Komentarihttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Ante Matić: 'Sjećam se običaja, u Hercegovinu se išlo po vino i rakiju...'http://grude.com/clanak/?i=7786177861Grude.com - klik u svijetWed, 12 Dec 2018 13:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-12-ante-matic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čudesna ljepota i dobrobit božićnih blagdana bila je u tomu što su se ljudi mirili sami sa sobom, sa svojim bližnjim i s Bogom; jedni drugima opraštali uvrede i nepravde, koje su tijekom godine počinili. U tomu je bila veličina i blagoslov Božića.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: Ante Matić &ndash; Miju&scaron;ić</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad se osamim u ovoj gomili, u ovoj gradskoj vrevi i vratim mi&scaron;lju u djetinjstvo, zamiri&scaron;u uspomene, kako kaže pjevač Marko iz Čavoglava, pa se u sebi radujem kao dijete, a slike neke veličajne i čudesni prizori iskrsavaju i silno me uzraduju ili rastuže do suza. Tako sam nedavno vozeći se tramvajem, vratio se mi&scaron;lju u djetinjstvu, u moje drago rodno selo Borčane ispod brda Liba, u one davne dane za koje sam mislio da su izbrisani, da ih nema, pa sam tako udubljen i izgubljen za sve gradsko čuvao janjce s Giganom i Ginom, pa smo se igrali oko stećaka i poku&scaron;avali preskočiti onaj najveći, pa sam i&scaron;ao po snijegu s ćaćom na silo slu&scaron;at guslara Marijana Čolinu, pa sam s Liba gledao duvanjsku dolinu i kao da je oko polja neka golema ruka prosula bisere ispod sivih, kamenih brda, pa sam s didom Lukom sidio na kamenu ispred kuće i slu&scaron;ao kako je ratovao u Galiciji i na Soči &hellip;pa i&scaron;li prema &scaron;koli bojeći se Ogojkine kuje, pa smo se tukli s Brižanima, pak sam s Vrlokuka gledao preko brda i dolina, sve do Dinare i mora, pa sam i&scaron;ao na vjerauk pa nam je pratar Blago pričao o Isusu i o na&scaron;im didovima, pa sam svirao na sviralo iznad sela i gledao polje u cvatu i orače u brazdama, kosce i kupelice na livadama, vr&scaron;aje na gumnima, stada ovaca i krda goveda i konja na poko&scaron;enoj poljani, pa sam gledao kako robači (poreznici) otjera&scaron;e Baju&scaron;inu kravu, a ona sirota plače na putu jer unuke Iva, Gina i Ruža neće imat mlika, ni sira, ni masla po kruvu, pa me zaskoči tužan prizor kako Baju&scaron;a u proliće iznosi čojene raitoze, koparan, bilu ko&scaron;ulju ko snig i modro vezeno đile i, nježno kao da rane razotkriva, stavlja po plotu da se prozrače i nabraje za kletim nestalim jedincom sinom Ivanom kojeg su noću odveli ljudi u kožnim kaputima i kapama na kojima su bile petokraka i nikad se nije saznala kako su ga i za&scaron;to ubili ni gdje su ga zakopala, pa mi dođe u pamćenje moja baba Pera kako sjedi za &scaron;portetom i &scaron;uti; svi se nečemu smiju, a njoj niko nije vidio osmjeh na licu, a kako će se nasmijati kad su joj pred kućnim pragom partizani ubili sinove Jozu i Stipana, pa me misao odnese u svatove i na pogrebe i daće, pa se sjetih momaka i cura koji su bježali preko granice i onih &scaron;to s paso&scaron;om odo&scaron;e u tuđini iz Drage na&scaron;e&hellip;Tako je moj did Luka zvao Bosni i Hercegovinu &ndash; Draga na&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tih silnih uspomena i sjećanja, posebno mjesto zauzimaju božićni običaji u mom selu Borčanu. Slično je bilo i u drugim selima oko duvanjske doline. Ona sela izvan doline, malo su drukčije imali običaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tjedan dana prije Božića na donji kraj duvanjskog polja, iz ovih sela: Mandino Selo, Lipa, Potkose, Kongora, Borčane, Omolje, Seonica, Crvenice, Mesijovina, Bukovica, Mrkodo i Bri&scaron;nik, ljudi su s konjima odlazili u Varo&scaron; (Imocki) i Hercegovinu po vino i rakiju. Neki su silazili do mora, do Brela, Bačke i Makarske izgonili su piće na konjima. S desne strane samara bila je mje&scaron;ina ovna i u njoj crno vino, s lijeva pak strane samara također mje&scaron;ina ovna i u njoj &nbsp;bijelo vino. U antre&scaron;elju smjestila se ovčja mje&scaron;ina i u njoj rakija loza. U flepe&scaron;kama i janjećim kožicama nosili su rakiju i polako potezali iz tih mje&scaron;inica i flepe&scaron;aka i pjevali i vri&scaron;tali. Ostalo mi je čudnim i nejasnim za&scaron;to je na svačijem konju crno vino bilo s desne strane, a s live bilo vino. Ne znam kamo su odlazili i kako su nabavljali piće na&scaron;i ljudi iz drugih sela oko duvanjskog polja. Možda su i&scaron;li u Dalmaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Kad su se vraćali iz pića, to je bilo neopisvo gledati kad bi banuli iz Studeni vrila, tamo od onih kuća iz Bučićča i Petrovića, stotinu i vi&scaron;e konja natovarenih mje&scaron;inama vina i rakije idu u koloni kao vojnici, a s njima pomije&scaron;ani idu ljudi pjevaju, vri&scaron;te, podukuju; iz janjeće kože ili flepe&scaron;ki i boca potežu rakiju i pjevaju s&nbsp; prstom u uhu, ako pjeva sam; ako, pak, ne pjeva sam onda, stavi ruku kod uva i orili se ganga, ori, odjekuje niz dolinu i ječi u brdima. Kako bi se otegla kolona, pa bi neki bili na početku sela, a drugi na sredini ili na kraju i sve živo pjeva, veseli se. Gorila su sela od pjesme i veselja. Pjevaju oni &scaron;to idu iz pića i pjevaju momci i dečki koji su izi&scaron;li pred njih, pa kad se ta pjesma razlije kao povodanj ispod Crvenica, Seonice, Omolja i Borčana, činilo se da sve gori od radosti i pjesme. Tako je bilo onda, prije pedeset i vi&scaron;e godina. A sada, a danas! Upali auto i strugne doli u Hercegovinu ili Dalmaciju, napuni kanistre i vrati se u selo. Neki kupuju grožđe i peku rakiju i vino. Nama dječacima bile su smokve i bajami glavna stvar. Kad bi mi dotrčali do svojih, oni bi vje&scaron;ali nam kolajne od smokava oko vrata. Da mi je jo&scaron; jednom čuti onu gangu na&scaron;ih Čolina. Nitko nije tako dobro gangao kao na&scaron;e Čoline. &Scaron;teta &scaron;to se tada nije imalo, ni moglo snimit na ploču ili kazetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije Božića temeljito se čistilo i pralo sve odreda. Za sam dan Božića sve je bilo oprano, ispeglano i sve stavljeno&nbsp; na svoje mjesto. Cure su se posebno dotjerivale tih dana, momci također. Stariji ljudi su se pod&scaron;i&scaron;ivali, podrezivali nokte na nogama, dotjerivali brkove već tko ih je imao, a djeca su s nestrpljenjem čekala badnjake i slamicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na badnju večer, ćaća je odsjecao tri komada drveta, unosio u kuću i stavljao u &scaron;poret. Dok je to radio molio je virovanje i mi s njim. Kad su badnjaci dogorjeli donekle, vadio ih je iz &scaron;poreta i zakopavao u lug na ognji&scaron;tu. Kad nismo imali &scaron;poret, onda su badnjaci gorili na ognji&scaron;tu i zakopavani u lug. Danas mi je krivo i žao &scaron;to nisam pitao ćaću ili dida, za&scaron;to je zakopavao nagorjele badnjake u lug na ognji&scaron;tu i &scaron;to mu je to značilo. Ta igra s vatrom bila je neka simbolika i meni se u sjećanju javlja kao nemrla slika. Kad bi stavio badnjake u &scaron;poret da dogore donekle, odlazio je u pojetu i donosio u sepetu, vreći ili araru slame i prostirao je po kući. Nikakva se igra ne može mjeriti s tom igrom po prostrtoj slamici po sidetijoj sobi u kući, dise sidilo i jilo. Poskakivali smo, padali, valjali se po slamici, bacali ispod stola slamke jedni na druge, smijali se, vri&scaron;tali od radosti. Roditelji i starija braća i sestre su to gledali i uživali videći nas djecu tako radosnu. Kad bi otac počeo vadit badnjaka iz &scaron;poreta, prestajala je igra po slamici. Nakon &scaron;to smo se dobro naigrali i otac badnjake zapretao u lug na ognji&scaron;tu, molili smo krunicu i pozdravljali Gospu, a potom je uslijedila posna večera i odlazak na počinak. Svak je postio na badnjicu, pa čak i oni koji su bili te&scaron;ko bolesni. Svi smo postili. Nije se i&scaron;lo na ponoćku nego na zornicu. Zapravo umjesto ponoćke, mi smo imali zornicu. Kad bi misa zavr&scaron;ila svanjivalo je, pa su ljudi i&scaron;li iz crkve pjevajući i jedni drugima čestitajući Božić i novu godinu na na&scaron; način, koji se vi&scaron;e ne koristi. Mlađi su govorili ovako:<em> Dobro ti do&scaron;o Božić i sveto porođenje Isusovo</em>, a oni stariji su to malo pro&scaron;irili: <em>Dobro ti do&scaron;o Božić i sveto porođenje Isusov</em>o,<em> mlado lito i novo godina.</em> Tako se govorilo u mome selu Borčanu, a jeli tako u drugim selima, ne znam. Mislim da je tako nekako s manjom razlikom, pa su neki govorili: <em>Na dobro ti do&scaron;o</em>&hellip;, drugi bez ono<em> Na</em> i samo <em>Dobro ti do&scaron;o</em>&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daklem, kako je govorio &Scaron;anjel, ljudi iz crkve su i&scaron;li pjevajući gange do sela, a kad su do&scaron;li do sela, dijelili su se u grupice po tri četiri čovjeka i i&scaron;li od kuće do kuće, ulazili u kuće i s vrata pozdravljali starim božićnim pozdravom i čestitali, mirili se, rukovali, ljubili, grlili i opra&scaron;tali jedni drugima nanesene uvrede i nepravde. Ako je netko bio u zavadi, a toga je bilo napretek, mirili su se i jedni drugima opra&scaron;tali uvrede i nepravde, pa je to po meni veličina i ljepota na&scaron;ih božićnih običaja. Božića je bio dan molitve, opra&scaron;tanja, obiteljskog zajedni&scaron;tva, radosti, pjesme, gozbe&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stolu ili siniji u svakoj kući bilo je sira iz mija, pr&scaron;uta, pečenice, kobasice, slanine, oraha, lje&scaron;njaka, smokava, kolača&hellip; Od pića rakija loza i konjak. Kad se po&scaron;lo na rad u &Scaron;vabiju na stolu se moglo vidjeti neke njemačke delicije i njemački konjak i wiski. Ničija se kuća nije zaobilazila. U kući sirotih udovica čiji su muževi poginuli u ratu ili nestali poslije ratu, momci su znali zapjevati pjesme radi kojih se robijalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Za to vrijeme dok su mu&scaron;kadija hodali po selu, čestitali, pili i mezili, ženskadija je spremala ručak. Kad su tako isčestitali jedni idući od kuće do kuće, svatko se povlačio u svoju kuću. Božićni ručak bio je ne&scaron;to posebno u smislu jela i okupljanja. Znalo se reći, da svak hrli za božićni ručak. Na badnju noć kvrckao je u velikom loncu ili bronziru kiseli kupus, suha bravetina i prigodi&scaron;ćena slanina, a domaćice su poslije zornice sve do ručka spravljale pite, u&scaron;ćipke, kolače&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije ručka molili su zajedno svi oko stola ili sinije, a onda je stare&scaron;ina kuće palio tri sviće; prvu da polje rodi, drugu da nas Bog oslobodi kuge, gladi, rata i svakle nevolje, a kad bi treću palio did bi zavapio:<em> Bože, oće li na proliće doć slobodna država Rvacka</em>. Poslije ručka malo bi se odmorili, a onda se i&scaron;lo nasred sela, na Molmića guvno i tu su cure igrale kolo, momci bacali kamena s ramena, djeca okolo trčkarala, a stariji kibicirali i nagađali koji bi momak mogo isprositi i oženiti koju curu. Uz usnu harmoničicu ili sviralo, igrali su i pjevali: <em>Lipo ti je igrat tarabana, gori skoči&scaron;, doli će&scaron; sama.