 2</strong>, Odjel za regulatorne poslove, Sektor za pravne i regulatorne poslove, KJPU &ndash; 1 (jedan) izvr&scaron;itelj, mjesto rada Mostar, na 10 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-06-019-ht-mostar.jpgFoto kabina je hit na ovogodišnjem Vučko Trailuhttp://grude.com/clanak/?i=130963130963Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-05-photozone-vucko-trail.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Planinarsko društvo Željezničar i ove je godine na Bjelašnici organiziralo četvrti po redu Vučko Trail 2019.<p>&nbsp;</p> <p>Na najatraktivnijem trail runningu u Bosni Hercegovini, ove je godine sudjelovalo rekordnih 636 natjecatelja iz 21 zemlje, &scaron;to je čak 200-ak vi&scaron;e u odnosu na pro&scaron;lu godinu. A jedna od stvari koja je plijenila najveću pozornost na utrci svakako bila je <a title="photozone" href="https://www.photozone.ba/" target="_blank">Photo Zone foto kabina</a>. Foto kabina odličan je način za kreiranje uspomena i idealan dodatak svakom događanju, &scaron;to je Argeta među prvima prepoznala i pružila natjecateljima Vučko traila novu razinu zabave.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-photozone-vucko-trail1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto kabina spoj je moderne tehnologije i klasične fotografije i najnoviji hit na događanjima i u promociji brendova. Opremljena je profesionalnim fotoaparatom, bljeskalicom, visokokvalitetnim foto pisačem, računalom i zaslonom osjetljivim na dodir. Svojim inovativnim i atraktivnim dizajnom svakom gostu zapne za oko, a za jednostavno kori&scaron;tenje tu je i asistent koji pruža svu potrebnu podr&scaron;ku u kori&scaron;tenju kabine i ispisu fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogućnosti koje Photo Zone foto kabina pruža su &scaron;iroke &ndash; osim &scaron;to je izvor odlične zabave jer gostima i posjetiteljima služi za fotografiranje, fotografije se odmah ispisuju, a mogu se objaviti i na dru&scaron;tvenim mrežama te poslati na WhatsApp, Viber ili e-mail. Osim toga, fotografije se mogu preuzeti i iz online galerije, jer je foto kabina spojena na Internet a njome se upravlja pomoću interaktivne aplikacije pomoću zaslona osjetljivog na dodir.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-photozone-vucko-trail2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto kabina je izvrstan način za podizanje atmosfere i svakom događaju daje notu jedinstvenosti, zabave i kreativnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Photo Zone foto kabina jednostavna je i zabavna za kori&scaron;tenje za ljude svih dobnih skupina, od najmlađih do najstarijih. Neizostavan dio foto kabine svakako su zabavni rekviziti za fotografiranje, a sve fotografije imaju i jedinstven i personalizirani dizajn sa raznim dekoracijama, logotipovima kompanija, datumima događaja, prilagođenim tekstom i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-photozone-vucko-trail.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto kabina spaja ljude!</p> <p>Foto kabina pretvara svako mjesto u mjesto zabave, smijeha i dobrog raspoloženja. Photo Zone foto kabina pružila je natjecateljima Vučko Traila nezaboravnu zabavu i ostavila mno&scaron;tvo lijepih uspomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-05-photozone-vucko-trail.jpgSusret bonitetno izvrsnih tvrtki ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=130950130950Grude.com - klik u svijetThu, 04 Jul 2019 20:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Susret bonitetno izvrsnih tvrtki s područja Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) održat će se u četvrtak, 11. srpnja, s početkom u 13:00 sati u hotelu Park u Širokom Brijegu. <p>&nbsp;</p> <p>Bonitetna izvrsnost definira natprosječnu bonitetnu vrijednost gospodarskih subjekata, priopćili su organizatori susreta. Ovi subjekti su značajni za uspjeh i razvoj regije, a u BiH je oko 26 posto takvih od ukupnog broja aktivnih kompanija. Pored toga, takve tvrtke zapo&scaron;ljavaju 59 posto ukupno zaposlenih u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Susret organizira Bisnode - najveći pružatelj pametnih podataka i analitičkih podataka u Europi. S oko 2.400 zaposlenih, Bisnode djeluje na 19 različitih trži&scaron;ta, a bavi se izvorima podataka, sigurno&scaron;ću i formatima, a specijalizirani su za rafiniranje velikih podataka u pametne podatke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnicima tvrtki, među ostalim, obratit će se predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić, Dario Sesar ispred Ministarstva gospodarstva ove županije, te Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije. Bonitetno izvrsnim tvrtkama bit će uručeni prigodni certifikati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ŽZH, bonitetno izvrsnih je 31,8 posto od ukupnog broja aktivnih tvrtki, a one kreiraju 87 posto prihoda i 89 posto dobiti županije te zapo&scaron;ljavaju 78 posto od ukupnog broja zaposlenih u toj županiji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-18-018-grude-gospodarstvo.jpgPandža: Može nas samo čudo spasitihttp://grude.com/clanak/?i=130935130935Grude.com - klik u svijetWed, 03 Jul 2019 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-03-aluminij-press-gasenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dovedeni smo pred zid i ne možemo dalje..<p>&nbsp;</p> <p>Generalni direktor Aluminija d.d. Mostar Dražen Pandža izjavio je kako je bitka za Aluminij izgubljena i da će nekada&scaron;nji gigant, po svemu sudeći, u petak u ponoć prestati s radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Može nas samo neko čudo spasiti. Dovedeni smo pred zid i ne možemo dalje. Nemamo sirovina, nemamo rezervnih dijelova, nemamo električne energije... Proteklih mjeseci uložili smo sav svoj trud, ali to nije urodili nikakvim plodom - kazao je Pandža na konferenciji za novinare nakon sjednice Nadzornog odbora Dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvr&scaron;ni direktori Boris Vican dodao je kako je svima jasno da Aluminij ne može raditi na trži&scaron;nim osnovama bez podr&scaron;ke države koja je, po njegovim riječima, ponovno izostala.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-03-aluminij-press-gasenje.jpgBoris Tomić je ostao, prodao auto i kupio traktor! Obrađuje šest hektara zemljištahttp://grude.com/clanak/?i=130909130909Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jul 2019 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-02-boris-tomic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Boris Tomić iz Kiseljaka već pet godina razvija poljoprivrednu djelatnost. Bavi se i stočarstvom, a kada mu je zatrebao traktor prodao je svoju Škodu i kupio poljoprivredni stroj kojim ore oko šest hektara zemljišta. <p>&nbsp;</p> <p>Boris je dobio na kori&scaron;tenje i zemlju od rođaka koji su oti&scaron;li u Njemačku i tako razvija svoj biznis. U tom poslu puno mu pomaže majka, donosi novinar Srećko Stipović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte neobičnu priču.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/fRHMbkt7jrk" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-02-boris-tomic.pngFOTO: Stjepana Prlić Markota totalno transformirala 'Japan'http://grude.com/clanak/?i=130898130898Grude.com - klik u svijetMon, 01 Jul 2019 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-01-019-caffe-japan-duvno_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi ugostiteljski objekat se nalazi u centru Tomislavgrada, a njegovo unutrašnje uređenje je nastalo kao otklon od ustaljenih industrijskih interijera.<p><br />Topli i udobni dizajn kafića zaista pomaže ustanovi da postane drugi dom za svoje posjetitelje. Po projektu <a title="Stjepana Prlić Markota" href="https://www.facebook.com/sefkija.dreca" target="_blank">Stjepane Prlić Markota</a>, urađena je totalna transformacija postojećeg objekta od 60 kvadratnih metara u ulici Kralja Zvonimira u kafić pod imenom Caffe bar Japan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to ovaj kafić čini drugačijim od ostalih je upotreba neuobičajenih materijala i elemenata koji možda nagovje&scaron;tavaju jedan novi pravac u interijerima ugostiteljskih objekata u gradovima na&scaron;e zemlje. Interijerom dominiraju neutralne boje poput bijele, crne te dekora drveta. Kao akcentni detalj izabrana je plava boja na stolicama, kutijama koje se nalaze iza &scaron;anka, te na okvirovima koji se nalaze na desnom zidu od ulaza.</p> <p><br />Zid iza &scaron;anka dekoriran je kutijama u crnom, drvenom i plavom dekoru, te u dekoru ferobronce, koji je noviji material u svijetu dekora. Uzorak ferobronce kori&scaron;ten je i u oblaganju &scaron;anka i ulaznog portala. Sličnost je vidljiva i sa uzorkom korten čelika na fasadi, te pločicama kori&scaron;tenim u wc-ovima.</p> <p><br />Objekat je podeljen na dvije zone: Prva zona smje&scaron;tena je desno od ulaza u kafić, te ispred samog &scaron;anka, dok je druga, intimnija zona organizirana je na lijevom zidu gdje je organizirano sjedenje u tapaciranim klupama.</p> <p><br />Ispred kafića se nalazi terasa koja stilski prati unutra&scaron;njost kafića.<br />Poveznica s imenom su okvirovi sa slikama Japana u proljeće koji se nalaze unutar polica smje&scaron;tenih iza sećije.</p> <p><br />O zelenilu se također vodilo računa, te se ono nalazi u terarijima na policama iza klupe te u sijalicama koje vise u okvirovima na desnom zidu kafića.<br />Ovaj prostor krase prirodni materijali te izobilje zelenila, pri čemu je svaki detalj pažljivo odabran kako bi se kreirao ambijent koji odi&scaron;e komforom te promovira samoodrživost. Stropovi i veči dio zidova su obojeni u bijelo, kako bi interijer ovog kafića bio &scaron;to svjetliji.</p> <p><br />,,Iako je ovo manji ugostiteljski objekat, kori&scaron;tene su osnovne kolorističke nijanse, ukomponirane sa uzorkom plave i ferobronce. Ovaj stil uređenja je prilagođen dnevnom i večernjem kori&scaron;tenju te vas svojom ljupko&scaron;ću i jednostavno&scaron;ću poziva da zavirite u njega˝, ističe Stjepana Markota.</p> <p>Pogledajte fotografije:</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno27.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno28.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno29.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno30.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno31.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno32.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno34.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno35.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno36.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno37.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno38.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno39.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno40.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno41.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno42.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno43.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno44.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno45.