Komentarihttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Jadne države s ovakvim ekspertima: Semina Ajvazhttp://grude.com/clanak/?i=7684476844Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-semina-ajvaz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerojatno Dragan Čović nikad nije i nikad neće više puta spomenuti izraz "braća Bošnjaci" i "prijatelji Bošnjaci" niti ih toliko puta pozivati da poštuju izbornu volju birača.<p>&nbsp;</p> <p>Doslovno sa svakog skupa slao je pomirljive poruke iskreno vjerujući da stvarno ima nade da Bo&scaron;njaci, SDA i džamija krenu u izgradnju ove zemlje, ali oni ruku zajedni&scaron;tva nisu prihvatili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To pak nije zaustavilo Seminu Ajvaz, nakon dana&scaron;nje analize za Klix.ba, takozvanu stručnjakinju za Odnose s javno&scaron;ću s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru da dokaže da ili uopće nije pratila kampanju ili namjerno preko velikobo&scaron;njačkih satelilta &scaron;iri laži kako bi Europi pokazala da su Bo&scaron;njaci europski narod, dok su Hrvati i Srbi huligani, a jedini huliganski potez ovih izbora je 200 tisuća bo&scaron;njačkih glasova za Željka Kom&scaron;ića i 50 tisuća bo&scaron;njačkih glasova Mladenu Ivaniću čime su dokazali da im ni&scaron;ta nije sveto i da su spremni dati glasove HVO-u i VRS-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se razumijemo, nemamo problem s takozvanim ekspertima, ali kad se nađu neki za koje se iz zrakoplova vidi da ih je SDA angažirala da napakoste svima, a uzdignu Bo&scaron;njake, i to se jo&scaron; prezentira na jednom od najposjećenijih bh. portala, onda nam uistinu smeta. Primjerice, ti jači portali ako se već predstavljaju kao bosanskohercegovački mogli su nazvati i nekog eksperta iz hrvatskog korpusa pa da kaže ono &scaron;to ne vole čuti Bo&scaron;njaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čini mi se da sve 'buha' &scaron;to je bilo u proteklom periodu pu&scaron;teno je na SDA. &Scaron;to je udara bilo vi&scaron;e, to je stranka postajala popularnija. U onom trenutku kada su Dodik i Čović počeli populističke izjave i priče o razgradnji Bosne i Hercegovine, osigurali su pobjedu Stranke demokratske akcije, odnosno probudili su sve one kojima je stalo do domovine. SDA je vodila državotvornu kampanju - tvrdi ova ekspertica, a koliko je državi stalo do domovine najbolje potvrđuje činjenica da je Milorad Dodik najveći pobjednik izbora u BiH s najvećim brojem glasova u 21. stoljeću. Također, nije sigurno da će SDA igdje imati većinu u vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; su smije&scaron;nije njene izjave o Draganu Čoviću. - Dragan Čović je također propustio pobjedu zbog lo&scaron;eg izbora političke strategije, smatram da je njegova retorika trebala biti pomirljiva, a ne napadačka. Na samom početku se moglo naslutiti da je izborna strategija gubitnička. Strategija temeljena na izazivanju straha, prijetnjama, evociranju ratnih uspomena, potpirivanja netrpeljivosti i izazivanja osjećaja da je suživot na ovim prostorima nemoguć, da nam slijedi kriza ako Čović ne bude izglasan u Predsjedni&scaron;tvo BiH je postigla kontraefekat. Dragan Čović je najvi&scaron;e uradio u kampanji za Kom&scaron;ića, dovoljno je bilo kandidirati se i zauzeti stav čuvara BiH. Onaj ko je vodio kampanju trebao je imati na umu da će takvom retorikom motivirati i hrvatsko biračko tijelo da podr&scaron;ku da Čoviću, ali i Bo&scaron;njake koji su brojniji da podr&scaron;ku daju Željku Kom&scaron;iću - kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, nije istaknula da je HDZ ostvario najbolji rezultat u posljednjih 20 godina i da Dragan Čović ne da može najaviti nego može napraviti krizu neviđenih razmjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to reći nego: Jadne države s ovakvim ekspertima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-semina-ajvaz.jpgNino Raspudić: Ovakva BiH nije prijateljska nego neprijateljska i Hrvatskoj i Hrvatima u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7677276772Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-06-nino_raspudic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovoga tjedna i predsjednica i premijer krše Ustav Republike Hrvatske.<p><br />Kr&scaron;e ga svojim nedjelovanjem, u situaciji u kojoj bi morali djelovati. Kr&scaron;e ga ogluhom na ustavnu odredbu "Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i za&scaron;tita Republike Hrvatske", kr&scaron;e ga nepostupanjem prema Daytonskom mirovnom sporazumu čiji je Republika Hrvatska sukreator, supotpisnik i garant, a čiji je Aneks 4 (Ustav BiH) opet grubo prekr&scaron;en. Načelo konstitutivnosti tri naroda, Bo&scaron;njaka, Hrvata i Srba temelj je te nesretne države formirane mirovnim sporazumom u američkoj vojnoj bazi. Ono je ponovo naru&scaron;eno i izvjesno je kako Hrvatska po tom pitanju opet neće učiniti ni&scaron;ta. Izli&scaron;no je po stoti put obja&scaron;njavati činjenicu kako su Bo&scaron;njaci izabrali Željka Kom&scaron;ića za hrvatskog člana predsjedni&scaron;tva, u svojoj najnovijoj kolumni za <span style="text-decoration: underline;"><strong>Večernji list pi&scaron;e Nino Raspudić.</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>On je nelegitiman, a pozornijim i&scaron;čitavanjem Ustava biva jasno kako je i nelegalan član Predsjedni&scaron;tva BiH. Bo&scaron;njaci su već dvaput u pro&scaron;losti napravili istu stvar. &Scaron;to su time postigli za svoje nacionalne ciljeve?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom dva prija&scaron;nja Kom&scaron;ićeva mandata BiH nije postala ni građanskija ni stabilnija, dapače, temelji su joj razdrmani, Hrvati frustrirani i gurnuti protiv nje, a bilo kakva istinska građanska opcija kompromitirana i dugoročno onemogućena. Za&scaron;to onda opet to čine? Jedan analitičar iz BiH duhovito je primijetio kako Bo&scaron;njaci kad biraju svoje predstavnike glasaju nacionalistički, a kada određuju hrvatske onda glasuju građanski. Ovaj put su izabrali da njih predstavlja proerdoganovska SDA, a Hrvatima su kao predstavnika odredili titoista koji za sebe kaže kako govori bosanskim jezikom i obećava da će ukinuti konstitutivnost Hrvata. Radi se o čistom sadizmu bez racionalne političke svrhe. Radimo to jer možemo i jer u frustraciji zbog raskoraka između nacionalne države za kojom žudimo i složene u kojoj živimo i dijelimo suverenitet ne znamo drugačije. O miljeu koji je Kom&scaron;ića izabrao najbolje svjedoči transparent iz prvih redova njegovog predizbornog skupa u Tuzli: "Glasom koji za Kom&scaron;ića damo, glogov kolac Čovi zabijamo. I zato ga k'o bosanska raja, i Kolindi zabijemo do jaja." Ta stihoklepačka kombinacija mržnje i &scaron;ege, rajinskog kolektivizma i orijentalnih kompleksa pokazuje sav jad situacije u kojoj zapu&scaron;tena, izmanipulirana i frustrirana bo&scaron;njačka sirotinja gradi definitivan zid prema zapadu. Savezni&scaron;tvo s Hrvatima u BiH, za života generacije kojoj su treći put nametnuli Kom&scaron;ića, postalo je nemoguće njihovim, a ne hrvatskim izborom. U svemu ovome nevažan je "Čova", koji je dobio vi&scaron;e od 80 posto glasova Hrvata koji su iza&scaron;li na izbore. Da je umjesto njega pod kapom Hrvatskog narodnog sabora kandidiran i od Hrvata plebiscitarno podržan najbolji, najči&scaron;ći, najsvetiji kandidat, u ovakvom sklopu i takvoga Bo&scaron;njaci mogu preglasati birajući Kom&scaron;ića ili nekog njemu sličnoga. Riječ je o modelu postupanja kojim se trajno Hrvatima onemogućuje da sami izaberu svog člana Predsjedni&scaron;tva, Dragan Čović je tu načelno nebitan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva problematična stvar oko ovih izbora je &scaron;to su uopće održani, a da prije toga nije izmijenjen izborni zakon prema presudi Ustavnog suda BiH, koji je naložio promjenu načina izbora Doma naroda federalnog parlamenta i istaknuo kako je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti svih triju naroda u BiH neodvojivo od prava svakog naroda da sam bira svoje političke predstavnike. Nevažno je, dakle, je li Željko Kom&scaron;ić Hrvat, nego može li predstavljati Hrvate, tj. jesu li ga oni izabrali. To je odgovor na "duhovite" komentare kako je pravi Hrvat samo onaj tko ima potvrdu Čovića i HDZ-a. Sve i da ima takvih potvrda, te&scaron;ko da bi oni bili kvalificirani izdavati ih. Hrvate kao konstitutivni narod može predstavljati samo onaj kojeg oni izaberu, bez obzira na to koliki i kakav taj bio. Ironija u cijeloj priči je &scaron;to Čović nije nikakva nacionalistička ni po BiH destruktivna opcija, već, iz perspektive hrvatskog interesa, prije jedna premekana, prekooperativna, naivno proeuropska priča. Uvjeren sam da će uskoro doći dan kad će se bo&scaron;njački unitaristi sa sjetom sjećati Čovića i ovakvog HDZ-a BiH. Raja nudi argument da je Čović sam kriv i da su se Bo&scaron;njaci iz revolta odlučili nametnuti Kom&scaron;ića jer im se ne sviđa &scaron;to HDZ BiH surađuje s Miloradom Dodikom. No činjenica koja se podmuklo pre&scaron;ućuje je da je oporba Dodiku, iz hrvatske perspektive, puno gora od njega. Alternativa je Karadžićev SDS, stranka pod čijim je vodstvom vođen rat i etnički oči&scaron;ćena Republika Srpska. Upravo taj SDS je već odavno čvrst partner bo&scaron;njačke politike i miljenik međunarodne zajednice u BiH. Oni su odavno digli ruke od Republike Srpske i sve snage preusmjerili na Federaciju i gaženje preostalih Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Optužbe bilo kojem Hrvatu danas kako dijeli BiH su cinične jer je BiH danas de facto podijeljena na srpski i bo&scaron;njački dio. Putinov utjecaj na pola zemlje će dodatno ojačati, a drugom polovicom vlada proeroganovska SDA, koju u mržnji prema Hrvatima nadma&scaron;uje jo&scaron; samo lijeva varijanta istog miljea iz tobožnjih građanskih stranaka. Kako to da od Daytona do danas SAD i EU umjesto da igraju na Hrvate, jedni neupitan prozapadni faktor u BiH, koji su mogli biti istinsko vezivno tkivo zemlje i lokomotiva za Zapad, cijelo vrijeme aktivno podržavaju politički miks bo&scaron;njačkih islamista i postkomunista? Daytonski okvir je grubo promijenjen nametnutim odlukama Visokih predstavnika na američki daljinski upravljač i sve su i&scaron;le na &scaron;tetu Hrvata, te su u konačnici ostavile RS neokrznutom, a pretvorile Federaciju u bo&scaron;njački entitet, pri čemu je najpogubnija bila izmjena izbornog zakona. Za&scaron;to? Je li se radilo o laboratorijskom poku&scaron;aju mikrorealizacije globalističke utopije melting pota, ili, &scaron;to je vjerojatnije, plaćanje danka Turskoj? Hoće li se s Trumpom i&scaron;ta dugoročno promijeniti ostaje vidjeti. Hrvatska tijekom tog procesa dekonstituiranja Hrvata u BiH nije činila ni&scaron;ta, &scaron;tovi&scaron;e u nekim je fazama, poput one za predsjednikovanja Stjepana Mesića, izravno pomagala tu rabotu. Ako je Hrvatska morala biti ku&scaron; u vrijeme ucjena Haagom i pristupnim pregovorima EU, za&scaron;to danas ne može reći - ovo je kr&scaron;enje Daytona, ne priznajemo Željka Kom&scaron;ića kao hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, ne želimo s njim surađivati i primati ga u tom svojstvu. Također, onemogućit ćemo bilo kakvo približavanje BiH Europskoj uniji dok se promjenom izbornog zakona ne vrati ravnopravnost naroda. Za&scaron;to je to nezamislivo? Za&scaron;to su i premijer i predsjednica rekli kako, eto, izbor Kom&scaron;ića nije u redu ali su brzo naglasili kako će oni surađivati s institucijama BiH, dakle da će ga primati (&scaron;to je transparent iz Tuzle vizionarski tvrdio), uz uobičajenu limunadu o "prijateljskoj BiH" i njenim euroatlantskim integracijama? Ovakva BiH nije prijateljska nego neprijateljska i Hrvatskoj (o čemu svjedoče i ekspresne Kom&scaron;ićeve prijetnje tužbom zbog Pelje&scaron;kog mosta) i Hrvatima u BiH. Kom&scaron;ić bi trebao biti persona non grata za hrvatsku vlast, i zbog takve odluke Hrvatska ne bi snosila nikakve posljedice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali bi možda njeni čelnici mogli dobiti minuse za svoje buduće birokratske karijere na famoznom Zapadu. Ostaje utjeha da će ljudi koji u Hrvatskoj osjećaju taj problem zapamtiti ovaj trenutak i da se ubuduće neće dati zavesti cupkanjem u dresu ili ispraznim domoljubnim frazama, jer sada se pokazuje tko si i &scaron;to si. Ako će Plenković i Grabar-Kitarović surađivati s Kom&scaron;ićem oni time neće samo kr&scaron;iti Ustav i obveze RH, već će aktivno djelovati kao politički grobari Hrvata u susjednoj zemlji. U cijeloj ovoj priči nije nevin ni HDZ BiH. Dobili su potporu goleme većine Hrvata u BiH, oko čega se nisu morali posebno truditi, jer se iz straha od preglasavanja narod homogenizirao oko najjače opcije. Prije četiri godine, kada se privremeno raspala bo&scaron;njačka pseudograđanska platforma, a Kom&scaron;ić nije mogao treći put zaredom kandidirati, HDZ-ovci su trebali formiranje vlasti uvjetovati dogovorom oko promjene izbornog zakona. No to nisu učinili već su potrčali u vlast. Ispalo je da se hrvatsko pitanje oko kojeg se digla &scaron;iroka fronta svelo na to da se oni vrate u fotelje i opet prikopčaju na ministarstva i javna poduzeća. Četiri godine su gljivarili u institucijama ovakve BiH ne razbijajući glavu oko toga da se može ponoviti stari scenarij. Na jadikovku kako se kroz institucije nije moglo učiniti ni&scaron;ta, odgovor je - za&scaron;to ste onda ostajali u njima, za&scaron;to ih niste napustili? Danas opet imaju apsolutni legitimitet predstavljati Hrvate u BiH. Ali ne i izdati ih i dalje dugoročno kompromitirati njihovu ustavnopravnu poziciju. Ako Čović i HDZ BiH i ovaj put pristanu na mrvice vlasti dobačene od Bakira Izetbegovića, bez rje&scaron;enja izbornog zakona, vjerojatno definitivno potpisuju svoj politički kraj. Blokiranje formiranja vlasti i nenasilni otpor do promjene izbornog zakona jedni je preostali put za Hrvate u BiH. Upitno je imaju li kapaciteta za to. Od ovakve vlasti u RH ne mogu se nadati nikakvoj potpori koja bi i&scaron;la onkraj sitni&scaron;a za opanke, narodne no&scaron;nje i crkvene ograde u opusto&scaron;enim župama, uz prigodni predizborni dolazak predsjednice i premijera, koji, djeluju kao anesteziolozi na operaciji kidanja glave - iskažu malo općenite potpore jednakopravnosti naroda, a onda normalno surađuju s "institucijama BiH", čitaj Kom&scaron;ićem. Ostaje nada da ga ovaj put barem Vite&scaron;ko alkarsko dru&scaron;tvo neće ugostiti u svečanoj loži Alke kao u pro&scaron;loj epizodi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-06-nino_raspudic.jpg'Nosi kenjca na babine' - PREMA ISTINITOM DOGAĐAJUhttp://grude.com/clanak/?i=7676176761Grude.com - klik u svijetThu, 11 Oct 2018 11:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-11-kenjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Svjestan činjenice da smo debelo ugazili u 21. stoljeće, ali da se još uvijek sjećamo nekih; ne tako davnih vremena, u koje se i sada makar u snovima rado vraćamo, šaljem Vam jednu kratku; po malo humorističnu ali u dobroj mjeri istinitu priču iz mog djetinjstva", stoji u pismu portalu Grude.com rado čitanog i slušanog Gruđanina Zdenka Tolića - Jurkića.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je Zdenko već izgradio cijenjeno ime u Zagrebu, on se rado vraća Hercegovini jednog vremena, svojim ponosnim Grudama, a sve če&scaron;će pričom ili pjesmom i čitatelje portala Grude.com često vrati u Hercegovinu i Grude jednog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><span style="font-size: medium;"><strong>Nosi kenjca na babine</strong></span></p> <p><span style="font-size: medium;">&nbsp;</span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: medium;"><strong>Zdenko Tolić - Jurkić/Grude.com</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prid Božić do&scaron;a Ćipa iz Njemačke, donijo sva&scaron;ta; radijo s magnetofonom, elektični mlin za kavu, slikaći aparat, donijo didu Iki donje duge gaće, guću, kapu, lulu i fajercak; ženi Milki donijo ko&scaron;uljak, plisirku i ručni sat; dici &scaron;kolski pribor i perlonke, lumbrelu na dugme; donijo kilu sirove kave, i jo&scaron; puno toga. Vratijo sve pare &scaron;to je Milka zajimala dok je bijo u Njemačkoj, namirijo u kuću svega; bra&scaron;no, mekinje, žaku &scaron;ećera, tri zejtana, dva kila ploče &scaron;ećera; prid Uskrs kupijo dva pujseta, &hellip; Milina; bilo svega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vrime polako prolazilo, porizana loza, pro&scaron;la zima, pro&scaron;la korizma, posijani rasodi, pro&scaron;lo proliće, posađen duvan, kumpiri; pro&scaron;le mise po grebljim i užine, zavr&scaron;ila &scaron;kola, a Ćipi se ne da i ne da nazad u Njemačku. Otkad mu Bog prija dvi godine uze sina Vedrana sve teže i teže podnosi rastanke s obitelji. Ali, do&scaron;lo vrime pare se skoro sve potro&scaron;ile, jo&scaron; ne&scaron;to malo ostalo u Ikinu takujinu. I&hellip;,nema druge; mora se ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Te&scaron;ka srca pakira kuver, gleda je li paso&scaron; na svom mistu i počinje s pozdravljanjem. Ispozdravlja se sa svima, Milki jo&scaron; ne&scaron;to, k'o đoja, pri&scaron;aplje; a vidilo se; pusti suzu i pođe. U zadnji čas pozove starijeg sina Vinka da mu pomogne ponit kuver, a u stvari ga je 'tio jo&scaron; malo svitovati. Tako i bi&scaron;e. Vinko prati ćaću na autobus slu&scaron;ajući njegove upute. Iđu, iđu, iđu i razgovaraju. Na vr' Osritka zastado&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ma čuje&scaron; Vinko; nema smisla da iđe&scaron; dalje, reče Ćipa sinu. Ajde da se pozdravimo, budi dobar i pametan, dobro uči, i neka bude 'nako kako sam ti govorijo. Ti si mi najstariji i od tebe se najvi&scaron;e očekuje. Ako ti bude&scaron; dobar i pametan, i oni će se ugledati u te. Pozdravljajući se, Ćipa iz džepa vadi možda i zadnju 'iljadarku, i kaže;<br />Evo ti ovo, neka ni'ko ne zna za to. Čuvaj da ima&scaron; kad ti zatriba. Zagrljaj ćaće i sina; suze, razlaz. Zbogom,... Zbogom; i rastado&scaron;e se.<br />Ode Ćipa s kuverom nizbrdo kroz Trsinu, sin Vinko nazad kući. Izviruju jedan za drugim, ma&scaron;u rukam'. Srce steže. Ni cvrčak vi&scaron;e ne cvrči. Oooo Boožee mooj&hellip;&hellip;&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vraćajući se kući Vinko je samo razmi&scaron;lja o onom &scaron;to mu je ćaća govorijo. Sve je dobro bilo dok nije, prolazeći se kroz susjedno selo, ugleda otvorenu prodavnicu. Kad ugleda da je otvoreno, siti se iljadarke &scaron;to mu je ćaća da. Uđe unutra pazeć da ga neko ne vidi i brzo kupi cigarete Filter 57 i &scaron;ibice. Mislijo je da će mu ostati jo&scaron; dosta para, ali po&scaron;to prodavač nije zna računati, za kusur mu vrati nekoliko žvaka i kvit. &Scaron;ta će jadan Vinko; izađe van i pravo kući. U kući svi tužni. Did Iko &scaron;uti, na Milki crnina jo&scaron; od smrti sina Vedrana, malo, malo pa kroz suze spominje ili čovika koji je tek oti&scaron;a od kuće ili pokojnog sina.<br />Kad nema Ćipe kod kuće, starijeg sina Vinka zapanu kopanje, kosidba, kresanje grma, zaziđivanje klanaca i drugi ozbiljni mu&scaron;ki poslovi, pa, misli on, kad već radi ko ostali stariji ljudi; neka ima i cigare. Sridnji brat Vice, ili Poslu&scaron;ni kako ga je mater zvala, najče&scaron;će bere ili niže duvan, vrlo malo priča, i u ni&scaron;ta drugo se ne petlja. Jedino mlađi brat Perica unosi malo živosti u sumornu svakodnevicu, gonjajući prutićom mačke i koko&scaron;i po avliji, često odlazeći kod strica Lovre i strine Kate, prateć da nije možda njijova puura prija gotova. I tako iz dana u dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Jedno jutro, nakon &scaron;to je istresa u ambar zadnje dvi žake bra&scaron;na i žaku mekinja, Vinko nalije čuturicu vode na česmi u staroj izbi, jami motiku na rame i ode u Vukovu njivu zavr&scaron;it kopanje kumpira, &scaron;to je jučer započeto. Do&scaron;a na njivu, kopa, kopa, kopa on i taman žavr&scaron;ava kad čuje da zvoni podne. Vodu već davno popijo, ogladnijo, jami motiku na rame, čuturicu u ruku i pravo kući. Zvizdan peče. Božja žega. Cvrčak pojačava glas. Nigdi oblačića. Nebo; ni plavo, ni bilo, vitrića ni za lika. Na vr' Bijakove odavno nema ni jedne bile zakrpe. U staroj čatrnji se ukazuje dno.<br />Poslu&scaron;ni Vice čas prija donijo iz Nugla zadnju kobanicu duvana, ostavlja je prid izbom, ulazi u kuću, pa će materi; 'Valjen Isus; ima li &scaron;ta za pojist?<br />Mater će; Vazda Isus. Bi'će, bi'će; malo pričekaj. Deder vidi imaju li koko&scaron;i vode u toj grondži. Ma dobro ti su navalile u kuću, Milka će pa nastavi; I&scaron;! Lipi te đava, 'mal ne reko, odnijo, dobro ti si utužila. Iđi ti nizat duvan, zva'ćute kad bude tribalo.U ta čas i Vinko dolazi iz Vukove njive, i on ogladnijo, pa će materi;<br />Valjen Isus i Marija.</p> <p><br />Vazda Isus! Milka odgovara; sigurno si i ti ogladnijo.</p> <p><br />Vinko će; Da&scaron;ta sam. Daj ne&scaron;to da poj'dem.</p> <p><br />Milka; Pričekaj malo, pristavljena je pura; svi ćemo zajedno isti. Ajde, dok bude gotova puura, dotraj kumpire iz Vukove njive.<br />Su čim ću?, pita Vinko.</p> <p><br />Ajde u kume Čalu&scaron;e upitaj kenjca, njoj sad ne triba. Ona je jutros pritrala svoje kumpire; kaže mu mater.</p> <p><br />Na to će Vinko; Dobro mama, ali gladan sam!</p> <p><br />Mater uporna, pa će opet; Ajde, lipo moje, ti će&scaron; to brzo, nemam ni&scaron;ta dat krmenjim, čuje&scaron; kako skiče od gladi a gori ima po žake sitni i rasičeni kumpira. Natovari one dvi žake sa strane, a one za krmenja ubaci u antre&scaron;elj, pa im potraj.</p> <p><br />Vinko; Ma, kako ću sam natovarit, zna&scaron; da je njijovo magare mu&scaron;ičavo i da neće mirovat.</p> <p><br />Milka predlaže; Eno ti prid naslonom kosirić, usiči jasenovu soju malo dalje od puta da se ne vidi, ćako će 'sovat znadne li da si sika sirov jasen. Čuje&scaron;, de molim te, ima unde kraj klanca oni suvi kljen, osiči ga slobodno pa ga ponesi na ramenu.</p> <p><br />Kakav kljen, pa iđem po kumpire, &scaron;ta ti sad pada na pamet?, začuđeno će Vinko.</p> <p><br />Mater mu poja&scaron;njava; Bolan, vidi&scaron; li da nema prid kućom đava-jednog drveta. Zakuvala sam kruv, triba svarit mliko i popržit zeru slanine od pojisme da bude koja čvrlja s purom.<br />Vinko poslu&scaron;a mater i ode u Jazvinku pitati magare. Sritne kumu Čalu&scaron;u prid pojatom, pa će; Valjen Isus. Vazda Isus, odgovara Čalu&scaron;a. Kuma!, rekla mi je mater ako mi more&scaron; dat magare, triba bi dotrat iz Vukove njive kumpire, govori Vinko.<br />Eno ga svezan za ora&scaron;ak, taman sam mu mislila bacit malo diteline; nije ni&scaron;ta ijo; sigurno je gladan. Samar je u pojati, osamari ga i goni, ist će kad se vrati. More bit da je i žedan. Ako bude vode na čatrnji u koritu daj mu da popije. Ajde ti dotraj te kumpire, ja moram gonit Milavu pod junca; pobisnila je, pa ću kad se vratim u ćindiju na magaretu otrat zeru žita u mlinicu; odgovara Čalu&scaron;a.<br />Milka na trenutak prikida kućne poslove. Ode prid izbu vidit &scaron;ta radi sin Vice, pa ga upita; Jesi li ti naniza ta duvan? Požuri malo, tribat će otrati kravu na Radavu da se napase one otave, muuče cilo jutro u pojati; gladna je.<br />A Vice će; Pa i ja sam gladan.</p> <p><br />Strpi se malo, pojdi dvi-tri murve, malo se zama&scaron;trakaj pa će&scaron; isti kasnije, mater mu odgovara.</p> <p><br />Ajde jami konap i pripni kravu na Radavu. Gledaj da ne more dobavit ra&scaron;tiku na njivi, bi'će jazuk ako je pobrsti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Oti&scaron;li obojica braće, i Vinko i Vice, mater ostane s mlađim sinom i didom. Jamila purač, mi&scaron;a puru, krsti se i počinje moliti Boga. Odjednom joj se počelo &scaron;tucat.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Sigurno me On spominje!&ldquo; , Milka će, misleći na Ćipu koji je prija nedilju dana opet oti&scaron;a u Njemačku. Pogleda prema kredencu i ugleda naslonjenu na vildžan njegovu sličicu jo&scaron; iz vojnički dana,. Zastade, ne trepće; zasja suza u oku. Božeee moj; ka'će pismo?, reče Milka i nastavlja priporučivat Očena&scaron;e, Zdravomarije i Slavaocu. Najprija priporuča svetom Nikoli putniku da bude u pomoći, zatim se pomolila blaženoj divici Mariji, pa će, pripinjuć konce duvana priporučit jo&scaron; nekoliko očena&scaron;a za razne potribe. Sv Anti, Sv . Vrani, Sv. Jozipu, Sv. Petru i Pavlu, Sv. Kati i ne znam kojim sve svecima. Na kraju, misleći je li za ne&scaron;to propustila priporučit započinje jo&scaron; jednu priporuku; ne zna za koga će; pa kaže: ,,Reć ćemo sedam Očena&scaron;a, sedam Zdravi Marija, sedam puta Slavaocu, za sedam rana&hellip;, I&scaron;! ,,I&scaron;, sedam te đavala odnilo&ldquo;!, viknu did Iko na koko&scaron; koja je kljucala po pragu i glasno kakoćala; &scaron;to je ometalo tihu molitvu. Da ne pusti koko&scaron;i da uđe u kuću, did mlatne &scaron;ćapom po njoj. Koko&scaron; naglo skoči i pade očito pogođena &scaron;ćapom po glavi, i dalje ni makac. Uskakoća se pivac, trči po avliji, skoči na konce duvana koji su se su&scaron;ili na skeli i zakukuriče promuklim glasom. Glas ga izdaje; izgleda i on ogladnijo.<br />Ćako, za Isusa, ubi koko&scaron;!, reče Milka.</p> <p><br />Did Iko će; ,, Jesam, Vire mi, 'vala ti Bože! Da sam je gađa, ne bi pogodijo; ali eto vidi&scaron;. Ko bi se nada? U taj čas dotrči Vinko, vičući; ,,Mama, mama; krepa kenjac&ldquo;!</p> <p><br />Ma čiji kenjac bolan?, pita Milka. Čalu&scaron;in!, kaže Vinko.<br />Kako, bolan , jadna ti sam za Isusa? &Scaron;ta si mu učinijo?, začuđeno će Milka.<br />&Scaron;ta ću mu učinit?! Natovarijo ga, potra, i taman unde na povir počivaljki leže opruži se i krepa, odgovori Vinko.</p> <p><br />Jadna Milka ne zna &scaron;ta napravit pa će starijem sinu;<br />Jadna ti sam za Isusa, sva&scaron;ta ti me snađe. Daj brzo kr&scaron;ćenu vodu i &scaron;kropaljicu.<br />Vinko dodaje materi kr&scaron;ćenu so, vodu i &scaron;kropaljicu; Milka počinje &scaron;kropit pa će; &bdquo;U ime oca i sina i duva svetog&ldquo; ,<br />Na to će Vinko materi;<br />Mama, mama; stani, nemoj molit! Ja znam &scaron;ta ćemo s koko&scaron;i, a ti smisli za kenjca.</p> <p><br />Ma &scaron;ta bolan, okani me se!, Milka će.</p> <p><br />Na to će Vinko;<br />,,Ja bi je očepu&scaron;a pa u bronzvin ili &scaron;paret, u tepsiju, kako god oće&scaron;&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni čut! Milka će, Kakav bronzvin, kakav li &scaron;paret? Iđem u nedilju nevisti Begu&scaron;i na babine, pa ću je poniti. Jo&scaron; malo u&scaron;ćipaka ispečem, jamim u zadrugi kilu ploče &scaron;ećera, fi&scaron;ek paljivi bombona i taman.</p> <p><br />A Vinko!!!<br />,,Ma &scaron;ta na babine! dosta mi je vi&scaron;e pure i murava!!!,<br />Nosi kenjca na babine&ldquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Zdenko Tolić - Jurkić</strong></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-11-kenjac.jpgBero Jeliniću, Pukanić bi se, pokoj mu duši, u grobu okretao!http://grude.com/clanak/?i=7671876718Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 17:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-bero-jelinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Berislav Bero Jelinić glavni urednik Nacionala ovih dana vodi prljavu kampanju s ciljem progona Hrvata Hercegovine, a cilj je stvoriti propagandu kao u vremenu Stjepana Mesića da su Hercegovci "pohlepni pokvarenjaci" nad kojima treba provesti etničko čišćenje.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se ovih dana u njegovom listu kao glavna vijest promiče prostitutka Sara za koju je otkriveno da je imala fotografiju Milijana Brkića u mobitelu. To je, po istraživačkom umu tog vrsnog novinara, dovoljan razlog da se upravo takav naslov stavi na naslovnicu magazina Nacional.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također ni web izdanje ne zaostaje previ&scaron;e za tiskovinom tako Jelinićevi puleni pi&scaron;u za izbor Kom&scaron;ića: &Scaron;to ako je Kom&scaron;ić odgovor na uplitanje u BiH izbore?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Perjanica "pete kolone" koja je zazivala udar JNA na Hrvatsku tako i u osmom desetljeću života nastavlja izmi&scaron;ljati i lagati i ponovno joj to polazi za rukom nakon &scaron;to je toliko tekstova napisala protiv Ante Gotovine da bi on dosad bio osuđen na 9432 godine zatvora, da se "petokolona&scaron;ku staricu" pitalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokoj mu du&scaron;i, Ivo Pukanić da ovo vidi okretao bi se u grobu. Dok je on razotkrivao državnu mafiju, narko mafiju i druge, Bero Jelinić razotkriva žene koje se bave najstarijim zanatom na svijetu i tako hrabro im otkriva imena znajući da one ne mogu uzvratiti i bavi se hrvatskim narodom u BiH koji je pred nestankom. Hrabro, Bero Jeliniću!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&nbsp;A.M./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-bero-jelinic.jpgIndex.hr: BiH krenula putem Jugoslavije, a sjetite se koliko je mrtvih donijela ta idejahttp://grude.com/clanak/?i=7671776717Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 15:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-11-komsic_tito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nacionalna pripadnost je čudna pojava – u normalnoj, razvijenoj državi vas nitko ništa ne pita. Možete mahati zastavom i vikati kako ste Francuz, Nijemac ili Mađar dok vas i ruke i grlo ne zabole.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&nbsp;Pi&scaron;e: Goran Vojković/Index.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>To je pripadnost određenom kulturnom krugu koju uglavnom nismo sami izabrali, već je definirana mjestom gdje smo rođeni. Možemo je prihvatiti, negirati, držati važnom ili nevažnom &ndash; to je na&scaron;a osobna stvar. Međutim, kada se pitanje nacionalnog određenja i nacionalne jednakosti uplete u temelje rada jedne države i kada je hrpa građana nezadovoljna kako je njihova nacija prezentirana, onda stvari postanu opasne. A to se upravo događa u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daytonski sporazum je donio primirje, ali ne i trajni mir Bosni i Hercegovini. Njime je stvorena čudna, čudovi&scaron;na državna uprava sa skoro 200 ministara i ustrojem kakav ne postoji u svijetu. Dodatno, kako se sve ne bi zablokiralo &ndash; postoji visoki predstavnik koji u ime međunarodne zajednice može doslovno sve, tako da je BiH samo formalno suverena država. Po pravnoj teoriji, čim imate tijelo koje može promijeniti odluke nacionalnih tijela, predstavljate svojevrsni protektorat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Snažna Republika Srpska i slaba Federacija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvorena su dva entiteta &ndash; s jedne strane Republika Srpska koja je, hajdemo biti iskreni, država u državi jer je preko 90% državnih ovlasti na tom entitetu. Centralna vlada u Sarajevu ima svega nekoliko područja kojima se bavi. Republika Srpska i politički i organizacijski djeluje na svom području kao vlastita država. Granica je jasno vidljiva &ndash; va&scaron; autor je prije nekoliko godina putovao vlakom Banjaluka-Sarajevo i na granici entiteta se događao jedan bizaran ritual: lokomotivu Republike Srpske je zamijenila federalna, do&scaron;ao je i novi kondukter koji ponovno bu&scaron;i karte&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane te cjelovite i kompaktne Republike Srpske nalazi se Federacija BiH sastavljena od deset federalnih jedinica &ndash; kantona ili hrvatski županija, s vrlo &scaron;irokim ovlastima. Nacionalno gledano, pet županija (Unsko-sanska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska i Sarajevska) imaju bo&scaron;njačku većinu, tri županije (Posavska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska) imaju hrvatsku većinu, a dvije županije (Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska) imaju mje&scaron;ovito bo&scaron;njačko-hrvatsko stanovni&scaron;tvo. Sada već vidite problem &ndash; dok je na jednoj strani monolitna i nacionalno jedinstvena Republika Srpska, s druge strane imamo slabu Federaciju, u kojoj se deset vlasti mora dogovoriti o bilo kakvoj reformi ili odluci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvati su brojčano najmanji narod</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavno, tri su konstitutivna naroda: Bo&scaron;njaci, Hrvati i Srbi. Međutim, Hrvata je sve manje. Tehnički, u Federaciji Bo&scaron;njaci i Hrvati dijele vlast, ali kako su Hrvati najmanji narod, postoje bo&scaron;njačke težnje za prevlasti u Federaciji. Veći si &ndash; želi&scaron; vi&scaron;e vlasti. Uz to Hrvati koji sada imaju EU građanstvo, odlaze i brže nego &scaron;to odlaze iz Hrvatske. U BiH, ako niste u državnoj službi, živite jako lo&scaron;e, bez obzira na to jeste li Hrvat, Bo&scaron;njak ili Srbin. No Hrvati, za razliku od drugih, mogu otići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se glasa za Predsjedni&scaron;tvo, onda Republika Srpska bira jednog člana, a Federacija dva. Pritom Bo&scaron;njaci mogu glasati i za hrvatskog predstavnika (nije ba&scaron; točna usporedba, ali zamislimo da svaki Hrvat može u Hrvatskoj glasati na listi za manjine i odrediti koji će predstavnik Srba ili Talijana biti izabran). I mnogi Bo&scaron;njaci su uredno zaokružili Hrvata &ndash; Željka Kom&scaron;ića. Onoga kojega nisu zaokružili Hrvati iz gradova u kojima Hrvati najvi&scaron;e žive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je Kom&scaron;ić u Posu&scaron;ju dobio 43 glasa, u Tomislavgradu 182, a Čitluku i Neumu 36, odnosno 35. U Grudama Kom&scaron;ić dobio je 40, u &Scaron;irokom Brijegu 62 glasa. Ne&scaron;to vi&scaron;e je dobio u sredi&scaron;njoj BiH - Novom Travniku (1559 ili 15,87%) i Busovači (1423 glasa ili 19,64%). No jasno je &ndash; Hrvati su htjeli drugog predstavnika, Dragana Čovića. Ni Čović nije idealan političar, no to je tako u BiH, daj &scaron;to da&scaron;, ali volju građana treba po&scaron;tovati, pri čemu je ovdje volja Hrvata očigledno izigrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kom&scaron;ić &ndash; radikalno protiv Hrvatske</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div id="dfp-2DIA-container">&nbsp;</div> <p>Kom&scaron;ić je radikalnom retorikom protiv Hrvatske (već u nastupnom govoru najavljuje tužbu protiv&nbsp; Hrvatske) pokazao kako je sakupio glasove &ndash; popularan je među Bo&scaron;njacima. Osim toga, Kom&scaron;ić je u kampanji izrekao jednu na prvi pogled lijepu, no za BiH vrlo opasnu rečenicu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako želimo biti moderno europsko dru&scaron;tvo, mi moramo odbaciti princip etničkog predstavljanja te shodno integracijama u europski pravno-politički okvir, raditi na izgradnji građanske države i građanskog pravnog poretka".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeluje super? Građanska država. Jedan čovjek &ndash; jedan glas. Svi ravnopravni. Svi jednaki. Svi građani s jednakim pravima. Nema etničkog predstavljanja. Ali te težnje smo imali već u Jugoslaviji! Naravno, dolazile su iz Srbije, &scaron;to za vrijeme Kraljevine, &scaron;to 80-ih godina i znamo rezultat &ndash; obje države su se raspale u krvi. U vi&scaron;enacionalnoj državi, bila to &Scaron;vicarska, Belgija ili Bosna i Hercegovina, upravo nacionalnu pripadnost treba respektirati i upravo kada se ona ne po&scaron;tuje dolazi do krize, raspada i krvi, kako je zavr&scaron;ila i Juga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamislite Jugoslaviju koja funkcionira po načelu "jedan čovjek jedan glas", a u njoj Srba 36,6%, Hrvata 19,8%, Makedonaca 5,9%. Ta država je funkcionirala kako-tako dok se nacionalna jednakost po&scaron;tovala, a čim je najveći narod poku&scaron;ao ostvariti prevlast (zanimljivo, priča je počela ukidanjem ovlasti pokrajinama, čime je Srbija dobila tri glasa u predsjedni&scaron;tvu SFRJ), do&scaron;lo je do potpune blokade i potom raspada države. Govoriti o građanskoj BiH znači zazivati točno isti scenarij &ndash; prevlast najbrojnijeg naroda, Bo&scaron;njaka, na račun drugih, a posebno, s obzirom na ustavno ustrojstvo, na račun Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatima treba pomoći, ali ne sipanjem novca</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Položaj Hrvata u BiH je lo&scaron; i težak. Ima ih sve manje i ne žive dobro. To je zemlja i narod s kojom većina nas ima suvremene ili povijesne veze, mnogi od nas u Hrvatskoj su potomci ljudi koji su radi nevolje i stalnih ratova oti&scaron;li iz BiH tražeći novi kraj. No to je divna, zanimljiva i prelijepa zemlja mnogih dragih i dobrih ljudi &ndash; Hrvata, Bo&scaron;njaka, Srba i drugih, pri čemu su ova tri naroda konstitutivna. Bez triju jednakih i jednakopravnih naroda nema BiH koje znamo. I to treba po&scaron;tovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavni ustroj Bosne i Hercegovine treba mijenjati &ndash; kroz tri entiteta, za svaki narod svoj ili drugačije, ali ovo očigledno ne ide. I dodatno &ndash; BiH nije Amerika. Kao &scaron;to mi u Hrvatskoj respektiramo svoje manjine, tako BiH jo&scaron; vi&scaron;e mora respektirati da u njoj žive tri naroda. Pobjeda Kom&scaron;ića govori da te ravnopravnosti nema. Ne može čovjek koji je dobio nekoliko desetaka glasova u hrvatskim gradovima reći da predstavlja sve Hrvate. A jo&scaron; kada u nastupnom govoru govori o tužbi prema Hrvatskoj oko granica i Pelje&scaron;kog mosta (koji ni na koji način ne smeta BiH), traži samo kavgu za malo vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska politika se mora probuditi i postati jasna oko BiH. Hrvatima tamo treba pomoći, ali ne trpanjem novca u projekte u BiH, već ostvarivanjem ustavne i nacionalne ravnopravnosti kako bi se mogli razvijati i graditi svoju sudbinu u toj dragoj i nama susjednoj zemlji. Vrijeme je jer skoro, ako se ovako nastavi pitanje je koliko će tamo ostati Hrvata, a onda ćete tek gledati kakve će se ideje i ekstremizmi početi pojavljivati. BiH mora ostati država triju naroda jer ako ćemo govoriti o građanskoj BiH, onda se odmah sjetite koliko je mrtvih donijela ta ideja u Jugoslaviji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Goran Vojković/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-11-komsic_tito.jpgKako je Komšićeva pobjeda učvrstila treći entitet! Predsjednik Hrvata odsad stoluje iz Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=7671076710Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-dragan_covic_vs_komsic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izbornoj noći kada je Željko Komšić izišao na pozornicu govoriti o jednoj od najpokvarenijih pobjeda u demokratskom društvu, nazovimo je još i pirovom pobjedom, bilo je jasno da mu nije svejedno i da je upravo on možda grobar Bosne i Hercegovine - čovjek koji bi ako ova država ne uspije mogao postati jedan od najomraženijih ljudi u njenoj povijesti.<p>&nbsp;</p> <p>Već sada, njegova vladavina podsjeća na Kaligulu u početku izuzetno popularnog rimskog cara koji je kasnije obolio i postao luđak, a kako je zavr&scaron;io, pitajte njegove čuvare. Ili možda na kralja Leopolda II koji je "Slobodnu Državu Kongo" koristio kao privatnu koloniju i stekao ogromno bogatstvo dok mu je narod umirao od gladi, a demografska slika pala za 50 posto. S obzirom da je Kom&scaron;ić uveo izraz "Antidaytonska BiH" koja bi mogla to uzeti i za službeni naziv, onda usporedba s Leopoldom II nije daleko od istine. Pogotovo zbog činjenice da je upravo u prvom mandatu nezakonitog Kom&scaron;ića vladala najveća recesija u BiH (od 2006. do 2010.), a u drugom mandatu nezakonitog Kom&scaron;ića (od 2010. do 2014.) počeo je najveći egzodus s ovih prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo potvrđuje da je u Predsjedni&scaron;tvo BiH u&scaron;ao diktator, karijerni političar, destruktivac i promotor mržnje među narodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kako dani budu prolazili Bo&scaron;njaci će početi shvaćati gore napisane teze.</p> <p>Jer ako je preusmjeravanjem glasova za Željka Kom&scaron;ića cilj bila borba protiv trećeg entiteta svojim potezom su dali legitimitet trećem entitetu, novu snagu hrvatskim područjima koja nisu u nekim slučajevima dobro funkcionirala, ojačali HNS i HDZ BiH do te mjere da je narod doslovno homogeniziran u projekt, a činjenica je i da je HNS ostvario najbolji rezultat od svog utemeljenja. Čak je i Dnevni Avaz danas napisao da se praktički vlast ne može sastaviti bez HDZ-a BiH i HNS-a, a međunarodna zajednica je poslala jasnu poruku da neće ba&scaron; dopustiti mahinacije kakve su bile u vremenu "alijanse" ili pak "platforme" jer svjesni su da onda ulaze u fazu igranja s državom i mirom ne samo u njoj nego u puno &scaron;irim razmjerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I naposljetku, Mostar je apsolutno nakon ovih izbora glavni grad Hrvata, u rangu Banja Luke za Srbe i Sarajeva za Bo&scaron;njake. Iako je postojao ured hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva u Mostaru, on je bio vi&scaron;e pro forme jer je Dragan Čović zbog dužnosničkih, predsjedničkih obveza morao vrijeme provoditi u Sarajevu. Sada ne mora često biti u Sarajevu kao prije, sada će kao pravi predsjednik, legitimni jer ga je izabrao hrvatski narod, kao prvi čovjek svehrvatskog projekta HNS-a i predsjednik HDZ-a BiH moći stolovati u Mostaru odakle će na dohvat ruke imati sve hrvatske prostore i vi&scaron;e biti upoznat s djelovanjem ljudi i životom naroda na terenu. Funkcija predsjednika Federacije BiH ili neka druga uopće mu nije potrebna. Za&scaron;to bi tro&scaron;io vrijeme s nevažnim pomoćnicima veleposlanika sumnjivih namjera koji mu neće donijeti nikakve bodove? Nema vi&scaron;e potrebe za tim, sada Dragan Čović može puno vi&scaron;e lobirati za hrvatsku poziciju. U ove četiri godine stekao je po&scaron;tovanje i vodstva Europske unije jer je na mi&scaron;iće, s žestokim opstrukcijama bh. političara bliskih Erdoganu, predvodio europske procese u ovoj zemlji. Stekao je i po&scaron;tovanje brojnih američkih dužnosnika, na kraju krajeva postoje i fotografije koje potvrđuju da je razgovarao u četiri oka s Donaldom Trumpom. Jasno je da Dragan Čović, kao predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH s plebiscitarnom podr&scaron;kom Hrvata u BiH, sada ima jo&scaron; veću moć i htio to netko priznati ili ne, neprijateljskim činom prema Hrvatima treći entitet je dobio stvarnu snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sarajevski Kaligula Željko Kom&scaron;ić koji je dao legitimitet odbojnosti Hrvata prema vlastitoj državi učvrstiv&scaron;i snagu trećeg entiteta vi&scaron;e ne može mirno spavati. Na putu je da postane najomraženija osoba u povijesti zemlje, a kada mržnja krene s jo&scaron; jačim žarom pokazivati će je oni koji su ga izabrali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-dragan_covic_vs_komsic.jpgRajko Vasić: Komšić je projekt uništenja Srba i Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7669776697Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 20:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-08-rajko-vasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bakir Izetbegović kaže nas je više od pola a imamo trećinu vlasti, jasno je na što on želi baciti kartu, na brojnost i na poklapanje i na eliminiranje ostalih nacija, Srba i Hrvata - kazao je Vasić.<p>&nbsp;</p> <p>Politički analitičar Rajko Vasić rekao je za RTRS da je izborni rezultat SNSD-a očekivan i nimalo iznenađujući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Јa sam rekao, kada je Vukota Govedarica nazvao Željku Cvijanović "usta&scaron;kom unukom", da će ona imati 30.000 glasova vi&scaron;e od njega, a Dodik jo&scaron; vi&scaron;e od te cifre u odnosu na Ivanića - rekao je Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo da birači odluke donose na pola mandata vlasti, te da su u tom smislu, lokalni izbori bili jasan znak ishoda općih izbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ni&scaron;ta se kod birača nije promijenilo na ovim izborima. Nakon 2005. godine, kada je Čavić dao mandat Dodiku, krenula je jedna konstantna linija nacionalne politike u Republici Srpskoj. Ona jo&scaron; nije definirana kao nacionalni interes, ali je krenula politika samostalnosti, politika Republike Srpske kao sastavnog dijela BiH, ali ne kao nečega &scaron;to je pod Bosnom i Hercegovinom i Sarajevom - istakao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasić je rekao da su SDS i PDP napravili katastrofalnu gre&scaron;ku vodeći probosansku politiku, jer su se na taj način suprotstavili glavnoj nacionalnoj liniji u Srpskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisu mogli pobijediti, na taj način se ne može pobijediti - istakao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o mije&scaron;anju stranih čimbenika u izborni proces u BiH, Vasić je naglasio da je uplitanje Zapada u izbore neupitno i da je to način držanja BiH u rasulu i pod kontrolom, kako se ne bi okrenula ka Rusiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrčući se na izbor Željak Kom&scaron;ića glasovima Bo&scaron;njaka za Hrvatskog člana predsjedni&scaron;tva on je kazao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kom&scaron;ić je hurem sarajevske političke čar&scaron;ije. Bakir i taj čitav sarajevski politički krug, Sulejman veličanstveni. Željko Kom&scaron;ić je projekt uni&scaron;tenja Srba i Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH je po zapadnim i po turskim i po sarajevskim mjerilima predviđena za bo&scaron;njake, za muslimane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bakir Izetbegović kaže nas je vi&scaron;e od pola a imamo trećinu vlasti, jasno je na &scaron;to on želi baciti kartu, na brojnost i na poklapanje i na eliminiranje ostalih nacija, Srba i Hrvata. Željko kom&scaron;ić je proizvod ne samo Sarajeva nego i Zapada - kazao je Rajko Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevnik.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-08-rajko-vasic.jpgMarijan Knezović: Žao mi je vaših dobrih predaka čija imena prljate mržnjomhttp://grude.com/clanak/?i=7667376673Grude.com - klik u svijetSun, 07 Oct 2018 23:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-017_marijan_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladi analitičar Marijan Knezović je nakon izbornog poraza Hrvata u BiH bošnjačkim glasovima objavio Facebook status, a ubrzo su Hrvati počeli objavljivati fotografije s porukom "Nije moj predsjednik", koja jasno govori što pobjeda Željka Komšića čini ovoj državi.<p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatno, najbjednija činjenica ove večeri je da Centralna izborna komisija jo&scaron; nije objavila rezultate izbora, ali ih je objavila Stranka Demokratske Akcije koja informira svijet. Da nije žalosno bilo bi smije&scaron;no.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijan Knezović: Dan patolo&scaron;ke mržnje u Bosni i Hercegovini (7. listopad 2018.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi vi Bo&scaron;njaci koji ste dali glas iskompleksiranoj i frustriranoj dvorskoj ludi, Željku Kom&scaron;iću, nikad vas ne bih mogao žaliti jer se zlo te&scaron;ko može žaliti, ali žao mi je va&scaron;e djece, va&scaron;ih unuka. Od koga će oni učiti o ljubavi dok vi mrzite? Ostavljate svom najvećem bogatstvu najgore primjere, učite ih mržnji po nacionalnoj osnovi, udaljavate ih od ljubavi, razumijevanja. Pokazujete im kako najvi&scaron;e treba mrziti onoga koji vas je jučer spa&scaron;avao, a danas s njim dijelite dvori&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žao mi je va&scaron;ih dobrih predaka čija imena prljate mržnjom i ksenofobijom. Da, nanosite &scaron;tetu hrvatskome narodu, ogromnu, ali najveću svojoj djeci i unucima. Hrvati su pokazali kako ogromne &scaron;tete često izađu na velika dobra. Stotine tisuća vas koji ste danas profesionalno mrzili vr&scaron;eći &ldquo;građansku dužnost,&rdquo; udaljite va&scaron;u djecu od knjiga u kojima se spominje &scaron;to je pravda, moral, dostojanstvo, tolerancija. Ako vam djeca upoznaju te vrednote, gledat će vas s gađenjem. Svoju mržnju pokazali ste cijelom svijetu i on će je ovaj put vidjeti. Hrvati su izabrali svog člana predsjedni&scaron;tva, &ldquo;izborni rezultati za člana predsjedni&scaron;tva&rdquo; u BiH to nisu, oni su zapravo tek anketa o mržnji prema Hrvatima, a zemlje u kojima ovoliko ljudi mrzi po profesionalnoj dužnosti - ne traju zauvijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitke svim kandidatima na svim razinama koji su pobijedili voljom hrvatskih biračica i birača, bez obzira je li ih netko preglasao ili ne. Hvala svim Bo&scaron;njacima koji su danas glasovali za svoje, a ne tuđe predstavnike. Da ih je vi&scaron;e, danas bi mogli obilježavati demokraciju, a ne patolo&scaron;ku mržnju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-017_marijan_knezovic.jpgJedan Esad u Rami čini proljećehttp://grude.com/clanak/?i=7650376503Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 20:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-uzdolske-zrtve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećate li se Esada Dželilovića? Znate li uopće tko je on? Za one koji ne znaju, to je član SDA koji je još 2007. godine bio ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ. <p>&nbsp;</p> <p>Njegova stranka je zajedno sa HDZ 1990. i jo&scaron; nekoliko malih strančica te godine formirala vlast u ovoj županiji. Tijekom mandata je ministar Dželilović shvatio kako mu ni&scaron;ta lo&scaron;ije ne bi bilo da je ostao na nekoj dužnosti u općini Prozor - Rama iz koje dolaze. Zato je nakon mandata u Mostaru preuzeo dužnost predsjednika Općinskog vijeća Prozor-Rama. I ne bi to nikome zanimljivo bilo osim njemu da u međuvremenu Dželilović nije postao istinski vladar u Rami. Da je tako pokazala je zadnja sjednica Općinskog vijeća na kojoj vijećnici iz HDZ 1990. blokirali odluku o Spomen danu na žrtve zločina Armije BiH na Uzdolu. Razlog za blokadu je isključivo želja da ne bi Esada naljutili i kako bi ostali u vlasti zajedno s njim. Jer HDZ 1990. ima osam vijećnika, a osam ima i koalicija hrvatskih stranaka koju predvodi HDZ BiH, tako da bi Esad, ako ga naljute, mogao promijeniti stav i uzeti druge koalicijske partnere. Esadovo raspoloženje je tako postalo važnije uzdolskih žrtava hrvatskim političarima, ma koliko god to gorko i nevjerojatno zvučilo. Jedan Esad u Rami ipak čini proljeće. Barem nekima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tome istom Općinskom vijeću sjedi 16 Hrvata. Jaz među njima je dublji od one mostarske rupe na Bulevaru kojoj jo&scaron; nisu na&scaron;li dno. Izgleda da je dublji i od grobova nevinih uzdolskih žrtava. Zvjerska potreba za vla&scaron;ću ni njih ne poznaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato evo njima jedno pitanje. Znate li tko je Edim Fejzić? Jeste li ikada čuli za njega? Siguran sam da niste, zato ću vam predstaviti njegov lik i djelo u nekoliko rečenica. On je hrvatski izaslanik u Domu naroda Federacije BiH. On je Hrvat iz Goražda. Tako kaže, tako pi&scaron;e na webu Doma naroda FBiH. On predstavlja Stranku dijaspore BiH i izabran je kao hrvatski kadar u Dom naroda Federacije BiH. Hrvat Edim Fejzić je ovoga tjedna glasovao u Klubu hrvatskih izaslanika ZA Zakon o izbornim jedinicima. Da se Hrvata Edina Fejzića pita, hrvatski narod od sada ne bi birao svoje legitimne predstavnike nego bi im to radili Bo&scaron;njaci u Federaciji. Isto onako kako je Edim izabran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok bo&scaron;njačke stranke već godinama biraju na ovakav način hrvatske predstavnike, hrvatskim snagama u Rami ovo nikada nije palo na pamet. A mogu sve sami. Njih 16 može i sada, ako želi, imenovati svoga "Edima" za predsjednika Općinskog vijeća. Ili ostaviti Esada na dužnosti, ali pod sasvim drugim uvjetima nego je to do sada bilo. Ali neće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želja da se napakosti svome je u Rami veća od bilo kojeg nacionalnog interesa, a cijena toga je prevelika. Cijena toga je da SDA koja ima tri vijećnika u Općinskom vijeću upravlja općinom. Da su pozicije obratne, Dželilović i njegova stranka bi to već odavno uradili. Ba&scaron; kao &scaron;to je bio slučaj u nekim drugim općinama. I to će uraditi prvog dana kada budu imali dovoljno ruku u Općinskom vijeću za jednu takvu odluku. A vi se do tada svađajte. Budite veći Hrvati od kraljeva kojima dižete spomenike. Ali to je samo u va&scaron;im očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se slučano otrijeznite od promila vlasti i proračunskih milijuna koji su vas opili, poslu&scaron;ajte &scaron;to vam poručuju uzdolske žrtve. I dajte im njihov Spomen dan. Barem su to zaslužili. Valjda toliko možemo biti normalni u ovoj nenormalnoj državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>M.K./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-uzdolske-zrtve.jpgKada sponzorirana kriminalna skupina iz Sarajeva krene raskrinkavati...http://grude.com/clanak/?i=7649576495Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-raskrinkani-darko-brkan-copy.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Internet propaganda i stvaranje javnog mnijenja „nezavisnih“ portala, dakako sa sarajevskom adresom, posljednjih dana je dosegla „radnu temperaturu“ baš onoliko koliko je potrebno da se etiketiraju oni koji nisu po njihovim mjerilima. <p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji bolji ogledni primjer funkcioniranja jedne organizirane, dokazano kriminalne skupine, koja svoj rad legalnije naplaćuje od NGO sektora kojem je Sarajevo postala oaza za djelovanje. Nevladina scena od samih početaka bila je zakamuflirana kao posebna, specifična vrsta koja je svoje korijene pu&scaron;tala i u državnim institucijama, unutar međunarodne zajednice i, kada se malo bolje pogleda, gdje god joj se pružila prilika. Naravno masno i debelo naplaćivala takvo &scaron;to. Danas su ti tipovi posebna dru&scaron;tvena elita s podebljim džepovima.<br />Jedan od likova koji prednjači jest izvjesni Darko Brkan, alfa i omega NGO mafije koji je na svom &bdquo;nevladinom&ldquo; aktivizmu &bdquo;po&scaron;teno&ldquo; zaradio nekoliko stanova, a i sam kaže kako su njegova primanja &bdquo;malo veća od prosječne plaće u BiH&ldquo;. Iskren je Darko i hvala mu na tome. Dotični Brkan osnivač je nekoliko Udruga, krajnje diskutabilno financiranih koji palamude o ljudskim pravima, ponekad o pravima maslačaka, a ako financijeri naruče i direktno dilanje tekstova, onih hu&scaron;kačkih, direkt iz Brkanove kuhinje. S malo vi&scaron;e nacionalističkih priloga. Naravno i prilozi se naplaćuju.<br />Brkanova aktualna udruga &bdquo;Za&scaron;to ne&ldquo; reproducirala je nekolicinu &bdquo;demokratskih&ldquo; portala koji imaju zadatak &scaron;irenja istine. Dodu&scaron;e onako kako to smatraju sponzori koji vide svoje interese, a Brkan njihove eure i dolare i marke. A ni &bdquo;usta&scaron;ke&ldquo; kune mu nisu mrske. Tako je na&scaron; Darko, kr&scaron;ni čovjek iz prijestolnice tvorac portala &bdquo;Istinomjer&ldquo;, a od nedavno i portala &bdquo;Raskrinkavanje&ldquo;. Hrabro sarajevsko srce u liku i djelu Darke Brkana tako je postao filter i poseban detektor koliko su istinite pojedine konstatacije koje se artikuliraju kroz javno djelovanje. Zagovornik istine potom se upustio u jo&scaron; jedan &bdquo;historijski projekat&ldquo; s ciljem katarze ovog dru&scaron;tva osnivanjem portala &bdquo;Raskrinkavanje&ldquo;. Koga Brkan doista raskrnikava nije ni bitno. Onaj tko plati, ha ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Darkina raja također ističe kako svoje konvertibilne prste ima i kod kreiranja sadržaja u portalima poput &bdquo;Analiziraj&ldquo; i nekolicine sličnih. Upravo navedeni internet portali posljednjih dana mobilizirani su oko predizbornih rabota i kreiranja brkanovskog stanja u smislu &bdquo;Hrvat je Bo&scaron;njaku vuk&ldquo;. Tako su se navedeni portali, uz Avdićev &bdquo;Žurnal&ldquo;, Oručevićeve &bdquo;Vijesti&ldquo; uključili u internet kampanju protiv svega hrvatskoga &scaron;to postoji u Bosni i Hercegovini. Propaganda kojom žele doktrinirati bo&scaron;njački narod ima cilj stvaranja histerije i samo histerije. Ideja za takvo &scaron;to im nimalo ne manjka. Sponzori svih boja i dezena, europskih i američkih ipak zovu, a Darko to ne odbija.<br />Zamolili bi Darku, Brkana na&scaron;eg, da katarze koje posljednjih dana provodi nad sarajevskim nebom ipak okrene u ne&scaron;to drugačijem smjeru. Ne dopu&scaron;tamo, ni za eure, ni za marke, ni ćevape, da sve ono &scaron;to ide u pobolj&scaron;avanje međunacionalnih odnosa uni&scaron;tavaju Brkan &amp; CO. Va&scaron;e je vrijeme pro&scaron;lo. Tako nam va&scaron;ih stanova i bankovnih računa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Autor: Bosna i Hercegovina 2018.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-raskrinkani-darko-brkan-copy.jpgOdgovor portala Grude.com UHLJEBU iz RS-a: 7. listopada više te nećemo hranitihttp://grude.com/clanak/?i=7632176321Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-018-napad-na-grudecom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na portalu nebojskavukanovic.info, a kojeg je zdušno preuzela "Slobodna Bosna" kolumnist Nebojša Vukanović iznio je niz laži u tekstu pod naslovom: Bratska podrška Željki iz Gruda<p>&nbsp;</p> <p>Tu se aludira na tekst u kojem je portal Grude.com stao u obranu Željke Cvijanović koju su mediji u RS-u počeli razapinjati jer je njezin djed Pejo Marić bio usta&scaron;ki satnik.</p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=76250" target="_blank">PREDIZBORNA KAMPANJA SDS na groblju tražio djeda Ž. Cvijanović jer 
je bio usta&scaron;a</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U obiteljske odnose gospođe Cvijanović, premijerke RS-a, nećemo ulaziti niti smo spali na tu razinu da tražimo grobove bilo čije, osim da se pomolimo, a sam Neboj&scaron;a Vukanović, njegov &scaron;ef za kojeg radi Mladen Bosić i protukandidat Željke Cvijanović u RS-u Vukota Govedarica i&scaron;li su tražiti grob Cvijanovićkinog djeda. To u najgorim danima nije radio ni krvnik ni zločinac, uzor svoj trojici, Radovan Karadžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari iz RS-a nemaju nikakav program osim da vrijeđaju jedni druge i da prebiru po mrtvim kostima. Iskreno, ne iznenađuje nas &scaron;to je izvjesni uhljeb i proračunski korisnik Vukanović nazvao nas usta&scaron;ama jer smo stali u obranu Željke Cvijanović koju on i ostali Karadžićevi istomi&scaron;ljenici linčuju, ali "Slobodna Bosna" postaje degutantna sa &scaron;irenjem mržnje između Hrvata i Bo&scaron;njaka. Ohladite malo i usredotočite se na svoju kampanju jer va&scaron;em &Scaron;efiku Džaferoviću, Fahrudin Radončić, Denis Bećirović i Senad &Scaron;epić pu&scaron;u za vratom. Kod nas je situacija puno jasnija, ako nam ne budete nametali Željka Kom&scaron;ića, zna se tko će kod nas pobijediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, portali koje plaćaju međunarodni čimbenici da prate negativnu kampanju i vode izvje&scaron;će vjerojatno neće ni zabilježiti da je neki hrvatski portal u BiH oklevetan, ali nema veze, znati će narod i posjetitelji kojih je svakim danom sve vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, satisfakcija dolazi, onog dana kada politika koja prebire po kostima odlazi. A mi ćemo ostati jer nismo proračunski uhljebi i nitko od ljudi na portalu nema veze sa savjetničkim ili nekim drugim državnim pozicijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukanovića nećemo tužiti premda se dosad zbog sličnih kleveta desetak procesa protiv njega vodi. Na&scaron;a pobjeda će biti kada nakon 7. listopada napusti lagodni, savjetnički Ured predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Mladena Bosića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nam drago da itko dobije otkaz, ali za fa&scaron;isto-uhljebe nismo ba&scaron; previ&scaron;e senzibilizirani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-018-napad-na-grudecom.jpgPOTRESNA PRIČA IZ GRABOVICE: Da su zvijeri dozvolile Mladenka Zadro slavila bi 29. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=7607876078Grude.com - klik u svijetSun, 09 Sep 2018 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-09-grabovica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladenka Zadro je vesela djevojčica. Rođena je i odrasla u svojoj Grabovici. Tu nadomak Neretve, pored Jablanice. Grabovica je najljepše mjesto na svijetu.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>PI&Scaron;E: DRAGAN BURSAĆ/AJB</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Početkom rujna napunila je četiri godine. A čitav njen svijet, osim sunčanog neba Hercegovine, osim one rijeke podno Grabovice &scaron;to se zeleni i nosi ljeti rashlad, čitav njen svijet su baba Matija, djed Ivan, tata Mladen i majka Ljubica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I jo&scaron; vi&scaron;e čitav njen Kosmos su joj braća Goran i Zoran. Kosmos iznad Grabovice. Jedan ima 13, a drugi 11 godina. Stariji su od Mladenke, i biti će joj vječni životni oslonac. I kad ne bude ostalih, i kad sve prođe, moći će Mladenka da se osloni na braću.<br />Za&scaron;to se tresem?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djevojčica to ne zna, ne može formulirati u racionalnu misao, ali njeno biće osjeća toplinu roditeljsku, ljubav bratsku, pa se sva razba&scaron;kari po travi ispred kuće u Grabovici. O, bit će to lijep život sigurno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda rafal, jedan pa jo&scaron; jedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelo djeteta se instinktivno zatrese. Naviklo se to tijelo, u toj Grabovici, koja je postala nekako uska i ružna, naviklo se to malo biće i na strane ljude, na vojnike. Njih tri stotine prolazi čitavo ljeto kroz Grabovicu. Neki ostaju, neki odlaze, novi pristižu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zna Mladenka sa svoje četiri godine &scaron;ta su vojnici i &scaron;ta rade oko njihovih kuća. Ne zna Mladenka, ali njeno tijelo zna. Na svaki rafal se strese. I tako cijelo ljeto. Samo, ove rujanske noći je drugačije. Vojnici ne pucaju u zrak, kao i dosad. Nekako su se uozbiljili. Ne pričaju toliko glasno, ne smiju se. Tek pokoji &scaron;apat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I trudi se Mladenka da shvati sa svoje četiri godine i ta lica i taj &scaron;apat i te pu&scaron;ke, te stra&scaron;ne cijevi čija rika je tjera u groznicu. Trudi se dijete, ali ne može pojmiti. To je sa one strane razuma. I promatra Mladenka kako joj vojnici odvode braću Gorana i Zorana u &scaron;talu. I promatra Mladenka kako joj odovde baku Matiju, djeda Ivana i tatu Mladena iza kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona stoji nasred dvori&scaron;ta s majkom Ljubicom. Majka joj je SVE, a njena dječija ruka oprana znojem i drhtavicom upija se u majčin dlan. I to njeno sve se pretvara u sluh. Slu&scaron;a Mladenka kako se neki ljudi deru na njenu braću, traže hajvane. I slu&scaron;a kako joj srce tuče, tamo sa njima i za njih u &scaron;tali. Bit će ne&scaron;to stra&scaron;no!<br />Proći će!</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda sa druge strane iz pravca kuće rafal od kojeg se dijete zgrči. Pa jo&scaron; jedan. I jo&scaron; jedan. Majka je vodi u &scaron;talu prema braći. Ni&scaron;ta Mladenki nije jasno. &Scaron;ta se dogodilo iza kuće? Sad se i majčina ruka trese. Majka nosi djevojčicu kao sastavni dio svoga tijela, &scaron;to i jeste. Mladenka je ugledala Gorana i Zorana, kako se teturaju od straha. Stariji govori majci da treba da bježe u brdo, vojnici su počeli strijeljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mati odmahuje rukom. Ne vjeruje &scaron;ta joj sin govori. Kakvo bježanje, misli. Tu su svi, živi i zdravi, nije to ni&scaron;ta, proći će. Drhtavim glasom obja&scaron;njava dječacima da ostanu u &scaron;tali, a ona će sa Mladenkom otići iza kuće da vidi &scaron;ta je bilo. Pa i ovi vojnici su ljudi, nisu hajvani, ne bi digli ruku na nevine i nedužne, zar ne?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladenka u majčinom naručju osjeća svoje srce kako lupa i lupom zaglu&scaron;uje srce majčino. Sad se obje tresu. Izlaze iz &scaron;tale. Majka spu&scaron;ta djevojčicu pored sebe i polako se kreću ka sredini dvori&scaron;ta. Mladenka osjeća nekakv čudan miris.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je imao tko da joj kaže, rekao bi joj barut. S majkom opet hoda ka kući. A onda u momentu vidi kako uz kuću curka crvena vitica vode. Da je imao ko da joj kaže, rekao bi krv. Na svu sreću tri vojnika su ih zaustavila prije kuće. Možda ne moram da gledam to ne&scaron;to stra&scaron;no, misli se dijete od četiri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vojnici im pokaza&scaron;e rukom da stanu tu usred dvori&scaron;ta. Poslu&scaron;no, tiho, majka i kćerka su stajale jedna pored druge. Mladenka je uvukla glavu među ramena i kikice su joj nekako čudno izvirile naprijed preko tamnoplave haljinice. Stegla je majci ruku jače. Onda se stresla posljednji put. Ni&scaron;ta vi&scaron;e nije čula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miris baruta i pu&scaron;ke koje reže, stopile su se u noći iznad mrtvih tijela majke i kćerke.<br /><br /></p> <p>Vedra noć u Grabovici 8. rujna 1993. godine. Vedra noć prije 25 godina. Da su joj zvjeri dozvolile, Mladenka bi danas slavila svoj 29 rođendan. Da su joj zvjeri dozvolile, Mladenka bi danas bila sjajna mlada žena. Ali nisu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zvjeri su ubile sve u selu. Ubile su u toj noći 33 Mladenkina rođaka i susjeda. Ubili su joj oca, majku, djeda i baku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A, braća Goran i Zoran? Ovo je njihova priča:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do&scaron;li su Ćelini i Cacini, njih oko 300. Tri dana smo bili s njima. Kako su pucali &ndash; Bože sačuvaj! Treći dan su Ćelo i Caco naredili da se sve pobije. Trojica mladića su do&scaron;la u na&scaron;u kuću. Jedan je imao bijelu majicu, bio je o&scaron;i&scaron;an na &lsquo;talijanku&rsquo;, drugi je imao bijeli prsluk, pancir i smeđi nož, a treći plavi pancirni prsluk. Pitali su nas imamo li hajvana. Mi smo rekli da imamo. Onda su upitali jesmo li Hrvati. Odgovorili smo da jesmo, bez razmi&scaron;ljanja. Rekli su tati da dođe pokazati hajvan. Kako on nije smio ići sam, po&scaron;li su baba i djed s njim. Tamo se čula galama i priča. Valjda su ih tamo postrojili. Ja to nisam gledao. Čuo se rafal. Pobili su ih. Da me brat nije poslu&scaron;ao, i on bi poginuo. Rekao sam mu: &lsquo;Hajde da se sklonimo.&rsquo; I tad smo se sklonili. Ubili su mi babu Matiju, djeda Ivana, tatu Mladena, a mami sam isto govorio da se sklonimo ili da se barem oni (mama, sestra i brat) sklone, a da ću ja otići i vidjeti jesu li ih ubili. Mama nije htjela, nego je rekla: &lsquo;Ma hajde, proći će i ovo. Zna&scaron; koliko je bilo vojnika kod nas, smijenilo ih se oko dvjesto. Svi su dolazili, popili kavu i popričali.&rsquo; Kad su njih troje ubili, vratili su se po mamu i sestru. Mami je ime Ljubica, a sestri Mladenka. Odveli su njih dvije tamo kod pojate. Čula se pucnjava dugo vremena. Mi smo se tada sklonili, a iza toga smo oti&scaron;li jo&scaron; dalje na brdo. Sestri su bile taman pune 4 godine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto, dječaci su preživjeli da svjedoče zlu koje ih je zadesilo. O ljudima i zvijerima da svjedoče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo stra&scaron;no zlodjelo počinjeno je u zoni odgovornosti IV. korpusa Armije RBiH.<br />Zločin bez adekvatne kazne</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za zločin u Grabovici do sada su na domaćim sudovima osuđena petorica biv&scaron;ih pripadnika Armije BiH. Ali samo za pojedinačne zločine ubojstva. Ne i za ratne zločine. Na sramotu ove zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da podsjetimo, Enesa &Scaron;akraka Županijski sud u Sarajevu osudio je na 10 godina zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, a Mustafu Hotu na 9 godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Županijski sud u Mostaru osudio je na po 13 godina Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića zbog ubistva troje članova porodice Zadro i to Ivana, Matije i Mladena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za zločin u Grabovici sudilo se biv&scaron;em generalu Armije BiH Seferu Haliloviću, ali Haa&scaron;ki sud oslobodio ga je optužbi. Po zapovjednoj odgovrnosti NITKO NIKADA NIJE ODGOVARAO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Grabovici su stradali:</p> <p>Josip Brekalo, 1939.<br />Luca Brekalo, 1939, žena Josipa<br />Pero Čuljak, 1913.<br />Matija Čuljak, 1917, žena Pere<br />Andrija Drežnjak, 1921.<br />Mara Drežnjak, 1921, žena Andrije<br />Dragica Drežnjak, 1953, kćerka andrije i Mare<br />Živko Drežnjak, 1933.<br />Ljubica Drežnjak, 1932, žena Živkova<br />Cvitan Lovrić, 1936, ubijen prije 09.09 1993. u svojoj kući<br />Jela Lovrić, 1940, žena Cvitanova, ubijena prije 09.09 1993. u svojoj kući<br />Mara Mandić, 1912.<br />Ivan Mandić, 1935.<br />Pero Marić, 1914.<br />Dragica Marić, 1914, žena Perina<br />Ilka Marić, 1921.<br />Ruža Marić, 1956.<br />Martin Marić, 1911.<br />Marinko Marić, 1941.<br />Luca Marić, 1944, žena Marinkova<br />Marko Marić, 1906.<br />Matija Marić, 1907, žena Markova<br />Ruža Marić, 1935.<br />Ilka Miletić, 1926.<br />Anica Pranjić, 1914.<br />Franjo Ravlić, 1918.<br />Ivan &Scaron;arić, 1939.<br />Ivan Zadro, 1924.<br />Matija Zadro, 1923, žena Ivanova<br />Mladen Zadro, 1956, sin Ivana i Matije Zadro<br />Ljubica Zadro, 1956, žena Mladenova<br />Mladenka Zadro, 1989, četverogodi&scaron;nja kćer Ljubice i Mladena<br />Jozo I&scaron;tuk, 1930. ubijen prije 30.07.1993. u vinogradu u zaseoku Ćopi u blizini kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; 16 tijela nije pronađeno. Pretpostavlja se da su bačena u Neretvu ili u akumulacijsko jezero HE Salakovac. Neki od ubijenih prije egzekucije su bili monstruozno mučeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zapisima stoji:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jozo Brekalo bio je razapet na križ, nakon čega mu je glava otkinuta i nabijena na kolac;</p> <p>- Luca Brekalo dugo je mučena, da bi na kraju bila živa zapaljena;</p> <p>- Pero Marić je zaklan;</p> <p>- Ivan &Scaron;arić ubijen je pred suprugom Ljubicom, koja je tada silovana, a nakon dugog zatočeni&scaron;tva razmijenjena, a kad je do&scaron;la u Mostar, izvr&scaron;ila je samoubistvo.</p> <p>Danas, točno četvrt stoljeća poslije, Grabovica ne postoji. Nema u njoj stanovnika. Samo duh četvorogodi&scaron;nje Mladenke koja će vječno imati četiri godine i koja će vječno tražiti pravdu za sebe i svoju mrtvu obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mrtva, a živa iznad nas, Neretve i Svemira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se ne zaboravi!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PI&Scaron;E: DRAGAN BURSAĆ/AJB</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-09-grabovica.jpeg''Novi svjetski poredak'' planirao je i iseljavanje Hrvata!http://grude.com/clanak/?i=6597365973Grude.com - klik u svijetTue, 04 Sep 2018 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-04-roditelj_i_sin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada budemo potpuno svjesni da nas ima gluhih pored odličnog sluha i slijepih pored zdravih očiju- možda bude tada kasno. <div id="bxSlider">&nbsp;</div> <div id="news-body" class="col-md-12"><br /> <p>Sa svih strana "iskaču" oglasi za poziv za Njemačku.<br />Plate ovakve i onakve, uglavnom sve izgleda bajno....u oglasima.<br />Jo&scaron; uvijek je zovu obećanom zemljom.<br />Mada je odavno ona prestala to biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Da li ste ikada zapitali kome je krajnji cilj da se odavde iseli narod!?<br />Malo tko od Vas da ne zna pjesmu "Od stoljeća sedmog"-čiji stihovi govore-</p> <p>"Raselit nas triba da nas manje ima<br />nisu tu ni bili tad će reći svima<br />Nek tuđinu grizu roda znati neće<br />bez jezika narod nema vi&scaron;e sreće<br />djeca roda povist neće znati<br />potom svoj na svome neće bit Hrvati...."</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane ovdje dolaze neki drugi ljudi....</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moćnici svijeta to zovu -"Novim svjetskim poretkom"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijela Europa se mijenja, pa tako logično i Njemačka kao njena članica<br />Ili bolje rečeno život u njoj.<br />Najmasovniji val iseljavanja s na&scaron;ih prostora se dogodio 2015 god. i 2016 god.<br />U 2017 je bio blagi pad iseljavanja, kao i u prvoj polovici tekuće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na to isto masovno iseljavanje je ljude potaknula neima&scaron;tina,nagomilane financijske obaveze, nezaposlenost, i općenito te&scaron;ka kriza koja je pogodila većinski dio stanovni&scaron;tva.<br />Dakako da će čovjek u takvoj situaciji krenuti "trbuhom za kruhom"<br />To je realnost!<br />Svjedok sam mnogih problema s kojima se susreću na&scaron;i ljudi pri dolasku u konkretno Njemačku.<br />Od mnogih obećanja...dosta toga i ostane samo na obećanju koje postaje razočaranje.<br />Naravno postoje ljudi koji su se u kratkom roku solidno sna&scaron;li i započeli novi život.<br />To se prvenstveno odnosi na mlađe bračne parove s djecom.<br />Bitno je naglasiti da je potrebno obadvoje da rade kako bi mogli pristojno živjeti i ne oskudijevati ni u čemu.<br />Samo od jedne plate obitelj ne može solidno živjeti u Njemačkoj.<br />Samcima je puno teže iz vi&scaron;e razloga.<br />Pretežno su smje&scaron;teni u vi&scaron;ekrevetne sobe koje plaćaju po par stotina eura po krevetu.<br />Vrlo često izmanipulirani i od stanodavca i od poslodavca.<br />Pomoć stručnu traže po mnogim Hrvatskim grupama.<br />Sve u svemu dođu u situaciju &scaron;to bi se narodski reklo "zemlja tvrda ,a nebo visoko"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo u proteklih par dana u Njemačkoj su se dogodile stra&scaron;ne stvari. Od silovanja, zadnje koje se dogodilo prije par dana &scaron;okiralo je cijelu zemlju u kojoj je jedanaestogodi&scaron;nji Palestinac silovao svog vr&scaron;njaka na izletu.<br />Premlaćivanja i nasilja su redovna pojava u zadnje vrijeme.<br />Strah se osjeti.<br />Također je i tražitelj azila prije koji dan usmrtio na zabavi tridesetsedmogodi&scaron;njeg Nijemca.<br />Iz klinike u Stuttgartu sa zaraznog odjeljenja je pobjegao azilant s dijagnosticiranom tuberkulozom, čija se zaraza prenosi kihanjem i ka&scaron;ljem.