</em>..</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta igra, svirka i pjesma protegla bi se do sumraka. Kad bi počeo padat mrak, razilazili su se svojim kućama. Poslije večere, stariji su i djeca i&scaron;li na počinak, a momci su i&scaron;li curama na silo. Vi&scaron;e toga nema u mom selu, a ima li u drugim selima, ne znam. Ne ide se na gumno, niti se svira i igra i zamira cure, nego ljudi idu iz kuće u kuću, i poslije odanja po selu, svak ide u svoju kuću na ručak i gotovo. Nema vi&scaron;e skupa i igre nasred sela, ni bacanja kamena, ni &scaron;ijavice, niti zamiranja, a nema ni sila. Čuje se koja pjesma i učestali pucnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje u Zagrebu odemo na ponoćku i vrcom doma, stan ili kuću i ruča se i bulji se u televizor i prije i poslije božićnog ručka, ili se drijema u naslonjaču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U meni neumrle uspomene u svetoj noći i gradskoj samoći tiho plaču!</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.tomislavcity.com/obicaji-u-mom-selu/" target="_blank"><em><strong> Tomislavnews</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-12-ante-matic.jpgKraj Europe kakvu poznajemo? Mirnih Božića više nema...http://grude.com/clanak/?i=7784777847Grude.com - klik u svijetTue, 11 Dec 2018 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-11-018-strasbourg-terorism.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Teroristički napadi godinama već nisu nikakva novost, migranti bez dokumenata kojima Europa "mora pomagati" polako je preuzimaju.<p>&nbsp;</p> <p>Radikalni islam, koji je miljama od onog kakvog poznajemo u Europi i u na&scaron;oj Bosni i Hercegovini, sve vi&scaron;e uzima maha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve &scaron;to se događa nema veze s islamom. Ovo &scaron;to čine ISIL-ovi ratnici kojih ima na milijun su zločini fanatika koji ubijaju iz mržnje. Ono &scaron;to je najgore, netko itekako financijski moćan, željan nemira i bezbo&scaron;tva na zemlji pu&scaron;ta ih u Europu i pu&scaron;ta ih da čine &scaron;to god žele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas su u Bihaću dvojica silovala djevojku od 18 godina, večeras se događaju ubojstva na ulicama Strasbourga. Neslužbeno, dvoje je ubijenih, a 11 u kritičnom stanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, 2000. godine francuska i njemačka policija je spriječila Al-Kaidine islamske militante koji su planirali postaviti bombu na božićnu tržnicu, odmah uz katedralu, u Strasbourgu, također pred najradosniji kr&scaron;ćanski blagdan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povijest se ponavlja, ovog puta puno krvavija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirnih Božića odavno nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europo, vrati se korijenima...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-11-018-strasbourg-terorism.jpgFrano Vukoja: Europske deklaracije borcima za “građansku” BiH na jedno uho uđu, a na drugo iziđu!http://grude.com/clanak/?i=7781577815Grude.com - klik u svijetMon, 10 Dec 2018 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-frano-vukoja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mediji su objavili da Sarajevo ima najzagađeniji zrak od svih gradova u svijetu. Pa je netko za sve optužio ćevape. A možda je kontaminacija političkog prostora od sarajevskih “građanskih” političkih opcija izazvala toliki smog. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Frano Vukoja/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Strani mediji jako malo pi&scaron;u o tome da bh. Hrvati sve teže di&scaron;u i izvan Sarajeva. Puno toga u političkom Sarajevu u posljednje vrijeme podsjeća na scene iz kultne televizijske serije &ldquo;Smogovci&rdquo;. Sve su agresivnije akcije unutarnjeg kolonijalizma u državi triju etniteta i dvaju entiteta od unitarista i hegemonista odjenutih u građansko odijelo. Svaka sila akcije izaziva silu reakcije, a za razliku od fizike, kod politike sila kod narodne masama daje usporavanje. Pa BiH tapka u mjestu, a Europa i svijet idu dalje. &ldquo;Građanska&rdquo; opcija uporno nastoji sru&scaron;iti i temeljno i krovno načelo Daytonskog sporazuma i Ustava BiH. A jo&scaron; je 2006. Haris Silajdžić rekao Željku Kom&scaron;iću: &ldquo;Vjerujem da, ako živimo u sustavu etničkog predstavljanja i ako Bo&scaron;njaci biraju bo&scaron;njačkog predstavnika, a Srbi srpskog predstavnika, da nije pravedno prema Hrvatima da netko izabere njihove predstavnike u njihovo ime. Vjerujem da je to opasno za BiH i to će uzrokovati da građani hrvatske nacionalnosti osjećaju odvratnost prema BiH. A to bi moglo voditi Hrvate da traže treći entitet.&rdquo; Čak je i Vesna Pusić kazala da su za BiH bolja tri entiteta nego trenutačni bh. sustav i Ustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevjerojatno je da &ldquo;građansko&rdquo; Sarajevo nepodno&scaron;ljivo lako govori o građanskoj BiH i načelu &ldquo;jedan čovjek &ndash; jedan glas&rdquo;, &scaron;to je u suprotnosti s Daytonskim sporazumom, europskoj praksi u državama s vi&scaron;e konstitutivnih naroda, a svi pripadnici građanskog koncepta BiH narogu&scaron;e se na sam spomen trećeg entiteta ili federalizacije BiH. A ba&scaron; o federalizaciji BiH govore i europske rezolucije. Koje se u &ldquo;građanskom&rdquo; Sarajevu rezolutno odbacuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem čini i činjenica da državu sastavljenu od jedne federacije i jedne republike ne poznaje teorija države i prava. Svako pravilo ima iznimku pa je ovakva BiH možda i ustrojena kao iznimka. Ne&scaron;to kao lo&scaron; primjer. Ne&scaron;to &scaron;to je u životinjskom svijetu čudnovati kljuna&scaron;, vodeni sisavac koji ima obilježje i gmazova i ptica, a obitava u Australiji. Ima i kljun i noge s plivaćim kožicama između prstiju, a liježe jaja. Naravno, ne zlatna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH će valjati ustrojiti kako valja, na održiv način, kao &scaron;to su ustrojene vi&scaron;enacionalne države u Europi. Inače nije za Europu. A dok se to ne uradi, valja po&scaron;tivati duh i slovo Daytonskog sporazuma, Ustava BiH i odredbe Ustavnog suda BiH. Sve je jasno kao dan, sve drugo je duga, mračna noć. Čudnovato je to da neki među glavnim du&scaron;obrižnicima BiH sve mirno gledaju kao da je u pitanju obični filmski politički triler ili horor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U OHR-u inzistiraju na sustavu &ldquo;1-1-1&rdquo;, a održiva BiH može funkcionirati samo na sustavu &ldquo;i-i-i&rdquo; &ndash; to da je BiH i hrvatska i bo&scaron;njačka i srpska! A &ldquo;građani&rdquo; koji se kunu u pacifizam znaju zveckati i oružjem. &Scaron;to podsjeti na razgovor u sudnici. Sudac upita okrivljenika:</p> <p>- &Scaron;to imate u svoju obranu?</p> <p>- Imam dva magnuma i tri kala&scaron;njikova &ndash; objasni mu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta utvrdio je nacrt rezolucije i izvje&scaron;će o BiH s vi&scaron;e amandmana u kojima se pozvalo na izmjene Izbornog zakona BiH sukladno presudi Ustavnog suda u predmetu Ljubić, po kojoj bi valjalo ustrojiti vlast. Nije vrag da će i to u političkom Sarajevu proći po već znanoj: na jedno uho uđe, na drugo iziđe. I PIC smatra da su odluke Ustavnog suda obvezujuće. Ministri vanjskih poslova zemalja EU-a raspravljat će o svemu tome, kao i zastupnici Sabora RH. Nadamo se da igra brojki pri ustroju federalne vlasti ipak neće sličiti matematici klinca iz dviju bh. &scaron;kole pod istim krovom. Učiteljica je pitala tog klinca:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako ima&scaron; deset jabuka, a meni da&scaron; pola, koliko će ti ostati?</p> <p>- Ostat će mi devet i pol jabuka &ndash; sračuna klinac.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Frano Vukoja/Večernji list</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-frano-vukoja.jpgSunce drago, oprosti nam...http://grude.com/clanak/?i=7778577785Grude.com - klik u svijetSat, 08 Dec 2018 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-08-svijece-dijete.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u Bosni i Hercegovini, točnije, u Novom Travniku, alkoholizirani vozač naletio centrom grada i pregazio majku i četvero djece. Majka i jedno dijete su na licu mjesta mrtvi, dok se ostaloj djeci liječnici bore za život. <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je djevojčica (na slici) koja je izgubila život na licu mjesta. - Srce maleno i nedužno, stradala si, jer oni koji su ti trebali biti uzor u životu nisu radili svoj posao kako treba. Ubojica im je poznat od ranije. Dok takvi ubijaju tebe, tvoju majku, braću i sestre, oni nama ostalima pi&scaron;u kazne za parkiranje - stoji u tekstu na portalu Centralna.