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno46.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno47.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno48.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno49.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno50.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno51.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno52.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno53.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno54.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno55.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno56.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno57.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno58.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno59.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno60.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno61.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno62.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno63.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno64.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno65.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno66.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno67.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno68.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno69.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno70.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno71.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno72.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno73.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno74.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-01-19-07-01-019-caffe-japan-duvno75.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-01-019-caffe-japan-duvno_1.jpgRIMAC OTKRIO GIGANTSKI PROJEKT: Na ovome je radio pune dvije godine, predstavit će ga Vladi i facama iz Porschea i Hyundaijahttp://grude.com/clanak/?i=120851120851Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jun 2019 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-21-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prezentacija koju Mate Rimac planira pokazati premijeru Andreju Plenkoviću u petak tijekom posjeta Svetoj Nedelji pripremala se godinu dana, još godinu dana upotpunjavala i usavršavala da bi sada bila spremna za predstavljanje vrhu izvršne vlasti, piše u srijedu Večernji list.<p><br />Intencija je pokazati na koji se način u Hrvatskoj može pokrenuti ozbiljna autoindustrija, odnosno takva kakva bi se mogla okarakterizirati pojmovima poput &ldquo;serijski&rdquo;. Motivacija je kod Mate Rimca i njegove momčadi činjenica da je Hrvatska danas među rijetkim zemljama koja nema automobilsku industriju na razini većoj od namjenske proizvodnje određenih komponenti iako se radi o uglednim automobilskim kompanijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Rimac Automobilima kažu će da Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima predočiti model u kojem će se raditi o realnim mogućnostima s obzirom na na&scaron;e uvjete.<br />Vjeruju da Hrvatska ima potencijal</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vjerujemo da i Hrvatska ima potencijal za stvaranjem okruženja koje će privući velike proizvođače, kao i dobavljače i prateće industrije. U petak ćemo visokim dužnosnicima Vlade i premijeru Andreju Plenkoviću predstaviti studiju koju smo pripremali dvije godine te konkretne smjernice i sljedeće korake za privlačenje autoindustrije u Hrvatsku&rdquo;, kažu u Svetoj Nedelji za Večernji list u srijedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevnik dodaje da će događaju biti nazočni zamjenik predsjednika Izvr&scaron;nog odbora Porschea Lutz Meschke te izvr&scaron;ni dopredsjednik Hyundai Mortor Groupa za proizvode i strategije Thomas Schemera. Oba su gosta ovdje, kažu u Rimac Automobilima, da podrže njihovu inicijativu i podijele svoja iskustva u ulaganja u na&scaron;oj zemlji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-21-mate_rimac.jpgDan D za Aluminijhttp://grude.com/clanak/?i=120839120839Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jun 2019 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu se očekuje sastanak predstavnika Aluminija s investitorima koji su spremni na veliku financijsku injekciju u mostarsku kompaniju pod uvjetom da se pronađe dugoročno rješenje za cijenu i opskrbu električnom energijom.<p><br />Kako je objavio Dnevni list, riječ je o konzorciju koji predvodi &scaron;vicarski gigant Glencore, a u kojem su jo&scaron; hrvatski PPD, &scaron;irokobrije&scaron;ki FEAL i mostarski SiK. Navodno je taj konzorcij spreman uložiti 500 milijuna eura u mostarsku kompaniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ukoliko sastanak ponudi neke konkretnije planove za izlaz iz krize Aluminij bi mogao zaploviti u ne&scaron;to mirnije vode koje bi ga odvele u privatizaciju umjesto u stečaj&rdquo;, pi&scaron;u mostarske novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je jasno jeste da će dogovor oko električne energije, odnosno dugoročni ugovor kojem bi jamac bila Vlada FBiH, biti ključan za budućnost Aluminija, jer čak ni veliki investitori poput Glencorea neće ulaziti u &ldquo;igru&rdquo; bez rije&scaron;enog problema struje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elektroprivreda HZHB od mostarske kompanije potražuje oko 280 milijuna maraka, a nedavno je objavljeno kako je nekada&scaron;nje mostarskom gigantu potrebno oko pola milijarde maraka da se s koljena uspravi na noge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, vodstvo Aluminija održalo je sastanak s predstavnicima dvije elektroprivrede, HZHB i BiH, kako bi poku&scaron;ali pronaći model suradnje koji bi omogućio preživljavanje mostarskoj kompaniji s dugom većim od 400 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, podaci Financijsko-informatičke agencije FBiH pokazali su kako je u Federaciji BiH najveći gubitnik upravo mostarski Aluminij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Vlada Federacije BiH poručila je kako Aluminiju, koji je osigurao struju za 10-tak dana, ako ne pronađe partnera prijeti stečaj, koji je, prema riječima federalnog premijera Fadila Novalića, jedini lijek za ovo poduzeće.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgNakon nedavnog požara Zovko obnavlja stolarijuhttp://grude.com/clanak/?i=120815120815Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jun 2019 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-24-stolarija-zovko-obnova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih je dana krenula obnova stolarije Zovko u Širokom Brijegu koja je prije dva mjeseca u potpunosti izgorjela u požaru.<p>&nbsp;</p> <p>Direktor stolarije i jedan od suvlasnika Karlo Zovko u izjavi za Fenu istaknuo je kako je obnova zidne konstrukcije u tijeku te kako će i su&scaron;nica i pogon uskoro biti u funkciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Obnova će biti zavr&scaron;ena do jeseni, ali te&scaron;ko je u ovom trenutku precizirati hoće li to biti u devetom ili u desetom mjesecu. Ovih su dana krenuli građevinski radovi, a uskoro će profunkcionirati su&scaron;nica i pogoni u stolariji&rdquo;, kazao je Zovko koji je zahvalio gradskim i županijskim vlastima, drvnom klasteru i svima onima koji su na bilo kakav način pomogli toj stolariji.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-24-19-06-24-pozar-stolarija-oklaji-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stolarija Zovko u potpunosti je izgorjela u požaru 18. travnja ove godine, a riječ je o jednoj od najdugovječnijih tvrtki u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U protekla dva mjeseca otkako su trajali radovi na či&scaron;ćenju zgari&scaron;ta stolarije većina radnika je sudjelovala u radovima, a sačuvana su i sva radna mjesta. Osim toga, iz stolarije su, kako ističe Zovko, sačuvali i sve dosada&scaron;nje poslovne partnere.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-24-stolarija-zovko-obnova.jpgFOTO: Hercegovac Miro vlasnik je superluksuznog hotela u Splitu oko kojeg se lome kopljahttp://grude.com/clanak/?i=120794120794Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-019-briig-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Živjeti u Splitu već je samo po sebi nekakav još nerazvrstan poremećaj iz autističnog spektra. Splićani mrze promjene, ma i da samo pomaknete čašu ispred njih. Nelagodom ih ispunjava dirnete li u njihovu svetu rutinu, pojavi li se štogod neobično u poznatom pejzažu.<div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel "Briig", očekivano, nije po njihovom gu&scaron;tu. Prolaze preko Bačvica i mr&scaron;te se jo&scaron; otkako se počela graditi ta, kako kažu, monada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S bijesom, prezirom, omalovažavanjem i porugom gledaju veliku robusnu modernističku grudu nasred parcele, velike bijele trokutaste plohe nalik zgužvanom papiru, s prividno nasumičnim i nejednako velikim uvučenim ili ispupčenim prozorima, pitajući se za&scaron;to, zaboga, to tako izgleda, gdje je svijet po&scaron;ao ukrivo, &scaron;ta nedostaje dražesnim kamenim kućama, tiramolima između njih, zelenim &scaron;kurama, kupama kanalicama i trbu&scaron;astim neobrijanim mu&scaron;karcima koji u dvori&scaron;tu na gradelama peku sku&scaron;e?</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <br /> <div class="bannerInArticle banerWrap adexElement"> <div id="beacon_a38574102c" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="https://adv.slobodnadalmacija.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=7224&amp;campaignid=853&amp;zoneid=454&amp;OABLOCK=36000&amp;OACAP=1&amp;loc=https%3A%2F%2Fwww.slobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fsplit%2Fclanak%2Fid%2F610056%2Fmaja-tedeschi-autorica-je-luksuznog-zdanja-na-bacvicama-oko-kojeg-se-lome-koplja-investitor-je-vrlo-avangardnog-ukusa-kakav-ne-biste-ocekivali-od-nekoga-iz-sirokog&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2F&amp;cb=a38574102c" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>Nekoga takvog tvrdokornog tradicionalista i pasatista, dangubu i sveznalicu s Pjace, vrijedilo bi, možda samo za zabavu, staviti preko puta glavne projektantice "Briiga" i gledati kako ga ona nemilosrdno drobi u pra&scaron;inu. <strong>Maja Tedeschi</strong> je odlučna, strastvena i rječita gospođa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj rad brani strpljivo i potanko, s tako mnogo referencija da shvaćate da je pred vama netko rijetko obrazovan i njegovana ukusa, osoba koja je razmi&scaron;ljala o svemu do najmanjeg detalja koji možda nitko živ neće primijetiti, i bezbrojne sate predano radila da bi se ovaj hotel podigao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, ona nije netko kome biste se željeli suprotstaviti.