<br />Mnogi Nijemci su ustali glasno protiv stranaca i organiziraju razne mitinge.<br />To su samo neki od stra&scaron;no ružnih stvari koje se događaju u Njemačkoj.<br />Imajući na umu da Nijemci izrazito malo pi&scaron;u o stvarima takve vrste, s ciljem da se stvori među ljudima slika sigurne i stabilne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda čovjek pogleda u ovo na&scaron;e nebo, sunce, kamen, smokvu, kadulju, pitku vodu i čist zrak!<br />Dragi Bog nam je apsolutno dao sve!<br />Besmisleno je "prebirati" po glavi i stalno tražiti krivce za situaciju u kojoj jesmo.<br />Krivci postoje dakako.<br />Iako smo svi pomalo sudionici u tom jer nismo znali cijeniti to bogatstvo Bogom dano i bili smo(i jo&scaron; smo) gluhi kraj odličnog sluha i slijepi kraj zdravih očiju.<br />Sada se povijest ponavlja .....raseljavaju nas da nas manje ima...ba&scaron; kao u pjesmi.<br />Hoće li u tome uspjeti u cijelosti, ovisi isključivo samo o nama.....<br />Progledajmo dok zaista ne bude kasno!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Daniela &Scaron;kegro/HERCEGOVINA.info</strong></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-04-roditelj_i_sin.jpgKrenula provedba plana: U Široki iskrcavaju Arape, formira se Komšićeva vojska za izborehttp://grude.com/clanak/?i=6595865958Grude.com - klik u svijetMon, 03 Sep 2018 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-03-komsic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada Unija za održivi povratak i integracije u BiH, premda nitko ne zna što je ta udruga ikad napravila osim što je primala novce izvana, u svom predizbornom obraćanju ustvrdi da se najviše odlazi iz Hercegovine, onda je jasno da nešto ne funkcionira u zemlji.<p><br /><br />U vremenu kada je u Unsko-sanskoj županiji čak 288 prosvjetnih djelatnika progla&scaron;eno tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom jer je djece za 1300 manje loptica se prebacuje u Hercegovinu, te se izdvajaju tri lokalne zajednice, a to su &Scaron;iroki Brijeg i Međugorje, koje čak nije ni općina ni grad, ali da bi se dvije praktički najstabilnije lokalne zajednice ocrnilo dodaje se jo&scaron; i Ljubu&scaron;ki, o kojem se moglo ovako pričati prije koju godinu, ali u ovom trenutku ne.</p> <p><br />U istom trenutku kroz &Scaron;iroki Brijeg hoda djevojka s hidžabom, a koji sat kasnije na Privalju se događa javni obred molitve - klanjanje namaza i to izravno uz cestu.</p> <p><br /><br />I dok se na najpodmuklije načine napadaju hrvatski prostori u BiH pojavljuje se Željko Kom&scaron;ić i daje intervju za portal "Tačno" koji se žali da za svoju udrugu i portal ne dobivaju ni&scaron;ta od javnih poduzeća u BiH, ali ne spominju strane uplate koje bi u normalnim državama bile predmet istrage.</p> <p><br /><br />Kom&scaron;ić u intervjuu HDZ naziva klasičnom kriminalnom organizacijom koji se amnestira od bilo kakve odgovornosti za lo&scaron;u ekonomsku i socijalnu situaciju.</p> <p><br /><br />Vjerovali ili ne, isti Kom&scaron;ić bio je nelegalni i nelegitimni predstavnik ove države kada je ona 2008., te 2009. godine tonula u recesiju, te kada je krenuo val iseljavanja iz BiH 2013. godine.<br /><br /><br /></p> <p>Činjenica je da je potreban Željko Kom&scaron;ić kao lutka na koncu jer je on izvrstan progonitelj Hrvata, ali ne zaboravite, ni&scaron;ta bolje nije bilo Bo&scaron;njacima koji su ga birali 2006. i 2010. godine. Bilo je samo dobro onima za čiji su dolazak udareni temelji kada je on bio predsjednik, a to su Arapi. <span class="st">Prema relevantnim podacima Ministarstva sigurnosti <em>BiH</em>, <em>u BiH</em> su registrirane 232 tvrtke državljana Kuvajta, i to u vremenu dok je Kom&scaron;ić bio prvi čovjek države. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="st">Uspostavljajući "diplomatske" veze s arapskim zemljama, upravo Željko Kom&scaron;ić je kumovao brojnim ugovorima o financiranju Vehabija u BiH od strane arapskih zemalja, a i sam je koristio tzv. beskamatni islamski kredit kojeg mu je jedna od takvih banaka odobrila po &scaron;erijatskim zakonima.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="st">Kom&scaron;ić ima viziju države i bez Hrvata i Bo&scaron;njaka, samo je pitanje jesu li žitelji ove zemlje toga svjesni. Preko svoje vojske, koja nije iz BiH, a ima stra&scaron;an utjecaj, kreće realizacija njegovog plana, a to je dolazak na čelo države i ostvarenje vizije, bez dva naroda koja su stvorila ovu državu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><span class="st">A.M./Grude.com</span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-03-komsic.jpgOpet nas ima! Hrvata za Gospojinu više nego na popisu pučanstvahttp://grude.com/clanak/?i=6560265602Grude.com - klik u svijetTue, 14 Aug 2018 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-03-gospa-crkva-hodocasnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konačno su Hrvati brojni u objema svojim domovinama. Barem na jedan dan. Sutra će ih biti više nego na posljednjim popisima pučanstva. I u RH i u BiH.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PI&Scaron;E: Jozo Pavković/Večernji list BiH</strong></em></p> <p>Iseljeni Hrvati iz cijelog svijeta do&scaron;li su za Veliku Gospu u svoj rodni kraj. Dugovječna je tradicija u Hrvata &scaron;tovanja Blažene Djevice Marije. U Hrvatskoj posvećena su joj čak 1162 vjerska objekta te deset katedrala. Jednako je po&scaron;tuju i katolici u Bosni i Hercegovini. Zato su je proglasili &ldquo;kraljicom Hrvata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo je zavjet svakog Hrvata moliti joj se sutra na rodnoj grudi. Iseljenici se za Gospu vraćaju korijenima, djetinjstvu, praznim domovima. Uoči blagdana oživjela su već utihnula naselja po Slavoniji, Dalmaciji, Zagorju, Bosni, Hercegovini... Nakon Velike Gospe mnoga će opet biti pusta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nja dijaspora koja posjećuje svoj rodni kraj za Veliku Gospu razlikuje se od one prijeratne, koja je dolazila ponajvi&scaron;e za Božić. Nekada su to bili uglavnom mu&scaron;karci srednjih godina, a sada su to cijele obitelji. I jo&scaron; je puno razlika. No jedno je uvijek ostalo isto. Rodbina se veselila njihovim dolascima i tugovala na rastancima, a države su svoju &ldquo;djecu&rdquo; motivirale na odlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;a zato &scaron;to ih je željela raseliti, a dana&scaron;nja - jer ih ne zna zaustaviti. Zbog svih tih razloga možda tri, a možda četiri, milijuna Hrvata živi izvan RH i BiH. Malo je zemalja koje imaju jednak broj stanovnika i iseljenika. Bez obzira na tu činjenicu, jednom bi trebali prestati kukati nad tom bolnom istinom i promi&scaron;ljati kako nemoć nad iseljavanjem pretvoriti u prednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom povijesti pokazalo se kakva je dijaspora snaga. Bez financijske i svake druge njezine pomoći te&scaron;ko bi izborili državu. I sada je najveći investitor i donator. Njezin novac održava mnoge na životu. Danas se Hrvatska bori za nova radna mjesta, za izgradnju tolerantnog demokratskog dru&scaron;tva, za rje&scaron;avanje sporova sa susjedima, a Hrvati u BiH također za sve to, u funkciji borbe za vlastiti opstanak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi bi mnoge probleme lak&scaron;e rije&scaron;ili kada bi bila snažnija sinergija između Hrvata koji žive u dvjema domovinama i svih njih s iseljeni&scaron;tvom. Nikako da se uspostavi prava komunikacija. Nisu dovoljni modeli poput povremenih susreta na slavonskim, dalmatinskim, hercegovačkim ili nekim drugim večerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada je neko drugo doba. Rodbini se vi&scaron;e ne &scaron;alju novčanice s orlovima niti pisma iz dalekog svijeta. Vrijeme je dru&scaron;tvenih mreža. Svi smo online. Živimo u virtualnom svijetu. U njemu je prilika za nacionalno umrežavanje.<br />Nedavni uspjeh reprezentacije i smrt Olivera Dragojevića pokazali su snagu svehrvatskog zajedni&scaron;tva. Hrvati i u domovini i u svijetu jednako su proživljavali i slavlje i žalost. Takvo zajedni&scaron;tvo treba iskoristiti u osmi&scaron;ljavanju o(p)stanka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međusobna povezanost preko dru&scaron;tvenih mreža prilika je za dogovaranje strate&scaron;kih projekata. Prije svih onih koji će osigurati uvjete za povratak. Život napu&scaron;tenim domovima mogu vratiti samo radna mjesta, pristojne plaće i uređeno dru&scaron;tvo. U protivnom, bit će sve vi&scaron;e onih kojima će jedina veza s domovinom biti virtualni svijet i dolazak za Veliku Gospu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-03-gospa-crkva-hodocasnici.jpgKomentar čitatelja: U pozadini velikog finala općine Grude ostaje šutnja o igralištuhttp://grude.com/clanak/?i=6551065510Grude.com - klik u svijetWed, 08 Aug 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-08-018_igraliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na email adresu portala Grude.com stiglo je pismo zabrinutog roditelja iz Gruda koje prenosimo u cijelosti:<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Zabrinuti roditelj/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Liga mjesnih zajednica općine Grude do&scaron;la je do same zavr&scaron;nice, sutra će se u finalu sastati Grude Centar i Drinovci, za treće mjesto igrati će Grude Pe&scaron;ija i Ružići. Finale kod djece igrati će Grude Bobo&scaron;ka i Drinovci. Uručivati će se medalje. Pisati hvalospjevi o pobjednicima...</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sve je to dio veličanstvenog dekora najpopularnijeg natjecanja u Hercegovini kojeg ničim ne treba kvariti. Zato se odlučujem napisati vam pismo dan ranije u nadi da će ga netko od ljudi koji odlučuju pročitati. Na kraju krajeva, i moje dijete igra na tom igrali&scaron;tu, a i da nije o ovakvim stvarima se ne može &scaron;utjeti. Mora li se Grudama dogoditi tragedija poput Hrvoja Ćustića u Zadru da bi se ne&scaron;to radilo pred grudskim srednjo&scaron;kolskim igrali&scaron;tem?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ograda se nalazi pola metra od samog ruba igrali&scaron;ta, a stupci koji drže reflektore praktički su u terenu, omotani spužvom za nedajBože. Tribine su građevinska skela, a o njihovoj sigurnosti mogu govoriti inspektori i građevinski radnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama već, upoznat sam, stoji plan uređenja srednjo&scaron;kolskog igrali&scaron;ta, ali apsolutno ni&scaron;ta se ne počinje raditi oko toga. Priča se o igrali&scaron;tima na nekim drugim lokacijama, &scaron;to je legitimno, ali nije li smije&scaron;no da se za potrebe lige mjesnih zajednica pravi neko igrali&scaron;te na drugoj lokaciji u vremenu kada na prste dvije ruke možemo nabrojati koliko bi djece tu dolazilo igrati. Mlade, nažalost, sport uglavnom ne zanima, zamijenili su ga tableti i smartphonei, i zato će igrali&scaron;te na bilo kojoj drugoj lokaciji zjapiti prazno. Igrali&scaron;te kod srednje &scaron;kole u Grudama ako ni&scaron;ta drugo ostati će srednjo&scaron;kolskoj djeci, zato je sramotno da iz dana u dan strahujemo hoće li dijete udariti u ogradu koja je pola metra od samog igrali&scaron;ta. Ono se mora rekonstruirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, prenosim vijest vezanu za Ljubu&scaron;ki gdje je najavljena izgradnja 4 igrali&scaron;ta, za mali nogomet, rukomet, ko&scaron;arku i odbojku. U gradu koji kada se gledaju gospodarske aktivnosti vi&scaron;estruko lo&scaron;ije stoji nego Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskreno, takve vijesti iz drugih gradova prisiljavaju da se čovjek zapita je li uistinu tolika kriza ili su u pozadini neke dublje igre protiv moje općine i na&scaron;e djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo one koji mogu odlučivati o ovom problemu da se urazume i da čim zavr&scaron;i ova liga počnu razgovarati o konkretnim stvarima oko ovog igrali&scaron;ta. Pohvale za mjesnu zajednicu Grude Centar koja je ishodila zahvaljujući Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta u ZHŽ-u nove golove i ko&scaron;eve, ali ovo igrali&scaron;te zahtjeva angažman svih koji mogu doprinijeti boljem sutra svoje općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>S po&scaron;tovanjem, Zabrinuti roditelj i čitatelj portala Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-08-018_igraliste.jpgSlobodna Dalmacija: Ratko Periću džabe si krečiohttp://grude.com/clanak/?i=6538965389Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jul 2018 17:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-30-ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Mi Međugorčani imamo veliku odgovornost prema cijelom svijetu. Jer zaista, Međugorje je postalo svjetsko središte molitve i obraćenja i zbog toga Sveti Otac pokazuje brigu za ljude koji dolaze ovamo i mene je poslao da pomognem ocima franjevcima organizirati ovo mjesto prihvata koje je mjesto izvora milosti." <p>&nbsp;</p> <p>Tako je na kraju misnog slavlja u Gaju, na svetkovinu za&scaron;titnika župe svetog Jakova, u svom obraćanju župljanima i hodočasnicima u Međugorju govorio apostolski vizitator, nadbiskup Henryk Hoser, kojeg je za tu pastoralnu misiju imenovao papa Frane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkad je prije godinu dana mons. Hoser do&scaron;ao u Međugorje kao posebni izaslanik Svetog Oca, nastupila je nova era u viđenju službene Crkve prema "međugorskom fenomenu", koji traje od 24. lipnja 1981., otkad &scaron;estero vidjelaca &ndash; među njima troje jo&scaron; uvijek svakodnevno &ndash; svjedoče kako im se ukazuje Blažena Djevica Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Ovo "međugorski fenomen", i to ba&scaron; pod navodnicima, redovito se pojavljuje u izvje&scaron;ćima Mostarsko-duvanjske biskupije i njezina ordinarija Ratka Perića. Tako je i neki dan, u ponedjeljak 23. srpnja, primajući apostolskog vizitatora za Međugorje u sjedi&scaron;tu Biskupije u Mostaru, biskup Perić poručio nadbiskupu Hoseru kako on drži da su ukazanja Gospe u Međugorju "nevjerodostojna". "Mjesni ordinarij... na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno 'ukazanje', nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu", stoji u priopćenju iz Mostara. "U ta nevjerodostojna ukazanja 'međugorskoga fenomena' uključena su i ona navodna u prvih sedam ili deset dana 1981.", dodaje Mostarsko-duvanjska biskupija.<br /> Međutim, očigledno je kako je mons. Ratko gotovo cijeli svoj biskupski vijek posvetio, po mom mi&scaron;ljenju, nepotrebnom ratu s Međugorčanima, u koje se zacijelo ubraja i mons. Hoser. &Scaron;tono bi se narodski reklo, džabe je krečio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Podsjetio bih ga na Gamalielovo upozorenje, kad su pred židovsko Veliko vijeće na silu doveli Petra i apostole: "I sad evo kanite se, velim vam, tih ljudi... Jer ako je taj naum ili to djelo od ljudi, propast će; ako li je pak od Boga, nećete ga moći uni&scaron;titi &ndash; da se i s Bogom u ratu ne nađete."</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Davno je, jo&scaron; prije dvadeset godina, fra Jozo Zovko ustvrdio kako je "Međugorje dana&scaron;nji Cenacolo, mjesto gdje Gospa moli sa svojim apostolima". Potvrđuju to i nedavne riječi nadbiskupa Hosera: "Obraćenje je novo usmjerenje vlastita života. To znači promijeniti put, napustiti nesiguran, pogre&scaron;an put i poći putom koji vodi k cilju. Do&scaron;la je Marija, Kraljica mira. Ona nam pokazuje dobar put za na&scaron; život. Pokazuje nam najlak&scaron;i i najkraći put da bismo do&scaron;li do Boga koji je cilj na&scaron;ega života. Želim vam ovo obraćenje i novo usmjerenje da biste postali stupovi Crkve."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ivan Ugrin/Slobodna Dalmacija</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali bismo na gornji dio da Ratko Perić nije proveo svoj biskupski vijek samo u ratu s Međugorjem, nego i s većim dijelom Hercegovine, i to mu narod neće oprostiti, &scaron;to god se u budućnosti događalo. Bjesomučan progon franjevaca bliži se kraju. A žalosno je &scaron;to se na kraj moralo čekati tolike godine, odnosno na odlazak Ratka Perića sa službe na kojoj je od 1992. godine. Valjalo je sve izdržati... Blizu je 2019. Bože daj razboritosti i priliku boljim, miroljubljivim ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kamen &scaron;to ga odbaci&scaron;e graditelji postade kamen zaglavni.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-30-ratko.jpgJulienne Bušić: 'Svaki političar koji bi kritizirao Lijepa li si – na američki način, osjetio bi posljedice'http://grude.com/clanak/?i=6538865388Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jul 2018 17:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-30-juliennebusic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Platon je davno napisao da "glazba daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i život svemu što postoji". Kada ne pronalazimo riječi, glazba je tu da popuni prazninu. Ona nas tješi kada je srcu teško i ujedinjuje u trenucima radosti i slavlja. Posebno je to izraženo kada je u pitanju glazba vezana uz naše najdublje domoljubne osjećaje.<p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e:Julienne Bu&scaron;ić/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjećam se da sam kao dijete sa svojom učiteljicom i prijateljima iz razreda pjevala obožavanu himnu "America the Beautiful", s <strong>rukom na srcu, </strong>dok su na&scaron;i glasovi unisono odzvanjali. Članak je 1893. godine&nbsp;napisala Katherine Lee Bates, inače profesorica engleskog jezika, duboko nadahnuta putovanjem kroz Ameriku. Poslije je elaborirala: "Jednoga dana moji kolege i ja odlučili smo otići na izlet, do 4267 metara visokoga vrha Pikes Peak. Unajmili smo prerijska kola. Kada smo se približili vrhu, morali smo sići s kola i nastaviti dalje na mazgama. Bila sam vrlo umorna. No kad sam vidjela taj pogled, osjetila sam ogromnu radost. Činilo se kao da su preda mnom prostrte sve ljepote Amerike". No mladu profesoricu nije nadahnula samo veličanstvena planina; bila je to samo jedna od stanica na putovanju kroz sve ljepote njezine rodne zemlje; od impresivnog Expo sajma u Chicagu &ndash;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Thine alabaster cities gleam (Blistaju tvoji bijeli gradovi)</em></p> <p><em>preko žitnih polja u Kansasu </em>&ndash;</p> <p><em>For amber waves of grain (... tvoji jantarni žitni valovi)</em></p> <p><em>do vrha Pikes Peak </em>&ndash;</p> <p><em>For purple mountain majesties (... i veličanstveni zalasci sunca nad planinama).</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina pjesma govori o svim <strong>bogatstvima američkog prostranstva; </strong>od Atlanskog do Tihog oceana, od obale do obale, ili &ndash; kako ona kaže &ndash; from sea to shining sea (od sinjeg do sinjeg tvoga mora).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je zapravo o <strong>ljubavnoj priči </strong>dragoj domovini, o odi njezinoj ljepoti i raznolikosti. No to je ujedno i duboko domoljuban tekst koji opisuje ono na čemu bismo svi trebali biti zahvalni &ndash; na slobodi i neovisnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ljepoto pod koracima hodočasnika,</p> <p>Koji proživje&scaron;e te&scaron;ka vremena,</p> <p>Pronoseć' bilo slobode</p> <p>Kroz divljinu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također hvali i <strong>žrtvu američkih heroja</strong> koji su se borili za zemlju koju su voljeli vi&scaron;e od života:</p> <p>O ljepoto dokazana juna&scaron;tva</p> <p>U oslobodilačkom boju,</p> <p>Onih koji volje&scaron;e svoju zemlju povrh sebe,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milo&scaron;ću većom od života!Odlučila je nasloviti svoju pjesmu "America, the Fourth of July", referirajući se na američki<strong> Dan neovisnosti. </strong>(Naravno, u dana&scaron;nje vrijeme mnogi će povjesničari možda istaknuti da su doseljenici o kojima pi&scaron;e u dosta slučajeva teritorij "oslobodili" okrutnim genocidom protiv Indijanaca, ali to je već druga tema). Kako bilo, pjesma "America the Beautiful" i danas je iznimno cijenjena i redovno ju izvode umjetnici svih glazbenih žanrova &ndash; od klasičnog, country, hip-hop, čak i onih s punk rock scene. Nakon napada 11. rujna, postala je to jedna od domoljubnih pjesama koja se redovno izvodi na manifestacijama poput otvorenja Super Bowla ili Olimpijskih igara. Nikada mediji, ni "lijevi", ni "desni", nisu napadali "nacionalističku" retoriku u pjesmi "America the Beautiful". &Scaron;tovi&scaron;e, bilo koji političar &ndash; demokrat ili republikanac &ndash; koji bi kritizirao ovu omiljenu američku pjesmu posljedice bi itekako osjetio na sljedećim izborima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imajući to na umu, &scaron;okirao me članak u tjedniku Newsweek koji je objavljen 23. srpnja, a potpisuje ga američka "novinarka", u kojem &ndash; među brojnim nepotkrijepljenim i klevetničkim tvrdnjama &ndash; napada hrvatsku inačicu "America the Beautiful", pjesmu "Lijepa li si" Marka Perkovića Thompsona, tvrdeći da "vrvi stihovima nacionalističke retorike" te ga lažno kritizira da je svoj nastup započeo "ratnim pokličem". Sličnost ovih dvaju tekstova je zapanjujuća i novinarka, ako je prava, trebala bi na stihove pjesme "America the Beautiful" primijeniti iste kriterije koje upotrebljava za Thompsonov tekst. Perkovićeva navodna "nacionalistička retorika" ni jednom riječju ne dotiče se isključivosti, niti militarizma, ratovanja ili osvajačke politike kao sto je Bates pisala; tu su samo izrazi divljenja i strahopo&scaron;tovanja prema ljepoti na&scaron;e zemlje i ognji&scaron;ta te nagla&scaron;avanje jedinstva među svima nama, ne&scaron;to &scaron;to stalno ističe na&scaron; ponizni izbornik, <strong>Zlatko Dalić. </strong>A kako se u Zagrebu na dočeku na&scaron;ih Vatrenih okupilo pola milijuna&nbsp;ljudi &ndash; iz Zagorja, Slavonije, Hercegovine, Dalmacije, Like, Velebita, Neretve i Istre &ndash; postoji li prigodnija pjesma uz koju bi se taj događaj proslavio, no &scaron;to je to Thompsonova "Lijepa li si"?</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Kad se sjetim suza krene<br /> Zamiri&scaron;u uspomene<br /> Svake stope rodnog kraja<br /> I narodnih običaja</em></p> <p><em><br /> <br /> Prepoznah ljepotu tvoju<br /> &Scaron;to probudi ljubav moju<br /> Kad sam s tobom srce moje<br /> Kuca jače, veliko je</em></p> <p><em><br /> <br /> O Zagoro, lijepa li si<br /> Slavonijo, zlatna ti si<br /> Herceg-Bosno, srce ponosno<br /> Dalmacijo, more moje<br /> Jedna du&scaron;a a nas dvoje<br /> Pozdrav Liko, Velebita diko</em></p> <p><em><br /> <br /> Kad Neretva moru krene<br /> Ti se tada sjeti mene<br /> Mojoj pjesmi budi tema<br /> Za sve one kojih nema</em></p> <p><em><br /> <br /> Ajde, Istro i Zagorje<br /> Podignimo sve tri boje<br /> Zagrlimo se pred svima<br /> Neka vide da nas ima</em></p> <p><em><br /> <br /> Lijepa li si!!!</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-30-juliennebusic.jpg''Oliver je još tu, samo je njegova duša otišla negdje gdje više nema boli i patnje''http://grude.com/clanak/?i=6537965379Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jul 2018 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-30-oliver.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nalazi su u jednom trenutku bili dobri. Lijekovi su mu, činilo se, pomagali, snaga mu se vraćala, bio je optimističan i hrabar, nadao se da će uskoro opet pjevati.<div id="content-body-6263871-7667388"> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;A slu&scaron;aj, valjda se ne&scaron;to pokrene kad četiri milijuna Hrvata, i jo&scaron; tri milijuna Bosanaca, i sedam milijuna Srba, i dva milijuna Makedonaca, i svi Slovenci i Crnogorci, i oni &scaron;to su u zadnjih dvadeset godina odselili u Nizozemsku, Australiju, Kanadu, Kaliforniju, kad pusti taj narod po cilom svitu moli za njega, kad se ujedini sva energija, ljubav svih <strong>Oliverovih </strong>obožavatelja...&rdquo;, govorio mi je Gibonni kad smo se prije nekog vremena sreli na zagrebačkom aerodromu i meni su se njegove riječi činile uvjerljive. Premda sam inače skeptik i materijalist, ne bih dao mnogo za iscjeliteljsku moć molitve i energiju ljubavi, drugačije je ako vam o tome govori genijalni pjesnik poput Zlatana Stipi&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, i Oliver je često pjevao o nematerijalnome. Za početak, njegova najpoznatija pjesma, &ldquo;Galeb i ja&rdquo;, alegorija je o du&scaron;i i možda najbolje &scaron;to je na tu temu napisano na hrvatskom jeziku. Dok veliki imaju Aristotela, Avicenu, Spinozu, Kanta i druge velike filozofe i teologe da im rastumače &scaron;to je du&scaron;a, u na&scaron;oj maloj skromnoj kulturi jedino je značajnije djelo pjesma od tri minute i četrdeset tri sekunde, gdje se opisuje kako jedan ležeći na suhoj morskoj travi na obali i gledajući kre&scaron;tavu bijelu pticu na nebeskom plavetnilu razmi&scaron;lja o miru, slobodi i beskraju iznad na&scaron;eg nasilnog i prljavog, ograničenog materijalnog svijeta. Ne postoje dvije snimke te pjesme, nikada nikoga drugog nisam čuo da je pjeva jer to se naprosto ne smije. Ljepotu i čistoću čovjekove besmrtne du&scaron;e svojim je čudesno osjećajnim glasom zaista samo Oliver Dragojević mogao opisati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nije bio glas za pjevanje o glupostima, o pijanstvu i razvratu. Nije to bilo za derneke, za dočeke sporta&scaron;a, ili za fi&scaron;piknike i ribarske večeri, za žderanje i lokanje, za ciku gomile, dim od žara pod gradelama, za ringi&scaron;pile, streljane sa zračnim pu&scaron;kama i trbu&scaron;aste mu&scaron;karce koji potežu konopac i na svekoliku radost općinstva padaju na guzice. Plemeniti je glas toga povučenog, &scaron;utljivog, vrlo privatnog Velolučanina bio za tihe ponoćne ure i pjesme o samoći i čežnji, o te&scaron;kim, užasnim životima bez ljubavi, o boli koju smo nekome nanijeli ili koju je netko drugi nama nanio, o krivnji i oprostu. Iz njegovih pjesama učili smo voljeti žene. Kad bi vas neka glupača ostavila, stavili bi njegovu ploču na gramofon prije nego bi se sklupčali na sagu i ridali. Kao &scaron;to i danas ridamo, u Veloj Luci, kao i u Delnicama, Čakovcu, Osijeku, Zenici, Ptuju, Čačku, Bitoli, Cetinju, Torontu, Santa Monici i Perthu, gdje god žive njegovi obožavatelji. Milijuni onih &scaron;to su jednom slu&scaron;ali &ldquo;Molitvu za Magdalenu&rdquo; i &ldquo;Cesaricu&rdquo; slomljena srca zbog gubitka voljene, danas će ih pustiti shrvani gubitkom Olivera Dragojevića.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>No ne treba se dulje žalostiti. Ako i ne vjerujete da ima ičega mimo ovoga svijeta, on je jo&scaron; tu. I kad ga pokopaju, njegov će nam glas ostati na pločama, življi od glasova devet desetina hrvatskih pjevača i tje&scaron;iti nas jo&scaron; dugo, desetljećima, nara&scaron;tajima. Čak i oni &scaron;to se jo&scaron; nisu rodili slu&scaron;at će ga kad ih cura napuca. Ne brinite za Olivera, on je jo&scaron; tu, samo je njegova du&scaron;a oti&scaron;la negdje gdje vi&scaron;e nema boli i patnje, u plava nebesa, i gore, povrh svega nima straja, pa prkosi svakoj buri i neveri ča sve vaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ante Tomić/Jutarnji list</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-30-oliver.jpgDarko Pavičić: Vatikan je ''opalio'' pljusku crkvenim vlastima u Hercegovini zbog njihovog grijeha propustahttp://grude.com/clanak/?i=6534165341Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jul 2018 23:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-27-018_hoser.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moraš biti ludo hrabar ili hrabro lud da bi papinom upravitelju, na posljednjoj postaji njegova puta za Međugorje, u Mostaru, sasuo u lice kako ondje nema ničega, da je sve izmišljeno, da je međugorski fenomen laž, čak i da je nevjerodostojno i onih prvih sedam dana, za koje se pročulo kako ih je posebna komisija za Međugorje kardinala Camilla Ruinija proglasila autentičnim.<p>&nbsp;</p> <p>Papa, dakle, &scaron;alje poljskog nadbiskupa mons. Henryka Hosera u Međugorje, jer ondje nema ničega, ni&scaron;ta se ne događa i nikome nije potrebna pomoć Vatikana, ajme! Nažalost, upravo je suprotno. Vatikan je, nakon 37 godina opstrukcije i podmetanja nogu međugorskom fenomenu morao intervenirati i imenovati biskupa s posebnim ovlastima, kako bi Međugorje bilo pod izravnom upravom Svete Stolice. I to kako bi pomogao u pastoralnom životu! Zar to nije pljuska mjesnim crkvenim vlastima zbog njihovih propusta tijekom vi&scaron;e od tri i pol desetljeća i to ba&scaron; na području pastorala, gdje bi Crkva trebala biti najsnažnija. No, uz tu, sada otvorenu i vidljivu poruku Vatikana, treba ukazati i na način na koji Crkva zna pogrije&scaron;iti u procjeni ovakvih stvarnosti kao &scaron;to je Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Naime, sličnu je sudbinu pro&scaron;la sv. Faustina Kowalska (1905.-1938.), kojoj se ukazivao Isus Krist i čija su ukazanja isprva progla&scaron;ena herezom. Vidi se to npr. iz pisma kardinala Giuseppea Pizzarda, onda&scaron;njeg tajnika Svetog Oficija (sada Kongregacije za nauk vjere), iz 1958. u kojemu, na upit jednoga reda u Crkvi o &scaron;tovanju predaje Faustine Kowalske, odgovara ovako: &ldquo;Sveobuhvatno pitanje o obliku pobožnosti prema Božjem Milosrđu, koja se temelji na tvrdnjama o objavama s. Faustine Kowalske, ova je Vrhovna Sveta Kongregacija podvrgla brižljivom ispitivanju. Na plenarnoj pak skup&scaron;tini u srijedu, 19. studenoga 1958., preuzvi&scaron;eni i po&scaron;tovani oci, između ostaloga, odredili su: Prvo, utvrđeno je da objave s. Faustine Kowalske po sebi nemaju nadnaravnog karaktera. Drugo, neka se ne uspostavlja nikakva svetkovina Božjeg Milosrđa. Treće, zabranjuje se &scaron;irenje slika i spisa kojima se propagira pobožnost prema obliku koji je predložila s. Faustina&rdquo;.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>Kada se zna da je s. Faustina blaženom progla&scaron;ena 18. travnja 1993., a svetom 30. travnja 2000. te da je svetkovinu Božjeg Milosrđa za cijelu Crkvu proglasio Ivan Pavao II. na dan kanonizacije s. Faustine, koja se otad slavi prve nedjelje nakon Uskrsa, ne treba nekih posebnih komentara. Možda samo valja dodati ono &scaron;to je mons. Hoser odgovorio na upit o tome da su ukazanja u Međugorju previ&scaron;e &ldquo;osobna&rdquo; i da Marija u njima &ldquo;previ&scaron;e priča&rdquo;. &ldquo;Sveta Faustina je svakodnevno razgovarala s Isusom i to niz godina. To ne bi trebao biti problem&rdquo;, rekao je Hoser poljskoj agenciji KTA, a koji je od ove nedjelje u Međugorju kako bi u ime Vatikana &ldquo;započeo zajedničku etapu u povijesti Međugorja&rdquo; sa svima onima koji se ondje 37 godina okupljaju u milijunskim brojkama. I kako bi ispravio istu onu nepravdu koja je svojedobno nanesena danas svetoj Faustini Kowalskoj.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Darko Pavičić/Vecernji.hr</strong></em></div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-27-018_hoser.jpegNakon što je uništio Martina Raguža, Krešimir Macan ruši Plenkovićahttp://grude.com/clanak/?i=6524165241Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jul 2018 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-18-kresimirmacan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Krešimir Macan, službeni premijerov PR, doček Vatrenih nazvao je “Državnim udarom – koji nije uspio”<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da znamo da je Kre&scaron;imir Macan službeni premijerov PR, pitamo se govori li Macan u ime Vlade i premijera ili u svoje osobno ime!? Jer nazvati nastup Marka Perkovića Thompsona &lsquo;mekim usta&scaron;kim državnim udarom&rsquo; je &lsquo;pucanj u nogu&rsquo;!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima li netko tko radi kao posebni savjetnik premijera pravo na osobni stav i može li nekoga nazivati marginalnom skupinom koja je poku&scaron;ala izazvati &lsquo;meki usta&scaron;ki državni udar&rsquo;!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su igrači uvjetovali nastup MPT te ga i pozvali da se vozi s njima u autobusu, Kre&scaron;imir Macan tom izjavom direktno je optužio Vatrene da su poku&scaron;ali izvr&scaron;iti &lsquo;državni udar&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li se Vlada i premijer oglasiti i distancirati od njihovog zaposlenika zaduženog za krizno komuniciranje!? - pita se portal <strong>Kamenjar.com</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kre&scaron;imir Macan u pro&scaron;losti je poznat po peglanju imidža pokojnom Ivici Račanu, predsjedniku SDP-a, zatim i kao voditelj kampanje za predsjedničke izbore Ivi Josipoviću, koji je izgubio bitku s Kolindom Grabar-Kitarović. Vodio je i kampanju Martinu Ragužu kojem ni bo&scaron;njački glasovi nisu pomogli da pobijedi hrvatskog predsjednika Dragana Čovića. Praktički, uni&scaron;tio je velik broj onih kojima je radio kampanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji je izgubio sve bitke protiv HDZ-a, a borio se i drvljem i kamenjem da porazi Kolindu Grabar Kitarović i Dragana Čovića danas je PR premijera Andreja Plenkovića. A Thompsona isti taj PR zbog dočeka Vatrenih proziva zbog državnog udara. Da nije žalosno bilo bi smije&scaron;no.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-18-kresimirmacan.jpgParanoja gubitnika: ''Prijeti mi Dragan Čović''http://grude.com/clanak/?i=6487464874Grude.com - klik u svijetTue, 26 Jun 2018 13:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-26-paranoja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Prijeti mi Dragan Čović", najpopularnija je izreka gubitnika u Hercegovini. Kada treba osigurati šačicu samilosnih glasova u vremenu predizborne kampanje, sakupiti lajkove na Facebooku, prodati proizvod, prikazati se žrtvom i slično, a znate da nemate neke velike šanse za uspjeh, uvijek se možete poslužiti dobrom, starom forom: Prijeti mi Dragan Čović.<p>&nbsp;</p> <p>Godinama već Dragan Čović dobiva izbore u BiH i ima uvjerljivu podr&scaron;ku hrvatskog naroda i to je ono &scaron;to bo&scaron;njačkim političkim elitama koje poku&scaron;avaju sru&scaron;iti Dragana Čovića i progurati koncept 'građanske', a ustvari bo&scaron;njačke države najvi&scaron;e smeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tim borbama bo&scaron;njačke političke elite uvijek izvlače nekoga kome mogu biti uglavnom od financijske, ali i svake druge koristi, a kada je to u pitanju novca uvijek ima. I onda taj netko protura priče kako bi &scaron;to vi&scaron;e obezvrijedio Dragana Čovića. Daleko od toga da je hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH anđeo, ali da je vlasnik svake zgrade, tvornice i trgovine na prostorima gdje žive Hrvati sigurno nije. S obzirom da se to ne može dokazati, onda je najbolje naći neku lokalnu lapaču, neka mlati i udara praznu slamu, samo neka priča. Pa tako se aktualizira ona: Prijeti mi Dragan Čović jer sam... ta i ta...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda nitko od onih koji su se posljednjih mjeseci pretplatili na prijetnje Dragana Čovića ničim to nije dokazao, ali taj isprobani recept na portalima bo&scaron;njačkih radikala, ili bolje rečeno SDA glasila, prolazi. Neka lapača iz reda hrvatskog naroda izjavila je da je vidjela crni automobil, stižu neka pisma, prijetnje lapači i obitelji i ni&scaron;ta očitije nema od toga da je sve to u režiji Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada u listopadu Dragan Čović pobijedi i ljiljana Željka Kom&scaron;ića, onda će, već znamo, to biti namje&scaron;teni izbori jer su Čovićevi ljudi bili uz glasačke kutije, prijetili glasačima, pratili ih na putu kući i tako dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paranoja je opasna stvar, osobito kada nemate podr&scaron;ku vlastitog naroda, a neki drugi narod će vas kada padnete samo zgaziti do kraja. Zato sve nade polažete u floskulu: Prijeti mi Dragan Čović. Kao da će netko provjeravati to &scaron;to pričate...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>A.M./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-26-paranoja.jpgHrvati iz BiH ne trebaju navijati za Hrvatsku?http://grude.com/clanak/?i=6483964839Grude.com - klik u svijetSat, 23 Jun 2018 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-hrvatski_navijaci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nogometna euforija koju izazove Hrvatska reprezentacija posebna je draž bosanskohercegovačkim Hrvatima, veća nego li, primjerice, uspjeh Turske bh. Bošnjacima.<p><br /><br /><em><strong>PI&Scaron;E: Ivan Crnjac/Dnevnik.ba</strong></em><br /><br /></p> <p>Kad traje ovaj veliki lijepi turnir ili onaj manji, samo europski, bh. Hrvati žestoko navijaju za Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to, primjerice, Srbi u BiH navijaju za Srbiju, ili belgijski Nijemci za Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako Svjetsko ili Europsko nogometno prvenstvo posebno je emotivno za Hrvate u BiH jer im na trenutak donese malo odu&scaron;ka od svega &scaron;to je lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u BiH mnogo toga je lo&scaron;e pa čak i gore od tog. Hrvatska reprezentacija tako posluži kao svojevrsna relaksacija i (barem kratkotrajno) rasterećenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijeloj BiH navija se za Hrvatsku, a ne samo u Hercegovini, kako to pojedini mediji iz RH poku&scaron;avaju predstaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad Hrvatska igra onda 'gori' u svim dijelovima BiH u kojima ima Hrvata: Od Neuma do Ora&scaron;ja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reprezentacija je Hrvatima personifikacija svega onog dobrog &scaron;to im inače nedostaje. Posebno kada odigra odlične utakmice kakve su bile zadnje dvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narod u BiH je politički, ekonomski i demografski desetkovan narod, a reprezentacija je ta koja dobrom predstavom pruži malo nade. U ovakvim vremenima upravo je nada onaj motor i kotač koji sve pokreće naprijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, Hrvatska igra i lijep nogomet, a najveći broj i dosada&scaron;njih igrača i izbornika je ili rodom iz BiH (Boban, Ćiro, Ćorluka, Srna, Dalić...) ili je stasao u BiH (Modrić). Dakle, osim emotivnog naboja i prirodno je da bh. Hrvati navijaju za Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bh. Hrvati nisu protiv nogometne reprezentacije BiH. Jednostavno, za razliku od Hrvatske, ta reprezentacija je (čast pojedinim izuzetnim rezultatima) personifikacija svega onog &scaron;to imaju na dnevnoj bazi. A i rijetko ode na neko veće natjecanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ratne rane Hrvatima su jo&scaron; uvijek svježe i naravno da je te&scaron;ko navijati za ekipu kojoj se u čast pjevaju bo&scaron;njačke ratne himne ili se uzvikuju islamistički povici na utakmicama. Nevjerojatno? Upalite Google ili YouTube.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od medija u RH koji navijanje bh. Hrvata svedu samo na hercegovački dio, sarajevski mediji o tom istom navijanju izvje&scaron;tavaju kao o nečem skandaloznom i neprihvatljivom i poručuju Hrvatima kako ne trebaju navijati za Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Valjda zbog toga &scaron;to je po logici bo&scaron;njačkih medija navijanje za Hrvatsku sramotan, skoro pa čin agresije i podjele njihove vizije države Bosne. Te imaginarne vizije dru&scaron;tva i države u kojoj bi Hrvati (i Srbi, ali ne&scaron;to kasnije) služili kao multikulturalni ukras na baterije koji priča, razmi&scaron;lja i pona&scaron;a se po naputku većeg 'brata', a na koncu i navija onako kako im kažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok Hrvatska igra možda i najbolji nogomet nakon te opjevane 1998. Hrvati iz BiH joj daju podr&scaron;ku i navijaju za nju. Ne zbog toga &scaron;to BiH žele ne&scaron;to lo&scaron;e, u nogometnom i bilo kojem smislu, nego zato jer je te&scaron;ko ne podržati ono &scaron;to voli&scaron;. Tko god &scaron;to mislio o tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-hrvatski_navijaci.jpgMartina Tomić: Samo ti želim reć da...http://grude.com/clanak/?i=6483164831Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jun 2018 23:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-22-018_martina_tomic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođe čovjeku milo kad ima volju napisati štogod veselo. No, čim ja počnem ovim standardnim književnim jezikom, lagano se pogubim. Pa bi valjalo po naški, koliko toliko gramatički i srcu točno.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Martina Tomić/Grude.com</strong></p> <p><a href="https://www.instagram.com/p/BkVHkQbjUGE/?igshid=1dvkjjaw7tmsc&amp;utm_source=fb_www_attr" target="_blank"><strong>Nostalgija i ostale čarolije</strong></a></p> <p><br />Samo ti želim reć da, ma &scaron;ta god radi&scaron; u ovom trenutku ako te ispunjava, blagoslovi&scaron;. Da se nasmije&scaron; materi kad dođe s posla i donese&scaron; ćaći daljinski. Da pritrpi&scaron; &scaron;to u kafiću nema Ledo sladoleda. I nasmije&scaron; se konobaru uz onu čeličnu riječ "hvala". Da ne živi&scaron; tužno. Da se ne sasiče&scaron; u kolinima kad ugleda&scaron; biv&scaron;eg i ne nakostru&scaron;i&scaron; se na svaku antipatičnu osobu. Sebe ru&scaron;i&scaron;, sebi &scaron;teti&scaron;. I ako se zalomi koji kečić u dnevniku i nepoložen ispit, izdrži. I kad ti sestra kaže da je ispegla&scaron;, reci "oću". I uradi to. Ne kažem ti da bude&scaron; naivan ili naivna. Samo ti poku&scaron;avam reć da je život tako puno lip&scaron;i. Bez ikakve dodatne filozofije. Nikakva instaglumljenja ootd stvari i grljenja važnih osoba na 14. veljače, na drugu nedilju u petom misecu i slično. Ne vridi. Vridi kad osjeti&scaron;, a ne kad ti je propisano. Vridi kad je iz srca, kad je zauvik, svakog dana od 0-24.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-22-018_martina_tomic.jpgČović nakon pobjede u listopadu mora u najuži tim birati ljude poput Boriše Falatarahttp://grude.com/clanak/?i=6472864728Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jun 2018 13:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-21-borisa_falatar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Boriša Falatar je novo ime u bh. politici, kandidat je za hrvatskog člana Predsjedništva i jasno je da među Hrvatima, barem dok se ne izmjeni izborni zakon, nema podršku.<p>&nbsp;</p> <p>Ali, pokazuje se kao velik čovjek, kao netko tko je spreman svakom građaninu u BiH pružiti ruku &scaron;to je pokazao dana&scaron;njom nazočno&scaron;ću u &Scaron;irokom Brijegu i kao netko koga vrijedi po&scaron;tovati i zbog međunarodnog djelovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim izmjene Izbornog zakona u BiH prioritet djelovanja HNS-a u budućnosti treba biti i privlačenje ljudi poput Bori&scaron;e Falatara. Vrijeme je da se hrvatska politika počne micati od raznih uhljeba koji su protekle četiri godine samo ponavljali floskule vezane za izborni zakon, bez aktivnog terenskog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Čović će, ako ne bude izbornog inženjeringa, ponovno biti član Predsjedni&scaron;tva BiH te je najkompetentniji da zavr&scaron;i priču o izbornom zakonu jer je to upravo njegova priča i kao prvi čovjek u Hrvate preuzeo je najveću odgovornost da donese opstanak i dobrobit narodu. Ali, u budućnosti, njemu ne trebaju ljudi koji se spominju u kontekstu kupovine skupocjenih stanova od novca zarađenog u politici, već mu trebaju stručni, kvalitetni i obrazovani ljudi poput Bori&scaron;e Falatara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Falatar je, realno, vuk u janjećoj koži jer bilo bi smije&scaron;no reći da on ne računa na pobjedu makar i glasovima Bo&scaron;njaka, ali za razliku od licemjernog Željka Kom&scaron;ića on dolazi među Hrvate, želi upoznati njihove probleme i spreman je raditi za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako pobijedi u listopadu, a trenutno nema kvalitetnog protukandidata osim Kom&scaron;ića kojeg su Bo&scaron;njaci u dva navrata birali, Čović mora prvo sjesti s ljudima sličnima Bori&scaron;i Falataru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>D.B./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-21-borisa_falatar.jpgDado Milas: Ratko Perić ostaje usamljen oko neprihvaćanja nadbiskupa Hosera i Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=6462964629Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jun 2018 17:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-hoser_poljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorska priča je započela davnog 24. lipnja 1981., kad je troje djece izjavilo da su vidjeli Gospu. Iako su mnogi i danas uvjereni da je riječ o pomno osmišljenoj prijevari, nemoguće je ignorirati podatak da Međugorje danas, 36 godina kasnije, na godinu posjeti 2,5 milijuna ljudi.<div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H">&nbsp;</div> <div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H"><em><strong>Pi&scaron;e: Dalibor Milas/Express.hr</strong></em><br /> <p>&nbsp;</p> <p>Autor ovih redaka je rođen i odrastao u blizini Međugorja te je nekoliko godina pastoralno djelovao na tom teritoriju. Fenomen ukazanja je specifičan po tome &scaron;to ovdje nema predmeta (ikone, kipovi i sl.), kojima hodočasnici uobičajeno hodočaste, nego je ovdje u fokusu živa osoba koja tvrdi da komunicira s nadnaravnom stvarno&scaron;ću.</p> <div class="ck_image_in_article--left100"><span class="article__figure_caption"><span class="article__figure_caption-author"><br /></span> </span></div> <p>Unatoč brojnim susretima i iscrpnim razgovorima, kako sa samim vidiocima, tako i s mnogo vjernika koji su u Međugorju doživjeli obraćenje i promjenu, racionalnost i skepsa prema svim paranormalnim zbivanjima ne dopu&scaron;taju mi vjerovati u Marijina ukazanja u Međugorju. Da se razumijemo, slično vrijedi i za Fatimu, Lourdes te sva ostala mjesta "neobičnih pojava". Suprotno uvriježenome mi&scaron;ljenju, da, moguće je biti vjernik i ne vjerovati u ono &scaron;to se dogodilo (ili događa) u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatram da je, prije svega, potrebno razlikovati javnu objavu od brojnih privatnih objava. Kr&scaron;ćanstvo je objavljena religija, čija je objava zavr&scaron;ena smrću posljednjeg apostola. Budući da se privatne objave tiču samo onih osoba koje su ih primile, ostali nisu obavezni vjerovati u njih. Te&scaron;ko mi je povjerovati da Bog ima potrebu vrtjeti Sunce ili po oblacima crtati nekakve križeve i siluete određenih osoba kako bi nam ne&scaron;to dokazao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja sam da bi u tom slučaju neke druge metode uvjeravanja bile mnogo efikasnije i prikladnije. Kao &scaron;to rekoh, nisam od onih koji vjeruju u mogućnost ukazanja bilo čega - vjerujem u kemijske procese u mozgu i njihovu svrhu. No neću odbaciti događanja u Međugorju samo zato &scaron;to se ne uklapaju u moju teoriju svemira.</p> <span class="widgetWrap"> <span class="related_article cf"> <span class="related_article__photo_wrap"> <a class="related_article__link" href="https://www.express.hr/life/40-000-ukazanja-gospe-pa-nije-to-televizija-11769"> <source data-size="100x100" /></a></span></span></span></div> <div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H">&nbsp;</div> <div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H"> <p>Te&scaron;ko mi je također ne primijetiti da su osobe koje se svim silama bore protiv Međugorja redovito one koje nikako ne vjeruju i uopće nisu religiozne, pri čemu spontano zaključujem da su agresivni ateisti i vjerski fanatici zapravo mentalni blizanci koji o ovim i ovakvim pitanjima ne umiju normalno i argumentirano raspravljati. Umjesto civiliziranog chiaroscura, čini mi se kako je u pozadini zavladala surova, ali razumljiva antagonistička kombinacija crnog i bijelog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No ishod međugorske kontroverze nije i ne može biti binarnog tipa: ili je laž ili je autentično. Kako i inače u životu, tako i ovdje, stvarnost je mnogo kompleksnija od na&scaron;eg crno-bijelog pogleda na svijet. Iako nisam sklon vjerovati u takve objave, nemam potrebu boriti se svim silama protiv takvih fenomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tiskovni ured Svete Stolice u Vatikanu je 31. svibnja priopćio da je papa Franjo imenovao nedavno umirovljenog poljskog nadbiskupa Henryka Hosera apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za Međugorje, i to na neodređeno vrijeme. U priopćenju je navedeno da je riječ isključivo o pastoralnoj službi, nastavljajući se na misiju posebnog vatikanskog izaslanika za Međugorje, koja je 11. veljače 2017. bila povjerena nadbiskupu Hoseru i koju je on očito uspje&scaron;no odradio.</p> &nbsp; <p>"Svrha poslanja apostolskoga vizitatora je osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji tamo odlaze na hodoča&scaron;će, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost", stoji na kraju priopćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Kanonskom pravu, apostolski administrator je od strane pape imenovani upravitelj određene biskupije, dijela biskupije ili pak crkvenog teritorija, &scaron;to u praksi znači da je Vatikan crkveno-pravno preuzeo ingerenciju nad Međugorjem. Imenovanje apostolskog administratora za Međugorje je tek logička posljedica vatikanske politike prema Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već je 2010. godine papa Benedikt XVI. sazvao tzv. Međugorsku komisiju na čelu s kardinalom Ruinijem. Pored nekolicine vatikanskih službenika i činovnika, članovi Komisije bili su i kardinali Jozef Tomko, Vinko Puljić, Josip Bozanić, Juli&aacute;n Herranz te Angelo Amato. Osim kardinala, članovi Komisije su bili psiholozi Tony Anatrella i Mijo Nikić, antropolog Achim Sch&uuml;tz, crkveni pravnik David Jaeger, mariolog Salvatore Perrella, predstavnik Kongregacije za nauk vjere Krzysztof Nykiel te teolozi Pierangelo Sequeri, Franjo Topić, Mih&aacute;ly Szentm&aacute;rtoni i Nela Ga&scaron;par.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatni član Komisije bio je Poljak Zdzislaw J&oacute;zef Kijas. Komisija je tijekom četverogodi&scaron;njeg istraživanja konzultirala dostupne arhive tajnih službi biv&scaron;e Jugoslavije i brojne stručnjake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komisija je u svojoj analizi potvrdila autentičnost prvih sedam ukazanja. Prema izvorima poznatog vatikanskog insajdera Andree Torniellija, članovi Komisije smatraju da su djeca u tom trenutku bila psihofizički zdrava, slobodna od bilo kakva utjecaja druge ili treće strane, sama iznenađena događajima i pod konstantnom istragom i pozorno&scaron;ću tada&scaron;nje milicije i Udbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon pročitanog izvje&scaron;ća, papa Franjo je zadužio poljskog nadbiskupa Henryka Hosera da pripremi "pastoralno rje&scaron;enje" za Međugorje. Iako nadbiskup Hoser nije bio zadužen za doktrinarni dio, a Vatikan jo&scaron; nije donio konačan sud, Hoser je već pro&scaron;le godine izjavio da je uvjeren kako će ukazanja biti priznata jer, prema njegovim riječima, te&scaron;ko je povjerovati da bi &scaron;estero vidjelaca 36 godina moglo lagati. Kad malo bolje razmislim, mogu razumjeti da nas jedna osoba može prevariti, ali svih &scaron;est? I to u kontinuiranom razdoblju od 36 godina? Toga nema ni u "CSI New York".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko je uopće Henryk Hoser? Novoimenovani apostolski vizitator u Međugorju nadbiskup Henryk Franciszek Hoser je liječnik opće prakse, član Družbe katoličkog apostolata (palotinci), dugogodi&scaron;nji afrički misionar, vatikanski čovjek za specijalne zadaće te jedan od najpopularnijih poljskih biskupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoser je rođen 1942. u Var&scaron;avi, gdje je 1966. zavr&scaron;io studij medicine. Nakon zavr&scaron;enog studija, radio je dvije godine kao liječnik na odjelu interne medicine u bolnici Ziębicach. Iako se 1969. pridružio družbi palotinaca, nije zapostavio svoju struku nego je, u dogovoru sa svojim redovničkim poglavarima, nastavio raditi kao liječnik. 1974. je u Var&scaron;avi zaređen za svećenika te već 1975. odlazi u misije u Ruandu, gdje ostaje do 1993.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to je vr&scaron;io najodgovornije crkvene i pastoralne funkcije u Ruandi, važno je napomenuti da je vodio program za liječenje oboljelih od side u Ruandi. Uz sve pastoralne i liječničke obaveze u Ruandi, Hoser je obavljao službu apostolskog vizitatora u Ruandi te sudjelovao na posebnoj vatikanskoj sinodi o Africi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov zemljak, papa Ivan Pavao II., 2005. imenovao ga je titularnim biskupom i tajnikom Kongregacije za evangelizaciju naroda. Njegov nasljednik, papa Benedikt XVI., imenovao ga je 2008. novim var&scaron;avskim nadbiskupom. Papa Franjo ga je pro&scaron;le godine imenovao posebnim vatikanskim izaslanikom za Međugorje, a nedavno i apostolskim vizitatorom sa specijalnom zadaćom za Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako nadbiskup Hoser u Poljskoj kotira kao konzervativan čovjek vjeran nauku i idejama Ivana Pavla II., u poljskoj javnosti uživa dobar ugled čovjeka dijaloga i praktičnih rje&scaron;enja. &Scaron;to očekivati u Međugorju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katolička crkva je interesna organizacija. Ako pokriva&scaron; ogroman dio svjetskog teritorija te ima&scaron; ogroman utjecaj na velik dio svjetske populacije, onda i nema&scaron; drugog izbora nego postati interesna organizacija. To samo po sebi ne mora biti ni&scaron;ta lo&scaron;e ako je interes opće dobro, duhovnost pojedinca i zajednice te zdrave norme u cijelom dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="ck_image_in_article--left100">&nbsp;</div> <p>Svakome čovjeku dana&scaron;njice, u kojoj su čast i po&scaron;tenje tek arhaični izrazi, mora biti jasno da je kriminal prisutan tamo gdje se vrti velik novac. Iluzorno bi bilo očekivati da će Međugorje biti iznimka. No kako bi se spriječila pretjerana apartmanizacija sveti&scaron;ta, inflacija kiča, mitova i svjetlećih kipova, potreban je angažman i utjecaj vi&scaron;e instance kao &scaron;to je Vatikan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri razmatranju rje&scaron;enja međugorskog pitanja, u opticaju je bilo nekoliko mogućih opcija. Jedna je bila osnivanje nove biskupije, u koju bi, uz župu Međugorje, u&scaron;le i jo&scaron; neke župe s područja pod upravom mostarskog biskupa Ratka Perića. Ovim bi se potezom navodno poku&scaron;ao rije&scaron;iti i tzv. Hercegovački slučaj, čime bi se ponovno rehabilitirali i otpu&scaron;teni franjevci i trenutno suspendirani svećenici, koji su nezakonito okupirali nekoliko hercegovačkih župa, te na taj način konačno povratio mir u konfliktnu Mostarsku biskupiju. Vatikanski insajder Tornielli je pro&scaron;le godine pisao kako bi Međugorje trebalo biti progla&scaron;eno tzv. pontifikalnim sveti&scaron;tem, koje bi bilo pod izravnom upravom Svete Stolice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, uvjeren sam da Hoser kao već iskusni vatikanski specijalac dolazi u Međugorje s već pripremljenim rje&scaron;enjima koja će samo učvrstiti Međugorje kao megapopularno hodočasničko mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od rijetkih koji to (jo&scaron; uvijek) odbija prihvatiti jest mostarski biskup Ratko Perić. Unatoč već donesenoj odluci, Perić i dalje poku&scaron;ava svjetskoj javnosti dati do znanja kako je Međugorje velika prijevara. No nakon &scaron;to je papa Franjo smijenio Perićeva vatikanskog za&scaron;titnika i intimusa, kardinala Gerharda M&uuml;llera, biskup Perić je u Vatikanu izgubio svoj glas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No ne treba ni zanemariti da su se koplja između dijecezanskog biskupa Perića i hercegovačkih franjevaca lomila oko implementacije vatikanske odluke o uspostavi redovite crkvene hijerarhije, odnosno župa koje su franjevci trebali vratiti mjesnom biskupu, pri čemu je mostarski biskup nai&scaron;ao na velik otpor hercegovačkih franjevaca koji su se tome protivili te branili ne samo povijesnim i tradicijskim pravom nego i međugorskim ukazanjima, koja su iskori&scaron;tavana kao &scaron;tit u sukobu s Perićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, Perićev u startu zabetonirani stav o Međugorju je uvijek bio identičan. Ne ulazeći u samu narav Međugorja kao eventualnog mjesta nadnaravne i, to se uvijek mora naglasiti, privatne objave, te&scaron;ko je ne primijetiti da je Perić nevjerojatno ustrajan u svojoj borbi protiv nečega ili nekoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je kojim slučajem na njegovom položaju bio netko tko zna voditi dijalog, tko se malo vi&scaron;e vodi razumom, a malo manje emocijama i vlastitim ponosom, te tko ne trati svoju službu obračunavajući se sa svima onima koji se ne slažu s njim, možda bi se neki problemi, koji već duže vrijeme postoje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, davno rije&scaron;ili. Njegova nastojanja da i dalje dokaže Rimu i Svijetu (Urbi et Orbi) kako je Međugorje prijevara ravno je protestima nogometnih igrača koji se čak i nakon sučeve konzultacije VAR-a (videotehnologije) i uvjerenosti u ispravnu odluku ne mogu pomiriti s dosuđenim jedanaestercem ili zaleđem. No odluka je već donesena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo pi&scaron;e i potvrđuje čovjek koji je godinama imao čast i privilegij oslu&scaron;kivati kako se ljudska srca otvaraju i suočavaju sa svim svojim strahovima, slabostima, ali i nadama. Na stranu sve moguće malverzacije i poku&scaron;aji iskori&scaron;tavanja naivnih turista i hodočasnika, neke stvari je nemoguće ignorirati. Iako dobar dio kritičara u Međugorju vidi čudan spoj politike, religije i ekonomije, neosporna je činjenica da Međugorje milijunima ljudi predstavlja svojevrsnu oazu u kojoj oni pronalaze svoj mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeren sam da je potrebno sačuvati i za&scaron;tititi Međugorje kao mjesto molitve i mira. Na stranu senzacionalizam i duhovno-turistički kič, ali ljudi dolaze u Međugorje jer im je takvo &scaron;to stvarno potrebno i to im nitko ne smije uskratiti. S druge strane, potrebno je takvu oazu sačuvati od svih mogućih zloupotreba i prisutnoga kriminala. Neke pojave u Međugorju su zaista nedopustive. Primjerice, iskori&scaron;tavanje radnika i radnica u Međugorju koji po cijele dane rade na crno i za minimalac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni se boje suprotstaviti svojim gospodarima jer su svjesni da će ostati bez posla i &scaron;to onda? Ako promotrimo Međugorje s pastoralno-teolo&scaron;ke strane, onda je potrebno raskinuti s praznovjerjem i mitovima i upozoriti turiste i vjernike da Međugorje nije mjesto magije i instant-čudesa. Treba im netko reći da tamo ne "ple&scaron;u" nebeska tijela; da kip Uskrslog Isusa ne može "plakati iz koljena" i da fluorescentna Gospa nije znak s neba nego kip s eBaya. Sve ovo nabrojeno nije nikakav napad na sve ono &scaron;to je pozitivno u Međugorju nego ogromna antireklama samog Međugorja koja neutralne ljude odbija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorski fenomen nema nikakve veze s crkvenom politikom. Iako je službena Crkva (čitaj: mostarski biskup Ratko Perić) desetljećima poku&scaron;avala na sve moguće načine diskreditirati i Međugorje i sve one koji imaju bilo kakve veze s Međugorjem, to im nije po&scaron;lo za rukom jer broj hodočasnika je u konstantnom porastu. Ako Vatikan kojim slučajem i zabrani Međugorje, &scaron;to je nakon posljednjih odluka iluzorno očekivati, to će samo prouzrokovati revolt kod milijuna hodočasnika i posjetitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o nekontroliranom i nepredvidljivom fenomenu, koji Crkva nastoji institucionalno kontrolirati kako bi se izbjegle neke neželjene nuspojave. Možemo mi raspravljati je li ukazanje autentično ili fantastično isplanirana prevara, no činjenica ostaje da je to mjesto na koje ljudi hodočaste, u velikim brojevima, i tako je već godinama. Dokle god postoji potreba za Međugorjem, ono će postojati, bez obzira &scaron;to mi o njemu mislili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, Međugorje bi moglo postati novi vatikanski adut u okr&scaron;aju s, prema crkvenome mi&scaron;ljenju, sve prisutnijim relativizmom. Za razliku od ostatka Europe i svijeta, gdje su ispovijedi postale rijetke poput albino medvjeda, jedna od najvažnijih odlika Međugorja je upravo ovaj sakrament.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, Vatikan je doveden pred gotov čin i Hoserova zadaća je prizemljiti Međugorje, učiniti ga transparentnijim i uređenijim i osigurati da milijuni hodočasnika i turista u Međugorju pronađu ono &scaron;to im je potrebno: mir, utjehu i odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Teolog Dalibor (Dado) Milas/Express.hr</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-hoser_poljak.jpgDruker Davor Ivo Stier! Plan 'argentinskog vojnika' bio je utopiti ratnika Milijana Brkićahttp://grude.com/clanak/?i=6448164481Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jun 2018 22:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-05-davor_ivo_stier_milijan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Znaš li, Andrej, da ti Milijan Brkić radi o glavi?" - to pitanje postavio je Davor Ivo Stier predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću pola sata prije početka sjednice stranačkog vrha.<p>&nbsp;</p> <p>Davoru Ivi Stieru to je bilo alibi pitanje kako bi sačuvao sebe i kako ga Andrej Plenković ne bi smijenio. Prema riječima ljudi bliskih Andreju Plenkoviću, Stier je počeo bulazniti o tome kako Milijan Brkić ni od čega neće prezati da sru&scaron;i Andreja Plenkovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurtoazno ili pak svjesno, vrijeme će pokazati, Plenković mu je odgovorio: Sve znam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stier je na kraju ipak smijenjen s mjesta političkog tajnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Plaća 24 tisuće kuna</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Davor Ivo Stier je prema ekstremnim desničarima pravi prototip Hrvata. Iako je njegov najveći doseg da je on rođen 1972. godine i da je bio ratno sposoban za vrijeme Domovinskog rata, ali je u Hrvatsku odlučio doći tek 1996., eto da bi pokazao svoje hrvatstvo upravo onda kada je Hrvatska pobijedila rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sada tko je čovjek kojeg je odlučio danas izdati poput pojedinih svojih uzora koji su 1940-ih izdali svoju državu i pobjegli?&nbsp;</p> <p>On je Milijan Brkić, čovjek besprijekornog ratnog puta, hrvatski vojnik, branitelj, dozapovjednik kasnije i zapovjednik Specijalne policijske postrojbe Alfe - heroj rata! Cilj Davora Ive bio je da Milijana Brkića, u ratu besprijekornog čovjeka omalovaži, da na njega prebaci krivnju, da se njega Plenković rije&scaron;i... sve samo da ne dira njegovu u Argentini zasluženu plaću koju od 1996. zarađuje, prodajući naknadnu pamet i igrajući na emocije hrvatskog naroda, naroda od kojeg uzima veliki novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu premijerke Jadranke Kosor Davor Ivo Stier je imao plaću 24 tisuće kune. Veću nego &scaron;to je ona imala kao premijerka.<strong><br /></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Domoljub na riječima, Hrvatsku je obilato iskoristio nakon 1996. i dolaska iz Argentine. Da je koju godinu ranije do&scaron;ao, nitko mu ni&scaron;ta ne bi zamjerio. I na kraju svoje misije, da bi bio veći Hrvat od, primjerice, Milijana Brkića, odlučio je premijeru Plenkoviću pričati protiv ratnog heroja i amnestirati se od izdaje, novom izdajom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;eno je Davore Ivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-05-davor_ivo_stier_milijan.jpgNaredba vodeće bošnjačke politike za HNŽ: Destabilizirajte srce Hercegovine, ne birajte sredstva! http://grude.com/clanak/?i=6427164271Grude.com - klik u svijetThu, 24 May 2018 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-24-014_paljevina.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ono o čemu se već dulje spekulira dobiva svoj nastavak u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a radi se o pokušajima destabilizacije ove županije preko sindikata.<p>&nbsp;</p> <p>Liječnici su pristali na dogovor, premda su neki od njih pozivali da se &scaron;trajk &scaron;to je moguće vi&scaron;e produži kako bi srce Hercegovine bilo destabilizrano barem na određeno vrijeme. Neki od predvodnika &scaron;trajka, odnosno zagovornici nepostizanja dogovora, su ovog mjeseca bili u Istanbulu gdje se itekako polemiziralo o tome kako da &scaron;trajk potraje. Problem je bio u tome &scaron;to su autoritativniji liječnici isticali da ne treba pretjerivati i da se za prava treba izboriti mirnim putem, bez prijetnji i ucjena prema bilo kome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je predsjednik Sindikata srednjih &scaron;kola HNŽ-a Josip Milić najavio novi dvosatni &scaron;trajk za 29. svibnja. Zanimljivo je da Milića podržavaju upravo političke elite iz Sarajeva koje su dale naredbe svojim medijima da prate njegov rad i podržavaju ga u zahtjevima. Rijetko koji moćniji medij danas pi&scaron;e da je Josip Milić u ru&scaron;enju Mostara i HNŽ-a sudjelovao 2014. godine kada su u zgradi HDZ-a razbijani kr&scaron;ćanski simboli, te su paljene institucije Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije. Josip Milić je tada uhićen, ali to ga ne spriječava da četiri godine poslije krene u novi pohod i poku&scaron;a mobilizirati &scaron;to vi&scaron;e istomi&scaron;ljenika kako bi se situacija u Mostaru dovela do točke koja se vi&scaron;e neće moći kontrolirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba li reći da su i Edina Čomić i Josip Milić prije ne&scaron;to vi&scaron;e od dva mjeseca izjavili da su zadovoljni kolektivnim ugovorima koji su vezani za srednjo&scaron;kolsko obrazovanje, a koji su tada potpisani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A zatim, &scaron;to reći o posljednjoj najavi &scaron;trajka policije u HNŽ-u od strane &scaron;efa Sindikata policije Naila Balića. Da nije žalosno bilo bi smije&scaron;no, Nail Balić je prije manje od dva mjeseca, točnije 29. 3. 2018., postao predsjednik Sindikata policije u HNŽ-u. U normalnom dru&scaron;tvu, jedan predsjednik bi uzeo barem 100 dana da potpuno razmotri situaciju i vidi &scaron;to je potrebno mijenjati, da sjedne s onima koji donose odluke i dadne prijedloge policije, ali ne i u HNŽ-u, ne u Mostaru. Nail Balić je nakon 56 dana odlučio najaviti &scaron;trajk, bez prethodnih konzultacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je situacija u HNŽ-u bolja nego u ostalim županijama potvrđuje rečenica redovitog izbornog aktiviste, gore navedenog, Josipa Milića kako je suficit u HNŽ-u pro&scaron;le godine iznosio nevjerojatnih 14 milijuna KM. Milić tvrdi da je suficit podijeljen kumovima i prijatelja Nevenka Hercega. Nakon ovakvih optužbi koje su objavili portali koje je vodeća bo&scaron;njačka politika upregnula u borbi protiv Hrvata u BiH, Herceg bi mogao uzvratiti sudskom tužbom za klevetu jer podijeliti 14 milijuna KM prijateljima i kumovima te&scaron;ko je, pa i kada je i BiH u pitanju, a u njoj smo se uvjerili da je sva&scaron;ta moguće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ptice na grani znaju da je u izbornoj godini najbolje vr&scaron;iti pritisak na politiku, ali ići ovako agresivno kako se radi u HNŽ-u pokazuje puno dublju pozadinu od samoga &scaron;trajka. U ono &scaron;to smo nedavno najavili, a to je agresivnije djelovanje, mogu se svrstati i migranti koji su u Mostar poslani kako bi destabilizirali ovaj dio Hercegovine. Sve i da se radi o napaćenim ljudima, &scaron;to po slikama ba&scaron; ne možemo zaključiti, deportirati ih na način kako ih je u Mostar deportiralo političko Sarajevo jasan je znak agresije i želje da se po&scaron;to poto preuzmu HNŽ i Mostar. Prije četiri godine projekt nije uspio. Ovog puta uključili su sve kategorije dru&scaron;tva i uzeli one koji im odgovaraju da odrade prljavi posao, i to u trenucima kada HNŽ ostvaruje vi&scaron;emilijunski suficit, pokreće projekte i ima najbolje plaće u Federaciji BiH, stojeći uz bok Sarajevu koje su nepravedni zakoni gurnuli na financijski vrh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U borbi za Mostar i Hercegovinu bo&scaron;njačke političke elite spremne su ići do kraja. Prije četiri godine su to pokazali, a sada to jo&scaron; jednom potvrđuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-24-014_paljevina.jpegSarajevski alkoholičar Hadžović poručio Hrvatima da moraju financirati sarajevske medijehttp://grude.com/clanak/?i=6366263662Grude.com - klik u svijetMon, 23 Apr 2018 14:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-23-danijal_hadzovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danijal Hadžović, poznat po krađi mobitela, napadu na novinara, napadu na policajca, počeo je preko Bakirovog glasila 'Slobodne Bosne' napadati Hrvate zbog toga što su se pobunili zbog raspodjele novca s obzirom da glavnina sredstava ide Sarajevu.<p>&nbsp;</p> <p>Hadžović, "moralna vertikala" dru&scaron;tva, odlučio je stoga uputiti kritike Zoranu Kre&scaron;iću i Ivanu &Scaron;u&scaron;njaru jer su upozorili na ovu nepravdu. - Naime, Čovićevim medijskim pulenima sada smeta i činjenica &scaron;to neke kompanije s ovog područja se ogla&scaron;avaju u medijima sa sjedi&scaron;tem u Sarajevu i RS-u - poručuje Hadžović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sarajevski alkoholičar i kriminalac tako je odnekud izvukao i da Dragan Čović već mjesecima trpi žestoke kritike pojedinih hercegovačkih biznismena zbog svoje zapaljive retorike i dizanja tenzija u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to upravo zbog Sarajeva gospodarstvenici iz Hercegovine, odnosno čitave BiH plaćaju najveće poreze na plaće i doprinose u ovom dijelu Europe, a i u čitavoj Europi su među rekorderima, Hadžović tvrdi da je drukčije i da se poslovni ljudi iz zapadne Hercegovine pla&scaron;e Čovićeve zapaljive retorike prema milosrdnom i otvorenom Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alkoholičar ističe i da mali mediji u mreži Dragana Čovića i njegove stranke nemaju utjecaj kao stranke koje su u Sarajevu. Uistinu, svakodnevno vidimo razmjere utjecaja tih medija, ru&scaron;enje tisućljetnih vlada bh. političke scene i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, Danijal hercegovačke medije naziva reketarima i poziva gospodarstvenike da ne padaju na priču o jeftinom nacionalizmu i priču o izdajama. Danijale, ako fali alkohola da pretuče&scaron; jo&scaron; kojeg policajca, ne mora&scaron; se truditi vrbovati gospodarstvenike iz zapadne Hercegovine. I tvoji kolege novinari iz zapadne Hercegovine mogu ti pomoći, poslati poneku lozovaču ili uplatiti za Jack Daniel's ili neko slično piće. Ali, po&scaron;to smo mi pacifisti, žao nam je policajaca i kolega novinara koje tuče&scaron;, od nas novac neće&scaron; vidjeti, a vjeruj, ni od hercegovačkih gospodarstvenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-23-danijal_hadzovic.jpgMostar je grad svjetlosti koji drže namjerno u mrakuhttp://grude.com/clanak/?i=6354563545Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 08:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-sajam_mostar_otvorenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutro, nego svjetlost”, napisao je davno Ivo Andrić. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekako odjednom, iz sumorne, hladne zime ovih je dana stiglo Mostarsko proljeće. Tako se zove tradicionalna kulturna manifestacija čijim bi se sadržajem mogle ponositi i svjetske metropole. Predstave, izložbe i ostale sadržaje u gradu na Neretvi upotpunili su politički, gospodarski, sportski i drugi sadržaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar je pro&scaron;loga tjedna bio regionalno sredi&scaron;te svih tih zbivanja. Danima su gradom u dugim, &scaron;tićenim kolonama, pod policijskim rotacijama i sirenama čuvani premijeri RH i Bugarske, predsjednici Srbije i Crne Gore. I, naravno, domaći političari predvođeni članom Predsjedni&scaron;tva. Zvučale su iskreno njihove poruke o dobrosusjedskim odnosima i potpori BiH na putu k EU. Ba&scaron; zbog svih tih političkih lidera i gospodarstvenika te posjetitelja, Sajam u Mostaru postao je najveći u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na njemu i uz njega događali su se deseci konferencija, gospodarskih, političkih susreta, kulturnih večeri. Poput Večeri Posavine u Hercegovini. Otvoren je i Ured Hrvatske gospodarske komore. Ni sportski zaljubljenici nisu bez sadržaja. Zanimljiva je nogometna zavr&scaron;nica u kojoj je Zrinjski opet u utrci za prvaka. Idućeg tjedna održat će se Melodije Mostara. Sve će biti zaokruženo velikim dru&scaron;tvenim događajem, na&scaron;im Večernjakovim pečatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrda živosti grada na Neretvi je i porast broja turista. Posebno u jezgri Staroga grada. Zbog toga se uvode i nove zrakoplovne linije. Već sad su hotelski kapaciteti popunjeni. Otvoren je i jo&scaron; jedan most na Neretvi. Planiraju se graditi obilaznice. Pozitivnu sliku Mostara upotpunjuju čak i lokalni političari. Nakon 10 godina blokada zbog kojih nisu održa(va)ni izbori u gradu, počeli su mostarski političari konstruktivno dogovarati model rje&scaron;enja krize. Za razliku od prija&scaron;njih susreta, na ovima ima bar prividnih pomaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, nije u Mostaru sve tako ružičasto. Dosta je podjela, nepodno&scaron;ljivosti, dogodi se i koji incident... S obiju strana Neretve. Ali u javnom prostoru samo se to ističe. Čim se dogodi kakav, pa bio to i najbenigniji incident, sva reportažna vozila jure u Mostar. A kad bi bilo kakvo ubojstvo, to je obvezno &ldquo;breaking news&rdquo;. Isto je to u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci tek lokalna vijest. Mostar je postao zarobljenik lo&scaron;ih vijesti. Kad ih nema, mediji ih pomoću raznih suflera sami stvaraju. Kao da nitko neće pozitivnu priču o Mostaru. Silno ga se želi promovirati kao grad slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to? Prije svega zato &scaron;to je to jedini istinski multietnički grad u BiH, a k tomu i najveći bh. grad u kojem su Hrvati većinski narod. Zato je mnogima politički, strate&scaron;ki cilj sve pozitivno diskreditirati i održavati tenzije. Nažalost, takva nastojanja često padaju na plodno tlo. Zato, da se jutros probudi Andrić, čiji je spomenik u mostarskom parku s drugim bh. nobelovcem Vladimirom Prelogom, vjerojatno bi napisao: &ldquo;Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije svjetlost ono &scaron;to ga probudi ujutro, nego mrak. Ne daju neki čudni ljudi da svane zora&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-sajam_mostar_otvorenje.jpgMario Knezović: U SPOMEN TRAVANJSKIM MAGLAMAhttp://grude.com/clanak/?i=6347363473Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 22:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-017kupres7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako vrijeme odmiče, nekako mi se čini da se sve manje pišemo o prošlosti. Nekako je sve u znaku toga da zaboravimo prošlost i da se okrenemo budućnosti i da mislimo na bolje sutra.