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oprosti &scaron;to odlazi&scaron; tako slatka, mlada i nedužna. Na&scaron;a pravda će nas stići sutra. U nekom novom Novom Travniku, u nekoj novoj mladosti, u nekom novom razdoblju života kad budemo nasmijani i čekali ne&scaron;to, svako od nas pone&scaron;to lijepo. Neko svoje vjenčanje, neko prvo dijete, neko rođendane i ostala veselja koja će mu biti prekinuta iznenada isto onako kako je prekinuto i tvoje. A jedan je razlog. Svima nam tako malo treba da budemo ljudi, a ne interesdžije koje nemaju hrabrosti da upere prst u one koji su život oduzeli tebi, a sutra će nekom od nas. I dalje haraju, gaze, ubijaju i uni&scaron;tavaju živote, obitelji, sve...", stoji u potresnom pismu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog kretena koji za svakoga od ubojica kažu kako su "od ranije poznati policiji". Oprosti nam i daj nam snage "odozgo" da budemo jači i nikad vi&scaron;e ne dozvolimo da stradaju oni koji su samo htjeli da budu dobri i slu&scaron;aju ritam života. Da u životu gledamo vi&scaron;e na svakoga, da pazimo dobre ljude, da čuvamo nedužne, a onim krivima dajemo životne lekcije prije nego bude prekasno. I na kraju, osoba koja je počinila ovo sve zove se NERMIN RUSTEMPA&Scaron;IĆ i zaslužuje najgore. Bio je "pijan k'o letva", sjeo za volan i prekinuo život djevojčice sa slike, njene majke, dok se jo&scaron; troje dječice bori za svoj mladi život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Centralna.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-08-svijece-dijete.jpg'Tenkovi' iz 20-ih godina na cesti Grude - Široki Brijeg - Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7776277762Grude.com - klik u svijetFri, 07 Dec 2018 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-07-018-guzva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vozač koji je jutros išao u Mostar ispričao nam je o metežu na cesti koji je, što znaju stalni vozači, svakodnevan.<p>&nbsp;</p> <p>Dosad je uglavnom bilo pobuna protiv brze vožnje, a sad je na red do&scaron;la spora vožnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Do &Scaron;irokog Brijega su mi izlijetali kamioni, pretovareni busovi i slična vozila, dok me je prema Mostaru dočekala cisterna, mikser i ne znam &scaron;to sve ne. Vožnja je trajala sat i pet minuta. Pro&scaron;ao sam rat, ali uvjeren sam da su tenkovi brže vozili nego ova vozila danas. Ovo me podsjeća na one prve iz 20-ih godina pro&scaron;log stoljeća koji su i&scaron;li 25 na sat. Stra&scaron;no je &scaron;to se događa. Naravno, policija takve neće isključiti iz vožnje, a oni će nastaviti biti nekulturni i neće se nigdje u stranu pomaknuti da ih zaobiđemo - ogorčen je vozač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispričao je i da se prije nekoliko dana dogodio incident prema Mostaru kada je nekoliko automobila zaobilazilo mikser jedne privatne tvrtke pa ih je presretač kaznio. Međutim i vozača miksera su preventivno isključili iz prometa jer se on sam nije namjeravao na minutu maknuti i propustiti vozače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zamislite neki hitan slučaj, a u koloni pedeset automobila koji jedva gmižu, a iz drugog smjera dolaze automobili. Čovjeku život ovisi o tim sekundama - ogorčen je vozač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je zaključio. - Ako će se normalne ljude kažnjavati zbog 60-ak na sat izvan naselja i postavljati radar na svako mjesto u Hercegovini onda ne vidim smisao. Također, molio bih da se lažljive dužnosnike koji su zaduženi za ceste kolektivno kazni. S vi&scaron;ih razina vlasti su govorili o zavr&scaron;etku brze ceste Grude - &Scaron;iroki Brijeg - Mostar, obmanjena je javnost - ustvrdio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-07-18-12-07-018-guzva2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-07-018-guzva.jpgFra Martin Planinić: Komu je krivo što su Hrvati u BiH ostali živi?http://grude.com/clanak/?i=7773477734Grude.com - klik u svijetWed, 05 Dec 2018 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-fra-martin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Svi vi što putem prolazite, pogledajte i vidite ima li boli kakva je bol moja” (Tuž 1,12) Nisam od kamena. Boli me bol moga naroda, jer: “Tlačitelji njegovi sada gospodare, (a) neprijatelji likuju” (Tuž 1,5). “Jao, zar se zato rodih da gledam zator svoga naroda i zator Svetoga grada pa da besposlen sjedim dok nam ga predaju u ruke neprijatelja” (1Mak 2,7).“Radije ćemo umrijeti nego da prestupimo zakone svojih otaca” (2 Mak 7,2).<div id="tps_slideContainer_3261" class="theiaPostSlider_slides"> <div class="theiaPostSlider_preloadedSlide"> <p>&nbsp;</p> <p>Godina nam je 1990. darovala opće izbore. Na slobodnim izborima izabrali smo čelnike u Hrvatskoj i u BiH. Ali, na&scaron; izbor nije bio u skladu s očekivanjem međunarodne zajednice koja je željela sačuvati Jugoslaviju s postojećim međunarodnim uređenjem. No, to je bilo nemoguće jer se Jugoslavija raspala jo&scaron; u siječnju 1990. kad su partijski delegati SR Slovenije i SR Hrvatske napustili najvi&scaron;i partijski skup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasački listići su je rascijepili po rijeci Drini. Zato je trebalo proglasiti Jugoslaviju nepostojećom, a svaku republiku neovisnom državom. Bez rata i krvoprolića. Ali, to nije učinjeno. Za&scaron;to? Kazat će povijest. Hoće li krivci hladnokrvno reći: žao nam je i tako okrenuti novu stranicu. Hoće li to biti dostatno? Sigurno, ne će. Ali to su provjerene metode svjetskih (na)silnika koji zamećući lokalne ratove, žderu ljudsko meso, a gase žeđ ljudskom krvlju i sirotinjskim suzama. Zato možemo s pravom reći da za početak rata nisu krivi narodi biv&scaron;e Jugoslavije već ogladnjele zvijeri iz New Yorka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željeli su je sačuvati, i znajući da će Hrvati iskoristiti prigodu izlaska iz Jugoslavije &ndash; svoje tamnice, svoga mučili&scaron;ta i svoga strati&scaron;ta &ndash; pokrenuli su JNA (Jednoga naroda armiju) na goloruk hrvatski narod i počeli su zločini: Dalj, Ćelije &hellip; &Scaron;kabrnja &hellip;.Vukovar. No, tko u svijetu o tome govori? Zar će ih osuđivati svjetski moćnici koji su mirno slu&scaron;ali &ldquo;popevku&rdquo;: &ldquo;Bit će mesa, klat ćemo Hrvate!&rdquo; Kao neku srbijansku &ldquo;zabavnu pesmu&rdquo;. Ne smeta im &scaron;to je prolivena ljudska krv, kad se radi o hrvatskoj krvi. Zato su svi zločini nad Hrvatima zaboravljeni. Kao da ih nije bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to reći o ratu u Bosni i Hercegovini? Ne želim ići u &scaron;irinu glede toga rata, ali ću zamjeriti međunarodnim (zlo)moćnicima:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.Verući se kroz gustu &scaron;umu, i&scaron;li su tijesnim makadamskim putom. Ni jedno humanitarno vozilo nije oti&scaron;lo niti na cilj do&scaron;lo od Splita preko Kupresa niti od Zagreba preko Bihaća i preko Banjaluke. Asfaltnom cestom! Zato pitam:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako smo mi za njih zločinci, za&scaron;to su koristili samo na&scaron;e makadamske putove?<br /> Za&scaron;to su se locirali samo na prostoru pod na&scaron;om vojnom kontrolom?<br /> Za&scaron;to je Umprofor bio samo u Međugorju, a ne u Nevesinju?<br /> Otkud mu pravo uznemirivati vjernike u sveti&scaron;tu?<br /> 2.Hrvati su zavr&scaron;ili s ratom kad su potpisali Vance Owenov plan. Zato opet pitam:</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="theiaPostSlider_preloadedSlide"> <p>Za&scaron;to nakon toga nisu za&scaron;tićeni u svojim trima provincijama?<br /> Za&scaron;to je či&scaron;ćena Bosna od Hrvata?<br /> Za&scaron;to se hrvatska uspje&scaron;na obrana kažnjava drakonskim kaznama u Haagu?<br /> Komu je krivo &scaron;to su Hrvati u BiH ostali živi?<br /> Za&scaron;to samo Hrvatima nije omogućen povratak na vlastita ognji&scaron;ta?<br /> Tko želi Hrvate &ndash; radnike u svojoj državi, unatoč njihovom lo&scaron;em glasu?<br /> Tko izbjegava useljavanje drugih u svoju državu, unatoč njihovom dobrom glasu?<br /> Vraćaju li Srbe i Bo&scaron;njake da im ne dođu?<br /> Sprječavaju li povratak Hrvatima da bi im u njima do&scaron;li čestiti ljudi, vrijedni građani te stručni i vrijedni radnici?<br /> Žele li Hrvate, nekoć ovdje jedine stanovnike, pretvoriti u Indijance ili ih istrijebiti kao Tasmance?</p> <p>&nbsp;</p> <p>3.Dejtonskim mirom ostali smo bez Hrvatske Republike Herceg-Bosne i strpani u Federaciju s Bo&scaron;njacima, uz garanciju na&scaron;e ravnopravne konstitutivnosti. No, od svega toga ni&scaron;ta jer nam se ne priznaje na&scaron; izborni rezultat. Za&scaron;to komunisti u SAD ne mogu doći na izbore? Ono &scaron;to SAD odbacuju, nama se nameće, unatoč na&scaron;em protivljenju. Zato su Hrvati, da bi za&scaron;titili svoja prava i potvrdili svoju biračku volju, oformili svoj Hrvatski narodni sabor, ali uzalud. Jer, svrgavaju se i kažnjavaju se njihovi izabrani predstavnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Nitko na svijetu nije osporavao Amerikancima da izaberu za svoga predsjednika naredbodavca za bacanje atomskih bomba na Japan, ni ponovni izbor predsjednika koji je, na temelju trača o mogućem atentatu na njegova prethodnika, ispalio ubojite projektile na jednu državu, pa ronio krokodilove suze zbog stradanja civila. Amerikanci, dakle, mogu svoje zločince birati, izabrati i ustoličiti na predsjednički tron! A mi Hrvati!? Ne možemo izabrati po&scaron;tene ljude ni za svoje predstavnike. Da nije žalosno bilo bi komično.