</p> <br /> <p>Možete lijepo zamisliti kako je Tedeschi tvrdo ustrajala na svojoj viziji, pa i ako je investitor <strong>Miro Musa</strong>, razumni i oprezni hercegovački trgovac kojiput bio kolebljiv, ne&scaron;to mu se činilo pretjerano ili skupo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Investitori često dolaze s čudnim i ponižavajućim zahtjevima, kao 'čuj, vidio sam ne&scaron;to u hotelu u Dubaiju, pa daj ti to malo nakiti i nadodaj'", počne arhitektica podsmje&scaron;ljivo, da bi se odmah potom ispravila i ponosno dodala:</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>"No, Miro je bio drukčiji. Od samog početka, kad mi je ponudio posao, nakon &scaron;to je vidio kako sam napravila projekt adaptacije i sanacije kuće Sabljić/Kugli iz devetnaestog stoljeća i odu&scaron;evio se projetkom izložbenog salona skandinavskih klasika dizajna Nord Klassik, Miro je kazao da će po&scaron;tivati moj ukus i moj autorski integritet. &Scaron;to god izaberem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepustio se, imao je potpuno povjerenje. Kasnije su, naravno, do&scaron;le neke druge pote&scaron;koće, kao &scaron;to između investitora, izvođača i arhitekta uvijek dođu, oko cijena i tendera, on je htio da ne&scaron;to bude manje, a ja veće, ali oko same estetike nije bilo prijepora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne mogu se sakriti iza investitora. On je vrlo avangardnog pristupa i ukusa, kakav vjerojatno ne biste očekivali od nekoga iz &Scaron;irokog Brijega."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad joj je Musa, inače poslovni partner njezina supruga, ponudio da mu projektira hotel, Tedeschi je prvo odbila. Ali, kratko zatim je do&scaron;la na teren i svidio joj se.</p> <br /> <p>Očekivano, nema arhitekta kojemu se ne bi svidio, odmah iznad Bačvica, dijelom zaklonjen drvoredom platana, do razlistalog, sjenovitog Hatzeovog perivoja. Zapravo je neobja&scaron;njivo kako je usred skupe, buržujske četvrti, to godinama bila zarasla ledina na kojoj su čak jedno vrijeme beskućnici podigli najlonski &scaron;ator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko bi želio graditi na tako lijepom mjestu, a u isto vrijeme nije se činilo zahtjevnim. Sve je unaprijed, naoko, bilo zadano, nedvojbeno se znalo &scaron;to graditi, kakve će naravi biti podignuti objekt. Arhitektica je, međutim, donijela odluku zbog koje su mnogi začuđeno izvili obrve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znala sam da to neće biti plažni hotel. Jer, za&scaron;to bi bio? Pogledajte New York, Barcelonu, Hamburg ili Kopenhagen: sve su to gradovi na moru gdje se nitko ne dolazi okupati. Ako želite plažni hotel, pođite koji kilometar sjeverno ili južno, mnogo je takvih mjesta u Vodicama, Omi&scaron;u ili Podstrani. Plaža je ovdje samo kontekst. Hotel, jasno, ne okreće leđa ovoj lijepoj uvali, moru i pijesku..."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ali nije jedno od onih mjesta gdje gosti ogrnuti ručnicima, s gumenim krokodilima pod rukom, &scaron;ljapkaju u japankama preko recepcije", predložim ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tako je", složi se Tedeschi. "Koncept nam je od prvog dana bio gradski hotel, kakvih u Hrvatskoj nema mnogo, a potreba je za njima očita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ultra', na primjer, pokazuje da je svijet željan urbanih mjesta, nečega mimo hostela i mnogokrevetnih podrumskih apartmana koje domaćini nude posjetiteljima, računajući oni su mladi pa mogu spavati bilo gdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima i među mladim gostima dosta njih koji imaju novac i žele udobniji i ljep&scaron;i smje&scaron;taj. Moramo se osloboditi onoga stereotipa ako netko ima lovu onda je lopov i seljačina, ili je kulturan i obrazovan, ali bez pare u džepu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-019-briig3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Različiti nam gosti dolaze i ima toliko sadržaja koji ih danas vuku u Split. Vidljiv je pomak grada prema kulturi, urbanom. Ne moramo svi bez ostatka ići prema tradiciji. 'Idemo napraviti ne&scaron;to suvremeno', kazala sam investitoru i on se složio sa mnom."</p> <br /> <p>Tedeschi je zatim uključila splitskog arhitekta <strong>Damira Raku</strong>, prijatelja i kolegu sa studija, jer ona sama nije mogla biti na gradili&scaron;tu koliko je posao tražio. Nakon &scaron;to su definirali koncept, suočili su se s ograničenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oblik parcele i bruto izgrađena povr&scaron;ina nisu ostavljali mnogo mogućnosti: hotel je morao biti kocka, a kocka je rijetko kome među uzbudljivijim geometrijskim tijelima. Trebalo je to nekako omek&scaron;ati, učiniti &scaron;armantnim, pa se Tedeschi domislila da kocka izgleda kao da je netko sjeo na nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je nastala kao zgužvana, izlomljena fasada koja uznemiruje prolaznike, a koju je Tedeschi definirala u suradnji s arhitektom <strong>Ivanom Jurićem</strong> iz ureda Damira Rake. Matematički su je napravili, ali je potpuno asimetrična, nigdje se ne ponavlja. Premda se gledatelju može tako učiniti, svaka je od četiri strane u nečemu drukčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je nekako, u početnoj fazi, hotel dobio ime, a ime, kao ni sve drugo, nije moglo biti uobičajeno dalmatinsko poput Amfora, Dioklecijan, Galeb, Park ili Riva, već je Maja Tedeschi željela ne&scaron;to apstraktnije, suvremenije, a da opet nekako, neizravno i izokola, dotiče prostor i tradiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shvaćajući da će hotel izgledati robusno, nezgrapno, kao nekakvo brdo, a budući da je u blizini Katalinića brig, prva joj je zamisao bila da se zove Ka Brig. Zami&scaron;ljala je da će ga Splićani tako opisivati: "Jebate, ka brig je", ali na kraju su ime ipak skratili na samo jednu riječ, sa dva i, i to i lokalno i globalno dobro zvuči, Japanci, Kanađani, Norvežani, ba&scaron; svi je mogu izgovoriti bez zaplitanja jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kao da sve to nije dosta da izbezumi lokalno stanovni&scaron;tvo, naposljetku su donijeli odluku koju će im čistunci, čuvari svetog ognja ba&scaron;tine, možda najvi&scaron;e zamjeriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oko prolaznika, čovjeka na ulici, naviknuto je na balkon, ali za korisnika je on nepotreban", obja&scaron;njava arhitektica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Čemu balkon? Radi rashlađivanja, kori&scaron;tenja jedne zone koja nije topla ni hladna, ni unutra ni vani, zone sjedenja i gledanja u more, su&scaron;enja mokrog ručnika? Na kontinentu se to potpuno napustilo, a ni na moru ja ne vidim da se mnogo izlazi na balkon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnologija, klimatizacijski uređaji, zavjese i sjenila promijenili su stanovanje. Je li gostu nedostaje prostor rashlađivanja, čezne li on izići? Meni se čini da ne. Neću balkon koji će biti samo dekoracija. Kad smo napravili modele soba, jednostavno nismo vidjeli potrebu za jo&scaron; jednim vratima kroz koja bi izi&scaron;li vani. Ako je arhitektura napustila ornamente, možemo i balkon. Nijedan detalj ne smije biti dekorativan, da stoji sam za sebe i oduzima smisao prostoru."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Balkoni su tako, umjesto s vanjske strane, zavr&scaron;ili u unutra&scaron;njosti Briiga, oko okomitog četvrtastog otvora &scaron;to se u sredini zgrade podiže sve do staklenog krova na vrhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj unutarnji atrij također je izlomljen poput vanjske fasade i svojevrsna je posveta japanskom umjetniku<strong> Noguchiju </strong>i njegovoj čuvenoj papirnatoj izlomljenoj lampi. Tu su i zavijene crne stepenice od prizemlja do prvog kata, na koje je Maja Tedeschi možda najponosnija. Izgledaju kao rub nekakve crne svilene haljine koja se u pokretu zavijorila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali gdje god zapravo pogledate je ne&scaron;to pažljivo izabrano i prvorazredno izrađeno, skandinavski namje&scaron;taj, kamen iz sjeverne Italije, plakati <strong>Borisa Bućana</strong>, grafike <strong>Julija Knifera</strong> i instalacije <strong>Aleksandra Srneca</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve &scaron;to vidite kad uđete u ovaj hotel projektantica je tvrdoglavo i sitničavo tražila da bude ba&scaron; tako. Da se prozori, na primjer, ne dijele napola, na dva krila, već da ostanu cijeli, sto osamdeset puta sto osamdeset centimetara, ali da svejedno ne budu učvr&scaron;ćeni, uzidani, već se otvaraju, da gost može udahnuti morski zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to je valjalo bogzna gdje naći prozore koji se otvaraju, kako kažu, "na trn", okrećući se po centralnoj okomitoj osi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaku sobu ovdje ona je projektirala, kao i restoran i krasnu kongresnu dvoranu. Paneli na fasadi morali su biti kao masni, imati jedan mutni sjaj, kao saten. Lampe na stropu u baru su od platna, izgledaju kao jedra, a &scaron;ank ima zrnatu povr&scaron;inu &scaron;ljunka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se izmiče od poznatog i očekivanog, opet je, primjećujete, tu puno tragova na prostor i vrijeme, ova kuća nije stranac ovdje, ona pripada i Bačvicama i Splitu, konceptualno je zami&scaron;ljena s puno referencija na tradiciju ispričanu suvremenim arhitektonskim jezikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali onda se u jednom trenutku neizbježno upitate: gdje su na&scaron;li majstore koji su napravili sve ovo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj, u kojoj zapravo vi&scaron;e nema keramičara da zna zalijepiti pločicu koja sutra neće otpasti sa zida, gradnja nečega zahtjevnog kao Briig veća je misterija nego tko je podigao ona golema kamena lica na Uskr&scaron;njim otocima. Možda je to razlog za&scaron;to je hotelu trebalo četiri godine?