<p>&nbsp;</p> <p><br />U neku ruku se i ja slažem s time. Treba da mislimo na bolje sutra, treba da se okrenemo budućnosti. No ne smijemo zaboravljati pro&scaron;lost, jer bez sjećanja na pro&scaron;lost možda nećemo imati bolje sutra, možda će nas neke stvari iz pro&scaron;losti kočiti da se okrenemo budućnosti. Ne smijemo živjeti u pro&scaron;losti, ali je moramo čuvati; učiti neke stvare iz nje, i s njome kročiti u bolje sutra.</p> <p><br />Pregledavajući mnoge portale i čitajući mnoge zanimljive članke, zamjetio sam da je malo tko danas pisao o Kupresu 1992. godine, o njegovom padu i o mnogim ljudima - vitezovima koji su na taj dan vječno nestali u travanjskim maglama. Možda vi&scaron;e i ne vrijedi pisati o ratu, jer te događaje danas svatko krivo tumači. Istina o njemu se iskrivljuje svakog dana, na na&scaron;u &scaron;tetu.</p> <p><br />Ali to ne znači da je moramo zaboravljati. 3. travnja 1992. godine počinje bitka za Kupres između tzv. JNA na jednoj strani i hrvatskih branitelja na drugoj strani raspoređenih u postrojbama HOS - a, HVO -a i ZNG -a.</p> <p><br />Iako brojčano i tehnički slabiji, hrvatski branitelji 7 dana pružaju otpor puno nadmoćnijem neprijatelju. Sve do jutra, 10. travnja 1992., kada je JNA okupirala Kupres. Toga dana pogibaju mnogi hrvatski vitezovi iz Kupresa, Gruda, Posu&scaron;ja, Vukovara, Tomislavgrada...</p> <p><br />Do dana dana&scaron;njeg ne znamo ni sudbine poginulih vitezova na Kupresu, niti znamo za njihove posmrtne ostatke.</p> <p><br />Mnogi su i odvedeni u kninske logore, gdje su mučeni i maltretirani. Neki se iz tih logora nisu vratili živi. A oni koji su imali sreću vratiti se iz kninskog logora do kraja će života nositi pečat i sjećanje Kupresa 1992. god.</p> <p><br />Kupre&scaron;ka magla, tog 10. travnja 1992. godine, odnijela je sa sobom puno toga. Odnijela je i sa sobom živote na&scaron;ih 10 Gruđana; Bože Mikulića, Stanka Miličevića, Branka Madune, Radoslava Zadre, Željka Majstorovića, Mladena Mikulića, Slobodana Milo&scaron;a, Zdravka Sose, Ante Pejića i Branka Zadre. Za nekima jo&scaron; i danas tragamo. Skripta kod benzinske crpke na Kupre&scaron;koj visoravni stoji u spomen na njih, jer su upravo na tome mjestu zadnji put viđeni.</p> <p><br />Svi su oni imali svoje obitelji, svoje kćeri i sinove, za koje su željeli bolje sutra. Dali su ono najvrijednije za bolju budućnost - svoj život. Njihova namjera je bila čista i treba je sjećati sa dužnim po&scaron;tovanjem. S velikom nadom se nadamo da ćemo nestale s Kupre&scaron;ke visoravni pokopati u njihova mjesta. Svake godine na ovaj datum paliti svijeće na njihovim grobovima i na Kupre&scaron;koj visoravni. Jer, ti ljudi se ne smiju zaboraviti, to je jedna pro&scaron;lost koju moramo spominjati, nikada zaboraviti. Sa njome živjeti i ići u bolje sutra. Jer travanjske kupre&scaron;ke magle su odnijele mnogo toga, ali nisu odnijele sjećanje na mnoge heroje i na taj tužni 10. travanj 1992. god. Stalno su se vraćale i opominjale da ih nikada ne zaboravimo.<br />Ovaj tekst nek' nam bude na opomenu da se svake godine spomenemo ovakvih velikih i tužnih događaja. Treba pogledati pro&scaron;losti u oči. Ne treba se kriti od nje, jer ne može nam ni&scaron;ta ako je ne ponavljamo. i ako ni&scaron;ta iz nje nismo naučili. Ma koliko ona tužna i te&scaron;ka bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-017kupres7.jpgMartina Tomić: DOĐI SINE HERCEGOVINEhttp://grude.com/clanak/?i=6344763447Grude.com - klik u svijetWed, 11 Apr 2018 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-11-018_grude_razglednica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Za zaljubljenike u Hercegovinu i nostalgiju. Možda čak rad na koji sam najponosnija!"<p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima kolumnistica portala Grude.com i urednica "Suvozida jedne du&scaron;e" Martina Tomić opisala je svoje poetsko djelo "Dođi sine Hercegovine" koje Vam donosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Dođi sine Hercegovine</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Martina Tomić</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Ljubav je ovo kakve nema nigdi</em></strong><br /><strong><em> i korijen dubok u zemlji se zapleo</em></strong><br /><strong><em> pisma vrije žestoko u venama,</em></strong><br /><strong><em> a meni netko nož u srce zario</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>i sveta je zemlja ova</em></strong><br /><strong><em> savr&scaron;enstvo na&scaron;e i bol</em></strong><br /><strong><em> svaka suza i kaplja krvi</em></strong><br /><strong><em> sveta je crvenici toj</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ljubav je ovo koja raste u nama</em></strong><br /><strong><em> i vjera i tradicija</em></strong><br /><strong><em> hrvatska nacija</em></strong><br /><strong><em> svaka generacija</em></strong><br /><strong><em> za sriću garancija</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kamen, loza i cviće svako</em></strong><br /><strong><em> plodovi Gospini</em></strong><br /><strong><em> nigdi nema ovako</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>i prijatelj koji s tobom</em></strong><br /><strong><em> k misi ide</em></strong><br /><strong><em> i ispod odrne sidi</em></strong><br /><strong><em> u litnoj noći</em></strong><br /><strong><em> dok svitnjaci gore</em></strong><br /><strong><em> i stara zvona zvone</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ljubav je ovo prevelika</em></strong><br /><strong><em> dok ti je susjed najveći brat,</em></strong><br /><strong><em> na didovini od vikovina</em></strong><br /><strong><em> izmeđ Čvrsnice i Biokova</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Sveti Ante nek te miluje</em></strong><br /><strong><em> po glavi umornoj od sunca</em></strong><br /><strong><em> i povoje nek ti stavlja</em></strong><br /><strong><em> od utjehe i lipe riči</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Neka ti je u kući blagoslov</em></strong><br /><strong><em> Hercegovče moj!</em></strong><br /><strong><em> Neka su ti dica zdrava</em></strong><br /><strong><em> k&rsquo;o najjača grana</em></strong><br /><strong><em> i samo će tako</em></strong><br /><strong><em> ovaj korijen ići dalje</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ne daj da te umori stoljeće ovo</em></strong><br /><strong><em> ne gubi svoje, Hercegovče moj!</em></strong><br /><strong><em> Sve oprosti svojim tvrdim stavom</em></strong><br /><strong><em> sve oprosti, znam te&scaron;ko ti je to&hellip;</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Tvrdi li smo k&rsquo;o stine,</em></strong><br /><strong><em> o, hrvatski sine,</em></strong><br /><strong><em> pa gdje si po&scaron;ao?</em></strong><br /><strong><em> Gdje si po&scaron;a&rsquo; od ognji&scaron;ta ćaćina</em></strong><br /><strong><em> gdje te nosi muka dana&scaron;nja?</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Nigdi naći neće&scaron; ono &scaron;to te u domu čeka</em></strong><br /><strong><em> pa da priđe&scaron; pola svita</em></strong><br /><strong><em> rana će ti uvik biti meka</em></strong><br /><strong><em> i iz nje će ti trnje rasti</em></strong><br /><strong><em> i kapci od umora pasti</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Zaželit će ti osjetila mirise Neretve</em></strong><br /><strong><em> i kupre&scaron;ke livade,</em></strong><br /><strong><em> zaželit će&scaron; sist na stare stolice</em></strong><br /><strong><em> na tvrdoj čatrnji, krunicu svi molit će</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Da sva sunca prestanu sjati</em></strong><br /><strong><em> dom će ti uvik biti najsjajnija mati!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Pa gdje si po&scaron;ao,</em></strong><br /><strong><em> o, hrvatski sine?</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ovdje smo od davnine</em></strong><br /><strong><em> i svi su prijatelji oko stola</em></strong><br /><strong><em> pričaju se priče i didu vi&scaron;e pogled nije mrk</em></strong><br /><strong><em> umrit će ti on od bola&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>on gleda u stazu &scaron;to priko Ledinca ide</em></strong><br /><strong><em> i žele mu oči samo tebe da vide</em></strong><br /><strong><em> da sidne&scaron; s nama u konobu</em></strong><br /><strong><em> di su zidovi ladni</em></strong><br /><strong><em> di su kredenci stari</em></strong><br /><strong><em> di ti mater svaki dan pismo pi&scaron;e</em></strong><br /><strong><em> raspara i baci, i jeca sve vi&scaron;e</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Odavno te nema, tvog lipog lica</em></strong><br /><strong><em> ni iz kamina radosni iskrica</em></strong><br /><strong><em> isprid kuće na&scaron;e neka strana dođu dica&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>Nedostaje nam tvoje biće</em></strong><br /><strong><em> i kako iz žutog izlazi&scaron; autobusa</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Zastarila trusa,</em></strong><br /><strong><em> po svadbama se jedva čuje</em></strong><br /><strong><em> i u&scaron;i pomalo miluje</em></strong><br /><strong><em> dok sjeta ne učini svoje.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>O jesi li sretan, sine</em></strong><br /><strong><em> &scaron;to ode iz kuće materine?</em></strong><br /><strong><em> Ovdje već jorgovani cvjetat će</em></strong><br /><strong><em> i ona tužna plakat će&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>Klanci se poru&scaron;ili,</em></strong><br /><strong><em> zidovi su zarasli,</em></strong><br /><strong><em> i bunari prisu&scaron;ili,</em></strong><br /><strong><em> dračom vrtovi obrasli&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kupine si volio</em></strong><br /><strong><em> na Krstačama sto su zrijale,</em></strong><br /><strong><em> dođi, zasladi se</em></strong><br /><strong><em> i nama bi prijale</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Slabo &lsquo;ko da prolazi niz Dile</em></strong><br /><strong><em> nit &lsquo;ko staroj kući ide</em></strong><br /><strong><em> bar da te posjete vile</em></strong><br /><strong><em> koliko god praznovjerne želje mi bile&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Da te u ranu zoru</em></strong><br /><strong><em> rosna donesu</em></strong><br /><strong><em> i s tobom ni&scaron;ta</em></strong><br /><strong><em> ne ponesu&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>O vrati se, naloži vatru,</em></strong><br /><strong><em> dida već dugo nema&hellip;</em></strong><br /><strong><em> Nema &lsquo;ko da na tebe viče</em></strong><br /><strong><em> o sine, ako te se tiče</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Baka te stara sa nebesa gleda</em></strong><br /><strong><em> kako kući poć ti se ne da&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Nema u selu nikakvih svađa</em></strong><br /><strong><em> sestra od svih ti je najmlađa</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Dođi na uspomene, na zdravicu</em></strong><br /><strong><em> nitko ti bore neće brojat na licu.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Samo dođi, Ivane</em></strong><br /><strong><em> Dođi Petre i Stipane!</em></strong><br /><strong><em> U snovima vas domovina zove</em></strong><br /><strong><em> da sinove odgojite nove</em></strong><br /><strong><em> i kuće da nam se obnove</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>da potrsite draču &scaron;to oko srca raste</em></strong><br /><strong><em> jer ukrala nam dom,</em></strong><br /><strong><em> drugo ime joj je muka,</em></strong><br /><strong><em> ne smi rast na zidu tvom!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Samo dođi, blagoslovljeno sve te čeka</em></strong><br /><strong><em> siroma&scaron;no i veselo,</em></strong><br /><strong><em> jo&scaron; prisu&scaron;ila nije rijeka.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Pa da bacimo krug kroz selo</em></strong><br /><strong><em> i smijemo se kasno u noć,</em></strong><br /><strong><em> znam da će&scaron; jaranima svojim doć</em></strong><br /><strong><em> i onda u krevet miran poć&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>O, kad dođe&scaron;, mili sine</em></strong><br /><strong><em> nemoj suze liti,</em></strong><br /><strong><em> ovdje je odavno pusto,</em></strong><br /><strong><em> valjda neće dugo biti&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>U čar&scaron;iji malo života ima</em></strong><br /><strong><em> neka nova lica, poznata nam nisu svima.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kada dođe&scaron;, nemoj tužan biti</em></strong><br /><strong><em> ako dođe&scaron;, sve će se smiriti</em></strong><br /><strong><em> Samo dođi Ante, Ilija i Jerkane,</em></strong><br /><strong><em> na svoje staze od kamena mekane!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Mater ti je davno ručak spremila,</em></strong><br /><strong><em> možda se juha malo oladila,</em></strong><br /><strong><em> vitrovi su puvali ovih godina</em></strong><br /><strong><em> kroz rupe u grudima,</em></strong><br /><strong><em> i rane na rukama&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kada dođe&scaron; grlit će te ćaća,</em></strong><br /><strong><em> ako ti dođu i braća,</em></strong><br /><strong><em> sist ćemo u ladovinu</em></strong><br /><strong><em> i bacit &scaron;alu koju&hellip;</em></strong><br /><strong><em> Baba je rekla ispeć krompire</em></strong><br /><strong><em> i &scaron;utit ćemo dok suze se smire.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Dođi sine, dođi mili sine,</em></strong><br /><strong><em> nigdi nema ovakve</em></strong><br /><strong><em> ljubavi, ti&scaron;ine i u Boga vire!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Srdačan pozdrav u bili svit,</em></strong><br /><strong><em> uvik ću ti čuvat leđa!</em></strong><br /><strong><em> Zovem te da dođe&scaron; bliže,</em></strong><br /><strong><em> da nam gorka ča&scaron;a</em></strong><br /><strong><em> bude bar malo rijeđa,</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>tvoja mati Hercegovina!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Martina Tomić/Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-11-018_grude_razglednica.jpgSUVOZIDI JEDNE DUŠE: Čitajte MARTINU TOMIĆ na portalu Grude.comhttp://grude.com/clanak/?i=6323563235Grude.com - klik u svijetThu, 29 Mar 2018 01:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-martinica.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal Grude.com nastavlja objavljivati kolumne mladih, perspektivnih autora, u dogovoru s njima, a posljednja od autorica je Martina Tomić.<p>&nbsp;</p> <p>Martina živi u mjestu Pogana Vlaka, u općini Grude. Rođena je u Split 18. studenoga 1998. godine. Kako sama kaže, ponosna je na taj datum upravo zato &scaron;to se sto godina ranije na isti dan rodio njezin sugrađanin, pjesnik velikan Antun Branko &Scaron;imić i to je posebno zanimljiva okolnost koju ističe. - Živim u malom mjestu pored Gruda, Pogana Vlaka, gdje sam i&scaron;la u područnu &scaron;kolu i u tom razdoblju su učiteljice koje su mi predavale počele zamijećivati moj talenat. Tada nisam bila svjesna koliko moji radovi mogu biti dobri i pohvaljeni od onih koji su ih čitali. Nastaviv&scaron;i pohađati osnovnu &scaron;kolu u Grudama, zbog ljubavi prema glazbi krenula sam u Osnovnu glazbenu &scaron;kolu te sam bila uključena u mnoge aktivnosti. Moje pisanje tada je bilo čuvano u rokovnicima i bilježnicama, a zadaćnice su mi uvijek bile "&scaron;a&scaron;". Slala sam neke radove u tada pokrenute &scaron;kolske novine "Ruđerovi genijalci", na natjecanja "&Scaron;imićevi susreti", u župne novine "Živimo zajedno". Moja ljubav prema pisanju uvijek je rasla - govori nam Martina. Do danas broji vi&scaron;e od 50 proznih tekstova i 120 pjesama. - Vječita ljubav prema domu, tradiciji, kamenu, nostalgija i želja trajale su i kroz srednjo&scaron;kolsko obrazovanje u gimnaziji A.B.&Scaron;imića u Grudama. Kada sam bila 3.srednje, umirovljeni profesor hrvatskog jezika i književnosti, Stjepan Glava&scaron;, pokrenuo je emisiju na Radiopostaji Grude. Nas &scaron;est srednjo&scaron;kolaca imalo je zadatak recitirati pjesme poznatih, a i onih manje poznatih hrvatskih i hercegovačkih pjesnika. Tu je moja ljubav prema pisanju jo&scaron; vi&scaron;e rasla. Danas sam studentica hrvatskog i talijanskog jezika i književnosti u Mostaru te sam iz radoznalosti napravila stranicu na internetu na kojoj objavljujem svoje radove. Suvozidi jedne du&scaron;e. Nostalgija i ostale čarolije donose vam jedan tekst iz, jo&scaron; malenog, opusa moje zbirke - govori za Grude.com Martina Tomić čija ćete djela od sada moći čitati i na portalu Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-03-29-martinica2.jpg" alt="" width="660" height="837" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Svi smo samo čestice vječnosti</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: small;"><strong><span style="font-size: small;"><strong>Martina Tomić</strong></span></strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predivna zora rasplela kosu. Miris svog doma i srcem osjećam, a ono vrijeme koje prolazi osjećam svuda po tijelu. Zora je čarolija. Donese čudesne stvari. Neprospavana noć i savr&scaron;en film koji otvori du&scaron;u. Ovaj put pi&scaron;em o vremenu.<br />Ono ide. Nestaje. Gubi se. Kao divlji zec. Ne vraća se. Sveto je. I prokleto te&scaron;ko.<br />Prokleto te&scaron;ko! Kad si mlad i ne može&scaron; zaustaviti ovo. Ovo sve! Sat ide.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Bože, minute i ne osjećam. U letu. Osim onih važnih. U molitvi, majčinom pogledu, očevom savjetu, prijateljskom smijehu, poljupcu čovjeka. I neke su utisnute u mene i one me čine ovakvom. Emocionalno raspadnuta osoba. Od sreće i nostalgije. Od sreće nedjeljne mise, obiteljskog ručka, &scaron;etnje s prijateljima te noći i zore s mojim mislima, mojim pjesmama, mojim rečenicama koje su nekad toliko kratke a izrazavaju tako puno! Tu je granica s nostalgijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nostalgija. A tu sam. Utisnuta u ovu zemlju blagodatu. I uvijek isto. Uvijek dom. U noćima i u zorama. I u podne. I u sumrak. Samo ljubav prema majci i domu. Dolina moje radosti. Moje sve! I ljuta sam ponekad na Svevi&scaron;njeg jer me stvorio ovdje. Ovo ne može&scaron; ne voljeti! Ne može&scaron;, čovječe! Ova ljepota je stvorena da se voli. Čuva. Ljubi. Njeguje. Da se opjeva&hellip; Da se opi&scaron;e&hellip; I ono najvaznije; da se osjeti. I da se vjeruje da nebo ostaje koliko god ga oblaci skrili. I da se vjeruje da &scaron;uma ostaje koliko god je ljudi uni&scaron;tili. I da se vjeruje da čovjek ostaje koliko god se ljudi mijenjali. I da se vjeruje da dom ostaje koliko god on prazan bio. I da se vjeruje da si tu rođen i odrastao. Da se vjeruje. I onda ima&scaron; sve dalje. Osim vremena. Njega nemas. Ode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijeme je kao neki polubrat zlu. I proklet je trkač. Misli&scaron; da si ga uhvatio, a nisi. Ti ide&scaron; stranputicama, luta&scaron;, psuje&scaron; i ne cijeni&scaron;. Nema onog starog djeda da se smje&scaron;i rijetko i najljep&scaron;e. Nema jel&rsquo; da? Stara kuća je bas stara, nekih vi&scaron;e i nema? Ah da&hellip; To vrijeme plus materijalno. Ono materijalno, a važno za nas polumaterijalne. Temeljno za iscjedit du&scaron;u je kad vidi&scaron; staru sliku gdje te nema, bilo je tako davno, a želi&scaron; da si tu. I vise nije materijalno. Ali ga vrijeme odnese. Hvata&scaron; zore, a ustvari bi spavao. Moli&scaron;, a ustvari bi &scaron;to prije zavr&scaron;io. Voli&scaron;, a ustvari si to rijetko kad rekao. Cijeni&scaron;, a na sitnice si promrmljao. Zeli&scaron;, a nisi se potrudio. Pi&scaron;e&scaron;, a nisi osjetio. Radi&scaron;, a nisi blagoslovio. Jer&hellip; NEMA VREMENA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima vremena za san bez sna. Zaspat. Odmorit od života. Napaćen si, da! Odmori, spavaj ali ŽIVI !!! Živi ti tamo! Nisi se dao. Nisi. Plakat će&scaron; kao starac u postelji i moliti za jednu zoru, da ti rosa pada po onim mladenačkim mi&scaron;ićavim nogama. Da ti suza klizi po bijelom, a vrelom licu. Da ti je osmijeh lijep i zdrav. Da si opet onaj stari ti. Da. Želis vratiti vrijeme. Da skakuće&scaron; kao dječak u bakinom dvori&scaron;tu, gazi&scaron; joj nenamjerno po cvijeću, a ona ti lagodno opra&scaron;ta, da se igra&scaron; po snijegu po cijeli dan, da nosis &scaron;kolsku torbu i živcira&scaron; se zbog ocijena, da s prijateljima provodi&scaron; dane i noći, da si opet mlad i zaljubljen.</p> <p>A star si. Možda i nisi, ali bit će&scaron; sutra. I uzalud.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malo poslije čitanja ovog opet će&scaron; doći i zavaliti se u svoju fotelju, poslu&scaron;ati vijesti i otići leći. A kad legne&scaron; bit će ti te&scaron;ko ustati jer će&scaron; se lomiti. Htjet će&scaron; vratiti vrijeme, godine. A oni su braća divovi. I kratko nastanjuju živote. Brzi divovi nasmijani mrgudi. Zato večeras blagoslovi osjetom ono sto voli&scaron;. Neku svoju ljubav. Neke svoje ljubavi. Hobi. Pjesmu. Sliku. I proživi to malo. Nemoj ići odmah spavati. Zamisli se. Rijeka mladosti odlazi. Plače&scaron; li sad čovječe kameni? Ne čitaj ovo u podne jer si tada bezosjećajan. Svi smo danju bezosjećajni. Zato vam ovo i pi&scaron;em u zoru. Tada sam osjetila da vrijeme ide, a vjerujte ima ga preda mnom. Ma ima ga i pred vama. Makar zrno. Sekunda. Stotinka. Otidji u svoj vrt, posjeti svoju crkvu, razgledaj svoj muzej, zaplivaj u svojoj rijeci, naslikaj svoju sliku, zapjevaj dragu pjesmu, poljubi najdražu osobu, sviraj iz omiljenih nota, idi u svoj park, izradi svoju skulpturu. Uradi ono za sta uvijek govori&scaron;: imat ću vremena, sad odoh odmorit. Ne. I ja sam. Opet sam poljubila zemlju kamenitu, poslu&scaron;ala milion pjesama koje kidaju du&scaron;u, i sad se ta du&scaron;a rasipa i pi&scaron;e. I živi. Vrijeme iskori&scaron;tava. Ne spavam, a sanjam. Ne spavam, a odmaram. Svoja sam. Jer radim &scaron;to volim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zamisli se malo, brate moj. Kako su se stvari užasno promijenile. Godine i vrijeme su tako odredili. Mi smo samo čestice vječnosti. Ne možemo zaustaviti, ali možemo proživjeti. I hoćemo! Jel&rsquo; da?<br />Nećemo se kriti pod maskama. Jer ih vrijeme kad bude na odlasku ustvari skine. I onda si gol. Lice ti vi&scaron;e nije ono na koje si navikao. Jer nije ono koje si živio.<br />Život ti prođe, stranče.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ne pokusavaj zaustavljati vrijeme, nisi lud. Zaustavi sebe! Sebe o&scaron;amari.<br />Jer gle; ovo je ona livada gdje si kao dijete učio voziti biciklo. Ovo je onaj zidić prvog poljubca, ovo je onaj tvoj prvi crtež. Ovo je djed kojeg je vrijeme odnijelo. A ja bih ga tako htjela opet poljubiti i vidjeti njegove drhtave ruke, sjedu kosu, mrk pogled, čuti mu dubok glas&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovo je sve za mog djeda. I za vas. Va&scaron;e djedove, bake, majke, očeve, djecu, braću, sestre, prijatelje. Ne dozvolite da ih vrijeme odnese prije nego ih počnete vidno voljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovo je za mog djeda. Kojeg su godine odnijele. Zli divovi, voljela sam livadu, ulicu, crtež, pjesmu.. Voljela sam djeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Martina Tomić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-martinica.pngAntun Lisec: Znakovi vremenahttp://grude.com/clanak/?i=6310063100Grude.com - klik u svijetWed, 21 Mar 2018 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-21-ps2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Očito je da ljubav prema bližnjemu, podrazumijeva pokušaj spašavanja njegovog života, kada je ugrožen.<p>&nbsp;</p> <p>U vremenu kada se zauzimamo protiv ratifikacije tzv. Istamulske konvencije, poželjno je zamisliti se i na drugim posljedicama pogre&scaron;nih stavova i pogre&scaron;nih pona&scaron;anja, koji su ugrozili ne samo ljudske du&scaron;e, život, zdravlje, obitelji, ekologiju, kulturu i gospodarstvo, nego već i biolo&scaron;ku opstojnost mnogih, pogotovo malobrojnih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Оsnovu kr&scaron;ćanstva predstavlja ljubav prema Bogu, bližnjemu i prema samome sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Matej je u 22 poglavlju Evanđelja zapisao pitanje koje su postavili Isusu i Njegov odgovor: &raquo;Učitelju, koja ja zapovijed najveća u Zakonu?&laquo; A on mu reče: &raquo;Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom du&scaron;om svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.&laquo; Mt 22, 37-40</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je da ljubav prema bližnjemu, podrazumijeva poku&scaron;aj spa&scaron;avanja njegovog života, kada je ugrožen. O tome u Bibliji pi&scaron;e na puno mjesta. Ovom prilikom spominjem tek Isusovu prispodobu kako je stranac spasio ranjenika koji je ležao na cesti iz Jeruzalema u Jerihon (Lk 10, 29-37) i Isusov govor o posljednjem sudu gdje napominje važnost da se gladnoga nahrani, žedoga napoji, gologa ogrne, bolesnoga pohodi i sl. (Mt 25,31-46).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitam se &scaron;to bi to ostalo od kr&scaron;ćanstva, ako bi kr&scaron;ćani imali hladna srca prema onima koji trpe, ako bi prestali odgajati protiv grijeha, ako bi propu&scaron;tali spa&scaron;avati čak i živote ljudi koji oko nas masovno ginu. Upravo je grijeh česti uzrok gubitka života i zdravlja i brojnih poremećaja u obiteljskom i dru&scaron;tvenom životu. To znači da se živote i te kako može spa&scaron;avati već i pravilnim odgojem, tj. riječima! Na isti način se mogu izbjegavati i brojni problemi pojedinaca, obitelji i &scaron;ire zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenut ću neke specifičnosti ili znakove vremena u kojem živimo, koji su se u najvećem broju slučajeva dogodili upravo zbog ljudskih grijeha, s ciljem da to pomogne pokajanju gre&scaron;nika, usavr&scaron;avanju pastoralnih programa, te svima ljudima da uočavaju i iskori&scaron;tavaju talente koje nam je dragi Bog dao, Njemu na slavu, za svjedočenje i navije&scaron;tanje Božje zamisli o čovjeku, za dobrobit sebe i drugih.</p> <p><strong>1.</strong> Postotak staraca koji žive sami, bez djece ili unučadi, velik je kao nikada do sada, uglavnom zbog toga &scaron;to su rađali malo djece ili nisu niti rađali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A zapu&scaron;teni starci su skloniji nekim bolestima, pa često i umiru od bolesti koje bi se moglo izbjeći ili izliječiti, da su bili okruženi ljubavlju i pažnjom svojih bližnjih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima nažalost slučajeva da se i medicinari, pa i djelatnici po staračkim domovima lo&scaron;ije pona&scaron;aju prema onima starcima koji žive sami, koje nitko ne posjećuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2.</strong> Postotak razvedenih supružnika je velik kao nikada ranije. Do toga je do&scaron;lo vrlo često jer su postali žrtve grijeha bludnosti i preljuba, a nisu sa svoje strane poduzeli &scaron;to je potrebno da bih im dragi Bog oprostio grijehe i izliječio njihove rane. Ovom prilikom neću nabrajati jo&scaron; i druge razloge konflikata i problema u braku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3.</strong> Postotak zaraženih nekom od spolno prenosivih bolesti je također tako visok kao nikada ranije, čak dok jo&scaron; nije bilo medicine i antibiotika, uglavnom zbog grijeha predbračnih i izvanbračnih seksualnih odnosa i prijevare da je prezervativ za&scaron;tita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko nikada neće otkriti prezervatv koji čuva od grijeha, a preko toga sredstva ipak se prenose bolesti. Nema zemlje na svijetu gdje su reklamom prezervativa zaustavili ili smanjili postotak zaraženih spolnim bolestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak se i ljubljenjem prenosi većina zaraznih, pa i smrtonosnih bolesti, naročito u nekim fazama bolesti. Zbog toga ne bismo u restoranu htjeli koristiti tuđu čačkalicu za zube, niti jesti i piti iz prljavog pribora od biv&scaron;ih gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4.</strong> Postotak neplodnih bračnih parova je visok kao nikada ranije. Kod žena je do toga često do&scaron;lo radi upala i priraslica nakon ubijanja nerođenog djeteta, a i kod mu&scaron;karaca i žena sve če&scaron;će zbog spolno prenosivih bolesti koje se prenose i preko prezervativa. &Scaron;tetno djeluju jo&scaron; i pu&scaron;enje, alkoholizam, droga, nedostatak sna i neka prehrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5.</strong> Postotak žena koje obole od raka prsa je visok kao nikada ranije zbog toga &scaron;to u prosjeku ulaze u brak i počinju rađati kasnije nego prije, zbog izvedenog pobačaja i zbog hormona protiv rađanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek pri koncu prve trudnoće oko 85 % žlijezda dojke dođe u zrelu fazu iz koje ne mogu prijeći u stanice raka. Svakom novom trudnoćom, postotak preostalih nezrelih, potencijalno opasnih stanica, se smanjuje. Prekidom trudnoće, žlijezde koje su se umnažale, da bi poslije poroda mogle proizvoditi mlijeko, ostanu u nezreloj fazi. Osim toga, antibaby pilule i slična sredstva imaju kancerogeno djelovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo 10 % raka prsa se događa zbog genetske predispozicije (BRCA antigen).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6.</strong> Postotak žena koje obole od raka maternice je tako visok, kao nikada ranije, zbog &scaron;irenja zaraze Humaim Papiloma Virusom (HPV). Ovaj virus se preko prezervativa prenosi jednako kao i bez njega. Mogu se zaraziti i oboljeti i cijepljene osobe. Previ&scaron;e bi uzelo prostora da ovom prilikom nabrajam brojne negativnosti kampanja tzv. HPV vakcinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7.</strong> Najče&scaron;ći način kako čovjek u na&scaron;im zemljama umire je ubojstvo prije poroda.</p> <p>Najvrednije stvorenje čitavog svemira u najmanjoj količini materije je tek začeti čovjek, koji već tada od Boga dobiva besmrtnu du&scaron;u. Ne smije ga se ubijati niti tada, niti kasnije. Tijelo tek začetog djeteta sadrži otprilike deset na četrnaestu (1014) atoma, veliko je 0,1 do 0,15 mm, a te&scaron;ko oko 0,004 mg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrag ne može nauditi Bogu, ali želi uni&scaron;titi najdragocjenije Božje stvorenje cijelog svemira - čovjeka. Ne samo &scaron;to želi da se izvode ubojstva, nego želi, da preko raznih grijeha, izumre čovječanstvo. Tako su već brojni narodi do&scaron;li pred porod biolo&scaron;kog i&scaron;čeznuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji preziru najdragocjenije Božje stvorenje u najmanjoj količini materije, tek začetog ili već starijeg čovjeka, u bilo kojoj fazi života, koji preziru i bilo koje druge Božje darove, time pokazuju i prezir prema Bogu koji je i nas stvorio. Tako pokazuju i neodgovornost za sebe i za svoju budućnost ne samo na zemlji, nego i za vječnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to bi narod rekao, da se pojavi neki čovjek, koji kaže da mu pijev slavuja ide na živce i počne u cijeloj državi uni&scaron;tavati malene slavuje koji se u gnijezdima jo&scaron; nisu izlegli?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako bi netko smatrao da je nerođeni čovjek manje vrijedan nego životinja koja se jo&scaron; nije izlegla ili okotila, to bi značilo da je poremećen. Dru&scaron;tvo s takvim stavovima bi bilo bolesno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nejče&scaron;ći načini ubojstava nerođene djece danas su u periodu između začeća i usađivanja u maternicu, &scaron;to u normalnim uvjetima dolazi između petog i sedmog dana nakon začeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema mojoj procjeni, u Hrvatskoj i zemljama koje ju okružuju, u posljednjih 20 - 30 godina je ubijeno vjerojatno vi&scaron;e nerođene djece koja su začeta ali se jo&scaron; nisu usadila u maternicu, nego &scaron;to je u cijeloj povijesti čovječanstva, na ovim prostorima poginulo ljudi u svim ratovima zajedno. To se je dogodilo a da netko na to nije "niti okom trepnuo" ili nije niti uočio &scaron;to se zbiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenut ću najče&scaron;će načine kako su ugroženi životi upravo te djece</p> <p>a) Do začeća i automatskog ubojstvenog učinka, preko sprečavanja usađivanja u maternicu, vrlo često dolazi uz sve vrste tzv. "kontracepcijskih" tableta, uz hormonske flastere, implantate i sva hormonska i antihormonska postkoitalna sredstva. Na isti način, ubojstveno djeluju i sve vrste spirala, bez obzira na vrstu. Dijete kod svih tih sredstava pogine najče&scaron;će dok žena koja to upotrebljava, obično niti ne primijeti da je bila trudna, jer joj menstruacija niti ne izostane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva ova sredstva jako &scaron;tete i zdravlju onih koji ih uzimaju. Nekoje žene zbog toga i umiru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>b) Čuje se da masovno ubijaju djecu i prilikom raznih postupaka vezanih za &bdquo;oplodnju u epruveti&ldquo;.</p> <p>Čak i oni koji izvode takve grijehe, priznaju da se rodi manje od 5 % djece začete u epruveti. Gdje su ostala? Čak i od one djece koju poku&scaron;avaju usaditi u maternicu, većina pogine zbog neprirodnih uvjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojevremeno sam na Hrvatskom katoličkom radiju, slu&scaron;ao emisiju protiv umjetnih oplodnji. Tada sam čuo da samo u jednoj zagrebačkoj klinici, u frižideru ima 18 tisuća žive, smrznute djece, koja su im preostala nakon umjetnih oplodnji. A sada čujem da ih tamo ima već preko 20 tisuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubili su jo&scaron; vi&scaron;e tako začete djece nego &scaron;to ih je sada po frižiderima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A koliko je ubijene ili ugrožene takve djece jo&scaron; i u okolnim zemljama?</p> <p>&nbsp;</p> <p>c) Mnoga djeca, sitna kao točkice, umiru jer se ne uspijevaju usaditi maternicu, jo&scaron; i zbog upale njene sluznice &ndash; endometritisa.</p> <p>Endometritisi nisu uvijek gnojenja s visokom temperaturom. Ima i tihih infekcija. Često je upala maternice povezana jo&scaron; i s upalama jajovoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do toga može doći zbog zaraza virusima, bakterijama i gljivicama, a ima i mije&scaron;anih infekcija. Sve ove zaraze se prenose i preko grje&scaron;nog sredstva prezervativa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obično se ne pojavi izostanak menstruacije, pa žena niti ne primijeti da je bila trudna, iako je zapravo bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoja žena misli da živi u neplodnom braku, a zapravo često zanese, ali dijete zbog upaljene sluznice maternice umire i ona trudnoću ne primjeti. Ovdje se radio o vezi između grijeha na seksualnom planu preko kojeg je do&scaron;lo do zaraza, sa smrću djeteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada se dijete ipak usadi u maternicu, unatoč zaraze, ali umire kasnije, kada već žena zna da je trudna, pa misli da se radi o &bdquo;spontanom&ldquo; pobačaju. Čak se možda nitko od ginekologa kojima se obraćala nije sjetio testiranja, pa ostaje zaražena i gubi vrijeme za odgovarajuće liječenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je da se osobe, koje su imale predbračne ili izvanbračne seksualne kontakte, trebaju istestirati na brojne bolesti. Međutim, ne smije se testirati na grije&scaron;an način. Uvijek postoji rje&scaron;enje bez grijeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>d) U početku trudnoće žena jo&scaron; na sebi ne primjećuje znakove da pod njenim srcem već živi sin ili kćerkica. Pogotovo je to slučaj u periodu od začeća pa do izostanka menstruacije. Ipak, moramo čuvati, odnosno po&scaron;tivati živote i zdravlje i one djece koja su jo&scaron; "skrivena".</p> <p>Jasno je da se ne smije odstranjivati maternicu ako dolazi u obzir da je u njoj živo dijete. Postoji čitav niz drugih procedura, prije čijeg izvođenja treba biti siguran da u tijelu žene ne postoji živo dijete, da ga se ne bi ubilo niti povrijedilo. Za usporedbu, može se reći da se ne smije ru&scaron;iti kuću dok dolazi u obzir da je u njoj netko živ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne smije se ubijati niti bolesne.</strong></p> <p>Ako se dijete zbog spirala, hormona ili antihormona protiv rađanja ili zbog bilo kojih drugih razloga ne uspije usaditi, pa umre, postavlja se pitanje &scaron;to se događa s njegovim mrtvim tijelom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teoretski postoje samo dvije mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili čeka da sa slijedećom menstruacijom napusti tijelo majke, ili, &scaron;to mi izgleda vjerojatnije, tijelo žene, u području maternice, resorbira tijelo mrtvog djeteta koje tada ima već najvjerojatnije preko 100 stanica. Tada sadrži deset na &scaron;esnaestu ( 1016) ili vi&scaron;e atoma. Opisno, to je deset milijuna puta po milijardu atoma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je jako veliki broj atoma tijela djeteta koji se raziđu po organizmnju njegove majke, a neki od njih vjerojatno ostanu u majčinom tijelu cijeli njen život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Resorpcija tijela djeteta podsjeća me na svojevrsno ljudožderstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi Bog - Stvoritelj je predvidio povezanost seksualnog života s brakom i povezanost bračnog odnosa sa začećem. Ove povezanosti se ne smije naru&scaron;avati, jer bi to bio grijeh. Naru&scaron;avaju se predbračnim i izvanbračnim seksualnim životom, poku&scaron;ajima pogre&scaron;nih definicija braka, sprečavanjem začeća bračnom odnosu preko grijeha kontracepcije i sterilizacije, odnosno začećem djece bez bračnog odnosa preko grijeha umjetnih oplodnji (umjetna inseminacija, izvantjelesna oplodnja (&bdquo;epruveta&ldquo;), razne tehnike genetskog inžinjeringa, kloniranje i sl.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>To znači da se ne smije provoditi seksualne odnose, niti ono &scaron;to bi moglo izazivati seksualno uzbuđenje prije niti izvan braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je za cijeli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba voditi računa da sve bude u čistoći, bez grijeha i u na&scaron;im mislima, riječima, pogledima, pona&scaron;anju i odijevanju. Moramo izbjegavati ružna mjesta i napasne situacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog predbračnog i izvanbračnog seksualnog života, gube se moralne, psiholo&scaron;ke i biolo&scaron;ke predispozicije za uspje&scaron;an brak, razvijaju se negativni stavovi prema braku, djeci i Božjem daru plodnosti, a &scaron;ire se i brojne bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne smije se sudjelovati u grijesima kontracepcije, sterilizacije, umjetnih oplodnji, ubijanja, pa niti u drugim grijesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju opravdanih razloga izbjegavanja začeća, prihvaća se suzdržanost u plodne dane. Plodno i neplodno vrijeme se danas može jednostavno i pouzdano otkriti čak i u nepravilnim ciklusima uz pomoć prirodne Billingsove ili simpto-termičke metode. To nije kontracepcija, nego oblik posta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8.</strong> U nekim zemljama počeli su ubijati starce, bolesne i nemoćne jo&scaron; i aktivnom i pasivnom eutanazijom. Nemojmo to dopustiti! Onaj tko bi na to pristao, počinio bi te&scaron;ki grijeh. A &scaron;to bi bilo s du&scaron;om čovjeka koji bi na to pristao, na sve vijeke, poslije smrti?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak izmi&scaron;ljaju i nepravilne definicije smrti, pa progla&scaron;avaju mrtvima i one koji su jo&scaron; živi, s ciljem da se vi&scaron;e oko njih ne trude ili da im &scaron;to prije povade organe za transplantaciiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9.</strong> U svijetu je mno&scaron;tvo ratova. I tu se očituju poku&scaron;aji obezvrjeđivanja života ljudi i onoga &scaron;to su cijeli život stjecali. Nažalost, ratovi su bili i na ovim prostorima. Ne dopustimo da se to ikada opet ponovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10.</strong> Vi&scaron;e ljudi umire nego &scaron;to se rađa. Do toga je najče&scaron;će do&scaron;lo zbog grijeha kontracepcije, sterilizacije, ubijanja nerođenih, izbjegavanja braka, česte neplodnosti i zbog toga &scaron;to sile zla inficiraju jedan broj ljudi pogre&scaron;nim stavovima preko sistematskih i agresivnih programa koje izvode protiv Božje zamisli o čovjeku kroz tzv. medicinu, &scaron;kolstvo, javna glasila, lo&scaron;e državno zakonodavstvo, socijalne službe, razne udruge itd. A gdje je budućnost bilo kojega naroda ako se stanje ne popravi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravlje naroda u najvećoj mjeri ovisi o prosječnoj starosti. Ako je narod prosječno mlađi, on je zdraviji. Najskupljom medicinom ne može se starce od 90 ili 100 godina izliječiti tako da budu zdravi onako kao &scaron;to su prosječno zdravi 17-godi&scaron;njaci u zemlji u kojoj niti nema medicine. A prosjek starosti stanovni&scaron;tva u najvećoj mjeri ovisi o broju djece koju žena u dotičnoj državi ili sredini rađa. &Scaron;to god se vi&scaron;e djece rađa, to je prosječna starost mlađa. A broj djece koju žena rodi, u velikoj mjeri ovisi o snazi njene vjere u Boga. Ako je vjera u Boga veća, postoji veća motiviranost za ljubav i žrtvu prema djeci, a veća je i vjerojatnost da će ih se bolje i odgojiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno oni koji u Boga vjeruju, koji žive u skladu s Božjim zapovijedima, od Boga traže i od Boga dobijaju ono &scaron;to im je potrebno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>11.</strong> Sile zla na međunarodnom planu i u zemljama žrtvama toliko &scaron;iroko i snažno djeluju protiv Božje zamisli o čovjeku, kao &scaron;to vjerojatno nije bilo nikada u povijesti čovječanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za plakati je kada se vidi kako je strahovito propala medicina, kada i u njoj ima jadnika koji se zavaravaju da mogu biti pametnijima od dragoga Boga, preziru Božji plan o čovjeku, živote i dostojanstvo ljudi, te izvode i promiču brojne grijehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slični su problemi i u sistemu obrazovanja, gdje sve vi&scaron;e napadaju prave vrijednosti, promiču grijehe bludnosti i grijehe protiv rađanja, te na razne načine uporno, već od osnovne &scaron;kole pa nadalje, poku&scaron;avaju na&scaron;oj djeci nametati odgoj protiv Božjih zapovijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moglo bi se dugo nabrajati i krivice brojnih drugih profesija koje rade s narodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želim da to &scaron;to sam nabrojio pomogne da bi se pokajali i prestali grije&scaron;iti oni koji su do sada bili uključeni u izvođenje ovih ili bilo kojih drugih zala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je da su mnogi pogre&scaron;no mislili da je dovoljno imati neki tračak vjere u svojoj du&scaron;i, a da nije jako važno kako se pona&scaron;amo u privatnom ili obiteljskom životu, na radnom ili bilo kojem drugom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U stvarnosti mnogi ipak nisu po&scaron;tivali dragoga Boga i Njegovu zamisao o čvojeku, imali su mržnu ili hladnoću srca prema drugom čovjeku, pa i prema samom sebi. Da su do sebe držali, trudili bi se živjeti tako da dođu u nebo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba pomoći ljudima odreći se vraga i svakoga zla, te se svim srcem i svom du&scaron;om opredijeliti za dragoga Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se trudimo spasiti du&scaron;u za vječni život u radosti neba, bit će nam bolje živjeti i na zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, unatoč brojnih, ozbiljnih problema, trebamo biti svjesni da je dragi Bog jači od svega zla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi Bog nije samo svorio svakoga od nas pa onda nekuda daleko oti&scaron;ao. On je i dalje uz nas, želi nam sreću i spas. Bogu je žao čovjeka koji pati. Zato je poslao svoga Jedinorođenoga Sina Isusa Krista da spasi grje&scaron;nika, da nas pouči kako se smije a kako se ne smije živjeti. Isus Krist je osnovao Crkvu i Svete Sakramente koji nas povezju s Bogom, pomažu u ostvarenju Njegovog plana za svakoga od nas, te nakon smrti, dolasku Njemu u zagrljaj u vječni život na Nebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebamo po&scaron;tivati i voljeti svakoga čovjeka. Svakom čovjeku je isti Bog dao du&scaron;u i voli ga. Ako ja ne volim bilo kojega čovjeka, to znači da ne pokazujem dovoljno ljubavi i po&scaron;tivanja prema Onome tko je stvorio i njega i mene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A istovremeno imamo i pravo i dužnost protiviti se zlu kojega bilo tko radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo se dragome Bogu da uvijek uočavamo i ispunjavamo ono &scaron;to On od nas očekuje za spas du&scaron;a, ugroženih života, moralnih, bračnih i obiteljskih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka nam u tome pomogne zagovor Blažene Djevice Marije, koja se, kao trudnica 1531. god. ukazala u selu Guadalupe, sv. Juanu Diegu. Uputimo joj iskrenu molitvu kojoj je prije par godina dao imprimatur rimokatolički biskup msgr. Jacek Pyl:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majko Božja Gvadalupska, za&scaron;titnice začetog života, pod svojim si Srcem nosila na&scaron;ega Spasitelja Isusa Krista. Neka Njega, izvora života i ljubavi, zauvijek slavi na&scaron; narod i cijeli svijet!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomozi nam uvijek prihvaćati i hrabro navije&scaron;tati Božju zamisao o predbračnoj čistoći, daru plodnosti, braku, obitelji, začeću djece i njihovom odgoju. Izmoli nam kod Svoga Sina milost po&scaron;tivati i spa&scaron;avati život svakog čovjeka, od trenutka začeća do prirodne smrti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sačuvaj nas od ubojstva nerođenog djeteta, eutanazije, kontracepcije, sterilizacije, umjetne oplodnje i drugih grijeha!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;titi nas od napasnika koji vrebaju s tolikih mjesta. Marijo, zaogrni nas i na&scaron;u djecu svojim pla&scaron;tem! Amen</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imprimatur: Jacek Pyl OMI, pomoćni biskup Odesko - Simferopoljski</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majko Božja Gvadalupska, za&scaron;titnice začetog života, pod svojim si Srcem nosila na&scaron;ega Spasitelja Isusa Krista. Neka Njega, izvora života i ljubavi, zauvijek slavi na&scaron; narod i cijeli svijet!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomozi nam uvijek prihvaćati i hrabro navije&scaron;tati Božju zamisao o predbračnoj čistoći, daru plodnosti, braku, obitelji, začeću djece i njihovom odgoju. Izmoli nam kod Svoga Sina milost po&scaron;tivati i spa&scaron;avati život svakog čovjeka, od trenutka začeća do prirodne smrti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sačuvaj nas od ubojstva nerođenog djeteta, eutanazije, kontracepcije, sterilizacije, umjetne oplodnje i drugih grijeha!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;titi nas od napasnika koji vrebaju s tolikih mjesta. Marijo, zaogrni nas i na&scaron;u djecu svojim pla&scaron;tem!</p> <p><strong>Amen</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-21-ps2.jpgSarajevo, jedini glavni grad koji je etnički očišćen, riješio bi se i Milovića... http://grude.com/clanak/?i=6306463064Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 22:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-milovic_suljagic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok je Hrvat koji ne slijedi logiku promišljanja ”građanskog Sarajeva” na čelu jedne redakcije, FTV odbija suradnju s BHRT-om. <p style="text-align: left;"><strong>&nbsp;</strong></p> <ol> <li>Tvrtko Milović nije podoban za urednika dokumentarnog programa BHT-a</li> <li>Tvrtko Milović vrijeđa djecu žrtve rata</li> <li>Tvrtko Milović koristi govor mržnje</li> <li>Tvrtko Milović poziva na etničku segregaciju i izolaciju osoba ne temelju njihove etničke pripadnosti</li> <li>Dok je Tvrtko Milović na čelu dokumentarnog programa BHRT-a FTV suspendira suradnju s Redakcijom dokumentarnog programa</li> <li>Imenovanjem Tvrtka Milovića je (moguće) započela operacija etničke podjele Javnog radio-televizijskoga servisa u BiH</li> <li>HDZ i SBB žele nametnuti prinudnu upravu nad FTV koja bi provela zahtjeve HDZ-a za njenu etničku podjelu&rdquo;<br /><br /><br /><br /></li> </ol> <p>Sve ovo je navedeno u tekstu u kojem&nbsp; se BHRT obavje&scaron;tava o suspenziji suradnje FTV-a sa Redakcijom dokumentarnog programa BHRT-a, a zbog imenovanja Tvrtka Milovića na poziciju urednika Dokumentarnog programa BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>____________<strong>pi&scaron;e: Sanja Vlaisavljević I Poskok.info</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čini se da je javno i medijsko &nbsp;negodovanje u vezi s Tvrtkom Milovićem počelo jo&scaron; od njegove kandidature za direktora BHRT-a. Za&scaron;to? Zato &scaron;to je Milović javno zagovarao politiku jednakopravnosti Hrvata u političkom, javnom i medijskom životu BiH. To je procijenjeno kao djelovanje koje ima za cilj podjelu BiH. Kakvu? Na etničkoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krenimo redom analizirati ponuđene argumente FTV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li><em>&ldquo;Tvrtko Milović nije podoban za urednika dokumentarnog programa BHT-a</em>.&rdquo;<br /><br /></li> </ol> <p>Za&scaron;to? Zato &scaron;to nije asimilirani sarajevski Hrvat. Novinar jeste. S mnogo vi&scaron;e novinarskog iskustva nego najveći broj urednika informativne emisije Dnevnik na FTV. Direktor FTV-a je postavljen na tu poziciju s 31 godinom, a Milović na uredničku s 32 imajući iskustvo obna&scaron;anja rukovodnih pozicija, dok direktor FTV to nije imao kada je postavljen na direktorsku funkciju.</p> <p>Tvrtko Milović dolazi iz Kiseljaka. Na čelu je portala Dnevnik.ba. Glasno zagovara jednakopravan položaj Hrvata u BiH. Ne znam je li, ali evo prihvatimo da jeste, blizak HDZ-u BiH. To nikako ne može umanjiti njegovu profesionalnu vrijednost. Milović, jednostavno, pristaje uz politiku koju formalno podržava najveći broj Hrvata u BiH. Dovoljan je uvid u broj glasova koji dolaze iz većinski hrvatskih županija u usporedbi s ukupnim brojem Hrvata u BiH i rezultat je jasan. HDZ ima najveće povjerenje hrvatskog naroda u BiH. Za&scaron;to bi Tvrtko Milović bio obezvrijeđen zbog svoje političke orijentacije? I to s onih adresa koje imaju jasnu političku orijentaciju. &nbsp;Ne tako davno na uredničkoj&nbsp;poziciji FTV-a je bio urednik i kandidat za člana predsjedni&scaron;tva BiH iz reda bo&scaron;njačkog naroda. Za&scaron;to bi Milovićeva politička orijentacija imala manju vrijednost od onih koji ga javno obezvređuju, a da se to ne obja&scaron;njava politikanstvom</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; &nbsp; 2. &ldquo;Tvrtko Milović vrijeđa djecu žrtve rata.&rdquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je, reklo bi se, ključni argument protiv Tvrtka Milovića. Bilo bi svirepo i monstruozno da bilo tko problematizira tragediju koja se dogodila djeci u Sarajevu tijekom rata. Bilo kojoj djeci. Bilo gdje. Međutim da li je Milović vrijeđao djecu žrtve rata? Milović je naveo različite brojeve koji govore o ubijenoj djeci koji se mijenjao kroz godine, uz konstataciju &bdquo;jadna djeca&ldquo;. No za&scaron;to je trebalo da Milovićev status s njegovog Twitter profila postane ubojito i, reklo bi se, nepobjedivo oružje za dokazivanje njegove nepodobnosti za funkciju urednika dokumentarnog programa BHRT-a? Milović nije relativizirao broj ubijene djece nego pukim navođenjem ukazao na očevidno relativiziranje. Da je jednom jedinom riječju Milović upotrijebio govor mržnje, trebalo bi ga o&scaron;tro i javno osuditi. Nažalost nije, ali su zato nesretna, ubijena djeca i njihove obitelji poslužili u prljavoj kampanji protiv njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; &nbsp;3.&rdquo;Tvrtko Milović koristi govor mržnje</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao novinar, Milović bi morao dobro znati da je govor mržnje kažnjiv i da ga ne smije koristiti u javnom niti bilo kojem drugom prostoru. Međutim, osim fraze da koristi govor mržnje nigdje nije&nbsp;naveden takav primjer Milovićevog govora u medijskom, javnom ili prostoru dru&scaron;tvenih mreža. Nije li onda govor mržnje, zapravo, podmetati drugome javno govor mržnje? Zaboraviti ne smijemo da je eklatantan govor mržnje dolazio upravo od voditelja FTV-ovog političkog magazina koji je prije nekoliko godina na odstrel stavljao sve one koje je SDP vidio kao svoje protivnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 4.&rdquo;Tvrtko Milović poziva na etničku segregaciju i izolaciju osoba ne temelju njihove etničke pripadnosti</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova tvrdnja se izvlači iz njegove izjave za Hrvatski medijski servis u kojem govori da &bdquo;korisnicima bh. putovnica&ldquo; treba uvesti vize. Analitičari ove Milovićeve rečenice i ne htijući iznose na vidjelo jedan drugi dru&scaron;tveni fenomen kada žele istaći građanski karakter BiH. Navode oni: &bdquo;S obzirom na to da većina bh. Hrvata ima hrvatske, a Srba srpske paso&scaron;e, jasno je da Milović ovakvim zahtjevom zapravo zagovara fizičku izolaciju bo&scaron;njačkog naroda od ostatka Evrope.&ldquo; Da li nam to interpretatori sintagme &bdquo;korisnici bh. putovnica&ldquo; glasno poručuju da misliti BiH znači zapravo mislite Bo&scaron;njake. Ako se pod korisnicima bh. putovnica misli isključivo na Bo&scaron;njake, onda je jasna i poruka da za Hrvata koji dolazi s teritorija s većinskim hrvatskim stanovni&scaron;tvom nema mjesta na BHRT jer je BHRT, slijedom interpretacije o korisnicima bh. putovnica, zapravo bo&scaron;njačka. I jo&scaron; se jedna Milovićeva misao u vezi s ovim navodi kao argument protiv njega: &bdquo;Suverena država sebi ne može dozvoliti da ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine&ldquo;. Ne bi li svaki&nbsp;po&scaron;ten građanin trebao zagovarati da ubojice i zločinci, odakle god da su i kojem god narodu pripadaju, trebaju biti dovedeni pred lice pravde. Uistinu, ubojice hrvatskih građana odakle god da su, kojem god narodu da pripadaju, trebaju biti osuđeni, ba&scaron; kao i ubojice drugih naroda. Ako bi slijedili ovakvu logiku analize Milovićevih rečenica do&scaron;li bi do tvrdnje da su &nbsp;&bdquo;Bo&scaron;njaci ubojice Hrvata&ldquo;, &scaron;to je potpuna besmislica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 5. &ldquo;Dok je Tvrtko Milović na čelu dokumentarnog programa BHRT-a FTV suspendira suradnju s Redakcijom dokumentarnog programa.&rdquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, dok je Hrvat koji ne slijedi logiku promi&scaron;ljanja &rdquo;građanskog Sarajeva&rdquo; na čelu jedne redakcije, FTV odbija suradnju s BHRT-om. To znači da na BHRT nisu dobrodo&scaron;li svi oni koji se zalažu za jednakopravnost Srba i Hrvata, ali ne deklarativnu nego zbiljsku. Dakle, jednakopravnost koja uključuje njegovanje jezika i kulture hrvatskog i srpskog naroda podjednako kao i opću informiranost koja korespondira sa pogledima na dru&scaron;tvenu zbilju kako je tumače građani koji nisu asimilirani u takozvanu građansku kulturu glavnog grada BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 6.&rdquo;Imenovanjem Tvrtka Milovića je (moguće) započela operacija etničke podjele Javnog radio-televizijskoga servisa u BiH</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni servis nužno mora biti ustrojen po&scaron;tujući etničku podijeljenost BiH kao njenu datost. &bdquo;Podjela&ldquo; javnog servisa BiH nije napad na nacionalno biće BiH nego je upravo alatka koja drži javni servis,&nbsp;pa tako i BiH, na okupu kao cjelinu sastavljenu od najmanje tri različite i odvojene komponente. Negirati podijeljenost&nbsp; BiH na tri konstitutivna naroda znači negirati ustav BiH, a to je protudržavno djelovanje. Javni servis po definiciji mora biti etnički &bdquo;podijeljen&ldquo; jer je tako ustrojena BiH. I samo onda kada se ta podijeljenost prihvati kao datost može se govoriti o opstanku kako javnog servisa BiH tako i BiH, a to nikako ne znači uru&scaron;avanje BiH nego čuvanje BiH kao cjelovite države u kojoj svi građani po&scaron;tuju njen ustav a ne samo neki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 7. &ldquo;HDZ I SBB žele nametnuti prinudnu upravu nad FTV, koja bi provela zahtjeve HDZ-a za njenu etničku podjelu</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo direktnog politiziranja sa FTV. Dakle, potpisnici suspenzije suradnje s BHRT-om prstom upiru na dvije političke partije koje očigledno imaju platforme koje su u suprotnosti sa političkim djelovanjem aktualnog menadžmenta FTV-a. To implicira da FTV ima neke druge političke partije čije platforme djelovanja podupire. Istina je i tome smo svjedočili kroz uređivanje informativnih emisija u kojim smo slu&scaron;ali direktive Zlatka Lagumdžije. Dakle, takvo političko uređivanje informativnih emisija na FTV su građani, koji plaćaju RTV pretplatu a ne slijede politiku SDP-a, bili prisiljeni trpjeti. No, o tome ni riječi u javnom i medijskom prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I konačno, skandalozno odbijanje suradnje FTV-a s BHRT-om podsjeća na ujdurmu nekih sarajevskih intelektualaca i javnih djelatnika protiv imenovanja Ivana &Scaron;u&scaron;njara u diplomatsku službu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, i &Scaron;u&scaron;njar i Milović su intelektualci koji žive u BiH, koji BiH tretiraju kao zajednicu sastavljenu od samosvjesnih i ravnopravnih naroda. Svaki narod ima i mora imati zajamčenu slobodu političkog izražavanja koju pokazuje glasovanjem kroz opće i lokalne izboru čime svoju volju prenosi na legitimno izabrane političke predstavnike. Građanska i politička prava mora imati i Tvrtko Milović kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda, a njegova sloboda izražavanja i pravo na kritičku misao moraju biti neupitni ba&scaron; kao &scaron;to neupitnom i zajamčenom mora biti delikatno posredujuća uloga javnih rtv-servisa u vi&scaron;enacionalnoj političkoj zajednici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-milovic_suljagic.jpgPAVKOVIĆ: Hrvati u BiH nestat će za 27 godina budu li odlazili kao lanihttp://grude.com/clanak/?i=6266062660Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-egzodus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vi stariji sjećate se 1991. godine. Nije to tako davno bilo. Prošlo je svega 27 godina. Kada bi se broj katolika smanjivao kao prošle godine, onda bi se iz BiH upravo za toliko razdoblje svi iselili. <p>&nbsp;</p> <p>To nisu katastrofična predviđanja, već surova procjena koja se temelji na neslužbenom popisu koji su prije mjesec i pol proveli svećenici tijekom blagoslova kuća. Prema njemu, u BiH živi 376.591 katolik.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e:Jozo Pavković/Večernji list&nbsp;</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinu dana ranije bilo ih je vi&scaron;e za 13.650. Svećenici su, dakako, popisivali samo katolike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga se temeljem tog popisa ne može precizno tvrditi koliko u BiH ima Hrvata. Jer među njima je značajan postotak ateista, kao &scaron;to i među katolicima ima onih koji nisu Hrvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, ono &scaron;to je evidentno je činjenica da je od početka rata do danas polovina jednoga naroda protjerana, iseljena, poubijana, umrla... Hrvata je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 760 tisuća, a 2013. taj broj je pao na 545 tisuća. Sada&scaron;nji broj čini se jo&scaron; dramatičnijim kada se zna u kakvom ambijentu žive preostali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Politički odnos prema Hrvatima je nepodno&scaron;ljiv. Razvla&scaron;ćuje ih se, optužuje, progoni. U takvom ozračju, uz ekonomske i socijalne razloge, sve je duža kolona onih koji su na putu za odlazak. Politički predstavnici drugih naroda neskriveno prave strategije kako broj Hrvata jo&scaron; smanjiti. Nitko iz međunarodne zajednice to ne doživljava kao zločinački pothvat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi hrvatski predstavnici, od političara, svećenika, gospodarstvenika, do novinara i drugih javnih djelatnika, snose odgovornost za vlastitu poziciju. Međusobnim svađama i optužbama (ne)svjesno su motivirali odlazak svojih birača, radnika, čitatelja, svoga stada... Za egzodus Hrvata. Hrvati u BiH te&scaron;ko od Hrvatske mogu očekivati pomoć u demografiji kada i sama ima isti problem. Nema prave strategije, zbog čega je državni tajnik javno podnio ostavku. I RH bi u sljedećih deset godina mogla ostati bez stotinu tisuća ljudi. Dakako, i druge narode u BiH muči isti problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se kako će BiH za desetljeće napustiti pola milijuna stanovnika. Iseljavanje Hrvata, nažalost, nije uzdrmalo politički sustav u BiH. I to je dokaz kako se mirnodopski egzodus uklapa u projekcije onih koji žele ovu državu bez njih. Hrvati kao narod moraju imati strategiju &ldquo;samoobrane&rdquo;. Bespomoćnim &scaron;irenjem ruku samo potiču na odlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom te&scaron;kih stoljeća, mnogo težih od ovoga doba, Hrvati su opstali u Bosni i Hercegovini. Sada ih olako odvlači sirenski zov zapada.</p> <p>Zato na&scaron;em novom stanovniku, jučer rođenom u bolnici u Mostaru, želimo da odrasta u moderno uređenoj i mirnoj BiH. Bila bi katastrofa za Europu, za svijet kada bi on kao 27-godi&scaron;njak bio zadnji Hrvat koji bi ugasio svjetlo u balkanskoj krčmi. Nadajmo se da će te 2045. on biti milijunti Hrvat u državi koja ima pet milijuna stanovnika. To će značiti i da je BiH kao država uspjela, ostala i opstala.</p> <p>I Hrvati u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-egzodus.jpgIVO LUČIĆ: Tko sprema 'Askere' za novi rat u Bosni i Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=6238762387Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2018 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-16-bakirasker.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zna li Bakir Izetbegović “tko je svaki put na Balkanu počeo konflikt”? Evo povijesnih činjenica: Muslimani iz BiH vodili su 241 bitku protiv kršćanskih naroda, i to 67 protiv Hrvata.<p><br />Načinom svojstvenim nedarovitom i nezrelom političaru li&scaron;enom osjećaja za obzir, mjeru i odgovornost, zaprijetio je Bakir Izetbegović usred Zagreba Hrvatima u Bosni i Hercegovini &ldquo;konfliktom i ratom&rdquo;, pi&scaron;e u svom komentaru za <a title="Globus" href="https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-komentari/za-globus-pise-ivo-lucic-tko-sprema-askere-za-novi-rat-u-bosni-i-hercegovini/7038592/" target="_blank">Globus</a> Ivo Lučić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to u nedjelju 4. veljače 2018. na Prvom programu Hrvatske televizije. Ipak, ostavio je on velikodu&scaron;no i mogućnost da &ldquo;konflikt i rat&rdquo; izbjegnu. Trebaju se odreći zahtjeva za &ldquo;trećim entitetom&rdquo;, a bilo bi jo&scaron; bolje i sigurnije ako bi se odrekli i svih nacionalnih prava i identiteta. Tada rata s Hrvatima sigurno ne bi bilo, jer ne bi bilo ni Hrvata. Objasnio je Izetbegović da je zahtjev za &ldquo;trećim entitetom&rdquo; sredstvo pritiska na Bo&scaron;njake te da nije moguće &ldquo;izvući liniju&rdquo; odnosno uspostaviti granicu entiteta jer to nije bilo moguće ni 1993. tijekom hrvatsko-bo&scaron;njačkog rata. Na primjedbu voditelja emisije kako ovda&scaron;njim političarima zbog nedavnih tragičnih iskustava nije ba&scaron; primjereno zazivati rat gost je odgovorio: &ldquo;Sigurno konflikt neće početi Bakir Izetbegović niti Bo&scaron;njaci. Zna se ko je svaki put na Balkanu počeo konflikt.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao dodatnu argumentaciju protiv &ldquo;trećeg entiteta&rdquo; upotrijebio je tvrdnju po kojoj 60 posto Hrvata živi izmije&scaron;ano s Bo&scaron;njacima. To je rekao kao da su ti ljudi neka vrsta talaca, &scaron;to je inače postao uobičajeno stajali&scaron;te bo&scaron;njačkih nacionalista i bosanskih unitarista. Podsjetio je i na &ldquo;udruženi zločinački pothvat&rdquo;, &ldquo;ru&scaron;enje Hercegovine i stotina džamija&rdquo;, &ldquo;konclogore za Bo&scaron;njake&rdquo; i slične &ndash; &scaron;to poznate, &scaron;to do neprepoznavanja uveličane ili izmi&scaron;ljene događaje iz spomenutog rata. Postavio je i jedno retoričko pitanje: &ldquo;Kako to misle sada uraditi s olovkom kada 1993. to nisu uspjeli s HVO-om?&rdquo; Doista, kako Hrvati misle &ldquo;s olovkom&rdquo; odnosno demokratskim političkim sredstvima ostvariti ravnopravnost i izboriti se za prava koja su im inače zagarantirana mirovnim sporazumima odnosno ustavima Federacije BiH i BiH? Upravo ona prava koja su uspjeli osigurati 1993. odnosno od 1990. do 1995. s HVO-om, a koja su im kasnije oduzeta odlukama &ldquo;visokih predstavnika&rdquo; odnosno korumpiranih službenika &ldquo;međunarodne zajednice&rdquo;. Te&scaron;ko će to &ldquo;olovkom&rdquo; osigurati kada na bo&scaron;njačkoj strani imaju Bakira Izetbegovića i slične političare koji ne mare za ustave, zakone i demokratske procese, a kod svoga naroda grade osjećaj infantilnosti, nedužnosti i viktimizacije po kojem su oni isključivo nevine žrtve, a drugi su isključivo zločinci. Dok uveličava bo&scaron;njačke žrtve i hrvatske zločine, Izetbegović negira ili pre&scaron;ućuje hrvatske žrtve i bo&scaron;njačke zločine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina je bitno drukčija i ona vrlo grubo opovrgava izjavu Bakira Izetbegovića kako bo&scaron;njačko-muslimanska Armija BiH nije činila sustavne zločine, nego se tu i tamo dogodio neki incident. U sukobu Armije BiH i HVO-a muslimanske snage ubile su 1051 hrvatskog civila, od toga je bilo 930 odraslih hrvatskih civila i 121 dijete. Bo&scaron;njačko-muslimanske vojne i civilne vlasti su tijekom bo&scaron;njačko-hrvatskog sukoba uspostavile 331 logor i zatvor, u kojima je bilo zatvoreno 14.444 logora&scaron;a ili zatvorenika od čega su 10.346 bili civili, a 4098 vojnici. Od toga broja 632 logora&scaron;a i zatvorenika su ubijena, a njih 50 okrutno je pogubljeno na ritualan način odsijecanjem glave. Spominjane su sru&scaron;ene džamije i izgrađeni jubilarni križ na Humu pa valja podsjetiti da su pripadnici Armije BiH i islamistički dragovoljci pod njihovim zapovjedni&scaron;tvom ukupno uni&scaron;tili ili o&scaron;tetili 294 katolička vjerska objekta, i to 75 crkava, sedam samostana, 94 kapele, 49 župnih kuća i objekata te 69 groblja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko-muslimanski sukobi nisu započeli u Hercegovini, nego u sredi&scaron;njoj Bosni, uvijek tamo gdje su Muslimani/Bo&scaron;njaci bili većina i osjećali se jačima. Zločin koji su počinili pripadnici HVO-a u borbama za Ahmiće poznati su javnosti i kažnjeni su, kao i većina drugih. Zločini koje su počinili pripadnici Armije BiH i dobrovoljačkih islamističkih postrojbi u Dusini, Orli&scaron;tu, Žitačama, Trusini, Orahovici, &Scaron;u&scaron;nju, Maljinama, Uzdolu, Doljanima, Bugojnu, Jablanici i na mnogim drugim mjestima, nisu toliko poznati i uglavnom nisu kažnjeni. Posebno težak zločin počinjen je u Grabovici, gdje su pripadnici Armije BiH 9. rujna 1993. izvan borbenih djelovanja, u dubini svoga teritorija poubijali 33 stanovnika tog malog hrvatskog sela. Ostaci njih 19 ni danas nisu pronađeni. Sukob je u Mostar i jugoistočnu Hercegovinu do&scaron;ao iz Bosne preko Konjica i Jablanice gdje je muslimanska vojska prije sukoba u Mostaru, od 25. ožujka do 9. svibnja 1993. ubila desetke hrvatskih civila. Preko 2200 Hrvata bilo je zatvoreno u tamo&scaron;njim logorima (samo u muzeju u Jablanici 891 među kojima i oko 60 djece), a vi&scaron;e od 10.000 ih je protjerano prema Mostaru. To je jedan od uzroka &scaron;irenja rata na Hercegovinu i treba biti posebno neosjetljiv i pokvaren pa sve to ignorirati i nazvati incidentom. Naročito kada znamo da je Alija Izetbegović beskrupulozno prevario hrvatske dužnosnike početkom 1992. u dogovorima oko referenduma, neovisnosti BiH i hrvatskih nacionalnih prava u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Negodovao je Bakir Izetbegović i zbog gradnje Pelje&scaron;kog mosta ističući granični prijepor (usput budi rečeno, utemeljen na krivotvorenim neumskim/čapljinskim katastarskim knjigama) i &ldquo;pravo BiH na pristup otvorenom moru&rdquo;. Javnost je zbunjena i ne zna da se most gradi na teritoriju Hrvatske koji ni na koji način nije sporan. Kakva god granica bila i gdje god granična crta bila povučena, to nema veze s položajem mosta. Osim &scaron;to je nesporan u smislu definiranja granice, on je i dovoljno visok da ispod njega mogu proći i najveći brodovi. Protivljenje gradnji mosta obična je ucjena kojom bo&scaron;njačko političko vodstvo poku&scaron;ava otežati povezivanje hrvatskoga juga sa sjeverom i oslobađanje Hrvatske od neumskog prometnog i političkog apsurda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svega rečenoga Bakir Izetbegović je pozvao na &ldquo;relaksaciju&rdquo; odnosa ustvrdiv&scaron;i: &ldquo;Imate Bo&scaron;njake i Bosnu i Hercegovinu koji žele mir s Hrvatima, dobrosusjedske odnose, ravnopravne odnose, ispomoć jedni drugima.&rdquo; Doista! Ta je rečenica u suprotnosti sa svime &scaron;to je prethodno izrečeno, ali sve skupa vrlo jasno pokazuje pod kojim bi to uvjetima Hrvatska i Hrvati mogli graditi dobrosusjedske odnose s aktualnim bo&scaron;njačkim vodstvom. Izetbegovićev nastup na HTV-u jako podsjeća na istup Radovana Karadžića u Skup&scaron;tini BiH 14. listopada 1991., kada je rekao da oni koji žele srpski narod silom odvesti iz Jugoslavije &ldquo;vode BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje&rdquo;. Možda je sličnosti svojih izjava s Karadžićevim prijetnjama u jednom momentu postao svjestan i Izetbegović pa je dodao &ldquo;alibi rečenicu&rdquo; kako on i Bo&scaron;njaci neće započeti rat, jer se zna tko ga na Balkanu svaki put počinje. Pa kada se već vraćamo u pro&scaron;lost i davne ratove, da vidimo zna li se ba&scaron; sve i tko je to na Balkanu odnosno u biv&scaron;oj Jugoslaviji i njezinoj bližoj okolici &ldquo;svaki put&rdquo; započinjao ratove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontekstu duboke nostalgije za osmanskim razdobljem, sve čvr&scaron;će duhovne, kulturne i političke veze bo&scaron;njačkih elita s Turskom, ali i već odmaklog procesa samoviktimizacije, nije zgorega podsjetiti na neke činjenice iz pro&scaron;losti. Prema podacima Salima Ćerića, bosanski i hercegovački muslimani sudjelovali su u 241 bici protiv 16 različitih kr&scaron;ćanskih naroda. Na teritoriju dana&scaron;nje BiH vođeno je 85 bitaka, a ostale na teritoriju drugih država. Muslimani iz BiH vodili su 129 bitaka sa susjednim narodima, i to 67 s Hrvatima, a 29 sa Srbima i Crnogorcima. U bici na Mohaču 1526. sudjelovalo je oko 20.000 muslimana iz BiH, dok ih je iduće godine otprilike isto toliko sudjelovalo u pljačka&scaron;kom pohodu na Hrvatsku. U sličnom pohodu na Hrvatsku tijekom 1531. godine sudjelovalo ih je oko 50.000. Bosanski i hercegovački muslimani vodili su od 15. do 18. stoljeća uglavnom napadačke ratove protiv Hrvata, dok su u 18. i 19. stoljeću, u vrijeme slabljenja Osmanskog Carstva, vodili uglavnom obrambene ratove protiv Srba i Crnogoraca. Sjećanja na ove kasnije ratove puno su svježija, &scaron;to je pospje&scaron;ilo hrvatsku propagandu iz 19. stoljeća kako su bosanski i hercegovački muslimani &ldquo;cvijeće hrvatskog naroda&rdquo; te da oni &ldquo;nisu nikada ratovali protiv Hrvata&rdquo;. Jesu li bitke pod Klisom, Bečom, Sigetom ili Sentom u kojima je sudjelovao i izginuo veliki broj &ldquo;bosanskih gazija&rdquo; genocidi nad &ldquo;na&scaron;im narodom&rdquo; ili su to osvajački ratovi i eventualno &ldquo;genocidi&rdquo; nad tamo&scaron;njim stanovni&scaron;tvom? Zna li Bakir Izetbegović &ldquo;tko je svaki put na Balkanu počeo konflikt&rdquo; i od kada se taj &ldquo;svaki put&rdquo; računa?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegovićeva prijetnja dio je uobičajene retorike bo&scaron;njačkih nacionalista i bosanskih unitarista. Kada je u siječnju 2009. do&scaron;lo do određenog kompromisa triju nacionalnih vodstava formuliranog u tzv. Prudskom sporazumu, tada&scaron;nji bo&scaron;njački član Predsjedni&scaron;tva Haris Silajdžić nekontrolirano je u tv-emisiji vikao na biv&scaron;ega predsjednika SDA Sulejmana Tihića prijeteći &ldquo;novim sukobima Hrvata i Bo&scaron;njaka&rdquo;. Samo mjesec dana kasnije i sam Tihić, koji je inače smatran miroljubivim i umjerenim političarom, pod pritiskom očekivanja bo&scaron;njačke javnosti i optužbi za izdaju, upozoravao je na mogućnost ratnih sukoba ako se ne postigne sporazum. To je ponovio i krajem lipnja iste godine u kontekstu mogućeg ukidanja institucije Visokog predstavnika (OHR). U listopadu je Tihić zatražio jačanje državne razine vlasti, uz katastrofičnu prijetnju ili procjenu - kako se kome vi&scaron;e sviđa: &rdquo;Ostane li ovako, nije pitanje hoće li doći do sukoba, nego kada će doći.