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="theiaPostSlider_preloadedSlide"> <p>Ozbiljno upozoravam! Jači je Bog od svih silnika (Lk 1,52), potvrđuje pomor stoke u Velikoj Britaniji koja je u svojim kolonijama tamanila ljude gore negoli sada lude krave te balave svinje i ostale papkare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moraju očekivati ne&scaron;to slično i SAD koje odavno pod izlikom svojih interesa zagorčuju život malim narodima. Vidite li oluje u SAD? Ne zaboravite i da se otapa led na Arktiku. Morale bi SAD &scaron;tititi male narode vi&scaron;e nego itko drugi kad se zna da ih je prije ikoga drugog mala državica Dubrovačka Republika priznala međunarodnim subjektom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorite da su kažnjeni samo &ldquo;nacionalistički čelnici&rdquo;, a ne hrvatski narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete se pravdati, ali ne i opravdati. Tim činom učinili ste zločin nad hrvatskim narodom, pokazali ste da držite do njegove biračke volje kao do lanjskoga snijega. A to nam je gore od ponovnoga fizičkog pokolja u skladu s Isusovim riječima: &ldquo;Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a du&scaron;e ne mogu ubiti! Bojte se radije onog koji može i du&scaron;u i tijelo uni&scaron;titi u paklu. (Mt 10,28).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da Vi, tim potezom juri&scaron;ate vi&scaron;e na na&scaron;u pneumatologiju negoli na na&scaron;u biologiju, u Vama gledam Nerona &ndash; kr&scaron;ćanskog progonitelja; Habsburgovca, Nikolausa Mohra &ndash; izvr&scaron;itelja kazne nad Zrinskim i Frankopanom &ndash; on nakon suda, a Vi bez suda, i Puni&scaron;u Račića &ndash; atentatora na hrvatske predstavnike &ndash; on u Beogradu, a Vi u Mostaru. Samo je u tom razlika. Jer, postoji i bijelo, nekrvno ubojstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislite &scaron;to će bit s Vama nakon smrti. Ne samo u Nebu nego i u povijesti. Kao &scaron;to povijest nije zanijekala bacanje atomskih bomba na Japan ni na&scaron;u blajbur&scaron;ku tragediju, neće zanijekati ni sječu knezova u Mostaru kraj bistre Neretve za vrijeme međunarodne latrokracije. Hoće li se Va&scaron;e potomstvo stidjeti te Va&scaron;e odluke? Razmislite dok ima vremena. A vrijeme? Ipak izmiče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati su znali dugo &scaron;utjeti. Znaju i danas, ali ne mislite valjda da Vam &scaron;uteći odobravaju. Bojte se njihove &scaron;utnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fra Martin Planinić/<a href="http://hercegovackiportal.com/2018/12/04/komu-je-krivo-sto-su-hrvati-u-bih-ostali-zivi/?fbclid=IwAR087FeQNO4dv7dbtkz60mtmaMIvkni7TsiKsUXOCmWd3ztscukwab3AjrE" target="_blank">Hercegovački portal</a></strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-fra-martin.jpgIvan Pejić: KRIŽEVI NA VRHOVIMAhttp://grude.com/clanak/?i=7772377723Grude.com - klik u svijetTue, 04 Dec 2018 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-04-018-krizevi-igor-pejic-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od svog jednog prijatelja svećenika sam dobio malu džepnu Bibliju. Ona je uvijek samnom na svakom usponu. Dođe nekad onih poteškoća kad mi se čini da ne mogu ni naprijed ni nazad. Tada mi je ta biblija najbolji dio opreme koji imam.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Ivan Pejić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji simbolika tih križeva. Na većini vrhova, pogotovo na Alpama postavljeni su križevi. Taj križ ima itekakav utjecaj na nas koji penjemo planine. Ba&scaron; kao i u životu i tu križ obilježava kraj nečeka i početak onog novoga.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-04-18-12-04-018-krizevi-igor-pejic1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U početku čovjek traži volju da uopće krene na taj vrh, traži snagu potrebnu za taj uspon traži sve ono &scaron;to nam upravo križ simbolizira. U njemu vidim sav onaj put koji je Isus podnio. On nam i je dat za primjer. Po meni taj primjer nije samo za cjeloživotni put čovjeka. To je put koji nas vodi ka ostvarenju na&scaron;eg cilja. Bio taj cilj materijalnog ili duhovnog smisla, bio on velik i godinama daleko ili neki na&scaron; manji cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-04-18-12-04-018-krizevi-igor-pejic2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad pojedinci kažu kako nisu uspjeli radi ljudi i kako su im ljudi krivi za neuspjeh, opet u križu možemo vidjet primjer Isusa koji je također trpio to nerazumjevanje od ljudi. Ja mislim da je to po prirodi tako i tu ne treba sudit ljudima niti upirat prstom u bilo koga. Po prirodi smo takvi, da u nama ima i malo nerazumjevanja, malo ljubomore, malo straha al svi bi morali pronać ono ne&scaron;to gdje ćemo krotit te poroke. Negdje gdje ćemo ih pustit bez da &scaron;tete drugome.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-04-18-12-04-018-krizevi-igor-pejic3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja to opet radim u planini na jedan svoj način. Zami&scaron;ljam to kao neke pse koji su u meni. Odem u planinu i pustim ih da se iskaču, a kad je vrijeme da se vratim, svežem ih na lanac i vratim se tu među ljude. Umorim ih i umirim, ostane samo ono dobro, ono iskreno u meni. Pomogne to čovjeku, a ako se ne varam i Isus je i&scaron;ao na brda da jasnije čuje ono &scaron;to Otac od njega traži. I to je jedan od razloga za&scaron;to se križ postavlja na vrhove. Jo&scaron; prije nego sam i počeo planinarit majka me je učila da u svakom čovjeku postoji dobro. To je i istina. Planine su me naučile izdržat oluju, ponizit se pred njom i sačuvat se dok oluja prođe. Isto tako je i sa ljudima. Pojedini će pokazat sve one poroke gore navedene, ali ako ostanemo ponizni na tu oluju koju nam oni daju i iz nas i dalje sija dobro, onda ne preostaje ni drugima ni&scaron;ta nego da i oni prema nama pokažu to dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-04-18-12-04-018-krizevi-igor-pejic4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Od svog jednog prijatelja svećenika sam dobio malu džepnu Bibliju. Ona je uvijek samnom na svakom usponu. Dođe nekad onih pote&scaron;koća kad mi se čini da ne mogu ni naprijed ni nazad. Tada mi je ta biblija najbolji dio opreme koji imam. Uvijek nađem ono ne&scaron;to &scaron;to me osnaži i vrati volju. Dogodi se ne&scaron;to &scaron;to te uzdrma, ne&scaron;to &scaron;to te očara a svjestan si da ti nisi taj koji je uzrok toga. Tada opet doživi&scaron; onaj osjećaj da je Bog tu i da te gleda. Nastavi&scaron; dalje, iako sam sebi govori&scaron; za&scaron;to to radim, za&scaron;to se ne vratim ali podnosi&scaron; svu tu bol jer taj osjećaj Njegove bliskosti je jači od bilo čega. Dođe&scaron; na taj vrh i prvo &scaron;to ugleda&scaron; je opet taj križ. On kao da zna &scaron;ta si sve doživio, kao da zna da si od njega tražio pomoć pri polasku i kao da ti govori vidi&scaron; da sam istina. Kad ga poljubi&scaron; osjeti&scaron; kraj tih patnji tokom uspona, on je njihov kraj. Ali i spozna&scaron; nove vidike koje ti pruža taj vrh. Spozna&scaron; one nove želje i puteve koje ti čine život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-04-18-12-04-018-krizevi-igor-pejic5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>To je taj novi početak. Vjeruje&scaron; da će ti dat snage za to sve novo, isto kao i sad. Vraća&scaron; se pun volje, za život i za sve ono &scaron;to te sutra čeka.<br />U skoro svim zemljama Europe na najvi&scaron;im vrhovima je križ. Koliko god u gradovima vladao nered ili izopačenost na vrhu im je opet križ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-04-18-12-04-018-krizevi-igor-pejic6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi kažu briga mene &scaron;ta je na tim vrhovima. Oni se obično i ne vide iz gradova. Dug je put da čovjek svati značenje toga. Nemoguće je da se objasni. Mi ga nevidimo ali taj križ vidi nas. Koliko god nam se ovaj svijet činio crnim ili bolnim, on je točno ovakav kakav mora bit da bi opstao. Prikazuje laž upravo da bi sačuvao istinu. Ne postoji događaj koji će me uznemirit toliko da me planina svojim skladom neće umirit i naučit sklonit te događaje iz života. Bilo to da je taj teret od ljudi ili neki ružan događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-04-18-12-04-018-krizevi-igor-pejic7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Onaj križ na vrhu te obnovi, nije on tek predmet. Treba ga naučit gledat dublje ako želi&scaron; da ti bude ne&scaron;to vi&scaron;e od predmeta. Možda to i je razlog za&scaron;to penjem planine. Planina mi da ono puno vrijednije neko oko može vidjet ili aparat uslikat. Život je dar, taj križ sa vrha gleda sve ovo oko nas. Mogu pojedini mislit da nam je Bog okrenuo leđa, ili da sotona vlada. Ali znam da je sve u redu. Gleda on to sve sa vrha i slaže nam mozaike života.