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaista, otkriva nam arhitektica, tu i tamo građevinsko osoblje nije bilo doraslo zadaći. Pa bi vas uvjeravali da vam ne&scaron;to ne treba, ili da oni ne&scaron;to mogu napraviti neusporedivo jeftinije i brže, i onda bi, znate kako to ide, sfu&scaron;ali, i sve je trebalo raditi iznova i na kraju ispalo neusporedivo skuplje i sporije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Maja Tedeschi je bila uporna i istjerala svoje, kao &scaron;to ona, čini mi se, uvijek istjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne obazire se na prigovore tradicionalista jer, na koncu, i moderna kuća koju je podigla na Bačvicama pripada jednoj tradiciji. Tradiciji odvažne i moderne arhitekture kakvu je Split jednom imao, a koja je nedavno s velikim uspjehom prikazana na izložbi u MoMA-i, u New Yorku. Tu arhitekturu Briig želi ba&scaron;tiniti, zajedno s Kniferom, Srnecom i Bućanom u atriju i sobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Doba je prosvjetiteljstva je iza nas, to je pro&scaron;lo", priznaje Tedeschi. "Moj suprug kaže da smo mi za na&scaron;eg života tu bitku izgubili, ali ja ne bi bila ja da se pokorim tome. Da odustanem. Nadam se da svojim djelovanjem mogu potaknuti neku promjenu nabolje, svojim projektom gurnuti nogu u vrata i pustiti svježi zrak u jednu zagu&scaron;ljivu sredinu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-019-briig-glavna.jpgELEKTROPRIVREDA HZ HB ZAPOŠLJAVAhttp://grude.com/clanak/?i=120788120788Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 17:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javno poduzeće „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ Mostar raspisalo je oglas u kojem traži 12 djelatnika:<p>&nbsp;</p> <ol> <li>Odgovorna osoba za poslove unutarnje za&scaron;tite, samostalni referent (Direkcija Dru&scaron;tva, Ured generalnog direktora, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za promidžbu, referent za nabavu (Direkcija Dru&scaron;tva, Sektor korporativnih komunikacija, Služba za promidžbu, &Scaron;iroki Brijeg) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Pomoćni skladi&scaron;tar (Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (PIPO Sektor za pripremu izgradnje HE VP JM Služba za pripremu izgradnje HE Sliv GC, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (HE Sliv Neretva, Sektor za PIS, Služba za tehničko održavanje informacijskog sustava i mrežne infrastrukture) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (HE Sliv Neretva, Pogon HE Mostar, Služba za elektro poslove, Mostar &ndash; Pogon HE Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 4 (HE Sliv Neretva, Pogon HE Rama, Služba za građevinske poslove, Prozor-Rama) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Tehničar 1 (sektor za PIS &ndash; Služba za mreže i upravljanje mrežnom infrastrukturom, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za obračun i naplatu (OP Jug, Pogon Grude, Poslovnica Grude) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Vi&scaron;i referent za kontroling (OP Jug, Sektor za ekonomske poslove, Služba za kontroling, Mostar) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Referent za obračun i naplatu (OP Centar, Poslovnica Jajce) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</li> <li>Arhivar (OP Centar, Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove, Novi Travnik) &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br /><br /></li> </ol> <p>Detaljne informacije o uvjetima rada i opisu poslova kao i Obrazac prijave na Javni oglas mogu se preuzeti na mrežnoj stranici JP EP HZHB d.d. Mostar. Natječaj je otvoren do 28.06.2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljnije možete vidjeti <a href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=6487" rel="noreferrer noopener" target="_blank">OVDJE</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgU Zagrebu otvoren Auto salon Kramar http://grude.com/clanak/?i=120777120777Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 15 godina uspješnog poslovanja Auto salon Kramar otvorio je svoj prvi salon u Zagrebu i time zacrtao svoj novi poslovni put pozicioniranjem u kontinentalnom dijelu Hrvatske.<p><br />Tvrtka u Hrvatskoj je osnovana 2015. godine i pripada grupaciji Kramar koja posluje već 15 godina u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a nakon otvaranja podružnice u Splitu, zagrebački salon je veliki iskorak u poslovanju koji ujedno znači i otvaranje novih poslovnih i prodajnih mogućnosti za nabavkom vrhunskih vozila s certifikatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kupac nam je na prvom mjestu! S obzirom na to da se bavimo uvozom rabljenih vozila tražimo od svojih dobavljača jamstvo, koje tada prenosimo na&scaron;im kupcima. Od samog početka gradimo temelje na&scaron;eg poslovanja upravo na tome i garantiramo kako svaki kupac može biti 100% siguran prilikom kupnje vozila u Auto salonu Kramar. U 2019. svakako želimo održati uspjeh na ovom nivou na kojem se trenutačno nalazimo&rdquo;, istaknuo je na predstavljanju Andrija Zovko, glavni direktor i suvlasnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni koncept nastao iz zaljubljenosti u automobile i želje da trži&scaron;tu ponude sigurnost, garanciju i financijski najpovoljniju cijenu za automobile svih klasa od nižih, preko srednje klase do luksuznih.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-21-19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga moguća je i zamjena starog automobila za noviji &scaron;to je vrlo popularna aktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu moderno uređenog salona na zagrebačkom Jankomiru u Kovinskoj ulici, tzv. autoaveniji, imaju vlastitu radionicu za prijem i pregled vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pazeći na svaki detalj kako bi zadovoljili očekivanja svojih kupaca Auto salon Kramar posluje u skladu sa svojim sloganom i istinski nastoji u svemu biti za klasu bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e fotografija sa otvorenja pogledajte <a title="AS Kramar Zagreb" href="https://www.facebook.com/Kramarautobosnaihercegovina/posts/2325539764335937?__xts__[0]=68.ARB67OhbA-NBXys_Mmw58rYxuotyq2U9-huUa9-9D5wBNe94uG42y4dGZrDRgNDqjUf17km0A5mCZwsVMIiXCXmw3BBTntrPGu2io4D6MnE_GXoALkEp6K5xfg4j-9m2LEvgIwuxOH3rmmY-9BVaZ4K2O543Ujd_HK-dAAtLBk-9IX68ag8UxdrMvwGoQMVa5IPn3_mpGqk7TaSMel6QJxA28FDJGHZbDLbefTv04HYQTt08LcqZr-1UI5QOHk3WkVZ82N9nZnDck-13hJfiUvx4TijEft6Go8q5ZZqqFT0RjYlD9WEK0sPRPNO59BmDfNoBnhaRaCZNlhbfz3tT7c4XzVw4F4FeDpQShT5D6WduYc6imrNyC5PTqkCUeIJ_z_mxc9V7yy6I-tIg54ynMYzC-4EPv5f7sb11aSEIxMKSevyg-K09ojsYj5eM8vcwx4wk6FM366t5Qg5rH3nTZNZGbQ&amp;__tn__=-R" target="_blank">OVDJE.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-21-as-kramar-otvorenje-zg-1.jpgŠKORO: U IT sam uložio jer je to isključivo naša pamet i kreativnosthttp://grude.com/clanak/?i=120771120771Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jun 2019 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-23-skoro2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nijemci već sad rade strategiju do 2100. godine, kaže Škoro.<p><br />Miroslav &Scaron;koro, koji ulazi u utrku za Pantovčak, većini je poznat kao pjevač, ali riječ je i o vrlo obrazovanoj osobi sa &scaron;irokim poduzetničkim interesom koji mu godi&scaron;nje donosi milijune kuna prihoda i ozbiljnu zaradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinu svojih prihoda, istina, &Scaron;koro ostvaruje od autorskog rada i nastupa, međutim tijekom karijere novac je oplođivao i u sektorima u kojima ga publika ne bi očekivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Visoka dodana vrijednost</strong><br />Vlasnik je i suvlasnik nekoliko tvrtki, a iz vlastitog poslovnog iskustva stoga ističe da je budućnost hrvatskog gospodarstva u kreativnim industrijama i razvoju proizvoda s visokom dodanom vrijedno&scaron;ću, ali isto tako i u konzistentnoj poreznoj i investicijskoj politici s dugoročno definiranom strategijom razvoja bez koje, kako kaže, nema uspjeha ni u razvijenoj Njemačkoj, a kamoli ubrzavanja rasta u Hrvatskoj. Bazna tvrtka &Scaron;korina poslovnog portfelja je Campus d.o.o., koju vodi njegova supruga. Na toj se tvrtki evidentiraju prihodi od autorskih prava, a također i organizira i naplaćuje sve nastupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;koro je jako aktivan na za&scaron;titi autorskih prava, na tom je području stekao i titulu doktora ekonomskih znanosti, a u sektoru razvoja kreativnih industrija vidi veliku priliku za razvoj.</p> <p>&ndash; Te industrije neosporno su pokazale veliku snagu bilježeći rast i u doba zadnje gospodarske krize. Uz resurse koje imamo, na&scaron;a jedina prava komparativna prednost leži upravo u na&scaron;im kreativnim industrijama &ndash; poručuje &Scaron;koro pa podsjeća da je jo&scaron; engleski kralj Henrik VIII., osim po svojim mnogobrojnim ženidbama, poznat i kao vladar koji se bavio za&scaron;titom autorskih prava jer je pokrenuo ovjeravanje tiskanih materijala u smislu za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenje u rast kreativnih industrija inspiriralo ga je 2011. godine da investira u tada relativno malu tvrtku Omega software u kojoj drži 5 posto udjela. Ta tvrtka danas ima vi&scaron;e od 100 zaposlenih inženjera, a ostvaruje godi&scaron;nju zaradu veću od 12 milijuna kuna.</p> <p>&ndash; Ono &scaron;to me je privuklo Omegi je jasna vizija u potenciranje vlastitog razvoja. Ta tvrtka na trži&scaron;tu nudi samo i isključivo proizvode koji su rezultat pameti i rada hrvatskih ljudi. Kreativni potencijal je nevjerojatan, a ljudi koji vode tvrtku su mladi, hrabri i neumorni. Jedino &scaron;to mene kao kreativca može odu&scaron;eviti je kreativnost drugih, a toga u Omegi ima napretek &ndash; komentira nam predsjednički kandidat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biznis koji valja spomenuti su Vina &Scaron;koro, etiketa koju je pokrenuo iz vlastitih prihoda. Kaže da tu aktivnost ne bi nazvao biznisom jer ne ostvaruje tako velike prihode.</p> <p>&ndash; Devastiranoj Slavoniji treba pomoći i moja je procjena da je to najbolje raditi investiranjem u ono čime je ta Slavonija bogata, a to su vrijedni i po&scaron;teni ljudi, plodna zemlja kojom teku velike rijeke i na&scaron;e bogate &scaron;ume. Mi smo odlučili podržati vinogradarstvo i vinarstvo i ponosni smo na to. Hvala Bogu ima drugih djelatnosti koje su uspje&scaron;ne, pa možemo financirati taj projekt. Ako se okolnosti malo promijene, bit će to i posao u kojem nećemo proizvoditi gubitak. Za sada, na na&scaron;em vinu svi bolje zarađuju od nas &ndash; komentira, ali poja&scaron;njava i da iz prve ruke može vidjeti koliko je važno organizirati proizvodnju prema konačnom proizvodu.</p> <p>&ndash; Kilogram gra&scaron;evine možete kupti za samo tri kune, dok bocu vina vrhunske gra&scaron;evine ipak možete prodati za deset i petnaest puta vi&scaron;e. Kao drugi potencijal vidim razvijanje uslužnih djelatnosti kojima možemo biti konkurentni ako se odredimo prema ciljnoj skupini i radimo na granici svojih mogućnosti. Uspijemo li pri tome stvoriti i sinergiju između ta dva sektora, primjerice hrvatski zdravi proizvodi u hrvatskom turizmu, onda ne bi trebalo biti problema &ndash; rje&scaron;enje je &Scaron;kore za ubrzanje razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prečesta promjena zakona</strong><br />Kao poduzetnik, uočava slične probleme koje navodi većina gospodarstvenika koja posluje na domaćem terenu, a među njima i česte promjene regulative.</p> <p>&ndash; Nama će krenuti nabolje kada se dugoročno odredimo u na&scaron;oj gospodarskoj i poreznoj strategiji. To moramo začavlati i proglasiti svetim pismom za sljedećih barem 25 godina. Nijemci već sad rade strategiju do 2100. godine. Ako svakih četiri godine dolazi nova garnitura kojoj treba neko vrijeme da se snađu i pohvataju konce, pa onda dovode svoje nesposobne, a podobne stranačke kadrove i pri tome mijenjaju sve do portira, nema tu sreće. Političke promjene moraju značiti zahvate u smislu horizontalne rotacije ili zamjene određenih kadrova, međutim, vertikalno moramo imati sposobne i stručne ljude koji znaju svoj posao. U njih se ne smije dirati sve dok rade kvalitetno i sukladno onoj spomenutoj dugoročnoj strategiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nas nitko ne želi ulagati i raditi jer ne zna &scaron;to ga čeka sutra. Sve ovisi na kojoj će se nozi probuditi neki dužnosnik i koliko smo daleko od izbora &ndash; zaključuje &Scaron;koro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-23-skoro2019.jpgLjubo Jurčić o turističkim radnicima: Gdje ćemo biti za pet godina?http://grude.com/clanak/?i=120720120720Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi udarni ljetni vikend u Hrvatskoj obilježili su sve veći broj turista i pojačan promet na cestama te očekivane gužve u trajektnim i zračnim lukama.