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličnih izjava ima na stotine pa bi se lako moglo pomisliti kako one zapravo i nisu odraz stvarnosti, već prije nemoći i frustracije. Međutim, nakon općenitih i pomalo uvijenih prijetećih procjena političara uslijedile su i puno konkretnije prijetnje i pozivi biv&scaron;ih ratnih zapovjednika bo&scaron;njačko-muslimanske Armije BiH. Nekada&scaron;nji zapovjednik Vrhovnog &scaron;taba Armije BiH Sefer Halilović vi&scaron;e puta je otvoreno prijetio ratom i Hrvatima i Srbima. Od njegovih su se izjava u rujnu 2016. ograđivale čak i neke bo&scaron;njačke boračke organizacije. Biv&scaron;i zapovjednik Petog korpusa Armije BiH Atif Dudaković održao je u siječnju pro&scaron;le godine u Luksemburgu tribinu na kojoj je pozvao mlade Bo&scaron;njake da se naoružaju. Rekao je da su Bo&scaron;njaci olako napustili služenje vojnog roka te zatražio da svaki Bo&scaron;njak sa 17 godina mora sebi kupiti vojnu odoru, čizme, vreću za spavanje i ruksak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na odaziv, izgleda, nije trebalo puno čekati, ovih dana na internetu se pojavila snimka iz kampa za obuku &ldquo;askera&rdquo; &scaron;to je turski naziv za vojnike. Kamp je izgrađen uz jezero Jelen na teritoriju Te&scaron;nja, tik uz granicu općine Usora s većinskim hrvatskim stanovni&scaron;tvom. Osnovali su ga pripadnici vehabijskog/selefijskog pokreta, a polaznici obuke su bo&scaron;njački/muslimanski dječaci koji se, po riječima osnivača kampa izrečenim na javnoj televiziji, &ldquo;brinu o svom tijelu i duhu&rdquo; i pripremaju se &ldquo;za ono &scaron;to dolazi&rdquo;. A &scaron;to to dolazi možemo pretpostavljati i eventualno zaključivati iz prijetnji ratom koje sve če&scaron;će i otvorenije &scaron;alju bo&scaron;njački političari i ratni zapovjednici, iz ciljeva obuke koju u zemlji i inozemstvu provode razni &ldquo;askeri&rdquo;, iz nefunkcioniranja institucija BiH te iz kukavičke i licemjerne &scaron;utnje međunarodnih organizacija i europskih država koje su &ldquo;garant provedbe Daytonskog sporazuma&rdquo; i očuvanja mira u BiH. &Scaron;to god se dogodilo, Hrvati će logikom mjerljivosti političkog utjecaja za to biti najmanje odgovorni, ali nije isključeno, da će kao i ranije, ako budu naivni, ispasti najvi&scaron;e krivi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-16-bakirasker.jpgKARNEVAL LJUBUŠKOG I ČAPLJINE: 'Pokopan' Komšić, presude Agiusu, Mesiću, Pusićki, Nobilu...http://grude.com/clanak/?i=6230762307Grude.com - klik u svijetSun, 11 Feb 2018 22:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-11-018_karneval_capljina_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koliko god bile raznolike, zanimljive, neobične... maškare nose puno jaču poruku i upozoravaju na društvene anomalije, imaju za cilj prikazati one koji su im se prikazali kao negativci jednog vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je Čapljina svojevrsnim performansom sahranila grobara Hrvata u BiH Željka Kom&scaron;ića. Prevarant u odijelu koji je osam godina sjedio u Predsjedni&scaron;tvu BiH bez da je imao glasove Hrvata ponovno je najavio da je spreman Hrvatima zagorčati život i ući u Predsjedni&scaron;tvo, naravno, glasovima Bo&scaron;njaka. Kom&scaron;ić je za igrokaz u Čapljini rekao da je morbidan i bolestan, na &scaron;to su ga prijatelji Bo&scaron;njaci ponovno počeli tjerati da se kandidira za člana Predsjedni&scaron;tva BiH. Karakteristika Kom&scaron;ićevih glasača je ta da su ostali u komunizmu, uskih pogleda na svijet, spremnih, ako im se dopusti, doslovno ubiti svakoga tko ne misli kao i oni, kao &scaron;to je svojevremeno činio Kom&scaron;ićev uzor Josip Broz Tito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Ljubu&scaron;kom pak, donesena je presuda i to izdajnicima Hrvata. Na slici dominiraju Stipe Mesić i Vesna Pusić koji su i&scaron;li u Haag svjedočeći protiv Hrvata i Hrvatske, onih koji su im omogućili desetljeća ugodnog života na račun istih tih Hrvata i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onaj kojeg nijedan karneval nije zaboravio zasigurno je malte&scaron;ki sudac Carmel Agius, ishlapljeli starac kojeg će do kraja života proganjati slika čovjeka koji je odbacio njegovu presudu i poput Sokrata oduzeo sebi život - pred sudom i sucima!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karneval je svoje rekao! Sapienti sat!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-11-018_karneval_capljina_glavna.jpgMirjana Ereš ususret Valentinovu: Nijedan poklon nije ljepši od iskrene ljubavihttp://grude.com/clanak/?i=6225362253Grude.com - klik u svijetThu, 08 Feb 2018 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-08-eresica1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bliži nam se dan u godini za koji kažemo da je dan svih zaljubljenih!<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Mirjana Ere&scaron;/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izlozi po parfumerijama, buticima, shopping centrima biti će ukra&scaron;eni srcima, crvenom bojom jer ona je simbol ljubavi od davnina.Cvjećarnice će nabaviti veliku količinu crvenih ruža nego to inače čine, te jo&scaron; neko ukrasno cvijeće koje ide u kombinaciji s ružom.Sve će biti preplavljeno crvenilom, obojeno bojom ljubavi. A ti...? Hoće&scaron; li za taj dan i ti urediti svoj izlog ljubavi? Hoće&scaron; li napraviti naljep&scaron;a srca i obući se u crveno? Hoće&scaron; li otići u obližnju trgovinu i svojoj ljubavi kupiti najbolju i najljep&scaron;u ko&scaron;ulju ili haljinu? Hoće&scaron; li otići u obližnju parfumeriju i kupiti naljep&scaron;i parfem, onaj koji se tebi svidio , koji tebi naljep&scaron;e miri&scaron;e, na koji bi ti da miri&scaron;e tvoja ljubav? Hoće&scaron; li otići u zlatarnicu i kupiti najljep&scaron;u narukvicu sa najljep&scaron;im biserima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divno je kada ima&scaron; uspomenu, kada te podsjeća na nekog, na ne&scaron;to tebi bitno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to je s tobom, tvojim srcem?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesi li ga poklonio iskreno? Ili ti je to dan koji samo obilježava da je Dan zaljubljenih i da je tradicija da se ne&scaron;to pokloni voljenoj osobi... &Scaron;to je s tvojim srcem? Jel ono ima na sebi najljep&scaron;u ko&scaron;ulju , miri&scaron;e li ono na najljep&scaron;i parfem, nosi li ono najljep&scaron;e bisere na sebi? Pogledaj malo, molim te... Kad to sve pokloni&scaron;, ko&scaron;ulju preraste&scaron;, parfem se potro&scaron;i, a narukvica izgubi svoje blje&scaron;tavilo, ostaje&scaron; ti i tvoje srce... Jesi li uz sve te poklone iskreno poklonio sebe, svoj život i svoju ljubav? Jesi li toj ljubavi poklonio sigurnost svojih ruku i svoju du&scaron;u? Jesi li se pomolio za nju ili za njega navečer prije nego &scaron;to utone&scaron; u san... Jesi li se brinuo o njoj? Jesi li je podizao kada je padala, tje&scaron;io kad je klonula? Jesi li obrisao suze kad je plakala? Jesi se radovao skupa s njom, nasmijavao kad je bila tužna, smirivao ili možda &scaron;utio kad je bila histerična? Može li imati u tebe povjerenje da će&scaron; biti tu uvijek ili će&scaron; pak otići? Jesi li tu za nju ili njega, onako iskreno?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima&scaron; samo jedan život i ako u ovom jednom životu pronađe&scaron; nekoga tko je za tebe, tko te voli, tko živi za tebe, ako pronađe&scaron; nekoga tko te prihvaća sa svim manama i vrlinama koje posjeduje&scaron;... na&scaron;ao si sve...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemoj se bojati voljeti unatoč porazima koje si možda doživio u životu! Pokaži svaki dan, svaki sat, koliko ti on ili ona znače. Ne samo na taj dan. Materija je lijepa, ali nije sve u njoj... Nijedan poklon nije ljep&scaron;i od iskrene ljubavi! Nema iznosa kojim se ona može platit, a nekada se tako jefitno može prodati... Nemoj je prodati!! Nikome! Čuvaj ju i bori se za tu ljubav u valovima života. U sreći i u nesreći! U dobru i u zlu. Pokaži ovom svijetu koji je pomalo izgubio smisao za istinsku ljubav, da ona jo&scaron; postoji! Ima je jo&scaron;! Voli tiho, polako, s malo dokazivanja, s puno srca i dozom ludila! Nitko nije savr&scaron;en! Savr&scaron;enstvo ne treba tražiti ali ga može&scaron; stvoriti ti i tvoj pravi odabir! Kada ti je Bog stvarao srce, ostavio je prazno mjesto za tu jednu osobu koja te nadopunjuje. Nije ista kao ti, ali njezin sadržaj odgovara tvojem životu jer si ti s njom potpun! Sedam milijardi du&scaron;a di&scaron;e zbog nekoga! A ti? ...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mirjana Ere&scaron;/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-08-eresica1.jpgDANIJELA LUBURIĆ: Ne vraćamo se u Hercegovinu zbog onog: 'Što će selo reći'http://grude.com/clanak/?i=6197161971Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jan 2018 14:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-26-danijela-luburic-medugorje1-640x379.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ja sam vam otišla zbog ljubavi.<p>Bila sam najveća protivnica toga da spremim kofer i zaputim se tamo negdje daleko. Tamo gdje ti obećavaju i uvjeravaju te u neko bolje sutra. Oti&scaron;la sam prije dvije godine. &Scaron;to na&scaron; narod kaže: &ldquo;Nije ljubav pura!&rdquo;. Bome nit&rsquo; je pura nit&rsquo; je lučnica. Ali neću vi&scaron;e o sebi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to oko Božića. Uđem na instagram i ugledam jednu fotografiju. Zvone, Pero, Nikola, Marin i ako se ne varam Domo na njoj. Gledam i razmi&scaron;ljam od kada ih nisam srela i kako ih je fino vidjeti na okupu. Vrati mi se u glavu onaj zidić na &ldquo;Glavici&rdquo; u Donjem Velikom Ograđeniku. Dok smo bili djeca tamo smo se okupljali ljeti, u večernje sate. O&scaron;amari me realnost kada shvatih da je cijela ta grupa momaka &ldquo;vani&rdquo;. Znala sam da ih je dosta oti&scaron;lo, ali ne i da ih je toliko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od braće prije mi je često ponavljao: &ldquo;Nađi mi neki posao tamo!&rdquo;, i uvijek sam ga odbijala od te pomisli. Ne bi ja rekla da je bolji život vani. Jedino &scaron;to je dobro je osiguranje, ostalo je manje-vi&scaron;e isto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada vam kažu da imaju plaću od nekoliko tisuća eura, većina ih pomisli: &ldquo;Trebao bi i ja otići kada je tako dobro!&rdquo;. Nitko ne priča o cijeni stanova, kiriji, računima&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko vam ne kaže da za one pare kojima plate jednu kavu u Austriji, Njemačkoj ili gdje već, kod nas u Hercegovini može&scaron; popiti 3 iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko ne priča da ručak za dvoje u jednom restoranu ko&scaron;ta kao ručak za 10 osoba u Hercegovini. Svi samo čuju ono kako je tamo negdje plaća veća tri puta od one koju vi imate. Veći standard, veća plaća. To su priče. Ako plaćaju obveze koje sam navela gore, a jesu, onda ti dođe kao da su i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kada poželi&scaron; otići, tri puta promisli. Tri puta sračunaj, saberi i oduzmi. Osiguranje i zdravstvo jesu bolji, ali nadat ćemo se da će se jednom ta situacija pobolj&scaron;ati i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napu&scaron;tati ognji&scaron;te za koje su ti se pradedo, dedo i ćaća borili je li vrijedi?</p> <p><br />Ostavljati kuće prazne, one u koje je netko tvoj ulagao zadnji dinar uz rečenicu: &ldquo;Neka, valjat će dici. Vridi!&rdquo;- je li po&scaron;teno?</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ako ćemo biti iskreni, svi mi koji smo vani, trebamo reći kako je, a to je da nigdje nije ljep&scaron;e nego kod kuće!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebamo prestati &ldquo;mazati&rdquo; ljudima oči kako nam je divno i kako uživamo dok kačimo po facebooku fotke iz inozemstva sa umjetnim osmjesima. Trebamo svima koji su ostali reći da nam &scaron;etnja ulicama koje blistaju od tuđe kulture nikada neće prirasti srcu kao onaj kameni zidić u ulici pored bandere gdje smo se k&rsquo;o dica skupljali. Trebamo uzviknuti svima koji spreme kofere: &ldquo;Stani!!! Ne idi!&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema &ldquo;vani&rdquo; one tre&scaron;nje na grudini gdje smo more uspomena stvorili. Neće ti dite znati koja je avantura praviti logor u &scaron;umi ni koja radost ti zaigra u srcu kada napuni&scaron; onu žaku sijenom pa se spusti&scaron; niz ulicu čim padne prvi snijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neće znati kakvo je veselje gazati grožđe ni ro&scaron;tiljati uz pjesmu do zore. Neće znati &scaron;ta je karijola niti će se natjecati s bratom k&rsquo;o će vi&scaron;e drva natovariti i složiti. Neće znati kako je fino poslu&scaron;ati ne&scaron;to babu i dedu i neće se radovati onih 5 maraka s kojima bi ga nagradili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e radi ponos u nas &scaron;to smo &ldquo;vani&rdquo;, i onaj neki inat i sram &scaron;to smo oti&scaron;li, pa ni nećemo da kažemo da smo se pokajali. Pričat ćemo vam svi da ste budale &scaron;to ste ostali, a zavidit ćemo vam. Jer dobro znamo kako je &ldquo;vani&rdquo;, a kako je u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znamo koliko vi uživate i kako puno bolje živite nego svi mi koji smo &ldquo;poletili&rdquo; preko granice. U jesen ćemo zami&scaron;ljati nasmijana lica dok trgate grožđe i pjevate. U ljeto ćemo čeznuti za Neretvom, Kravicom, Božjakom&hellip;i onim mirisnim i čistim zrakom koji smo udisali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Božić ćemo vam za stolom pričati kako se nismo pokajali &scaron;to smo oti&scaron;li, a gutat ćemo knedlu kada budemo polazili. I bit ćemo sebični i tjerati vas &ldquo;vani&rdquo; da nas bude &scaron;to vi&scaron;e kako bi nam bilo lak&scaron;e stariti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Psovat ćemo na državu, političare, vladu, poslovođe, plaće u Hercegovini i sebe same ćemo tje&scaron;iti, jer je lak&scaron;e dan izgurati sebe lažući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I svi do jednog bi se sutra vratili, ali ne da nam ponos zbog onog: &ldquo;&Scaron;ta će selo reći?&rdquo;. Hercegovci smo. Te&scaron;ko nam je poraz priznati. Tko je oti&scaron;ao neće se ni vratiti, a ti &scaron;to si mislio otići, tako ti svega, ostani!! Ne idi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://hip.ba/2018/01/25/danijela-luburic-stani-ne-idi/" target="_blank">Danijela Luburić/Hip.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-26-danijela-luburic-medugorje1-640x379.jpg“Teolozi” s portala „Vjera i djela“ udaraju po Međugorju i mons. Hoseruhttp://grude.com/clanak/?i=5164351643Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jan 2018 19:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-08-017_napadi_na_hosera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ništa novo u posljednjih 37 godina kad je u pitanju Međugorje. Pitate se kako to ništa novo. Vrlo jednostavno. Trude se svim silama srušiti ga, obezvrijediti. Prolaze sustavi, režimi, generacije… a ono je tu.<p>&nbsp;</p> <p>Ono je najveća ispovjedaonica u Europi kako reče u pro&scaron;logodi&scaron;njem intervjuu vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, prvi čovjek Crkve u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deseci tisuća svetih misa, milijuni sv. ispovijedi, milijarde izmoljenih očena&scaron;a. Uz mnoge plodove izlječenja, usli&scaron;anih molitvi, obraćenja&hellip; iz Vatikana dođe nadbiskup Henryk Hoser, posebni izaslanik pape Franje kako bi utvrdio stanje u Međugorju i predao svoje izvje&scaron;će onome tko ga je imenovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovo izvje&scaron;će je bilo vrlo pozitivno, poruke koje je on poslao čuo je cijeli svijet: &bdquo;U Međugorju se ponovno nalazi svjetlo, budite nositelji tog svjetla&ldquo;. Uz sve to, rekao je kako nema nikakve prepreke za organiziranje službenih hodoča&scaron;ća u Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I eto problema. To je zaboljelo one koji sebe prozva&scaron;e znanstvenicima, teolozima, poznavateljima vjere, nadljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od takvih je i kolumnistica portala &ldquo;Vjera i djela&rdquo; (vjeraidjela.com) izvjesna mr. Snježana Majdandžić-Gladić, za koju ispod potpisanog članka pi&scaron;e da je Urednica stranice zlatnadjeca.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dotična već neko vrijeme &bdquo;udara&ldquo; po Međugorju. Ba&scaron; kao i svi oni koji to čine zadnjih 37 godina, s &ldquo;mno&scaron;tvom argumenata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezini tekstovi nose ovakve naslove:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kojim autoritetom nadbiskup Hoser progla&scaron;ava Međugorje sveti&scaron;tem?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Međugorski fanatizam i papin izaslanik nadbiskup Hoser</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O međugorskim zelotima ili gospom protiv Gospe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim teme Međugorja, spomenuta kolumnistica potpisuje i ovakve tekstove:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lepinje sa salamom, sirom i krastavcima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ćufte u umaku od rajčice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Filovana paprika</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U slast.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.brotnjo.info/" target="_blank"><em><strong>Brotnjo.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-08-017_napadi_na_hosera.jpgGodinu prije odlaska Ratko Perić u svome stilu. Župe je 1993. osnivao zbog dekreta...http://grude.com/clanak/?i=5163451634Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jan 2018 22:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-07-018_ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkva u BiH doživjeti će uskoro ogromne promjene. Doći će novi ljudi na čelo većine biskupija. Mnogi se tome raduju. <p>&nbsp;</p> <p>Godine 2019. Ratko Perić navr&scaron;iti će 75 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;i crkveni krugovi pripremaju se za njegov odlazak sa čela dijela Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, isto kao &scaron;to se pripremaju za odlazak bilo kojeg biskupa koji navr&scaron;i 74 godine života, a Papinim dokumentom mora otići u 75. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to je daleko od vremena kada je pogledom parao svakoga tko mu se usudio ne&scaron;to sugerirati, a ne poklapa se s njegovim mi&scaron;ljenjem, Ratko Perić retoriku ni na kraju svoje biskupske dužnosti neće, očito je, promijeniti. Na svetkovinu Bogojavljenja, slavio je srebrni jubilej četriju župa koje je osnovao 1993. u Mostaru. Bilo je na svetoj misi, uz njega, jo&scaron; 13 donova.</p> <p>Među njima, dosta časnih svećenika na koje je Ratko stavio simbol "slučaja", gurnuo ih u vatru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svome govoru, 74-godi&scaron;nji Ratko je istaknuo najveći, odnosno, prvi motiv osnutka župa 1993. godine. Pretpostavljate, nije rekao da je najveći motiv bio taj da bude &scaron;to veći broj vjernika na misama, također nije rekao da je bio najveći motiv približiti ljude Bogu... najveći motiv, reče Ratko, a pi&scaron;e portal md-tm.ba je da se provede dekret Romanis Pontificibus. <span style="font-size: x-small;"><strong>"<span style="font-family: times new roman, times, serif;">Prvi, da se provede dekret Svete Stolice <em>Romanis Pontificibus</em>, koji je blaženi papa Pavao VI. odobrio <em>in forma specifica", </em></span></strong></span>reče Ratko, a prenosi md-tb.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugome mjestu, je bilo to da se izađe u susret ljudima u te&scaron;kim ratnim uvjetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je se izi&scaron;lo ususret najbolje pokazuje knjiga "Mostarski dnevnik" o kojoj se nedavno govorilo u kontekstu presude Hrvatima u Haagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedna sumorna godina je pro&scaron;la. Proslavio je Ratko lani i srebreni jubilej. Neki će slaviti tek iduće godine. A moglo je drukčije...</p> <p>&nbsp;</p> <div>Papa Franjo je jo&scaron; 2014. potvrdio i precizirao dokument po kojem svi biskupi s navr&scaron;enih 75 godina moraju otići u mirovinu i od čega nisu izuzeti ni oni na položaju u kuriji ili na čelima i u organima biskupskih konferencija.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>Papa biskupima od kojih namjerava zatražiti odlazak s položaja priopćuje razlog takvog svog zahtjeva i saslu&scaron;ava njihova obrazloženja, a onda traži njihovu ostavku. Norme dokumenta odnose se na odlazak u mirovinu diocezanskih biskupa kao i onih koji su na položajima u vatikanskoj kuriji na koje ih postavlja papa.</div> <div>&nbsp;</div> </div> <p>Dokumentom kojeg je donio papa Franjo se utvrđuje kako i oni biskupi koji odu u mirovinu iz svoje biskupije, iz svog pastoralnog ureda, moraju otići u mirovinu i s bilo kojeg ureda na nacionalnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema vi&scaron;e vlasti, nema vi&scaron;e moći. Nakon desetljeća vladavine...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-07-018_ratko.jpg'Kod nas je najviše posla pa se nemamo kad...'http://grude.com/clanak/?i=5161951619Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jan 2018 18:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-05-seks.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S vremena na vrijeme Grude.com, očito, dobije neke informacije pa "ubode" neku dobru priču. Dogodi se i vama, iako nisam neki obožavatelj portala općenito, pa tako ni vašega, ali volim pročitati. Zadnja koju su "uboli" je ova o većem broju umrlih nego krštenih u svim župama općine Grude.<p>&nbsp;</p> <p>Zato vam &scaron;aljem mail u nadi da ćete ga objaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niste vijest o većem broju umrlih "uboli" zbog brojki, one su očajne, sumorne, nego zbog izdvajanja citata profesora &Scaron;terna kojeg itekako cijenim i čije bi riječi trebalo primijeniti jer nam statistika ne ide u prilog. Možda će ti citati motivirati i mlade očeve da vi&scaron;e "bodu" i da se djeca počnu rađati jer, objektivno, u općini Grude nema ba&scaron; previ&scaron;e razloga da se priča kako roditelji ne mogu imati vi&scaron;e djece jer je situacija te&scaron;ka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, ja sam iz Gruda i bilo nas je &scaron;estero u obitelji, i ja ih imam troje.&nbsp; U onim vremenima, kada je komunizam harao, rađati Hrvate nije bilo nimalo lako, ali hrvatske majke rađale su ih. Koru kruha su odvajale od sebe da nahrane djecu, zato nemojmo pričati o te&scaron;kim vremenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da nađem opravdanje, ispričati ću vic jednoga poznanika, koji također nije aktivan u pravljenju djece. Grude su, primjerice, po mnogim parametrima u ekonomskom vrhu Bosne i Hercegovine. Posla ima, svi koji su tu ne&scaron;to rade... sada, o plaćama se može pričati, ali posla ima... pa taj poznanik koji je u braku, a jo&scaron; nema djece nedavno mi kaže: Kod nas je najvi&scaron;e posla, pa se nemamo kad j***t.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sapienti sat...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nemojte da vam to bude izlika... U braku ste, radite na djeci, na&scaron;oj budućnosti. Nemojte me pogre&scaron;no shvatiti, inače nisam vulgaran, ali sada moram jer mi neke priče postaju neshvatljive. A ako i jesam vulgaran, za ovu temu sam morao... sad objavite, ako hoćete... lp</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong>(Poruku smo objavili u cijelosti)</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-05-seks.jpgAndrijanić: Međugorje demantira svoje protivnike, napadi na Crkvu pod papom Franjom neće uspjeti!http://grude.com/clanak/?i=5157551575Grude.com - klik u svijetSat, 30 Dec 2017 10:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-30-hoser.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se dogodi neki radostan ili pak tužan trenutak, ovisno o tome o kojim razmjerima je riječ, većina ljudi se sjeća što je radila u tom trenutku.<p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je od ožujka 2013. godine toliko zadužio Katoličku crkvu da se rijetko tko ne može sjetiti gdje je bio tog 13. ožujka 2013. godine, u poslijepodnevnim satima, kada je bijeli dim u Vatikanu označio izbor 266. pape.</p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Željko Andrijanić/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvim potezima Franjo je pokazao kako neće biti papa zarobljen u okove, već papa blizak narodu, životu običnog čovjeka i njegovim problemima. I Crkva u BiH ubrzo je shvatila kako u Franji ima prijatelja. Godine 2015. do&scaron;ao je u BiH, a u 2017. uključio se i u rje&scaron;avanje statusa Međugorja imenovanjem Henryka Hosera za svog posebnog izaslanika za Međugorje. Na početku nitko nije znao &scaron;to očekivati od var&scaron;avskoga nadbiskupa, Poljaka, ali kada se zna da ga je izabrao izravno papa Franjo, bilo je jasno da bira sličnoga sebi i da za Međugorje, unatoč snažnim protivnicima, stižu bolji dani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već po prvim potezima bilo je vidljivo kako Hoser blagonaklono gleda na Međugorje, i tu se ne misli na ono Međugorje o kojem se &scaron;pekulira postoje li ukazanja ili ne, nego na Međugorje u kojem su milijuni ljudi prona&scaron;li svoj duhovni mir. Hercegovini je upravo trebao čovjek poput Henryka Hosera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njegova dolaska i prvih poteza te izjava za medije, ponovno je počeo rasti i broj hodočasnika. Vjernici su ga odmah prihvatili, svjesni kako su dočekali svećenika koji na pravi način oslu&scaron;kuje njihov puls. Konačno je netko od crkvenih poglavara počeo slu&scaron;ati njihove želje i poistovjećivati se s njima. U Hoseru se osjećao onaj pozitivan zamah kakav je papa Franjo počeo usađivati pastirima Crkve kada je do&scaron;ao na njezino čelo u cilju dobrobiti i za Crkvu i za vjernike, a time i za cijelo čovječanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem ove godine papa Franjo je umirovio Henryka Hosera jer je navr&scaron;io 75 godina života, a nakon &scaron;to je Papi podnio izvje&scaron;će o pastoralnoj situaciji u Međugorju...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trenutku pisanja ovoga teksta jedna vjeroučiteljica iz RH, poznata po &scaron;irenju mržnje, naziva Hosera nepromi&scaron;ljenim jer je &ldquo;upao u mrežu međugorskoga fanatizma&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neizravno, cilj svega toga je napasti Crkvu pod papom Franjom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jasno je, to &scaron;to se Crkva otvorila narodu, &scaron;to su dolaskom pape Franje zapuhali novi vjetrovi, &scaron;to čelična ruka postaje ruka bliska ljudima, ne odgovara mnogima. Unatoč opstrukcijama, Papa iz svega toga izlazi kao pobjednik, odlučan za suradnju s Bogom i ljudima. Međugorje, desetljećima poslije, sve protivnike demantira rijekama hodočasnika, brojem pričesnika, osvjedočenim čudima..., a u prilog mu idu i detalji objavljeni iz izvje&scaron;ća Vatikanskoga povjerenstva, u kojem stoji kako je prvih sedam ukazanja Blažene Djevice Marije autentično. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Željko Andrijanić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-30-hoser.jpgKomarica dotakao dno: Generala nazvao kukavicom i neuračunljivim!http://grude.com/clanak/?i=5151651516Grude.com - klik u svijetThu, 21 Dec 2017 00:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-21-017_komarica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se sagledaju biskupi u BiH, ruku na srce, teško je pronaći nekog s kojim se hrvatski narod može poistovjetiti. Franjo Komarica pak godinama se spominje u kontekstu onih najgorih jer njegov privatni rat protiv Hrvata Hercegovine, postalo je degutantno pratiti.<p>&nbsp;</p> <p>Milijuni maraka donirani su njegovoj Banjalučkoj biskupiji od napaćenog naroda, ali i od politike koja se u strahu od njegovog britkog i otrovnog jezika itekako nadavala nezasitnom biskupu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras je za probo&scaron;njačku N1 govorio protiv hrvatske &scaron;estorke. - Za mene nisu heroji. Ti ljudi koji takve ljude, koji su osuđeni - očito da su se poistovjetili s njima. To je zarazno. To ne vodi dobru. Moramo se boriti da se istina iznese, da budu maksimalno jasne i crne i bijele figure. Bojim se da ima kuma i kumova koji su tu - govorio je nesuvislo Komarica, ali jasno se može isčitati da je njegov govor usmjeren protiv Herceg Bosne, a osobito protiv Hrvata Hercegovine koje Komarica ortodoksno mrzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komarica je najsličniji biv&scaron;em reisu Mustafi Ceriću, s tim da Cerić u svojim nesuvislim ispadima barem poku&scaron;ava obraniti vlastiti narod, premda ni Bo&scaron;njaci u većini slučajeva ne kuže &scaron;to Cerić poku&scaron;ava reći. Hrvati ne kuže, uglavnom, &scaron;to Komarica poku&scaron;ava reći, a ono &scaron;to je jedino vidljivo u njegovim 'urbi et orbijima' da ne podnosi Dragana Čovića, Hrvate Hercegovine, Herceg - Bosnu, očito ni branitelje HVO-a kad već ima snage osuđivati i pokojnog generala Slobodana Praljka čiji je čin na probo&scaron;njačkoj N1 nazvao kukavičkim, a njega proglasio neuračunljivim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bravo Franjo, već će neki NVO-i uvidjeti tvoju "brigu" za narod. Najteže ti je bilo prihvatiti ahdnamu i prvi put osuti paljbu protiv svog naroda. Sad već lak&scaron;e ide 'pastiru crkve'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Frane, &scaron;to ćemo s Crkvom u BiH?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Glava/Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-21-017_komarica.jpgSamo jedna rečenica za novu spiralu nasilja u Svetoj zemljihttp://grude.com/clanak/?i=5142851428Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 11:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-017_jerusalem.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sučeljavanja u Bejrutu ispred zgrade veleposlanstva SAD-a. Turski predsjednik Erdogan optužuje Izrael kao “terorističku državu koja ubija djecu”. <p>&nbsp;</p> <p>Izraelski premijer Netanyahu optužuje Europu za hipokriziju jer nije ni&scaron;ta kazala o lansiranju raketa iz Gaze na Izrael. Arapska liga traži da istočni Jeruzalem bude glavni grad Palestine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo sa zabrinuto&scaron;ću prati zbivanja na Srednjem istoku. A sve ulje za sada&scaron;nji plamen bacio je na srednjoistočni žar američki predsjednik Donald Trump najavom prebacivanja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem kao budući izraelski glavni grad. Američka diplomacija morala je znati da će provedba odluke prethodnih američkih predsjednika, koji su samo najavljivali priznavanje Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela, ali to nisu provodili, značiti novu palestinsku pobunu. Možda je američka diplomacija imala neke dogovore s nekim njoj naklonjenim arapskim zemljama, ali je isto tako morala znati ne samo da je ostale arapske države neće slijediti nego i da će se od odluke Bijele kuće distancirati i europske države. Čak ni najveća europska saveznica SAD-a, Velika Britanija, nije pljeskala na Trumpovu odluku. Papa Franjo ponavlja da je Jeruzalem &ldquo;sveti grad za kr&scaron;ćane, židove i muslimane cijeloga svijeta&rdquo;, te poziva na mudrost i da se ne upotrebljava sila. No, sila je već na djelu. Ubijeni su palestinski prosvjednici. Na autobusnoj stanici u Jeruzalemu Palestinac je napao izraelskog stražara. Zapravo, zahvaljujući nerealnom Trumpovu potezu, Srednjim istokom ponovo su počeli plesati svi negativni duhovi. Jer, nije realno da, zato &scaron;to je &scaron;ef najmoćnije države na svijetu rekao da priznaje Jeruzalem glavnim gradom izraelske države, to i drugi prihvate kao zdravo za gotovo. A u tu već samu po sebi kompliciranu situaciju ubacuju se i drugi, ali ne u interesu nalaženja kompromisa ili rje&scaron;enja stanja, već u korist vlastite kampanje, kao &scaron;to to čini Erdogan koji želi biti veći Palestinac od Palestinaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Silvije Toma&scaron;ević/Večernji list<br />Foto:Reuters</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-017_jerusalem.jpegJozo Pavković: Hrvati moraju prednjačiti u stvaranju pomirbehttp://grude.com/clanak/?i=5142751427Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-017_haag.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poput ljudi koji uživaju u vlastitom mučenju i poniženju (mazohizam), tako su se Hrvati nakon haaške presude počeli natjecati kako sami sebe što jače samooptužiti.<div>&nbsp;</div> <p style="text-align: right;"><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako nitko nije proučio sadržaj haa&scaron;ke presude o udruženom zločinačkom pothvatu, većina tvrdi kako je optužena Hrvatska, svi Hrvati, a osobito Hrvati u BiH. U tako zaglu&scaron;ujućoj medijskoj buci ne čuje se čak ni demanti &ldquo;autora&rdquo;. Evo &scaron;to su na Vijeću sigurnosti nakon presude &ldquo;hrvatskoj &scaron;estorci&rdquo; kazali glavni tumači haa&scaron;kih odluka. &ldquo;Zločine su počinili pojedinci, ponavljam - pojedinci, a ne zemlje, narodi i vlade&rdquo;, kazao je predsjednik Haa&scaron;kog suda Carmel Agius.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ni jedan narod nije odgovoran za ratni zločin, krivnja je isključivo na pojedincu&rdquo;, naglasio je glavni haa&scaron;ki tužitelj Serge Brammertz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svaka presuda je presuda pojedincima, a ne državama&rdquo;, objasnio je glavni tajnik UN-a Ant&oacute;nio Guterres. Dakle, nema kolektivne optužnice ni odgovornosti. Uostalom, niti se Hrvatskoj ili Hrvatima u BiH sudilo, niti su bili na optuženičkoj klupi, jer da je tako, bili bi tamo stranka u postupku. I branili se. Nažalost, javnost, kao &ldquo;službeni&rdquo; tumač haa&scaron;ke presude, već je stvorila gotovo legalan okvir za političku, kolektivnu presudu svim Hrvatima. Osobito u BiH. Sada, kada su zbog toga prolili svu žuč na Srbe, Bo&scaron;njake i međunarodni sud, treba vidjeti &scaron;to će s vlastitim krivnjama i nesposobnostima. Kako na izgubljenoj presudi sebi ne pripisivati bar ono &scaron;to u njoj ne pi&scaron;e. Hrvati moraju pokrenuti pravnu ofenzivu u njezinu tumačenju. Kada već ne postoji presuda narodu i državi, treba sve učiniti da se dokaže kako ne postoji ni pojedinačna odgovornost Prlića i ostalih. Jer, na koncu, nitko od &ldquo;&scaron;estorke&rdquo; nije ni osuđen za individualni zločin. Tim i drugim argumentima može se u eventualnoj reviziji skinuti &ldquo;udruženi zločinački pothvat&rdquo;. Oni koji su počinili zločine trebaju odgovarati, a ne oni koji su po tako &scaron;irokom tumačenju drakonski kažnjeni. Također, treba razja&scaron;njavati kontekst u kojemu je nastala Herceg Bosna. U vremenu rata, kada su svi bili goloruki, bio je to jedini spas da svaki grad u BiH ne postane Vukovar. Uostalom, Herceg Bosna je kroz Washingtonski sporazum unesena u temelje Federacije, a kroz Daytonski i u državu BiH. A da je Haag uistinu dosudio zločinački pothvat za države i narode, onda bi se moglo reći kako je optužena i osuđena (i) BiH. Jer, Hrvati su jedan od tri njezina temeljna naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Unatoč često opravdanoj ljutnji i osjećaju nepravde, Hrvati moraju prednjačiti u stvaranju pomirbe. Bez žestokih izjava i jeftinog populizma, jasno artikuliranom strategijom moraju mijenjati i sebe i svoje dru&scaron;tvo. Sada&scaron;nje je kontaminirano vlastitim podjelama i mržnjom. U takvoj zaslijepljenosti presuđuju sebi, pripisuju si krivnju i onda kada Haag i mnogi drugi to ne čine. Mazohizam?! Da! On će se izliječiti onda kada budu uživali u vlastitim pobjedama nad haa&scaron;kim i svim drugim nepravdama.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-017_haag.jpgČekajte na Božić!!!http://grude.com/clanak/?i=5141751417Grude.com - klik u svijetMon, 11 Dec 2017 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-11-obitelj_zajedno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naviknuli smo se na brzinu. Sve mora biti odmah. Jedan klik, jedan touch i informacija je tu. <p>&nbsp;</p> <p>Nema i&scaron;čekivanja. Izgubilo se u zaslonima mobitela koji odmah odaju tko te zove, koga ti zove&scaron;. I dapače, nema čekanja da nekoga &bdquo;dobije&scaron;&ldquo; kad se vrati kući, nego je svatko dostupan svagdje, odmah &ndash; čim poželi&scaron; spojiti se s njim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne sjeda se piti kava, jer postoji coffe to go koju pije&scaron; dok hoda&scaron; i radi&scaron;. Pisma se ne pi&scaron;u i nei&scaron;čekuju, jer porukice stižu za tren oka, isto tako i fotografije koje si uslikao. Ne treba filmove nositi fotografima da bi vidio kako je slika ispala &ndash; eto je tu odmah ispred tebe u svim rasponima piksela i filtera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kultura od ODMAH, učinila je da smo neprimjetno izgubili strpljivost. Izgubili smo sposobnost i&scaron;čekivanja. Uzbuđenost čekanja. Radost iznenađenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda ba&scaron; zato Gospa u zadnjoj poruci od 25. 11. 2017. kaže: &bdquo;<strong>&hellip;vjerujte i molite i živite u milosti i I&Scaron;ČEKIVANJU va&scaron;eg osobnog susreta s Njim</strong>.&ldquo; Gospa nas poziva na i&scaron;čekivanje u vjeri, molitvi i življenju. Samo tako spremit ćemo se za iznenađenje Božića!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemojte stoga odmah okititi kuću kao &scaron;to su već okićene ulice i trgovački centri. Nemojte jo&scaron; kititi bor, nego ga ostavite za Badnju večer &ndash; uz zajedničku obiteljsku večeru i molitvu i mirise pečenih kolača. Nemojte već staviti maloga Isusa i jaslice &ndash; pustite da se djeca vesele i i&scaron;čekuju i zajedno s pastirima i anđelima mu se kroz ovo Do&scaron;a&scaron;će približavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedopustite da vam ovo &bdquo;sada&ldquo; i &bdquo;odmah&ldquo;, &bdquo;lak&scaron;e&ldquo; i &bdquo;jednostavnije&ldquo; ukrade najljep&scaron;e trenutke i&scaron;čekivanja i iznenađenja. Ukrade najljep&scaron;e Božićne uspomene va&scaron;e djece. Isprazni sjećanja na to najljep&scaron;e vrijeme u godini koje nije sada, niti odmah, nego se priprema, čeka i gradi u toplini odnosa, blizine, prisutnosti i sebedarja. ČEKAJTE!!!</p> <p>&nbsp;<br /><span style="text-decoration: underline;"><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></span><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-11-obitelj_zajedno.jpgPismo vojnika HVO-a: Rekao sam kćeri da će ovo biti najtužniji Božić do sada, ali ustati ćemo poput Feniksahttp://grude.com/clanak/?i=5139251392Grude.com - klik u svijetFri, 08 Dec 2017 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-017_vukovar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Toga jutra utrčala je u dnevni boravak moja najmlađa kćer. "Tata, tata, Božić dolazi", povikala je. Spustio sam glavu, da ne vidi suzu. Tog jutra čitana je presuda hrvatskoj šestorci u Haagu.<p>&nbsp;</p> <p>"Najtužniji Božić do sada", rekao sam progutav&scaron;i knedlu u grlu. Na televiziji se prikazivala snimka samoubojstva ponosno generala, generala koji nije mogao ostati imun na nepravdu. Kćer nije ni&scaron;ta rekla. Oti&scaron;la je u svoju sobu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;ao sam rati&scaron;ta, brojna. Moje ime je upisano među vojnicima HVO-a. Ako i po mene dođu sad, neka me odmah osude na smrt. Pola života mi je tog jutra bilo već oduzeto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo deset dana će od dana presude. Hodao sam među svojim ljudima, gledao svoj narod. Čak je i kod mladih koji su se perom borili protiv agresora na svoj narod splasnuo entuzijazam. "Zapovjedniče, zabranili su nam pisati", reče mi jedan iz plejade mlađih grudskih pisaca. "Znam, pratim mladiću", rekoh mu neko jutro na kavi. Nisam imao snage da kažem ne&scaron;to optimistično. Hrvati su u miru poraženi. Sve ono &scaron;to smo žrtvovali, a žrtvovali smo cijelo svoje tijelo, svoju voljenu Herceg Bosnu, da bismo uskrsnuli dvije države. sada je sve bačeno u vodu. Bo&scaron;njaci nam pripremaju novo, konačno preglasavanje i potpuni poraz Hrvata na izborima, potpuni poraz znači manje novca hrvatskim općinama i županijama, manje novca znači manje posla i projekata, manje posla i projekata znači novi egzodus, kao da ga je malo bilo do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skrivao sam suze ovih dana, govorio sve teže i onaj osjećaj da sam popio otrov, zamijenio bih stvarnim osjećajem prvih dana. Drži me vjera da negdje gore ima malo pravde za Hrvate u BiH, heroje koji su spasili dvije države i postali zločinci, praktički, za obje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ustat će Feniks iz pepela", reče mi mladi grudski pisac. "Nadamo se", rekoh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moj djed, 90-godi&scaron;njak, slobodu Hrvata na tisućljetnim ognji&scaron;tima, u svojoj punini, nikad nije dočekao, a uvijek se borio za nju. Devedesetih je, kao &scaron;to pjesma kaže, spustio s tavana svoje vojno odjelo. Htio je i on krenuti s ocem i sa mnom. Toliko je bilo spremnosti u tome starcu da jo&scaron; jednom brani tisućljetna ognji&scaron;ta. Kada smo dočekali Herceg Bosnu, pa njen rast, nije bilo sretnijeg čovjeka. Kada smo je gasili, da bismo uspostavili Bosnu i Hercegovinu, znakovito je rekao: "Jugoslavija je bila zlo, a &scaron;to će vam tek ovi raditi, niste ni svjesni." Od tada, pratio je politiku svakodnevno. Sve je secirao detaljno, u svojoj sijedoj, mudroj glavi. Pustio je suzu neki dan, kada je ponosni general na sramotu svijeta, ispio otrov poput Sokrata i zadao udarac svjetskoj nepravdi, a suce, hladne birokrate, ostavio je u vječnoj dvojbi na koju mi, koji smo ratovali rame uz rame u HVO-u s njim, znamo odgovor: Jesmo li osudili nevinog čovjeka?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj bistri starac rekao mi je: "Sinko, ne&scaron;to ovako sam predosjećao." Odgovorio sam: "Znam djede." Obojica smo popili ča&scaron;icu rakije. "Bit će ovo najtužniji Božić do sada", rekoh mu. "Volio bih da ga ne dočekam, ali opet ćemo se radovati", reče mi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tražio sam od mladog pisca da me podsjeti na propovijed fra Ante &Scaron;aravanje pro&scaron;le godine za polnoćku. "Na&scaron;i stari bili su prije spremni položiti život za vjeru i za ideale negoli kukavički živjeti. I mi moramo kao oni radije se odreći ovozemaljskog života i svega na ovom svijetu nego svoga Boga, svoje vjere, svojih ideala, istine... i vječnog života kojeg nam ne može nitko drugi dati, nego Gospodin Bog", kazao je između ostalog fra Ante &Scaron;aravanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U godinama sam, kada shvaćam da smo se prevarili, kada shvaćam da je djed bio u pravu i kada shvaćam da nismo smjeli dopustiti da nam djeca žive u ovakvom okruženju.&nbsp; Sve vi&scaron;e kolega branitelja govori mi isto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka nam Bog dadne snage da ustanemo, kako pisac reče, poput Feniksa, ako ni&scaron;ta zbog na&scaron;e djece. Ispričao sam i svojoj najmlađoj kćeri priču o ptici Feniks. "Ustati ćemo!", govorim sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narode, sretno ti ovo vrijeme najtužnijeg Božića do sada. Pronađimo snagu u sebi. Moramo ustati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vojnik HVO-a/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-017_vukovar.jpgPaula Tomić: KAKO ŽIVJETI DOŠAŠĆE?http://grude.com/clanak/?i=5134351343Grude.com - klik u svijetTue, 05 Dec 2017 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-05-calendario-avvento.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Konzumističko-popularistička kultura ne vidi ovaj duboki liturgijsko - katolički smisao ovog vremena. Nema unutarnjeg hoda nego je jedini cilj povećati kupnju i zaradu do Božića. Ići na najdublje čovjekove potrebe: potrebe za puninom, toplinom, obitelji i sve to iskoristiti da se jadnom čovjeku ionako prazan džep još više isprazni. Zato ga se već početkom prosinca želi zaslijepiti šarenilom lampica, Božićnih ukrasa, Božićnih sajmova... Na sve strane odjekuju Božićne pjesme, reklame... Kao da je Božić već tu, a ne kao da ga se preobrazbom i obraćenjem vlastitog života tek treba utjeloviti."<p>&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;" align="JUSTIFY"><strong>KAKO ŽIVJETI DO&Scaron;A&Scaron;ĆE?</strong></p> <p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; text-align: right;" align="JUSTIFY"><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme priprave za Božić. Meni osobno najljep&scaron;e vrijeme u liturgijskoj godini. Možda zato &scaron;to je tako jako obilježeno hodom, pripremom, rastom, obiteljskom molitvom.</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Sviđaju mi se i liturgijska obilježja adventa: mise zornice, adventski kalendar i adventski vijenac. Nažalost, kao i sve vrednote dana&scaron;njice i obilježjima Adventa se poku&scaron;ava oduzeti pravi smisao. Na koji način? Prije svega oduzimanjem ili iskrivljavanjem njihove simbolike i sadržaja. Rekli smo već prije da je Do&scaron;a&scaron;će vrijeme pripreme, vrijeme hoda. Zato se prave adventski kalendari da se kroz konkretne nakane jo&scaron; vi&scaron;e konkretizira hod kroz svaki dan. Zato se ide na Mise zornice &ndash; da se pokaže i&scaron;čekivanje Svijetla i jača snaga volje kojom se odupire slastima mraka (toplini postelje). Advent se zato obilježava LJUBIČASTOM bojom koja je boja pokore, žrtve... Novi život se uvijek rađa iz žrtve. Dijete se rađa iz porođajnih bolova. Svaki duhovni rast događa se kroz odricanje, post, molitvu i žrtvu. Tako se Božja snaga utjelovljuje u na&scaron;oj slabosti. Advent upravo ima taj smisao da nam kroz pokoru i odricanje pomogne ŽIVJETI vjeru, utjeloviti VJERU.</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Gospa u poruci Mirjani od 2. prosinca 2014. kaže:<strong> &bdquo;</strong><span style="color: #141823;"><strong>Djeco moja, živjeti moga Sina znači živjeti Evanđelje. To nije lako. To znači ljubav, oprost i žrtva. To proči&scaron;ćava i otvara Kraljevstvo.&ldquo;</strong></span> Božić je utjelovljenje Božjeg Sina. Božić se događa samo onda kad se i u nama rodi Božje Kraljevstvo, a ono se proči&scaron;ćava i otvara kroz LJUBAV, OPROST i ŽRTVU. Tome služi Advent. Advent je hod kroz pokoru do proči&scaron;ćenja, do otvaranja Kraljevstva u nama... Konzumističko-popularistička kultura ne vidi ovaj duboki liturgijsko - katolički smisao ovog vremena. Nema unutarnjeg hoda nego je jedini cilj povećati kupnju i zaradu do Božića. Ići na najdublje čovjekove potrebe: potrebe za puninom, toplinom, obitelji i sve to iskoristiti da se jadnom čovjeku ionako prazan džep jo&scaron; vi&scaron;e isprazni. Zato ga se već početkom prosinca želi zaslijepiti &scaron;arenilom lampica, Božićnih ukrasa, Božićnih sajmova... Na sve strane odjekuju Božićne pjesme, reklame... Kao da je Božić već tu, a ne kao da ga se preobrazbom i obraćenjem vlastitog života treba utjeloviti.</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Posebno osiroma&scaron;enje simbologije i smisla Adventa vidljivo je kroz izradu adventskih vijenaca. Danas su to vi&scaron;e ili manje nekakve umjetničke kompozicije. Namjerno sam upotrijebila riječ KOMPOZICIJA. To je zato da pokažem razliku od onoga &scaron;to bi trebao biti ADVENTSKI VIJENAC. U pravom, klasičnom adventskom vijencu svaka stvar ima svoj razlog i smisao, jasnu simbologiju i jasnu poruku koja nas upućuje kako proživjeti ovo vrijeme do Božića. Pa evo za podsjetnik svima nama navodim &scaron;to o tome kažu stručnjaci:</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR"><strong>Simbolika adventskog vijenca</strong></span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR">Adventski vijenac čine dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetlost"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">svjetlo</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. </span><span lang="hr-HR"><strong>KRUG ILI PRSTEN</strong></span><span lang="hr-HR"> bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bog"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Božje</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> vjernosti zadanim obećanjima. Ponekad se adventski krug tumači kao krug zemaljski s četiri strane </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Svijet"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">svijeta</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. Vijenac je u </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">antičko</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> vrijeme predstavljao znak pobjede i u </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1%C4%87anstvo"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">kr&scaron;ćanstvu</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> je postao znak po </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Kristu</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> dobivenoga spasenja. </span><span lang="hr-HR"><strong>ZIMZELENO GRANJE</strong></span><span lang="hr-HR"> upućuje na život koji ne prestaje, na život vječni. Ove grane podsjećaju i na </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusov</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> ulazak u </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jeruzalem"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Jeruzalem</span></span></span></a><span lang="hr-HR">, kada ga je narod pozdravljao. </span><span lang="hr-HR"><strong>SVJETLO SVIJEĆA</strong></span><span lang="hr-HR"> označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju na </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusovu</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji na vijenac su se stavljale tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusova</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> dolaska, i jedna ružičasta koja se palila kao izraz radosti zbog </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusova</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> rođenja. Prema jednoj tradiciji prva svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Betlehem"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">betlehemska</span></span></span></a><span lang="hr-HR">, treća pastirska, a posljednja svijeća </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/An%C4%91eo"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">anđela</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEi%C4%87"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Božića</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. (vi&scaron;e o tome na </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Adventski_vijenac"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR">http://hr.wikipedia.org/wiki/Adventski_vijenac</span></span></a><span lang="hr-HR">)</span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR">Ovo navodim jer mislim da je od posebne važnosti vlastitoj djeci prenositi ispravnu katoličku pozadinu stvarnosti koju žive. Danas kad je ionako sve prepuno simbola tame i zloga (od crtanih filmova, pjesama, reklama&hellip;), ne smijemo dopustiti da nam ukradu simbole dobra, poput sv. Nikole kojeg uporno zamjenjuju Djedom Božićnjakom, i koji kao nosi darove i umjesto malog Isusa. Odnosno, malog Isusa u Božiću svijeta uopće nigdje nema. Svijetu je važna samo bogato okićena jelka i pokloni, bez &scaron;talice&hellip; </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR">Vi&scaron;e o sv. Nikoli možete naći na (<a href="http://www.prevare.info/02Top10/03_SvetiNikola.html">http://www.prevare.info/02Top10/03_SvetiNikola.html</a>, a radni list za adventski vijenac ovdje: <a href="http://www.activityvillage.co.uk/advent-wreath-printable-activity">http://www.activityvillage.co.uk/advent-wreath-printable-activity</a> </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><strong>Ljudi nade</strong></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Ne dozvolimo da nam svijet oduzme Nadu i Ljubav. Da nam svijet oduzme Božić. Gospa nas često u porukama poziva da budemo ljudi nade.<span style="color: #141823;"> Vjerojatno vidi pritiske pod kojima živimo, nepravde, neima&scaron;tinu, laži, manipulacije, patnju i nesreće... Bez molitve i posta nećemo shvatiti smisao svega toga, nećemo vidjeti tko smo i kamo treba ići. Ako ne vidimo smisao, nećemo imati nadu. Ako nemamo snagu molitve i posta, nećemo imati nadu. Zato Gospa kaže: &bdquo;</span><span style="color: #141823;"><strong>Iskrena molitva, koja nije samo riječi već molitva koju srce govori, će vam pomoći. Također i post, jer to je jo&scaron; ljubavi, oprosta i žrtve.</strong></span><span style="color: #141823;">&ldquo; Možemo dakle reći da nas Gospa poziva na molitveni hod i post kroz Do&scaron;a&scaron;će. Da nas poziva da živimo njezine poruke, da živimo Evanđelje. Samo će življeni život donijeti Život na Božić. </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span style="color: #141823;">Ne dopustimo da nam serviraju virtualni Božić, kroz gotovu ukra&scaron;enu jelku, napravljene aranžmane, otpjevane Božićne koncerte, Božićne filmove... Sve to nije Život i ne daje Život. Božić moramo proživjeti kroz na&scaron;e tijelo. Kroz na&scaron;a rana ustajanja, obiteljske molitve, na&scaron;u kupovinu, na&scaron;e kićenje bora na Badnjak, na&scaron;u ispovijed, na&scaron;u žrtvu i odricanje, na&scaron;u pomoć potrebitima, na&scaron;e darovano vrijeme za dobrobit zajednice... Dokle god bude ljudi koji su spremni živjeti Život i dati svoj život za druge, ima nade! </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><em><strong><span style="color: #141823;">Paula Tomić/Grude.com</span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-05-calendario-avvento.jpgIvo Lučić: Suci će se do smrti pitati - što ako smo osudili nevina čovjekahttp://grude.com/clanak/?i=5130551305Grude.com - klik u svijetMon, 04 Dec 2017 00:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-04-017_praljak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu! Nakon tih riječi Slobodan Praljak popio je otrov i ubrzo se srušio na pod sudnice u Haagu. To je bio jedini trenutak u više od dva desetljeća haaškoga sudovanja da je osuđeni bio nadmoćan sucima i tužiteljima.<p>&nbsp;</p> <p>Pi&scaron;e:<em><strong>Ivo Lučić/Vecernji.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbunjenost i strah zamijenili su oholost na njihovim licima, &scaron;to se jasno moglo razabrati u izravnome prijenosu. S čuđenjem i nevjericom poku&scaron;avali su shvatiti &scaron;to se to dogodilo pred njihovim očima. Na mjestu i u vrijeme kada su vrline postale slabosti, kada su istina, čast, dostojanstvo, ponos i pravda prestali biti osobine koje dru&scaron;tvo cijeni, te&scaron;ko je razumjeti svu dramatiku i smisao opisanoga čina. Profesor filozofije, inženjer elektrotehnike, filmski režiser i hrvatski general Slobodan Praljak sokratovski je vjerovao da je vrlina najuzvi&scaron;enije znanje o tome &scaron;to čovjek jest, a neznanje kao odsutnost vrline uzrok gotovo svih zala, nesporazuma i nepravdi. Optužen pred Haa&scaron;kim tribunalom za zločine koje nije zamislio niti ih je počinio, koje nije mogao spriječiti i čije izvr&scaron;itelje nije mogao kazniti zbog okolnosti koje su nadma&scaron;ivale njegove moći, branio se znanjem, činjenicama, pozivao na logiku, na zdrav razum, nudio kontekst, pravio usporedbe, analizirao i obja&scaron;njavao. Otrpio je trinaest i pol godina nepravednog, nelogičnog, nesuvislog i ponižavajućeg optuživanja i suđenja. Branio je politiku koju je slijedio, vojsku kojoj je pripadao i kojom je zapovijedao (koliko je to bilo moguće u onim vremenima), svoja djela, svoja uvjerenja, dostojanstvo i ljudski integritet tvrdeći da će, ako mu se dokaže krivnja, mirno prihvatiti presudu ne tražeći nikakvih olakotnih okolnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Pisao je knjige, pisma, slao poruke, iznosio činjenice. Reći ću riječ i spasiti du&scaron;u svoju napisao mi je jednom. Dijelio sam i predstavljao njegove knjige, uglavnom ljudima koji su ionako znali njihov sadržaj. Do većine drugih stvarne su se činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini i o Praljku te&scaron;ko probijale. Jedne nisu ni zanimale, kao &scaron;to ih ni taj rat nije zanimao, ili su barem emotivno bili na suprotnoj strani, drugi su imali interes podržavati i &scaron;iriti &bdquo;alternativne činjenice&ldquo; i slike izgrađene na njima, treći su ogrezli u starim mržnjama i antagonizmima ili su bili žrtve ratne i političke propagande s različitih strana.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Suci Haa&scaron;koga tribunala nisu prihvatili ni jedan argument obrane, ni logiku, ni zdrav razum. Presudili su tako kao da obrane nije ni bilo, s jasno postavljenim propagandno-političkim ciljem, predrasudama i preduvjerenjem s kojima su i započeli suđenje. Suočen s posljednjom i konačnom nepravdom suda kojem će se jednoga dana također suditi, Praljak je odlučio prekinuti farsu i pretvoriti je u tragediju. Tim činom oti&scaron;ao je u legendu, a suci Haa&scaron;koga suda skinuli su toge i perike i posramljeni se vratili svojim beznačajnim životima. Dok su živi, neće ga zaboraviti, kao ni njegove riječi njima upućene: Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! Oni koji su sudjelovali u ratu, pratili suđenje i poznavali Praljka znaju da je to istina, a oni među sucima haa&scaron;koga i svih drugih zemaljskih sudova, koji imaju i mrvicu savjesti, do smrti će se pitati &scaron;to ako su osudili nevina čovjeka.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Hoće li se isto to pitati i svi oni u Hrvatskoj i Bosni i u Hercegovini koji su s govornica, u medijima ili na ulici &bdquo;sudili&ldquo; i &bdquo;osudili&ldquo; Praljka; oni koji su ga klevetali, ignorirali ili mu okretali leđa. Vidimo da mu nakon svega kukavice spočitavaju kukavičluk, dezerteri i bjegunci optužuju ga za bijeg, nevjernici propituju njegovu vjeru, a hulje se skrivaju iza &bdquo;legalizma&ldquo; kao svojega posljednjeg utoči&scaron;ta. Presuda Praljku i ostaloj petorici Hrvata iz BiH presuda je Hrvatskoj, Hrvatima u BiH, cijeloj na&scaron;oj pro&scaron;losti i budućnosti, koliko god to netko ne vidio li ne želio vidjeti. To je novo nametanje krivnje, oduzimanje samopo&scaron;tovanja, samosvijesti i političkoga subjektiviteta. Oni koji vode ovu izmučenu zemlju to bi morali znati i prepoznati. Trenutak je za okretanje nove stranice, vrijeme je da se licemjeri i hoh&scaron;tapleri razotkriju i prikažu u pravome svjetlu. Hrvatska konačno mora znati tko su joj prijatelji, a tko neprijatelji.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Hrvati moraju znati tko ih je dostojan voditi, a tko zaslužuje prijezir ba&scaron; kao i posljednja presuda Haa&scaron;koga suda. To će se najlak&scaron;e vidjeti iz odnosa prema žrtvi Slobodana Praljka. Hrvatski narod, &bdquo;mali ljudi&ldquo;, kako ih se obično naziva, a zapravo veliki ljudi velika srca, oni koji su ovu zemlju branili i hranili, koji je jo&scaron; uvijek i brane i hrane &ndash; pale svijeće, mole i tuguju za posljednjim hrvatskim mučenikom čija je smrt dio ukupne hrvatske nacionalne tragedije. Oni su shvatili njegovu poruku i prihvatili njegovu žrtvu. Ako i ne znaju sve činjenice, koje u dana&scaron;njim političkim okolnostima ionako vi&scaron;e nemaju nikakvu važnost, dobro znaju tko im je prijatelj i tko je dostojan žrtve koju i sami za Hrvatsku prinose već stoljećima.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Pi&scaron;e:<em><strong>Ivo Lučić/Vecernji.ba<br />Foto:Pixsell<br /></strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-04-017_praljak.jpegObranili smo izdajničku BiH i omogućili dinastiji Izetbegović i ISIL-u lagodan život u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=5128151281Grude.com - klik u svijetSat, 02 Dec 2017 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-02-017_isil.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pobjednici pišu povijest, pravilo je svih događaja, koliko god ono brutalno zvučalo. Države koje su pobijeđivale u ratovima kroz prošlost uglavnom su, kasnije, povijesnim knjigama masakrirale svoje protivnike.<p>&nbsp;</p> <p>Jedna od rijetkih država koja svoju pobjedu u ratu nikad nije okrunila je Hrvatska, stoga i nije čudno &scaron;to je mnogi u Europi nazivaju najkomičnijom zemljom Europske unije. Vjerojatno se nijedna država ne bi odrekla svog teritorija, kao &scaron;to se Hrvatska odrekla Herceg Bosne, a mogla ju je uzeti kako je htjela i strate&scaron;ki izlobirati prostore Herceg Bosne među stranim silama. Hrvatska je se odrekla Herceg Bosne u zamjenu za takozvani mir, naivno vjerujući kako će poteći med i mlijeko, a ona postati primjer među državama. I &scaron;to se danas događa? Osudili su Hrvatsku za Herceg Bosnu, pola Europe je ismijava, susjedi joj se smiju jer to &scaron;to je napadnuta i &scaron;to je preokrenula rat u svoju korist nikad nije kapitalizirala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrde u Haagu danas da je Hrvatska željela &scaron;iriti svoj teritorij. Da se provela anketa &scaron;to mi na području Herceg Bosne želimo, odgovorno tvrdim da bi nas 95 posto izabralo Hrvatsku, ali tko je narod &scaron;to pitao. Hrvatska nas nije željela jer je nekakva nadobudna, strana karikatura od čovjeka rekla da ne smiju to činiti. Poslu&scaron;av&scaron;i karikaturu izgubili su hrvatske prostore i ostavili narod na milost i nemilost Bo&scaron;njacima, među kojima i prista&scaron;ama El Mudžahida, ljudima iz budućeg ISIL-a, pa onima koji preglasavaju narod koji je malobrojniji. Unatoč tome &scaron;to im djeca žive u neljudskim uvjetima i vjerojatno bi ih barem 30 posto bilo oduzeto da je ovo normalna država Bo&scaron;njaci ih nastavljaju praviti kao zečeve i Hrvati koji su okrenuti vi&scaron;e kapitalizmu taj ritam ne mogu pratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, Hrvatska je u miru poražena i ponižena država, a Hrvati u BiH vi&scaron;e nemaju snage ni sebe braniti, a kamoli će nju. Feniks je službeno na umoru. Samo, Feniks uvijek ustane kada je najteže. U ovom trenutku s prijezirom odbacujemo optužnicu da smo udruženi zločinački pothvat. Ponosni smo na na&scaron; rat. Obranili smo izdajničku BiH i majku Hrvatsku, omogućili smo dinastiji Izetbegović godine lagodnog života, veleizdajniku Stipi Mesiću političke bodove. I vi&scaron;e tako ne može. Sada jasno vidim, kao &scaron;to sam napisao, da smo obranili izdajničku zemlju koja služi za lagodan život ISIL-ovcima koji odlaze i vraćaju se s rati&scaron;ta kako god hoće, da im nitko ne može ni&scaron;ta! Nakon presude ha&scaron;kih karikatura, sada se mogu s pravom pozivati na ovu zemlju jer njihov El Mudžahid nikad nije osuđen za zločine u BiH. I to je međunarodna pravda licemjernog Maltežanina i njegovih licemjernih pomoćnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žao mi je &scaron;to kao branitelj nisam dovr&scaron;io rat, zbog svoje djece. Sada je kasno. Sada nam treba diplomacija. Bez promjene izbornog zakona Hrvata vi&scaron;e nema u BiH. Masovno iseljavanje tek će se vidjeti na djelu ako nam netko (čitaj, bo&scaron;njački narod) opet izabere nekog novog Željka Kom&scaron;ića. Zato, Feniks iz faze umiranja mora ustati. Ideja Herceg Bosne obvezuje nas da se ujedinimo, ustanemo i pobijedimo u ovom mirnodopskom ratu. Moramo, zbog na&scaron;e djece!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-02-017_isil.jpegNino Raspudić: Slobodan Praljak je pokazao veličinu pred karikaturama međunarodne pravdehttp://grude.com/clanak/?i=5125051250Grude.com - klik u svijetFri, 01 Dec 2017 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-01-017_karikature.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bio je to najšokantniji trenutak u povijesti naše televizije. Gledali smo kako je, nakon što mu je haaški sudac izrekao presudu, general Praljak neočekivano uzeo riječ i izjavio: „Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. Odbacujem s prijezirom vašu presudu!“i ubio se u prijenosu uživo popivši otrov iz bočice.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Nino Raspudić/Vecernji.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebat će jo&scaron; ne nekoliko dana, nego mjeseci da se dojam slegne i da se uopće uspije do kraja racionalno pojmiti &scaron;to se dogodilo. U tom trenutku izgledalo je kao da je do&scaron;lo do pucanja &bdquo;realnog&ldquo;svijeta i njegovih granica. Nastao je kratki spoj, kao da je isječak antičkog mita odjednom prodro u na&scaron; uobičajeni, prozaični i kalkulantski svijet. Netko je dobro napisao da je general Praljak tim činom farsu preokrenuo u tragediju. Farsa Međunarodnog tribunala pravde bila je kolektivna, globalna, dok je tragedija njegova osobna, uz katarzu onih koji se u njoj prepoznaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva analiza tog krajnjeg čina pokazuje kako je Praljak, &scaron;to danas izgleda naivno, do samoga kraja vjerovao u taj sud, tj. u to da će suočen s argumentima, dokumentima, svjedočenjima donijeti pravičnu odluku. Bio je uvjeren u vlastitu nevinost, jer je znao da nije počinio ni zapovjedio nikakav zločin. Lako je bilo sa strane uvidjeti da je taj sud ruglo. Od tužiteljstva koje je optužnicama, a jo&scaron; vi&scaron;e strahom od njih, služilo za modeliranje političkih odnosa na području biv&scaron;e Jugoslavije pa sve do većine sudaca, skupljenih zbrda-zdola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karikaturu međunarodne pravde utjelovljivali su ishlapjeli starkelje u bademantilima i s perikama, među kojima se posebno ističe jedan koji je Praljka tijekom suđenja, nakon &scaron;to je već prezentirao tisuće dokumenata, prenuv&scaron;i se iz drijemeža upitao u kojem smjeru teče Neretva u Mostaru, prema gore ili dolje. A Praljak je govorio kako mora&scaron; znati barem tridesetak glavnih točaka u gradu da bi uopće i&scaron;ta shvatio &scaron;to se tu događalo. Unatoč svemu tome Praljak je po&scaron;tovao sud i oslovljavao ga do kraja s &bdquo;časni sude&ldquo;. I prije podizanja optužnice, dok je njezina prijetnja visjela nad njim, nije se ulizivao, trgovao, teretio druge, pristao na izdaju, a bilo je u to vrijeme svega &ndash; tužiteljstvo je politički određivalo kako će podići optužnice i tko će biti obuhvaćen, a tko ne. Neki su pristajali na igru, plesali po taktovima međunarodne zajednice, osnivali nove stranke, davali iskaze u kojima su teretili koga god je trebalo, i tako su se izvukli, a neki su unatoč potpunoj kooperativnosti na kraju ipak suđeni i osuđeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Praljak nije pristajao na takve suradnje, oti&scaron;ao je dragovoljno, obraćao se s &bdquo;časni sude&ldquo;, iznosio gomilu dokumenata. Nije koristilo. Isto bi mu bilo da ih je titulirao &bdquo;smežurano kengurovo mudo Kevin Parker&ldquo;, &bdquo;raspamećeni danski alkoholičar Frederik&ldquo;&bdquo;najveći idiot haa&scaron;kog tužiteljstva Martijas&ldquo;, &bdquo;južnokorejska gnjida O-Gon Kvon&ldquo;, &bdquo;narogu&scaron;eno &scaron;kotsko govno Jan Bonomi&ldquo;itd., kao &scaron;to je u naslovima svojih haa&scaron;kih knjiga činio Vojislav &Scaron;e&scaron;elj, danas slobodan i zdrav u Beogradu. Praljak je na kraju žrtvovao sebe &scaron;aljući poruku &ndash; nisam kriv, dajem svoj život kao zalog te istine. Do dobrog glasa drže ljudi kojima je stalo do drugih ljudi i njihova mi&scaron;ljenja. Apsolutni sebičnjak operiran je od toga. Ba&scaron; ga briga kakav će glas ostati o njemu nakon smrti. O ugledu i obrazu čovjek se potpuno prestane brinuti nakon &scaron;to ih konačno izgubi pa, primjerice, može danas usta&scaron;ovati, a sutra biti počasni predsjednik SUBNOR-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pamtim jedan važan Praljkov poučak. Govorio je da ga je kao malog začuđivala u vesternima ona situacija kada neprijatelji uhvate tipa i daju mu lopatu da iskopa vlastiti grob. I većina ga iskopa. Kad već zna&scaron; da će te ubiti, za&scaron;to da im pri&scaron;teđuje&scaron; trud kopanja?, pitao se. Neću kopati sebi grob, ubij me odmah!, pouka je priče. Praljak je doveden, gledano iz pozicije njegovih moralnih načela, u bezizlaznu situaciju. Daljnje biolo&scaron;ko egzistiranje bilo bi svakodnevno kopanje groba u koji je već bio strovaljen. Ostao je samo jedan, krajnji izlaz. Njegov čin nije bio ishitren, već dobro promi&scaron;ljen jer, ako ni&scaron;ta drugo, morao je organizirati kako doći do otrova. Možemo samo zami&scaron;ljati kako mu je bilo živjeti zadnjih tjedana s tom već donesenom odlukom. Nakon gotovo dvadeset godina &scaron;utnje u hrvatskoj javnosti ovih se dana konačno govori o muslimansko-hrvatskom ratu bez zadr&scaron;ke. Nitko nije dovodio u sumnju da su zločini s hrvatske strane počinjeni i nisu se čule gluposti poput &bdquo;na&scaron; vojnik ne može počiniti ratni zločin&ldquo;. Za većinu tih zločina izravni počinitelji i nalogodavci odgovarali su ili im se pripremaju suđenja u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro je da se konačno čulo kako za brojnije bo&scaron;njačke zločine nad Hrvatima golemom većinom nitko nije odgovarao, a i oni malobrojni koji su suđeni dobili su minimalne kazne. Dovoljno je usporediti kako je s područja pod kontrolom HVO-a prognano i izbjeglo 52.000 Bo&scaron;njaka, a s onih pod kontrolom Armije BiH 172.000 Hrvata da bi se shvatilo da u osudi jednog ratnog vodstva, a potpunoj amnestiji drugog ne&scaron;to ne &scaron;tima. Dodatni problem javlja se kada se danas u cijelu priču upliću menadžeri bo&scaron;njačke patnje koje zanima samo to kako će moralni kredit ubijenih, zatočenih, ponižavanih, protjeranih Bo&scaron;njaka za vrijeme rata na prostoru Herceg-Bosne investirati u aktualni proces političkog eliminiranja Hrvata u BiH. To najbolje pokazuje objava na Twitteru mlade zvijezde bo&scaron;njačke ljevice Reufa Bajrovića, miljenika, &scaron;tovi&scaron;e zeta američke ambasade, čija je žena na čelu moćne američke fondacije NED-a za Europu, a koji nakon presude pi&scaron;e: &bdquo;Prva posljedica pravosudno utvrđene činjenice da su ratni ciljevi HZHB zločinački će biti HDZ-ov izborni zakon. Naime, ne može se zločinački cilj ostvariti u parlamentarnoj proceduri&ldquo;. Zločinački cilj je izmjena izbornog zakona, kakvu je svojom presudom naložio i Ustavni sud BiH, a koja bi osigurala da jedan narod drugom ne može birati političke predstavnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako je za najmilijeg američkog zeta borba za jednakopravnost Hrvata isti zločin kao i ratni zločini počinjeni na teritoriju Herceg-Bosne, te&scaron;ko je odlučiti opterećuje li vi&scaron;e time borbu za pravičan izborni zakon ili devalvira ratne zločine. No u svijetu u kojem je Praljak bio agresor u svojoj zemlji, a tri tisuće mudžahedina njezini branitelji, sve je moguće. Haa&scaron;ki je sud Hrvatskoj posredno presudio i da je najidiotskija zemlja na svijetu. Dijeli&scaron; susjednu zemlju tako &scaron;to je podijeli&scaron; na srpski i muslimanski dio, a svoj narod ostavi&scaron; bez entiteta, iako si ratni pobjednik. Na vlastitoj javnoj televiziji narodu ti se sugerira da je u Hrvatskoj bio građanski rat, a sud u Haagu ti presudi da si se kao jedini vanjski agresor uplitao u građanski rat u BiH. Unatoč nesumnjivoj agresiji s prostora BiH na Hrvatsku, od napada na Dubrovnik do prekosavskog granatiranja, Hrvatska nikada nije potegla to pitanje, već se hvali da je prva priznala BiH i da će je bezuvjetno gurati u EU. Hrvatski idiotizam vidio se u naoružavanju muslimanske vojske, liječenju njezinih ranjenika, propu&scaron;tanju nekoliko tisuća mudžahedina, primanju stotina tisuća izbjeglica, istodobno dok Armija BiH ubija i protjeruje Hrvate u Srednjoj Bosni i Dolini Neretve. Sad bi mogla i njima plaćati od&scaron;tete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političke makinacije haa&scaron;kog tužiteljstva najgore su politički i moralno preorale upravo Hrvatsku. Od Mesićeva &bdquo;svjedočenja&ldquo;i dilanja transkripata preko tvrdnje Vesne Pusić da je Hrvatska bila agresor u BiH pa do kukavičke HDZ-ovske nezainteresiranosti i pranja ruku. Mediji i NVO udruge svemu su tome dali golem prilog. Zarobljeni umovi vladaju i danas, i to se vidi iz njihovih priopćenja. Svjesno ili ne, pristaju na izjednačavanje Izetbegovićeve ratne vlasti s Bosnom i Hercegovinom kao takvom. Kao veliku zaslugu ističu da &bdquo;ne bi bilo BiH bez pomoći Hrvatske&ldquo;&scaron;to bi, uzev&scaron;i u obzir kako BiH izgleda 2017. godine i kakva je pozicija Hrvata u njoj, stvarno bila velika &scaron;teta. Sve to vi&scaron;e nije Praljkov problem, on je &scaron;okantno i časno oti&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov čin uspoređuju sa Sokratovim. Ali ima tu i stoicizma, na bazi stare argumentacije kako su robovi sami krivi za svoj položaj, tj. krivi su &scaron;to su živi u tom ponižavajućem stanju, jer bi se slobodan čovjek radije ubio nego zauvijek bio rob. Praljak nije olako digao ruke od ovozemaljske slobode, naradio se tijekom četrnaest godina obrane, da bi na kraju, umjesto uvjetne haa&scaron;ke slobode, na koju je mogao izaći uskoro, odabrao slobodu kao moralni, krajnji čin. Postao je mit. Onaj tko je vidio, neće do kraja života moći zaboraviti prizor izravnog prijenosa, u kojem stari, golemi general kaže: &bdquo;Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. Odbacujem s prijezirom va&scaron;u presudu!&ldquo;i ispija otrov. U u&scaron;ima odzvanja &ndash; neću biti budala, neću kopati vlastiti grob.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nino Raspudić / Večernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-01-017_karikature.jpgHEROJI HERCEG BOSNE - ČEKAMO VAShttp://grude.com/clanak/?i=5117151171Grude.com - klik u svijetMon, 27 Nov 2017 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-27-sestorka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapamtite ova imena: Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Berislav Pušić, Bruno Stojić, Milivoj Petković.