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ivan Pejić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-04-018-krizevi-igor-pejic-glavna.jpg''Samo je pitanje je li Ivan Pernar glup ili prirodno zao''http://grude.com/clanak/?i=7770677706Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 21:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-pernar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Tata je ustao", napisala je kvrgavim slovima moja četverogodišnja kći prije nekoliko godina. Zapisivala je samo tada važne događaje. Nešto što bi je se dojmilo. <p>&nbsp;</p> <p>Zelenim flomasterom na žutom postitu toga dana najvažniji događaj je bio da sam ustao iz kreveta. Prvi put nakon nekoliko mjeseci. I&scaron;ao sam pi&scaron;ati, naravno. Povremeno sam i ne&scaron;to jeo. Tu&scaron;irao sam se kad bi smrad postao nepodno&scaron;ljiv. Po&scaron;taru nisam otvarao vrata, televizor nisam palio, na poruke nisam odgovarao. Samo sam ležao, mjesecima. Vi&scaron;e budan nego u snu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znaju koji trebaju znati</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bolujem od depresije. Službeno desetak godina, neslužbeno vjerojatno oduvijek. F 32.2 i F 33.2 moje su osnovne dijagnoze. Tako psihijatri označavaju depresiju, prvu, drugu, desetu. Povremeno me zadese i napadaji panike. Najče&scaron;će u velikim gužvama ili par sati nakon &scaron;to sam se izvukao iz njih. Ne mogu disati, srce luduje, tjelesna temperatura naglo skoči. Ponekad legnem na kuhinjske pločice da se rashladim, da dođem sebi, da se vratim u realnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bolujem od depresije. I to zna moja obitelj, znaju prijatelji, znaju kolege na poslu koji trebaju znati. Sada znate i vi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pernar ne zna &scaron;to je depresija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Pernar misli da zna &scaron;to je depresija. Misli da zna pa je prije nekoliko dana na Facebooku objavio da lijekovi za depresiju znače doživotnu ovisnost, a da je &scaron;uma pravi antidepresiv. Svoj savjet je dodatno začinio frazom da korumpirani mediji ne žele da ljudi znaju da im &scaron;uma može vi&scaron;e pomoći nego lijekovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I o jednom, i o drugom imam ne&scaron;to reći. I o Ivanu Pernaru, usput.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne možete ni govoriti, ni plakati</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov savjet je ne&scaron;to najopasnije &scaron;to sam od političara čuo. Depresija nije povremena tuga koju svatko osjeti. Depresija nije kad vas cura ostavi, dobijete otkaz, padnete ispit za koji ste učili, osvojite saborski mandat manje nego &scaron;to ste se nadali. Depresija je bolest koja vam oduzme volju za životom, ukoči vam lice, zakuje vas za krevet. Zbog depresije ne možete govoriti, ne možete ni plakati. U depresiji ne možete ni&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne možete otići u &scaron;umu, koja bi vas po Pernaru mogla izliječiti. A ako vas i netko dobronamjeran, ali neupućen, i odvuče u &scaron;umu, u granama stabala vidite samo mjesto preko kojeg možete prebaciti uže da se objesite. Da prekinete tu muku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije tuga, nego poremećaj kemikalija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ako uzimate lijekove jer depresija, ponavljam, nije tuga. Depresija je poremećaj kemikalija u mozgu. Poremećaj koji se može ispraviti dobro doziranim lijekovima. Ponekad traje dulje, ponekad kraće. Neki lijekovi djeluju, neki ne. Ali na koncu, ako ste uporni, pomognu. Grljenje stabala ne pomaže.<br />Tekst se nastavlja ispod oglasa</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; kao &scaron;to ne pomažu vegetarijanstvo, razmi&scaron;ljanje o lijepim stvarima, pozitivno mi&scaron;ljenje, homeopatija, čajevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Depra ode i vrati se</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>I da, depresija je doživotna bolest. To ne znači da se cijeli život moraju piti lijekovi. Ima perioda kada depra ode. Nema je i možete funkcionirati kao i svi ostali ljudi, s boljim i lo&scaron;ijim danima. No ta je bolest podmukla. Vraća se. I nema tog stabla koje će vas izvući kada se vrati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;uma je opasna</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;uma je divna, ali samo kada niste depresivni. U depresiji je &scaron;uma opasna. Mjesto na kojem daleko od očiju bliskih vam ljudi imate priliku skončati život. Samoubojice, znate, uglavnom su depresivni ljudi. Dijagnosticirani ili ne. Oni koji potraže pomoć i svakoga jutra uzmu svoju terapiju imaju veće &scaron;anse za život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Pernar svojim savjetom da se umjesto terapije ode u &scaron;umu mogao bi biti izravno odgovoran za smrt nekoga tko bi ga poslu&scaron;ao. Samo je upitno je li Pernar jednostavno glup ili komplicirano zao. Mislim da je oboje. I nadam se da će odjebati od depresije prije nego &scaron;to nekom ozbiljno na&scaron;teti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vojislav Mazzocco/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-pernar.jpgMarina Pendeš je izgubila povjerenje Hrvata u BiH! Njene izjave su zapaljivehttp://grude.com/clanak/?i=7768377683Grude.com - klik u svijetSun, 02 Dec 2018 00:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-02-marina-pendes-komsic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoji izreka od samo dvije riječi, ali poučna i ona kaže kako pametan šuti. Međutim u BiH je to rijetkost. Sad je li do nedostatka pametnih ili je nešto drugo u pozadini prosuđujte sami.<p>&nbsp;</p> <p>Marina Pende&scaron;, ministrica obrane BiH, koliko god ona tvrdila suprotno, pokorila se Željku Kom&scaron;iću, nelegitimnom članu Predsjedni&scaron;tva BiH i pokorno uz njega hodala povodom Dana Oružanih snaga BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obrazlaganju svog hoda za Kom&scaron;ića za <a href="http://www.dnevnik.ba" target="_blank">Dnevnik.ba</a> Marina Pende&scaron; je jo&scaron; jednom potvrdila da nije sposoban kadar koji će služiti Hrvatima u BiH i zalagati se za njih, već da je dužnosnica kojoj je ipak važnije inkasirati svaki mjesec od 4.500 do 4.900 KM nego se istinski zalagati za prava Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Znači li to da bi se svi Hrvati iz institucija u Sarajevu trebali povući i odustati od borbe za potpunu jednakopravnost? Smatram da to nije nikakvo rje&scaron;enje. Bitka za ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH traje u Sarajevu i samo se tamo može dobiti, a ne s nekih udaljenih i sigurnih pozicija&rdquo;, kazala je Pende&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne znamo kome ministrica od par tisuća maraka mjesečno spočitava da se s udaljenih i sigurnih pozicija bore za poziciju Hrvata u BiH. Možda onima koji ne mogu mjesečno zaraditi ni tisuću maraka, ali nisu se spremni nikome pokoriti, a pogotovo ne Željku Kom&scaron;iću uz kojeg je Marina Pende&scaron; u Sarajevu itekako za&scaron;tićena.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;alje li možda Marina Pende&scaron; ovim poruku prvom čovjeku HRVATA U BIH Draganu Čoviću kako se on ne bori za prava Hrvata u BiH zato &scaron;to je u Mostaru i zato &scaron;to nije do&scaron;ao na prisegu u Predsjedni&scaron;tvo u kojem je jo&scaron; jednom ustoličen nelegitimni Željko Kom&scaron;ić?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u trenucima dok LEGITIMNI HRVATSKI PREDSTAVNICI govore o tome da nema formiranja vlasti dok se ne izmjeni Izborni zakon Marina Pende&scaron; priča o tome kako blokade ni&scaron;ta dobro nisu donijele! Upravo i zbog ovakvih političara i stalnih popu&scaron;tanja Hrvati u BiH su danas tu gdje jesu i nije dobra poruka Hrvatima da se ovakve osobe nalaze na bilo kakvim funkcijama. Na kraju krajeva, jo&scaron; jednom izjavom kojom je u usta uzela napaćenu Srednju Bosnu potvrdila je da je spremna raditi podjele među Hrvatima Hercegovine i Bosne, unatoč tome &scaron;to je svaki Hrvat jednako vrijedan. Ovakva vrsta političara spremna je na sve u borbi za funkciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo ubuduće Marinu Pende&scaron; da napaćenu Srednju Bosnu ne uzima u usta jer ipak preostali Hrvati u njenom Travniku nisu te sreće da imaju od 4.500 maraka plaću pa navi&scaron;e. Oni se bore za goli opstanak, bez političkih funkcija, a opet nisu spremni hodati uz Željka Kom&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to će HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor formirati vlast na državnoj razini, zbog Hrvata u BiH važno je da Marina Pende&scaron; vi&scaron;e ne bude na funkciji ministrice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-02-marina-pendes-komsic.jpgAko o Hercegovcima Čilić sruši stereotip, bit će to svojevrsno međugorsko čudo!http://grude.com/clanak/?i=7759477594Grude.com - klik u svijetWed, 28 Nov 2018 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-25-cilic_moskva_015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Teško je izdvojiti bilo koje područje u kojem Hrvati u dresu BiH postižu svjetski uspjeh. Istodobno, dug je popis onih koji pod zastavama Hrvatske, Njemačke, Amerike, Australije... <p>&nbsp;</p> <p>već odavno &ldquo;stanuju&rdquo; na krovu svijeta. Osobito kada su u pitanju sporta&scaron;i. Novi uspjeh Marina Čilića iz Međugorja samo je potvrdio tu tezu.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e:Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorčanin je gotovo sam osvojio Davisov kup. Izborio je dva od tri boda koliko je trebalo za pobjedu. Fenomen je veći kada se zna da je iz ovog hercegovačkog sela i Ivan Dodig. Kada se tome pridoda desetak kilometara dalje rodno mjesto oca Mirjane Lučić, onda se može ustvrditi da jedno malo mjesto ima ono &scaron;to te&scaron;ko uspijeva velikim vi&scaron;emilijunskim gradovima poput New Yorka, Londona ili Berlina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marin Čilić nije izrastao iz uređenog dru&scaron;tvenog sustava. Dapače. Takav ambijent ga nije prepoznavao. Čak i kada se kao dječak individualno nametnuo kao najbolji u državi. Poku&scaron;ao je nastupiti za reprezentaciju BiH. Međutim, za izbornika bio je tek treći. I kao takav je grijao klupu. Bila je to jasna poruka Marinovu ocu Zdenku da sinu potraži sredinu koja će, prije svega, vrednovati uspjeh, a ne to čiji si sin ili koja ti je nacija. U takvom &ldquo;prirodnom&rdquo; ambijentu prodisao je punim plućima. Danas se Hrvatskoj odužuje na najbolji mogući način, pa i kroz zakladu za pomoć siroma&scaron;noj talentiranoj djeci. I sve druge priče hrvatskih sporta&scaron;a iz BiH su slične. Jedni su odlazili zato &scaron;to ih država nije htjela, drugi zato &scaron;to ih je, poput Banjolučanina Ivana Ljubičića, prognala, a ponajvi&scaron;e je onih koji su sa svojim roditeljima odlazili u potrazi za boljim životom. Velik dio uspje&scaron;nih hrvatskih sporta&scaron;a djeca su iseljenika iz BiH. Ili su, pak, zagrebački studenti poput &Scaron;irokobriježanina Ivana Kvesića koji je prije nekoliko dana donio RH zlatnu medalju u karateu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velik doprinos hrvatskom ponosu dali su nogometa&scaron;i - braća Kovač, braća Boban, braća &Scaron;imić, Leko, Jurčić, Kovačić, Rakitić, Lovren, Stanić, Ćorluka, &Scaron;uker..., izbornici Zlatko Dalić, Miroslav Blažević, Vlatko Marković..., ko&scaron;arka&scaron;i Bogdanović, Arapović, Planinić, Zubac, Bender..., rukometa&scaron;i Goluža, Ćavar, Alilović, Buntić, &Scaron;ola, Zovko, Karačić... i stotine drugih u raznim sportovima. Ba&scaron; kao i u medicini, znanosti, kulturi... i napose - domoljublju!