<p>&nbsp;</p> <p>No problem bi za turističke djelatnike mogao biti nedostatak radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U najnovijem apelu Vladi koja odbija povećati kvotu za uvoz stranih radnika, ugostitelji upozoravaju da je stanje alarmantno. Zbog toga &scaron;to je riječ o sektoru koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a, traže da se kvota hitno poveća za jo&scaron; 5 tisuća stranih radnika</p> <p>&nbsp;</p> <p>O problemu nedostatka radne snage govorilo se i u HRT-ovoj emisiji Studio 4. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar, rekao je kako bi njegov plan bio, &scaron;to se tiče države, gdje bismo za pet godina trebali biti i kako spasiti iduću godinu ako ostane na prosjeku od ove ili prethodne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Ljubo Jurčić" href="https://vijesti.hrt.hr/521607/jurcic-o-turistickim-radnicima-gdje-cemo-biti-za-pet-godina" target="_blank">Pogledajte cijeli razgovor</a></p> <p><br />(HRT)<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgGRUDE: VIOLETA SUMMERSHIP 2019.http://grude.com/clanak/?i=120674120674Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-violeta-summership1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nudimo ljetnu praksu u trajanju dva mjeseca i svaki student koji prođe program ljetne prakse dobiva certifikat i preporuku o završetku iste i ulaze u bazu potencijalnih zaposlenika Violete.<p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je Violeta summership?</strong> <br /><br />Violeta summership je idealan spoj znanja i poslovnog iskustva, koje će vam pomoći iskoristiti potencijal i profesionalno se usavr&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program Violeta Summership nudi iskustvo rada u timu, sudjelovanje na stvarnim projektima i praktično radno iskustvo kroz plaćenu ljetnu praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz program ćete upoznati tehnologiju koja u 3 minute proizvede pelena koliko jedno dijete potro&scaron;i u &bdquo;karijeri&ldquo;, susresti ćete se s robotima u proizvodnji, 3D printerima i naučiti ćete kako nastaje proizvod od ideje do realizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko se može prijaviti?</strong></p> <p>Svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija dru&scaron;tvenih i tehničkih znanosti.<br />Prijave su otvorene od 07.06.2019. do 21.06.2019.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-violeta-summership.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to nudimo?</strong></p> <p>Nudimo ljetnu praksu u trajanju dva mjeseca i svaki student koji prođe program ljetne prakse dobiva certifikat i preporuku o zavr&scaron;etku iste i ulaze u bazu potencijalnih zaposlenika Violete.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to treba&scaron; napraviti?</strong></p> <p>Po&scaron;alji svoj životopis i kreativno motivacijsko pismo sa naznakom &bdquo;Summership 2019. na e-mail adresu posao@violeta.com i očekuj na&scaron; poziv!<br /><br /><strong><br />Mjesto rada: Grude</strong></p> <p><br />Violeta summership je postala i plodno tlo za studente koji su pro&scaron;li program. Naime, 85% na&scaron;ih polaznika ljetne prakse je dobilo mogućnost nastavka svoje radne i profesionalne karijere u Violetii ona je postala njihov prvi posao.Tako su osim radnog iskustva stekli brojna poznanstva, napredovali i na profesionalnom i osobnom planu i okusili poslovni svijet.</p> <p><br />Za vi&scaron;e informacija možete kontaktirati 039/660 455 ili izravno saznajte sve o radu u Violeti kroz razgovor sa zaposlenikom iz odjela po Va&scaron;em izboru putem skype-a ili sa zaposlenikom koji je pro&scaron;ao kroz na&scaron;u studentsku ljetnu praksu.</p> <p><br />Radujemo se Va&scaron;oj prijavi!<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-violeta-summership1.jpgDeset biznisa koje možete pokrenuti uz minimalno ulaganje i nešto trudahttp://grude.com/clanak/?i=120648120648Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobra vijest je da je pokretanje vlastitog biznisa dostupno svakome tko je spreman riskirati i puno raditi.<p><br />Ljudi u svom životu u prosjeku promjene dva do tri posla. Oni koji napu&scaron;taju svoj sada&scaron;nji posao, često traže način da rade od kuće, a oni koji su dugo radili od 9 do 5 i blizu su odlaska s radnog mjesta, razmi&scaron;ljaju &scaron;to bi dalje radili uz minimalno ulaganje, prenosi <a title="Manager ba" href="http://www.manager.ba" target="_blank">Manager.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra vijest je da je pokretanje vlastitog biznisa dostupno svakome tko je spreman riskirati i puno raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo nekoliko ideja za biznis preuzetih sa entreprenuer.com koje ne traže visoka početna ulaganja:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Servis za či&scaron;ćenje</strong></p> <p>Ovaj posao ima velik spektar mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želite raditi kad nitko drugi ne radi, restorani svakodnevno trebaju temeljito či&scaron;ćenje pa vam mogu postati stalne mu&scaron;terije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete poku&scaron;ati i sa či&scaron;ćenjem kuća ili tepiha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra stvar kod usluga či&scaron;ćenja je da nećete morati tro&scaron;iti novce na ogla&scaron;avanje, budući da će vam klijenti dolaziti putem usmenih preporuka sada&scaron;njih klijenata.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-bicikl-servis.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Popravak bicikla</strong></p> <p>Ovaj zanat možete lako izučiti putem <a title="bike" href="https://www.bikeride.com/" target="_blank">interneta</a> ili preko poznanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako zimi ljudi rjeđe voze bicikl, možete im ponuditi skladi&scaron;tenje i popravak do proljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A budući da je broj biciklista u stalnom porastu, postoje i mnogi koji voze i po snijegu i ki&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih sami znaju popravljati svoj bicikl, ali mnogi ne znaju, pa vam posla ne bi trebalo nedostajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Izrada nakita</strong></p> <p>Ima puno raznih načina za pokrenuti biznis s nakitom, i puno raznih materijala kojima možemo raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad s metalom će vjerojatno biti tehnički najzahtjevniji, budući da ga treba zagrijati kako bi njime manipulirali, i treba imati posebne alate kako bi ga rezali ili ne&scaron;to ugravirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali postoji puno drugih iskoristivih materijala, kao &scaron;to su staklo, kamen, plastika, perje, drvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Osobni trener</strong></p> <p>Ako ste sportski tip, možete poku&scaron;ati s ovom karijerom. Stranice tog tipa ili razgovor u teretani s nekim iskusnijim brzo će vam dati dovoljno znanja o prikladnim vježbama i prehrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ogla&scaron;avajte se na mjestima gdje cirkulira mnogo ljudi, kao &scaron;to su marketi ili restorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije lo&scaron;e ni imati vlastitu web stranicu jer neki ljudi žele prvo vidjeti odgovara li im va&scaron; pristup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je stalno nagla&scaron;avati sigurnost koja dolazi s treningom s osobnim trenerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klijentima trebate osigurati da postanu fit bez ozljede.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Ugrađivanje ograda</strong></p> <p>Ograde su posvuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne traju zauvijek, pa će ih svakako trebati mijenjati ili popravljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći materijal je drvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali i PVC ograde postaju popularne zbog dugotrajnosti i lakoće održavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukra&scaron;ene željezne ograde su isto česte, pogotovo u urbanim naseljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Glazbene instrukcije</strong></p> <p>Znate li svirati samo jedan instrument, držite se njega, ali ukoliko ste dovoljno vje&scaron;t glazbenik, ponudite instrukcije za vi&scaron;e instrumenata, primjerice, za puhačke ili žičane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovisno o tome koliko instrumenata i prostora imate na raspolaganju, odlučite se za grupne ili individualne satove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Či&scaron;ćenje brodova</strong></p> <p>Ako živite na obali, ovo može biti dobar posao za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brodovi se preko zime izvlače na kopno da bi im se očistio trup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali dobro je očistiti i ostatak broda &ndash; palubu, cijelu unutra&scaron;njost, pramac, krmu, vezove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo usluge ponudite poznanicima koji imaju brod, a možete se oglasiti i obližnjoj marini ili luci da vas ovlaste za či&scaron;ćenje brodova na njihovim vezovima.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Organizator događaja</strong></p> <p>Bilo da je riječ o vjenčanju, poslovnom događaju ili bilo kakvoj drugoj manifestaciji, ljudima je potrebna pomoć oko organizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo &scaron;to trebate napraviti je posjetiti sve lokacije s kojima planirate surađivati. Uz pomoć odgovorne osobe, proučite lokaciju i zapi&scaron;ite &scaron;to sve posjeduje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim napravite bazu podataka kojom ćete sortirati lokacije prema raznim parametrima &ndash; koliki je kapacitet lokacije, ima li ozvučenje i video opremu, treba li nabavljati jo&scaron; sjedalica i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad počinjete raditi planove s klijentom tako ćete odmah znati dvije ili tri lokacije koje odgovaraju po traženim parametrima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9. Čuvanje ljubimaca</strong></p> <p>Pokretanje ovog posla iziskuje gotovo nikakva ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebat će vam dodu&scaron;e nekakav kredibilitet koji možete dobiti i samom činjenicom da ste vlasnik ljubimca, a pomaže svakako ako ste radili u pet shopu ili na sličnom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proći će određeno vrijeme dok se ne zbližite s klijentima dovoljno da vam povjere ključeve kuće ili stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10. Otvaranje antikvarijata</strong></p> <p>Gotovo svi imamo kutiju sa starim knjigama negdje u kući ili podrumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to ne bi pokrenuli biznis s njima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi dobili mu&scaron;terije, pogotovo stalne, trebamo imati fiksno radno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specijalizirajte se za određenu kategoriju ili žanr, nabavite nekoliko prvih izdanja, meke uveze prodajte za nižu cijenu od tvrdih i organizirajte programe razmjene knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz knjige možete imati u ponudi razglednice, čestitke, mape, ilustracije ili časopise.