<p>&nbsp;</p> <p>Ovih &scaron;est ljudi branili su čast Hrvata pred Međunarodnim sudom u Haagu punih 13 godina. Radi se o jednom od najdužih sudskih procesa u povijesti tog suda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, nitko od hrvatskih dužnosnika iz BiH ne putuje u Haag na izricanje drugostupanjske presude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem molimo ih, kada već ne idu nigdje, da organiziraju doček HRVATSKIH DUŽNOSNIKA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo branitelje da se okupe u svojim lokalnim zajednicama i da zajedno poslu&scaron;aju presudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako bude oslobađajuća treba je proslaviti dostojanstveno i svečano!</p> <p>&nbsp;</p> <p>HEROJI HERCEG BOSNE - ČEKAMO VAS.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-27-sestorka.jpgKOMENTAR DANA: Fadile i Jelka zaustavite pogibiju ljudi ili podnesite ostavke!http://grude.com/clanak/?i=5114651146Grude.com - klik u svijetSun, 26 Nov 2017 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-26-obilaznice2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamislite jedan tmuran i oblačan nedjeljni dan. Sjedite u kući s vašom obitelji, nakon nedjeljne svete mise. Vaš sin je prije nekoliko sati otišao na put.<p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to osjećate neku nelagodu u sebi, ono &scaron;esto čulo koje govori da ne&scaron;to nije u redu, vjerujete da je to samo zbog promjene vremena, lo&scaron;e biometeorolo&scaron;ke prognoze, uvjeravate se da nema razloga za brigu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo vam zvoni mobitel. Gospodin iz policije, s plaćom od 500 i ne&scaron;to maraka, koji je pro&scaron;ao ratove, sve moguće terene i druge tragedije, upravo radi ono &scaron;to mu je najteže. Guta knedlu u grlu i priopćava vam tužnu vijest. - Gospođo, va&scaron; sin je poginuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron; svijet se ru&scaron;i...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, neki od vas koji ovo čitate zasigurno ste ovakve stvari doživjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH se mjesecima političari svađaju oko tro&scaron;arina ili akciza na gorivo kojima bi se, navodno, gradile autoceste. Prema informacijama s vi&scaron;ih razina vlasti, ministrica financija Jelka Milićević i njezin premijer Fadil Novalić ne žele dati novac za izgradnju cesta i autocesta bez Zakona o akcizama (tro&scaron;arinama), a plan B za njih ne postoji. Dok ljudi u BiH ginu na cestama, oni nemaju plan B da grade ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su konkretno Grude u pitanju, godinama lokalne vlasti traže od vi&scaron;ih razina da im zavr&scaron;e barem jednu obilaznicu. Pokojni načelnik Gruda Viktor Marić svoj je život podredio tome da pokrene i realizira projekt južne obilaznice u Grudama, a političari s vi&scaron;ih razina vlasti natovarili su mu na leđa pregovore s lokalnim stanovni&scaron;tvom. Pokojni Viktor Grude je uspje&scaron;no uveo u priču obilaznica, rije&scaron;io velik dio imovinsko - pravnih odnosa, pokrenuo radove, no onda su ljudi s vi&scaron;ih razina vlasti, među kojima ima i GRUĐANA koji su se uhljebili u ministarstvima i javnim poduzećima (čast izuzecima), blokirali projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na isti način danas se blokira ljude iz aktualnog grudskog vodstva. Kada su dani obljetnica, ne nedostaje lijepih riječi s vi&scaron;ih razina vlasti. Ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić pro&scaron;le godine je u Grudama obećao zavr&scaron;etak obje obilaznice i južne i sjeverne. S jedne strane moglo bi ga se kriviti jer se nije prometnula priča ni o jednoj. Onda se pojavila informacija da će sjeverna obilaznica ići sigurno jer je jednostavnija za zavr&scaron;iti te je u financijskoj konstrukciji, no onda se opet događa blokada pričom da se autoceste i ceste mogu graditi jedino novcem od tro&scaron;arina, a opet je potenciraju isti ljudi - Jelka Milićević i Fadil Novalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedinim ljudima, u HDZ-u, ali i u SDA, dosadilo je slu&scaron;ati dvoje ljudi koji vedre i oblače vrhom u Vladi Federacije kako pričaju o stanju u Federaciji BiH kao da je Luksemburg u pitanju, a ni&scaron;ta se ne pokreće s mrtve točke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrde da upravo ministrica financija ne želi dati novac za projekte sa zavr&scaron;enom projektnom dokumentacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor portala Grude.com iz reda HDZ-a tvrdi da su u stranci sve nezadovoljniji političarkom kojoj oni koji joj se žele &scaron;to vi&scaron;e približiti tepaju da je "najodgovornija u Vladi FBiH". - Ako znate da je njena najveća podr&scaron;ka od političara Fadil Novalić, onda možete pretpostaviti u kojem smjeru ide hrvatski narod. Hrvatski političari je pitaju, za čije se ona interese bori, kilometar autoceste nije izgrađen na hrvatskim područjima u vremenu aktualne Vlade Federacije. Pa ispostaviti će se da je 'platforma&scaron;' Ante Krajina imao vi&scaron;e senzibiliteta prema svom narodu koji ga nije izabrao nego ona prema svom narodu koji ju je izabrao - govori nam izvor iz HDZ-a BiH, poručiv&scaron;i: Jelku Milićević birali su Hrvati, oni je sada imaju pravo smijeniti!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-26-obilaznice2.jpgMarko Tokić: One najvrjednije među nama smo prešutjeli...http://grude.com/clanak/?i=5110551105Grude.com - klik u svijetFri, 24 Nov 2017 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-017_generali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što je ono namijenjeno stoljećima od onoga što činimo sada? I što je naša baština? I zašto iz mora onoga što je bilo izdvajamo ono što nasljedujemo, gajimo i vjerujemo da za to vrijedi živjeti (i umrijeti ako je potrebno).<p>&nbsp;</p> <p><strong>Za <a href="http://www.tomislavcity.com/" target="_blank">Tomislav city</a> pi&scaron;e Marko Tokić</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Znam da postoje događaji koji nas nadilaze (i istine koje su vrjednije od nas). I da postoje ljudi koji su u njima sudjelovali. Vjerujem, da u tom trenutku nisu razmi&scaron;ljali o veličini događaja, nego su intuitivno i razumski naslućivali i znali da valja tako postupiti. U moru događaja kojima smo mi malo stariji bili svjedoci takva su uistinu bila ona vremena kada je rat u Hrvatskoj plamtio i kad smo s neizvjesno&scaron;ću ishoda strepili da se on u njoj ne će zaustaviti i da će krvavi srpski pir nastaviti se svom silinom i na osobit način ovdje kod nas u BiH. Vukovarska srpska poskočica koju je cijeli svijet vidio i čuo (ali se pravio i gluh i nijem) nama je dopirala do srčike bića: Slobodane &scaron;alji nam salate / Bit će mesa klat ćemo Hrvate. U tim olovnim i presudnim vremenima ipak je bilo muževa koji su stali i zavjet dali da se ne ćemo predati samo tako. I donosili su odluke o uspostavi hrvatskih zajednica u BiH (objedinjenih u Herceg Bosnu). Taj krik u noći najveće hrvatske tame: pada Vukovara i pokolja u &Scaron;kabrnji, čuo se i kao vapaj, ali i kao ohrabrenje. Nagomilana energija stoljeća izbijala je iz svakog hrvatskog srca i žudnja za slobodom pretvarala se u energiju otpora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo ti ljudi ovih dana (16. studenoga 2017.) sastali su se u Grudama (i tek pokoja osoba kao ja, koja je, iako s daleko manjim zaslugama, imala čast biti pozvana) da obilježe uspomenu. I da kažu da s ponosom i danas stoje iza svojih odluka. I svoje vjere (i svoje mjere).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihov je sastanak pre&scaron;ućen u medijima. Mnogi su zvani da na njega ne dođu. Jesmo li opet u ilegali? (Da se i ovaj najnoviji događaj: obnavljanja uspomene, uistinu dogodio svjedoče i priložene fotografije, pa Vas molim da ih objavite.) I tko je taj koji danas određuje mjeru hrvatstva!? Na temelju kojih vlastitih zasluga? I koje mjere?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno je Bakir u Mostaru ponovno zazivao rat. Nije mu valjda bilo dovoljno rata. Onako iz &scaron;tosa do sada sam prenosio mi&scaron;ljenje svjedoka koji su mu spočitavali da je cijeli rat proveo u trezoru i sam držeći to &scaron;armantnim prigovorima bo&scaron;njačkih junačina, ali sve mi se vi&scaron;e čini da u tome ima istine. Davno je Pindar napisao: Rat je onima mio koji ga iskusili nisu. Pa se iz ovog Bakirovog novinskog, medijskog ratovanja dade zaključiti kako su njegovi bo&scaron;njački oponenti vjerojatno u pravu. Jer lako je s tuđom djecom ratovati. Za njih se uvijek nađe dostojnih ideala i prikladnih oltara, ali sa svojom djecom ne&scaron;to je posve drugo. Mani se Bakire rata i ne prizivaj ga, jer ne daj Bože da ti se ostvare želje.</p> <p><br />Oručević u Mostar doveo ha&scaron;kog tužitelja Kennetha Scotta da mu za raju jo&scaron; jednom ispriča vlastitu optužnicu protivu Hrvata. Neki na&scaron;i odmah se uzmučili i digli galamu kako Safa ponovno radi veliki posao. Zastao sam. I razmislio. &Scaron;ta je u tom veliko? Dovesti tužitelja pred svoje žedne istina iz optužnice, ali to nije istina jer je jednostrana: nedostaje govor obrane i pravorijek suda. &Scaron;to on zapravo radi? Podiže razinu očekivanja kod ionako ostra&scaron;ćenih svojih navijača (i slu&scaron;ača), pripravlja odgovarajuću razinu emotivnih reakcija u trenutku izricanja presude. I zaključio sam da to &scaron;to radi nije usluga njegovu narodu. I nije dobronamjerno prema Hrvatima.</p> <p><br /><br />Odmah potom. Možda i ničim izazvan, hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH olako izriče da će presudom biti razočarani svi oni koji očekuju da će se osuditi politika Hrvata, te da će se iz presude ukinuti udruženi zločinački pothvat (a na&scaron;i uznici zbog njega su i optuženi, koja i kakva druga bi optužnica mogla ostati ako uzp pada). I tvrdi: &bdquo;Mnogi očekuju da se kriminalizira sve &scaron;to ima veze s hrvatskim narodom, no bit će razočarani.&ldquo; &Scaron;to Čović zna da mi ne znamo. I ima li informacije iz Haag ili tek i on podiže na&scaron;u razinu očekivanja.</p> <p><br /><br />Koji dan iza toga hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, povodom predstavljanja knjige o generalu Praljku, nada se pravednom sudskom pravorijeku i oslobađajućoj presudi za generala (kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika). I zna li &scaron;to na&scaron;a Predsjednica ili se i ona poigrava na&scaron;im očekivanjima?</p> <p><br /><br /><strong>Daj Bože da tako bude.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ali, i ove izjave iako mi srcu godi, nisu mi ba&scaron; posve drage. Jer i ovakve su najave, očekivanja i nade podizanje razine očekivanja. A pravorijek suda tek slijedi. Znaju li Kolinda i Dragan &scaron;to u presudi pi&scaron;e? Možda postoje kanali kojima se to može doznati. I ako znaju: svaka čast. Ali, ako ne znaju razina očekivanja se uzdiže do bola! I &scaron;to ako bude drukčije!? Na&scaron;e je strpiti se. I moliti. Uzdati se u Boga koji je pravda i istina da se ona i na zemaljskom sudu dogodi (iako znamo da pravda na ljudskim sudovima zna često biti poražena).</p> <p><br /><br />Udruženog zločinačkog pothvata nije bilo i to znaju svi oni koji respektiraju činjenice. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nastala u trenutku prijeteće apokalipse hrvatskoga naroda voljom izabranih zastupnika hrvatskoga naroda u tijelima vlasti BiH odlučila se tada (i u tom trenutku) za organizirani otpor nasilju i agresiji. I činila je sve da ustroji kakvu takvu obranu Hrvata u BiH (i BiH). Bilo je to vrijeme u kojima su oni koji su bili pozvani, i trebali organizirati obranu, proglasili neutralnost u ratu koji se događao i čak &scaron;to vi&scaron;e ustvrdili da to nije njihov rat. Hrvatska zajednica Herceg Bosna bila je ona snaga koja je ne samo organizirala obranu nego sudjelovala i u organizaciji referenduma za državnu neovisnost i samostalnost BiH i hrvatski je narod u najvećem postotku izi&scaron;ao i glasovao ZA. Hrvatska zajednica Herceg Bosna bila je ona snaga koja je u trenutku izbijanja rata i u ratnim okolnostima smogla snage i u ratnom kaosu uspostavila HVO kao nadopćinsku razinu ratne vlasti koja je omogućila koordinaciju obrambenih napora i istinski otpor agresiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je bilo normalno da se obrana Mostara povjeri HVO-u i tada je Haris Silajdžić pred Vijećem sigurnosti UN-a znao da je vojska HVO-a dio obrambenih snaga BiH. I ni&scaron;ta nije bilo sporno. I tada je bilo normalno da su Muslimani zajedno s Hrvatima na boji&scaron;tu i brane svoje domove i svoju (i na&scaron;u) domovinu. I da su u ratnoj vlasti HVO-a. I to nije bio problem. I nije problem nastao jer su Hrvati htjeli rat s Muslimanima, nego zato jer su htjeli da u BiH imaju teritorijalno jamstvo svoje konstitutivnosti i suverenosti. Uostalom &scaron;to je u skladu s uređenjima demokratskih zemalja (s vi&scaron;e nacija): &Scaron;vicarska i BiH, a i, vi&scaron;e manje, s mirovnim prijedlozima međunarodnih posrednika za BiH (Caringoton &ndash;Couteleire; Vance &ndash; Owen, Owen &ndash; Stoltenberg). Na koncu toliko prozivana Hrvatska republika Herceg-Bosna i nije ni&scaron;ta drugo do provedba Owen Stoltenbergova plana (unije triju republika) za BiH.</p> <p><br /><br />A netko je sebi uzeo za pravo, u ime nekakve imaginarne BiH: navodno građanske (cilj kratkoročni: dominacija jedne nacionalne zajednice i dugoročni: islamsko dru&scaron;tvo) da im to pravo ospori ne birajući sredstva. Rat između Hrvata i Bo&scaron;njaka ne može se razumjeti ako ne pođete od činjenice da su Hrvati (postrojbe HVO-a) prije tog sukoba držali oko 16% teritorija (BiH), a nakon njega tek 10% (teritorija BiH). Gubeći neprestano prostore hrvatskih enklava u Srednjoj Bosni (Kraljeva Sutjeska, Vare&scaron;, Travnik, Fojnica, Bugojno...), da bi na koncu preostale ona oko Lepenice (dijelove Kiseljaka, Kre&scaron;eva, Fojnice), ona oko La&scaron;ve (dijelovi Travnika i Novog Travnika, Viteza, Busovače) i one oko Žepča i Usore. Hrvati Srednje Bosne (ako je vjerovati tužiteljima) tako su u okruženju izvr&scaron;ili agresiju na deseterostruko mnogobrojnije protivnike. A na jugu su Hrvati Hercegovine imali tek toliko snage i moći da sačuvaju uspostavljenu crtu (i jedno vrijeme jedva je uspijevali obraniti), a prijeći se, i kad se znatno ojačalo, nije smjela jer bi Hrvatska (već uspostavljenim političkim) automatizmom bila optužena za agresiju.</p> <p><br /><br />Ali &scaron;to vrijedi da smo potpisivali sve međunarodne sporazume, &scaron;to vrijedi da smo primali tisuće izbjeglica ne gledajući na vjeru i naciju, &scaron;to vrijedi kad netko ima opsesiju kao i kad je planirao Neretvu 93.: izići na Jadran i očistiti Srednju Bosnu od Hrvata pa kad već nije mogla BiH pripasti im cijela onda da makar prigrabe Federaciju BiH u cjelini, a ako ni to nije moguće dobro će biti uzeti makar njezin većinski dio (s žuđenim izlazom na more i teritorijalno cjelovitu s prebrisanim hrvatskim enklavama u Srednjoj Bosni). A opsesija je nastavljena i traje političkim putom u miru: zatiranje Hrvata u Srednjoj Bosni uporno se nastavlja i traje (zar nije simptomatično da Hrvatima u Kiseljaku govore da idu u Hrvatsku ako žele biti Hrvati). A da ne pričamo &scaron;to sve u potaji radi da se lijevom obalom Neretve napreduje žuđenome cilju. I sve je to razumljivo samo mi nije jasno poduzimamo li (i &scaron;to?) da to spriječimo i pravi li se međunarodna slijepom (ili uistinu ne vidi ono &scaron;to se događa i u čemu sudjeluje).</p> <p><br /><br />I stoga se dižu razine očekivanja i zato Safa dovodi Scotta i priča priče o agresiji i podjeli, a mogao mu je kad ga je već doveo posvjedočiti &scaron;to je dogovarao s Mladićem i koji su im to zajednički ciljevi bili prihvatljivi.</p> <p><br /><strong>A mi?</strong></p> <p><br /><br />&Scaron;to ćemo mi ba&scaron;tiniti ako smo one najvrjednije među nama pre&scaron;utjeli. I poslali ponovno u ilegalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za <a href="http://www.tomislavcity.com/" target="_blank">Tomislav city</a> pi&scaron;e Marko Tokić</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-017_generali.jpgOPROSTI MI HERCEG BOSNO...http://grude.com/clanak/?i=5101151011Grude.com - klik u svijetSat, 18 Nov 2017 20:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-18-017_herceg_bosna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Neprijatelj je u našim redovima bio lukaviji Herceg Bosno..."<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Glava/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je tvoj dan domovino. Gledam slike iz devedesetih godina kada sam s pu&scaron;kom na ramenu hodio tvojim brežuljcima. Kako si mi tada tužna, ali ponosna izgledala. Izgledala si mi kao Feniks koji se umoran ustaje iz pepela, čeka da zablista. Vjerovala si i nadala se, kao i mi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trčeći tim livadama sna, boreći se protiv neprijatelja, u krvi je buktio adrenalin, a u mislima slika budućnosti. Gledao sam te kao malu, a bogatu i uzornu državu u srcu Europe. Onu koju će s neba gledati i blagoslivljati kraljevi Tomislav, Domagoj, Zvonimir, kraljica Katarina...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanjao sam Božiće svoje obitelji, kako idemo na polnoćku i radujemo se Bogu i zahvaljujemo mu jer smo ostvarili tisućljetne snove svojih predaka. Sanjao sam nove godine u gradovima sa svom infrastrukturom, gospodarski moćne, konkurentne zapadu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>a &scaron;to sam dosanjao...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosanjao sam vodeće ljude crkve gdje se tobože kuneći u tvoje ime razjedinjuju puk. Dosanjao sam javna poduzeća prepuna uhljeba koji te se sjete tek 18. 11., a i tada si im u drugome planu. Dosanjao sam hrvatske ministre koji ti ne žele izgraditi ni metar ceste ili autoceste, a donose zakone da jo&scaron; vi&scaron;e osiroma&scaron;e tvoj narod, da njima bude bolje. Dosanjao sam gladne radnike koji se bore za preživljavanje kod onih koji te nakon rata vi&scaron;e ne smiju spomenuti, a najvi&scaron;e su koristi od tebe imali...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisam se za ovo borio Herceg Bosno. Nisam se borio za ovakvu tebe. Oprosti mi. Oprosti svima nama kojima su u radni staž upisane godine u HVO-u. Neprijatelj je u na&scaron;im redovima bio lukaviji. Ti i ja smo Herceg Bosno bili idealisti. I zato smo tu gdje jesmo. Oprosti svome naivnom sinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-18-017_herceg_bosna.jpgFranjo Gregurić, hrvatski SOROS? I zašto mediji ne daju prostor Manolićevim optužbamahttp://grude.com/clanak/?i=4083640836Grude.com - klik u svijetWed, 08 Nov 2017 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-08-greguric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Uništite herceogovački lobi! Tim riječim je navodno nekdašnji predsjednik Vlade Hrvatske Franjo Gregurić devedesetih godina krenuo u bitku protiv Hercegovaca.<p>&nbsp;</p> <p>Njegov cilj bilo je stvaranje novih hrvatskih elita, bogata&scaron;a koji će vedriti oblačiti državom u vremenu koje predstoji. Gregurić je prema pisanju portala Grude.com bio jedan od najže&scaron;ćih ru&scaron;itelja Miroslava Kutle, Ivića Pa&scaron;alića i drugih hercegovačkih kadrova, a put je pripravljao nikome drugome nego Ivici Todoriću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O njegovoj ulozi jučer je pred Saborskim povjerenstvom pričao Josip Manolić, no vi&scaron;e je prostora dobio u svim medijima Gregurićev demantij nego Manolićevo svjedočenje.</p> <p>Manolić je, naime, ustvrdio da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik Vlade, 'otvorena vrata privatizaciji bez kontrole'. Rekao je i kako ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama. Ustvrdio je, upitan kako je Ivica Todorić u tri, četiri godine početkom '90-ih uspio pokupovati tolika poduzeća, da odgovore na pitanja o usponu Agrokora treba tražiti kod Vlade demokratskog jedinstva koju je vodio Valentić. A &scaron;to se tiče Gregurićeve uloge, kazao je da je imao dosta grijeha u pretvorbi i privatizaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Gregurića mnogi u tajnosti govore da je hrvatski SOROS, da sudjeluje u svim opasnim radnjama za dru&scaron;tvo, ali djeluje iz sjene i nitko se ne usudi spomenuti njegovo ime. Manolić se usudio svjestan vjerojatno da pred kraj života, sada kada mu je 97 godina, ne može puno izgubiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-08-greguric.jpgNajopasniji 'Hrvat' Dragan Lukač ne želi u mirovinu: Čovića i Dodika tereti za pljačku 7 milijuna KM u Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=4082840828Grude.com - klik u svijetTue, 07 Nov 2017 17:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-07-dragan_lukac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač uskoro bi trebao biti smijenjen sa svoje funkcije. Brojni kadrovi u BiH, osobito hrvatski, raduju se odlasku najopasnijeg Hrvata, kako se o njemu govori u hrvatskome korpusu.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je stekao uvjete za umirovljenje Dragan Lukač će uskoro biti razrije&scaron;en s dužnosti direktora Federalne uprave policije. Jo&scaron; Dom naroda Parlamenta FBiH treba imenovati nezavisni odbor, a to je već učinio Zastupnički dom i onda se može krenuti u izglasavanje smjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Lukač&nbsp; uglavnom&nbsp; se godinama bavio hrvatskim predstavnicima u BiH,&nbsp; bez konkretnog uređenja sigurnosne situacije u državi. Portal Grude.com doznaje da i danas Dragan Lukač poku&scaron;ava otkriti poveznicu Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH i Milorada Dodika, predsjednika RS-a s pljačkom Unicredit banke u Grudama 5. listopada 2010. godine, dan nakon izbora, kada je vozilo koje je prevozilo novac iz UniCredit banke nasilno zaustavljeno na Dužicama, na ulasku u &Scaron;iroki Brijeg iz smjera Gruda, i opljačkano. Unatoč tome &scaron;to ni&scaron;ta nije otkrio o nestanku 7 milijuna KM, dobro obavije&scaron;teni izvori tvrde da Lukač i dalje inzistira da se ne&scaron;to otkrije, pa makar morao smjestiti spomenutim osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Taj čovjek patolo&scaron;ki mrzi Dragana Čovića i Milorada Dodika, a postavio ga je vrh SDA na čelo Federalne uprave policije. On je samo provoditelj prljavih poslova - tvrde dobro obavije&scaron;teni izvori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lukač je i ranije u internim razgovorima s pojedinim suradnicima najavljivao da će na funkciji dočekati kraj Dragana Čovića u političkom životu u BiH, no kako sada stvari stoje dogoditi će se upravo suprotno. Unatoč snažnoj podr&scaron;ci pojedinih bo&scaron;njačkih političkih elita iz SDA, Lukaču se nazire kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je svjestan toga Lukač je održao tiskovnu konferenciju danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pojedini članovi ili nezavisni odbori, ne poznavajući svoju ulogu, poduzimaju neke stvari u ime onih koji su ih postavili u te 'nezavisne odbore'. To su pojedini čelnici političkih stranaka koji tako vr&scaron;e izravan pozitivan ili negativan utjecaj prema čelnicima policije, da li komesarima ili direktorima, kako bi realizirali svoje ciljeve. Oni poku&scaron;avaju upravljati policijskim radom s ciljem da nas stave pod nadzor, da bi spriječili postupak policijskih organa prema njima zbog kriminala kojim se bave ili kojim su se bavili. Mi nećemo dozvoliti da netko kalja obraz nas koji smo stvarali državu i svi koji misle da će policijski komesar i direktor biti kao otirači, da nas pomjeraju desno ili lijevo, grdno se varaju. Mogu formirati nezavisne ili 'zavisne' odbore koliko hoće, ali situacija je dosegla razinu u kojoj bi na&scaron; narod rekao da su prevr&scaron;ili mjeru. Imamo volju, snagu i pamet, ne da se odupremo, nego da im stanemo u kraj, a znamo dobro tko su oni - vidno emotivan bio je Lukač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, govorio je i o tome da su plaće policijskih službenika jako niske, ali unatoč tome ni&scaron;ta nije činio u svojoj 35 godina dugoj eri u policijskim službama da se to promijeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-07-dragan_lukac.jpgSlobodna Bosna tvrdi da će SDP-ov kandidat protiv Hrvata biti grobar 'HT-a' Slavo Kukićhttp://grude.com/clanak/?i=4060640606Grude.com - klik u svijetTue, 24 Oct 2017 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-24-slavo_kukic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slavo Kukić iz Posušja, moralna vertikala prema mjerilu političkih Bošnjaka u BiH, bivši član Upravnog odbora RTV FBiH i bivši član Upravnog odbora HT-a Mostar, spominje se u kontekstu novog kandidata za člana Predsjedništva BiH ispred SDP-a BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji je povezivan s vi&scaron;emilijunskim zloupotrebama u HT Eronetu, a sinovima u naselju Knežija u Zagrebu pomogao da kupe stanove od 360 tisuća maraka tako bi mogao na megdan hrvatskim kandidatima za Predsjedni&scaron;tvo, a igra se na kartu da će Kukića podržati Bo&scaron;njaci, kao &scaron;to su u dva navrata činili kada su birali Željka Kom&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko postane član Predsjedni&scaron;tva BiH Slavo Kukić može očekivati i da će njegovi ljudi ući u rukovodeće odbore Elektroprivrede HZ HB, s obzirom da je poznato da nije neki ljubitelj plaćanja struje ukoliko se može uključiti na neki ilegalni priključak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavo Kukić danas pi&scaron;e kolumne i na antihrvatskim televizijama daje izjave protiv legitimnih i legalnih Hrvata u BiH, &scaron;to je u sarajevskim medijima, koji daju podr&scaron;ku ostavljanju BiH "u amanet" Recepu Erdoganu, itekako poželjno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-24-slavo_kukic.jpgDron s hrvatskom zastavom povod za obračun s Hrvatimahttp://grude.com/clanak/?i=4056740567Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-dron_zrinjski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko 33. minute susreta pojavio se dron sa zakačenom hrvatskom zastavom, što je izazvalo odobravanje navijača Zrinjskog, te negodovanje navijača Sarajeva<p>&nbsp;</p> <p>Malo prije nego &scaron;to su nogometa&scaron;i Sarajeva poveli na stadionu H&Scaron;K Zrinjskog, nadletio je dron s hrvatskom zastavom (zastava Herceg Bosne), &scaron;to je u BiH poslužilo za polemike, optuživanja, prisjećanje na rat, pozivanje na legalnost...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 33. minute susreta pojavio se dron sa zakačenom hrvatskom zastavom, &scaron;to je izazvalo odobravanje navijača Zrinjskog, te negodovanje navijača Sarajeva - Hordi zla. Dok je publika bila zabavljena fotografiranjem &lsquo;NLO-a&rsquo;, Sarajevo je zabilo prvi zgoditak, nakon čega je krenula bakljada navijača Hordi zla koji su i zapaljive predmete bacali prema navijačima Zrinjskog i u stadion. Zahvaljujući sreći, nijedna baklja nije pogodila domaće navijače. Nakon toga Ultrasi su se krenuli obračunati sa sarajevskim navijačima, &scaron;to je spriječila policija. Sudac je prekinuo susret te je ugledao zastavu koju je &lsquo;vozao&rsquo; dron. Nakon toga je izaslanik zadužen za sigurnost tražio osobu koja je upravljala dronom te je do&scaron;ao i do novinarske lože.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj je događaj podsjetio na Beograd u listopadu 2014. godine, kada je zastava Albanije izazvala kaos. Iako nisu &lsquo;pale &scaron;ake&rsquo;, mostarski dron bio je povod za nacionalistička, &scaron;ovinistička i na granici zdrave pameti medijska i druga iživljavanja i prepucavanja. U sarajevskoj javnosti započela je kanonada od spominjanja kako se radi o tzv. Herceg-Bosni, je li zabranjena zastava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da nitko nije vidio ni&scaron;ta prijepornog u zastavi ljiljana bo&scaron;njačke Armije BiH. Negirana je i povijest BiH jer je sastavni dio svih mirovnih planova upravo Hrvatska republika Herceg-Bosna, odnosno Hrvati kao kolektiv, čija je trobojnica sa &scaron;ahovnicom službeni simbol.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zoran Kre&scaron;ić/Vecernji.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-dron_zrinjski.jpgPortal Boboska je davno forsirao Dalića za izbornika i pisao HNS-uhttp://grude.com/clanak/?i=4027140271Grude.com - klik u svijetSat, 07 Oct 2017 13:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-07-015_dalic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zlatko Dalić godinama je jedan od najboljih hrvatskih trenera, osvojio je sve u Saudijskoj Arabiji. Bio je prvak Emirata, viceprvak Azije.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon otkaza Niki Kovaču 2015., portal Grude.com, tada Boboska.com, je objavio kako je Zlatko Dalić jedan od favorita za klupu Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvori su nam bili dobro obavije&scaron;teni i bliski HNS-u, a nakon &scaron;to smo ih dobili, krenuli smo u kampanju jer smo vjerovali da je Livnjak prevaga. Čak smo stvorili i komunikaciju s nekim ljudima iz HNS-a kako je vrijeme da se dadne prilika Daliću na klupi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana 7. listopada želja nam se ispunila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-07-015_dalic.jpgStara seljačka kuća i život u seljačkoj obiteljskoj kući u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=3994139941Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2017 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-21-12062016-blidinje1pojata5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ozidana suhoziđinom, slamnim krovom pokrivena, nalazila se stalno u opasnosti: da je voda ne poruši i odnese, da je vatra ne zapali i da je vjetri ne obore.<p>&nbsp;</p> <p>Vijekovima nad njom bjesni&scaron;e munje i gromovi. Stalno bija&scaron;e u buri i oluji. Pa ipak, usprkos svemu tomu, ona je stoljećima odolijevala tim prirodnim opasnostima, nije se dala ni da je zub vremena sru&scaron;i, nego je ostajala uvijek na uzgoru. Pravo je čudo božije da je ni&scaron;ta taiko slabu i čađavu nije moglo uni&scaron;titi.</p> <p>A kako je nekad izgledala ta na&scaron;a starinska seljačka kuća i kakav je bio obiteljski život u njoj, najbolje se može saznati iz jednog pisma na&scaron;ega poznatog pjesnika fra Grge Maontića. To njegovo pismo, koje je pisao iz kre&scaron;evskoga samostana jednom svom prijatelju, glasi ovako:</p> <p><em>&raquo;Dragi prijatelju! slike ovoga samostana nema, jerbo jo&scaron; nije osim polovinu dovr&scaron;en, a ako bi se pak rad imati sliku moje kućice rođenice ne trebuje Ti ići na Posu&scaron;je jer je podaleko, nego uzmi alat pak sam sobom ozidaj zid od nekresanih stiena u: duljinu pet metara ili &scaron;est ar&scaron;ina na&scaron;ih, a u &scaron;irinu četeri podpuna metra, a u visinu pak ozidaj od prilike dva metra jedna spram drugim, potom na vienčanici digni u visinu rogove preko kojih razradi i ponamje&scaron;ćaj letve drvenim klanima (utvrđenim pak onda lozom povezane snopiće ražove &scaron;evari pokititi po letvama, eto Ti krova za po ljudskog vieka durećna.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Na sriedi kuće nabij ognji&scaron;te, stava priikladanj od gvožđa na &scaron;to će&scaron; drva naslagati, objesi zemljanu kotlu&scaron;u na koma&scaron;tre o gredu, uspi koju &scaron;aku bra&scaron;na, podjari drva da kotlu&scaron;a ključa, kad se provari, imat će&scaron; ka&scaron;u koja će se varenikom zabielit. Postavi siniju ravno, na kojoj razmetni ka&scaron;ike i uza svaku po komad kruha kakva je Bog dao, onda po ka&scaron;ikama i po komadovima poredaj čeljad oko sinije, prekrsti se i izmoliv&scaron;i Oče na&scaron; srči s njima, a zovnut će Te, nego čuvaj se da se srčući ne ožeže&scaron;. Po tome berićetu čeljad će oko vatre svako na svoje mjesto sjesti, a Rade će skinuti gusle s klina pa sjednuv&scaron;i u uglu zacvieliti gudalom i pjevajući junačku davoriju razgovarati svoju domaćicu i uz nju dvoje njezine djece, a i petero pokojnog Grge dječice manje i odrasle. Tu bi mogao opaziti da od ono petero siročadi jedan mu&scaron;kić ponajživlje pilji u strica i jagmi predivo pjesme kao da će je sutradan kod kozlića raspredati.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Rade će guslama o klin, pa i on i ciela čeljad po redu pod biljce vunene naporedo kao klađići i pospu kao poklani. Ako li im u dobar, čas bura zazviždi, a vatra se . uduhne, tada pod biljcama nastaje bobonjanje:&laquo; bo, bo, bo! od studeni sve da zub o zub zveči. Rano skoče pak za ,poslima kud koji. Urani i Ti prijatelju! Pak iz tog dvora davorova pođi s Bogom!&laquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto iako je na&scaron; fra Grga pjesnički slikovito opisao svoju rodinu, kuću u selu Raslovači potkraj Posu&scaron;ja, a takva je doista i bila na&scaron;a starinska &lsquo;seljačka&rsquo; kuća i život u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blidinje.NET</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-21-12062016-blidinje1pojata5.jpgNestali su 'Leptirići u trbuhu'.. Kako izgleda ljubav poslije 5 godina http://grude.com/clanak/?i=3981539815Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-10.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Leptirići u trbuhu” se danas smatraju za klasičan simptom zaljubljenosti i ljubavi. Međutim, mnogi se u dužim vezama silno razočaraju kad ovi leptirići nestanu.<p>&nbsp;</p> <p>To je navelo jednu korisnicu Tumblra da opi&scaron;e kako izgleda njena veza nakon 5 godina. U svojoj poruci, ona savr&scaron;eno opisuje kako zajednički život transformira ljubav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruku vam prenosimo u cijelosti:</p> <p>Ima već 5 godina kako sam u vezi. Svakoga dana viđam na dru&scaron;tvenim mrežama statuse o tome kako biti u vezi s čovjekom tvog života znači stalno imati leptiriće u trbuhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ljudi vjeruju da je ljubav prava samo ako vam svaki put kad ta osoba uđe u prostoriju srce brže zakuca, ako se svaku večer mazite, provodite vrijeme isprepletani u krevetu i spavate zagrljeni svaku noć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogu vam reći da to uopće nije tako. Barem ne za mene&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čim počnete živjeti zajedno, leptirići nestaju. Srce vam vi&scaron;e ne ubrzava svaki put kada ugledate njega. Umjesto toga, sve se smiruje. Kada ste u istoj prostoriji s njim, osjećate se smireno i sigurno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se mazite s njim, va&scaron;e srce sporo kuca, a zvuk njegovog disanja vas tje&scaron;i i uspavljuje. Vi&scaron;e niste na ringi&scaron;pilu osjećaja, već ste kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne spavate vi&scaron;e zagrljeni i isprepletanih udova. Umjesto toga spavate udobno jedno kraj drugog, vrlo često okrenuti na suprotne strane. Ipak, svake večeri uhvatite sebe kako se gnjezdite blizu njegove ruke ili mu pomazite kosu dok spava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima noći kada moj usnuli dečko kroz san pruži ruku ka mojoj strani kreveta ili me samo privuče k sebi kao &scaron;to bi dijete privuklo pli&scaron;anu igračku. Ja sam sada njegova utjeha, sigurnost i mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ranu zoru, kada je čitav svijet sumoran i pospan, ugnjezdim se na njegove grudi, udahnem njegov miris prije nego &scaron;to ponovo odlutam u snove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poljupci nisu vi&scaron;e tako strastveni i romantični kao nekada. Ali sada ih je vi&scaron;e. Tu su hladni poljupci od sladoleda, ljepljivi poljupci od marmelade tijekom doručka. Tu su i &ldquo;idem na posao&rdquo; poljupci i &ldquo;jo&scaron; samo jedna pusa za put&rdquo; poljupci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su pospani jutarnji poljupci koji vas bude bolje od svakog alarma. Ima li ljep&scaron;eg načina da se započne dan od usana na usnama?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su jo&scaron; poljupci za laku noć, poljupci koji kažu &ldquo;drago mi je &scaron;to ba&scaron; tebe ljubim, a ne nekog drugog&rdquo;, ili &ldquo;kako si ti divan sa životinjama&rdquo;. Tu su i kratki poljupci u samoposluzi. Kada je sve oko vas užurbano i glasno, naginjete se jedno ka drugome, tražite se, pronalazite jedno drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada umjesto da cijenite svoju slobodu i njemu dajete njegovu slobodu i prostor, vi zajedno bivate slobodni jedno sa drugim i najljep&scaron;e vam je kad se jedno uz drugo pripijete i premostite zagrljajem prostor koji vas razdvaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne &scaron;aljete vi&scaron;e poruke u kojima izjavljujete ili potvrđujete svoju ljubav jedno drugome svaki čas. Ljubav se sada podrazumijeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od romantičnih izljeva ljubavi sada ste uznapredovali na nivo internih &scaron;ala vezanih za život koji zajedno gradite. Razmjenjujete međusobno poglede čuđenja, negodovanja, odu&scaron;evljenja u javnosti &ndash; imate va&scaron; mali svijet naspram onog vanjskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veza nije bajka. Nije vatromet i fanfare. Barem to prestaje biti nakon početka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, veza je tihi ritam ljubavi i brige. Ona nije vatra koja prži u tvojoj du&scaron;i, već plamičak koji te grije dok udobno smje&scaron;ten tone&scaron; u san.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ja to volim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Pozitivan stav" href="http://pozitivanstav.com/sto-se-dogada-u-vezi-kad-leptirici-nestanu-zena-savrseno-objasnila-kako-izgleda-ljubav-poslije-5-godina/" target="_blank">pozitivanstav.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-10.png'Od vremena, još od Krista, nova lica, scena ista...'http://grude.com/clanak/?i=3978539785Grude.com - klik u svijetThu, 14 Sep 2017 08:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-14-ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U politici, sportu, kulturi... kada nešto ne ide dobro netko mora otići, a uglavnom je to onaj tko je na vrhu, tko vodi određenu političku stranku, nogometni klub ili pak kulturnu ustanovu.<p>&nbsp;</p> <p>U crkvi to i nije ba&scaron; tako. Papa Franjo je to počeo mijenjati. Nesposobne su počeli zamjenjivati neki novi ljudi. Bez niskih strasti i udaraca, jednostavno papa Franjo upozori na pogre&scaron;ke, oni se povuku, svjesni da nisu ispunili misiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkvu u BiH dragi Bog drži na životu. Naposljetku, sve crkve svijeta On svojom milo&scaron;ću nadahnjuje, obnavlja, ali te&scaron;ko je se oteti dojmu da je ova u BiH kada su zemaljske stvari u pitanju dobrim dijelom prepu&scaron;tena sama sebi. Kardinal Vinko Puljić dobar je teolog, ali nažalost, on vi&scaron;e nema snage da se izbori sa situacijom koju su mu priu&scaron;tili određeni biskupi u crkvi. Lijepo je jutros čitati hvalospjeve don Tome Vuk&scaron;ića na račun situacije oko biskupa u BiH, no i on sam je svjestan da situacija nije takva koliko god je on uljep&scaron;avao. Vrhunski intelektualac uzak je u nekim svojim promi&scaron;ljanjima, koliko god ga pojedini krugovi predstavljali &scaron;irokim. Ako već želi postati nadbiskup, o čemu se također sve vi&scaron;e govori u BiH, morao bi shvatiti da ima vjernika koji drukčije razmi&scaron;ljaju, kao i franjevaca, te petrovaca, jer zatvoriti se u službu i slu&scaron;ati samo one koji su u istoj hijerarhijskoj ravni s tobom, ne vodi funkciji koja je vruće žezlo, kome god ona pripadne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas se obilježava 25 godina biskupstva Ratka Perića. Oni koji se danas susretnu s njime sipati će hvalospjeve na njegov račun. Nitko neće pitati progonjene franjevce iz "Hercegovačkog slučaja", fra Jozu Zovku, međugorske vidioce i druge nemoćnike koji nemaju pretjeranu mogućnost da dođu do medija i iznesu svoje stavove kako se oni osjećaju i kako oni doživljavaju ovih 25 godina. Nitko neće pitati Marka koji je prije tri godine napustio Čapljinu i oti&scaron;ao u Njemačku zbog čega je oti&scaron;ao već će odmah zaključiti da je to zbog egzistencije. Ne, Marko je na odlasku rekao: - Ne mogu gledati da najboljeg fratra u Hercegovini, fra Milu, ovako progone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Netko će potiho ne&scaron;to reći. Marko Čolak koji je iz Ledinca zagusliti će ne&scaron;to, svjestan da vi&scaron;e ne može blizu oltaru na Ledincu, jer je tako naređeno od crkvenih vlasti...</p> <p>Čak je i mirni fra Tomislav Pervan koji je opet istaknuo da će se držati reda, u posljednjem intervjuu 'brecnuo' biskupe.</p> <p>Fra Dado Milas koji je u Grazu, u Austriji, također prognanik je u posljednjem intervjuu kazao da je shvatio da se u Austriji ne&scaron;to može reći biskupu ili provincijalu, a da se odmah ne dobije kazna, kao kod nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I onda se odnekud pojavi sovjetski &scaron;pijun Alexander Maksimov, izvuče iz naftalena udba&scaron;a Ivana Lasića i krene govoriti o Ratku Periću, karakterizirajući ga kao svoga prijatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesumnjivo, imao je Ratko Perić i dobrih stvari u 25 godina, ali, nažalost, one ostado&scaron;e u sjeni ratova protiv franjevaca, Međugorja, Sovjeta... i drugih koji su mislili drukčije...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugih, za velik broj vjernika, i mučnih, 25 godina je u Mostarskoj biskupiji pro&scaron;lo... brzo ili sporo, ali evo pro&scaron;lo je...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umorili su se mnogi. A opet vjeruju, ako već nemaju utjehu u crkvi kao instituciji, imaju u Bogu, a i u svojim svećenicima, koje je inicijativom velikih svećenika, institucija odbacila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, citirajmo dio iz posljednjeg intervjua fra Dade Milasa: Najveći Isusovi neprijatelji su bili židovski 'biskupi' i pravovjerci koji su se smatrali ekskluzivnim tumačima Božje volje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, od vremena jo&scaron; od Krista, nova lica, scena ista...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je tu, vjerujemo u bolja vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-14-ratko.jpgVlado Marušić: 'Otiđite, ali kome ćete se vratiti - Arapima koji kupuju zemlju...'http://grude.com/clanak/?i=3977639776Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 17:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-odlazak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvijek netko nekog od nas ispraća. Odlasci su svakodnevna a u zadnje vrijeme sve učestalija pojava. Odlaze nam djeca na studije, na putovanja, ljetovanja, druženja svake vrste. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e:Vlado Maru&scaron;ić/<a href="http://sirokibrijeg.info/vlado-marusic-borimo-se-hercegovinu-zadnjim-masu-djecu-atomima-snage-pa-taman-nedopustenim-sredstvima/" target="_blank">&Scaron;irokiBrijeg.info</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Roditelje ispraćaju djecu na njihove busove, zrakoplove, brodove, pusti se poneka suza, tek reda radi jer su ta putovanja i odlasci pre&scaron;li u naviku, u rutinu, a negdje usput se sve to pretvorilo u odlaske oslobođene od emocija. Sada odlasci poprimaju oblik kakav nisu imali do sada. Nema vi&scaron;e tko koga ispraćati jer se odlazi skupno, ili su ovi &scaron;to su ispraćali ove potonje već davno oti&scaron;li za njima. Ostale su prazne, hladne kuće na&scaron;eg starog života. Domovi na&scaron;eg djetinjstva, pusti, zarasli u prirodnom ambijentu, kao da upravo ta priroda želi zarobiti te kuće u sebi. Kao da ih želi vratiti svojoj izvornosti na kojoj su začete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakodnevno netko napi&scaron;e ne&scaron;to na tu temu, odlaska, odlazaka, riječi su prepune jala, očaja, bijesa, mržnje, preporuke čega li sve jo&scaron;. Netko proklinje, moli, kumi sve i svakoga da se ovaj ponor u koji upadamo svi bilo kako zaustavi. Da se ovaj prozor zauvijek ne zatvori. Sve ovo da se zaustavi u ime Božje. Prozivaju se političari, svećenici, umni ljudi, svatko tko imalo može da progovori, da se ne&scaron;to učini. Neki pak vjeruju kako je na djelu sotonski plan mijenjanja krvne slike kr&scaron;ćanske i katoličke Europe, naseljavanjem nekih novih generacija iz dalekih zemalja bliskog istoga, Afrike i Azije kako bi se izgubio identitet kr&scaron;ćanstva i stvorio neki novi mix međunacionalnog stvorenja koji neće imati u sebi ni&scaron;ta smisleno. Nikakav prizvuk niti naznaku Boga u sebi. Stvaranje nacije jedinki iste supstance, koji isto misle, djeluju a ne vjeruju ni u &scaron;to osim u sebe i svoje postojanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki pak smatraju kako neki pakleni plan želi istrijebiti sedam milijardi ljudi na podno&scaron;ljivu mjeru od kojih dvije milijarde poslu&scaron;nika u službi sotone koja se razigrala i izruguje Bogu, ne birajući pri tome načine kako da taj broj od sedam milijardi smanji na dvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki na kraju smatraju kako na&scaron; nebeski Otac sve to mirno promatra želeći istrijebiti žito od kukolja, jer oni koji ustraju u svemu ovome živjeti će u kraljevstvu nebeskom. A svi smo svjedoci užasnih kataklizmičkih katastrofa i nevolja koje pogađaju ljude. Negdje su tsunamiji, orkanski tajfuni, negdje medicinski potpomognuta sterilizacija bračnih partnera kako bi se smanjio broj stanovnika te države ili regije, GMO hrana koja truje organizam, i od koje hrane se obolijeva sve vi&scaron;e, legaliziranje abortusa, istospolnih brakova, rastave brakova, udaljavanje ljudi od Boga i njegovih zakona &scaron;to na koncu rezultira zatvaranjem crkava u Europi, poglavito u Nordijskim zemljama, eutanazije, ratova, a negdje prisilne ili planski izvr&scaron;ene deportacije stanovni&scaron;tva u sasvim druge ambijente njihova življenja, konačno i postojanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju dolazimo do podneblja na&scaron;eg življenja i postojanja. Na&scaron;e divne i jedine Hercegovine. Kao da sotona ima neiscrpne mogućnosti uni&scaron;tenja života pa je tako ovdje umjesto svih gore pobrojanih mogućnosti uni&scaron;tenja života primijenila jedan recept masovnog egzodusa na&scaron;ih mladih i cijelih obitelji iz ovog istinskog raja na zemlji. Imajući u vidu dokazane mogućnosti na&scaron;e Hercegovine u njenoj prirodi, zraku, vodi, tlu, uspjela je preko svojih sluga koja je lako prona&scaron;la u predstavnicima vladajućih političkih elita načiniti takav poslovni ambijent u kojemu mjesta nema nikakvoj zdravoj poduzetničkoj klimi. Nitko iz poslovnog svijeta ne želi ulagati i imati posla u ovom dijelu svijeta kojeg bije glas korumpiranosti, prevelike administracije, zakonskih nemogućnosti bilo kakvog ulaganja u bilo &scaron;to. Bilo tko da ne&scaron;to poku&scaron;a na poduzetničkom planu sve to ostaje na pukom poku&scaron;aju jer je onemogućen u startu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprije se od njega traže milijunski iznosi u KM ili EUR za omogućavanje koncesije ili zakupa zemlji&scaron;ta ili poslovnih objekata, koji novci u pravilu zavr&scaron;avaju u džepovima lokalnih političkih moćnika, ispod stola, potom se nailazi na administrativne barijere jer za bilo kakvo sređivanje dokumentacije su potrebite godine, pa čak ni to na koncu nije dovoljno jer se uvijek traži neki novi bezvezni dokument, zbog čega nas bije zao i lo&scaron; glas u svijetu. Pored svega ostalog bije nas lo&scaron; glas kako nismo zavr&scaron;ili akademsku i administrativnu lustraciju u hrvatskom narodu jer ovi &scaron;to bi pokrenuli ikakve poduzetničke akcije ne žele ulagati u općine, gradove i državu gdje vladaju oni od kojih su prije Domovinskog rata i pobjegli. A ovi na&scaron;i lokalni politički moćnici se samo smjenjuju na svojim mjestima i funkcijama. Danas jedan, sutra drugi, potom rotacija, a kada zavr&scaron;e sve rotacije na njihova mjesta uskaču njihova djeca, rodbina, kumovi, prijatelji, ljubavnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko onaj tko je njihov. A jadni narod ječi, stenje, na svakom ga se koraku podapinje i razapinje. Nije ba&scaron; da ni&scaron;ta ne poku&scaron;ava, neki se organiziraju ali na žalost u jalove poku&scaron;aje nekih minornih i imaginarnih političkih opcija ali prvi naredni ili bilo koji slijedeći izbori otrijezne im glavu jer sotona je za njih premoćna u svakom pogledu. Sve &scaron;to su poku&scaron;ali, sve &scaron;to im je bilo tko obećao učas padne u vodu jer je mnogima bitnijih onih pi&scaron;ljivih, Judinih 100 KM (&scaron;kuda) nego čast, čestitost i po&scaron;tenje. A da ne napominjemo mogućnosti izbornih krađa i prijevara u kojima su ovi &scaron;to vladaju ovim narodom doktori znanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi od takvih prodanih du&scaron;a znaju izjaviti: &ldquo;Svi su oni isti. Tko mi je i&scaron;ta dao. Ovi barem daju 100 KM.&ldquo;A vrijeme leti, curi nam između prstiju kao pje&scaron;čani sat. Svima nama. Na koncu kada se iscrpe sve mogućnosti u nemogućnosti pronalaska bilo kakvog smislenog posla, dostojnog življenja, posla kojim bi se morale i trebale i plaćati režije a ostatak za život, ostane kao jedina mogućnost u glavama na&scaron;eg naroda odlazak. Odlazak zbog kojeg neće biti dobro nikome a najvi&scaron;e onima koji odlaze. Ukoliko isti misle kako su se spasili grdno se varaju. Jer sjedanje u zrakoplove, busove i brodove je tek početak njihovog kraja. Ma koliko bili razočarani sa svim &scaron;to ih je ispratilo u ta prijevozna sredstva na druge krajeve svijeta moraju znati kako su isto suodgovorni jer su se odlučili prestati boriti. Sotona je točno računala na njihovo takvo pona&scaron;anje zato je i izabrala tu metodu masovnih odlazaka iz Hercegovine i Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve me to nekako podsjeća na onih 100 KM koje su neki plaćali za glas na izborima. Odlasci i migracije su uvijek bile sastavni dio svih naroda u tranziciji pa tako i hrvatskog, ali odlasci kojim se zatvaraju cijela imanja i daju na prodaju ima se smatrati kukavičlukom. Zar je slučajna pojava zamotanih Arapkinja na slapu Kravica u Ljubu&scaron;kom, u Mepas Mallu u Mostaru, njihova kupovina nekretnina po Bosni, izgradnja cijelih naselja za Arape po Bosni, prodaja zemlji&scaron;ta na vjekovnim hrvatskim teritorijima, itd.,itd. bilo kome tko prvi ponudi a Arapi nude prvi i nuditi će sve vi&scaron;e. Nuditi će jer je nečiji plan najprije odavde iseliti ljude, Katolike, Hrvate a potom naseliti one koji tu nikada nisu živjeli. A već je odavno poznato kako je ovo podneblje raj na zemlji sa svim prirodnim mogućnostima koje je Bog ovom narodu dao kao nagradu zbog velike vjere u Njega. A sada? Zar to nije nečiji pakleni naum kojem kumujete svi vi &scaron;to ogorčeni odlazite?</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ukoliko mislite kako ćete se vratiti zaboravite. Možda ćete navratiti ali se vratiti nećete jer se nećete imati kome vratiti. Vratiti i navratiti su dva potpuno različita padeža. Tvrdim vam kako ćete Bogu biti jednako krivi kao i oni koji su vas odavde protjerali, a to su u&scaron;togljeni fini likovi u skupocjenim političarskim odijelima jer smo ih identificirali davno. Postoje, morate priznati, neki među nama koji se jo&scaron; uvijek odupiru a oni su članovi jedne lude organizacije koja se nazvala Zaboravljeni Branitelji. Svi di&scaron;u kao jedan i malo će ih između njih otići i napustiti ovo. Ovu borbu. Jer ukoliko napuste sva će im priča pasti u vodu a to nikako ne žele. Neće to učiniti jer su previ&scaron;e i dovoljno ludi da to ne učine jer su davno shvatili sve ovo o čemu je pisano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim i među njima ima nekih koji su ispraćali svoje najmilije. I Među njima onih koji su ispraćali svoju ljubav. Ljubav svog života dok su gledali sa suzama u očima čeznutljivo bijeli trag kerozina iza zrakoplova koji odlazi i odnosi mu sve. Ali u njihovom pogledu ostao je onaj isti žar kao i u vrijeme 92, 93, 94 i 95 kada su gledali neprijatelja u oči. I upravo dok ovo pi&scaron;em u misli mi naviru stihovi najnovije pjesme Borisa Novkovića: &ldquo;Čista Ljubav.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zauvijek pamtićemo du&scaron;o ja i ti<br />te dane kad smo jedno drugo imali<br />i sve na svijetu činilo se važnije<br />al na&scaron;a ljubav čudo je najsnažnije</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zauvijek pamtićemo kog smo ljubili<br />Dok s nekim drugim mi smo vrijeme gubili<br />I ne znam dal je sada prekasno za to<br />Da jedno drugome u oči priznamo:<br />Da to je čista ljubav,<br />Jer to je čista ljubav.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je čista ljubav ta zvijezda vodilja zbog koje vrijedi živjeti. Ne dajmo svoju ljubav. Ne dajmo svoje svetinje, svoju Domovinu, obitelji, svoju zemlju Hrvatsku i Hercegovinu. Ima li &scaron;to vrjednije od takve čiste ljubavi. Tko može tu ljubav pomutiti. Ukrasti ju, premjestiti negdje? Ne dajmo joj da ode. Jer ukoliko ode od nas lak&scaron;e ćemo pasti u napast svake vrste. Borimo se za nju zadnjim atomima snage pa taman i nedopu&scaron;tenim sredstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vlado Maru&scaron;ić/&Scaron;irokiBrijeg.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-odlazak.jpgTurci zahvalili Širokom Brijegu! Vraća li nam se život kao u vrijeme Osmanlijahttp://grude.com/clanak/?i=3952539525Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-osmanlije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor turske kompanije u BiH “Bosna-Et Holdinga” Sadik Sezer danas je istaknuo da je jako sretan i ponosan da je kao turski ulagač u BiH sudjelovao u plemenitoj bajramskoj priči u Širokom Brijegu.<p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je u &Scaron;irokom Brijegu zaposlio 120 ljudi i da će to činiti i dalje, te se zahvalio Crvenom polumjesecu protuteži Crvenom križu koji će vjerojatno, ako ovako Hrvati nastave njegovati svoju vjeru i tradiciju, uskoro u BiH biti uga&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema predaji, Alija Izetbegović Erdoganu je na samrti Bosnu i Hercegovinu ostavio u amanet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikome ne zabranjujemo proslavu blagdana, ali nije li licemjerno da muslimani koji Hrvatima biraju tko će ih predstavljati, zabranjuju im projekte, donose zakone kojima im uzimaju novce i skladi&scaron;te u Sarajevu, tuku katolkinju koja počne moliti u tom istom Sarajevu... proslavljaju svoj blagdan u &Scaron;irokom Brijegu, sredi&scaron;tu zapadne Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je samo bilo drugo vrijeme, prije vi&scaron;e od pet i pol stoljeća donesena je Ahdnama kojom je uređeno kako će se Osmanlije pona&scaron;ati prema Hrvatima katolicima u BiH. S obzirom da Bo&scaron;njaci Hrvatima određuju tko će im biti predstavnik i kako će živjeti u BiH, izgleda da je samo razlika u godinama. Sve ostalo je isto...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong> </em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prenosimo vam kolumnu o Ahdnami prof. dr. Ive Lučića</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama već jedan dokument nastao sredinom petnaestoga stoljeća izaziva žestoke prijepore unutar bosanskohercegovačke javnosti. To se dogodilo i za pro&scaron;lotjednoga posjeta pape Franje Sarajevu kada je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u pozdravnom govoru papi izjavio kako bosanskohercegovački muslimani žele posebno graditi odnose s katolicima &ldquo;u duhu Ahdname sultana Mehmeda el Fatiha&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta je rečenica potisnula sve drugo &scaron;to je efendija Kavazović rekao i ponovno otvorila raspravu o katoličke-muslimanskim, odnosno hrvatsko-bo&scaron;njačkim odnosima u BiH. Problem je zapravo u razumijevanju i tumačenju sadržaja i simbolike spomenute ahdname, odnosno povelje ili jamstva, koju su bosanski franjevci dobili od sultana Mehmeda II. Osvajača (el Fatiha), najprije u Srebrenici 1462., a zatim u Fojnici (Milodiaž, danas općina Kiseljak) 28. svibnja 1463. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: dr. <em>Ivo Lučić</em>, Večerenji list</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ahdnama-005Sultan je Fojničkom ahdnamom obećao franjevcima (a ne katolicima kako se to često pogre&scaron;no ističe) osobnu za&scaron;titu kao i sigurnost njihove imovine. Bilo je to samo tri dana nakon &scaron;to su Osmanlije uhitili &ldquo;prokletog nevjernika&rdquo; (ka&uuml;r-i la&rsquo;in&rsaquo; bosanskoga kralja Stjepana Toma&scaron;evića i samo tjedan dana prije nego su nesretnoga kralja pogubili. Tako je Ahdnama, osim &scaron;to je postala važan dokument za opstanak franjevaca u osmanskoj Bosni, bila i svojevrsna smrtna presuda bosanskom kralju i kraljevstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Originalni dokument je izgubljen, a sačuvan je jedan od brojnih prijepisa za koji su znanstvenici jo&scaron; prije stotinjak godina ustvrdili da nije original, a kasnije su ustanovili da se radi o svojevrsnoj &ldquo;rekonstrukciji&rdquo; nastaloj najvjerojatnije u Dubrovniku ili u Veneciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Položaj franjevaca u Bosni</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, radi se o dokumentu kojim je franjevcima određen položaj unutar Osmanskog Carstva odnosno o tipičnoj ispravi kojom je osmanska vlast uređivala pravni status &scaron;tićenika (zimija) na osvojenom teritoriju. Sličan način uređenja položaja nemuslimana datira jo&scaron; od kalifa Omera el Khataba koji je 635. godine sačinio zbirku propisa nazvanu Kanun-i-ra-ja kojom je odredio status kr&scaron;ćana i Židova u osvojenom Damasku. Kr&scaron;ćani uz ostalo nisu smjeli graditi ni popravljati crkve i samostane, nisu smjeli glasno moliti ili zvoniti, ni jahati osedlana konja ili nositi oružje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povelje slične Fojničkoj ahdnami dodijeljene su Đenovežanima u Carigradu, građanima Dubrovnika, Skoplja, Bara te mnogim drugima, a njima su regulirane njihove pozicije u Carstvu. Legenda o &ldquo;susretu&rdquo; tra Anđela Zvizdovića i sultana Mehmeda II. očito je nastala na temelju franjevačke tradicije, odnosno na predlo&scaron;ku susreta Franje Asi&scaron;kog i sultana Mal&iacute;ka el-Kamila iz 1219. godine. U samome pak tekstu dokumenta sultan ističe kako su njegovi posjednici, bosanski redovnici, na&scaron;li njegovu &ldquo;veliku milost&rdquo; te naređuje da im nitko ne pravi smetnje i da ih nitko ne uznemiruje, a sve to dokle god oni njemu &ldquo;budu služili&rdquo; i njegovoj se &ldquo;naredbi pokoravali&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Ahdnami je vrlo studiozno i znanstveno pisao povjesničar Srećko Džaja, a napisan je i velik broj ideologiziranih i politiziran&iacute;h osvrta na nju. Sve to o dokumentu koji bi, osim za povjesničare, za sve druge trebao biti potpuno irelevantan. Međutim, njegova (zlo)upotreba daleko nadilazi interes povijesne struke i sve vi&scaron;e se koristi u dnevnoj politici. Tako nastala konstrukcija izgledala bi otprilike ovako:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nja BiH je nefunkcionalna i neodrživa za &scaron;to je krivo njezino ustavno uređenje odnosno nemoć sredi&scaron;nje države. Svaka daljnja decentralizacija samo bi pogor&scaron;ala stanje pa je umjesto toga potrebno dokinuti Republiku Srpsku i županije/kantone u Federaciji BiH, birati jednoga predsjednika BiH i uvesti izborno pravilo &ldquo;jedan čovjek &ndash; jedan glas&rdquo;. Time će BiH postati &ldquo;normalna&rdquo;, odnosno &ldquo;građanska država&rdquo;. Kako je svaka građanska država ujedno i nečija nacionalna država pojednastavljeno rečeno, država &ldquo;onih kojih je najvi&scaron;e&rdquo;, tako bi i na taj način zami&scaron;ljena BiH odnosno &ldquo;Bosna&rdquo; (p)ostala nacionalna država Bosanaca/Bo&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da sve to nije nemoguće, može potvrditi tom planu i takvom cilju prilagođena slika pro&scaron;losti. Odnosno, treba u pro&scaron;losti naći (izmisliti) primjer takve funkcionalne i održive &ldquo;Bosne&rdquo; u kojoj je vladalo blagostanje, tolerancija &iacute; u kojoj su po&scaron;tivana ljudska prava na razini daleko većoj nego igdje na svijetu. A nigdje to nije bilo tako lijepo uređeno kao u osmanskoj Bosni &ndash; kada smo &ldquo;mi&rdquo; bili na vlasti i &ldquo;o svemu se pitali&rdquo;. Jedan od važnih &ldquo;dokaza&rdquo; visoke razine &ldquo;za&scaron;tite ljudskih prava&rdquo; u osmanskoj Bosni je i Ahdnama o kojoj su u bosanskohercegovačkim medijima razna čudesa pisana. Tako u jednome od tipičnih nadrihistoriografskih bisera kakvim obiluju sarajevski dnevni listovi pi&scaron;e kako nije zapadna Europa uvijek bila uzor europskom jugoistoku, nego je bilo razdoblja kada je taj jugoistok &ldquo;davao svjetlost Europi, a ona mu uzvraćala mrakom&rdquo;. U takve svijetle trenutke ubrojena je i Ahdnama Mehmeda II., koja je označena kao &lsquo;najstariji, temeljni dokument o ljudskim pravima i Slobodana&rdquo;, nastao &ldquo;326 godina prije Francuske revolucije&rdquo; i &ldquo;485 godina prije Deklaracije o ljudskim pravima UN-a, koja je usvojena 1948.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljudska prava u Fojnici u 15. st.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>O kakvim se &ldquo;ljudskim pravima&rdquo; i njihovoj &ldquo;za&scaron;titi&rdquo; tu i tada doista radilo najbolje se može prosuditi iz činjenice da su se u vrijeme kada je pisana Ahdnama na prostoru dana&scaron;nje BiH nalazile brojne katoličke župe, crkve (prema Andriji Zirdumu 463 srednjovjekovne crkve) i samostani, golema većina čega je, zajedno s vjemicima, tijekom osmanske vlasti uni&scaron;tena, &scaron;to je najče&scaron;će bilo povezano s ratnim sukobima Osmanskog Carstva sa susjednim &ldquo;kr&scaron;ćanskim&rdquo; (&ldquo;katoličkim državama, A sve da i nije bilo tako, nema nikakva razloga suvremene međuvjerske i međunacionalne odnose uređivati u duhu pravila koja su prije pet i pol stoljeća u porobljenu i opustjelu Bosnu uvezena iz Damaska. Da ne govorimo o &ldquo;ljudskim pravima&rdquo; muslimana u kr&scaron;ćanskim državama. No ostavimo povijest po strani jer će objektivan promatrač te&scaron;ko biti zadovoljan i dana&scaron;njim (a kamo li nekada&scaron;njim) stanjem ljudskih prava u Fojnici ili Kiseljaku ili drugdje diljem BiH. Jo&scaron; bi manje bili zadovoljni oni koji bi u vi&scaron;enacionalnoj državi, u skladu s nekada&scaron;njim odnosima, morali drugoga &ldquo;služiti&rdquo;, njegovoj se naredbi &bdquo;pokoravati&rdquo; i o njegovoj milosti ovisiti. Daleko bi to bilo od ljudskih prava kako ih danas shvaćamo, a puno bliže situaciji kakva je sada u Damasku i njegovoj okolici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je važno čuti i prihvatiti papinu sredi&scaron;nju poruku &ldquo;mir vama&rdquo;, ali i onu drugu, neodvoj&iacute;vu od nje, koja kaže da je &ldquo;mir djelo pravde&rdquo; (opus iustitiae pax). Uzajamno po&scaron;tovanje i pravda temelj su izgradnje katoličko-muslimanskih, odnosno hrvatsko-bo&scaron;njačkih (i uopće međuvjerskihi međunacionalnih) odnosa, čemu zasigurno poseban doprinos može dati reisu-l-ulema Husein ei Kavazović, koji ima znatan ugled kod katolika/Hivata u BiH, pa i zato &scaron;to ni prilikom papina posjeta nije (zlo)upotrijebio činjenicu da je i sam proveo pet i pol mjeseci u zarobljeni&scaron;tvu kod postrojbi HVO-a, koje su nakon ofenzive Armije BiH na hrvatska sela u općinama Konjic i Jablanica ostale u okruženju, u tri obranjena sela, Izgovorenu rečenicu ne treba uzeti za zlo niti joj treba pridavati preveliku važnost. Reisa se, pa i iz po&scaron;tovanja prema njegovoj funkciji, ne smije stavljati u istu vrstu s isluženim političarima željnima pozornosti koji su na manifestacijama kojima se odnedavno obilježavaju godi&scaron;njice Ahdname uvijek sprenmi primiti povelju &ldquo;Prijatelj Bosne&rdquo; koliko god to Bosni i Hercegovini &scaron;tete nanijelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pak same Ahdname tiče, odnosno proslave godi&scaron;njice njezina primanja, o tome su pravorijek dali oni na koje je ona i adresirana. Detinitorij Franjevačke provincije Bosne Srebrene u izjavi donesenoj 28. svibnja 2013., uz ostalo, pi&scaron;e: &ldquo;MI bosanski franjevci ne možemo u ovom povodu slaviti nikakvu obljetnicu, jer za nas ovo nije obljetnica za slavlje. Naime, prije 550 godina nekada slavno Bosansko Kraljevstvo je uni&scaron;teno, posljednji bosanski kralj Stjepan Toma&scaron;ević vjerolomno je pogubljen 15. lipnja 1463.), bosanska kraljica Katarina Kotromanić-Kosaća je, dodu&scaron;e, uspjela pobjeći iz Bosne, ali se nikad vi&scaron;e nije mogla vratiti u svoje kraljevstvo. Ovo je, dakle, godi&scaron;njica na&scaron;e nacionalne i državne tragedije. Malo svjetlo u velikoj tami jest bila Ahdnama., ali je ona vrlo često bila samo mrtvo slovo na papiru. Često je gažena i nije po&scaron;tivana od mjesnih moćnika, iako je bila i ostala neka pravna podloga za franjevačka inzistiranje na osnovnim ljudskim pravima u Otomanskom carstvu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesporazumi s povije&scaron;ću i s tim povezani aktualni dru&scaron;tveni problemi nastaju onda kada povijesne događaje ne sagledavamo u cjelini, nego na njih gledamo iz partikulame (nacionalne, konfesionalne, klasne&hellip;) pozicije ocjenjujući dobrim ono &scaron;to je &ldquo;nama&rdquo; i &ldquo;na&scaron;ima&rdquo; bilo dobro. Ako prema drugima nemamo obzira čak ni u interpretaciji pro&scaron;losti, te&scaron;ko je očekivati da ćemo ga imati u gradnji (zajedničke) budućnosti./vecernji.hr/hms/</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-osmanlije.jpgGospin Likehttp://grude.com/clanak/?i=2946029460Grude.com - klik u svijetTue, 29 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-29-gospin_like.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znanost je pokazala kako je jedna od najvećih čovjekovih potreba, potreba za potvrdom, pohvalom, primjećivanjem. Tako još od začeća, djetetu je važno da ga netko primijeti. <p>&nbsp;</p> <p>Kad se zarita u majčinoj utrobi &ndash; da netko &bdquo;pogladi&ldquo; stomak, ili kad kao novorođenče zaplače od straha i ogromnosti svemira u koji je do&scaron;ao &ndash; da postoji jedno meko krilo, ruka, zagrljaj, glas&hellip; - koji će mu svojim javljanjem i dodirom reći: &bdquo;Ne boj se, vidim te, primijetio sam te, o tebi vodim brigu!&ldquo; I kroz faze odrastanja i djetinjstva, kada se dijete obrati roditeljima i ne&scaron;to im želi reći ili pokazati, važno je da zadobije roditeljsku pažnju i odgovor! Svako to obraćanje djetetu pokazuje da je roditelju stalo, da uzima dijete za ozbiljno, da ga primjećuje, da mu je to dijete važno. To je onaj životni LIKE koji nam svima treba kako bi rasli u samopo&scaron;tovanju i sigurnosti. Onaj LIKE koji zadovoljava ovu duboku potrebu da na nas netko gleda, da nas primjećuje i prati!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog krize obitelji, krize odnosa i dijaloga, u nedostatku tih stvarnih, životnih LIKEova, ne začuđuje pomama za virtualnim laikovima na dru&scaron;tvenim mrežama. Mogli bi reći da smo mi danas dru&scaron;tvo SELFIE-ja! Američka Udruga Psihijatara nedavno je na sastanku svog upravnog odbora službeno potvrdila da je "selfie", odnosno fotografiranje samog sebe, ustvari mentalni poremećaj. Definira se kao opsesivna želja za fotografiranjem samog sebe i postavljanje istih na dru&scaron;tvenim mrežama zbog nedostatka samopo&scaron;tovanja i popunjavanja praznine u intimnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; Bog, na&scaron; Stvoritelj najbolje nas poznaje. Dobro zna kako smo sazdani i da nam trebaju potvrde i priznanja kako bi bili ispunjeni i zadovoljni. On nam kao dobri Otac i sam želi dati te iskaze ljubavi. U milion malih i velikih čuda koje se događaju u na&scaron;em svakodnevnom životu i odnosima. Toliko nam puta želi reći kako nas voli, kako nas gleda, kako na nas pazi i da smo mu jako važni. Nažalost, tu njegovu pažnju ne uspijevamo vidjeti ako se ne nalazimo na istoj valnoj dužini s njima, ako su nam unutarnje oči duha slijepe &ndash; odnosno ako ne molimo. Eto za&scaron;to je ovdje u Međugorju Gospin najveći poziv upravo poziv na molitvu. I u ovoj zadnjoj poruci koja je gotovo u cijelosti jedan veliki poziv na molitvu, Gospa kaže: <strong>&bdquo;Vi ne zaboravite da je molitva tajni ključ susreta s Bogom. Zato sam s vama da vas vodim. Ne odustajte od molitve!</strong>&ldquo; (usp. poruka od 25. 08. 2017.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako sumnjamo u to da kod Gospe i kod Boga imamo jedan veliki i trajni LIKE, neka nam pomogne ovo svjedočanstvo koje sam upravo danas čula. N.N. je djevojka koja je već dugo radila sa hodočasnicima u Međugorju. Vjerovala je u Gospina ukazanja, ali je već vi&scaron;e godina u srcu nosila sumnju da li Gospa vidi i poznaje ba&scaron; nju? Da li Gospa zna da ba&scaron; ona postoji i da je ona tu. Jednom joj se ukazala prilika prisustvovati ukazanju kod vidioca Ivana. I dok su se neke osobe preporučivale u vidiočeve molitve, prisutni svećenik preporučio je Ivanu i na&scaron;u N.N. Kao &scaron;to biva nakon ukazanja, vidioc je priopćio kako ih je Gospa sve blagoslovila. Rekao je i kako je Gospi posebno preporučio N.N. Sva u i&scaron;čekivanju, na&scaron;a junakinja je upitala da li joj je Gospa i&scaron;ta poručila. &bdquo;Nije&ldquo; &ndash; rekao je Ivan &ndash; &bdquo;Samo se okrenula prema tebi i nasmije&scaron;ila ti se!&ldquo; Tako je moja prijateljica zapravo dobila svoj dugo i&scaron;čekivani odgovor: Gospa ju je dakle poznavala. Znala je čak i gdje se u tom silnom mno&scaron;tvu ona nalazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto, neka nam to bude utjeha i ohrabrenje. Na&scaron; Bog i na&scaron;a Majka nas poznaju. U svakom trenutku znaju gdje smo, tko smo i &scaron;to nam treba. Ne trebaju nam lažni svjetski, virtualni LIKEovi. Umjesto tipkanja po mobitelima, posvetimo se molitvi, pa ćemo u njoj otkriti da nas Gospa neprestano lajka jer nas kao i svaka prava Majka voli ba&scaron; onakve kakvi smo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paula Tomić/Grude.com<br />FOTO: Đani FOTO<br /></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-29-gospin_like.jpgNapadači na Zdravka Mamića pobjegli su iz BiH!? Je li napad koštao 150 tisuća eurahttp://grude.com/clanak/?i=2939429394Grude.com - klik u svijetWed, 23 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-22-017_zdravko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Huligani, amateri ili profesionalci? Tko su osobe koje su jutros napale Zdravka Mamića i propucale ga dok je bio s obitelji kod groba oca Josipa i dalje se spekulira, no činjenica je da je takav događaj sve šokirao. <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, kada se zna da verbalno iživljavanje nad Zdravkom Mamićem traje godinama i da je stvorena medijska histerija, idealno tlo da Mamić bude "(s)maknut", onda je jasno kako se ovakav napad mogao očekivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portal Grude.com od izvora upoznatih s istragom doznaje da istražitelji ispituju sve mogućnosti, te se razgovara o tome jesu li za napad iskori&scaron;teni profesionalci kojima je naređeno samo da po&scaron;alju poruku Zdravku Mamiću. Također, ne isključuje se mogućnost da su napadači već napustili BiH, te da se nalaze na području susjednih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena napada na poznatu osobu u zemljama Balkana je 150 tisuća eura, a upozorenja i likvidacije rijetko izvode ljudi iz država na čijem se teritoriju to odigralo. Uglavnom, u BiH dolaze profesionalci iz Crne Gore, Srbije i Albanije, i tako u krug.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Počinitelji likvidacije obično pripadaju nekoj kriminalnoj organizaciji. Profesionalne ubojice te&scaron;ko se otkrivaju i uglavnom su bili u nekim od organizacija poput Legije stranaca, policije, vojske i slično, gdje su usavr&scaron;ili rad s eksplozivima i raznim vrstama oružja&rdquo;, kazao je nedavno kriminolog Darko Trifunović. - Postoji i dark net na kojem se javljaju početnici koji za jako male pare izvr&scaron;avaju ubojstvo, to je stranica interneta koju koriste osobe sklone kriminalnim radnjama kako bi se izbjegao zakon. Kada se ubojstvo dogodi, primjerice, u Crnoj Gori, sumnja se uglavnom na počinitelje iz okruženja. Isto tako je i u Srbiji, BiH&hellip;&rdquo;, kazao je Trifunović, ističući da je najteže rije&scaron;iti ubojstva bez očiglednog motiva. Oružje ubojice dočeka već pripremljeno ili ga kombinacijom raznih kriminalnih radnji prokrijumčare. Važnu ulogu igraju pomagači i logistika koja ih dočeka. Uglavnom se žrtva prati i utvrdi se njezin idući korak koji je za ubojicu pogodan, a za nju koban, ističe Trifunović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-22-017_zdravko.jpgNOGOMET ANTITALENTIMA: Kako je živio, podučavao i trenirao Zdravko Jurčić 'Miš' http://grude.com/clanak/?i=2937329373Grude.com - klik u svijetMon, 21 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-21-mis.wide.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Vi odbačeni, škartirani i netalentirani, uteknite se meni i od vas ću napraviti igrače od milijun maraka!”<p><strong>Zdravko Jurčić &lsquo;Mi&scaron;&rsquo;</strong> vi&scaron;e je odgovarao profilu srednjovjekovnog mistika, pustinjaka koji uronjen u vlastite misli i sasvim nezainteresiran kako za vlastitu pojavnost tako i za neposredno okruženje, tumara uokolo tribina maksimirskog stadiona i rijetkim znatiželjnicima povremeno ispripovjedi sveto božansko otajstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vi odbačeni, &scaron;kartirani i netalentirani, uteknite se meni i od vas ću napraviti igrače od milijun maraka!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je na vratima njegova fantomskog ureda, pozicioniranog pod jo&scaron; uvijek stojećim jablanima na Sveticama, tik do poru&scaron;enog restorana Domagoj &ndash; odnosno, najavljenoga budućeg HNS-ova kampa &ndash; stajalo &ldquo;Talentiranima ulaz zabranjen&rdquo;, ba&scaron; i ne stoji sasvim. Neposredno uoči Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. Mi&scaron; je individualno radio s Davorom &Scaron;ukerom. Godinama je u rijetkim prilikama koje je mogao koristiti za dolazak kući, tijekom božićnih blagdana ili ljetnih ferija, Zvonimir Boban nazivao Mi&scaron;a da mu organizira i isplanira individualni trening.