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH nitko ne pita za&scaron;to takvi velikani ne nastupaju za državu svojih očeva. Ne pitaju jer ne žele čuti odgovor. A on je - BiH ne treba Hrvate. Potiču ih na odlazak kako bi napravili neku unitarističku tvorevinu u kojoj mogu raditi i živjeti samo oni koji su po njihovoj mjeri. Ako koji Hrvat i nastupi za BiH, to je samo zato kako bi se stvorio privid multietničkog dru&scaron;tva za neupućene strance.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto da su Hrvati iz BiH, kao europski narod u BiH, bogatstvo, njih se političkim i drugim pritiscima protjeruje s Balkana. Nažalost, u svojoj matičnoj domovini često nisu dočekani s odu&scaron;evljenjem. Stvoren je stereotip kako su paraziti. On se pojačava negativnim pričama o Hercegovcima. I svakako ga neće razbiti ni teniski fenomen Čilić - Dodig. Ako se zbog njih, pak, dogodi pozitivna promjena odnosa prema Hrvatima u BiH, onda će to biti međugorsko čudo koje će priznati čak i oni koji su ih osporavali.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-25-cilic_moskva_015.jpgGuslar Jimi Hendrix iz Ružića u Stuttgartuhttp://grude.com/clanak/?i=7757577575Grude.com - klik u svijetMon, 26 Nov 2018 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-26-img_20181125_185925__01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Puno puta smo svjedoci da ljudska mašta ponekad nema granica.<p><br />Tako je ovih dana u Njemačkoj, u Stuttgartu svoje mjesto među Stuttgartskim grafitima dobio i "Guslar Jimi Hendrix iz Ružića".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Jimi je pocrnio dok je sezonski radio na moru kod jednog na&scaron;eg ugostitelja u Makarskoj, a afro frizuru njeguje jo&scaron; iz doba disko ere iz osamdesetih godina. Starije generacije su ga viđale u nekada&scaron;njem kultnom grudskom kafiću "Vagabond". U novije vrijeme je počeo gusliti i to jednu zanimljivu pjesmu koja ide ovako:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Majne gusle ajmo zapivati,</strong><br /><strong>Po dojčlandski, da nas svatko shvati.</strong><br /><strong>Cvaj sam monat u Njemačkoj bio,</strong><br /><strong>Po njihovu ales naučio.</strong><br /><strong>Dange Bogu kad sam se vratio,</strong><br /><strong>Lecte kartu kad sam pokupio.</strong><br /><strong>Wo sam bio,was sam uradio,</strong><br /><strong>Curik vizu ih bin zaradio...."</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovu priliku je obukao i svečanu narodnu no&scaron;nju svoga ružićkoga kraja, a neki izvori nam potvrđuju da je Jimi porijeklom iz Drinovaca, no u zadnje vrijeme živi, djeluje i nastupa po ružićkome kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako vidimo, njegova popularnost seže i izvan granica njegova mjesta, a i izvan granica na&scaron;e zemlje. &Scaron;iroj javnosti je poznatiji pod umjetničkim imenom "Jimi Hendrix", a njegovo kr&scaron;teno ime i prezime neka ostane tajna, bar za sada...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-26-img_20181125_185925__01.jpgNA SVJETSKI DAN PRAVA DJECE: Siniša Glavašević: Djeca su jedino dobro koje je čovječanstvu ostalohttp://grude.com/clanak/?i=7748077480Grude.com - klik u svijetTue, 20 Nov 2018 08:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-20-djeca-prijatelji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako imate djecu, pogledajte ponekad u plavi satenski svod pa ako među zvjezdastim krijesnicama spazite makar jednu kojoj biste željeli biti bliže, sjetite se djece..<p>&nbsp;</p> <p>Među toplim pričama o temeljnim ljudskim vrijednostima skupljenima u zbirci &ldquo;Priče iz Vukovara&rdquo;, Sini&scaron;a Glava&scaron;ević ostavio nam je i dirljivu &ldquo;Priču za roditelje&rdquo; čije retke nećete moći zaboraviti, priču koja će svakog roditelja potaknuti da jo&scaron; čvr&scaron;će zagrli svoje dijete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najljep&scaron;e je imati djecu, jer djeca su budućnost, ona su nada u bolje sutra, vjera da će ono &scaron;to slijedi za&scaron;tititi starost. Kad čovjek ima djecu, onda je sve bolje, jer kad vas svi napuste, opet vam ostaju va&scaron;a djeca. Sve to pak povećava va&scaron;u odgovornost jer, ako želite bolju budućnost, onda morate svim silama nastojati da tome i sami pridonesete. Naučiti djecu da se smiju, da misle lijepo, da ih upozorite da njihova htijenja ne budu veća od nebeskog svoda, da njihove ruke ne prljaju ničija djetinjstva, i ničije želje, morate ih jednostavno naučiti da ljube.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ZA ONO &Scaron;TO SE SADA DOGAĐA, DJECA NISU KRIVA</strong></p> <p>Jer tko ljubiti zna, toga ljube. Ljube njegova nastojanja, toplinu njegove dobre ruke, njegove poglede. Oni drugi, oni čije su misli crnje od najcrnje noći, oni čiji se obrazi ne žare ljubeći i čija se riječ kida na paučinaste niti kada krenu u neuhvat, oni drugi mogu istezati svoje vratove iznad povr&scaron;ine životnog tijeka, mogu se vje&scaron;ati o ramena hrabrih plivača, ali ih struja ipak vuče dalje od obale, i dublje u mrak. Ti kojima noć ne služi za zagrljaje, ti kojima mjesečina ne zatvara noći i koji truju ljepotu svojom nazočno&scaron;ću, tonu i prije nego &scaron;to zaplivaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako imate djecu, pogledajte ponekad u plavi satenski svod pa ako među zvjezdastim krijesnicama spazite makar jednu kojoj biste željeli biti bliže, sjetite se djece, jer čak ako vi u tome i ne uspijete, umjesto vas sve će to učiniti va&scaron;a djeca. Odgovorite na sva njihova pitanja, nađite vremena za njih pa makar poslije morali čitati i stare novine, poljubite njihove dobre djetinje snove, učinite da njihove čudesno blistave oči vide samo dobra svitanja, vedre dane i velike zvijezde. Ne dopustite da njihovu ma&scaron;tu satre zlo. Zaustavite svijet, zaustavite vrijeme ako ne stignete dati djeci sve &scaron;to im treba da odrastu u čistoj ljepoti, jer za ono &scaron;to se sada događa, nisu kriva djeca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad čovjek bolje razmisli, djeca su jedino dobro koje je čovječanstvu ostalo. Sve drugo uni&scaron;teno je u nastojanju da sitni ljudski stvor bude veći od misli, od riječi, od Boga&hellip;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-20-djeca-prijatelji.jpgPropovijed željezanskog biskupa Egidija Živkovića na misi zadušnici u Vukovaruhttp://grude.com/clanak/?i=7747477474Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 19:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-19-biskup-zivkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hodajući u koloni sjećanja, dostojanstveno sam gazio, ovu zemlju natopljenu mučeničkom krvlju..<p>&nbsp;</p> <p>Draga braćo i sestre!</p> <p>Iako dolazim iz Austrije, ja kao gradi&scaron;ćanski Hrvat osjećam svaki put da dolazim kao svoj među svoje. Dopustite mi da vas sve od srca pozdravim i osobito se zahvalim prijatelju i studentskome kolegi, đakovačko-osječkom nadbiskupu i metropoliti mons. Đuri Hraniću. Nadbiskup me je pozvao da podijelim tugu dana&scaron;njega dana sa svima vama, a posebno da obri&scaron;em suze onih koji danas plaču u Vukovaru. Pozdravljam vas sve iz svih udruga, vlasti, politike, vojske, policije, kulture, medija, Crkve i vjerskih zajednica. Srdačan pozdrav vama draga braćo u biskupstvu, svećenici, redovnici, redovnice, bogoslovi i sjemeni&scaron;tarci te okupljeni narode Božji ove drevne nadbiskupije i Crkve u Hrvata. Posebno pozdravljam vas, invalide domovinskog rata, koji patite zbog tjelesnih i du&scaron;evnih rana, kao i vas koji ste izgubili svoje drage a posebno majke Vukovara. Suosjećam s vama koji tragate za svojim nestalim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moj duboki naklon pripada danas mrtvim koji počivaju u ovome groblju i pokojnima čija su tijela nevino stradala po cijeloj Hrvatskoj i &scaron;ire, iz bilo kojih ratova i vremena bez obzira na vjeru i naciju. U svojim molitvama sam uz vas bolesnici i sve vas koji me pratite putem medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako imam 500 godina stare hrvatske gene s ovih prostora, odmah obećavam medijima da neću danas pjevati: geni, geni kameni, ali ću zato govoriti geni, geni hrvatski &hellip; pa se nadam da mi neće nitko danas isključiti mikrofon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draga braćo! Možda bi bilo bolje na Dan sjećanja, na grobovima ovih mrtvih samo &scaron;utjeti i moliti. Ja ću ipak ne&scaron;to reći iako nam grobovi govore puno vi&scaron;e od svake izrečene riječi. Otvorene grobnice koje čekaju povratak kosti svojih mrtvih i nestalih, govore jo&scaron; vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo o čemu želim sada propovijedati jest Kristov poziv u evanđelju na opra&scaron;tanje, pomirbu i zajedni&scaron;tvo svih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poslanici Efežanima sv. Pavla slu&scaron;amo: &bdquo;Vi koji nekoć bijaste daleko u Kristu, dođoste blizu po Krvi Kristovoj.