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-12-19-06-12-biznis-mali.jpgPoštansko logističko zanimanje sve traženije na tržištu radahttp://grude.com/clanak/?i=110632110632Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jun 2019 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-11-prometna_skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako se javlja sve veće zanimanje za poslovima u poštanskom prometu, HP Mostar otvara svoja vrata mladim osobama..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar, na čelu s predsjednikom Uprave mr.sc. Matom Rupčićem, održala je radni sastanak s ravnateljem Srednje prometne &scaron;kole Mostar gospodinom Zoranom Landekom i profesorima koji predaju stručne predmete kako bi unaprijedili suradnju na području praktičnog rada učenika ove &scaron;kole u HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se javlja sve veće zanimanje za poslovima u po&scaron;tanskom prometu, HP Mostar otvara svoja vrata mladim osobama koje žele napredovati u znanju, praktičnom radu te iz prve ruke vidjeti kako funkcionira sustav po&scaron;tansko logističke mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj HP Mostar je uspostaviti kvalitetnu suradnju sa Srednjom prometnom &scaron;kolom Mostar kako bi zajedničkim snagama generirali stručne kadrove zainteresirane za inovativan razvoj i napredak po&scaron;tanskih i logističkih usluga.<br />Internet kupovina je sve popularnija, a samim time i dostava odabranih artikala na kućna vrata, stoga po&scaron;tanska djelatnost postaje top zanimanje te u budućnosti HP Mostar namjerava pro&scaron;irenje kapaciteta s rastom usluge Brze po&scaron;te koja iz godine u godinu bilježi sve veću kvalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Već dugi niz godina Srednja prometna &scaron;kola surađuje sa HP Mostar u domeni obavljanja stručne prakse učenika. Svi smo svjedoci značajnih tehnolo&scaron;kih promjena u po&scaron;tanskoj djelatnosti i želja nam omogućiti kvalitetnu obuku učenicima za poslove za koje se educiraju kako bi u budućnosti bili spremni za trži&scaron;te rad.&ldquo;, kazao je predsjednik Uprave HP Mostar Mate Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zadovoljni smo suradnjom sa HP Mostar, ideja koju poku&scaron;avamo implementirati jest da na&scaron;im učenicima osiguramo &scaron;to bolje uvijete obavljanja stručne prakse, gdje će im se omogućiti &scaron;to kvalitetnija praktična stručna obuka, kao i lak&scaron;e buduće zaposlenje i osiguranje egzistencije.&ldquo; - kazao je ravnatelj Zoran Landeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-11-prometna_skola.jpgŠirokobriježani prave OLDTIMERE od 200 tisuća eura!http://grude.com/clanak/?i=110616110616Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jun 2019 12:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-10-019-auto-klasik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oni su osnivači i radnici tvrtke Auto Klasik iz Širokog Brijega i njihovi radni zadaci su doslovce od starih 'kanta' napraviti limuzine vrijedne u pravilu više od 100 000 pa i 200 000 eura.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Četvorica prijatelja i susjeda (Kićo, Jure, Damir i Dado) iz mjesta Turčinovići kod &Scaron;irokog Brijega su pravi zaljubljenici u automobile već od malih nogu pa su zajedno sad već davne &nbsp;99-e počeli raditi mehaniku i limariju na automobilima u svojoj vlastitoj radionici koja je na samom početku bila skromnijih dimenzija u odnosu na ovu koju imaju danas. Kao vrsni majstori vrlo brzo su dobili ponudu za restauracijom oldtimera i prihvatili su izazov vjerujući kako su dorasli takvim poslovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uživali smo u posjeti ovim momcima koji su nam poku&scaron;ali pokazati &scaron;to je sve potrebno uraditi da se jedna stara auto olupina pretvori u skupocjenu oldtimer limuzinu . Iz njihove fotoarhive se da vidjeti da vozila koja im dolaze u radnju na restauraciju su u katastrofalnom stanju a iz radnje izlaze kao potpuno novi i uglađeni oldtimeri od kojih su neki vrijedni doslovce i 220 000 eura, pi&scaron;e <strong>ABCportal.info.</strong></p> <p><br /> -U na&scaron;oj radnji smo uradili pedesetak potpunih restauracija starih vozila iz Europe, najvi&scaron;e iz Njemačke. Sada&scaron;nji vlasnici tih automobila su ih kupili negdje od nekih ljudi koji su ih jo&scaron; imali u dvori&scaron;tima i odlučili ih vratiti u život. Radi se najče&scaron;će o ljudima koji su kolekcionari i zaljubljenici u oldtimere. Mi idemo po njih i na kraju ih vraćamo vlasnicima koji su presretni i zadovoljni onim &scaron;to smo napravili. Uz oldtimera dobiju na stotine slika svih dijelova i radova koje uradimo kako bi se uvjerili da je sve jako dobro i profesionalno urađeno. Nikad nismo imali niti jednu malu primjedbu od na&scaron;ih klijenata kad je u pitanju kvaliteta odrađenog posla. Zanimljivo je da su automobili koje smo mi restaurirali na najvećem europskom sajmu oldtimera u Essenu osvojili glavnu nagradu kao najbolje urađeni oldtimeri na &scaron;to smo puno ponosni- ispričao nam je Kićo koji je cijeli bićem u ovom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je ugodno slu&scaron;ati ove majstore dok su nam pokazivali oldtimere koji su unutra i na kojima su počeli radovi. Ostali smo fascinirani cijenama koje ovi ljepotani postižu na trži&scaron;tu.&nbsp;<br /> -Ovaj Porsche 911 Targa iz 72-e kad bude zavr&scaron;en vrijedit će 220 000 eura a ovaj stari Volkswagen T1 iz 65-e godine koji je kamper vozilo, na kojem su radovi u punom jeku kroz nekoliko mjeseci na trži&scaron;tu će vrijediti 120 000 eura- govore majstori dok smo razgledali radionicu i upoznavali se sa procesima restauracije oldtimera.<br /> Doista je fascinantan spisak vozila koje su ovi momci u potpunosti vratili u vrhunsko stanje. Također je vrlo zanimljivo da su u njihovoj radnji &nbsp;urađeni Mercedesi &nbsp;koje su vozili &nbsp;Hitler i Tito.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pitali smo ih 'koliko vremena treba da se oldtimer dovede u takvo stanje'?</strong><br /> Neke zavr&scaron;imo za pola godine a neke radimo i dvije godine, sve ovisi o puno toga- priča Jure i usput nam pokazuje dio radnje gdje se vr&scaron;e zavr&scaron;ne faze bojenja automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Posla ima i previ&scaron;e, trenutno u radnji na čekanju imamo deset starih automobila koje bi trebali 'pretvoriti' u vrhunske oldtimere. Veliki je to posao i izazov koji nas vuče i nosi naprijed. Na&scaron; cilj je zaista postati svjetski brend kad su u pitanju restauracije oldtimera, blizu smo i sigurno ćemo u tom poslovnom naumu i uspjeti- kažu nam ovi vrijedni majstori koji u stvarnosti žive svoj san s poslom koji vole i rade sa velikom ljubavlju i znanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je spomenuti da su ovi majstori prije nekog vremena željeli kupiti jednog starog Porschea preko 'Beverly Hills Old timers', najpoznatije svjetske web stranice koja se bavi prodajom oldtimera, gdje su u komunikaciji doznali da ih stranica poznaje i prati sve ono &scaron;to su napravili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, majstori rade i 'normalne' automobile, dobro su organizirani i imaju odličnu radionicu. Nama je izuzetno drago &scaron;to smo ih posjetili kako bi vas dragi čitatelji upoznali sa ovom super majstorskom ekipom koja je sami vrh u ovom poslu u na&scaron;oj regiji ali i puno puno &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I evo dok zavr&scaron;avamo ovu priču stigla je informacija da je u Porscheovom servisu u Stuttgartu ovaj sivi Porsche na slikama dobio klasifikaciju restauracije broj 1 &scaron;to u prijevodu znači vrh restauracije a Porscheovi stručnjaci su ovog ljepotana procijenili na 150 000 eura, &scaron;to je jo&scaron; jedno veliko priznanje za ovu majstorsku ekipu koja nastavlja u istom ritmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a href="http://www.abcportal.info">www.abcportal.info</a></strong></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-10-019-auto-klasik.jpgKatakombe u Jajcu na poštanskoj marki HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=110590110590Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 16:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-07-300dpiarheologija2019.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je redovitu poštansku marku „Arheološko blago 2019.“ s motivom katakombi u Jajcu, kršćanske vjerske građevine koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>U pisanim izvorima Jajce se prvi put spominje 1396. godine u vrijeme vladavine Hrvoja Vukčića Hrvatinića kada grad doživljava politički i kulturni razvoj. Pretpostavlja se da su tada u živoj stijeni isklesane katakombe kao grobnica za njega i njegovu obitelj. Pred ulazom u narteks (ulazni trijem), na stijeni u predvorju s lijeve i desne strane vrata, uklesane su dvije nedovr&scaron;ene figure. Mu&scaron;ka figura u lijevoj ruci drži spu&scaron;teni mač, a do nje se nalazi naznaka grba, vjerojatno grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Uklesana ženska figura u lijevoj ruci ima heraldički znak. Narteks, iz kojega se ulazi u glavni dio prostorija, djelomično je zidan kamenom i pokriven bačvastim svodom. Iznad baptisterija s krstionicama isklesani su lučni otvori. U glavnom dijelu crkve, uz bočne zidove, u podu su smje&scaron;tene grobnice. Na lijevoj strani nalazi se udubina na kraju koje je isklesan dvostruki križ, a desno i lijevo od njega sunce i polumjesec. Iz glavne prostorije četiri stube vode u kriptu s oltarom koji ima perforaciju u obliku dvostrukog križa, također s polumjesecom i suncem.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-07-19-06-07-fdcarheologija2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-07-19-06-07-300dpiarheologija2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja marke je Magdalena Džinić Hrkać. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-07-300dpiarheologija2019.pngMLADI HERCEGOVAC OBJASNIO: Hercegovina - europska Kalifornija? http://grude.com/clanak/?i=110580110580Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jun 2019 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-07-vinograd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada čujemo riječ Kalifornija, većina nas će pomisliti na američku saveznu državu na zapadnoj obali uz Tihi ocean.<p><br />Vjerojatno će nam prve asocijacije biti filmska i televizijska industrija Hollywooda u Los Angelesu, prelijepi San Francisco sa Golden Gateom, ali i mnogi tehnolo&scaron;ki giganti i globalne kompanije nastale doslovce u garažama kreativnih i marljivih pojedinaca, prenosi <strong>Manager.