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Obično su to bile neke situacijske vježbe, poput igre jedan-na-jedan&rdquo;, prisjeća se Mario Jurić, dana&scaron;nja pokretačka snaga sindikalnog udruženja nogometnih profesionalaca (HUNS) i nekada&scaron;nji Mi&scaron;ov učenik, koji je Bobanu u nekoliko navrata sparirao na igrali&scaron;tu Hitrec-Kacian.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina je, međutim, da Mi&scaron; nije volio nogometa&scaron;e-umjetnike. Ein voller Bauch studiert nicht gern, rekli bi Nijemci; u slobodnom prijevodu, sita čovjeka nećete dobiti na posao. Te se je maksime Mi&scaron; strogo držao, držeći je za svojevrsnu vjersku dogmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Smatrao je, a valjda je i znao iz ranijih iskustava, da će talentirani nogometa&scaron; uvijek izabrati liniju manjeg otpora&rdquo;, potvrđuje Jurić, koji iskustvo rada s Mi&scaron;om smatra najzaslužnijim &scaron;to se iz trećeliga&scaron;kog prosjeka vinuo do Dinamova prvotimca i kasnije ostvario zavidnu inozemnu karijeru. &ldquo;Birao je &scaron;tićenike po jasnom kriteriju, uvijek tražeći one koji nisu imali izbora. Bio sam jedan od takvih. Da nisam pro&scaron;ao u nogometu, dogurao bih maksimalno do medicinskog tehničara.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samoukog, samozvanog i samoprogla&scaron;enog trenera za individualni rad s nogometa&scaron;ima, kako su ga, smatrajući ga ultimativnim redikulom, portretirali onda&scaron;nji kroničari nogometnih zbivanja u gradu, hrvatska je javnost imala priliku upoznati ujesen 1999. Taj 14. rujna pamti se po trima značajnim događajima. Dinamo, tada NK Croatia, te je večeri na Old Traffordu ostvario sjajan rezultat remizirav&scaron;i s aktualnim europskim prvacima. To je bio prvi. Na samom popri&scaron;tu velikoga sportskog postignuća prerano je prestalo kucati srce Darka Tironija, izvrsnog novinara i urednika Sportskih novosti iz nekih boljih dana te glasnogovornika HNS-a. To je bio drugi, tužan koliko i &scaron;okantan. Onaj treći bio je, barem po tumačenju tada&scaron;njeg javnog mi&scaron;ljenja, tragičan; u HTV-ovu je studiju te večeri gostovao Zdravko Jurčić i pred milijunskim televizijskim auditorijem obezvrijedio igračke kvalitete prve maksimirske violine Roberta Prosinečkog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žuti nije igrao spomenutu utakmicu zbog ozljede, ali je sa suigračima boravio u Manchesteru. Mi&scaron; je u kratkim crtama deklamirao da je i bolje da nije igrao, jer da je sastav Osvalda Ardilesa daleko bolja momčad bez njega nego &scaron;to je s njim. Nastala je histerija. Prosinečki se, kad je čuo &scaron;to se dogodilo, toliko uzbudio da je zaprijetio odlaskom iz Maksimira, pa je požar na izvanrednom sastanku morao gasiti predsjednik Zlatko Canjuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ovo stajali&scaron;te nije bilo ni&scaron;ta novo. Na isti je način igru Roberta Prosinečkog tretirao od prvog dana njegova povratka u Maksimir, u ljeto 1997. Čak niti sjajna utakmica protiv budimpe&scaron;tanskog MTK-a u Kupu UEFA, koju je početkom studenog 1997. Prosinečki dobio sam postigav&scaron;i oba gola u pobjedi 2-0, igrajući simultanku, nije mogla razuvjeriti Mi&scaron;a. Čak &scaron;tovi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prosinečki je kočničar. Koči čak i na nizbrdici&rdquo;, tumačio je Mi&scaron; za restoranskim stolom, hvatajući se ča&scaron;a i &scaron;alica da bi dočarao svoju teoriju. &ldquo;Igrač mu se oslobodi unatrag i ne dobije loptu. Onda mu se oslobodi u prostor, pa je opet ne dobije i ispada glup &scaron;to, kao, ulazi u ofsajd. On za svo to vrijeme rola i drži loptu. Prosinečki je igrač koji djeluje lo&scaron;e na momčad. On zapravo zatupljuje igrača.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na podjednako plastičan način obja&scaron;njavao je svoju nogometnu filozofiju i na primjeru Gorana Jurića, odnosno Darija &Scaron;imića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad &Scaron;imić oduzme loptu, gleda je čim prije, po mogućnosti iz samog oduzimanja, proslijediti na slobodnog suigrača, čime ubrzava ritam i pridonosi tranziciji. Kad je oduzme Jurić, onda on s njom najprije mora otrčati na stranu, prema autu ili prema korneru. Jer to, da je on oduzeo loptu, naravno, treba vidjeti. Treba proslaviti. Da masa na stadionu može skandirati.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebale su proći godine da bismo shvatili &scaron;to nam Mi&scaron; zapravo govori. U rijetkim prilikama možda i nije bio u pravu, ali razvojni put kojim je moderni nogomet nastavio njegove je davne opaske revalorizirao kao vizionarske. Kao i mnogi osebujni likovi, stigmatizirani &scaron;arlatanstvom, bio je Mi&scaron; previ&scaron;e ispred svog vremena. Vremena kad se mislilo da hrvatski nogomet ne može bez libera i da ne može drukčije nego u 3-5-2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron; zapravo nije imao ni&scaron;ta protiv Prosinečkog. Imao je puno toga protiv onoga u &scaron;to se Prosinečki u zrelim godinama karijere pretvorio, onaj Prosinečki kojeg je gledao u Crvenoj zvezdi, i kojem se tada bio divio kao možda i najboljem nogometa&scaron;u na svijetu. Vi&scaron;e od svega Mi&scaron; nije trpio igrače za koje je mislio da se ne trude dovoljno. U tom je smislu bio na tragu legendarnog Liverpoolova menadžera Billa Shanklyja, koji je upravo mrzio igrače koji nisu po&scaron;tivali vlastiti talent: &ldquo;Takve bih eliminirao iz nogometa. Izopćio bih ih iz dru&scaron;tva. Oni su jebena po&scaron;ast.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto umjetnika lopte, Mi&scaron; je u svojemu fantomskom uredu podno jablana na Sveticama skupljao igrače manjkava talenta, ali izuzetne radne etike. Nije želio stvoriti novog Prosinečkog i novog Bobana, premda je Bobana cijenio. Njegov je ideal nogometa&scaron;a bio Alen Bok&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podno jablana defilirali su tako već spominjani Jurić, zatim Ivica Landeka, Alen &Scaron;u&scaron;njić, Dario i Josip &Scaron;imić, Mario Cvitanović, Kruno Jurčić, Željko Kopić, Mate Dragičević, Pero Pejić&hellip; Mnogi od njih ostvarili su zavidne igračke karijere, a gotovo svi izrasli su u uspje&scaron;ne ljude, neki ostav&scaron;i u nogometu, a neki u drugim sferama. Jurčić, Cvitanović, Kopić i Landeka, neki vi&scaron;e, a neki manje uspje&scaron;no, primjenjuju o&scaron;troumne spoznaje nekada&scaron;njeg mentora na momčadi koje treniraju. Čovjeka čija je radna soba bila do vrha ispunjena sportskom literaturom, koji je čitao na engleskom i francuskom, te u svakoj od pročitanih knjiga ceduljama označavao &scaron;to je prikladno za kojega od njegovih učenika, nema među nama od Valentinova 2005., kada je od posljedica težega plućnog oboljenja umro u 58. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj san o uredu na otvorenom ostvario je tek pred sam kraj života, kada je izgradio vlastiti kamp koji je nazvao Mi&scaron;anello. Ondje je napokon od svojih &lsquo;&scaron;kartova&rsquo; mogao sastaviti momčad koja je igrala prijateljske utakmice, kroz koje je mogao u realnom okruženju otklanjati nedostatke igračima. Govorio je da će ta njegova momčad jednog dana pobijediti Dinamo. Možda to i ne bi bila tako nemoguća misija, samo da je kontroverzni trener poživio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za potrebe ovog teksta Mario Jurić ispričao je kako je izgledao jedan prosječan radni dan trećeliga&scaron;kog igrača pod Mi&scaron;ovom paskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U &scaron;est ujutro probudio me telefonom i rekao &scaron;to da pojedem za zajutrak. U sedam smo u Domu sportova radili na tehnici. U devet je trening bio gotov i imao sam slobodno do 12. Od podneva do tri poslijepodne radili bismo na Sveticama. Konačno, navečer bih, od 20 do 23 sata, radio na snazi po njegovu programu u teretani Dizačkog kluba Metalac. Između svih treninga dobivao bih jasne upute &scaron;to i koliko jesti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrana često i jest bila u svim onim najlonskim vrećicama &scaron;to ih je Mi&scaron; vukao za sobom i &scaron;to su virile iz njegovih džepova. Dok su njegovi puleni trenirali, on bi svakog jutra oti&scaron;ao do tržnice na Dolcu, gdje bi nakupovao najkvalitetnijega svježeg voća i povrća, nemasnog sira, te na kraju treninga namirnice podijelio igračima. Onaj frtalj kruha &scaron;to je ostao u džepu bio je za njega, tek toliko da zatomi glad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za oprostiti se od Mi&scaron;a, barem ovom prilikom, čine se najprigodnije ove riječi Marija Jurića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi&scaron; je zapravo živio na&scaron;e umjesto svog života. Dvadesetičetiri sata dnevno on je čitao, mislio i tražio načina kako da nas učini boljima. Nitko nije toliko utjecao na mene kao osobu. Valjda zato nema dana da ga se ne sjetim u svojim molitvama.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubravko Su&scaron;ec/<a title="Telegram hr" href="http://telesport.telegram.hr/kolumne/suhi-list/nogomet-antitalentima/" target="_blank">Telegram.hr</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-21-mis.wide.jpgPaula Tomić: DOBRI DANI ZA MEĐUGORJEhttp://grude.com/clanak/?i=2922229222Grude.com - klik u svijetSat, 12 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-12-podbrdo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje je zadnjih mjeseci pod povećalom.<p>Svi i&scaron;čekujemo nekakav konačni rasplet događaja, nekakvu odluku ili rje&scaron;enje koje bi konačno odredilo njegov status. Kao i obično, ispada da o Međugorju uvijek bolje znaju oni koji su daleko od njega. Tako i sada najnovije informacije doznajemo iz razgovora koji je kolumnist Večernjeg lista Darko Pavičić, poznat kao osobit poznavatelj vatikanske diplomacije i govora pape i Crkve, izrekao u razgovoru za portal Direktno. On kaže: <em>"Papa je dobio izvje&scaron;će mons. Henryka Hosera, koje je izrazito pozitivno prema Međugorju, na čelu Kongregacije za nauk vjere vi&scaron;e nije kardinal Muller, koji je bio žestoki protivnik Međugorja, komisija koju je vodio kardinal Ruini zavr&scaron;ila je s radom i vatikanist Torinelli objavio je da je utvrdila da je prvih sedam dana ukazanja autentično... Sve to ide u prilog Međugorju. Tornielli je objavio i da je komisija predložila da se Međugorje proglasi tzv. pontifikalnim sveti&scaron;tem. Dakle, njime bi se upravljalo iz Vatikana i na taj bi način bilo izuzeto iz sada&scaron;njih okvira". </em>I Darko Pavičić također vjeruje kako su<em> &bdquo;pred Međugorjem dobri dani.&ldquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>To da dolaze &bdquo;dobri dani&ldquo; &scaron;to se tiče svjetske razine i razine nekog javnog priznanja, malo mi je te&scaron;ko povjerovati! Iako su mediji opet jako pozitivno popratili papin blagoslov albanskom kardinalu Ernestu Simoniju Troshaniju, koji je prije odlaska na Mladifest u Međugorje oti&scaron;ao njemu po blagoslov, a papa Franjo ga je blagoslovio i otpravio riječima: 'Idi i navijesti im Radosnu vijest!', čisto mi je sumnjivo da će duh laži propustiti ne&scaron;to &scaron;to je danas jedno od najvažnijih izvora Božje milosti, mjesto na kojem Marija stvara i uzdiže pravu Božju crkvu &ndash; crkvu srca kojoj je glavni temelj Euharistija i marijanska pobožnost. Logici i duhu svijeta ne odgovara Božji duh. Ta sam Isus nas u Evanđelju podučava kako je svijet i prije progonio proroke, progonili su njega, a kamoli neće sve one koji su njegovi učenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je &scaron;to se tiče &bdquo;dobrih vremena&ldquo; koja se vide izvana i o kojima obično pi&scaron;u udžbenici iz povijesti. Ono &scaron;to je neupitno je da Gospa u Međugorju ne &bdquo;prestaje raditi na du&scaron;ama&ldquo;, ne prestaje &bdquo;govoriti u srcima&ldquo;, ne prestaje &bdquo;izlijevati u srca Božji mir&ldquo;. I svaki se put iznenadim koliko kod svake osobe djeluje različito, koliko svatko tko dođe u Međugorje, uoči, iskusi i doživi neki drugi vid Božje sveobuhvatnosti, različitosti i intimnog prepoznavanja. Navodim vam stoga konkretne primjere doživljenih iskustava različitih hodočasnika - sudionika međugorskih seminara - čija sam iskustva bilježila za župne novine Glasnik Mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEMINAR ZA ORGANIZATORE HODOČA&Scaron;ĆA&hellip; (27. 02. &ndash; 3.03. 2017.)</strong>:<br />GERARD JAGU, Francuska U Međugorje dolazi od 1985. godine. Vodi turističku agenciju 3 Blancheurs u Nantesu u Francuskoj koja organizira hodoča&scaron;ća u sva svjetska sveti&scaron;ta. Ipak, Gerard kaže da se nigdje ne osjeća tako dobro kao u Međugorju koje je za njega njegova &bdquo;duhovna kuća&ldquo;. Sudjelovao je na prvom Seminaru za vodiče 1994. godine i za njega su ovi seminari jedna konstanta u životu. Kroz sve ove godine primjećuje kako i seminari zajedno s ljudima sazrijevaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEMINAR ZA ŽIVOT (24. &ndash; 27. 05. 2017.)</strong>:<br />VINETA PORINA iz Latvije, po struci sociolingvista i političar. Do pro&scaron;le godine je bila član Parlamenta, a sada je jedan od kandidata za izbore.<br />Prvi sam put na seminaru za život ovakvog tipa. Pro&scaron;le godine sam bila u Rigi (glavni grad Latvije) gdje se održavala godi&scaron;nja svjetska PRO-LIFE konferencija na kojoj su bili izaslanici iz Engleske, Poljske, Amerike i Austrije. Na ovaj su me seminar pozvale članice Zajednice Svjetlo Marijino i okupila sam grupu od nas osam (jedan svećenik i 7 pro-life aktivista). Odu&scaron;evljena sam sa fra Antom Vučkovićem. Pravo ga je zadovoljstvo slu&scaron;ati. Također mi odgovara Međugorje kao mjesto molitve. Na početku sam bila iznenađena načinom vođenja seminara jer sam očekivala već standardnu pro-life tematiku (informacije o &scaron;tetnosti abortusa, podr&scaron;ka ženama, borba za pro-life zakone), dok nisam shvatila kako ovaj seminar vi&scaron;e vodi do osobne unutarnje promjene. Ako se ja kao liječnik, političar, lingvist iznutra promijenim, iznutra uspostavim mir &ndash; onda ću ga moći nositi i u ono čime se bavim!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEMINAR ZA SVEĆENIKE (3. &ndash; 8. 07. 2017.)</strong>:<br />MICHAL FEDIČ, Slovačka, župa Cejkov: Na Seminaru za svećenike sam već 12. put. Dolazim zbog mira u svojoj du&scaron;i, ali i da se ispunim Božjom snagom i milo&scaron;ću kako bih mogao biti bolji svećenik i kanal za ove Božje milosti svojim župljanima. Osjećam kako ovdje nalazim snagu za služenje i život za cijelu narednu godinu i imam osjećaj da kad bih propustio doći na seminar, da ne bih imao snagu za vr&scaron;enje svoje svećeničke dužnosti. Kao &scaron;to su drugi ljudi ovisni o cigaretama, alkoholu ili drogi, ja sam eto &bdquo;ovisnik o Međugorju!&ldquo; Trudim se organizirati i Hodoča&scaron;ća za župljane i do sada sam doveo ovdje oko 400-500 ljudi. Nakon hodoča&scaron;ća, jo&scaron; barem 3 mjeseca ljudi u svom srcu osjećaju plodove mira. Također imam iskustvo i usli&scaron;ane molitve, jer su 2 bračna para iz moje župe koja, prema medicinskim dokazima nisu mogli imati djecu, nakon &scaron;to sam molimo za njih na Križevcu, nakon povratka kući zanijeli i dobili djecu. Tako da bez obzira na službena progla&scaron;enja o tome da li se ovdje Gospa ukazuje ili ne, moju vjeru u njezinu prisutnost ni&scaron;ta ne može poljuljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Don VJEKOSLAV ĐAPIĆ</strong>, Hrvatska, župnik u župama Dramalj i Tribalj (Riječka nadbiskupija), Don Vjekoslav je nakon pravničke karijere napravio potpuni zaokret u svom životu. Na jasan Božji poziv u 33. godini se odlučuje za studij teologije, ulazi u Euharistijsku zajednicu &ldquo;Srca Isusova i Marijina&ldquo; i 2005. godine, u svojoj 39 godini biva zaređen za svećenika. Danas je župnik te sudac crkveno &ndash; ženidbenog suda u Rijeci. O Seminaru za svećenike kaže ovako: &bdquo;Ja živim za ove duhovne vježbe &ndash; za ovu Gospinu &scaron;kolu. Volim Međugorje i ono je za mene posebno mjesto na kojem se tako snažno osjeća Gospina blizina koja nas tako blago usmjerava prema centru: Isusu i Euharistiji, življenju Božje riječi. Također je ovo vrijeme za nas &bdquo;festa zajedni&scaron;tva&ldquo; jer se nalazimo svi iz na&scaron;e zajednice ali i zajedno sa drugim svećenicima. Posebno sam zahvalan za ljubav obitelji koje nas primaju. Takva ljubav prema Gospi i prema svećenicima ne može se naći u drugim sveti&scaron;tima.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FESTIVAL MLADIH (1. &ndash; 6. 08. 2017.)</strong>:<br />PARFAITE GAGOUN (Camerun) Vrlo sam sretna &scaron;to mogu biti ovdje na Mladifestu, jer biti ovdje doista je blagoslov. Ovdje se osjećam kao kod kuće. U Međugorju sam iskusila izljev Duha Svetoga, obraćenje i poziv služiti Crkvi. Osjećam kako nam Isus ovdje daje pravu radost i mir koji traju. Kad sam bila prvi put u Međugorju Gospa mi je udijelila svoj 1. poklon: naime nakon povratka kući otkrila sam kako mi je iz srca nestala žalost koju sam nosila duboko u srcu. Od tada se trudim doći svake godine i poku&scaron;avam pozvati &scaron;to vi&scaron;e ljudi da dođe&ndash; ali i tu mi je Gospa pokazala kako ne trebam pozivati &bdquo;ustima&ldquo;, nego &bdquo;molitvom&ldquo; &ndash; moleći za njih, pozivati ljude. I to se vidi u konkretnim brojkama: 2015. godine do&scaron;lo nas je 25, a ove godine tu sam sa 72 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FELIX LEMINEN</strong> (Finska) Prvi sam put i u Međugorju i na Mladifestu. Iz Luteranske vjere sam se prije dvije godine obratio na katoličanstvo. Stoga je za mene sada najdublje iskustvo vidjeti toliko puno katolika zajedno kako slave sv. Misu. I možda je ovo prvi put kako počinjem razumijevati ulogu B.D. Marije u Crkvi jer osjećam koliko je Marija povezana s Isusom, pa stoga koliko se mi približimo Mariji, toliko se približimo i Isusu. Ona nas njemu vodi. Također osjećam koliko je ovo vrijeme potrebno za moju osobnu izgradnju. U Finskoj ima malo katolika, puno je drugih vjera, pa je potrebna jedna snažna evangelizacija. U Finskoj su nam potrebni ljudi koji će s ljubavlju reći ljudima kako postoji Bog koji ih ljubi! Želio bih da me Gospa spremi za ovu misiju!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ZAKLJUČAK</strong><br />Evo, već ovo malo svjedočanstava pokazuje kako u Međugorju svatko dobije ono &scaron;to mu treba. Uz minimalnu ljudsku pomoć, Gospina prisutnost, koja se očituje u ozračju molitve i nadnaravnog mira &ndash; dotiče svakoga. I dok ovaj svijet slavi različitost i slobodu &ndash; a čovjek nikad nije bio zarobljeniji, kloniraniji, izgledom i modom potpuno jednoobrazan - dotle Gospa u Međugorju pomaže svakome biti ono &scaron;to u Božjem planu treba biti: jedinstven i neponovljiv. I dokle god tako bude, bilo Međugorje priznato ili ne, pred nama su DOBRI DANI!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić/Grude.com<br />FOTO: Đani</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-12-podbrdo1.jpgDnevno.ba: U Grudama na benzinskoj crpki nisu mogli popiti pivo jer se ne prodaje alkoholhttp://grude.com/clanak/?i=2859928599Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-arapkinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjeh objavu na portalu 'njuškam' a preko portala 'aura' ispovijest jedne Sarajke, nemam pojma je li djevojka ili udana žena, niti je bitno, koju je ista podijelila sa svima koji imaju pristup internetu. Ona je, naime, doživjela napad od nekih Arapa u jednom tržnom centru u Sarajevu jer je samo bila idilično i idealno obučena za ljetno vrijeme i temperature.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>PI&Scaron;E: Marko Čuljak/<a href="http://www.dnevno.ba/vijesti/komentar-dana-arapima-u-bih-ocito-smeta-sekularna-bih-97113/" target="_blank">Dnevno.ba</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali joj je majica na &bdquo;&scaron;paline&ldquo; (dalmatinski izraz za majicu sa dvije naramenice) zadavala problema jer joj je jedna naramenica spadala te otkrivala &ndash; vidi vraga ili &scaron;ejtana, kožu i ramena u, prema Arapima koji su je napali, prevelikom obujmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je opisala događaj i kao traumatično iskustvo ali i kao pribrani odgovor na napad u smislu obrane ljudskog prava na no&scaron;enje odjeće koja joj odgovara i koja nije zabranjena nikakvim zemaljskim zakonom. Ali i odjeće koja smeta &scaron;erijatski ili kako već nastrojenim muslimanima Arapima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivi odgovor prozvane djevojke ili žene na, prema napadačima iz neke arapske zemlje, nedolično odijevanje u javnom tržnom centru (nije dakle džamija ni drugi vjerski objekt) je &ndash;&bdquo;Oni će mene napadati u mojoj zemlji, u mom gradu u mom tržnom centru jer mi se vidi golo rame???Primitivci napaćeni!!!! Dolazi nam &scaron;ljam zadnji koji se ne zna okupati&hellip;doslovno se ne kupaju, samo se zaljevaju parfemčinama bljutavim&hellip;busaju su u prsa kao veliki vjernici, a kockarnice i barovi vrve od njih&hellip;ovdje po&scaron;tujte na&scaron;u kulturu, različitosti, vjerska opredjeljenja, a ne namećete va&scaron;u! Gamad beduinska, mr&rsquo;&scaron;!!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hm&hellip; najprije, hrabro je to podijeliti sa javnosti. Drugo, izrazi kao &lsquo;gamad beduinska&rsquo; i slični koji su također neprimjereni vjerojatno su izraz prevelikog revolta prema zatiranju slobode u sekularnoj državi. U sekularnoj državi u kojoj se naselilo dosta onih (tko ih uopće dovede?!) koji očito ne žele da Bosna i Hercegovina (Bosna pogotovo) bude prostor sekularnog pona&scaron;anja ali i slobode vjeroispovijesti kao i nacionalne pripadnosti, izražavanja u normalnim granicama, a na kraju, eto, i odijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa nije gola hodala!!! A ba&scaron; bi bilo zanimljivo vidjeti tu majicu na &bdquo;&scaron;paline&ldquo;. Vjerojatno bi po izlasku iz tržnog centra u kojem se dogodio slučaj, ako bi bila kakva bau&scaron;tela u blizini, djevojka (ili žena) dobila i kakav (primitivni, ali ipak) kompliment u zvuku fućkanja. Isprika, bau&scaron;telci, ali bio sam jedan od vas. Jel&rsquo; da svi radovi prestaju kada lijepa djevojka prolazi ulicom? Uh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nego, da se vratimo da temu. Nedavno je u mjesnoj zajednici u kojoj živi autor teksta (zapadna Hercegovina) otvorena nova benzinska crpka, poznata, &scaron;iri djelovanje diljem sekularne BiH. A nedavno iz Zagreba je u selo autora teksta do&scaron;ao njegov prijatelj iz djetinjstva. Neću vi&scaron;e u trećem licu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to smo izi&scaron;li u Grude na nekoliko pića i po&scaron;li kući, vidjev&scaron;i da je jo&scaron; rano, odlučili smo skoknuti do benzinske i jednostavno sam morao počastiti frenda s jo&scaron; kojim pivom po&scaron;to se rijetko viđamo i zato &scaron;to je u službenom automobilu (frend je također novinar, jedne tv kuće u Hrvatskoj) imao uza se jedan stari CD PipsChips&amp;Videoclipsa (nije reklama već jednostavno nama vrlo drag bend).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po dolasku na benzinsku koja se nedavno otvorila uvidjeli smo da ne prodaju pivo! &bdquo;Kajne alkohol&ldquo;. Ma nemoj. Gdje smo, u Teheranu? Saudijskoj Arabiji? Osobno nikada ne bih ni u Teheranu ni u Saudijskoj Arabiji (ako bi me kakva nevolja poslala dolje) tražio alkohol. Po&scaron;tujem običaje tih zemalja, vjerske i svjetovne zakone, tradiciju. Ali nismo ni u Teheranu ni u Saudijskoj Arabiji. Bili smo u srcu zapadne Hercegovine i ako smo se frend i ja željeli napiti i slu&scaron;ati r&rsquo;n&rsquo;r, pričati o curama, zapaliti jedan da valja (nismo), i vlasnik te novootvorene benzinske bi trebao znati da je kod nas u zapadnoj Hercegovini to normalno, običaj i tradicija, kada se dva prijatelja ne vide dugo pa se sastanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;erijatski zakoni ne odgovaraju ni u Gornjoj Maoči, a kamoli u općini Grude. Ne želim reći mr&scaron;, ali popiti pivo je sasvim normalno u BiH. Ako netko ne tro&scaron;i alkohol, ne jede svinjetinu ili pokriva svoje cijelo tijelo, neka. Imaju pravo na to. Ali mi ostali u BiH imamo pravo popiti alkohol, a djevojke koje žele imaju pravo nositi majicu na &bdquo;&scaron;paline&ldquo; u tržnom centru. Ni u katoličku crkvu se ne ulazi u &scaron;orcu ili u oskudnoj minici kroz koju naviru dijelovi tijela koji ženu čine ženom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma na&scaron;li smo nas dvojica pivu na drugoj benzinskoj u ponoć toga dana kada mi se zgadila antisekularna (&scaron;to ne znači ateistička) BiH. Živi i pusti živjeti, bagro&hellip; u normalnim zakonskim granicama sekularne BiH, naravno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Marko Čuljak/Dnevno.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-arapkinje.jpgMirjana Ereš: Živi Ljubavhttp://grude.com/clanak/?i=2845828458Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-mirjana_eres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stojiš... Na rubu... Bez ikog... Bez ičeg... Stojiš i dišeš... Postojiš... Zapravo, postoji samo tvoje tijelo... Duša je negdje, negdje daleko zamotana u plašt koji su istkali tvoji snovi, maštajući o sreći kakvu tu želiš... Onako, kako zamišlja tvoje srce, tvoj svijet...<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Mirjana Ere&scaron;</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><em><strong>Traži&scaron; utjehu, da će biti onako kako ti doista želi&scaron;, da će biti onako kako si ti ma&scaron;tao/ma&scaron;tala... Da će&scaron; biti sretan onako od srca, da će tvoja sreća imati ime..</strong></em></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p>Ma&scaron;ta&scaron; da neko zagrli tvoje strahove i ti njegove, da skupljate jedno drugom suze... Da pokrijete jedo drugo kada na vas navale zime ljudskih udaraca...<br />Da te za&scaron;titi od vjetrova koja lome tvoja ili njegova krila... Da te zagrli onako kako tvoje srce želi zagtliti njegovo... Jedno drugom ugoditi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bori&scaron; se sa svijetom... Tvoj život je ne&scaron;to slično kao igrica "Super Mario " ! Lovi&scaron; gljive.<br />To su ljudi koje ti Bog podari da ti olak&scaron;aju život, da ti donesu osmjeh, da ti daju snagu i potporu... Guraju te naprijed.<br />S druge strane, zaustavljaju te one sitne baje..To su oni udarci koji dolaze od ljudi, koji ti sjeku mačem du&scaron;u, udaraju tamo gdje najvi&scaron;e boli..A ti, u dubini svoje du&scaron;e zna&scaron;,izdržat ću... GOvori&scaron; im osmjehom; Sjecite, udarajte ali , moj osmjeh i moje srce može sve to podnijeti... Može&scaron; postići puno vi&scaron;e jednim osmjehom nego najjačim oružjem...<br />Bog ti daje tu snagu jer nebi dopustio da pucaju na tebe, jer zna da si ti jači od svakog metka, tvrđa od svake stijene!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pita&scaron; se ponekad, koliko jo&scaron; vremena, koliko jo&scaron; trpit??? A On gore... &Scaron;uti! Slaže kockicu po kockicu... Slaže ali tebi ni&scaron;ta ne govori... Gleda na tebe i tvoje pote&scaron;koće jer zna da će&scaron; na kraju biti sretan! Spoznat će&scaron; da svi tvoji udarci koji su te lomili nisu ni&scaron;ta naspram tvoje sreće, ljubavi koju ti On želi podariti.<br />Da bude&scaron; sretan/ sretna s onim/onom koju ti je On pripravio i odredio. S onom srećom koju ti je On kroz tvoje patnje i i&scaron;čekivanja slagao onda kad si plakao jer je znao da će tvoja sreća tada izbrisati sve ono &scaron;to te je nesretnim učinilo..<br />Svak ima neki ožiljak, ne&scaron;to po čem zna&scaron; da je tvoja pro&scaron;lost bila istinita..postoji kao masna mrlja koja se neda oprati... ostao je trag od nje.. .Trag koji je zapravo na kraju tvoja sreća ❤<br />Dpgodit će se ljubav koja će promjeniti sve, jer ljubav sve mijenja. Ali prvo upoznaj Njega kao ljubav, a zatim će ti on pokazati &scaron;to je istinska ljubav... Može ti podariti vi&scaron;e nego &scaron;to na&scaron; skučeni ljudski mozak može zamisliti...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamo gdje ti vi&scaron;e ne može&scaron; , On će nastaviti stvarati..Izvr&scaron;it će svoj plan, ono &scaron;to je On pripremio... Ono &scaron;to ti je zapisano... Ne&scaron;to &scaron;to je samo tvoje...<br />Vjeruj mu, jer On zna &scaron;to je najbolje ❤<br />Živi slobodan i otvorenog srca .<br />Živi svoj život, svoje padove, svoje uspjehe, svoje rane ...<br />Živi ljubav ❤</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mirjana Ere&scaron;/<a href="http://rasnoportal.net/rasno-kolumne/813-mirjana-ere%C5%A1-%C5%BEivi-ljubav.html" target="_blank">Rasportal.net</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-mirjana_eres.jpgGospina zadnja poruka kao da upućuje kako da dani odmora donesu veći blagoslov nama i svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=2835228352Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-upute_za_ljeto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svojoj zadnjoj poruci na 36. Obljetnicu ukazanja, Gospa kao da nam daje upute za ove vruće ljetne dane odmora pred nama. Kako ih provesti na način da donesu veći blagoslov i nama i svijetu.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PI&Scaron;E: Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DUBINE</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljetni dani su pred nama. Svi pu&scaron;emo i žalimo se na vrućinu. Tražimo sjenovito mjesto i duboki hlad. Tamo se nalazi osvježenje. Istu stvar nam govori Gospa u svojoj zadnjoj poruci : ukoliko želite naći za&scaron;titu i okrjepu, djeco moja povucite se, otvorite se dubokoj molitvi (usp. poruka 25. 06. 2017.) U dubinama se nalazi Izvor. U dubinama je voda čista. U dubinama je mir. Nažalost, svijet, emocije, buka, televizija&hellip; sve utječe da sve manje postajemo biti sposobni zaroniti u dubine života. Gospa nas poziva trenirati se u &bdquo;silaženju u dubinu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubine se dube <strong>ZAHVALNO&Scaron;ĆU</strong>. I Gospa u poruci zahvaljuje na na&scaron;oj ustrajnosti i poziva nas na molitvu srcem &bdquo;dok va&scaron;e srce ne pjeva sa zahvalno&scaron;ću Bogu Stvoritelju koji vam je dao život.&ldquo; (usp. poruka 25. 06. 2017.) Zahvalnost je temeljni stav kojim gradimo na&scaron; odnos prema Bogu, odnosno način na koji se otvaramo Božjem djelovanju. Naime, Božja milost u čovjeku nastanjuje se na dva načina. Prvi je kod čovjeka gre&scaron;nika. Nakon obraćenja, nakon ispovijedi, sve prostore grijeha nadomje&scaron;ta i ispunja Božja milost. &Scaron;to je dakle bio veći grijeh, to nadmoćnije i snažnije u čovjeku prevlada i djeluje Božja snaga i milost. Drugi način je u čovjeka vjernika koji možda nije iskusio velikih grijeha. U njemu se prostor za Božju milost i Božju prisutnost &bdquo;izdubljuje&ldquo; zahvalno&scaron;ću. Naime, &scaron;to je zahvalnost veća i dublja, toliko je veća, dublja i prisutnija Božja milost i Božji blagoslov u čovjeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalnost koja je izdubila prostor za <strong>BOŽJI BLAGOSLOV</strong> mogla se osjetiti proteklih dana. Naime, nakon onih lijepih i bogatih dana molitvene devetnice Kraljici Mira, pa Hodoča&scaron;ća za osobe s invaliditetom i Hodoča&scaron;ća za obitelji, mogli smo vidjeti kako su ta besplatnost i žrtva, ljubav i služenje donijeli župi Međugorje ne&scaron;to novo. Ne&scaron;to očima nevidljivo, ali primjetno u srcu. Donijeli su Božji blagoslov koji se mogao snažno osjetiti na bogatim Misnim slavljima u danima 36. obljetnice Gospina ukazanja kroz sveprisutni mir i ljubav koji su se izlijevali u du&scaron;ama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada smo poput djece pa tražimo neki veliki znak Božje i Gospine prisutnosti kako bi povjerovali, kako bi se uvjerili i ohrabrili. Ali u ovom nemirnom svijetu, u ovom svijetu sebičnosti, požude, zatvorenosti i nevjere, nije li najveće čudo ne biti dio tog kaotičnog, prljavog i uzbibanog svijeta, nego imati u srcu GOSPIN MAJČINSKI BLAGOSLOV MIRA! (usp. &bdquo;Ja sam s vama, dječice, i nosim vam moj majčinski blagoslov mira.&ldquo; poruka 25. 06. 2017.) Imati srce ispunjeno mirom, imati srce koje sa zahvalno&scaron;ću pjeva Bogu, pravi je Božji znak na zemlji. Ako to budemo imali i čuvali u sebi, onda ćemo se zbilja ovoga ljeta pravo odmoriti!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-upute_za_ljeto.jpgOprez je, kažu, majka... da se neki Ante iz Gruda ne bi zabunom izjasnio Srbinom...http://grude.com/clanak/?i=2818628186Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-017_marijan_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poprilično je teško zaboraviti popis stanovništva koji se u BiH proveo 2013. godine. Prije takvih, u svijetu rutinskih, a u BiH kompleksnih događaja, pojave se fenomeni koji vjerno oslikavaju stanje u društvu. <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="font-size: small;">Znamo da je bitno biti Bo&scaron;njak, ali je li jo&scaron; i&scaron;ta bitno?&nbsp;</span></strong></p> <p style="text-align: right;"><strong><span style="font-size: small;"><em><strong>Pi&scaron;e: Marijan Knezović I <a href="http://www.poskok.info" target="_blank">poskok.info</a></strong></em></span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je, usred gotovo pa predratnog stanja koje je uzrokovano popisivanjem i prepisivanjem građana BiH, pokrenuta kampanja sa sloganom &bdquo;bitno biti Bo&scaron;njak.&ldquo; U spotovima su kori&scaron;tena i djeca i stari, i miroljubive i manje miroljubive retorike, objavljivane su i knjige koje u naslovu nose bitnost bivanja Bo&scaron;njakom, a sve kako bi se torovski svi oni koji se ne osjećaju Hrvatima ili Srbima cementirali u narod čiji poglavari uglavnom sustavno rade na uni&scaron;tavanju BiH i njezinog daytonskog duha. Koliko je pojedincima bilo važno biti Bo&scaron;njak, govori i činjenica da ih se moralo govoriti da su uopće Bo&scaron;njaci. Zamislimo kampanju na fakultetima koja mladima obja&scaron;njava kako je bitno biti student i nagovara ih da se izjasne kao studenti kad ih pitaju studiraju li. Ili kampanju u bolnicama gdje sedmogodi&scaron;nje dijete sa suzom u očima i Klavocinom u ruci uvjerava ljude u bolnici kako je bitno biti pacijent. Nezamisliv je spot koji poziva Hrvate da se izjasne Hrvatima, valjda kako se zabunom neki Ante iz Gruda ne bi izjasnio Srbinom. Oprez je, kažu, majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kampanju o bitnosti bivanja podsjećam jer velikobo&scaron;njački politički narativ nije promijenio bit, već je samo metastazirao na preostale organe izmučenog pacijenta koji se odaziva na ime Bosne i Hercegovine. Imperativi su napredovali. Danas su bitne i mnoge druge stvari. Bitno je, recimo, da se hrvatskoj djeci onemogući &scaron;kolovanje na maternjem jeziku, &scaron;to se u jednom hrvatskom kraljevskom gradu nedavno gotovo pa dogodilo. Bitno je da iz prijestolnice (ne)kulture i glavnog grada države svaki dan od javnih medija slu&scaron;amo o korumpiranim, nepotističkim i nacionalističkim hrvatskim predstavnicima, kao da su eto bo&scaron;njački predstavnici u politici samo volonterski u pauzama od rada u Caritasu ili Crvenom križu. Javni mediji tako vi&scaron;e ni ne nagla&scaron;avaju da se radi o sumnji ili osnovanoj sumnji, već je samo konotiranje kriminala i predstavnika Hrvata automatski usudivo. I to je, možda, reforma &scaron;tednje. Bilo bi nepametno abolirati bilo koga od kriminala, pa i one Hrvate kojih nije malo, ali jo&scaron; je nepametnije primjenjivati trostruke standarde za isto &scaron;u&scaron;kave konvertibilne marke ili inozemne eure ako govorimo o tome kako se financiraju takozvane građanske opcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je i držati Hrvate kao taoce u Federaciji, podsjećajući svaki put Hrvate da će u slučaju stvaranja većinski hrvatskog entiteta neki Hrvati ostati izvan tog entiteta, čime se naizgled brižni i opet takozvani građani opet odaju &ndash; ako su oni tako tolerantni, &scaron;to bi se to lo&scaron;e moglo dogoditi Hrvatu koji ostane na Ilidži? Bitno je i redovno podsjetiti Hrvate kako je probosanski korpus znatno brojniji te može nelegitimno opet izabrati jo&scaron; jednog probosanskog člana predsjedni&scaron;tva koji sjedi na mjestu rezerviranom za nekoga tko uživa podr&scaron;ku Hrvata. Bitno je tuđu slobodu nazivati fa&scaron;izmom, a vlastiti fa&scaron;izam slobodom &ndash; sve kako bi u očima međunarodne zajednice Hrvati postali oni koji razaraju, a Bo&scaron;njaci oni koji čuvaju BiH. No, ni to vi&scaron;e ne prolazi, jer je i vrapcima na grani jasno da su Hrvati oni koji &scaron;tuju i inzistiraju na ustavu BiH dok ga mnogi ru&scaron;e, a tvrde da ga samo renoviraju. Protuustavno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je odustati i od same državnosti prihvaćanjem raznoraznih NGO ultimatuma koji pokazuju kako u BiH ne vladaju oni koji su na vlasti, već oni kojima je iz Soro&scaron;eve livade drago pasti. To poprilično zabrinjava, budući da tako non&scaron;alantno odricanje od državnosti nije poznato nigdje u svijetu. Procesi su obično obrnuti. Također, bitno je i prepoznati da ni mnogi hrvatski politički predstavnici ne pokazuju značajnije napore kako bi progovorili ono &scaron;to misle oni koji su ih birali, &scaron;to opet nije ni nerazumljivo kada vidimo &scaron;to se dogodi sa svakim od zahtjeva Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je iz Sarajeva sodomizirati HDZ BiH, iako je upravo političko Sarajevo zaslužno za dominaciju HDZ-a među Hrvatima. Jako te&scaron;ko da bi neka stranka u hrvatskoj izbornoj jedinici bila toliko snažna i nedodirljiva da su oni pristali na to da Hrvati napokon osjete da neće biti preglasani. Ali to je za mnoge prevelik kompromis, jer tko bi onda kad zatreba (kao Kom&scaron;ić po potrebi) trovao hrvatske diplomatske i veleposlaničke kvote degradirajući zdrav razum do granica neprepoznatljivosti. Bitno je i da se Hrvatima uskraćuje pravo da se informiraju na vlastitim, a podsjetimo, i službenim jezikom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se nastavi ovako gaziti po osnovnom načelu ustava, a to je konstitutivnost, BiH će rapidno devoulirati. Bo&scaron;njaci, Srbi i Hrvati kao državotvorni narodi napokon nakon 25 godina trebaju osigurati administrativni okvir koji će svima jamčiti prava već navedena i istaknuta u Daytonu. U suprotnom, nije nemoguće da prije idućeg popisa stanovni&scaron;tva s malih ekrana gledamo pubertetliju s kala&scaron;njikovom koji nam tvrdi kako je bitno biti vehabija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena: pod terminom Bo&scaron;njaci nipo&scaron;to ne mislim na bo&scaron;njački narod, već na određene bo&scaron;njačke političke, dru&scaron;tvene, akademske i medijske elite. Bo&scaron;njački narod je uz srpski i hrvatski državotvoran i vjerujem kako im se pljuvanje njihovih predstavnika po BiH kao ni protuustavno djelovanje ne sviđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Marijan Knezović I <a href="http://www.poskok.info" target="_blank">poskok.info</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-017_marijan_knezovic.jpgMEĐUGORJE: Istina koju 36 godina istomišljenici i prijatelji Lasića Gorankića ne mogu uništitihttp://grude.com/clanak/?i=2816128161Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-25-017_crkva_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 1981., 24. i 25. lipnja šestero međugorske djece vidjeli su Blaženu Djevicu Mariju, Gospu, na brdu Crnica, zvanom Podbrdo.<p>&nbsp;</p> <p>Prvog su se dana prestra&scaron;ili, drugog dana približili su se Kraljici Neba i Zemlje i razgovarali s njom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ostalo je povijest, a ta povijest je neuni&scaron;tiva i traje unatoč svemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tada, kreću najveći udari na jedno marijansko sveti&scaron;te, a najveće mete su bili vidioci i fra Jozo Zovko, prognani hercegovački franjevac koji danas živi u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavni film "Od Fatime do Međugorja" zorno je prikazao tko je sve bio protiv mjesta u kojem su tisuće na&scaron;le svoj duhovni mir, u kojem su tisuće ozdravile. Od svjetskih sila, preko KGB-a i UDBA-e, pa sve do biskupa ranije Žanića, danas Perića, Međugorje nije prestajalo biti predmet progona unatoč svemu &scaron;to se u njemu događalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naposljetku, zube su na Međugorju polomili svi koji su ga htjeli uni&scaron;titi. Pa i danas istomi&scaron;ljenici i prijatelji Lasića Gorankića, jednog od najmoćnijih &scaron;pijuna Jugoslavije u vremenu komunizma, nastavljaju lomiti već polomljene zube nebuloznim izjavama o mjestu gdje su mnogi na&scaron;li mir i ozdravljenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivanu Lasiću Gorankiću danas su 83 godine, a oni koji ga poznaju tvrde da će uskoro biti spreman progovoriti o brojnim stvarima i brojnim ljudima za koje mnogi nisu vjerovali da su toliko zla učinili Hrvatima. Prije svega, zato &scaron;to sve vi&scaron;e osjeća potrebu da istinom olak&scaron;a svoju du&scaron;u, a istina bi za mnoge mogla biti pogubna. Također, i fra Jozo Zovko, jedan od najvećih hrvatskih svećenika ikad, progonjeni hercegovački franjevac ranije je izjavio da jo&scaron; nije rekao posljednju riječ kad je Međugorje u pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina ide dalje, i nakon 36 godina, unatoč svim neprijateljima, čak i onima koji su se obukli u svećeničke haljine, i u stilu velikog svećenika koji je Isusa osudio na smrt, poku&scaron;avaju razoriti mjesto ljubavi i mira, ali i razjediniti katolike u srcu Europe...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Mateo Ivanković<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-25-017_crkva_medjugorje.jpgPismo jednog gastarbajtera: Neka je SLAVA SVETOM IVANU, i tamo u Hercegovini, i ovdje u Njemačkoj...http://grude.com/clanak/?i=2812528125Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-017_ivanjdan_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Slava Svetom Ivanu", kao da mi večeras po cijelom Frankurtu odzvanjaju te riječi.<p>&nbsp;</p> <p>Pogledavam lijevo, desno, ne bi li netko zapalio barem komad papira i pogledao u nebo, ali nigdje toga. I da poku&scaron;a neki na&scaron; dobronamjernik i pobožnik vjerojatno bi ga čekala drakonska kazna, pa neće to da napravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javljaju mi se moji iz Gruda. Grlo me steže, a opet pričam sa starom majkom, samo da ne primijeti da boli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U večernjim satima, kad odjekne zvuk zvona sa crkve svete Katarine, kao da cijela župa naglo oživi, nebom bljesne vatra, gore drva, gori osu&scaron;ena trava.</p> <p>Nedostaje mi to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daleko je tijelo od doma, a srce je ostalo tamo... u hercegovačkom miru, ondje gdje se čuva tradicija, gdje je Bog i gdje su sveci iznad svega, i iznad crkvenih glave&scaron;ina koji čine zlo kakvo su činili i kad sam ja bio tamo, ondje gdje će ljudi krvariti radeći, biti ponosni, znati se radovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tri mjeseca sam ne&scaron;to pisao, i pitao se bi li volio tu Hercegovinu koju sam nakon rata napustio da sam tu ostao. I možda nikad neću znati odgovor, ali kako godine prolaze, kako Ivanjdan novi počinje, pa Petrovdan, Stipanjdan i Velika Gospa i svi drugi veliki blagdani, onda bih sve vi&scaron;e bio svoj na svome. Ove godine, možda ću tek za Gospojinu tamo, posla je puno, apetiti su veliki, Hercegovci smo, želimo raditi i zaraditi, a istina je da bih sve nekad odbacio da mogu sjesti i popiti ča&scaron;u gemi&scaron;ta sa svojima i slu&scaron;ati u daljini dok tutnje zvona s crkve svete Katarine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog vas blagoslovio i neka je "Slava Svetom Ivanu" i tamo u Hercegovini, tamo u Grudama, gdje se vatra i dim večeras izdižu, gdje u vatri izgara sve zlo i odlazi s dimom, ali i ovdje u Njemačkoj, gdje sanjamo Hercegovinu i vidimo tu vatru i taj dim, radosnu dječicu i ponosne ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pismo jednog gastarbajtera/Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-017_ivanjdan_1.jpgSeverina: Alfa-polovnjača i kraljica sponzoruša ponovno manipulira osjećajima naivnih žena i koristi sina kao PRhttp://grude.com/clanak/?i=2800628006Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-severina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gadljivo je kad netko glumata žrtvu kako bi izmanipulirao javnost, a glumatanje nedužne žrtve je temelj svake manipulacije. Još gadljivije kad neprestano manipulira vlastitim djetetom i koristi ga za samopromociju. No Severini je u Hrvatskoj uvijek sve prolazilo, pa zašto ne bi i ovaj novi cirkus?<p>&nbsp;</p> <p><strong>Autor: Marcel Holjevac/<a href="http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/kraljica-sponzorusa-ponovo-manipulira-osjecajima-naivnih-zena-i-koristi-sina-kao-pr-1034731/" target="_blank">Dnevno.hr</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Simbol neukusa i kiča, polupismena ali lukava cajka s osam razreda na jedvite jade zavr&scaron;ene osnovne &scaron;kole koja se prvo proslavila pornićem s oženjenim i vrlo bogatim mu&scaron;karcem, potom &ldquo;udajom&rdquo; za drugog vrlo bogatog mu&scaron;karca kojem je rodila dijete, a za koju se ispostavilo da je nije ni bilo već je samo pro&scaron;irila dezinformaciju da se udala, i onda udajom za trećeg mu&scaron;karca koji nije vrlo bogat, ali njegov tatica i te kako jest, je u Hrvatskoj za brojne žene simbol ženske emancipacije. &Scaron;to je emancipirano u tome da živite od zabavljanja stranaca, i od novca muža ili njegove obitelji? Žene se svejedno dive njenoj &ldquo;hrabrosti&rdquo;, suosjećaju s njom, Seve ih vrti oko malog prsta kao i brojne mu&scaron;karce u svom životu.&nbsp;Izgleda da je lak&scaron;e bilo izvesti Hrvatsku s Balkana nego Balkan iz Hrvata i Hrvatica. No dobro, nije to na&scaron; specifikum: i u SAD su Holivudske zvijezde, u pravilu jednako neuke i nepismene, vulgarne i primitivne, nerijetko ne samo ikone femimizma nego i priznate kao moralni autoriteti. I oni imaju razne Madonne koje vole, dok pijuckaju &scaron;ampanjac kraj bazena iza visokih zidova svojih privatnih imanja okruženih stražarima, uživajući u lako i brzo zarađenom novcu, soliti pamet o pravima imigranata, žena, sirotinje, i općenito gnojiti o stvarima koje ih se ne tiču i&nbsp;o kojima ionako nemaju pojma.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Balkanska alfa-polovnjača se ponovo na&scaron;la u centru pozornosti kad je zavapila kako je presuda kojom će ona i Milan Popović za sad, do konačne odluke o tome tko će dobiti &nbsp;skrbni&scaron;tvo, isto nad sinom dijeliti popola, nepravedna: dječak će tri tjedna biti kod nje, potom tri tjedna kod oca. Inače, dok na zapadu (SAD) očevi dobivaju srkbni&scaron;tvo u oko 40% slučajeva, u Hrvatskoj je običaj da ga dobivaju majke u preko 90% slučajeva, no ne treba zaboraviti da je Severina već izvukla od Milana Popovića rekordnu alimentaciju, najveću ikad dodijeljenu u Hrvatskoj, pa se svejedno žalila da joj je to premalo. Iako ni sama nije ba&scaron; siroma&scaron;na. Sad opet vapi da se žene solidariziraju s njom &ndash; i žene su se odazvale, u velikom broju.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to zapravo? Jer je žena kao i one? Jer joj je sud dodijelio dijete samo na pola vremena? To ima smisla kao i solidariziranje mu&scaron;karaca s Mamićem&nbsp;jer je, eto, mu&scaron;karac. Pa lani je oti&scaron;la u SAD na mjesec i pol i mali nije bio kod tate, nego su ga dadiljale baka, nećakinja i guvernante! Zar ne bi bilo normalnije i moralnije da je to vrijeme proveo s ocem? A vrhunac je bio kad se žalila da nema pojma gdje joj je sin kad je s tatom! Pa s tatom, gdje bi bio! &nbsp;Poku&scaron;ala je zabraniti ocu da viđa dijete, s tim da joj i dalje služi kao bankomat bez limita na kartici: sad, kad joj on vraća istom mjerom, plače i zapomaže.&nbsp;Sebično sebe stavlja ispred djeteta, a i njen novi suprug poku&scaron;ava dječaku zamijeniti oca i naslikava se s njim posvuda &ndash; pa, lijepo da prihvaća posinka, ali to dijete ima svog oca koji ga nije odbacio! S te strane, trebao bi i on prihvatiti svoje mjesto, ne poku&scaron;avati biti ne&scaron;to &scaron;to nije. Ni Popović, jasno, nije bez grijeha u cijeloj priči, no i on je s druge strane žrtva manipulativne biv&scaron;e supruge kojoj je cijeli njen život zapravo samopromocija, i svi ljudi u njenom životu, uključujući sina, moraju služiti samo i jedino tome. Velikoj Severini, osobi koja poku&scaron;ava i uspijeva biti sve i sva,&nbsp;emancipirana žena i Dalmatinka-katolkinja, Hrvatica i Jugoslavenka, svetica i&nbsp;seks simbol. U konačnici, Seve je samo jedna velika manipulatorica. Na tome i pokazivanju sisa i guzica i počiva njena popularnost: pjevati ionako nikad nije znala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dječak kao zvijezda Big brothera</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Milan Popović kaže:&nbsp;&ldquo;Naslovi da je sud zabranio majci da viđa dijete 200 dana u godini i da može da ga zove samo u određeno vreme su zlonamjerni i samo su poku&scaron;aj Severinine kampanje da od sebe napravi žrtvu. Privremena mjera u potpunosti je u skladu sa principom zajedničkog podijeljenog roditeljstva i jedino ispravno rje&scaron;enje za na&scaron;eg sina Aleksandra. Severina vrlo dobro zna da Aleksandra može da posjeti i da ga nazove kad god to poželi&rdquo;, rekao je.&nbsp;On&nbsp;je nedavno protiv cajke (inter)nacionale podnio tužbu za zanemarivanje djeteta, a tužio je i njenog sada&scaron;njeg supruga Igora Kojića i njegovu obitelj zbog ugrožavanja Aleksandrove sigurnosti. On je već prije rekao kako mu &ldquo;Sin živi u Big Brotheru u kojem je glavni kreator i redatelj njegova majka&rdquo;, i u tome svakako ima dosta istine: Seve je uvijek gurala sina pred javnost kad su joj trebale simpatije i suosjećanje iste. Na stranu sad &scaron;to je Milan Popović trebao znati koga ženi, i da to ba&scaron; nije iskrena ni po&scaron;tena osoba &ndash; ali njegove primjedbe kako Seve svojim pona&scaron;anjem &scaron;teti privatnosti, razvoju i sigurnosti njihova sina Aleksandra nisu bez osnove.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Moj Aleksandar nema vi&scaron;e nikakve privatnosti. Postao je onaj &ldquo;jadni mali od Seve i onog Popovića&rdquo;, a na ovu poziciju, s koje ne znam ima li vi&scaron;e povratka u normalno i anonimno djetinjstvo koje zaslužuje svako dijete, dovela ga je vlastita majka&rdquo;, žalio se se Popović. &ldquo;Moj Aleksandar živi u tzv. reality showu tipa Big Brother u kojem ga nepoznati ljudi svakodnevno prate i komentiraju često na najvulgarniji i zastra&scaron;ujući način. Samo &scaron;to ovdje nije riječ o TV emisiji produciranoj u TV studiju, već o tome da je majka kreator, inicijator i redatelj ovih &ldquo;nastupa&rdquo; djeteta, koji predstavljaju svakodnevno praćenje djetetova života.&nbsp;Severina je od na&scaron;eg sina stvorila javno dobro. Mom se sinu rugaju ili ga sažalijevaju ili komentiraju različitim opaskama vezanim uz djetetovu nacionalnost, izgled, podrijetlo, prija&scaron;nje pona&scaron;anje njegove majke. Njihovi su komentari i opaske sve samo ne dobronamjerni, a ponekad i zastra&scaron;ujući&rdquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Koliko tu ima ljubomore na to &scaron;to je Severina na&scaron;la drugog, pitanje je, no Popović to opovrgava. No je li Severini ba&scaron; tako te&scaron;ko &scaron;to pola godine neće moći viđati dijete? Pomalo patetično, stavila je Bala&scaron;evićevu pjesmu na facebook i napisala, &ldquo;Drage majke i očevi, bake, djede, tete, strine, stričevi i svi dobri ljudi koji ste se sami i dobrovoljno uključili u ovu priču, želim zahvaliti na bezuvjetnoj potpori i podr&scaron;ci. Hvala na ovim prekrasnim fotografijama. Hvala mom dragom Đorđu Bala&scaron;eviću na ovoj pjesmi. Nisam Severina, samo sam mama&rdquo;. Podr&scaron;ku je, naravno, prvo dobila od javnih osoba koje se žele ukrcati na taj vlak patetike i u&scaron;ićariti ne&scaron;to na sentimentalosti puka, a potom i od drugih.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p><strong>Ženska solidarnost&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ona je svakako od sina napravila bitan dio svog PR-a, i to jednostavno nije u redu.&nbsp;Zvijezda ili ne, Seve nema pravo svoje dijete koristiti kao dio svog &ldquo;PR&rdquo;-a,&nbsp;gurati ga u prvi plan, i skrivati se iza njega kao &ldquo;uplakana majka&rdquo;. Prije vi&scaron;e od mjesec dana, dakle prije zadnjeg Severininog cirkusa i traženja podr&scaron;ke od žena u Hrvatskoj, on je rekao: &ldquo;ovo je medijski show i jo&scaron; jedan Severinin poku&scaron;aj da od sebe napravi žrtvu. Da izazove žaljenje. Naime, iz mojeg osobnog iskustva, iz života sa Severinom, znam da, ako ona ne&scaron;to radi i za to ne dobije podr&scaron;ku javnosti, to je kao da ni&scaron;ta nije napravila. Kao izgubljeno vrijeme.&rdquo; Zadnje njene akcije posve potvrđuju njegove riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to žene uopće suosjećaju s njom? Ženska solidarnost?&nbsp;Seve s običnim majkama u Hrvatskoj i njihovim problemima nema ni&scaron;ta! Hrvatska je puna žena koje su muževi ostavili i ne plaćaju im alimentaciju, koje muževi tuku i maltretiraju, koje nemaju od čega živjeti, koje nemaju od čega platiti struju i račune. I sad bi se one trebale solidarizirati s jednom, budimo iskreni, manipulativnom i vrlo imućnom sponzoru&scaron;om? Jer mora dijeliti skrbni&scaron;tvo nad sinom s njegovim ocem? Stvarno, tragedija! Ona je samo majka? &ldquo;Samo majke&rdquo; ne snimaju kućne porniće, ni one koje to kane postati, jer će kad-tad netko &ldquo;dobronamjeran&rdquo; staviti &scaron;aljivi kućni video njene mame malom pod nos, ili će ga u &scaron;koli zbog toga ismijavati. Uostalom, to je njen najpoznatiji uradak do sad. Ako s nekim treba suosjećati, to nije Severina, pa ni Popović, nego njihov sin, žrtva rata roditelja oko srbni&scaron;tva i prije svega svoje majke koja ga gura u sredi&scaron;te interesa javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">No Seve i dalje ostaje ikona Hrvata i nadasve Hrvatica, u&nbsp;shopping centrima će nas i dalje spopadati debelo foto&scaron;opirana Severina s plakata na kojima ne&scaron;to liže, guta, kupa se, smije&scaron;i se, namiguje. Seve je na reklamama za sladolede, toplice, jogurte, cipele, odjeću, Seve je na najavama koncerata, Seve je u novinama, Seve majka i cajka, princeza&nbsp;i&nbsp;posvudu&scaron;a, sponzoru&scaron;a i miljenica nacije. Kad god pomislite da smo je se jednom za svagda rje&scaron;ili, ona odnekud&nbsp;isturi sise, mrdne dupetom, pojavi se u negližeu i mrežastim čarapama, ili jednostavno mediji cmizdre nad njenom nesretnom ljubavi i brakom. Za tu priliku se iznimno slika zakopčana do grla.&nbsp;Seve je, nesporno, žena koja zna koristiti svoj &scaron;arm, i vrhunska manipulatorica. &Scaron;to god uradila, &scaron;to god bila, javnost će biti na njezinoj strani. Zabavljala je vojnike za rata, bila po potrebi velika Hrvatica i veliko bilo &scaron;to, ljubimica djece i porno zvijezda, njeni ljubavnici su bili i Hercegovci i Srbi. Seve nikad nije brojala krvna zrnca nikom. Ali jest pare na računu: jedino &scaron;to povezuje&nbsp;sve njene biv&scaron;e i sada&scaron;nje, je da su imali novca u izobilju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-severina.jpgKolumna Josipa Muselimovića: Milan Bandić zavrijeđuje naklon do zemlje i spomenik što bliže banu Jelačićuhttp://grude.com/clanak/?i=2782927829Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lokalni i nacionalni izbori uvijek su kapitalna politička tema. Izbor, koji traje samo nekoliko trenutaka, svakome čovjeku i svakoj zajednici može donijeti blagodat, ali i katastrofalne posljedice.<div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Izbor mudrih, sposobnih, odgovornih i moralnih ljudi vodi u stanje progresa i napretka, nasuprot tomu - razuzdani, povr&scaron;ni i amoralni tipovi vode u sukobe, stagnaciju i nesporazume. Ta kratka riječ, satkana od samo dva slova - da - u izbornom mandatu može opredijeliti kvalitetu na&scaron;ega života, a u bračnoj zajednici do smrti, razvoda ili rastave od stola i postelje, sreću ili pakao.</div> <div>Zato su demokratski i ovi drugi izbori privilegij i trenutak za dono&scaron;enje mudrih odluka.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Minuli hrvatski lokalni i srpski nacionalni izbori velika su pouka. To je iskustvo koje treba proučiti i pripremiti se za ono &scaron;to na&scaron;u zajednicu čeka u izbornoj 2018. godini, u godini za koju ozbiljni, odgovorni i iskusni političari kažu da će biti vrijeme raspleta i uzleta ili novoga obračuna i civilizacijskoga posrnuća. Mnogi, dobro upućeni, govore kako je na na&scaron;im livadama ionako sve sazrelo za novu kosidbu i obračun. Jer - mi se nalazimo u sredi&scaron;tu poslijeratne kataklizme koja svoje strahote može prenijeti na susjedne prostore na kojima veliki planiraju izvesti nove geopolitičke vježbe.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Republika Crna Gora, nasuprot volji najmanje polovine svojih žitelja, istrgnula se iz stoljetnoga pravoslavnog okvira. Kosovo želi biti ono &scaron;to nikada nije bilo. Srbija, nesretna zbog izgubljenih ratova, čeka priliku za novi pohod. Gre&scaron;nu Makedoniju jedni, drugi, treći i četvrti žele raskomadati i podijeliti. Ni jedan projekt ne može biti započet, a pogotovo dovr&scaron;en, bez novih potoka krvi. Jesmo li toga svjesni? Na&scaron;a bh. javnost je umorna i izbezumljena. Kud god pogledamo, praznina je oko nas. Iz dana u dan slu&scaron;amo o mjestima tragičnih sukoba i iskopinama masovnih grobnica. Na&scaron;a zemlja posijana je sjemenom bezumlja. Mi hodamo i provlačimo se između grobova. I o njih se spotičemo. Nema živih mudraca i pravih prijatelja za poučiti nas - kako izaći iz balkanskoga vrzina kola i poći naprijed. Kako se pridružiti zajednici civiliziranih naroda kada jedan entitet o tome ne želi ni razgovarati? Svjestan otvorenih i jo&scaron; vi&scaron;e - prikrivenih političkih podrhtavanja biv&scaron;e države,</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Branko Mikulić, nekada&scaron;nji predsjednik Saveznog izvr&scaron;nog vijeća, priča kako je 14. siječnja 1974. godine posjetio Miroslava Krležu, hrvatskog, europskog i svjetskog velikana pisane riječi i jasnih misli: - Posjetio sam ga u njegovu domu u Zagrebu i s njim, u četiri oka, razgovarao o najvažnijim političkim pitanjima, međunarodnim odnosima, međunacionalnim problemima i sudbini zemlje - Jugoslavije. - Dobro, razgovarat ćemo o onom o čemu i ja sam sa sobom često razgovaram i raspravljam, dobrohotno reče mi Krleža. Dok se namje&scaron;tao u fotelji i okretao tražeći cigarete, pretvorio sam se u uho da bi svaku riječ &scaron;to bolje čuo i upamtio. Kakvo je stanje u na&scaron;oj vojsci? - &Scaron;to Vi mislite - kako bi se deseci tisuća časnika mogli ponijeti u nekom kritičnom trenutku? - Ne znam. - Armija je dobro zatvorena struktura, nemam uvida i ne mogu Vam odgovoriti na ovo pitanje, uzvratih mu. - Meni se čini da Tito ne nadzire vojsku onako kako bi trebao, nastavi Krleža. - Kao da mu polako klizi ispod mar&scaron;alskog &scaron;injela. To je moj dojam. Ako je on točan, to nije dobro. - Reći ću Vam jo&scaron; ne&scaron;to. Idućih dvadesetak godina bit će odlučujuće za na&scaron;e narode i njihovu sudbinu. - Jesmo li toga svjesni? - Nisam siguran! - Iskreno Vam kažem, ne bih želio biti svjedok onom &scaron;to bi se, nakon Titove smrti, moglo dogoditi. Bojim se da bismo mogli doživjeti ono &scaron;to nikada nitko od nas doživio nije. Krleža u tom času zastade. Uljudno smo se pozdravili i razi&scaron;li. Na putu do Beograda razmi&scaron;ljao sam o onome &scaron;to sam čuo. Nakon nekoliko dana sastao sam se s Titom. Pričao sam mu o susretu s Miroslavom Krležom i - &scaron;to mi je rekao. Tito se zagledao i u jednom času reče: - Boga mu, zar Fric ba&scaron; tako govori!? Krležina mi&scaron;ljenja su lucidna. Proročanska. U nekoliko navrata uvjerio sam se u to. Moram ga &scaron;to prije vidjeti i s njim razgovarati...</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Eto, samo četiri godine nakon susreta Miroslava Krleže i Branka Mikulića počeli su brutalni obračuni. Na Kosovu 1981. godine. Deset godina poslije, 1991., ista pjesma u svakom kutku biv&scaron;e zemlje. Armija se razvrstala i svrstala. Ni ja danas ne bih želio biti svjedok onom &scaron;to bi se moglo dogoditi u godinama novog bosanskohercegovačkog razvrstavanja jer, pjeva bokeljski pjesnik Rikard Katalinić: Palače su ionako puste, Pomalo se ru&scaron;e, Ba&scaron; u nove, i slobodne dane. Samo crkva stoji, Zapis na&scaron;e du&scaron;e, I Gospoda moli da nam sunce grane&hellip; Za&scaron;to ljudi žude za političkom vla&scaron;ću?! I kada je imaju - za&scaron;to je se nerado odriču? Zato &scaron;to je prirođena težnja svakog ljudskog bića potvrđivanje svoje vrijednosti. Zato &scaron;to politika pruža mogućnost oblikovanja sredine prema osobnom viđenju i &scaron;to ona sa sobom nosi bogatu lepezu različitih pogodnosti i privilegija. Neće političar brinuti o vozilu, gužvi u prometu i parkirali&scaron;nom mjestu. Neće telefonirati i tražiti ljude s kojim treba razgovarati. Neće ići u mesnicu, na tržnicu, u kiosk po dnevni tisak&hellip; Sve te i druge poslove za njega će raditi vozači, tajnice i kućne pomoćnice. Različite pogodnosti znaju se oko čovjeka snažno splesti i on ih se, naviknuo na njih, neće lako odreći.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Postoje i ljudi koji se žele baviti politikom i preko nje težiti ostvarenju svojih ideala. Nekada, u povijesnim okolnostima, žele osloboditi svoj narod. Nekada urediti grad po mjeri civiliziranoga svijeta. I tako redom. Konačno, žele potvrditi svoje postojanje, i to ne na običan, nego na drugi, respektabilan način. Žele ostati upisani u knjige koje povijest svjedoče.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>U posljednjih 150 godina Zagreb je imao 55 gradonačelnika. Netko je na toj časnoj dužnosti bio dvije, netko četiri godine. Samo je Većeslav Holjevac, sa statusom narodnog heroja, obna&scaron;ao dužnost gradonačelnika u dva mandata. Sjećanje na njega je spomenik u prirodnoj veličini u gradu Zagrebu. Njegova politička karijera zavr&scaron;ila je objavom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Izbačen je iz CK SK Hrvatske i postao politički mrtvac.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>U demokratskom svijetu gdje se na položaj dolazi temeljem izborne volje određene dru&scaron;tvene zajednice nije zabilježeno da je jedan čovjek dužnost gradonačelnika uzastopno obna&scaron;ao u &scaron;est izbornih mandata. To je uspjelo Milanu Bandiću, sinu kr&scaron;ne Herceg-zemlje, njegovu političkom talentu, genijalnosti i upornosti u ostvarenju svojih ciljeva. U nekoliko navrata poku&scaron;ali su ga diskreditirati, ponižavati i uhićivati.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Očito je da žitelji grada Zagreba ne vjeruju pravosudnom sustavu, ne vjeruju da je njihov gradonačelnik kazneno odgovoran i za to su mu &scaron;esti put darovali svoje povjerenje. Ne treba zaboraviti da je uz novog - starog gradonačelnika elitna postrojba filozofa, znanstvenika, gospodarstvenika, umjetnika i sportskih asova.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Uz političku viziju Milana Bandića stali su Slaven Letica, Ljerka Mintas-Hodak, Davor &Scaron;tern, Ana Rucner, Sandra Perković i niz drugih jednako vrijednih, sposobnih i odanih ljudi. U noći, 4. svibnja, pobjednički govor Milan Bandić podredio je općeljudskim vrijednostima, zajedni&scaron;tvu i navijestio borbu za novi, sedmi mandat po redu. Uvjeren sam da je to bila najava borbe za nove predsjedničke izbore. No, kako god, Milan Bandić zavrjeđuje naklon do zemlje. Ako je legendarni gradonačelnik Većeslav Holjevac, za svoja dva mandata, zavrijedio spomenik u prirodnoj veličini, već sada može se, &scaron;to bliže sredi&scaron;tu i banu Jelačiću, tražiti lokacija za spomenik Milanu Bandiću. Za spomenik u natprirodnoj veličini. Jer, njegova ljubav i zasluge za grad Zagreb veće su, neusporedivo veće, od bilo koje druge.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-milan_bandic.jpgVlado Marušić za GlasBrotnja: Međugorje i franjevci će opstati, unatoč Ratku Perićuhttp://grude.com/clanak/?i=2782827828Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-medjugorje_ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje, već punih 36 godina intrigira javnost svijeta. Međugorje nevjerojatno podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj s jedne strane igra ekipa Biskupskog ordinarijata iz Mostara u kojoj igraju igrači Petrovci, Dijecezenski svećenici, dok su s druge strane franjevci Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Arbitri te utakmice koja traje svih ovih godina su nitko drugi doli&nbsp; pape, koji stoluju svih ovih godina od trenutka prvih Međugorskih ukazanja. Neki igrači iz&nbsp; momčadi franjevaca igraju svo vrijeme ove nemilosrdne i bespo&scaron;tedne utakmice, dok su se u momčadi biskupskog ordinarijata uglavnom smjenjivali kapetani, pa je tako prvi kapetan Biskupskog ordinarijata bio Biskup Pavao Žanić, koji je u početku te utakmice bio jako fer i korektan ali je vrlo skoro, postao grub i pogibeljan prema franjevcima, a oni nisu znali otkud takva nagla promjena raspoloženja jednog miroljubivog kapetana u grubijana, a takav je ostao sve do svoje smrti prema njima. Njega je u toj momčadi zamijenio biskup Ratko Perić i to 1993 godine, upravo u vrijeme krvavog sukoba Hrvata i Muslimana u BiH,a najvi&scaron;e u području Grada Mostara u kojem je i sjedi&scaron;te Biskupskog&nbsp;ordinarijata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Perić je odmah po ulasku na teren počeo s pogibeljnim startovima prema suparniku, hercegovačkim franjevcima. Htio im je odmah na početku te utakmice koja je trebala i morala biti miroljubiva dati do znanja tko je gazda te utakmice. Tko je unaprijed predodređen za pobjednika. Neki Franjevci se s takvim stavom Biskupa Perića nisu mogli pomiriti, te su svojevoljno napustili nogometni teren i oti&scaron;li u egzil igrati neke druge utakmice koje igraju sve do danas. Njihove utakmice se igraju bez sudaca, a rezultati tih utakmica nikada nisu službeno priznati. Publika je svo vrijeme trajanja te utakmice ostala brojna i glasna, ali i podijeljena. Neki su navijali i dan danas navijaju za momčad Ratka Perića dok neki navijaju za momčad franjevaca koja je ostala na nogometnom igrali&scaron;tu, dok se dosta publike povuklo iz gledali&scaron;ta zajedno sa odmetnutim franjevcima i prate njihove &bdquo;neke druge utakmice&ldquo;,dok ovi franjevci &scaron;to su ostali igrati utakmicu sa biskupskim ordinarijatom postali su mirne ovčice koje dižu glavu tek ponekada jer ih je Ratko Perić primirio na samo njemu svojstven način. Jadne franjevačke ovčice su radije ostale na terenu nego da ostanu bez hrane koje im je ponudio biskup Perić pa tako i sve manje bleje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Arbitri te utakmice su se također u ovih 36 godina smjenjivali. Od arbitara valja izdvojiti trojicu i to: Papu Ivana Pavla II,Papu Benedikta XVI,te ovog dana&scaron;njeg Papu Franju. Prvi Papa Ivan Pavao II je bio jako blagonaklon prema momčadi franjevaca i dosuđivao je mnoge prekr&scaron;aje protiv njih od strane Biskupskog ordinarijata, i mogao je mnogo puta dati izravni crveni karton kapetanu ordinarijata Biskupu Periću ali mu ga nije dao, jer je htio za&scaron;titi dignitet te utakmice i konačno da ne bi stvar izmakla kontroli jer je u pitanju publika koja se ne smije razbježati jer je ta publika jako važno mjerilo zavr&scaron;etka te utakmice, a ne sami igrači na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sam Papa Franjo je svojevremeno rekao kako u obje momčadi koje igraju ima onih koji kažu kako su igrači važniji od utakmice, dok ima onih koji kažu kako je utakmica važnija od igrača, gdje se i sam Papa Franjo priklanja toj prvoj tvrdnji kako su igrači važniji od same utakmice, međutim kao i uvijek u životu istina je negdje na sredini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Benedikt XVI uopće nije dijelio nikakve kartone jer je utakmicu sudio mirno, dostojanstveno, nepristrano ne o&scaron;tećujući niti jednu momčad, i ne dajući nikakve izjave za medije u pauzama utakmice, a ukoliko bi ne&scaron;to rekao, rekao bi ne&scaron;to poput; &ldquo;&Scaron;to je ljudskom oku nepoznanica Božjem nije.&ldquo; Ta nije on džabe disciplinirani &Scaron;vabo Joseph Ratzinger.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo kao arbitar te utakmice se okrenuo na stranu momčadi biskupskog ordinarijata jer mu je biskup Ratko Perić kao kapetan te utakmice uvijek ne&scaron;to &scaron;aputao za vrijeme trajanja te utakmice. &Scaron;aputao mu je ne&scaron;to u stilu kako treba tim franjevcima pokazati zube i pesnicu, te kako s njima treba o&scaron;trije jer zagovaraju neki drugi stil igre, nepoznat u svijetu te igre. Uvode neka druga pravila s kojima se on ne slaže, te je na taj način pridobio dobrim dijelom Papu Franju da i on počne tolerirati pogibeljne starove kapetana Biskupskog ordinarijata Ratka Perića. Postoje dokazi kako je Biskup Perić od u nekoliko godina uputio diljem svijeta preko 1 500 faksova u kojima je napadao franjevce i njihov stil igre od kojih je dosta zavr&scaron;ilo na stolu arbitra pape Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Perić kao kapetan momčadi Petrovaca ne bi mogao dugo ostati kapetan te momčadi da nije potkupio i potplatio neke igrače iz momčadi franjevaca jer se to tako radi svugdje pa ni on nije htio, a ni mogao biti iznimka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada se postavlja pitanje za&scaron;to se uopće igra ta utakmica koja traje evo punih 36 godina ako je ta utakmica mogla i trebala biti davno zavr&scaron;ena jer je momčad franjevaca u startu bila nogometno jača i nadmoćnija nad momčadi biskupskog ordinarijata. Momčad franjevaca je bila i iskusnija od protivničke momčadi jer je imala puno vi&scaron;e utakmica u nogama diljem BiH, RH, Crne Gore, pa čak i Srbije. Imala je iskustvo igranja tih utakmica sve od vremena Turaka, Austrougarske, &Scaron;vaba, Talijana, partizana, Srba i Muslimana. Sa svima su izlazili na kraj i uvijek konačno pobjeđivali, premda ih je dosta dalo život u tim utakmicama, u kojim ih je uvijek pratila njihova vjerna publika koja im je vjerovala. S njima se rađala, ženila, udavala, radovala, tugovala i umirala, dok se nisu pojavili Petrovci, dijecezenski svećenici koji su sa sobom donijeli moć kojom su lagano preuzimali primat nad franjevcima gdje su to odredili. Za razliku od franjevaca njima je predodređena moć vladanja &nbsp;koja potječe jo&scaron; od vremena samog Isusa Krista i tako je ostalo do dana dana&scaron;njeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi poja&scaron;njenja pojmova kojima sam se poslužio dužan sam ih ne upućenijem puku prevesti a oni su:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Franjevci su svećenici koji priznaju Međugorje i Međugorska ukazanja,</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Odmetnuti Franjevci su Franjevci koji su odbili poslu&scaron;nost Biskupskom ordinarijatu u Mostaru i njihovim biskupima, te su zbog toga izopćeni iz reda male braće Franjevačkog reda,</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pape kao arbitri su svo vrijeme bili posrednici između biskupskog ordinarijata, franjevaca koji priznaju Međugorska ukazanja, te odmetnutih franjevaca,</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nogometna utakmica je Međugorje i Međugorska ukazanja,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nogometni teren je na&scaron;a Sveta katolička i Apostolska crkva,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Publika je vjernički puk koji je podijeljen u navijanju za i protiv Međugorja. Za i protiv franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom kako je taj vjernički (nevjernički puk) u pravilu uvijek podijeljen, podijeljeno navija za i protiv fenomena Međugorja, poglavito imajući u vidu najnoviji filmski uradak, dugometražni dokumentarni film Izraelsko-Američke produkcije naziva,&ldquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;, te odgovor biskupskog ordinarijata iz Mostara na taj film, dugo sam se dvojio da kao laik napi&scaron;em koju riječ o fenomenu Međugorja jer me Međugorje od trenutka prvih ukazanja istinski fascinira i nije bilo godine od 1981. da nisam barem mjesečno jednom bio u tom mjestu najvećih milosti. Vjerojatno bih se suzdržao kao i mnogo puta do sada od pisanja bilo kakvog teksta o Međugorju da nije bilo objavljene priče eminentnog hrvatskog redatelja Jakova Sedlara u časopisu 7 Dnevno od 02.06.2017 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomene radi pažljivo sam nekoliko puta pogledao film:&ldquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;, kao i odgovor Biskupskog ordinarijata iz Mostara u potpisu generalni vikar don Željko Majić, te sam na temelju svoje slobodne prosudbe donio određene zaključke. No, ono &scaron;to me je u potpunosti ostavilo bez riječi je priča u kojoj hrvatski redatelj Jakov Sedlar navodi neke činjenice o filmu kao i priopćenju biskupskog ordinarijata koje su potpuno identične mojim razmi&scaron;ljanjima i koje činjenice sam puno prije Jakova Sedlara htio podijeliti s javno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah da razjasnimo neke stvari u početku. Ja držim kako je Jakov Sedlar jedan od najvećih hrvatskih redatelja svih vremena, dokazani Hrvat i domoljub, vjernik i katolik, a u takvim razmi&scaron;ljanjima nisam usamljen. Čovjek koji ljubi vjeru, Domovinu i Domovinski rat. Čovjek koji je bezbroj puta govorio i branio istinu i po cijenu svoje materijalne i životne egzistencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>No pođimo redom:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>-Film od Fatime do Međugorja je za mene prvorazredni filmski uradak koji nepristrano i objektivno iznosi mnoge činjenice o svim mjestima ukazanja Blažene Djevice Marije, Fatime, Lourdesa, a poglavito Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ovaj filmski uradak koristi mnoge dokumente te izjave nekih svjedoka, agenata Ruske tajne službe KGB koji mogu biti upitni, ali nikako nisu zanemarivi imajući u vidu kako jedan od ključnih svjedoka u tom filmu jo&scaron; uvijek živi neokrznut bilo kakvom vrstom represije ili odmazde u mjestu Uzarići kod &Scaron;irokog Brijega, a on je Ivan Lasić Gorankić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Ovaj film govori o istinitim događanjima i represivnim metodama&nbsp; biv&scaron;e milicije i UDBE prema stanovnicima Međugorja, Hercegovine, franjevcima od kojih valja posebno izdvojiti fra Jozu Zovku.