&ldquo; Danas stojimo u blizini granice katoličkih i pravoslavnih kr&scaron;ćana. Braćo, uistinu ste kroz pro&scaron;la vremena kao kr&scaron;ćani, bili jako, jako daleko. Znajte. Svaka izgubljena minuta u traženju mira prerasta u mržnju. Do&scaron;lo je vrijeme da podvučete crtu. Pođite se konačno približavati jedni drugima po Krvi Kristovoj koja je prolivena za sve ljude a posebno za nas kr&scaron;ćane. Mi kr&scaron;ćani, ponosimo se križem Kristovim. Ako je Krist nevin ubijen i bio spreman sa križa &bdquo;ubiti neprijateljstvo i mržnju u sebi prema svojim ubojicama&ldquo;, pa za&scaron;to i mi ne bismo konačno započeli taj put ubijanja mržnje. Mi koji smo bliže križu, pozvani smo u ime Krista miriti ljude. Mir nam neće doći sam s neba ako ga ne budemo &scaron;irili mi ovdje na zemlji. Nemir će nam razoriti du&scaron;e, obitelji i narode. Razorimo i mi poput Krista neprijateljstvo u svojoj du&scaron;i i svome srcu. Krv žrtava svih ratova, ne kriči za osvetom nego za pomirenjem i posvetom. To je budućnost Božjega naroda!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodajući u koloni sjećanja, dostojanstveno sam gazio, ovu zemlju natopljenu mučeničkom krvlju. Za pete su mi se lijepili: zemlja, krv i suze a kroz tijelo mi je prolazila jeza i jauk bespomoćnih zarobljenika, koji su mučeni kao Krist na svome križnom putu. Ponavljao sam danas u sebi vi&scaron;e puta Kristove riječi, Egidije, smiri se: &bdquo;Neka se ne uznemiruje srce tvoje&ldquo;. Svaki korak prema ovome groblju u meni je stvarao sve veću bol i suze, pitajući se zar je moguće da su kr&scaron;ćani vr&scaron;ili ovolika zla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliko zlo je danas vezano uz pitanje nestalih. Vi odgovorni, kada ćete napraviti minimum ljudskoga pijeteta i dostojanstva i vratiti kosti od 1952 zarobljene, mučene i ubijene du&scaron;e? To vas pitam u ime ožalo&scaron;ćenih obitelji. Ta kost i te kosti tisuće mrtvih nalaze se skrivene u utrobi zemlje. Molim vas, iskopajte to hrvatsko blago i vratite ga u njihov i na&scaron; Vukovar. Izbacite tu kost iz svoga grla koja vas blokira u svim dobrosusjedskim pregovorima. Nemamo drugoga puta, nego: put priznanja istine, put pra&scaron;tanja i pomirbe, put novoga početka u Isusu Kristu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo svjesni da neke boli Vukovar i Dan sjećanja na nevine žrtve. Tko pre&scaron;ućuje žrtve on ih ponovo ubija. Znam da zločince boli nečista savjest i vjernička moć pra&scaron;tanja hrvatskoga čovjeka koji živi po Kristovim riječima: Bože, oprosti im jer ne znaju &scaron;to čine. Trebamo biti uvijek vođeni dana&scaron;njim evanđeljem: ako je Krist koji je pretrpio nepravednu smrt, sve oprostio, to moramo i mi danas činiti ako želimo biti Kristovi. Braćo, Vukovar nema drugoga puta osim puta Kristovoga pra&scaron;tanja i pomirenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja vas sve molim i jedne i druge i treće. Ne generalizirajte. Nikada ne optužujte cijeli narod. Za zlo u Vukovaru nije kolektivno kriv srpski narod jer u ovim grobovima leže i Srbi koji su bili lojalni svojoj rodnoj domovini Hrvatskoj. Bol, sram, zločin i rat su učinili oni koji su htjeli pokoriti slobodu hrvatskoga naroda. U Vukovaru je započela velika nepravda zato mora ovdje započeti i korektna sudska pravda, koja ne smije biti poticana samo prosvjedima. Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja sam kao biskup prijatelj i Pravoslavne Crkve. Darovao sam joj crkvenu zemlju u Austriji, pomažem sagraditi prvi pravoslavni manastir u Austriji. Zato znam dobro da su zaplakale mnoge srbijanske i crnogorske majke iz čijeg su zagrljaja oteti sinovi i natjerani u rat i smrt. Narod nije kriv i nema kolektivne krivnje ni s ove ni s one strane. Krivci su oholi, pokvareni i nerazumni pojedinci koji nasilno žele otimati tuđe ne znajući: Tko se mača laća od njega će i poginuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao drugo, u svojim mislima moram se sada opet vratiti dana&scaron;njem evanđelju jer Krist reče da nam je On put, istina i život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promatrajući zbivanja u Hrvatskoj moram vam kao neutralan promatrač iz Austrije reći sljedeće. Istina je i ovo, da su se na&scaron;i mrtvi borili protiv dugogodi&scaron;njega zla koje ste imali i u svojim redovima. Neki žele nasilno progutatiti tu čistu du&scaron;u hrvatskome domoljubu. Žele i&scaron;čupati hrvatsko srce braniteljima, koje kuca za moju staru Domovinu. Ja kao gradi&scaron;ćanski Hrvat nedam nikome Hrvatsku &ndash; a ne dajte je ni vi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati i Hrvatice, pročistite konačno svoje matice. Ne budite ruku skr&scaron;enih ni glava spu&scaron;tenih. Na istinu su vas i zakleli i obvezali ovi mrtvi. Ako ne ispunite zavjete mrtvih, onda se u Vukovaru &scaron;etate kao plaćeni glumci, koji samo plaču radi scene i javnosti. Na či&scaron;ćenje vas obvezuju uplakane vukovarske majke i udovice koje su svoje sinove i muževe ugradile u temelje slobodne Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osjećam veliku bol i tugu kada čujem istinu, kako stotine tisuća mladih napu&scaron;ta ovu prelijepu zemlju za koju su mnogi ginuli. Gubite zdrave i mlade snage koje su mogle: obnoviti državu i podići palo gospodarstvo. Iseljavanjem, neki vode podmukli rat protiv Domovine. Ali znajte, vratit će se Ivan jednoga dana i on će pitati: čija je ovo livada, čija je ovo trava? Pitat će, čiji je ovo Vukovar, čija je ovo Slavonija i Dalmacija, čija je ovo Hrvatska? Moja i na&scaron;a!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od mojih gradi&scaron;ćanskih Hrvata prije 500 godina pa sve do danas mi Hrvati stalno negdje selimo i iseljavamo iz najljep&scaron;e zemlje svijeta. Ona je radnička i patnička ali i mučenička, od Vukovara do Dubrovnika, od Velebitskih planina preko mora do slavonskih ravnina. Hrvatska je prelijepa. Gradite je zajedničkim snagama. Ostani tu, to je Kristov put, jer svaka tuđa zemlja tuga je golema. Voli, izgradi i obogati Hrvatsku svojim talentima!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao treće, u ovome trenutku bola i sjećanja na mrtve, sjetio sam se utje&scaron;nog Kristovoga govora na gori kojega trebamo ponijeti svojim domovima. Blaženi siroma&scaron;ni, ožalo&scaron;ćeni, krotki, gladni, milosrdni, čistoga srca, mirotvorci i progonjeni. Ma koliko vas god pogrde, prognaju i zlo slažu protiv vas, vi ste moji i imat ćete veliku plaću, ako ne od ove zemaljske vlade onda od one na nebu, jer va&scaron;e je kraljevstvo nebesko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moramo svi misliti na ove gore blažene i biti uz njih. Domovino, pitam prvo tebe, kada će&scaron; svim srcem biti uz svoj narod? Konačno, dajmo po&scaron;tovanje progonjenima. Kada ćete kao europske zemlje imati minimum hrabrosti da otvorite arhive a zatvorite nečasne arhivare. Bez čistih računa nema čiste budućnosti i mira. Europa se čudi va&scaron;em prljavom kazali&scaron;tu koje jo&scaron; uvijek nema zavr&scaron;noga čina i lustracije. Blaženi progonjeni čekaju svoju pravičnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska kao država sada u potpunosti pripada Europi. Ja vas pozivam da ne tapkate u pro&scaron;lim vremenima i da ne gubite snagu u međusobne svađe. Vi ste Europa. Balkanski duh izdahnite a europski zrak udahnite! Vi imate puno toga dati Europi. Nemojte biti samo oni koji od Europe uzimaju. Vi budite oni koji Europi dajete: kr&scaron;ćanske, moralne i ljudske vrednote. Čuli smo poruku sa susreta predsjednika država u Francuskoj, kako se trebamo čuvati bolesnoga nacionalizma koji nanovo u svijetu budi zle duhove rata. Iza sebe imamo tri rata koji su cijeli svijet učinili siroma&scaron;nim i materijalno i duhovno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitam se, za&scaron;to ovi grobovi oko nas tako dugo &scaron;ute. Podignite se i vi mrtvi, a i vi živi, da za&scaron;titite i uskrsnete ovu tako lijepu i dragu domovinu Hrvatsku. &Scaron;to čekamo? Krenimo zajedno u obnovu Domovine!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obraćam se i vama po&scaron;tovani političari! Prestanite gubiti zdrave snage na stalna ru&scaron;enja svoje hrvatske Vlade i Sabora. Narod vas je izabrao da budete konstruktivni a ne destruktivni. Budite graditelji a ne ru&scaron;itelji sami sebe. Kaže sv. Ivana Pavao II.: Podržite uvijek ono &scaron;to je pozitivno, dok korigirate ono &scaron;to je negativno. Gledajte naprijed i ističite pozitivne uspjehe Hrvatske. U va&scaron;oj domovini ima puno dobrih ljudi i događaja. Morate znati i moći vidjeti dobro. Obri&scaron;ite stakla svojih naočala koja su ponekad zamagljena osobnim interesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediji, vi koji imate moć &scaron;irenja dobra molim vas skinite sa va&scaron;ih ekrana crno, a stavite bijelo. Ugasite žalost, a upalite radost! &Scaron;irite pozitivno a zaboravite negativno! Učinimo narod sretnim! Pozvani ste da i vi podižite paloga i umornoga čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledao sam kako se cijeli svijet divio va&scaron;oj predsjednici države Kolindi Grabar-Kitarović u Rusiji: kako grli i ljubi na&scaron;e vatrene nogometa&scaron;e. Smije se i plače s hrvatskom &scaron;ahovnicom. Pokazala je svijetu ponos hrvatskoga naroda i političara. Ako vam je Krist put, istina i život, a jest, ne bojte se, svi vi, živjeti ponosno i upravljati dostojanstveno, mudro i pravedno svojim narodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draga braćo i sestre! Pođimo svojim domovima ohrabreni u vjeri na&scaron;ih branitelja i ubijenih civila, koji