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostor je to idealnog geografskog položaja, plodne zemlje, dobre klime, podjednake blizine mora i planina, prostor s puno sunca i mnogih drugih bogomdanih pogodnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez idealiziranja, može se reći da su stanovnici ove američke regije svojim radom, organizacijom, kvalitetnom vizijom i strategijom uspjeli od Kalifornije napraviti mjesto u kojem prosječan čovjek kvalitetno živi, djeluje te ima mogućnost ispunjenja vlastitog životnog sna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, Kalifornija jest bogata regija, koja je gotovo iz ničega postala jedna od najjačih svjetskih ekonomija na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su određeni pojedinci već uspoređivali Kaliforniju i Hercegovinu u nekim, vi&scaron;e ili manje ozbiljnim observacijama, idemo vidjeti po čemu je Hercegovina slična regiji iphona, McDonaldsa i mnogih drugih nama dragih i korisnih stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz samu usporedbu nameću se logična pitanja: &Scaron;to je nama potrebno da postanemo ekonomski i dru&scaron;tveno razvijeni kao Kalifornija? Koje su na&scaron;i najznačajniji potencijali, a &scaron;to nas to koči u na&scaron;oj 'kalifornizaciji'? Imamo li ikakvu viziju, strategiju ili prepu&scaron;tamo da nam netko drugi uređuje i upravlja životom i životnim prostorom?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VIZIJA, STRATEGIJA, LJUDSKI RESURS...</strong></p> <p>Za svaki dugoročni i održivi napredak potrebno je nekoliko temeljnih faktora, točnije uvjeta bez kojih nije moguće ni&scaron;ta dobro i održivo uraditi, ali ni planirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pretpostavka razvoja svakog područja, pa tako i Hercegovine su: ljudi, jasna vizija, strategija i strate&scaron;ki planovi te kvalitetan pravni, politički i vrijednosni okvir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako postoji jo&scaron; važnih uvjeta, ovi uvjeti su baza bez koje ne postoji mogućnost za daljnje korake napretka, te ću ih stoga ukratko i objasniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi su prva i najvažnije pretpostavka. Ukoliko imamo ljude, imat ćemo i sve ostalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad kažem ljude, mislim na niz kvaliteta potrebnih za kreiranje razvoja, a prije svega na po&scaron;tenje, marljivost, obrazovanje, samosvjesnost, hrabrost te mentalitet spreman na promjenu i te&scaron;ki rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vizija predstavlja pitanje svih pitanja: Kakvu Hercegovinu zami&scaron;ljamo u budućnosti? Mislim da bismo se svakako trebali odlučiti za jednu od tri ponuđene opcije:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Hercegovina kao poljoprivredno i turistički orijentirano područje s visokim stupnjem održivosti, tehnolo&scaron;ki i znanstveno usmjereno, sa dru&scaron;tvenim i socijalnim uređenjem temeljenom na znanju, kulturi i europskim i općeljudskim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Hercegovina kao područje visoke prljave industrije, usmjerene na stvaranje profita, bez pretjerane brige za očuvanje okoli&scaron;a, sa dru&scaron;tvenim uređenjem bez značajne dru&scaron;tvene i socijalne osjetjivosti, solidarnosti i po&scaron;tivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Hercegovina kao regija upravljana od strane interesnih skupina ili inozemnih vladara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne znam &scaron;to želi većina, ali moja vizija Hercegovine definitivno je broj 1 &ndash; poljoprivredna, turistička, ekolo&scaron;ki čista regija sa dru&scaron;tvenim uređenjem utemeljenim na znanju, kulturi i zapadnoeuropskim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strategija bi trebala dati temeljne smjernice o načinu postizanja na&scaron;e vizije te na osnovu nje i planove kako svaki pojedini cilj i ostvariti. Bez strate&scaron;kog i detaljnog planiranja, nema ni kvalitetnih i mjerljivih rezultata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i ciljevi i vizije mogu biti ostvareni jedino predanim i pametnim planiranjem i radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod pravnim, političkim i vrijednosnim okvirom mislim na &scaron;iri skup djelatnosti, koji uključuje dono&scaron;enje jednostavnih i jasnih zakona, težnju političkoj stabilnosti i moralnim dru&scaron;tvenim odnosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je na&scaron; zakonodavni okvir prilagoditi europskim normama, pojednostavniti birokratske procedure osnivanja i poslovanja gospodarskih subjekata, smanjiti nepotrebne visoke poreze i parafiskalne namete, srediti imovinsko-pravne odnose i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su to stvari od fundamentalnog značaja za razvoj gospodarstva i privlačenja investitora. Jednostavno i lijepo to izgleda na papiru, ali ove stvari je moguće provesti i u stvarnosti, ukoliko za to postoji potrebna volja i znanje. Uostalom, postoje zemlje i regije koje su to uspjele, za&scaron;to ne bi i mi?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>GEOGRAFSKI POLOŽAJ &ndash; PROMETNA, ENERGETSKA I TRGOVINSKA PRILIKA</strong></p> <p>Ba&scaron; kao &scaron;to sam na početku teksta opisivao Kaliforniju, gotovo isto bih mogao prenijeti na Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodna zemlja, puno sunčanih dana, blizina mora i planina, odlična varijacija klima i mikroklima, prirodni resursi &ndash; sve to ima Hercegovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, Hercegovina je na odličnom geostrate&scaron;kom položaju kroz koji će u budućnosti možda prolaziti mnogi prometni i energetski pravci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažem možda, jer to uvelike ovisi o nama samima i o tome koliko ćemo se uspjeti nametnuti i organizirati. Autocesta A1 kao dio Jadransko-jonskog koridora, te paneuropski koridor Vc su savr&scaron;ene prilike za povezati Hercegovinu sa ostatkom Europe te joj time povećati investicijski i atrakcijski kapacitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakako, uz prometnu važnost, treba pratiti i energetske mogućnosti, koje u ovom području nisu nikako zanemarive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko rje&scaron;imo imovinsko-pravne odnose, prilagodimo zakone europskim normama, pametno razgovaramo i lobiramo, imamo velike mogućnosti iskoristiti geografski položaj za povećanje vrijednosti na&scaron;ih zemlji&scaron;ta, porast investicija, razvoj turizma, brži protok roba i usluga, pozicioniranje Mostara kao regionalnog sredi&scaron;ta te mnoge druge djelatnosti koje pokreću gospodarski rast i razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SAVR&Scaron;ENI POLJOPRIVREDNI I TURISTIČKI POTENCIJALI</strong></p> <p>O poljoprivrednim potencijalima Hercegovine puno smo čuli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostor s mnogo polja, dobrom klimom i plodnom zemljom je itekako pogodan za sve vrste voća i povrća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od voća u Hercegovini se proizvode odlične kru&scaron;ke, breskve, vi&scaron;nje, &scaron;ljive, marelice, lubenice, jagode, jabuke i druge sorte, a posebnu vrijednost ima tre&scaron;nja zbog svoje trži&scaron;ne konkurentnosti uvjetovane ranijim sazrijevanjem i sočno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, proizvodnja povrća visoke kvalitete ima velik potencijal, posebice kada je riječ o hercegovačkom krumpiru, kupusu, paprici, paradajzu, krastavcu, mahunarkama, luku, tikvama, zelju i mnogim drugim vrstama, a svakako ne treba zanemariti ni potencijal maslina koje također uspijevaju u mediteranskom dijelu Hercegovine. Poseban biser mogu biti hercegovački kameni vinogradi, pogotovo u predjelima Čitluka, Čapljine, Stoca i Mostara koja su kao stvorena za nasade vinove loze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijal vinogradarstva nažalost nije dovoljno iskori&scaron;ten, a ni na&scaron;a najpoznatija vina Žilavka i Blatina nisu doživjela značajnije međunarodno brendiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo mi u Hercegovini i ne&scaron;to &scaron;uma, pogodnih zemlji&scaron;ta za duhan, smilje i druge kulture, ali koliko ćemo to iskoristiti ovisi prije svega od nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, kao &scaron;to vidimo, imamo mi kvalitetne uvjete za poljoprivredu &ndash; sve &scaron;to treba jest 'zasukati rukave' i početi raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći potencijal definitivno je u turizmu. Bogomdani položaj Hercegovinu smje&scaron;ta blizinu Jadranskog mora, ali i velikih planina i skijali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno da je najveći potencijal u vjerskom turizmu zbog fenomena Međugorja, gdje dolaze ljudi iz svih dijelova svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tolika turistička atrakcija za sobom zasigurno može ponijeti i razvoj različitih povezanih djelatnosti, ali i ojačati primjerice zračnu luku u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan morski turizam smje&scaron;ten je u hercegovačkom mjestu Neum, a svakako veliki i neiskoristivi potencijal je u etno i seoskom turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba zaboraviti i sve popularniji dentalni turizam, koji zbog odnosa kvalitete i cijena usluga ima nevjerojatnu konkurentnost ba&scaron; u na&scaron;im područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva na&scaron;a prirodna bogatstva, &scaron;ume, parkove, rezervate moramo čuvati, ali i brendirati i 'prodavati'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi turisti užurbanog i globalnog svijeta danas bježe u sela na mirne prostore, žele jesti zdravu hranu, jahati konje, penjati se po planinama, koristiti rafting, bezbrižno piti kavu, odmarati, uživati u prirodi..I tu im Hercegovina može biti idealna destinacija. Ba&scaron; zato pod hitno moramo izraditi strategiju razvoja turizma i jasno krenuti u njenu realizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svijet traži i masno plaća ono &scaron;to mi imamo, hoćemo li propustiti tu &scaron;ansu?