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Kroz cijeli film se proteže jedna fina nota nade u miru, istine i pravde koju zagovara Blažena Djevica Marija,</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-U filmu se Biskup Pavao Žanić i Ratko Perić dovode u kontekst njihove suradnje s ruskim KGB-om odnosnom UDBOM</strong>, za &scaron;to autori filma pokazuju niz dokumenta na ćirilici i na ruskom jeziku čija autentičnost doista može biti upitna, te pu&scaron;taju govore ruskog tajnog agenta KGB Maximova, čija vjerodostojnost također može biti upitna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče odgovora biskupskog ordinarijata u Mostaru u njemu se osporava autentičnost&nbsp; ponuđenih dokumenta na ćirilici, vjerodostojnost ruskog agenta Maximova, te dovođenje u bilo kakvu vezu Biskupa Žanića i Perića s tajnim službama KGB i UDBA, ismijavajući taj film, nazivajući ga &nbsp;pogrdnim imenima, bogohuljenjem i čistom namjerom autora tog filma diskreditirati&nbsp; biskupe pred javno&scaron;ću i napasti na&scaron;u crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Jakov Sedlar se osvrće i na film i na priopćenje biskupskog ordinarijata u kojem navodi neke činjenice&nbsp; na koje ukazuje a one su:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Otkud nagla promjena mi&scaron;ljenja i izjave Biskupa Pavla Žanića iz filma u kojem čvrsto stoji iza priopćenja u kojem kaže nekoliko puta:&ldquo;Djeca ne lažu, djeca ne lažu i ja im vjerujem</strong>, jer ukoliko bi netko želio od djece saznati pravu istinu dovoljno je pola sata da bi se ta istina otkrila&ldquo;. želeći time kazati kako su svjedočenja &scaron;estero vidjelaca iskrena i istinita, da bi vrlo brzo nakon te izjave u potpunosti promijenio svoje priopćenje koje je nepromijenjeno zadržao sve do svoje smrti, a biskupski ordinarijat svjesno preskače tu njegovu izjavu,odnosno ne osvrće se kvalitetno na nju niti nudi pravovaljane razloge za&scaron;to je drastično promijenio svoj stav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-<strong>Biskupski ordinarijat u svom odgovoru ne daje odgovor za&scaron;to biskup Perić konzistentno, moglo bi se reći patolo&scaron;ki mrzi franjevce</strong>, i međugorska ukazanja, gdje se često ruga franjevcima i &bdquo;navodnoj Gospi iz Međugorja&ldquo;za &scaron;to postoje tisuće dokaza iz njegovih izjava i s mnogih propovijedi na kojima je bio diljem Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Biskupski ordinarijat u svom odgovoru navodi&nbsp; kako je onda&scaron;nja&ldquo;milicija po malo regulirala promet&ldquo;u danima prvih Gospinih ukazanja &scaron;to je potpuni apsurd i laž imajući u vidu snimke iz filma &bdquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;u kojima milicija trči uz brdo ganjajući vjernike koji su se penjali na brdo ukazanja, a da ne navodimo druge vrste represije te iste milicije prema stanovnicima Međugorja, poglavito fra Jozi Zovki i drugim franjevcima, a konačno i prema samim vidjeocima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-U odgovoru na film biskupski ordinarijat se niti jednim svojim dijelom ne osvrće ne činjenicu kako je Biskup Ratko Perić od svog imenovanja vi&scaron;e nego itko prije unio nemira i nesloge među hrvatski katolički puk Hercegovine</strong> &scaron;to je nepobitna činjenica za koji postoji milijun i jedan dokaz, &scaron;to drugim riječima znači kako se biskupski ordinarijat u svom odgovoru osvrće samo na činjenice koje njima idu u prilog, a nikako na one koje ih kompromitiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U svom odgovoru na film biskupski ordinarijat se također u dovoljnoj mjeri ne osvrće na izjavu Blaženog Kardinala Franje Kuharića koji ne diskreditira Međugorje u onolikoj mjeri kako je to od njega tražio tada&scaron;nji biskup Žanić, već naprotiv i on poput Pape Ivana Pape II s velikom dozom podno&scaron;ljivosti i razumijevanja govori o Međugorju zbog čega je do&scaron;ao u nemilost, odnosno sukob s biskupom Žanićem za &scaron;to također postoje dokazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada dolazimo do mojih spoznaja koje sam otkrio gledajući film, čitajući odgovor biskupskog ordinarijata i konačno viđenje redatelja &nbsp;Jakova Sedlara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Prva moja spoznaja se odnosi na to kako biskupski ordinarijat niti jednom svojom rečenicom ne spominje čudnovatu&ldquo;igru sunca&ldquo;u Fatimi kad je sunce igralo na nebu, mijenjalo svoje boje i jurnulo prema zemlji na zaprepa&scaron;tenje desetina tisuća vjernika (prema procjenama bilo ih je od 50 000 do t70 000) koji su se okupili jer&nbsp; im je zbog malo vjernosti bilo nagovje&scaron;teno kako će se upravo tog dana u Fatimi 13.10.1917 godine dogoditi čudo, jer je i u Fatimi bilo protivljenja od lokalnih biskupa ukazanju Blažene Djevice Marije, nakon čega su mnogi povjerovali u to ukazanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Biskupski ordinarijat niti u jednom svojom rečenicom ne navodi čudnovatu igru sunca u Međugorju koja se dogodila 1984. godine i koju igru je opet vidjelo na desetine tisuća vjernika na brdu Križevac, a bila je praktično identična igri sunca u Fatimi,</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Biskupski ordinarijat niti jednom svojom rečenicom ne diskreditira Udba&scaron;a Ivana Lasića Gorankića koji živi u na&scaron;em susjedstvu, a ključni je čovjek iz filma koji diskreditira biskupe</strong>, a trebao bi biti i ključna&nbsp;osoba njihova odgovora,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sagledavajući sve činjenice za i protiv filma, odgovor ordinarijata, te kolumnu Jakova Sedlara ostaje puno nepoznanica koje diskreditiraju upravo biskupski ordinarijat u Mostaru. Diskreditiraju ih u mnogo čemu, a ponajvi&scaron;e u tome: kako je moguće da jedan Monsinjor Biskup Ratko Perić može tako konzistentno, reklo bi se patolo&scaron;ki mrziti Međugorje, Međugorska ukazanja i hercegovačke franjevce imajući u vidu krizu vjere u cijelom svijetu, a Međugorje je po mi&scaron;ljenju mnogih od kojih valja izdvojiti papu Ivana Pavla II, koji je čvrsto vjerovao u autentičnost međugorskih ukazanja i to je u vi&scaron;e navrata nedvosmisleno pokazao, mnogih kardinala diljem svijeta od kojih valja izdvojiti austrijskog kardinala Christopha Schonborna, a sada i blagonaklonost posebnog izaslanika Pape Franje Poljskog biskupa Henryka Hosera koji je prigodom svog pastoralnog obilaska Međugorja ustvrdio: &ldquo;U Međugorju ljudi taže žeđ za Bogom.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako može najvi&scaron;i predstavnik crkve u Hrvata u Hercegovini raditi protiv Međugorja i hercegovačkih franjevaca</strong> kada je Međugorje po mnogim sudovima &ldquo;Ispovjedaonica svijeta, nada svijeta, ili mjesto posebne Božje naklonosti&ldquo;?<br /> Zar nije bilo razboritije od Biskupa Ratka Perića &scaron;utjeti mudro poput &bdquo;arbitra&ldquo;Pape Benedikta XVI, nego izlijetati svako malo s uvredljivim i ponižavajućim izjavama protiv Međugorja tipa; &ldquo;Po mi&scaron;ljenju Biskupskog ordinarijata Gospa se u Međugorju ne ukazuje&ldquo;!, odnosno spu&scaron;tati se na razinu čar&scaron;ije i izrugivati se svakoj pomisli na milosti Blažene Djevice Marije, <strong>kada su svojevremeno žitelji Međugorja zagovarali i molili Blaženu Djevicu Mariju kako bi njihov tenisač Marin Čilić pobijedio u jednom meču &scaron;to se doista i dogodilo, da bi Čilić u idućem meču izgubio od srpskog tenisača Đokovića, nakon čega je biskup Perić izjavio:&ldquo;Gdje vam je sada bila Gospa da mu pomogne&ldquo;</strong>! <strong>Kako može najvi&scaron;i predstavnik crkve u Hrvata u Hercegovini prije dolaska poljskog biskupa Hosera izlijetati s izjavama protiv Međugorja čime se direktno stavlja u ulogu arbitra i vrhovnog autoriteta cijele crkve</strong> i iznad crkve imajući u vidu kako službena crkva jo&scaron; nije dala svoj konačni sud o autentičnost međugorskih ukazanja već je to u nadležnosti Kongregacije za nauk vjere koju je imenovao papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada kada smo kod pape Franje koji je također u nekoliko navrata davao izjave tipa:&ldquo;kako Gospa nije po&scaron;ta preko koje vidjeoci svakodnevno prenose njene poruke&ldquo;od kojih je zadnju takvu izjavu dao u zrakoplovu dok se vraćao iz Fatime, ali gdje se opravdao na način kako je to njegovo osobno mi&scaron;ljenje zbog čega se postavlja&nbsp; pitanje i dogme o nepogre&scaron;ivosti pape koja dogma se stoljećima provlači kroz na&scaron;u crkvu. Nitko nije nepogre&scaron;iv pa tako ni papa osim Sina Božjeg. Međutim&nbsp; kako bi se pravilno sagledala ta dogma o nepogre&scaron;ivosti pape potrebito je ustvrditi slijedeće:&ldquo;Kada vr&scaron;eći svoju službu učitelja i pastira svih kr&scaron;ćana snagom svog vrhovnog apostolskog autoriteta definira da neka doktrina koja se tiče vjere i morala treba biti prihvaćena od cijele crkve&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom definicijom je papa identificiran s cijelom crkvom, a crkva je odista nepogre&scaron;iva jer je od svog osnutka preko 2000 godina vođena rukom Duha Svetoga. No, da li je papa Franjo svojom izjavom govorio u ime cijele na&scaron;e Svete Katoličke i Apostolske crkve? Nije govorio jer je u zrakoplovu rekao kako je to njegovo osobno mi&scaron;ljenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kolumni Jakova Sedlara se navode neki podaci koji su javnosti odista nepoznati o Biskupu Periću, a tiču se preko 1500 faxova potpisanih njegovom rukom koje upućuje diljem cijelog svijeta na razne adrese kako bi blatio film Jakova Sedlara &bdquo;Gospa&ldquo; koji je požnjeo golemi uspjeh i koji film je također provjereno dokazani izvanredan film kao i to da je Gospa lažna &scaron;to je nevjerojatno pa taman dolazilo od najvećeg katoličkog autoriteta svijeta, a kamoli <span style="mso-spacerun: yes;">&nbsp;</span>biskupa Perića. &Scaron;to to pokazuje? To pokazuje očajničku, rekao bih,&nbsp;paranoičnu strast biskupa Perića zadržati konzistentnost osuđivanja Međugorja i blaćenja hercegovačkih franjevaca. S kojim ciljem i kojom&nbsp; namjerom upitat će se mnogi? Na te odgovore ne može nitko kvalitetno odgovoriti doli Ratko Perić, a on na ta pitanja ne nudi odgovore godinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stav Biskupa Ratka Perića o fenomenu Međugorja, njegov stav o hercegovačkim franjevcima, te o podijeljenosti katoličkog puka za i protiv Međugorja i franjevaca već odavno poprima oblik Gordijskog čvora.</strong> A za one ne upućenije prema legendi Perzijski kralj Gordije je &nbsp;konopcima privezao jaram uz rudo svojih kola i taj čvor nitko nije mogao odvezati. Legenda je govorila da će onaj tko odveže taj čvor biti apsolutni gospodar Azije, dok su neke legende govorile kako će taj postati apsolutni gospodar cijelog svijeta. Tu enigmu je konačno rije&scaron;io veliki vojskovođa Aleksandar Veliki Makedonski koji je poku&scaron;ao naći kraj tog konopca, ali kada ga nije prona&scaron;ao jednostavno je taj gordijski čvor rasjekao svojim mačem. Konačno gordijski čvor je sinonim za veliki problem koji se lako rje&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li je fenomen Međugorja veliki problem koji se lako rje&scaron;ava? Tko je taj veliki vojskovođa koji će rije&scaron;iti taj veliki problem? Mnogi su postavili ta pitanja sebi i drugima. No, postoje mnogi koji ta pitanja nikada ne postavljaju, a jedan od njih sam i ja, jer ja vjerujem. Vjerujem kako se Blažena Djevica Marija od dana svojih prvih ukazanja i dan danas ukazuje toj nevinoj dječici, danas odraslim ljudima bilo gdje, bilo kada, pa čak i u WC kako je Biskup Ratko Perić znao izjaviti misleći pri tome na vidjelici Vicku, ali to neka ide njemu na du&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada&nbsp; će se mnogi upitati na čemu temeljim svoje tvrdnje kada tako govorim? Temeljim ih na riječima Židovskog pismoznanca Gamaliela koji je u Židovskom hramu rekao:&ldquo;Ukoliko je ovaj naum od čovjeka podbaciti će, ali ukoliko je od Boga nećete ga moći zaustaviti niti spriječiti&ldquo;, misleći pri tome na pojavu Isusa Krista u Izraelu. Međugorski fenomen se događa kontinuirano punih 36 godina i svakim danom sve je veća rijeka hodočasnika u tom malom mjestu, unatoč izjavama biskupa Perića i pape Franje. U zavr&scaron;etku Gospine poruke od 25.08.1991 godine stoji slijedeće:&ldquo;&Scaron;to sam započela u Fatimi zavr&scaron;i ću u Međugorju&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A Međugorje svakodnevno raste i penje se prema nebeskim visinama. Već sada prema broju duhovnih i tjelesnih ozdravljenja i obraćenja Međugorje je dostiglo i Fatimu i Lourdes. Nekoliko stotina miliona hodočasnika je javno ili tajno posjetilo Međugorje svih ovih godina od prvih ukazanja i nitko se iz Međugorja ne vraća isti. Svi su doživjeli mnoge milosti. Tu je podijeljeno stotine miliona posvećenih hostija na svetim Euharistijama. Tu su vjernici iz cijelog svijeta doživjeli pozive za mnoga duhovna zvanja jer je Međugorje postalo nepresu&scaron;ni izvor vode života. Međugorje je bogatstvo u ovom opusto&scaron;enom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine u Međugorju se početkom kolovoza mjeseca održava Mladi fest, susret mladih iz cijelog svijeta. Na mnogim takvim susretima sam bio uživo i nikada, nigdje nisam doživio ne&scaron;to slično tim susretima na kojima se na vanjskom oltaru crkve Svetog Jakova smjenjuju govornici iz cijelog svijeta koji svjedoče vjeru i riječ Božju. A od svega su najfascinatnije ruke u zraku koje se lagano nji&scaron;u u taktu žive Božje pjesme: Ave Maria, Krist na žalu, predivna pjesma Karola Woytile (Papa Ivan Pavao II), Emanuel, Odlučio sam slijediti Krista, Zdravo Kraljice mira, te mnoge, mnoge druge. Dok tijelom struji neka neobja&scaron;njiva jeza, a niz mnoga lica liju rijeke suza u nekom neobja&scaron;njivom naletu sreće, mira i spokoja, rađa se neka nada kako sve ovo ima smisla, kako kreator ovog svemira nije uzalud stvarao svijet u kojem svijetu, njegovom svijetu, ima mjesta samo za one koji u njega povjeruju,a to se upravo događa u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tko to konačno može reći ne&scaron;to protiv Međugorja, međugorske Gospe i međugorskih vidjelaca kada su oni neodvojivo tkivo jedno od drugoga. Premda sotona uporno i ustrajno želi prekinuti nit koja povezuje te tri božanstvene veličine ne uspijeva jer je to nemoguće. Ukoliko bi se prihvatio stav Biskupa Perića kako se Gospa u Međugorju ne ukazuje onda se potvrđuje stav kako vidjeoci lažu, te kako se time negiraju svi plodovi Međugorja, a oni su vidljivi i opipljivi jer su tu svakome na oku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu i ne mogu biti velebni hoteli, stanovi, apartmani, suvenirnice, &bdquo;nemoralan i raskala&scaron;en život vidjeoca i njihove djece&ldquo; kako se to može pročitati na mnogim portalima već plodovi koji dozrijevaju upravo u Međugorju i plodovi koji se raznose na sve strane svijeta, a to se događa kontinuirano svih ovih godina od prvih ukazanja. Ukoliko bi se prihvatio stav nekih kako se kao autentična mogu prihvatiti prva ukazanja u Međugorju onda se samim time negira i Blažena Djevica Marija i njeni plodovi, jer majka ostaje majka&nbsp;u prvim godinama života svog djeteta pa čak i kada to dijete poraste, oženi se ili uda, a Blažena Djevica Marija je majka svih nas pa tako i međugorskih vidioca od prvih ukazanja i tako će zauvijek i ostati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu materijalni plodovi na koje se protivnici Međugorja uporno pozivaju prozivajući vidjeoce kako su upravo oni pohrlili za materijalnim bogatstvima &scaron;to je apsolutno nebitno u cijeloj priči za i protiv Međugorja, već neki drugi plodovi, koji su neuni&scaron;tivi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu niti prozivanja vidioca kako se nitko od njih nije zaredio jer to nije problem tih koji ih prozivaju niti samih vidioca, već isključivo Božje nakane s njima samima, odnosno sa svima nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomene radi svi vi koji udobno zavaljeni u svoje fotelje i ležajeve blatite Međugorje i sve vezano za Međugorje imam jedan prijedlog za vas: Otiđite kao i ja ponekad na ukazanja Blažene Djevice Marije svakog 2. u mjesecu i pogledajte malo s kojom nadom, vjerom tisuće hodočasnika dočekuje vidjelicu Mirjanu Dragičević koja je već odavno veća zvijezda&nbsp;od najvećih svjetskih zvijezda rock glazbe. Pogledajte joj u oči i pronaći ćete sve odgovore koji vas muče. Pogledajte malo duhovnost tog mjesta oko plavog križa i euforiju sreće koja vlada na licima tih ljudi,a nitko od njih nije pijan, drogiran ili lud. Barem ja nisam i svi oni koje sam vidio svojim vlastitim očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu prozivanja svih Međugorčana kako su se udaljili i otuđili od Boga jer Međugorski stanovnici taman da su se svi otuđili od Boga, njih je tek 3979 iz MZ Bijakovići i Međugorje, pa taman da su se svi otuđili &scaron;to je to u usporedbi s nekoliko stotina miliona duhovnih i tjelesnih ozdravljenja i obraćenja upravo u Međugorju. A konačno sam je Isus Krist rastjerao trgovce koji su zaposjeli hram oca njegova kada je vidio koliko su postali raskala&scaron;eni, pa tko može tvrditi kako se upravo to neće dogoditi i u Međugorju kada Bog tako odluči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu niti prozivanja vidjeoca da se njima Gospa ne ukazuje u određenim danima godine, mjeseca ili dana kada su sva ta ukazanja autentična,vjerodostojna i milion puta dokazana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu niti negiranja Međugorja u smislu kako se Gospa može moliti i ukazati bilo gdje, jer se Bog može moliti i u vlastitoj kući jednako kao i u Međugorju,želeći pri tome negirati ukazanja Blažene Djevice Marije upravo u Međugorju, a ukazanja su se dogodila i događaju upravo u Međugorju a za&scaron;to ba&scaron; tu odgovor zna samo na&scaron; nebeski otac i Blažena Djevica Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada se postavlja pitanje jesu li plodovi Međugorja nekoliko tisuća tzv&ldquo;vjernika&ldquo;na stadionu nogometnog kluba Malmoa u &Scaron;vedskoj kada je papa Franjo tu imao svoj pastoralni posjet, a papu bi po pravilu uvijek gdje se god pojavi trebalo dočekati barem milion hodočasnika, a negdje i vi&scaron;e?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li plodovi Međugorja prazne, zaključane crkve u nordijskim zemljama od kojih su mnoge pretvorene u javne kuće, dok su mnoge crkve diljem svijeta poluprazne odnosno u mnogim od njih pa čak i u susjednoj RH nema vjernika za vrijeme svete Euharistije, dok je crkva Svetog Jakova u Međugorju svakim danom sve punija?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li su plodovi Međugorja sve veći manjak duhovnih zvanja u svijetu &scaron;to kronično prati crkvu&nbsp; svo vrijeme od Međugorskih ukazanja, dok se u Međugorju događa upravo suprotno?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li plodovi Međugorja odmetnuti franjevci i zaziđana vrata crkve u Čapljini kao odgovor biskupu Periću na njegove metode, zbog čega su se vjerničke ovčice razbježale po okolnim brdima, a svud naokolo ih vrebaju vuci droge, vuci nemorala i bluda, vuci kriminala i drugih antikr&scaron;ćanskih metoda, zbog čega biskup Perić do prestanka svoje pastoralne službe ne može oprati svoje ruke jer je direktno suodgovoran za to?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li slučajno da su upravo franjevci spasili vjeru Hrvata povijesno gledano i da su franjevci najvi&scaron;e proganjani i stradali u oba svjetska rata, pa čak i u Domovinskom ratu?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li slučajno &scaron;to u principu franjevci brane Međugorje dok su svi Petrovci, dijecezenski svećenici protiv?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji ama ba&scaron; niti jedan način negacije autentičnosti Gospinih ukazanja od prvih ukazanja do dana dana&scaron;njeg, autentičnosti izjava samih vidioca od 1981. pa do dana dana&scaron;njeg, niti ijedan dokaz autentičnosti negiranja biskupa Ratka Perića protiv Međugorja i Međugorskih ukazanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I stoga se ne trebaju bojati svi oni koji u Međugorju vide nadu i spas za cijeli svijet jer Međugorje je već priznato</strong>. A službeno priznanje crkve koja je u svom poslanju nepogre&scaron;iva, Međugorja i međugorskih ukazanja je neminovnost koja će se dogoditi jer je Međugorje već preraslo okvire konvencionalnog poimanja na&scaron;e vjere. Međugorje je nepobitna činjenica koja utvrđuje temelje same crkve, a to na&scaron;a nepogre&scaron;iva crkva zna od dana prvih ukazanja u Međugorju, unatoč protivljenju lokalnih biskupa mostarsko-duvanjske biskupije pa čak i nekog od papa, jer su svi pogre&scaron;ivi kao osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi odgovori o Međugorju leže u deset tajni povjerenih na čuvanje vidjelici Mirjani Dragičević koja će ih kada dođe vrijeme povjeriti fra Petru Ljubičiću koji će ih objaviti gradu i svijetu, kada za to dođe vrijeme, nakon čega će se mnogi obratiti i progledati. No, hoće li im za to biti kasno? Postavlja se veliko pitanje koje odmah traži odgovor.&ldquo;Blago onima koji povjerova&scaron;e, a ne vidje&scaron;e&ldquo;stoji zapisano u Svetom Pismu.&ldquo;Stoga bdijte jer ne znate ni časa ni trenutka&ldquo; poziva Isus svoje učenike, i cijeli smisao fenomena Međugorja i Međugorskih ukazanja, i tog Gordijskog čvora Međugorja&nbsp;možda upravo leži u toj istini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;" align="right"><strong>Vlado Maru&scaron;ić/<a href="http://glasbrotnja.net/vlado-marusic-gordijski-cvor-medugorja/" target="_blank">GlasBrotnja</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-medjugorje_ratko.jpgBi li Bandić pobijedio u Grudama, a Modrić u premijer ligi BiH?!http://grude.com/clanak/?i=2769427694Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vikend su obilježile noći u kojima se iščekivao pobjednik finala Lige prvaka u Cardiffu i izbora u Hrvatskoj. Bilo je puno onih koji su slavili. Osobito timovi Luke Modrića i Milana Bandića. <p>Modrić je drugi put za redom osvojio Ligu prvaka, a Bandić &scaron;esti put Zagreb. Obojici je Hercegovina bila presudna za uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je u nju do&scaron;ao na prisilan rad, a drugi ju je zbog neima&scaron;tine prisilno napustio. Modrić je, kao &ldquo;vi&scaron;ak&rdquo; za hrvatske klubove, 2003. poslan na posudbu u mostarski Zrinjski. Krhki mladić odigrao je maestralno sezonu u surovoj bh. ligi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu se prekalio, progla&scaron;en je najboljim i bio spreman za najveće izazove. Bandićev put je suprotan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njega kao dječaka nije bilo budućnosti u rodnoj Hercegovini. On je iz nje mogao ponijeti samo siroma&scaron;tvo i radne navike. Upravo radom i uporno&scaron;ću postigao je rezultat kakav će rijetko tko ponoviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko je procijeniti bi li Modrić uspio da nije do&scaron;ao na privremeni rad u Hercegovinu ili Bandić da je u njoj ostao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je teže pretpostaviti kako bi danas Modrić pro&scaron;ao u Premijer ligi BiH koja je vi&scaron;estruko slabija od &Scaron;panjolske. Kao &scaron;to je te&scaron;ko pretpostaviti bi li Bandić pobijedio kada bi se natjecao na izborima u svojim rodnim Grudama. Koje su 50 puta manje od njegova Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za uspjeh u dijaspori nema bolje &scaron;kole od hercegovačke i bosanske. Osobito ako ste je &ldquo;zavr&scaron;avali&rdquo; prije nekoliko desetljeća. Tada je siroma&scaron;tvo bilo najveći motivator za uspje&scaron;nost. Znali su do&scaron;ljaci da često moraju biti dvostruko bolji kako bi bili ravnopravni s onima koje život mazi. I koji imaju svoje za&scaron;titnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug je popis uspje&scaron;nih Hercegovaca i Bosanaca u svijetu. Nažalost, kada bi se svi oni vratili u BiH, te&scaron;ko da bi popravili stanje u gospodarstvu, politici, sportu... Jer, potreban je ambijent za vrhunsku nadgradnju. Okvir kojim je omeđeno bh. dru&scaron;tvo destimulira i limitira. Umjesto najboljih pozicije su zauzeli &ldquo;podobni&rdquo; i nesposobni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A i one genijalce dru&scaron;tvo brzo pretvara u činovnike. U politici su uspostavljena takva pravila u kojima je umjesto izbora prebrojavanje naroda. Ne biraju se najuspje&scaron;niji, već nacionalni kolektivitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čim nije tako, počinje otimačina onih drugih čije su posljedice Hrvati u BiH vi&scaron;e puta osjetili na svojoj koži. To samo po sebi stvara nepovjerenje i gu&scaron;i natjecanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvom obeshrabrujućem ambijentu te&scaron;ko bi Milan Bandić pobijedio na bh. izborima, ba&scaron; kao &scaron;to je upitno bi li Modrić bio najbolji u Premijer ligi BiH. Sposobnost nije kriterij za pobjedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihovi mladalački ili stvaralački zanosi nestali bi u surovom bh. ambijentu koji motivira prosječnost, isključivost, mržnju... Gdje je &ldquo;veza&rdquo; najveća referenca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi koji su iz BiH oti&scaron;li uspjeli su u drugim zemljama jer su se natjecali u uređenim, zdravim dru&scaron;tvima u kojima se po&scaron;tuju pravila trži&scaron;nog, političkog, sportskog i svakog drugog natjecanja. Zagreb i Madrid desetljećima tako funkcioniraju i zato su u njima uspjeli hercegovački &ldquo;gastarbajteri&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/bi-li-bandic-pobijedio-u-grudama-a-modric-u-premijer-ligi-bih-1174703" target="_blank">Jozo Pavković/Večernji list BiH</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-bandic.jpgJAKOV SEDLAR: Ratko Perić je Hercegovini donio nemir, sukobe i podijelio je hrvatski narod! http://grude.com/clanak/?i=2769027690Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-sedlar_i_peric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Nisam jedini koji će za biskupa Ratka Perića reci da od svoga dolaska na čelo Mostarsko-duvanjske biskupije nije u nju donio mir. Na žalost, on je donio nemir, sukobe, podijelio je hrvatski narod i na sve načine pokušavao je i pokušava govoriti sve najgore o Međugorju."<p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je Međugorje biskupu Periću?</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Autor: Jakov Sedlar/Hrvatski redatelj</strong></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <div style="position: absolute; top: 0; left: -9999px;">Want create site? Find <a href="http://dlwordpress.com/">Free WordPress Themes</a> and plugins.</div> <p style="text-align: justify;">Zadnjih nekoliko dana proveo sam izvan Hrvatske, snimajući novi film, pa zbog zauzetosti nisam previ&scaron;e bio u toku obilja svih mogućih tema koje su se desile u Lijepoj na&scaron;oj.&nbsp; No, nekoliko prijatelja upozorilo me na Izjavu Mostarskoga biskupskog ordinarijata, a u svezi s nedavno javno dostupnim filmom &bdquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;. Rekli su da me se u toj Izjavi proziva kao onoga koji je davne 1995. tužbom zaprijetio Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, ali da sam nakon &scaron;to se Ordinarijat oglasio svojom tada&scaron;njom Izjavom, odustao!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Po&scaron;to do sada nikada nisam imao namjeru bilo koga tužiti, pročitao sam tu Izjavu da vidim o&nbsp;čemu se radi. Nakon toga, platio sam 4.99 USD i pogledao film &ldquo;Od Fatime do Međugorja&rdquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Moram priznati da sam ostao &scaron;okiran. I bezočnom laži koja se odnosi na moju &ldquo;namjeru&rdquo; da 1995. tužim mostarski Ordinarijat, ali i filmom koji me u jednome dijelu vratio u vrijeme kada su međugorska djeca posvjedočila da im se ukazala Gospa.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&Scaron;okantan film u mnogim aspektima</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Istine radi, reći ću neke činjenice iza kojih stojim, a odnose se na navedenu Izjavu i na biskupa Perića.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Najprije, ne pada mi na pamet ulaziti u istinitost podataka koji su izneseni u dotičnome filmu. Odakle su autori crpili podatke, svjedoke i dokumente, te&scaron;ko mi je reći. Iz iskustva znam da je te&scaron;ko doći do autentičnih dokumenata, posebno kada se radi o dokumentima iz arhiva tajnih službi, tako da je ovaj filmski uradak za mene prvorazredna senzacija. Ono &scaron;to sa sigurno&scaron;ću mogu ustvrditi jest da se, &scaron;to se filmskoga zanata tiče, radi o vrhunskom dokumentarnom filmu. On je slikovno vrlo zanimljiv (iako donosi neke meni poznate snimke), no on donosi i mno&scaron;tvo vrlo &scaron;okantnih podataka koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodu&scaron;nim, posebno mostarskoga biskupa, pa mi je jasno da je morao reagirati. No, o tome kasnije.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Laži o &bdquo;mojim izjavama i namjerama&ldquo;</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Najprije o tvrdnji iz Izjave da sam ja, kao redatelj filma &ldquo;Gospa&rdquo; iznio klevetu u tome filmu, a radi se o tome da je biskup Žanić bio &ldquo;suradnik&rdquo; Udbe. I da je nakon toga Biskupski ordinarijat u Mostaru odgovorio Izjavom od 19. lipnja 1995., a da sam ja, nakon toga, prijetio tužbom u jednome novinskom intervjuu, te kada se Ordinarijat &ldquo;ponovno oglasio izjavom od 1. prosinca iste godine, ohrabriv&scaron;i me u mojoj namjeri&rdquo;, ja sam (valjda zbog toga) &ldquo;odustao od tužbe&rdquo;!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ovo je čista laž, po&scaron;tovani kreatore ove Izjave od prije nekoliko dana! &Scaron;to je pisalo u nizu novinskih osvrta i intervjua tih mjeseci nakon izlaska &ldquo;Gospe&rdquo;, ne znam, nisam to pratio, niti jedan intervju nikada nisam autorizirao, jer me to ne zanima, ali znam da nikada nisam ni pomislio tužiti bilo koga, pa ni mostarski Biskupski ordinarijat. A nije da nije bilo razloga za tužbu, prema mi&scaron;ljenju nekih odvjetnika, čija mi&scaron;ljenja ipak nisam prihvatio.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskup Žanić, Međugorje i spis &bdquo;Crnica&ldquo;</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ponajprije, po&scaron;tovani pi&scaron;će Izjave, scenarist (pisac teksta koji se govori u filmu) nisam bio ja, nego najveći hrvatski pisac Ivan Aralica. Dakle, filmsku scenu susreta biskupa i visokog djelatnika jugoslavenske tajne službe nisam ja napisao, ja sam je tek prenio u sliku. To biste, kada već hoćete biti filmski analitičar i kritičar, morali znati. A Ivan Aralica nije bilo tko i nije slučajno napisao tu scenu. Napisao ju je zato, jer je biskup Žanić uistinu imao niz sličnih susreta, sviđalo se to vama ili ne.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Bez obzira &scaron;to pi&scaron;ete kako ste 2011. od gosp. Almira Džuve dobili dokumente koji se odnose na biskupa Žanića i Međugorje, ne znam da li su vam dali ili makar pokazali i spis pod nazivom &ldquo;Crnica&rdquo; &nbsp;koji je imao preko 1.000 stranica. Imao ih je, naime, toliko kada sam, sredinom 90-ih bio u prilici prelistati taj spis. U njemu se nisu nalazile samo informacije o kontaktima biskupa Žanića s agentima jugoslavenske tajne službe, u njemu su bili i iskazi agenata koji su &ldquo;obrađivali&rdquo; Međugorje; i svećenike i vidioce i domaće vjernike i hodočasnike koji su dolazili u Međugorje u sve većem broju, na užas komunista. Nije se radilo o, kako vi to kažete, &ldquo;miliciji koja je po malo regulirala promet&rdquo;! Stotine ljudi, živih svjedoka, i danas mogu svjedočiti kako je jugoslavenska milicija &ldquo;regulirala promet&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskup Perić, blaćenje filma &bdquo;Gospa&ldquo; i dolari</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Glede razmi&scaron;ljanja o tada&scaron;njoj tužbi na koju su me, kako navodite, iz mostarskoga Ordinarijata &ldquo;ohrabrivali&rdquo;, po&scaron;to nisam osoba koja bilo koga želi tužiti (ponavljam: na nagovore odvjetnika nisam pristao) sve se odnosilo na preko 1.500 (tisuću i pet stotina!!!) faxova koji su s potpisom biskupa Perića poslani iz Mostara na masu adresa po svijetu. Od Europe do Amerike. Sadržaj pisma bilo je blaćenje filma da je lažan, kao &scaron;to je i Gospa lažna, prema tvrdnji (i tada&scaron;njoj i sada&scaron;njoj) biskupa Perića. Moje dvije tada&scaron;nje suradnice koje su dobivale na uvid faxove od zgroženih vjernika iz cijeloga svijeta rekle su mi da vi&scaron;e neće brojiti koliko će nam ih, nakon toga broja, stići. Bile su &scaron;okirane!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nije meni bilo do tužbe. Bio sam zgrožen činjenicom da se jedan biskup bavi takvim stvarima. A film &ldquo;Gospa&rdquo;, da vas podsjetim, uopće nije govorio da li su ukazanja autentična ili ne, film je govoreći o stradanju fra Joze Zovka, bio metafora stradanja svih hrvatskih svećenika koje su ubili jugoslavenski komunisti! Njima sam taj film i posvetio. Tu činjenicu do danas mi lijevi mediji u Hrvatskoj nisu oprostili.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">No, biskup Perić nije na tome stao kada je film &ldquo;Gospa&rdquo; u pitanju. On je prije godinu i pol u svome pismu Vatikanu besramno lagao tvrdeći da smo franjevci i ja tim filmom zaradili 5.400.000 USD! Iz kojih je noćnih (međugorskih) mora izvadio te podatke to samo on zna. U svojoj izjavi koju sam dao kao odgovor na te njegove laži, precizno i dokumentirano stoji istina.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Nagla promjena mi&scaron;ljenja pok. biskupa Žanića</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Va&scaron;a najnovija Izjava izaziva zgražanje na film &ldquo;Od Fatime do Međugorja&rdquo;. S razlogom. I ja sam zgrožen ako je bilo &scaron;to od navedenih dokumentarnih priloga, točno. S obzirom na ono &scaron;to znam, čini mi se kako je barem jedan dio tvrdnji iz filma, sasvim vjerodostojan. Recimo, kako objasniti činjenicu (o njoj u va&scaron;oj Izjavi nema govora) da biskup Žanić u svojoj propovijedi u Međugorju od 25. srpnja 1981., javno, pred masom vjernika kaže: &ldquo;Djeca ne lažu, sve je istina&rdquo;! To sam po prvi puta čuo u ovome filmu, ne znam odakle su autori to nabavili, &nbsp;a čini se da se zaista radi o autentičnome glasu biskupa Žanića &nbsp;ili se varam?! I samo mjesec i pol dana kasnije, on počinje iznositi sasvim drukčije mi&scaron;ljenje, on postaje najveći negator Međugorja. &Scaron;to se to desilo biskupu koji je tada u zrelim godinama da na takav način promijeni svoje mi&scaron;ljenje u tako kratko vrijeme? &Scaron;to ga je ili tko natjerao na promjenu stava?</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskupa Perića suočite s Lasićem!</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">I kada u Izjavi pozivate svjedoka Maximova, visokoga časnika KGB-a, da se sučeli s biskupom Perićem, ne bi li bilo lak&scaron;e da poku&scaron;ate upriličiti sučeljavanje biskupa Perića s visokim djelatnikom jugoslavenske tajne službe Lasićem koji, koliko znam, živi na teritoriju va&scaron;e, Mostarske biskupije. Možda bi on, barem za prvo vrijeme, prije nego dođete do Maximova, bio vjerodostojan svjedok koji bi mogao ispričati mnogo toga o početku 80-ih i o &ldquo;miliciji koja je regulirala promet&rdquo;! Možda bi mogao ne&scaron;to reći i o svakodnevnim torturama kroz koje su prolazili franjevci, vidioci, njihovi roditelji, vjernici. I bez njega ima masa svjedoka koji bi &scaron;to&scaron;ta mogli reći, ali on bi, vjerojatno, bio posebno zanimljiv svjedok, jer je, po svemu, upravo on bio veza Udbe s biskupom Žanićem. Poku&scaron;ajte, ni&scaron;ta ne ko&scaron;ta, a moglo bi biti korisno, istine radi, do koje vam je, kako kažete, stalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Autore filma ne znam, ne znam njihove ciljeve (osim &scaron;to, pretpostavljam, žele, kao i svi autori, da film vidi &scaron;to veći broj ljudi), ali nisam dobio dojam da ovim filmom oni žele blatiti &ldquo;ne samo osobe, nego i Crkvu&rdquo;. Dva biskupa ni u kom slučaju nije kompletna Crkva. Sve da to autori i žele, hrvatski narod vrlo dobro zna da mu je upravo Crkva s masom sjajnih svećenika i biskupa bila jedina nada u godinama tame jugoslavenskoga komunizma. Jer, kontakt ili bilo koja vrsta suradnje biskupa Žanića s jugoslavenskim tajnim službama, stvar je njegove osobne savjesti, nikako Crkve u Hrvata. Jednako tako, eventualna suradnja biskupa Perića s djelatnikom KGB-a može biti pitanje samo njegove savjesti, nikako savjesti dana&scaron;nje Crkve u Hrvata.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskup Perić, nemiri i hercegovački franjevci!</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nisam jedini koji će za biskupa Ratka Perića reci da od svoga dolaska na čelo Mostarsko-duvanjske biskupije nije u nju donio mir. Na žalost, on je donio nemir, sukobe, podijelio je hrvatski narod i na sve načine poku&scaron;avao je i poku&scaron;ava govoriti sve najgore o Međugorju. Meni osobno, ovaj film nije donio ni&scaron;ta novoga osim podatka da je kontaktirao visokoga djelatnika KGB-a Maximova i obratno. Ono &scaron;to je trajno jest njegova konzistentna, rekao bih: &nbsp;mržnja čak i prema razmi&scaron;ljanju da se Gospa ukazala u Međugorju. On je svoj stav izrekao mnogo prije bilo koje komisije. On je taj svoj stav izrekao i sam nekoliko dana prije nego je u Međugorje do&scaron;ao izaslanik pape Franje, biskup Hoyser. Mnogi su ocijenili suludim njegovom javno obraćanje protiv Međugorja neposredno prije dolaska Papinoga izaslanika. &Scaron;to se de&scaron;ava u njegovoj glavi i u du&scaron;i kada se sjeti Međugorja, to samo dragi Bog zna&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Svejedno mi je da li je stvarno s Maximovom ispijao čaj ili votku</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">I o njegovome odnosu prema hercegovačkim franjevcima govori se u dijelu filma&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Hercegovački franjevci od 1945., od kada su poubijani na &Scaron;irokome Brijegu, proveli su preko 150 godina u Titovim zatvorima. Mnogima od njih divio sam se, jer su podnijeli neviđene torture zbog svoje vjere u Boga i zbog služenja svome hrvatskome narodu. Ne želim ih uzdizati iznad dijecezanskih svećenika u Hercegovini, ali ovo su tjeskobne činjenice. Ne mogu tvrditi da je za sudski progon bilo kojega franjevca odgovoran bilo koji mostarski biskup, ali me ponovno (u najmanju ruku) čudi da ste u Izjavi napisali kako je &ldquo;milicija po malo regulirala promet&rdquo;, a to je bilo vrijeme kada su sudski gonjeni i osuđeni fra Jozo Zovko, fra Ferdo Vla&scaron;ić i fra Jozo Križić.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Tih godina &nbsp;nerijetko sam bio u dru&scaron;tvu fra Tomislava Vla&scaron;ića, fra Slavka Barbarića, fra Leonarda Oreča i jo&scaron; nekih franjevaca. Od strane biskupa Žanića, a kasnije Perića, bili su ponižavani i kažnjavani. Bili su vrlo tužni, bili su nesretni da u miru nisu mogli raditi svoje poslanje. Toga vremena s tugom se sjećam zbog tih&nbsp;časnih svećenika.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ponižavana i kažnjavana bila je (i jo&scaron; jest) masa hodočasnika iz cijeloga svijeta koja se nije mogla načuditi negativnoj strasti kojom su oba biskupska biskupa govorila o Međugorju. Jednako tako osjećao se (i jo&scaron; se osjeća) međugorski hrvatski vjernički puk kojemu je od strane oba biskupa toliko toga bilo uskraćeno.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Živio sam, odgajao se, družio, družim se i družit ću se s nizom veličanstvenih hrvatskih svećenika (i franjevaca i petrovaca) koji su mi u mnogo čemu bili i ostali nedostižan uzor. Međutim, kada vidim dio &nbsp;Izjave koja u dobrome dijelu oslikava način djelovanja biskupa Perića, onda se pomalo nelagodno osjećam. Osjećam se poput fra Slavka Barbarića ili fra Leonarda Oreča&nbsp;čija bi se lica ukočila od neke nelagode i tuge kada bi se spomenuo biskup Perić. Uistinu mi je svejedno da li je biskup Perić s Maximovom stvarno ispijao čaj ili votku u rimskome hotelu Columbus. Ako i jest, a da je time koristio na&scaron;emu hrvatskom narodu, sve popijeno neka mu je s blagoslovom. On i njegova savjest (uvjeren sam da je ima) znaju činjenice, a nadam se da mogu pretpostaviti i rezultate onoga &scaron;to će ostaviti iza sebe. Ono &scaron;to znam, a tiče se Međugorja, mislim da mu ne može dati mira u skoroj mirovini. Nema samostana koji bi bio u stanju pružiti mu mir koji bi poni&scaron;tio sve ono &scaron;to kao biskup u odlasku ostavlja iza sebe. &Scaron;teta&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Jakov Sedlar/Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-sedlar_i_peric.jpgKolumna Paule Tomić: Prekretnicahttp://grude.com/clanak/?i=2765927659Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-prekretnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijeme u kojem živimo je prekretnica. (usp. „Djeco moja, budite spremni, ovo vrijeme je prekretnica.“, poruka 2. lipanj 2017.) Što to znači? Prekretnica je mjesto na kojem mijenjaš smjer kretanja.<p>&nbsp;</p> <p>Prekida&scaron; dosada&scaron;nji pravac i preokreće&scaron; svoj hod. U duhovnom smislu, to bi također bio poziv na preokret. Čini mi se da nam Gospa želi reći da se moramo odlučiti. Smjer kojim ide duh svijeta i sotonin duh sve odlučnije vodi na tamnu stranu. Ukoliko se odlučimo slijediti Duh Božji definitivno trebamo &bdquo;biti spremni&ldquo; na neke radikalne izbore za svjetlo, za život. Danas, na svetkovinu Duhova, prava je prilika moliti za sedam darova Duha svetoga da nam pomognu u na&scaron;im odlukama u ovom nadasve duhovnom ratu koji se vodi za na&scaron;e du&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>HRAM DUHA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ni nakon Uskrsa, ni nakon &scaron;to su vidjeli Isusovo uza&scaron;a&scaron;će na Nebo, apostoli se nisu puno promijenili. Vidimo ih i dalje ustra&scaron;ene, izgubljene, nejasnih ideja, zatvorene u ljudska mudrovanja. U strahu od Židova, zatvorili su se u kuću Cenacola zajedno s Marijom i okrenuli se molitvi. Na dan Pedesetnice, znamo svi &scaron;to se dogodilo. Si&scaron;ao je na njih Duh Sveti i potpuno ih preobrazio. Oni isti ustra&scaron;eni ljudi bez rječitosti i vizije, postado&scaron;e veliki propovjednici, čudotvorci, neustra&scaron;ivi svjedoci Isusovog evanđelja; vjerni Učitelju kroz ostatak svojeg života, nasljedujući ga i u mučeničkoj smrti. Vidimo dakle da ono &scaron;to uistinu mijenja čovjeka nije niti znanje, niti ono &scaron;to je vidio i iskusio, nego je to nazočnost Duha Svetoga u njegovom srcu.</p> <p><br />Život apostola, prvih mučenika i prve crkve prepun je izvje&scaron;taja o djelovanjima Duha. Dapače sv. Pavao dijeli ljude na duhovne i tjelesne i govori kako je tjelesnim ljudima te&scaron;ko govoriti o stvarnostima duha. (usp. I ja braćo, nisam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao nejačadi u Kristu. 1 Kor 3,1) Sv. Pavao nam nadalje otkriva da je svaki čovjek zapravo Božji hram u kojem prebiva Duh Božji. I po&scaron;to je hram Božji svet i mi smo sveti! (usp. Ne znate li? Hram ste Božji i Duh Božji prebiva u vama. &hellip; Jer hram je Božji svet, a to ste vi. 1 Kor 3, 16.17)</p> <p><br />&Scaron;to nama to danas govori? Govori nam da smo mi zapravo itekako uronjeni u duhovnu stvarnost. Na&scaron;a tijela i na&scaron;a srca su samo materijalni, tjelesni hramovi koje zapravo pokreće duh koji u njemu prebiva. Nažalost mi, dana&scaron;nji ljudi tu duhovnu stvarnost tako često zaboravimo, dapače, svijet čini sve kako bi na to zaboravili, zatvarajući nas u tijelo, tjelesne užitke i probitke. A zapravo sva stvarnost koja je oko nas; i politika i moda i mediji i ekonomija i odgoj&hellip; sve je to odraz duha i duhovne stvarnosti koja se iz na&scaron;ih srca na određeni način utjelovljuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>ZABORAVLJENA DUHOVNA STVARNOST</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na&scaron;i stari itekako su dobro znali da se nama nije &bdquo;boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovni&scaron;tva, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnog svijeta, protiv zlih duhova po nebesima&ldquo;. (usp. Ef 6, 12) Mi to ovdje u Hercegovini jo&scaron; tako zorno možemo vidjeti kroz ovo vrijeme tzv. Misa na grobljima na kojima se zapravo obavlja blagoslov usjeva i polja. Prije same svete Mise svećenik čita snažne zagovorne molitve protiv različitih prokletstava, nedaća, nepogoda; razbija sile tame koje su se okrenule protiv ljudi i prirode kako bi uni&scaron;tile život i plodnost Božjih stvorenja. Kroz ove stare, već pomalo zaboravljene i &bdquo;reda radi&ldquo; obavljene obrede vidi se životvorno iskustvo koje je Crkva nekada imala &ndash; jer je snažna bila svijest da smo mi kr&scaron;ćani zapravo u duhovnom ratu, za na&scaron;e du&scaron;e i za ovu zemlju! Gledajući samog svećenika koji je te snažne riječi otklinjanja i sam nekako nesigurno izgovarao, te podsmje&scaron;ljive odgovore vjernika &ndash; vidljivo je bilo da smo mi tu istu svijest davno izgubili. Modernom čovjeku ove svete riječi duhovne za&scaron;tite i molitve Božjem Duhu izgledaju smije&scaron;ne, a s druge strane na velika vrata pu&scaron;ta u svoj hram, u svoje srce različite demonske duhove bez imalo promi&scaron;ljanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>ZLO AKTIVNO RADI OKO NAS</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U duhovnom životu ne postoji praznina. U na&scaron;im du&scaron;ama ne postoje prazna mjesta. Ako nisu ispunjena Duhom Božjim, u nama se nastanjuje duh svijeta ili jo&scaron; gore demonski duhovi. Vidljiva stvarnost oko nas projekcija je duhovnog stanja koji vlada u srcima ljudi. Neki moji prijatelji s kojima sam ovih dana uskr&scaron;njih praznika razgovara, a koji su do&scaron;li na odmor iz tzv. sjevernih, razvijenih zemalja, redom svjedoče o općem stanju duhovnosti smrti. Jedan relativizam, sekularizam, nezainteresiranost za sakramentalni život, nestajanje ispovijedi, nedostatak svećenika, praznina crkava, jedna opća utrka za materijalnim, lagodnim životom, strah od obaveza, djece, obitelji&hellip; Ukratko jedno stanje koje potvrđuje onaj davni Isusov povik: &bdquo;Kad Sin čovječji ponovno dođe, hoće li naći vjere na zemlji?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>REPROGRAMIRANO SRCE</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Sredi&scaron;te čovjeka je njegovo srce, njegova du&scaron;a. Ona je motor, pokretač sveg njegovog bistvovanja. Zato Isus i kaže da će svoj Zakon upisati u srce čovječje, jer to su onda instrukcije po kojima će ono originalno funkcionirati. Danas, nažalost, svijet i zlo upisuju u srce neke druge zakone, zakone protiv Božjih zakona, zakone protiv čovjeka, života i ljubavi. Reprogramirani čovjek nije vi&scaron;e u stanju uvidjeti kako su mu koordinate promijenjene. Zaboravio je svoj izvorni kod - kod Duha Svetoga. Kroz rane čovjekova srca i kroz grijeh u pukotine srca i duha uvlači se ponovno 'Grozota pusto&scaron;i'. Može se vidjeti na licima ljudi kroz njihove mrtve oči, iznakažena lica tetovažama, pirsinzima, rupama, divljačkim frizurama, umjetnim bojama, u zadnje vrijeme i cjelokupnim poremećajima osobnosti i svim tim 'trans&hellip;' izneređenim formama kojima se počinje nenazirati kraj. Dosta je ponekad vidjeti ove nove reklame &ndash; kroz koje ne iskaču vi&scaron;e ljudska, nego pravo demonska lica &ndash; toliko umjetna da se vi&scaron;e ne može vidjeti čovjek u svojoj prirodnoj nevinosti, ljepoti i čistoći. Nažalost, ovo prljavo stanje du&scaron;a, moguće je vidjeti samo ako se imaju čiste oči srca. Prljavo srce kroz prljave oči ne može vidjeti prljav&scaron;tinu oko sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>VELIKO SPREMANJE</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vanjski znak svakog duhovnog rasta, svake duhovne promjene &ndash; uvijek je i potreba za pospremanjem prostora oko sebe. Bog ljubi čistoću i red, zato &scaron;to je On sam red i harmonija. U Bibliji nailazimo na puno mjesta hvalospjeve o Božjoj ljubavi prema čistoći kao npr.: &bdquo;Bog ljubi čisto srce.&ldquo; (Izr 22, 11); &bdquo;Blago čistima srcem, oni će Boga gledati!&ldquo; (Mt 5, 1) Zato ako se želimo imalo približiti Bogu, ne izgubiti vjeru niti izvorni Božji Zakon upisan u srce, moramo prionuti dubinskom či&scaron;ćenju srca odnosno du&scaron;e i tijela od masnih naslaga nečistih duhova oko nas i u nama. Najbolja sredstva za či&scaron;ćenje ostaju ona napisana od davnina: molitva u Božjem Duhu, Božja riječ, življenje sakramenata, duhovne vježbe, pozitivni ljudi i pozitivne misli i konkretna milosrdna ljubav prema svojim bližnjima. Sve ostale posebne tretmane či&scaron;ćenja ukoliko se pokažu potrebnima, Bog će već naknadno pokazati. Važno je samo započeti proces duhovne dekontaminacije. Odmah! Prije nego nas sve proguta materijalno i duhovno smeće svijeta oko nas!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-prekretnica.jpgAko mahanje zastavom BiH znači voljeti BiH - u tom slučaju Širokobriježani ne vole BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2725427254Grude.com - klik u svijetMon, 22 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-22-bosna-herzegovina-flag.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako mahanje zastavom Bosne i Hercegovine znači voljeti Bosnu i Hercegovinu onda sa sigurnošću tvrdim da Širokobriježani ne vole Bosnu i Hercegovinu.<p>Ali, ako biti uspje&scaron;an poduzetnik ili &scaron;porta&scaron; u Bosni i Hercegovini znači voljeti Bosnu i Hercegovinu onda su &Scaron;irokobriježani zasigurno najveći bh. domoljubi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Grad &Scaron;iroki Brijeg, prema statističkim podacima, u posljednjih 10-ak godina je jedna od najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave i već nekoliko godina u samom vrhu prema kvaliteti življenja u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irokobrije&scaron;ki poduzetnici su već poodavno iza&scaron;li iz lokalnih okvira, tako da su tvrtke Mepas, Feal, Hering, A3, Ataco i brojne druge ponos na&scaron;ega grada, ali i cijele Bosne i Hercegovine. &Scaron;iroki Brijeg je &scaron;portski grad, a &scaron;irokobrije&scaron;ki &scaron;porta&scaron;i su najbolji promotori svoga Grada, svoje Županije, ali i cijele Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratimo se razlogu pisanja ovog članka, finalnoj utakmici Kupa BiH između &Scaron;irokog Brijega i Sarajeva i događanjima prije, tijekom i nakon utakmice, a posebice pisanju i izvje&scaron;ćivanju pojedinih medija. Pisanje i izvje&scaron;ćivanje pojedinih medija vratilo me unatrag osam godina kada je trebala biti odigrana utakmica između istih momčadi, ali zbog tragičnog slučaja nije odigrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tada su isti mediji predvođeni jednim javnim emiterom sotonizirali navijačku skupinu, ali i sve građane &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjedoci smo nažalost da se gotovo redovito za vrijeme intoniranja himne 'Intermezza', kao i na početku prve finalne utakmice Kupa BiH igrane u Sarajevu, pjeva pjesma 'Jedna si jedina' u prijevodu 'Mi, Bosanci'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku druge finalne utakmice Kupa BiH igrane u &Scaron;irokom Brijegu navijači su skandirali 'Mi, Hrvati'.<br />Usporedo su se čuli i zvižduci &scaron;to nije prvi put, a vjerojatno niti zadnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moramo se svi zapitati kakvu nam poruku &scaron;alju građani, &scaron;to nam žele reći? Najlak&scaron;e ih je osuditi, izreći presudu da ih se niti saslu&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neprimjereno navijanje tijekom utakmice nije ni&scaron;ta novo za bh. Premijer ligu čemu smo se nažalost naviknuli na većini utakmica, ali kada se to dogodi u &Scaron;irokom Brijegu onda je to nacionalizam, &scaron;ovinizam, fa&scaron;izam...<br />Ovi detalji s početka i tijekom utakmice u &Scaron;irokom Brijegu zasjenili su događaj koji je trebao zauzeti neusporedivo veću pozornost medija, a to je prijetnja smrću igračima Sarajeva nakon utakmice u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje, uopće nije bitno niti najblaže rečeno tendenciozno suđenje u korist gostiju, odlična atmosfera na stadionu Pecara... Bitno je da se &Scaron;iroki Brijeg prikaže u najcrnjem svjetlu čemu naveliko, osim pojedinih medija, pridonosi NS BiH svojim odlukama i priopćenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slogan Grada &Scaron;irokog Brijega '&Scaron;iroki Brijeg &ndash; uvijek na 1. mjestu', osvajanjem Kupa BiH potvrdili su nogometa&scaron;i &Scaron;irokog Brijega, kluba koji najvećim dijelom financiraju &scaron;irokobrije&scaron;ki gospodarstvenici, kluba koji će jo&scaron; jednom predstavljati svoj Grad, Županiju i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom natjecanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;iroki Brijeg i &Scaron;irokobriježani će i ubuduće svoje domoljublje prema državi u kojoj žive iskazivati svojim uspjesima na području gospodarstva, kulture, &scaron;porta i drugim segmentima života, a istovremeno bit će ponosni na pripadnost svome hrvatskom narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>dr. sc. Drago Martinović/Republikainfo.com</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-22-bosna-herzegovina-flag.jpgPaula Tomić: Odgovor Papi; Gospine poruke treba utjelovitihttp://grude.com/clanak/?i=2704727047Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-papa-franjo-medugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osobno mišljenje pape Franje u vezi Međugorja sve nas je pogodilo. Ljudi su ostali uzdrmani i razočarani! Zapravo, trebali bi se veseliti!<p>Nedvojbeno je pro&scaron;li vikend bio &bdquo;vikend milosti&ldquo;! U subotu 13. svibnja obilježili smo 100 Obljetnicu Gospinih ukazanja u Fatimi, a u nedjelju smo obilježili Majčin dan! Bio je to vikend obilježavanja duhovnog i tjelesnog majčinstva. A tajna majčinstva najvi&scaron;e je skrivena u tajni utjelovljenja. Kao &scaron;to se mala iskra života (tjelesnog i duhovnog) utjelovi u začetom i rođenom novom biću koje nastaje i koje se rađa, tako se i onaj teoretski izraz &bdquo;majčinska ljubav&ldquo; u konkretnosti utjelovljuje kroz bezbrojne svakodnevne žrtve, odricanja, služenja, sve bezbrojne iskaze nježnosti i brige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misterij na&scaron;e katoličke vjere jest upravo utjelovljenje! Nije li se oko utjelovljenja dogodio i prvi sukob između Lucifera, njegovih anđela i Boga, jer nisu mogli podnijeti da će se svemogući Bog obući u propadljivo čovječje tijelo? Nije li veličina Blažene Djevice Marije upravo u snazi njezine vjere i povjerenja po kojima se Isus u njoj utjelovio, a zatim se ta ljubav i povjerenje kroz sve godine njezina života s Isusom također utjelovljavala iz dana u dan u njezinom otvorenom prihvaćanju i traženju Božje volje za sebe i svog Sina? Nije li Isusova snaga bila upravo u njegovim riječima koje nisu bile prazne i teoretske poput riječi farizeja, nego im je snaga bila u njihovom utjelovljenju u sam Isusov život?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislim da se svatko od nas susreo sa riječima Biblije ili Evanđelja. Kroz njih nam Bog progovara svaki dan. Pa ipak, koliko smo riječi i evanđeoskih savjeta u svom životu utjelovili? To &scaron;to mi ne živimo Evanđelje, nije znak da Evanđelje ne valja, nego da smo mi slabi i gre&scaron;ni i daleko od življenja na&scaron;e vjere. Ba&scaron; zato Isus i pita: Kad Sin čovječji ponovno dođe, hoće li naći vjere na zemlji?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da su riječi Biblije pisane u Duhu Svetom, ovom nara&scaron;taju postaje te&scaron;ko izde&scaron;ifrirati njihovu poruku i smisao jer se taj isti Duh sve vi&scaron;e gubi iz na&scaron;ih srdaca. To je isto kao sa jezikom. Ako si izgubio duh nekog stranog jezika, te&scaron;ko će ti biti ispravno prevesti značenje nekog teksta njime napisanim. Svaki tekst ima svoj duh u kojem je stvoren i u kojem se i&scaron;čitava. Nažalost, u na&scaron;im srcima sve vi&scaron;e prevladava duh svijeta ili demonski duh, tako da sveti redci i sveti tekstovi za nas postaju sve vi&scaron;e nečitljivi, zahtjevni, isključivi, netolerantni, zatucani&hellip; Mogli bi nadodati jo&scaron; puno pridjeva kojima ovaj dana&scaron;nji moderni, liberalni i politički korektan govor naziva sve ono &scaron;to je vezano za Božje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj beskrajnoj ljubavi za nas, na&scaron; Bog Otac &scaron;alje nam ovdje u Međugorje na&scaron;u Nebesku majku da nas jo&scaron; jedanput brižno i pažljivo, pa ako treba i svakodnevno opominje i usmjerava na putove vjere i svetosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U duhovnom životu, milost nikad ne donosi mir! Milost razdrmava duhovne učmalosti, otvara pukotine, pomaže da sve &bdquo;skrivene namisli srca&ldquo; isplivaju na svjetlo dana. Tako je bilo i pro&scaron;log vikenda. Osobno mi&scaron;ljenje pape Franje u vezi Međugorja sve nas je pogodilo. Ljudi su ostali uzdrmani i razočarani! Zapravo, trebali bi se veseliti! Sam Isus kaže da je jao nama kad nas svijet hvali i prihvaća, jer to znači da mu idemo niz dlaku i da ni&scaron;ta novog i radikalnog u ljubavi ne donosimo. Svijet voli svoje, one koji su od svijeta, a sve &scaron;to je Božje gleda da razapne! Ta sam nam je Isus ostavio primjer! Ako želimo biti Isusovi, na&scaron; put ne vodi prema slavi i uspjehu ovozemaljskom! Ako želimo slijediti isusa neminovno ćemo biti razapeti od ovoga svijeta. Ako želimo slijediti Mariju, ona nam poručuje ono &scaron;to je rekla i malim Fatimskim vidiocima, u subotu progla&scaron;enim svetima:da treba na&scaron;u patnju i žrtvu kao zadovolj&scaron;tinu za grijehe i uvrede koje se nanose njezinom Sinu. Dakle, put koji nam na&scaron;a katolička vjera pokazuje nije &scaron;iroki put tolerancije, nesudaranja, prihvaćanja, nesukobljavanja; na&scaron; put je uski put koji vodi jedino preko Isusa Krista koji kaže da se nitko neće spasiti osim po Njemu.<br />Svatko od nas doživio je neki Božji poticaj. U na&scaron;oj glavi i du&scaron;i često puta znamo tako jasno &scaron;to nam je činiti: možda postiti, moliti, oprostiti&hellip; Ali kako je te&scaron;ko te poticaje oživjeti i staviti u na&scaron; život! Eto tajne utjelovljenja. Ono je tako te&scaron;ko. Ono ide kroz muku i krv. Gospa nam kroz vidioce i kroz svoje poruke &scaron;alje poticaje. Biti vidioc dar je za svijet - poput televizora ili radija koji prenosi poruku. Taj vidioc je poput mene ili poput tebe pozvan poruku utjeloviti. Taj vidioc je poput mene i poput tebe isto tako običan, smrtan, gre&scaron;an čovjek koji možda danas ima snage živjeti Božji poticaj, a sutra možda nema. Vidioc nije supermen! Vidioc je samo kanal. Od nas slu&scaron;atelja, od Duha kojim poruku slu&scaron;amo, zavisi kako ćemo je primiti i živjeti. Kako utjeloviti! Tko ima u&scaron;i neka čuje! Ne mogu dakle svi čuti, samo oni koji su očistili svoje duhovne kanale za Duha Svetoga!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povr&scaron;no je Međugorje suditi prema vidiocima. Stablo se ne sudi po granama, nego po plodovima! A tko smo mi da Bogu postavljamo granice. Vidimo koliko tehnologija napreduje, koliko sve nezamislivo postaje ostvarivo. Pa za&scaron;to i Bog dana&scaron;njem nara&scaron;taju ne bi progovarao drugačije i posebnije nego ljudima pro&scaron;lih nara&scaron;taja. Sigurno ni mi nećemo danas očekivati da indijanci jedni drugima &scaron;alju poruke dimnim signalima, kad smo u eri SMS-ova! Mislim da tako i Bog &ndash; ima nove načine komunikacije za nova vremena i dana&scaron;njeg &bdquo;gluhog&ldquo; čovjeka! Zavr&scaron;avam razmi&scaron;ljanjem fra Ante Vučkovića: &bdquo;Jedna od najvećih prepreka da dođemo bliže Bogu je to &scaron;to mi imamo mjeru za Boga, to &scaron;to mi mislimo da znamo kakav je Bog. To &scaron;to mi očekujemo da On bude onakav kakav mi mislimo da treba biti. I to je posvuda. Pogledajte Međugorje. Svako malo čujete: ʽPa nije moguće da se Gospa ukazala toliko puta! Pa neće to biti tako&hellip; Pa to njoj ne priliči.ʼ Tada u meni odmah iskače ovo pitanje: ʽKako ti zna&scaron; &scaron;to njoj priliči? Čime ti to mjeri&scaron;? Jesmo li mi do&scaron;li dotle, da ti ima&scaron; mjeru u koju Bog i Gospa moraju stati, inače je ne priznaje&scaron;? Nisi li ti onda Bogu bog?ʼ&rdquo; (Mladifest, 2014. )</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić/Grude.com<br />FOTO: <a title="Međugorje info" href="http://www.medjugorje-info.com/hr/" target="_blank">Međugorje info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-papa-franjo-medugorje.jpgMatea Iličić u kolumni poručuje: Nikad dosta dobrih ljudi!http://grude.com/clanak/?i=2604026040Grude.com - klik u svijetTue, 11 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-mateailicic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matea Iličić (21) studentica novinarstva i kolumnistica portala Grude.com, donosi nam prelijepu kolumnu koja u ovim danima tjera na promišljanje.<p><br /><span style="font-size: small;"><strong>NIKAD DOSTA DOBRIH LJUDI!</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><em><span style="font-size: small;"><strong>Matea Iličić</strong></span></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Negdje mi je iskočio, nazovimo ga citat, &bdquo;Nikad dosta dobrih ljudi&ldquo; i to me je inspiriralo da pi&scaron;em ovu kolumnu. Nisam odavno. Bila sam povukla kočnicu, ali i pisanja nikad dosta. I za stvaranje vlastitih misli, želja, muka, veselja uvijek se nađe vremena...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se vratim citatu koji će meni biti vodilja ovog tjedna. Sjetio me je na određene stvari, u ovom Velikom tjednu, u pripremama za Uskrs. Jer je kroz ovaj citat i Uskrs poveznica i vodilja za sve nas. Određene brige koje snađu svakoga od nas, i trenutak... ta iskra koja je jako važna... <br />Vjerujem da svi imamo ljude koji kažu "tu sam za tebe", "ni&scaron;ta ne brini", "ma &scaron;to god treba&scaron;", "zna&scaron; koga će&scaron; zvati"... i slično. Ali, &scaron;to se ispostavi na kraju svega? Rijetko kad se u &bdquo;fatalnom&ldquo; trenutku svi ti &bdquo;hvalisavci&ldquo; pojave za Vas. Zar nije tako? Mislim da je! Jer veliki smo svi na riječima, a jako malo nas to ispo&scaron;tuje, kad je određenoj osobi u na&scaron;em životu potrebno. <br />Za&scaron;to sam na početku spomenula Uskrs?<br />Spomenula sam iz razloga jer sam ja u tom citatu vidjela i osjetila Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;ON&ldquo; je svoje ispunio za nas kako je i rekao! Zar nije? A mi? Zanijekali ga! Tako isto izdajemo ljude, jer ne ispunimo obećano! Ne uradimo određene stvari za ljude oko nas, ne budemo rame za plakanje u potrebi...<br />Puno je tih stvari na jednom mjestu, kad ih sve saberemo, koje pogre&scaron;no napravimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voljela bih da se svi mi, bar u ovom Velikom tjednu poku&scaron;amo promjeniti. Jer ne možemo jedni bez drugih, zajednica je čudo. U jednoj suzi more boli, ali sve je to dio na&scaron;ega zivota. Zato budi oslonac, rame za plakanje, budi prijatelj koji neće izdati, zanijekati, prijatelj koji će prihvatiti poziv tvoje boli, a ne onaj koji će izdati. Zato upamtimo, i TI i JA da &bdquo;NIKAD NIJE DOSTA DOBRIH LJUDI&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-mateailicic.jpgFranjo oprosti meni, svom vojniku, oprosti i svom narodu jer nismo znali što činimohttp://grude.com/clanak/?i=2582825828Grude.com - klik u svijetWed, 05 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-franjo_tudjman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Propast Agrokora, najveće tvrtke Hrvata, je neminovna, ona je realnost, a tvrtku su, da bi je, kako kažu, spasili, preuzeli stranci. I to Rusi kojima se hrvatski narod divi posljednjih godina.<p>&nbsp;</p> <p>Rusi su na čelo Agrokora postavili &Scaron;panjolca, a među devet ljudi stavljena je i jedna Čapljinka, koja je cijelog života u Australiji, ali joj je otac iz Čapljine.</p> <p>I to je sve &scaron;to ima veze sa Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, svi im se raduju u Hrvatskoj. Mediji su stvorili sliku da su oni spasitelji. I tako su &Scaron;panjolac i suradnici, barem po medijima, spasitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tko će drugi Hrvate "spasiti" nego tuđinci. Kao i uvijek kroz povijest jer svoje nismo znali sačuvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovim danima odzvanjaju mi izreke mog nekda&scaron;njeg zapovjednika, mog predsjednika, Franje Tuđmana. "Imamo svoju Hrvatsku, na&scaron;a je i bit će onakva kakvi sami želimo i nećemo nikome sa strane dopu&scaron;tati da nam propisuje kakva ta Hrvatska treba biti..."</p> <p>&nbsp;</p> <p>E moj Franjo..., dopustili smo im itekako. Oprosti meni kao svom vojniku. Oprosti svome narodu. Nismo znali &scaron;to činimo...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-franjo_tudjman.jpgKolumna Nikoline Džepić: Kad je tata otišao, mama je bila i tata i mamahttp://grude.com/clanak/?i=2570925709Grude.com - klik u svijetMon, 03 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-03-nikolina_dzepic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal Grude.com donosi još jednu kolumnu Nikoline Džepić, 18-godišnjakinje iz Kiseljaka, komercijalistice koja se bavi mažoret plesom, modelingom, ali i pisanjem.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Kad je tata oti&scaron;ao, mama je bila i tata i mama</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Nikolina Džepić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, kad je riječ o ljubavi, prvo na &scaron;to svatko pomisli jest ljubav između mu&scaron;karca i žene. Mlada sam, možda ovo nema pravi smisao, al&rsquo; život tek počinje. &Scaron;to je to zapravo ljubav? Pitanje na koje je te&scaron;ko odgovoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan kada sam se rodila je bio dan kada sam prvi put osjetila iskrene dodire, zagrljaje. Prvo &scaron;to sam vidjela kada sam otvorila oči, bili su &nbsp;moji roditelji, zagrljeni, sretni. Godinama unaprijed, odrastala sam upoznajući &nbsp;sebe. Bila sam sretna djevojčica koja je imala sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, 22.12.200. &hellip;&nbsp; dogodilo se &nbsp;ne&scaron;to &scaron;to je moj život promijenilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to rekoh bila sam djevojčica, ljubav je za mene bila nepoznata. Vjerovatno je ljubav kad tata zagrli mamu, kad je poljubi&hellip;mislila sam. Ali ako je to ljubav,&scaron;to je bilo silno podizanje glasa u ponoć, za&scaron;to je moja mama uplakana noćima ustajala, pričajući da je sve u redu. Mnogo toga mi nije bilo jasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana 22.12. &nbsp;sam iz sna čula buku. Tata je u&scaron;ao u sobu i snažno me zagrlio. Nisam znala o čemu je riječ. Sjeo je u auto, sa stvarima, i oti&scaron;ao je. Potrčala sam mami. Mama za&scaron;to plače&scaron;, za&scaron;to tata ima torbu sa sobom? Pitala sam&hellip;Snažno me&nbsp; zagrlila rekav&scaron;i: &ldquo;Tate neko vrijeme neće biti, rekao je da te puno voli i da će jednog dana sve biti uredu &ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počela sam plakati, derati se i samo sam htjela biti sama. Taj osjećaj je neopisiv. Dani su prolazili, bilo mi je sve teže. Svaki dan falio mi je sve vi&scaron;e i vi&scaron;e. Dani u &scaron;koli bili su te&scaron;ki, svi su me gledali poprijeko smijući se iza mojih leđa. To je boljelo. Bolio je&nbsp; jedan dio mene koji&nbsp;nedostaje. Do&scaron;li su i dani kada mi je tata trebao kao podr&scaron;ka, kao poticaj za ne&scaron;to vi&scaron;e. Nije ga bilo. Mama je bila i tata i mama. I&scaron;la je sa mnom na razna natjecanja, podržavala me u svemu. Falio je i njoj. Falili su joj snažni zagrljaji i poljupci. Bila je snažna&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvije godine kasnije, izlazila sam iz &scaron;kole, nasmijana nakon dugo vremena, tu je bio parkiran auto&hellip; gledala sam.., a iz auta je iza&scaron;ao moj tata, nakon 2 godine ponovno sam ga vidjela. Snažno ga zagrlila i pričala sa njim. Nije bio sam. Bio je s djevojkom koja je poku&scaron;avala pričati sa mnom. Imala sam osjećaj da je ona uzela mog tatu i da zbog nje nije sa mnom. Mrzila sam ju od prvog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dani su prolazili, mjeseci, godine. Odrastala sam, upoznala sebe&hellip;Tvrdoglava sam cura, volim pomagati, volim se boriti, jer svemu me život uči. Sad imam 18 godina. Moj tata se nije vratio, viđam ga, volim ga. Živim s mamom, bori se za mene, ja sam njen smisao života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život mi nije bio lak do sada. Bila sam zaljubljena 1000 puta..I 1000 puta sam bila povrijeđena... Noćima sam plakala, želeći sebi ne&scaron;to uraditi... Jedan dan sam sjela i zapitala se: &ldquo;Je li&nbsp; vrijedno da sebi uni&scaron;tim život radi nekoga tko nije vrijedan mene?&rdquo;.&nbsp; Da u ovim godinama patim?&nbsp;Je li &nbsp;zbog jedne izgubljene bitke odustati od rata? Život je težak. Nekada nije fer jer učini da povjeruje&scaron;, da sve je moguće, a nije! Danas mnogo života&nbsp;nestaje ba&scaron; zbog ovakvih stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj cijeloj priči sam htjela&nbsp;kazati da je život jedan, da nije kraj kad&nbsp;mislimo da je. Da se svaki dan treba boriti kao da je posljednji. Nema pravih prijatelja,&nbsp;osim&nbsp;roditelja. I oni ponekad znaju biti te&scaron;ki i neshvatljivi, ali zapravo jedini razumiju bol i osjećaje. Pro&scaron;li su sve to. Većina se danas stidi izaći u grad sa roditeljima, a ne stidi se blamirati u noćnim klubovima. Život se svakoga dana mijenja. Nekada kad svoje nema&scaron; tuđe uzima&scaron;. Ovom pričom sam htjela reći kako je imati sve, a nemati ni&scaron;ta. Ova priča je nažalost stvarnost, realnost. Stoga svaki dan treba živjeti kao da je posljednji. Treba uživati u životu i jedino povjerenje imati u sebe. Jer kad nekoga voli&scaron; vi&scaron;e nego &scaron;to zaslužuje onda bude&scaron; povrijeđen vi&scaron;e nego &scaron;to zaslužuje&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nikolina Džepić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-03-nikolina_dzepic.jpgKolumna Paule Tomić povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu: Svijet u plavoj bojihttp://grude.com/clanak/?i=2568325683Grude.com - klik u svijetSun, 02 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-02-autizam12000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema odluci Ujedinjenih naroda, svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja. Ove godine 2. travanj će već biti jubilarni 10. Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježen pod motom „Rušimo zajedno barijere autizma – izgradimo pristupačno društvo!”<p>&nbsp;</p> <p><br />Kao i pro&scaron;lih godina u mnogim gradovima održat će se različite manifestacije ili će se plavom bojom (plava boja je omiljena boja autističnih osoba) osvijetliti zgrade i ulice, kako bi se makar na izvanjski način poku&scaron;alo u ljudima produbiti veći interes za rje&scaron;avanje brojnih problema sa kojima se susreću osobe s autizmom i njihove obitelji.</p> <p><br />Za nekoga je to samo jo&scaron; jedna dobra prodajna izložba, zabavni domjenak, kulturna manifestacija ili jo&scaron; jedno druženje, ali za roditelja koji ima dijete s autizmom, to je bolan podsjetnik na sve izvojevane pro&scaron;le i buduće bitke s dijagnozom, terapijom i budućno&scaron;ću.</p> <p><br />Iako je cilj obilježavanja ovog dana skrenuti pažnju javnosti na svjetski rastući problem autizma, te uputiti poruku o važnosti ranog dijagnosticiranja i rane intervencije u poremećajima iz autističnog spektra, ostaje činjenica da su strukture uglavnom trome i neefikasne te da sva težina bitke uglavnom ostaje na roditeljskim plećima i roditeljskom srcu, a najče&scaron;će i novčaniku.</p> <p><br /><strong>EPIDEMIJA AUTIZMA U SVIJETU</strong></p> <p><br />Danas u svijetu autizam i ostali poremećaji iz autističnog spektra predstavljaju zabrinjavajuće rastući zdravstveni problem. Smatra se da će se godi&scaron;nje če&scaron;će dijagnosticirati autizam nego neke druge bolesti poput dijabetesa, AIDS-a i raka zajedno. Otprilike 67 milijuna ljudi danas u svijetu ima autizam. U Americi se već govori o epidemiji autizma jer se brojke oboljelih vrtoglavo penju.<br />Godine 1980. bilo je 1 oboljelo dijete na 10 000 djece, a godine 2014. do&scaron;li smo do 1 autističnog djeteta na 68-oro zdrave djece. Službeno nema poznatog uzroka niti lijeka za izlječenje, iako postoji puno dokaza, svjedočanstava roditelja, nalaza i sumnji kako su glavni okidač za autizam vakcine i pesticidi. Razlog je to &scaron;to su invazivniji i toksičniji, a neuronske strukture u sve većem broju djece sve osjetljivije. U prilog tome ide i podatak da među populacijom američkih Ami&scaron;a (sekta koja živi bez tehnolo&scaron;kih izuma 20 st., bez vakcina, s prirodnim uzgojem u poljoprivredi i stočarstvu) do sada nema zabilježenog slučaja autizma.</p> <p><br />U Hrvatskoj je registrirano 1096 osoba s autizmom, iako se prema starim pokazateljima (23:10,000) brojka kreće preko 8,000 osoba s autizmom, a prema novim omjerima (1:150) broj je oko 22,000 osoba s autizmom. Kod nas u BiH nema točnih podatka, ali se ipak &scaron;pekulira o broju 20.000 djece iz autističnoga spektra &ndash; kažu u Udruzi &bdquo;Autizam u BiH&ldquo; iz Sarajeva.<br />Veliki broj osoba s autizmom krije se pod drugim dijagnozama, &scaron;to je rezultat nedovoljnog poznavanja i prepoznavanja tih poremećaja te nepostojanja referalnog dijagnostičkog centra. Autizam se pojavljuje 4-5 puta če&scaron;će se kod dječaka nego kod djevojčica. U nekim je obiteljima 50&ndash;100 puta če&scaron;ći nego u općoj populaciji &scaron;to potvrđuje i genetsku ulogu u etiologiji.</p> <p><br /><strong>SVAKO DJETE JE &bdquo;AUTISTIČNO&ldquo; NA SVOJ NAČIN</strong></p> <p><br />O karakteristikama autizma sada se već puno toga može naći na internetu, ali važno je napomenuti kako autizam nije bolest, već stanje. I kada govorimo o autizmu, govorimo zapravo o cijelom spektru jer razlike među djecom iz autističnog spektra mogu biti velike (od neverbalnog niskofunkcionirajućeg autizma do verbalne visokofunkcionirajuće djece). No svima je zajedničko da imaju problem s ostvarivanjem i zadržavanjem socijalne interakcije i komunikacije s drugim ljudima.</p> <p><br /><strong>ŽELIMO LI ZAISTA INKLUZIJU?</strong></p> <p><br />Moj autistični sin kao i sva autistična djeca, raste i odrasta. I kao &scaron;to odrastanjem na&scaron;a neurotipična djeca postaju &bdquo;velike brige&ldquo;, to jo&scaron; vi&scaron;e važi za neuronetipičnu ili djecu s autizmom. Jer oni se vrlo te&scaron;ko snalaze u na&scaron;em &bdquo;neautističnom&ldquo; svijetu. Prosvjetljujuće iskustvo dobili smo od nekih autističnih osoba koje su bile u stanju iskomunicirati nam kako one doživljavaju ovu na&scaron;u neurotipičnu stvarnost. To su npr. Temple Grandin ili Michelle Sutton. Grandin na temelju osobnog iskustva zagovara ranu intervenciju i učitelje pune podr&scaron;ke koji mogu usmjeriti fiksacije djeteta s autizmom u produktivnom smjeru. Opisala je svoju hipersenzibilnost na buku ("kao da sam vezana za tračnice, a vlak dolazi") i ostale senzorne podražaje. Prema njezinom životu je 2010. snimljen film Temple Grandin (sa Claire Danes u naslovnoj ulozi), a također se na&scaron;la na popisu najutjecajnijih ljudi na svijetu Time 100, u kategoriji "Heroji".</p> <p><br /><strong>PROBLEM INKLUZIJE AUTISTIČNE DJECE</strong></p> <p><br />O problemu INKLUZIJE, odnosno uključivanja autističnih osoba u na&scaron; svijet vrtića, &scaron;kola, rada i života &ndash; Michelle Sutton ovako kaže: &bdquo;Autistične osobe na dnevnoj bazi doživljavaju senzorne napade, socijalnu zbunjenost, pote&scaron;koće u obradi govora, te pote&scaron;koće u izvr&scaron;nim funkcijama koje je moguće rije&scaron;iti uz pomoć drugih, ili dajući toj osobi dovoljno osobnog prostora i autonomije. Kada ljudi to ne prihvaćaju kao činjenicu imaju tendenciju kažnjavanja pona&scaron;anja koje je označeno kao lo&scaron;e, a pona&scaron;anje je posljedica nevolja u kojima se autistična osoba nalazi. Umjesto da neautistične osobe slu&scaron;aju &scaron;to je potrebno promijeniti i učine &scaron;to je potrebno kako bi se pružila podr&scaron;ka i uspostavila inkluzija, teret osobne promjene je stavljen na leđa autistične osobe &ndash; ili će se promijeniti ili će se nositi s pote&scaron;koćama kroz unutarnje reakcije. Očekivanjem da autistična osoba bude uključena, a neomogućavanjem takve podr&scaron;ke stvara se mikrosegregacija zamaskirana u inkluziju.</p> <p><br />Autistična zajednica, koju čine autistične osobe, njihove obitelji, prijatelji, skrbnici, stručnjaci i drugi, mnogo govore o inkluziji i pristupačnosti. Čine to i ostale zajednice osoba s invaliditetom, no sa snažnim fokusom na tjelesne i intelektualne pote&scaron;koće i često zanemarujući neurorazličitost kao invaliditet.<br />Mislim da je vrlo važno da svi razumijemo kako se inkluzija i pristupačnost ne odnose samo na biti fizički prisutan u istim prostorima. Ako niste autistični i svjesno pozivate autističnu osobu da vam se priključi u istom prostoru, važno je da prihvatite kako postoje mnoge stvari koje ne doživljavate na isti način poput nas, te da te stvari nama predstavljaju prepreku za smisleno uključivanje u aktivnosti koje dijelimo.</p> <p><br />Inkluzija je dakle vrlo bitna &ndash; to je pravo svake osobe, i mislim kako je potrebno da ju zastupa cijela autistična zajednica kako bi inkluzija zaživjela. Ali, ne vjerujem da su roditelji autista, stručnjaci koji sa autistima rade ili bilo koja druga neautistična osoba u kontaktu s autistima, stručnjaci u tome &scaron;to je potrebno autističnim osobama kako bi bili uključeni. Stručnjaci o potrebama autističnih osoba su same autistične osobe.<br />Ako uistinu imate namjeru uključiti i pružiti podr&scaron;ku autističnoj osobi (bez obzira dijete ili odrasla osoba) u zajedničke prostore i aktivnosti &ndash; prije planiranja morate pitati autističnu osobu &scaron;to joj je potrebno. Ili si trebate postaviti pitanje&hellip; želite li zaista inkluziju?&ldquo;</p> <p><br /><strong>ŽELIMO LI DOISTA POMOĆI AUTISTIČNIM OSOBAMA?</strong></p> <p><br />Ovo iskustvo autistične osobe o na&scaron;im neautističnim poku&scaron;ajima da njima &bdquo;skrojimo&ldquo; život u koji bi se uklopili &ndash; stavila sam namjerno kao poticaj svima na razmi&scaron;ljanje. Da li mi uistinu želimo pomoći autističnoj populaciji (djeci, roditeljima, obiteljima, prijateljima) da pronađu svoj djelić &bdquo;plavog vremena i prostora&ldquo; u kojem bi mogli živjeti prema njihovim mogućnostima ili ih samo koristimo za naplaćivanje vlastitih dnevnica pri pisanju i naplaćivanju teoretskih programa i projekata???</p> <p><br />Ostaje činjenica da je pitanje uključivanja u dru&scaron;tvo (u vrtiće, u &scaron;kole, u zajednice&hellip;) osoba s autizmom pomalo specifično. Naime, one se te&scaron;ko uklapaju. S njima je te&scaron;ko &bdquo;graditi zajedni&scaron;tvo&ldquo; iako rad s njima stavlja sve nas okolo u zajedni&scaron;tvo. S njima je te&scaron;ko ostvariti komunikaciju, iako nas oni u rje&scaron;avanju njihova problema prisiljavaju na komunikaciju. Nije niti čudo &scaron;to neki u ovoj &bdquo;po&scaron;asti&ldquo; autizma oko nas, u traženju njegovih korijena prepoznaju i onaj mogući &bdquo;duhovni uzrok&ldquo; &ndash; naime, kao da ove osobe materijaliziraju na&scaron;u nemogućnost ulaska u zajedni&scaron;tvo i komunikaciju, pa nam Bog upravo preko njih nudi svojevrsni izlaz i iskupljenje.</p> <p><br />I dok 2. travnja možda budete hvatali neki plavi balon, palili plavo svjetlo, vezali plavu ma&scaron;nu&hellip; sjetite se da osobama s autizmom najvi&scaron;e možemo pomoći konkretnim angažmanom, odnosno tako da za njih izgradimo odgovarajuću stambenu zajednicu, centar za autizam, radionicu i igraonicu, koja će im barem malo pomoći da žive &bdquo;svoj svijet u plavoj boji.&ldquo;</p> <p><br /><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-02-autizam12000.jpgDalibor Milas pita sebe i nas: Gdje je nestao obraz?http://grude.com/clanak/?i=2561025610Grude.com - klik u svijetThu, 30 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-dalibor_milas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Shvatili smo da Borjana Krišto neće podnijeti ostavku iz moralnih razloga, a ni da fra Vinko Sičaja neće biti izbačen iz službe jer je postao politički igrač.<p>&nbsp;</p> <p>Franjevce poslu&scaron;ne Bogu, u Hercegovini ionako izbacuju iz službe zbog neposluha glavarima svećeničkim ili glavaru... Fra Sičaja je itekako poslu&scaron;an pa on ne bi trebao snositi posljedice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Stoga, novu kolumnu Dalibora Milasa, autora knjige "Hijene ga nisu dirale" i biv&scaron;eg svećenika na kojeg su se različite hijene čak i iz njegove službe svojevremeno okomile, a neke ga ni sad ne pu&scaron;taju na miru, objavljujemo u cijelosti:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bosna i Hercegovina je jako praktična zemlja za sve vrste dogovora. Uzmite samo kao primjer kako se fino dogovore HDZ BiH i Župni ured Livno oko muljaže prilikom dodjele 100 000 KM od Vijeća ministara BiH. Mislim da bi se svi trebali ugledati na ovaj skoro pa perfektan način suradnje i dijaloga", smatra fra Dado Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov komentar na dru&scaron;tvenim mrežama prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uostalom, ovaj način suradnje je jako lijepo opisan u službenom priopćenju Župnog ureda Livno: "Ovo je dobar primjer da svatko u svom djelovanju može učiniti ne&scaron;to vi&scaron;e za zajedničko dobro i na korist svih nas. To je najbolji odgovor na krizu. Pozitivno htijenje i lijepa riječ dovoljni su da nas kao zajednicu učine hrabrima i snažnima kako bismo ostali časni i ponosni svjedoci svoga vremena."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratki disklejmer za sve one koji ne znaju o čemu se radi:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće ministara je pro&scaron;le godine izdvojilo 1 208 000 KM za projekte kulturnih institucija u BiH, a većina "hrvatskih" sredstava (jer, službeni se novac u BiH dijeli na "hrvatski", "bo&scaron;njački" i "srpski" dio, pri čemu najveći dio novca dobiju upravo oni koji su "najhrvatskiji", "najbo&scaron;njačkiji" i "najsrpskiji") oti&scaron;la je zna-se udrugama. Tako je ne previ&scaron;e aktivna livanjska udruga "Hrvatska žena" (na čelu udruge nalazi se inače HDZ-ova zastupnica u Skup&scaron;tini HB županije, inače nevjesta zamjenice Predsjednika HDZ-a) dobila 100 000 KM za ne-zna-se kakav projekt. Nakon &scaron;to je skandal isplivao na povr&scaron;inu, Župni ured Livno je rado iza&scaron;ao u susret i preuzeo donirani novac od "Hrvatske žene", kao da nije riječ o mućki i podvali, nego o nečemu &scaron;to je posve logično i opravdano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevezano za temu: gdje je nestao obraz?", pita se na kraju Milas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-dalibor_milas.jpgBITI SJEME! Kako sadnja krumpira može biti inspirativna!http://grude.com/clanak/?i=2534625346Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-sjeme3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proljeće je vrijeme sadnje. Ono što sada posadimo, donijeti će svoj rod na ljeto. Ako se sada ništa u zemlju ne stavi, ne može se ništa na ljeto ni očekivati!<p>Razmi&scaron;ljala sam o tome, dok sam se pogurenih leđa teturala između zemljanih brazda u koje sam sadila &scaron;krilje krumpira. I nehotice do&scaron;le su mi na pamet Isusove rečenice iz Evanđelja: <em>&bdquo;Ako zrno koje baci&scaron; u zemlju ne umre, ostaje samo. Ako umre, donosi obilat rod!&ldquo;</em> Da, koliko je važno da ove &scaron;krilje krumpira ili svako zrno koje se sada u proljeće sadi &bdquo;umre&ldquo;, jer inače ostadosmo gladni na ljeto. Ljepota i važnost sjemena je upravo u njegovoj moći umiranja i dono&scaron;enja ploda. Najcjenjenije sjeme je ono koje će u najvećem postotku umrijeti i biti plodonosno. O kako je važna ta smrt sebi. Kako je važna ta smrt sebičnosti. Kako je važno to darivanje sebe drugima. Darivanjem sebe, daruje&scaron; drugima život: hrani&scaron; ih! Na poseban je način to opipljivo u obiteljskim odnosima, u ovim poljoprivrednim i stočarskim radovima&hellip; Tu najkonkretnije vidi&scaron; kako tvoja žrtva rađa život oko tebe. I Gospa kao da nam ovih dana to veli: <em>&bdquo;Vi djeco moja, istinskom ljubavlju rasvijetlite tamu sebičnosti koja sve vi&scaron;e obavija moju djecu. Budite velikodu&scaron;ni. (&hellip;) Ljubiti znači davati se, podnositi, a nikada ne suditi.</em> (usp. poruka Mirjani 18. 03. 2017.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kao &scaron;to će ono &scaron;to sadi&scaron; sada, donijeti plodove u kojima će&scaron; moći uživati na ljeto, tako isto plodove svakodnevnog sada&scaron;njeg umiranja sebi, pokupit će&scaron; jednom u &bdquo;vječnom ljetu&ldquo; &ndash; u vječnosti. Sv. Franjo kaže kako ćemo jednom gore u nebu naći samo ono &scaron;to smo ovdje na zemlji dali. Ono &scaron;to smo žrtvovali, podijelili&hellip; to ostaje na kraju na&scaron;e bogatstvo u vječnosti. &Scaron;to god smo ovdje na zemlji sebi uzeli, sebično uživali, bit će s nama pokopano u zemlju i neće imati nikakvog ploda za vječnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su moćne ove misli. Svaki me puta ostave postiđenu i raskajanu. Kad samo sabere&scaron; rezultate onoga koliko si puta u toku dana doista iz ljubavi umro sebi i darovao se drugima, a koliko si puta ostao sebičan i samodostatan, neumitno je da odmah shvati&scaron; kako je potrebno otići NA ISPOVIJED!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>STVARNI RAD</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad na zemlji, sađenje krumpira, bilo je naporno, priznajem, ali i tako ispunjavajuće. Neko &bdquo;strano&ldquo; zadovoljstvo konkretnog, produktivnog rada, znoja i vlastitog truda, ispunjavao mi je srce. Razmi&scaron;ljala sam i koliko su bili blagoslovljeni na&scaron;i stari koji su znali samo za ovaj rad sa konkretnim Božjim stvorenjima: zemljom, stokom&hellip; Iako će oni reći da su to bila te&scaron;ka vremena, zapravo su bila blagoslovljena vremena, jer su uz rad imali i svojevrsnu &bdquo;radnu i okupacionu terapiju&ldquo;, rje&scaron;avali su se stresa i živjeli su u ritmu s vremenom i prirodom. Mi iz <strong>GENERACIJE X</strong> (1) ili jo&scaron; vi&scaron;e na&scaron;a djeca iz <strong>GENERACIJE MILLENNIALS</strong> (2) izgubili smo se u prazninama virtualnog rada. Rad ili igra na računalu nikada neće donijeti isti stupanj zadovoljstva ili samoostvarenja kao ovaj konkretni rad tvojih ruku i znoja tvoga tijela. I kako je tužno &scaron;to danas tako mnoga djeca nemaju, a u budućnosti jo&scaron; vi&scaron;e neće imati uopće pojma kako je to biti dio prirode, biti dio Božjeg stvarala&scaron;tva. Neće imati priliku vidjeti kako u stvarnosti samo smrt sjemena rađa plodom, pa će tako i sve manje u svom životu znati umiranjem sebičnosti, rađati ljubav.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DOK NIJE KASNO</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaje nam samo danas, samo ova Korizma da to jo&scaron; s na&scaron;om djecom dobro uvježbamo, dobro im pokažemo i u to ih uputimo, jer jednom sutra, slijedeće godine&hellip; bit će već kasno. Djeca će odrasti, doći će neke nove, zanimljivije tehnologije, a i sve vi&scaron;e zemlje ostat će pusto i neobrađeno jer neće vi&scaron;e biti na&scaron;ih starih da na njoj rade. Neke nove <strong>GENERACIJE Y ILI Z</strong> (3) za to vi&scaron;e neće imati ni volje, ni znanja, ni vremena, a ponajvi&scaron;e ni ekonomske isplativosti. Jer na kraju to je ono &scaron;to vrijedi zar ne? Profit ovdje na zemlji! Samo &bdquo;lude svijeta&ldquo; (1 Kor 1, 27) sabiru blago na nebu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>(1) <strong>GENERACIJA X</strong> (Generation X): je generacija rođenih između 1965. &ndash; 1980. Mnogi su započeli &scaron;kolovanje bez računala u &scaron;koli, a zatim su prisustvovali njihovom uvođenju u srednjoj &scaron;koli ili fakultetu. Mogu se definirati kao &bdquo;potro&scaron;ači&ldquo; i &bdquo;digitalni emigranti&ldquo;. Kasnija Generacija X naziva se i MTV generacija. Oni su doživjeli pojavu glazbenih videospotva, new wave i elektronske glazbe, glam rocka, heavy metala, punka, grungea i hip-hopa. To je Nirvana, U2, Madonna, poderane traperice, prve velike serija poput Prijatelja i Beverly Hillsa. Oni su PC generacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(2) <strong>GENERACIJA Y</strong> (GENERATION Y or MILLENNIALS). Za generaciju Y, ili skraćeno Gen Y, u anglosaksonskom svijetu se koriste i nazivi Millennials, Net Generation, Echo Boomers, iGeneration i Google generation, dok se kod nas koriste nazivi Internet generacija, net generacija, generacija Y i cyber generacija. Rođeni su uglavnom početkom 1980. &ndash;tih i do 2000. godine. Oni su ujedno i prva generacija &bdquo;digitalnih urođenika&ldquo; (digital natives). Oni su Yahoo, mobitel, Google, Facebook, iPhone generacija. Uz neograničen pristup informacijama, promatraju svijet uz dostupnost svih 24 sata kroz 7 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(3)<strong> GENERACIJA Z</strong> (Generation Z) je generacija rođena nakon 1995. godine. Njihova starost se sada proteže od pred&scaron;kolske dobi do tinejdžera. Nisu upoznali svijet bez računala i mobitela pa se zovu i tzv. &bdquo;digitalni integratori&ldquo;, budući da je tehnologija praktično neprimjetno integrirana u njihove živote. Njome se koriste od najmlađe dobi i ona je gotovo kao zrak koji di&scaron;u, prožima gotovo sva područjima njihovog načina života i odnosa. To je generacija koja će eksperimentirati s Google naočalama, nano-računalstvom, 3-D ispisom, samovozećim automobilom. Nazivaju se i "Technoholics", jer su u potpunosti ovisni o IT-ju (Informacijskoj tehnologiji).</p> <p><br /><br /><strong>PAULA TOMIĆ</strong>/Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-sjeme3.jpegBosna i Hercegovina na putu u EU treba mlade i obrazovane ljudehttp://grude.com/clanak/?i=2506725067Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-martinacorluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zadnjih nekoliko desetljeća svjedočimo rapidnim promjenama na globalnoj razini. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>PI&Scaron;E: Martina Ćorluka</strong></em> <br /><em><strong>Treci.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljedično tome i u procesu odgoja i obrazovanja na svim razinama, pa je tako Međunarodno povjerenstvo za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće izdalo publikaciju "Učenje - blago u nama" koje donosi uvid u stanje u kojem se nalazi obrazovanje na svjetskoj razini, ali također nudi i viziju obrazovanja za budućnost, koje bi se trebalo temeljiti na koncepciji "dru&scaron;tva koje uči", odnosno na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvo obrazovanje podrazumijeva afirmaciju kardinalnih vrlina koje bi svaki pojedinac, ali i dru&scaron;tvo trebalo njegovati i razvijati, a to su vrijednosti dru&scaron;tvene jednakosti, solidarnosti, tolerancije, otvorenosti za demokratsko sudjelovanje u odlučivanju, sloboda, ljudsko dostojanstvo i tome slično, a sve one potrebne su da bi jedno dru&scaron;tvo funkcioniralo na temeljima vladavine prava, ba&scaron; onako kako funkcionira i EU, čije se djelovanje temelji na ugovorima koje su demokratski podržale sve zemlje članice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povelja o temeljnim pravima EU-a obvezuje sve institucije EU i vlade država članica prilikom primjene zakonodavstva na po&scaron;tivanje tih prava, a Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su građani Europske unije imaju također obvezu po&scaron;tivati ta prava. Međutim, da bi bili jednaki i među pravima i obvezama kao i ostali Europljani svakako trebamo težiti i istim vrijednostima, a njih možemo dostići isključivo obrazovanjem kojim bismo stekli znanje koje bi moglo i trebalo biti konkurentno. Kvalitetno visoko obrazovanje presudno je za one koji se žele prilagoditi brzim promjenama i potrebama koje zahtijeva trži&scaron;te rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, visoko obrazovanje treba naglasak staviti na razvijanje specifičnih vje&scaron;tina i sposobnosti jer danas se gotovo svi dru&scaron;tveni izazovi, i to na svim razinama povezuju s trži&scaron;tem rada i zahtjevima koje ono nameće, a neki od njih su inovativne ideje i inovativni ciljevi koji trebaju biti realni i mjerljivi. Tako da konkurentno znanje podrazumijeva mi&scaron;ljene, a ne naučene činjenice. Kod studenata treba potaknuti razvoj kritičkog mi&scaron;ljenja. Cilj obrazovanja treba biti pojedinac koji misli, a ne pojedinac koji se oslanja na ono &scaron;to je naučio jer informacije i činjenice koje smo naučili prije samo 10 godina zastarjele su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Budin istaknuo je da inovativnost zauzima sredi&scaron;nje mjesto u europskim dokumentima razvoja do 2020., a dr. sc. Filetin nagla&scaron;ava da su ljudi glavni nositelji ideja i novih znanja strate&scaron;ka osnovica razvoja suvremenog dru&scaron;tva. Dakle, "intelektualni kapital" je ono &scaron;to razlikuje jedno od drugog dru&scaron;tva, a ujedno je i resurs koji je zapravo generator novih ideja i razvoja zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, Bosna i Hercegovina na putu u EU nedvojbeno treba mlade i obrazovane ljude. One koji žive i propagiraju unaprijed spomenute vrijednosti, koje oblikuju na&scaron;e pona&scaron;anje i odnos prema drugom i drugačijem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Treći.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-martinacorluka.jpgDEAN PELIĆ: Zaljubljujem se onda kada ne znaš što bi rekla ali me ipak ostaviš bez tekstahttp://grude.com/clanak/?i=2501325013Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-dean_pelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ona nikad nije izgledala lijepo. Izgledala je poput umjetnosti, a umjetnost ni ne treba biti lijepa - treba te natjerati da osjećaš."<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Dean Pelić</strong></em><br /><em><strong>U kolumni: NJEGOVA STRANA PRIČE</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Koga ti laže&scaron; Dean?! Zar stvarno misli&scaron; da će netko povjerovati da bi dečko poput tebe bio s curom koja nije prelijepa, koja nije mr&scaron;ava, koja nije bogata, koja nije poznata. Maže&scaron; oči glupačicama. &ndash; čitam jednu od poruka pristiglih u moj inbox. Nasmijem se. Opet. Naime, nije ovo prvi put da sam dobio takvo &scaron;to. Nije ni posljednji, vjerojatno. Nije ni bitno, uostalom. Ne poznaje&scaron; me. Sasvim dovoljan razlog da se ne moram pravdati. Tebi, nikad. Sebi, ponekad. Nasmijem se, jer dalje od istine nisi mogla biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno sam, jednoj od, kako je časopisi nazivaju, najljep&scaron;ih žena svijeta, rekao ne. Odlučio sam ne javljati joj se. Ne zvati je. Ne slu&scaron;ati ju. Prestati komunicirati. Dala si je odu&scaron;ka pa me izvrijeđala nekoliko puta, prije nego &scaron;to mi je poklopila slu&scaron;alicu. &Scaron;ta ti misli&scaron; tko si? Zna&scaron; li ti tko sam ja? Doviđenja, rekla je. Ja nisam odgovorio. Kada jednom odustanem, ne vraćam se. Ona je bila ta koja je nakon nekoliko dana opet rekla bok. Nisam odgovorio. &ndash; Ti nisi normalan. Zna&scaron; ti &scaron;ta bi neki dali da mogu biti s njom? &ndash; rekao mi je frend, aludirajući da sam puko. Glup si, Dean. Vjerojatno jesam. Poprilično sam siguran, da nekada jesam. Jo&scaron; sam vi&scaron;e siguran u to da me ne zanima. Ne zanima me &scaron;to bi taj netko kada bi mogao. Ne zanima me &scaron;to bi drugi. Ni tko taj netko je. Nikada me i nije zanimalo. Ne zanima me ni ako si najljep&scaron;a na svijetu. Najvi&scaron;e sam siguran, da nikada ni neće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom davno imao sam svoj tip cure: smeđa kosa do ramena, smeđe oči, visoka, vitka. Bang. Svi su znali: takve Dean voli. &ndash; Znala sam da će ti se ona svidjeti. Totalno je tvoj tip cure &ndash; rekla je Silvija kada sam je zamolio da me spoji s njenom frendicom. Svi su znali. Ja nisam proturječio. Istina, nije bilo te&scaron;ko pogoditi. Svi smo mi imali tip osobe koja nam se sviđa. I to je bilo u redu. No, gotovo uvijek taj smo tip određivali isključivo i jedino po izgledu. I to je bilo u redu. S obzirom na te godine. Past tense. Imali. Danas me takvi stvari nasmijavaju. Danas ne generaliziram vi&scaron;e. Danas vi&scaron;e nemam svoj tip. Barem ne onakav kakav sam imao nekada. Ne onakav baziran na povr&scaron;nosti. Vanj&scaron;tini. Isključivo na fizičkom izgledu. Isključivo na lijepom licu, dobrom tijelu i boji kose. Nekada bi me to privuklo. Samo i jedino to. Danas me to zainteresira. Navuče da to lijepo upoznam bolje. Jedino i samo to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A lijepo se uz mene vezalo stalno. Posao kojim se bavim uvijek je nekako smatran "lijepim", iako je upravo to lijepo uvijek bilo diskutabilno. Meni, barem. Okružen si lijepim curama gotovo svakodnevno. S brdo lijepih cura. I u početku ti je to zanimljivo. U početku ti laska. U početku si zadivljen. A onda ti to sve postane smije&scaron;no, jer počinje&scaron; razumjeti da je to sve samo prividno. Vanj&scaron;tina koja se glasom mijenja. Vanj&scaron;tina koja razgovorom dobiva neku drugu dimenziju. Vanj&scaron;tina koja i ostaje samo vanj&scaron;tina. Koja bi ti jo&scaron; uvijek bila zanimljiva da si ono &scaron;to nisi. Balavac koji pada na lijepe oči i slini za dobrim sisama. Balavac koji jo&scaron; uvijek nije shvatio da lijepo lice može&scaron; samo gledati. Balavac koji će tek shvatiti da je prerastao igre kojima se njegovi vr&scaron;njaci jo&scaron; uvijek igraju. I da to jo&scaron; uvijek traje. Kod nekih jo&scaron; i uvijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne čudi me da je zato te&scaron;ko shvatiti da ima i drugačijih. Da postoje oni koji ne vide prvo plave oči, plavu kosu, pune usne, velike sise, prćastu guzu i vitke noge. Da postoje oni koji to primijete, ali ne opterećuju se time, jer im to nije sve. Jer im to nije dovoljno. Jer znaju da ih to može jedino uzbuditi. Fizički. To je ionako najlak&scaron;e. To svaka može. Takve najlak&scaron;e impresioniraju. One lake. Mu&scaron;karce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne i mene. Ne vi&scaron;e. Ne danas. Ne već odavno, da budem iskren. Daj mi intelektualno. Daj mi karakterno. Daj mi originalno. Daj mi domi&scaron;ljato. Ja nisam lak. Ja neću lagano. Daj mi da se zaljubim u tebe. Ne u tvoje tijelo. Daj mi da se zaljubim u tvoj um. U tvoje želje i strahove. U ono &scaron;to najvi&scaron;e želi&scaron; i ono čega se najvi&scaron;e boji&scaron;. U tvoje snove i ciljeve. U ono o čemu sanja&scaron;, a boji&scaron; se da ne izgubi&scaron;. Daj da se svađamo, jer ne mislimo isto dok istim pravcem hodamo. Da se mrzimo, jer se toliko jebeno volimo i ne možemo jedno bez drugog stajati. Kamo li postojati. A ne da se mrzimo, jer volimo druge. Daj da ne mogu prestati misliti o tome o čemu ti razmi&scaron;lja&scaron;. Da me tvoje riječi proganjaju cijeli dan. Da jedva čekam noć da legnem kraj tebe. Ne zato da spavamo zajedno, nego samo da zaspim kraj tebe. Daj da nam bude komplicirano, iako želimo jednostavno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meni ni&scaron;ta ne znači tvoja dugačka kosa, nova kratka suknja ili skupe cipele. Meni ni&scaron;ta ne govore tvoji ludi izlasci, ni koga poznaje&scaron; te zna&scaron; li nekog tko zna nekog. Ne zanima me ni tko je tvoj otac i sjedi li na mjestu direktora, voze li ga drugi ili on vozi druge. Ne zanima me tvoja ljepota i svi ostali koji istu lajkaju dok te zovu "draga". Meni ni&scaron;ta ne predstavlja broj tvojih kartica i brojevi na istim. Brojevi koje pokazuje vaga, brojevi koje pokazuje metar. Ima&scaron; li vi&scaron;ka ili manjka. Kila. Novaca, također. Gledaju li te s visine ili ti se dive. 160 ili 180. Svejedno mi je. Može&scaron; biti svima najljep&scaron;a, meni će&scaron; uvijek biti ista. I takva će&scaron; ostati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjige koje čita&scaron; kada si već lagano pospana, pjesme koje slu&scaron;a&scaron; kada si tužna, filmovi koje gleda&scaron;, zbog kojih ti se svi smiju... One male, nebitne stvari koje radi&scaron; kada nitko ne gleda, a koje su jako bitne. Meni. Tvoje plave oči meni neće pomoći kada se ne osjećam dobro. Ne mogu mi skuhati čaj ni paziti na mene. S tvojim dobrim tijelom ne mogu razgovarati kada mi bude dosta svega, kada padnem i ne da mi se vi&scaron;e dalje. Ono mi ne može dati podr&scaron;ku. Ne onakvu kakva meni treba. Tvoje velike grudi neće me moći nasmijati kada me raspizde na poslu po sto i prvi put. Koga lažem, vjerojatno hoće. Ali, privremeno. A privremeno nije ne&scaron;to &scaron;to želim za sebe. Pa čak ni povremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaljubljujem se u pamet. U jebeni karakter. U drugačije razmi&scaron;ljanje toliko slično mojem. Zaljubljujem se onda kada ne zna&scaron; &scaron;to bi rekla ali me ipak ostavi&scaron; bez teksta. Zaljubljujem se onda kada nisi dobra u kuhanju, ali ipak izvuče&scaron; fenomenalnu večeru da poželim jo&scaron;. Zaljubljujem se u tvoju energiju, u ono &scaron;to osjetim u trenutku kada sjedimo i &scaron;utimo. Ne jer moramo, nego zato jer želimo. Zato jer nam je odlično. Čak i u ti&scaron;ini. Zaljubljujem se onoga trenutka kada bi najrađe sjela i plakala, ali ipak stisne&scaron; zube, jer zna&scaron; da od plakanja nema koristi. Onoga trenutka kada sve vodi k tome da ćemo se posvađati, ali ti nekako uspije&scaron; stati i razmisliti. Ne, kako će&scaron; to rije&scaron;iti u svoju korist. Nego kako ćemo mi to rije&scaron;iti. U na&scaron;u korist. Zaljubljujem se onoga trenutka kada mi prilaze lijepe cure. Brdo lijepih cura. A kada mene za to nije briga, jer znam da ja imam najljep&scaron;u. Meni. Ne, njima. Ne, nekom. Ne, na svijetu. Meni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, to sam samo ja. Ja i dalje lažem.Tebi. Barem ti tako misli&scaron;. Ali, to sam samo ja. A, ja nisam jedini. Jo&scaron; nas je takvih. Ipak, te&scaron;ko će&scaron; nas naći. Te&scaron;ko dolazimo do izražaja upravo zbog onih drugih. Onih u prvom redu. Onih zbog kojih misli&scaron; da nema drugačijih. Onih lakih. Radi kojih i ti postaje&scaron; laka. Onih koji te vide, a ne čuju. Onih koji te i ne slu&scaron;aju. Pa mora&scaron; biti vidljiva. Pa radi&scaron; sve kako bi bila vidljiva. Pa kupuje&scaron; sve kako bi postala uočljiva. A ne zna&scaron; da si sasvim dovoljna. Nekom negdje daleko iza prvog reda. Tamo u sjeni. Gdje ti nije ni palo na pamet pogledati. Prije nego li si zaključila da svi traže isto. Tamo nekome tko te želi upoznati, a ne samo gledati. Čuti, a ne samo vidjeti. Voljeti, a ne samo lajkati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meni.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dean Pelić</strong><br /><strong>deanpelic.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-dean_pelic.jpgTvrtko Dolić za 7Dnevno: Progon hercegovačkih franjevaca već četiri desetljeća je fašizamhttp://grude.com/clanak/?i=2465324653Grude.com - klik u svijetSat, 18 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolumnist poznatog tjednika 7Dnevno Tvrtko Dolić ovih dana napisao je kritički tekst na sve što se događa u Katoličkoj crkvi i na što se, prema njegovim riječima, zatvara oči kroz burna razdoblja.<p>&nbsp;</p> <p>U kolumni se Dolić osvrnuo i na žestoki rat protiv Katoličke crkve, i napose protiv Crkve u Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>7DNEVNO: Za&scaron;to je katolički papa napao katoličko Međugorje?</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: small;"><strong>Tvrtko Dolić</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VATIKAN - U svakom slučaju, dogodilo se da u Rimu imamo dvojicu papa: Talijan Jorge Mario Bergoglio i umirovljeni Nijemac Joseph Alois Ratzinger. Imamo i dva isusovačka generala superior: Arturo Sosa iz Venezuele i umirovljeni &Scaron;panjolac Adolfo Nicol&aacute;s Pach&oacute;n. Hitlerov papa &ldquo;dragovoljno&rdquo; se povukao u mirovinu, bez Njegove volje, pa je zasjeo Musollinijev papa, papa mussoliman. Ratzinger je 2008. blagoslovio dolazak Pach&oacute;na na čelo Družbe Isusove. I jo&scaron; je izjavio da isusovci trebaju ostati vjerni svojoj izvornoj karizmi, odnosno svojoj autonomiji unutar Katoličke crkve. Isusovačka kongregacija korektno je uzvratila deklaracijom &ldquo;S novim žarom i novom snagom Družba Isusova odaziva se na poziv Bendikta XVI&rdquo;, u kojoj su isusovci potvrdili svoju vjernost Katoličkoj crkvi. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to su kod nas franjevci katolička sirotinjska opcija, na svjetskoj su razini u tome smislu značajniji isusovci. Pro&scaron;le je godine Pach&oacute;n odstupio poput Ratzingera, a general superior postao je Arturo Sosa iz Venezuele, prvi Amerikanac na čelu Družbe Isusove. Sosa je djelovao na venezuelansku povijest, jer se 1992. izborio da vlast pusti na slobodu Hugu Chaveza. Uskoro se Sosa uvjerio da Bog stoluje u Washingtonu, kako se danas naziva Čistili&scaron;te. Godine 1978. Sosa je napisao: &ldquo;Odnos između kristjanske vjere i ideologija dopu&scaron;ta nam da prihvatimo marksističku idealizaciju vjere, odnosno postojanje kristjana koji se istovremeno predstavljaju kao marksisti.&rdquo; Od koga Hrvati mogu očekivati korektnost? Isusovci su stoljećima bespo&scaron;tedno blaćeni, da bi najnovija saznanja pokazala kako nisu spaljivali žene u Srednjem vijeku, nego su progonili samozvane istjerivače zla. Kozmos i kozmogonija Katoličke crkve prilično su složeni, zapetljani, pravi gordijski čvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a, Bergoglio je izjavio: &ldquo;Krize izazivaju strah, a mislim da je najočitiji primjer populizma Njemačka 1933. Ljudi u krizi traže identitet, pa se pojavio karizmatični vođa i obećao da će im vratiti njihov identitet.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to je papa Talijan potegao Hitlera, kada ima primjer svoga Mussolinija, koji je mar&scaron;irao petnaest godina prije Hitlera? Takav papa neće vratiti na&scaron;e okupirane župe u hijerarhiju Crkve u Hrvata, nego će jačati direktnu (talijansku) mrežu Vatikana. Istina, famozni isusovci oblikovali su modernu hrvatsku naciju. Prve gimnazije na hrvatskom jeziku podigli su isusovci. Prije vi&scaron;e stoljeća podržali su Hrvate da uz pomoć Hrvata zaustave prodor protestantizma prema Jadranu. Protestanti su ostali na hladnim morima. Hladni ljudi. Vrući rasisti. Nakon &scaron;to su Rim, Beč i Pe&scaron;ta zajednički podjarmili hrvatsku naciju, isusovci su krenuli drugim putem. Promi&scaron;ljali su da će jače osvije&scaron;tena hrvatska nacija biti veća smetnja i Turcima. Kada se 2013. prvi put na čelo Katoličke crkve probio isusovac, ispunio me veliki optimizam. Kao &scaron;to se veli, veličina nade je mjera razočaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada sam izabran za papu, proživio sam iskustvo dubokog spokoja&rdquo; &ndash; izjavio je Bergoglio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Postoji korupcija i u Vatikanu, ali sam spokojan.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, kada uzme u ruku Bibliju, njegov spokoj raste. Papa Franjo drži da gubitak spokoja ne pomaže patnji u smislu nekakve kr&scaron;ćanske žrtve. Bergoglio želi biti posve suveren Božji namjesnik na zemlji, jedini paraklit, koji direktno prenosi Božje poruke. Vi&scaron;e od toga, želi prenositi Božje poruke kao svoje želje i direktive samom Kreatoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada iskrsne neki problem, napi&scaron;em na papiru poruku svetom Josipu i stavim je pod ključ koji držim u svojoj sobi &ndash; kipić svetog Josipa koji spava na madracu od papirića. Zbog toga ja dobro spavam &ndash; to je Božji dar.&rdquo; I tako, spava spokojni Josip, spava spokojni Franjo, a u svijetu traje žestoki rat protiv Katoličke crkve, i napose protiv Crkve u Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #ff9900;"><strong>Dva suđenja blaženom Stepincu</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo bi dobro da je papa spokojan dulje od &scaron;est sati dnevno, jer onda ne bi stigao posijati toliki nered. Ovako katolički papa nađe vremena i za svoj osobni pohod protiv katoličke Crkve u Hrvata. Nema toga na ovome svijetu tko se nije digao protiv Hrvata. Hrvatima o glavi rade i Hrvati. Ako je nekoga dopu&scaron;teno zlostavljati, onda na njega idu svi. Vi&scaron;e puta. Dogodio se fenomen dva suđenja na&scaron;em blaženom Alojziju Stepincu, za isti izmi&scaron;ljeni zločin. Prvo suđenje nadbiskupu Stepincu proveo je komunistički režim, a novo suđenje blaženom Stepincu prividno dolazi od kr&scaron;ćanskog socijalizma, kako zovu teologiju oslobođenja. Papa Franjo zapravo aplicira teologiju porobljavanja, napose za franjevačke župe. U oba slučaja sudovi i komisije nisu bili tu da ustanove Stepinčevu krivnju za bilo &scaron;to, nego je Stepinac morao dokazati svoju nevinost. Danas je to za blaženog Stepinca teža zadaća nego u vrijeme Tita, jer je Stepinac pokojni jo&scaron; od 1960. Da ponižavanje Stepinca i Hrvata bude potpuno, Bergoglio je u novi prijeki sud za Stepinca &ldquo;ekumenski&rdquo; pridodao predstavnike Srpske pravoslavne crkve. One iste &ldquo;kr&scaron;ćanske&rdquo; konfesija koja se priključuje svakoj agresiji na hrvatske zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordijski čvor konstitutivnih naroda u BiH papa Bergoglio rje&scaron;ava dodavanjem novih vezica, sve na tragu Mussolinijeovog prodora u BiH. Bergoglio je pustio glas da podržava treći hrvatski entitet u BiH, da za svoje &ldquo;ekumenske&rdquo; planove pridobije Hercegovce, ali realno vuče poteze na &scaron;tetu svih Hrvata. Ukidanje Herceg-Bosne bilo je te&scaron;ka pogre&scaron;ka. Već četiri desetljeća Vatikan se ne zalaže za nacionalna, državotvorna i vjerska prava Hrvata u BiH, nego poku&scaron;ava potisnuti hercegovačke franjevce. Zar to nije bolesno? Fa&scaron;istički! Očekivali smo da će papa koji se nazvao Franjo otvoreno priznati povijesni dug Katoličke crkve prema ilegalnom franjevačkom pastoralnom djelovanju za turske dominacije. Očekivali smo njegovu zahvalu na&scaron;im fratrima mučenicima. Kasnije su partizani, četnici i orjuna&scaron;i likvidirali stotine franjevačkih svećenika. Ni&scaron;ta od toga nije omelo Vatikan u njegovom pohodu na franjevačke župe u Hercegovini. U Grudama je narod uzvratio i kamenjem otjerao popove. U nekim hercegovačkim naseljima vjernici su zazidali vrata bogomolja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #ff9900;"><strong>Roma contra Tramontuoso</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; na blagdan Gospe Lurdske, isusovac Bergoglio imenovao je var&scaron;avskog nadbiskupa Henryka Hosera za inkvizotora u Međugorju, gdje njegova zadaća nije otjerati vraga, nego Majku Božju, koja svojim dugim prebivanjem u Herceg-Bosni ru&scaron;i promet Lurda i drugih marijanskih sveti&scaron;ta. Možda je Gospa zatočena? Možda je ona zapravo jedna od mučenica iz Hude jame, koja se vratila u svoj zavičaj. Hoser pripada crkvenom redu palotinaca, sklonih misijama koje su zapravo zadaće vatikanske kurije. Mnoge svjetske metropole čekaju najmanju pukotinu u Gospinom kalendaru da proglase bogojavljenje, da pokrenu odgovarajući biznis, da sagrade kapele (financijskog) ozdravljenja i sve te hotele. Zapad se davno potrudio da gurne u drugi plan nekada&scaron;nje centralno marijansko sveti&scaron;te u na&scaron;oj Mariji Bistrici. Osobno sam imao priliku pogledati austrijsku snimku međugorskog ukazanja načinjenu ranih osamdesetih. Moj je dojam da je neka nadnaravna komunikacija zaista postojala. Te&scaron;ko je bilo namjestiti da djeca u istom djeliću sekunde podignu oči prema istoj prostornoj točki. I da onda naizmjenice, bez glasa, razgovoraju s nekom osobom &ndash; vidjeli ste pomicanje usana, izraz slu&scaron;anja sugovornika, i lice koje svojim osmijehom ili drugim izrazom prati razgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spokoj zaspalog paraklita remete vidioci iz Međugorja, koji dnevno komuniciraju s Majkom Božjom, a on papa mora se svaki put najaviti. I jo&scaron; uvijek nije primljen. Časopis La Civita Cattolica ovih dana objavljuje intervju s Bergogliom, koji ne sluti na dobro. &ldquo;Nije Gospa &scaron;efica po&scaron;tanskog ureda da svaki dan djeci &scaron;alje pismo&rdquo; &ndash; izjavio je Bergoglio, dodajući da nekakva pomodna &ldquo;Gospa superstar&rdquo; nije ona katolička. Ali, komunizam je formalno pao prije 26 godina. Tko je smetao Vatikanu da po&scaron;alje svoje inkvizitore u Međugorje jo&scaron; za Jugoslavije? I ne kao pohod na franjevačke župe! Bergoglio bi morao znati da je ljudska slabost prema životnoj komociji zahvatila i vidioce. Umjesto svakodnevnog hodanja na koljenima do Brda ukazanja, vidjelicama je zgodnije imati Gospu u vlastitom dnevnom boravku. A i Kraljici mira draže je da prestane taj ekstatični montanistički mazohizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="color: #ff9900;">Jesu li pedofili mučitelji ili mučenici?</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bergoglio iznosi procjenu da su od četiri zlostavljane osobe dvije budući zlostavljači. &ldquo;Sije se zlostavljanje u budućnost. Ako su svećenici ili redovnici uključeni u zlostavljanje, jasno je da vrag poni&scaron;tava Isusovo djelo. Ali budimo jasni: to je bolest.&rdquo; &Scaron;to Isus ima s tim? Bergoglio prezentira pedofile kao žrtve. Zar pedofilija nije zločin? Umjesto da žali žrtve i njihove obitelji, umjesto da za predatore traži o&scaron;tre sankcije unutar same Katoličke crkve, papa traži na&scaron;u sućut za najgore nasilnike. A pedofil je veće zlo nego &scaron;to se čini, jer evoluira u predatora na svim razinama. I obrnuto, svaki predator postaje pedofil. Među nižim i mlađim svećenstvom nema pedofilije &ndash; to je je &ldquo;bolest&rdquo; najvi&scaron;eg klera. Pedofil se brzo uspinje u svakoj hijerarhiji. Slično je u komplementarnom dru&scaron;tvu. Pedofile trebamo tražiti u Saboru, u vladi i ministarstvima, na sveučili&scaron;nim katedrama, u &ldquo;na&scaron;oj&rdquo; diplomaciji, u foteljama javnih poduzeća i gradskih uprava, na čelu političkih stranaka i različitih &ldquo;civilnih&rdquo; udruga. Bergoglio ipak napominje da Crkva treba biti oprezna kada prihvaća kandidate za redovnike. Ovdje ću dodati da bi u skladu s tezom 4/2 bilo pametno da Crkva u svoje redove ne prima osobe koje su u svome djetinjstvu zlostavljane. Tu dolazimo do problema ispovijedne tajne. Kako među mladićima prepoznati one koje ne privlači kristjanska misija nego celibat, to prokletstvo Katoličke crkve?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to Bergoglio zamućuje ono &scaron;to je razvidno? Naime, za nikoga ne možemo tvrditi da će u svojim poznim godinama postati pedofil. Bergoglio je izjavio kako u Vatikanu postoji &ldquo;gay lobby&rdquo;, a onda to relativizirao: &ldquo;Ako je neka osoba gay i traži Gospodina i ima dobru volju, tko sam ja da je sudim?&rdquo; Kardinal Raymond Burke dodao je svoju granicu: &ldquo;Suosjećati s homoseksualcima znači željeti da znaju istinu i da grje&scaron;ne čine izbjegavaju&rdquo;. Pometnju siju skretničari, koji se nesmetano lobistički udružuju, dok se aktivizam ili bilo kakvo udruživanje na hetero osnovi gleda kao diskriminacija. Živimo u dru&scaron;tvu obrnute diskriminacije. Koja je jezovito skupa i vodi u demografsku i civilizacijsku katastrofu. Neodgovorno je rađati i podizati djecu koju će nesmetano vrebati pedofili, homoseksualci, heteroseksualci, proroci ni&scaron;tavila, i kriminalci svih vrsta. Proizvedena je nedopustiva pometnja, civilizacijski kaos. Nekada su se homoseksualci skrivali, a danas se heteroseksualci predstavljaju kao homoseksualci da tako sačuvaju posao. Danas je hetero populacija postala manjina, ali ne uživa prednosti obrnute diskriminacije. Papa Franjo je spokojan jer je davno shvatio da se u Crkvu prirodno prelijevaju sve negativne dru&scaron;tvene pojave, da je to neizbježno, i da to vi&scaron;e ne može promijeniti niti Kreator.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgTvrtko Milović za Dnevnik.ba: Prijedlog Biskupske konferencije je tako loš za Hrvate da nije čudo što ga podržava SDAhttp://grude.com/clanak/?i=2459424594Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-genjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon vječnog Martina Raguža, bosanskohercegovački političar s najdužim stažom u aktivnoj politici Halid Genjac odlučio je prvi put u svojoj tridesetogodišnjoj političkoj karijeri učiniti konkretan politički potez: <p>&nbsp;</p> <p>Poslao je pismo Europskom parlamentu! Iako se ne čini kao mnogo u trideset godina, za vječnog podizača ruku ovo je značajan iskorak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: <em>Tvrtko Milović</em>, <a href="http://www.dnevnik.ba" target="_blank">Dnevnik.ba</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao ni kolega Martin Raguž, ni Halid Genjac se u karijeri nije isticao s velikim izjavama i potezima. Obično je pratio &scaron;to stranka traži i ponavljao fraze u skladu s politikom. Ipak, pismom Parlamentu EU, Genjac je izbjegao Ragužovu sudbinu da karijeru zavr&scaron;i a da ni&scaron;ta bitno ne kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;i i nadaj se najboljem</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Genjac je u pismu Europskom parlamentu učinio jedino &scaron;to bo&scaron;njački političari u ovom trenutku mogu &ndash; pisati i žaliti se na nepravdu. Bo&scaron;njačka politika, kako sam i ranije pisao, potpuno je nemoćna, i bez europskih (i drugih) saveznika. Ne postoji ozbiljan europski političar koji bi primio nekog bo&scaron;njačkog zastupnika i saslu&scaron;ao koji je stav Bo&scaron;njaka oko pripremljene rezolucije o Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su se Bo&scaron;njaci na&scaron;li u situaciji u kojoj su BH Hrvati proveli dvadeset godina &ndash; da pi&scaron;u pisma i nadaju se najboljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo kao pismo, govoreći iz iskustva Hrvata u BiH, neće dati nikakve rezultate. Vjerojatno ga neće pročitati nitko dalje od tajnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, ono &scaron;to je Halid Genjac napisao, a kasnije potvrdio za jednu bo&scaron;njačku televiziju, jeste pozivanje na &bdquo;katoličku Crkvu u BiH&ldquo;. U TV intervjuu oti&scaron;ao je i korak dalje: Izjavio je da on i SDA podržavaju prijedlog Biskupske konferencije (očigledno BK smatra katoličkom Crkvom) i njihov prijedlog (pre)ustroja BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeftina finta</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivanjem na katoličku Crkvu, Genjac poku&scaron;ava jeftino prodati fintu kako on eto, ne izlazi s prijedlogom bo&scaron;njačko-muslimanske zajednice, nego protiv hrvatskih prijedloga upotrebljava &ndash; katoličke. Kako tolerantno i multietnično od njega.<br />No, svojim blagim riječima i nevinim licem pravednika neće nikoga prevariti. Pozivanje na katoličku crkvu vi&scaron;estruko je proma&scaron;eno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo, katolička Crkva u BiH nema ni približan utjecaj na hrvatsku politiku u BiH kao &scaron;to to ima Islamska zajednica na bo&scaron;njačku. To &scaron;to katolička Crkva, u ovom slučaju Biskupska konferencija, ne&scaron;to predlaže, za hrvatske stranke, posebice HDZ BiH, ne znači ama ba&scaron; ni&scaron;ta. To je lako dokazati: BK je s prijedlogom iza&scaron;ao 2005. Do danas je HDZ BiH i HNS imao nekoliko ozbiljnih dokumenata koji se tiču ustroja BiH i nijedan od tih dokumenata uopće ne spominje prijedlog BK. Koliko je ozbiljan prijedlog BK, pokazuje i činjenica da ga ne zastupa ni jedna politička stranka Hrvata u BiH! Čak ni one koje nemaju ni jednog vijećnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da zaključimo &ndash; prijedlog Biskupske konferencije za Hrvate je toliko lo&scaron;, da je prihvatljiv jedino za SDA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I odatle Genjčevo pozivanje na prijedlog BK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analiza prijedloga Biskupske konferencije</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je sam prijedlog BK do sada nekoliko puta analiziran, za ovu potrebu možemo se malo osvrnuti na njegove osnovne nedostatke:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Prijedlog podrazumijeva regije koje bi bile određene svim parametrima osim etničkih. U situaciji u kojoj je Hrvata u BiH 15%, to znači da Hrvati ni u jednoj regiji ne bi imali većinu. S druge strane, Bo&scaron;njaci bi bili apsolutna većina u tri od pet regija, a Srbi relativna većina u jednoj, te značajan udio u jo&scaron; dvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; BK predlaže da regije budu multietnične. Ovo je besmislen zahtjev jer je samo jedna mikroregija u ovom trenutku multietnična &ndash; Sredni&scaron;ja Bosna. Ostale regije mogu postati multietnične tek grubim ignoriranjem etničkog kriterija, &scaron;to je također etnički kriterij sam po sebi. Ukratko &ndash; administrativno mije&scaron;anje monoetničnih regija u multietničku regiju itekako je uzimanje etničkih kriterija u obzir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; BK predlaže da svaki narod u svakoj regiji ima najmanje 30% vlasti odnosno zastupljenosti. Kako bi ovo Hrvati u praksi ostvarili u banjalučkoj ili sarajevskoj regiji? Hrvata u banjalučkoj regiji, kako god je nacrtamo, neće biti vi&scaron;e od 1%. U sarajevskoj, čak i ako bi dijelovi sredi&scaron;nje Bosne bili u njoj, Hrvati ne mogu imati vi&scaron;e od 5%. U praksi bi opet Hrvate iz ovih regija birali drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toliko o politolo&scaron;kim sposobnostima Biskupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, biskupska konferencija nema nikakav politički legitimitet, pa je slobodna lupati &scaron;to god želi. Ali, bilo bi moralno (to je ono na &scaron;to se ljudi iz Crkve stalno pozivaju) da 12 godina nakon &scaron;to su vidjeli da od prijedloga nema ni&scaron;ta, naprave drugi. Bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nemogući zahtjevi s konkretnim ciljem</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je glavni problem prijedloga BK jeste činjenica da je on nemoguć teorijski i praktično. Protiv njega je cjelokupan hrvatski i srpski narod. I upravo zato &scaron;to je nemoguć, podržava ga SDA. Jer zastupanjem nemogućih zahtjeva zadržava se postojeće stanje, koje opet, gle čuda, ide na ruku Bo&scaron;njacima u njihovoj dominaciji nad 51 posto BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>E da bi se zadržalo postojeće stanje, Genjac je pisao EU parlamentu. U kasnijem medijskom nastupu, naveo je tri sporne točke u nadolazećoj rezoluciji:</p> <p>1. Hrvatski parlamentarci se stavljaju u funkciju jednostrane i jedne politike u BiH.<br />2. EU nema nadležnost kada je u pitanju unutarnja struktura države BiH.<br />3. Europski parlamentarci imaju u vidu EU načela federalizma, a HDZ predlaže etničku federalizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kratko ćemo o svakom Genjčevom problemu:</strong></em></p> <p>Prvo, hrvatski parlamentarci se i trebaju baviti (samo) hrvatskim problemima. Ako se bo&scaron;njački političari bave samo bo&scaron;njačkim problemima, onda je logično da se hrvatski bave hrvatskim. Na osnovu čega Genjac i bilo tko smatra da bi se Hrvati trebali baviti &bdquo;svačijim&ldquo; problemima!? Pro&scaron;lo je vrijeme Stjepana Mesića. To je potrebno shvatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo, EU zaista nema nadležnost nad unutarnjom strukturom BiH. Zbog toga rezolucija neće biti izvr&scaron;na, odnosno, neće imati nikakve pravne posljedice. Ali, Genjac svjesno zaboravlja da je BiH predala zahtjev za članstvom u tu istu EU. A svako članstvo ima svoje uvjete. Jedan od uvjeta, na užas Halida Genjca, bit će upravo usvajanje načela federalizma, koliko god mu se gadili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treće, famozna načela federalizma. Ono &scaron;to Genjac, SDA i ukupna bo&scaron;njačka politika uporno izjednačava jesu termini federalizacija i načela federalizma. To dvoje nije isto. Federacija uopće ne mora uvažavati načela federalizma, jednako kao &scaron;to se načela federalizma mogu po&scaron;tivati i u nefederalnim državama. Tu i jeste problem s BiH i FBIH. BiH je de facto konfederalna država, a FBiH je njena federalizirana konfederalna komponenta. Ipak, u FBiH ne važe načela federalizma jer Bo&scaron;njaci ne prihvaćaju zagarantirano pravo da Hrvati (kao federalna komponenta FBiH) biraju svoje predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Socioekonomskim reformama protiv Bosne i Hercegovine</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu dolazimo do posljednjeg dijela Genjčevog medijskog istupa. On naime izjavljuje da &bdquo;HDZ ide predaleko jer želi odrediti tko može birati hrvatskog a tko bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nečuveno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vražji Hrvati bi da biraju svoje predstavnike!? Kako se samo usuđuju to tražiti prije provođenja &bdquo;socioekonomskih reformi&ldquo;!??</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njaci možda mogu čekati da se popravi &bdquo;ekonomsko stanje građana pa da onda razgovaramo o težim političkim pitanjima&ldquo;, ali Hrvati ne mogu. Stoga, traženje načela federalizma ide dalje. Do tad, od socioekoenomskih reformi nema ni&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Tvrtko Milović/Dnevnik.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-genjac.jpgPaula Tomić - VELJAČA – mjesec Životahttp://grude.com/clanak/?i=2451924519Grude.com - klik u svijetTue, 07 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-07-brothers--520x245.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako vrijeme leti. Najbolje se to vidi od nedjelje do nedjelje. Tako brzo dođe i prođe. Evo nas već u veljači. Ove mi se godine VELJAČA otkriva u znaku ŽIVOTA. <p>Možda zato &scaron;to je ovo Marijanska godina, posvećena 100. obljetnici Gospinih ukazanja u Fatimi, pa nam zato Marija Bogorodica, nositeljica Božanskog života, Prvi tabernakul, &scaron;alje obilne milosti kako bi upoznali i spoznali tajnu Boga koji je Život i na&scaron;eg poslanja da taj život promičemo i &scaron;titimo na svim razinama. (usp.<strong> &bdquo;Ja sam prvi i posljednji i Živi! Mrtav bijah, a evo živim u vijeke vjekova te imam ključe Smrti i Podzemlja.&ldquo;</strong> (usp. Otk 1, 18).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Interesantno je kako veljača i liturgijski započinje blagdanima koji promiču život. Započinje sa <strong>2. 02.</strong> blagdanom Svijećnice &ndash; Danom života i Danom posvećenog života. Zatim slijedi Tjedan braka kao dio međunarodne incijative Marriage Week International koja se svake godine odvija u vi&scaron;e od 26 zemalja Svijeta kako bi se od <strong>7. &ndash; 14. 02.</strong> održao niz događaja kojima bi se proslavio brak i osnažili parovi u svojem međusobnom savezu i predanosti. Zatim <strong>11. 02</strong> obilježavamo Gospu Lourdsku i Svjetski dan bolesnika. Nekako se po ovom blagdanu opet otkriva život i njegova punina i u bolesti i patnji ako su no&scaron;ene s vjerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AKTUALNI PRIMJERI</strong><br />Borba za život, posebno pitanje prava na život začete, odnosno nerođene djece uvijek izazove pravu lavinu reakcija, razotkrije &bdquo;namisli mnogih srdaca&ldquo; i njihove spremnosti da dosljedno i do kraja ispovijedaju vjeru kojom se definiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najzornije je to bilo vidjeti ovih dana, točnije prvih 7 dana nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost predsjednika Amerike. Ne ulazim u njegovu kompletnu politiku, njegove osobne izbore (nisam neki političar), ali mediji su vrlo malo ili zbilja negativno izvje&scaron;tavali o njegovim prvim i to prolife odlukama. Naime, on je odmah nakon inauguracije sa naslovne web stranice Bijele kuće dao maknuti sve LGTB linkove. Kandidirao je veliki broj ljudi u svoj predsjednički kabinet koji su prolife orijentacije ili pobornici tradicionalnog braka. Odmah je potpisao tzv. &bdquo;Mexico City Policy&ldquo; zakon koji obavezuje sve nevladine udruge koje primaju državni novac da odbace promoviranje ili izvođenje abortusa u inozemstvu. Među tim organizacijama je i Međunarodni savez Planned Parenthooda (jedna od najvećih svjetskih organizacija koja osigurava abortus) koja će ovim potezom izgubiti oko 20 posto svojih sredstava. Predsjednik Trump je također najavio i potpisivanje novih zakona koji zabranjuju abortus nakon 20. tjedna trudnoće, ukidanje financiranja federalnim novcem organizacije Planned Parenthood koja stoji iza mreže klinika za abortus kao i trgovine fetalnim organima u SAD-u, i preusmjeravanje tih novaca na ginekolo&scaron;ke klinike koje ne rade abortuse, potpunu zabranu financiranja abortusa novcima poreznih obveznika, te imenovanje prolife sudaca u Vrhovni sud.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li se vama ove informacije čine tužne ili sretne? Normalne ili nenormalne? Ukoliko imate i malo zdravog razuma, imalo Božjeg svijetla, normalne ljudske logike, osjećaja za naravno, istinito i ljudsko, mislim da se morate obradovati. I mislim da bi ove vijesti na TV ekranima trebale zvučati pozitivno. Kao neko svijetlo koje konačno razotkriva i započinje borbu protiv tame. Međutim, &scaron;to mi vidimo i čujemo iz na&scaron;ih medija??? Opće žalopojke, opće osuđivanje, etiketiranje, čak dotle da se sam predsjednik Trump progla&scaron;ava Hitlerom!!!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>IZBOR ZA SMRT</strong><br />Himna koja se neprestano čuje u izjavama liberala i ljevičara u obrani njihovih nastranih stavova jest &bdquo;pravo na izbor&ldquo;! I to &bdquo;pravo&ldquo; postaje nedodirljivo kad se donose zakoni koji su protiv &bdquo;zdrave logike&ldquo; i prava na život nerođenog djeteta poput legalizacije prostitucije djeci mlađoj od 18 godina u Kaliforniji ili pretpostavkama vlada u Danskoj, Islandu i Nizozomskoj da je citiram: &bdquo;sindrom Down &ldquo;ozbiljna&rdquo; fetalna abnormalnost koja uzrokuje patnju obiteljima osoba sa sindromom Down&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je na Islandu već nekoliko godina sto posto (100%) djece s Downovim sindromom dijagnozom pobačeno. U Danskoj je taj broj 98 posto. Nizozemska ministrica zdravstva gospođa Schippers u vezi toga kaže: &lsquo;<strong>Ako sloboda izbora rezultira situacijom da se gotovo ne rađaju djeca s Down sindromom, dru&scaron;tvo to treba prihvatiti</strong>.&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnovija vijest takve vrste je da su britanski liječnici dobili naputak da ne koriste riječ &bdquo;majka&ldquo; pri oslovljavanju trudnica da tako ne bi povrijedili transrodne osobe. Nove smjernice izdane su od strane sindikata liječnika British Medical Association koja broji čak 160 000 britanskih liječnika. Tako će se od sada buduće majke koje nose svoje dijete pod srcem oslovljavati hladnim izrazom &bdquo;trudna osoba&ldquo; umjesto majka. Jedan od najvažnijih razloga koji se navodi kao obja&scaron;njenje za to je &bdquo;slavljenje različitosti&ldquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz dana u dan dakle vidimo kako se namjerno propagiraju sve LGTB udruge, sklonosti i nastranosti, kako se forsiraju transrodna djeca, a oni filmovi koji o svemu bolesnom kao o normalnom govore, obično odnose nagrade na filmskim festivalima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FILM JO&Scaron;KA MARU&Scaron;IĆA &bdquo;Za&scaron;to su do&scaron;li vlakom?&ldquo;</strong><br />Upravo je ovo iskustvo zadržavanja u &bdquo;bunkeru&ldquo;, osuđivanja i neuvr&scaron;tavanja na filmske festivale imao najnoviji (napravljen jo&scaron; 2015. godine) animirani film na&scaron;eg poznatog karikaturista i autora animiranih filmova Jo&scaron;ka Maru&scaron;ića &bdquo;Za&scaron;to su do&scaron;li vlakom? U ovom crtiću autor na umjetnički i etički način (ne vjerski) progovara o temi abortusa. O tome kaže: &bdquo;Ovim filmom htio sam napraviti ono &scaron;to činim i svojim političkim karikaturama &ndash; obratiti se svojim neistomi&scaron;ljenicima. Obratiti se ljudima koji su inteligentni i logični, potaknuti ih neka zbroje dva i dva, pa da pomalo uklone svoje zablude.&ldquo; Ključni poticaj, kaže autor, je bio kad je pročitao informaciju da se u Hrvatskoj 2014. godine prvi put rodilo ispod 40 000 djece, a da se istovremeno napravilo tri puta vi&scaron;e (legalnih) abortusa. I film u biti prikazuje fiktivnu situaciju u kojoj sva abortirana djeca, jedne nedjelje, nenadano dolaze na ručak, igru i druženje sa svojim obiteljima. Oni zapravo popunjavaju isprazne živote svojih nesuđenih roditelja, sebične igre svojih nesuđenih braće i sestara, popunjavaju prazne ulice, dječja igrali&scaron;ta, &scaron;kolske klupe&hellip; popunjavaju i javne prostore jer koliko se abortiranih genijalaca i talentirane djece krije među tim &bdquo;ružnjikavim&ldquo; iskidanim tijelima abortirane djece. Ne tražeći ni&scaron;ta, opet nenadano odlaze, ostavljajući ovaj svijet u svojim prazninama, samoćama i otuđenostima na koje se &bdquo;osudio&ldquo; abortirajući sve oni koji su mogli ispuniti na&scaron;e živote, na&scaron;e obitelji, ulice i zemlje.</p> <p>Film se od prije nekoliko dana može pogledati na internetu, na web stranici BITNO.NET; a tamo se može pročitati i vrlo poučan razgovor sa samim autorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ODLUKA ZA ŽIVOT</strong><br />I dok svijet nastavlja svoju bespo&scaron;tednu bitku stvaranja kulture smrti (primjer najnovijeg kontroverznog Berlinskog sajma koji će se održati 18. i 19. veljače, na kojem će parovi koji ne mogu začeti, kao i istospolni parovi, moći dobiti informacije od različitih svjetskih klinika za oplodnju o doniranju jaja&scaron;ca i surogat majčinstvu.), na nama vjernicima je da ustrajemo s Blaženom Djevicom Marijom Bogorodicom u borbi za kulturu života. Gospa tu borbu za život u najnovijoj poruci Mirjani naziva ŽIVO EVANĐELJE. Živo Evanđelje su po Gospi osobe koje žive u nastojanju da svaki dan svog života prikažu njenom Sinu. Oni koji poku&scaron;avaju svakodnevno živjeti s Isusom. Oni koje se mole i žrtvuju. Gospa nam kaže da je taj život &bdquo;živog evanđelja&ldquo; jedina nada i jedini put ka vječnom Životu. Zato &bdquo;ojačajte koljena klecava&ldquo;, i u ovom mjesecu veljači, mjesecu života, SRCEM MOLITE i DJELIMA POKAZIJTE LJUBAV NJEZINOG SINA! (usp. poruka 2. veljače 2017.) Gospa je s nama i kaže da ima nade!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-07-brothers--520x245.jpgČitatelj ABCportala: Umjesto u radare trebalo je ulagati u ceste: Namjerno su napravljene neadekvatno...http://grude.com/clanak/?i=2447324473Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-nesreca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na redakcijski mail ABCportala stigao je jedan zanimljiv osvrt jednog Širokobriježanina u vezi kvalitete cesta ali i postavljanju desetaka radara na području Zapadnohercegovačke županije.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon svake, pa i najmanje ki&scaron;e svjedoci smo potpunog prometnog kolapsa i brojnih prometnih nesreća. Dana&scaron;nja prometna nesreća na Međinama je nažalost samo jedan od sve če&scaron;ćih prizora. Većina nas ima i vlastito iskustvo o&scaron;tećenja auta ili zdravlja. Županijska policija je odlučila potro&scaron;iti velika sredstva za radare i nadzorne kamare a vozači koji plaćaju &scaron;tetu na vozilima od sada će če&scaron;će plaćati i kazne. To je jo&scaron; jedan udar na vozače kojima nije omogućen ni osnovni nivo sigurnosti na cestama. Radari neće smanjiti broj prometnih nesreća jer uzroci nesreća su prije svega lo&scaron;a kvaliteta cesta i lo&scaron;a ostala prometna infrastruktura. Mislim da ne postoji nitko tko nije primijetio da su na&scaron;e lokalne ceste i gotovo sve magistralne, od različitog materijala nego npr ceste u Europi, Hrvatskoj pa čak i neke na&scaron;e ceste kao npr. cesta Mostar - Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O čemu se zapravo radi? Na&scaron;e ceste su napravljene od na&scaron;eg kamena, kalcijevog karbonata. Kalcijev karbonat jo&scaron; se naziva i krečnjak ili vapnenac i na Moshovoj ljestvici tvrdoće je za čak oko dva stupnja mek&scaron;i od granitnih minerala od kojih se prave ceste svagdje osim u nas. Uz to &scaron;t je mek, kalcijev karbonat je topiv u ki&scaron;nici, tako da možemo nakon prve ki&scaron;e primijetiti kako je cesta posebno skliska. Nije čudo da na tako glatkoj i klizavoj cesti gume slabo prijanu i lako proklizavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je najuočljivije na na&scaron;e dvije najprometnije strane u gradu; Kruninoj i Puringajskoj. Odatle i anegdota (istinita!) da vozači kad pođu uz ove uzbrdice po ki&scaron;nom vremenu mole Boga da vozilo ispred njih ne stane do vrha. Bilo kako bilo, kalcijev pijesak nam je najdostupniji i najjeftiniji pijesak pa je zbog toga jedini pijesak od kojeg se u nas prave ceste. Čak ni za dvije navedene strane se nije moglo naći normalnog pijeska za par stotina metara asfalta. Mene kao prosječnog korisnika cesta u na&scaron;oj županiji zanima ne bi li se sigurnost prometa vi&scaron;e povećala da je postavljeno nekoliko radara manje a da su ta sredstva uložena u granitni pijesak kao materijal za izgradnju normalnih cesta na kojima nećemo riskirati glavu svaki put kad padne ki&scaron;a. Ovo pitanje adresiram na institucije koje su nadležne izgradnji i održavanju prometne infrastrukture i sigurnosti u prometu. Tko će vozačima nadoknaditi &scaron;tetu koja je uzrokovana zbog namjerno neadekvatno napravljenih cesta?</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.abcportal.info" target="_blank"><em><strong>Abcportal.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-nesreca.jpgBiH: Država u kojoj će vas prije uhititi zbog duhana nego zbog drogehttp://grude.com/clanak/?i=2439524395Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-duhan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uhićenja SIPA-e uglavnom su spektakularna, puna filmskog scenarija u sebi. Specijalci izgledaju moćno dok rade svoj posao, dobro uvježbano i profesionalno, i tu se uistinu nema što reći.<p><br /><br /><br />Ali, sve je vi&scaron;e stav javnosti da su to prvenstveno predstave za javnost. Nagla&scaron;avati spektakl prilikom uhićenja ljudi koji proizvode i prodaju duhan je u najmanju ruku jako smije&scaron;no, a to se sve če&scaron;će događa.</p> <p><br /><br />Duhan je othranio Hercegovinu u najtežim vremenima i onda su odjednom nalogodavci uhićenja jer sve počinje od glave, ili njihovi prethodnici na čelu države, krenuli uni&scaron;tavati duhanske stanice. Umjesto sigurne prodaje, ljudi su morali prodavati na crno da bi preživjeli.</p> <p><br /><br />Uvođenjem akciza na cigarete u BiH počeli su že&scaron;ći udari na duhansku industriju. Kao žandari u najgorim danima, počelo se proganjati one koji proizvode duhan. Ne treba tu kriviti SIPA-u i policiju jer oni samo izvr&scaron;avaju ono &scaron;to im se naredi. Država, naravno, živi od cigareta, a kako su uspjeli upropastiti sve duhanske stanice, onda se moralo udariti na konkurenciju, one koji sade i prodaju duhan, a kojima nisu nametnute akcize. Ljudima se nije ni ponudila alternativa. Umjesto da se tvornicama duhana naredilo da otkupljuju duhan od bh. proizvođača, dala im se prilika da otkupljuju kako hoće i &scaron;to hoće. Uglavnom, provjereno je da od tvornica duhana u BiH domaći proizvođači ne mogu živjeti. Proizvođače duhana država je ostavila prepu&scaron;tene same sebi.</p> <p><br /><br />A dok se ubire novac od akciza državi je dobro.</p> <p><br />Ovih dana, građani se pitaju za&scaron;to se hapsi proizvođače duhana dok dileri slobodno &scaron;etaju ulicama. Čak su i ugledni građani, naslikavaju se po dru&scaron;tvenim mrežama, svjesni da im zakon ni&scaron;ta ne može. Razlog je vjerojatno &scaron;to država od tog nema koristi. Vjerojatno, da se marihuana legalizira i da se uvedu akcize na marihuanu sigurno bi se hapsilo i one koji konkuriraju državi. Ovako, nema potrebe za tim, jo&scaron; ako netko od dilera podmaže nekog u sustavu, onda je puna &scaron;aka brade.</p> <p><br /><br />Blago državi kojoj su duvandžije najveći problem...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-duhan.jpgPAULA TOMIĆ - Uz svaki 13. u mjesecu - MILOSNI DANhttp://grude.com/clanak/?i=2419924199Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-crkva_i_kip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nalazimo se u godini u kojoj se obilježava Stota obljetnica Gospinih ukazanja u Fatimi. Stoga cijelu ovu godinu možemo smatrati posebno MILOSNOM GODINOM jer će se Presvetoj Djevici – Gospi od Krunice na poseban način klanjati i štovati je sav vjernički i Nebeski puk.<p>Prema kr&scaron;ćanskom učenju BOŽJA MILOST odnosi se na vrhovnu naklonost Boga čovječanstvu, posebno u pogledu spasenja nezavisno od činjenja dobrih djela, stjecanja zasluga ili dokazane dobrote. Svojom žrtvom na križu, Isus je otplatio na&scaron; dug i otvorio mogućnost da put spasenja ipak postane dostupan ljudima. MILOST je dakle besplatan Božji dar koji nam pruža bez razmatranja na&scaron;ih zasluga. Svaki dan iznova Bog na nas izlijeva svoju MILOST. Ukoliko hodamo u vjeri povezani sa katoličkom Crkvom: proslavljenom (Svecima), vojujućom(svim pravednicima na zemlji) i trpećom (du&scaron;ama u čistili&scaron;tu), možemo iskusiti kako svaki dan, bilo po zagovoru pripadajućeg sveca, bilo po liturgijskom vremenu u kojem se nalazi, bilo po tome da li je svagdan ili nedjelja, donosi neku novu, posebnu, za taj dan pohranjenu MILOST.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa se u Fatimi ukazala 6 puta i to uvijek u određeni dan: 13. dan u mjesecu. Stoga je taj 13. dan u mjesecu ostao kao DAN NA POSEBAN NAČIN POSVEĆEN MARIJI. Oni koji vjeruju u ukazanja u Međugorju, također žive i svaki 25. dan u mjesecu kao DAN POSVEĆEN GOSPI. Dani 13. i 25. u mjesecu stoga su dani posebne Marijine blizine i milosti. Probajte malo svjesnije obratiti pažnju na to, i vidjet ćete kako vas Božji Duh posebno kroz te dane vodi bliže Marijinom Bezgrje&scaron;nom srcu. Najče&scaron;će kroz borbu s napastima!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povezanost Međugorja i Fatime</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa je ovdje u Međugorju u poruci od 25. 08. 1999. povezala Međugorje sa svojim ukazanjima u Fatimi: &bdquo;&hellip;Zato vas sve pozivam, draga djeco, da molite i postite jo&scaron; jače (&hellip;) tako da se s va&scaron;om pomoći ostvari sve &scaron;to ja želim ostvariti preko tajna koje sam započela u Fatimi.&ldquo; Uz ovu poveznicu, postoje jo&scaron; neke zanimljivosti koje spajaju ova dva poziva na molitvu, pokoru i prikazivanje Bogu vlastitog života za spasenje du&scaron;a i svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.) Prvo Gospino ukazanje u Fatimi bilo je 13. svibnja 1917. Istovremeno po crkvama u svijetu čitalo se pismo pape Benedikta XV &bdquo;Ponizna službenica Gospodnja&ldquo; u kojem se Papa javno obraćao Isusovoj Majci da zaustavi rat (I svj. rat) i zahtijevao da se po cijelom svijetu organiziraju molitvene akcije za mir na čelu s dječicom. U istom dokumentu naređuje se da se zaziv &bdquo;KRALJICE MIRA, MOLI ZA NAS&ldquo; &ndash; i službeno uvrsti u Gospine litanije.<br />Svi znamo da se Gospa u Međugorju ukazala ba&scaron; pod imenom KRALJICA MIRA!</p> <p>&nbsp;</p> <p>2.) Prema svjedočanstvu malih vidjelaca Gospa im se ukazala iznad &bdquo;HRASTA CRNIKE visokog oko 1 m.&ldquo; (usporedi hr. wikipedia.org). Interesantno je da je ta vrsta hrasta: Hrast crnika,česvina ili česmina zapravo autohtona vrsta u Hrvatskoj. Raste u Dalmaciji, Istri i na otocima Hrvatskog primorja.<br />Svi znamo da je ovaj dio Hercegovine po klimi, tlu i skoro svemu ostalom zapravo dio primorskog zaleđa Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3.) Mjesto na kojem su se dogodila ukazanja pokraj Portugalskog grada Fatime bilo je jedno polje koje je pripadalo obitelji Lucije vidjelice. Zove se Cova da Iria ili prevedeno na hrvatski Irenina uvala. Ako potražimo etimologiju imena IRENA vidjet ćemo da Ime Irena dolazi od grčkog imena Eir&eacute;ne. Po grčkoj mitologiji, ona je božica mira, kći Zeusa i Temide, najmlađa Hora. Grčka riječ eir&eacute;ne znači mir.<br />I ovdje nas dakle ime samog mjesta ukazanja upućuje na MIR, prvotnu poruku koju je Gospa u Međugorju već trećeg dana ukazanja 26. lipnja 1981. izgovorila Mariji Pavlović: "Mir, mir, mir - i samo mir!" Iza nje je bio križ. Uz to je kroz plač dvaput ponovila: "Mir mora zavladati između čovjeka i Boga, a i između ljudi! ":</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemojmo neodgovorno dopustiti da nam poklonjeni dani ove nove godine, kao i sve milosti određene za njih, procure kroz srce poput pijeska kroz prste, neostavljajući plodove za vječnost. Utecimo se posebno na&scaron;oj Kraljici Mira, barem u njezine dane, u molitvi krunice za ovaj tako željeni mir u srcima i mir u cijelome svijetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-crkva_i_kip.jpgKomentar Zorana Krešića: Između tuge 
i slavlja samo je jedan trenutak. usporimo! http://grude.com/clanak/?i=2406024060Grude.com - klik u svijetMon, 02 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-brzina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U moru dobrih vijesti, čarobnih dočeka Nove godine s nevjerojatnim vatrometima i doživljajima mnogih, uz isticanje puno dobrih želja i nadanja...<p>&nbsp;</p> <p>...za obitelji Damjanović, Dominović, Bukvić, Marjanović ova Nova godina trajno će se i bolno urezati u memoriju...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i brojne druge njima bliske obitelji u novogodi&scaron;njoj noći očekivale su poruke sreće i dobrih želja, a među prvim pozivima i porukama bio je onaj koji im je dojavio o te&scaron;koj obiteljskoj tragediji. Nema ih vi&scaron;e, napustili su ovaj svijet. Najprije su se od posljedica curenja plina ugu&scaron;ile dvije djevojke u Posavini, a onda u novogodi&scaron;njoj noći u prometnoj nesreći južno od Mostara stradali supružnici Bukvić. Svaki prerani odlazak posebno je težak, a osobito kada se dogodi kao posljedica ljudske nepažnje i sa stotinama pitanja na koje nikada njihovi najbliži vi&scaron;e neće dobiti odgovor. U potrazi za boljom srećom, radnim mjestom i osiguravanjem egzistencije, nakon povratka iz Beča, stradale su dvije djevojke u Ora&scaron;ju. Umorne, vjerojatno od puta, ugu&scaron;io ih je plin iz peći. Obiteljski par Bukvić iz Mostara nestao je iz života njihova maloga sina i drugih članova obitelji nakon trenutka nepažnje. 
Oba ova slučaja velika su opomena iz koje brojni, nažalost, opet neće pronaći i proučiti životne lekcije koje se ponavljaju kao na traci. Najprije je to povezano s vrlo čestim i tragičnim prometnim nesrećama koje su poslije rata u BiH usmrtile i unesrećile golemi broj ljudi. Bh. prometnice su u vrlo lo&scaron;em stanju, broj vozila i vozača se stalno povećava, sve se manje po&scaron;tuju propisi, ograničenja i konzumira se alkohol. Samo u 2015. godini poginulo je 250 osoba i taj broj se nije bitnije promijenio ni u 2016. godini za koju se tek zbrajaju statistike crne kronike. I upravo se najteže nesreće događaju u vrijeme slavlja, opu&scaron;tanja, pokoje kapljice vi&scaron;e. U trenutku se ru&scaron;i cijeli svijet, uni&scaron;tavaju se cijele obitelji, sve &scaron;to su sanjali. Kako bismo to spriječili, zato je bolje da danas svi sami sebe upitamo mogu li ja biti sljedeći i opustimo papučicu na gasu ili općenito usporimo u životu...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Zoran Kre&scaron;ić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-brzina.jpg