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OBRAZOVANJE, INOVACIJE I TEHNOLO&Scaron;KI BOOM</strong></p> <p>Netko je davno rekao da ako želimo uni&scaron;titi neku državu, da joj uni&scaron;timo obrazovanje. Isto tako, ako želimo unaprijediti neku državu, trebamo ulagati u obrazovanje. Ovakav sustav obrazovanja u hercegovačkim područjima je katastrofalan i zahtijeva potpuno novu paradigmu i novi kurikulum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, pod hitno je potrebno uskladiti obrazovni sustav sa trži&scaron;tem rada, povećati STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) aktivnosti u &scaron;kolama te učiti djecu i mlade kritičkom razmi&scaron;ljanju, komuniciranju, stranim jezicima, digitalnim vje&scaron;tinama, financijskoj pismenosti te im stvarati kvalitetan odnos prema pravoj kulturi i životu u 21. stoljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina ima tehnolo&scaron;kih firmi i startup-ova, pogotovo u Mostaru, koji zbilja mogu biti primjer zdravih i vrhunski ustrojenih firmi koje programiraju, izvoze različite usluge i tako potiču izvrsnost i znanje kao važne dru&scaron;tvene odrednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IT kompanije, inovativni centri, tehnolo&scaron;ki parkovi su ne&scaron;to čega nam treba sve vi&scaron;e i vi&scaron;e kako bi se razvijali i dostizali zapadnoeuropski svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo mi i kvalitetne i nadarene pojedince za to, samo im moramo omogućit zdrav obrazovni sustav i prilike u kojima mogu svojim trudom i znanjem dostojanstveno živjeti i stvarati. Tu važnu ulogu igra i Sveučili&scaron;te u Mostaru, pred kojim stoje veliki izazovi u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Puno toga mi imamo, pa bih svakako jo&scaron; spomenuo i različita rudna bogatstva na istoku i zapadu Hercegovine, grafičku i metaloprerađivačku industriju te mnoge druge vi&scaron;e ili manje poznate organizacije i djelatnosti koje guraju Hercegovinu prema naprijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ALI, IMAMO MI I NEGATIVNIH ELEMENATA</strong></p> <p>Trudio sam se nabrojati neke pozitivne stvari te djelomično prikazati zbilja ogromne potencijale Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, treba biti po&scaron;ten i reći: Imamo mi i puno nedostataka i degradirajućih elemenata, koji nas koče, a dijelom i uni&scaron;tavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za neke smo sami krivi, a neki su nam nametnuti. Pa hajdemo nabrojati samo neke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovinu kakvu znamo danas su oblikovali različiti povijesni, kulturni i politički utjecaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ratovi, susreti i borbe civilizacija, zapu&scaron;tanja ovog dijela od matičnih država i permanentni sukobi duboko su formirali kulturni i životni prostor Hercegovine i Hercegovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban problem stvara komplicirana i nerije&scaron;ena politička situacija u Bosni i Hercegovini, koja je već nebrojeno puta dovela do blokade bilo kakvih reformi u stvaranju stabilnih i zdravih političkih institucija i pravnog okvira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetko je negativnu ulogu odigrala i međunarodna zajednica, koja umjesto da bude faktor stabilnosti, sve vi&scaron;e je postajala generator nepravde i podjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je, zbog nerije&scaron;enog političkog pitanja, uvijek bilo te&scaron;ko i daleko uopće i raspravljati o razvojnim projektima, već je cijela priča ostala na nacionalnim previranjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari su u Bosni i Hercegovini posebna priča. No, kako to obično biva, političari su odraz naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glomazni i nepotrebni politički aparat doveo je i svakodnevno dovodi do velike korupcije, nepotizma, namje&scaron;tanja javnih natječaja, kriminala i drugih negativnih pojava. Političke elite su stvorile takav državni aparat i općenito takvu klimu u kojoj nemali broj mladih osoba teži ulasku u politiku, odnosno kao glavni cilj stavlja se zauzimanje neke pozicije sa obilnim prihodima, s tim da tu poziciju i plaću vrlo često ne karakterizira adekvatan rad i odgovornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj način razmi&scaron;ljanja ''da mi se uvaliti u državnu službu'' kao da se uvukao u genetski kod nekih Hercegovaca i kao da razara cijelo dru&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedbe radi, već spomenutu Kaliforniju odlikuju ljudi koji su željni natjecanja, napretka, koji teže da svojim radom i izvrsno&scaron;ću postignu ne&scaron;to u životu. Ljudi tamo žele biti jedinstveni, trude se bit posebni i drugačiji od drugih, kako bi uspjeli i postali ne&scaron;to. Kod nas potpuno suprotno, kod nas ljudi ne žele natjecanje, bježe od svojih snova i bježe od toga da budu drugačiji, već svi teže biti isti, svi teže biti oni protiv kojih cijelo vrijeme pričaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kaliforniji, koja također ima mana, ljudi žele u moru istih biti različiti, a kod nas u moru istih, svim snagama se teži biti taj isti. Eh, to je upravo temeljna razlika: odnos ljudi prema životu. Dok Kalifornijski ljudi teže i svim silama poku&scaron;avaju ne&scaron;to napraviti, na&scaron;i su često uspavani i bezvoljni, boje se čak i poku&scaron;ati te traže lak&scaron;e načine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U hercegovačkim kafićima i kladionicama ćete nerijetko naći pojedince koji po cijeli dan sjede, igraju bingo, komentiraju sva dru&scaron;tveno-politička događanja, kritiziraju sve i svakoga, bez da su se ikada pokrenuli i ne&scaron;to sami napravili ili promjenili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako imamo uspje&scaron;nih ljudi, činjenica je da postoji dio ljudi koji dane provodi kukajući kako se ne može ni&scaron;ta pozitivno napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetko ćete od tih ljudi čuti kako su političari lo&scaron;i i kriminalni i kako zbog njih oni ne mogu dobiti radna mjesta, no već dvije rečenice iza priznaju kako bi i sami potkradali proračun, zapo&scaron;ljavali preko veze, namje&scaron;tali poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj duboko urezan postsocijalistički mentalitet, u kojem kao pojedinci očekujemo da nam netko drugi mora ne&scaron;to dati ili osigurati, degradira i nove generacije i ponekad u beznađe odvodi i onaj proaktivni i kreativni dio dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji velik prostor za povećati pristup i odnos prema radu i biznisu, organizaciji, razdvajanju privatno-poslovno te mnogih drugih stvari. Uostalom problem jest i nedostatak otvorenosti, poročnost te nedovoljna briga za vlastiti duhovni i intelektualni rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponavljam, iako imamo uspje&scaron;nih ljudi na svim područjima života, postoje svojevrsni problemi na koje ne možemo do kraja utjecati (neki povijesni, politički aspekti) te problemi na koje možemo itekako utjecati (odnos prema životu, mentalitet, kultura). Nisu ni drugi savr&scaron;eni, svi imaju svoje nedostatke, ali ti nedostatci nam mogu biti znak da ne&scaron;to nije dobro i da trebamo početi to mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>POSTOJI &Scaron;ANSA, NA NAMA JE HOĆEMO LI JE ISKORISTITI</strong></p> <p>Poku&scaron;ao sam kroz ovaj članak dati vlastiti uvid u neke potencijale Hercegovine, nabrojao sam neke negativne elemente s kojima se trebamo suočiti te poku&scaron;ao pružiti i neke smjernice za razvoj. Bilo kako bilo, ovo je vrijeme u kojem određujemo budućnost nas, na&scaron;e djece, ali i cijele Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako će Hercegovina izgledati sutra i hoće li uopće postojati, u kakvom će okruženju na&scaron;a djeca i potomci živjeti, stvar je sada&scaron;njice i stvar je nas samih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to smo vidjeli, potencijala imamo jako mnogo, ali imamo i problema. No, ukoliko mi zbilja želimo ne&scaron;to, ukoliko marljivo težimo rje&scaron;enju i napretku, ne postoje problemi i prepreke koje se ne mogu savladati. Stoga, svatko od nas, na svom području, može dati doprinos stvaranju europske Kalifornije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoćemo li dopustiti da budemo predmet ismijavanja na periferiji Europe ili ćemo biti moderna, razvijena europska regija u koju svi žele doći. I poželjet ovdje živjeti, u miru i ljubavi. Ako vjerujemo i želimo, sve možemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na nama je!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bruno Penava/<a title="hercegovina" href="http://www.fromherzegovina-withlove.com" target="_blank">fromherzegovina-withlove.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-07-vinograd.jpgKakav je tvoj šef?http://grude.com/clanak/?i=110576110576Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jun 2019 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-06-sef-ured-ljut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šef koji koristi titulu kao bi nametnuo svoja pravila i natjerao zaposlenike da ga slušaju zapravo je - slab.<p>&nbsp;</p> <p>Dobar &scaron;ef trebao bi biti onaj od kojeg može&scaron; učiti, koji ne nameće svoju volju silom i ne smatra da bi trebao biti apsolutno dominantan. Između njega i zaposlenika trebalo bi vladati povjerenje, a kao čovjek siguran u sebe i svoje sposobnosti zna da ne može uvijek biti u pravu, a da će se pravi odgovor pronaći tijekom razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No lo&scaron; nadređeni, koji jo&scaron; naginje profilu psihopata... to je suprotna priča. &Scaron;ef koji koristi titulu kao bi nametnuo svoja pravila i natjerao zaposlenike da ga slu&scaron;aju zapravo je - slab, pi&scaron;e portal Miss7.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On podiže glas, prijeti i neprestano izaziva stres zaposlenicima. Ako u sljedećih pet znakova prepozna&scaron; čovjeka za kojeg radi&scaron;, znaj da nije tako jak koliko misli&scaron;. Ali niti koliko on sam vjeruje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Nikad ne traži za pomoć</strong> Kad nije siguran &scaron;to učiniti, ipak neće tražiti zaposlenike da mu pomognu. Umjesto toga smislit će kakvo-takvo rje&scaron;enje i samo narediti da to učini&scaron; jer, eto, on je &scaron;ef. Ako ga pak poku&scaron;a&scaron; urazumiti i predložiti mu bolje rje&scaron;enje lako će se naljutiti. Radije će odbaciti tuđi prijedlog, ma kako to nerazumno bilo, nego priznati da njegovo rje&scaron;enje nije dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Prebacuje krivicu na druge kad je sam kriv</strong> Kad primijeti da je ne&scaron;to krenulo po zlu, tvoj &scaron;ef ima samo jedan cilj - pronaći krivca. Krivca koji, naravno, nije on jer pod svaku cijenu izbjegava preuzeti odgovornost. Međutim, dobar će vođa preuzeti odgovornost za sve &scaron;to ne ispadne po planu i upitati se &scaron;to iz svega može naučiti. Lo&scaron; &scaron;ef to ne može jer svu krivicu automatski prebacuje na druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Ne može priznati da ne&scaron;to ne zna</strong> Jak menadžer ne boji se reći da ne zna odgovor. Međutim, slab &scaron;ef to sigurno neće izgovoriti. Umjesto toga izvlačit će se ili lagati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Prije će umrijeti nego se ispričati</strong> Ne dopu&scaron;ta da ga se kritizira i ne prihvaća da mu se odgovara jer to vrijeđa njegov ego. Kad pogrije&scaron;i, sigurno se neće ispričati jer on ba&scaron; nikad nije kriv. Pokazao bi slabost, po svom mi&scaron;ljenju, da to učini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Sve mjeri (ali samo u svoju korist)</strong> Dok je dobar &scaron;ef usmjeren na velike ciljeve i gleda &scaron;iri plan, lo&scaron; se fokusira na nebitne stvari i usputne sitnice.On će znati da si jučer na poslu ostala sat ili dva duže, ali će te ipak prozvati ako sljedeći dan zakasni&scaron; deset minuta. Oslanja se na brojke, a ne na procjenu ljudi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-06-sef-ured-ljut.jpg