počivaju u ovome Vukovarskome groblju i cijeloj Hrvatskoj. Ovi nam mučenici poručuju kao moralna i vjerska vertikala u dana&scaron;njem psalmu: &bdquo;Pa da mi je i dolinom smrti proći zla se ne bojim&ldquo;. Ne bojte se kaže Krist, jer ja sam s vama u sve dane do svr&scaron;etka svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želim vam danas staviti na srce dvije stvari. Nikad ne zaboravite materijalno pomagati siroma&scaron;ni Vukovar na &scaron;to nas poziva i papa Franjo na dana&scaron;nji svjetski dan siroma&scaron;tva. Drugo ne prestanite moliti za Vukovar. Danas želim najaviti da ću kao biskup i Gradi&scaron;ćanski Hrvat uz svoj zbor Pax et Bonum sa 160 pjevača i s novoosnovanom udrugom HRVAT SAM &ndash; ovo stoji za gradi&scaron;ćanske Hrvate iz Slovačke, Austrije i Mađarske organizirati humanitarni koncert za Vukovar u Lisinskome. Odlučio sam to održati 13. listopada dogodine uz pokroviteljstvo grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića te premijera Andreja Plenkovića i hrvatske vlade, kojima ovim putem od sveg srca zahvaljujem. Pozivam sve dobre ljude i sve medije da nam se pridruže! Pokažimo i na ovaj način kako volimo i razumijemo potrebe i siroma&scaron;tvo Vukovara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želja mi je dok plačemo da ujedno pjevamo i molimo za Vukovar. Molimo posebno za uplakane majke čiji sinovi vapiju s neba: Mati, o najdraža mati neka nas tvoja molitva prati. Vukovarski toranj je za mene simbol ranjene majke koja unatoč ubijanju sina, ponosno stoji pod križem i čeka njegovo Uskrsnuće. Ranjeni Vukovarski toranj iz kojeg je curila krv i voda kao simbol života ipak je doživio uskrsnuće Vukovara. Molitvu vukovarskih sinova, svojim majkama, mi ćemo sada čuti u pjesmi moga pastoralnoga asistenta Ive &Scaron;eparovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne plači majko, ne plači oče! Ne plači Hrvatska! Uzdignute glave idite naprijed i radujte se životu. Kriste, daj hrabrosti i snage svom narodu da se odupru svim nevoljama i suzama na ovome svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draga braćo i sestre! Ne bojte se nikoga i nikada! Znajte da je Krist uvijek s nama. Moj dobri stari Bože, pomiri sve ljude na ovome svijetu i daj da konačno svi shvatimo danas ovdje u Vukovaru, da si ti: pravi put, prava istina i pravi život. Ako ovo zbilja shvatimo imaju Hrvatska, Europa i svijet mirnu i blagoslovljenu budućnost &ndash; Tako neka bude! Amen.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-19-biskup-zivkovic.jpgMirjana Ereš: I nikada narod zaboravit neće... Vukovar!http://grude.com/clanak/?i=7745477454Grude.com - klik u svijetSun, 18 Nov 2018 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-18-018-grude-vukovar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bezbroj emocija, bezbroj suza, molitava, izmoljenih krunica... Za one kojih nema. Koji su te branili tri mjeseca i na kraju pali skupa s Tobom, grade na Dunavu. Ostala je gorčina na usnama prema nemilosrdnim dušama koje su te uništile, spalile i nevinom krvlju okupale.<p>&nbsp;</p> <p>Ali pjesma kaže;&ldquo; iz krvi i bola niknut će cvijeće i nikada narod zaboravit neće...&ldquo;! Koliko je danas onih koji su tu, u tebi Vukovare! Tisuće du&scaron;a koji se sjećaju svega onog &scaron;to su proživjeli !</p> <p>Pale svjeće, obilaze grobove onih koji su poginuli za Domovinu Hrvatsku!</p> <p>Plaču skupa s tobom zbog svih oni koji vi&scaron;e nisu tu!</p> <p>Sjećaju se vječnog heroja Zadre Blage, najvećeg borca za spas tebe, grade!</p> <p>Koliko je onih čije obitelji ni ne znaju za grobove onih koji su te branili od krvnika!</p> <p>Koliko hrvatskih majki danas tu je, čiji su se sinovi i očevi borili do zadnje kapi krvi koja se nemilosrdno lila niz tvoje ulice!?</p> <p>Koliko je jo&scaron; onih koji su napustili svoje obitelji, uz nadu da će se vratiti u svoje ognji&scaron;te, a zapravo su ostavili prazno mjesto za obiteljskim stolim!</p> <p>Koliko je danas djece ponosno na roditelje koji su položili svoj život za tebe, za svoju domovinu, braniv&scaron;i Tebe i svoju ba&scaron;tinu!</p> <p>Koliko je očeva ostavilo povijeno djete u grudima svoje majke ostaviv&scaron;i ga u sigrunom zagrljaju ni ne pomi&scaron;ljajući da ga vi&scaron;e nikad neće vidjeti!</p> <p>Koliko je onih koji jo&scaron; nisu progla&scaron;eni pronađenima, koji negdje počivaju snom mira pod zemljom domovine za koju su život dali.</p> <p>Spasili su tebe, nas, na&scaron; Hrvatski narod!</p> <p>Umirali su tako sveto i dostojanstveno jer su znali za &scaron;to svoj život polažu!</p> <p>Stotine onih koji su bili skriveni u podrumima, bolnici koja je danas memorijal sjećanja postala...</p> <p>Kada su izi&scaron;li na slobodu, nisu te prepoznali... Bio si sru&scaron;en kao kula od pjeska na koju je nasrnuo vjetar! Domovi poru&scaron;eni, obitelji rastavljene, a srce pusto! Sve ono &scaron;to su generacije stvarale pretvorilo se u prah i pepeo!</p> <p>18.11.1991- 27 godina poslije, novo ruho, novi narod, nove obitelji, novi nar&scaron;taji, a bol i sjećanje na tebe ostaju isti!</p> <p>NIKADA NAROD ZABORAVIT NEĆE!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mirjana Ere&scaron;/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-18-018-grude-vukovar.jpgVelika šutnja malih Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=7741877418Grude.com - klik u svijetThu, 15 Nov 2018 19:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-15-hasanbegovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što je šutio o Herceg Bosni i Haagu, veliki Hrvat nastavio je šutjeti i o prethodnim izborima u BiH i nametanju Komšića bošnjačkim glasovima. <p><br />Otkako se pojavio na hrvatskoj političkoj sceni, Zlatko Hasanbegović stekao je simpatije u Hrvatskoj kod velikog dijela javnosti, posebno njena domoljubnog dijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar kulture u vladi Tomislava Karamarka i nabrzo skrpanoj koaliciji izazvao je pravi mali ''kulturalni &scaron;ok'' kad je odlučio zavrnuti ''pipu'' lijevim NGO udrugama u Hrvatskoj koje su se obilato financirale iz spomenutog ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je riječ o ministarstvu s relativno malim proračunom koji je od izbora do izbora sve manji, u njemu je bilo dovoljno novca koji se redovno dijelio ustaljenim putevima uvijek istim ljudima i istim udrugama za iste ili slične projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad su ti isti kojima je oduzeo financije i značajan dio novca počeli problematizirati Hasanbegovića, u javnosti se pojavila velika potpora napadnutom ministru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hasanbegović je postao prava ikona desnice i osvojio ogroman broj glasova za potpredsjednika HDZ-a zbog svojih antikomunističkih i antititoističkih stavova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je sve palo u vodu, Hasanbegović i jo&scaron; neki malo vi&scaron;e desno orijentirani članovi HDZ-a odlučili su solirati i osnovati vlastitu stranku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rascjep između igranja nacionalnog lidera i brige za komunalije u Zagrebu bio je nepremostiv i tako su Neovisni za Hrvatsku ostali u svojevrsnom vakuumu jer jednom narodu možete prodati Tita i antikomunističku priču, ali je te&scaron;ko uvijek iznova plivati na istom valu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hasanbegović se tako kao velikohrvat nije pretjerano zabrinuo ni lani u ovo vrijeme kad je hrvatska &scaron;estorka u Haagu čekala presudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Desnica ga je i dalje gutala, a oni umniji unutar tog spektra počeli su se pitati za&scaron;to Hasanbegović &scaron;uti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nacionalni miljenik s karizmom i svojevrsnim mesijanskim kompleksom zgodno je kalkulirao između potpore Bandićevoj većini u Zagrebu i stalnog serviranja antijugoslavenske priče koju ljudi u Hrvatskoj, valjda po prirodi, vole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče ha&scaron;ke nepravde i tragične smrti generala Praljka, Hasanbegović se nije pretjerano trudio "hrvatovati" i &scaron;utnja je postajala sve očitija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom je netko rekao da u Hrvatskoj postoje lijevi i desni radićevci i starčevićanci. Pojednostavljeno, radićevci su suverenisti koji se zalažu za suradnju sa Srbima, a u korist hrvatskog naroda, dok je glavna ideja starčevićanaca usmjerena na antisrpsku politiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tipičan radićevac danas će vrlo lako shvatiti situaciju u kojoj se nalaze bh. Hrvati, dok će starčevićanac bukati oko koalicije s Dodikom, a istovremeno biti tih po pitanju Kom&scaron;ića ili Bakira Izetbegovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je Izetbegović na HRT-u cijeloj naciji zaprijetio ratom, Hasanbegović je opet &scaron;utio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliko hrvatstvo koje je prigrlio kao primaran dio identiteta, na &scaron;to ima apsolutno pravo, Hasanbegovića je dovelo na osobnoj razini do konfuzije u kojoj ne može (ili ne želi) zatomiti svoj vjerski identitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po pitanju BiH, Hasanbegović tako redovito &scaron;uti. Problemi s izbornim zakonom i onim &scaron;to Hrvati u BiH proživljavaju za Hasanbegovića u javnom diskursu naprosto ne postoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to je &scaron;utio o Herceg Bosni i Haagu, veliki Hrvat nastavio je &scaron;utjeti i o prethodnim izborima u BiH i nametanju Kom&scaron;ića bo&scaron;njačkim glasovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Motivi nikad nisu veliki i važni, oni su uvijek sitni i osobni zato i nije važno &scaron;to su mu motivi. Ono &scaron;to je važno jest &scaron;utnja. To je jedina Hasanbegovićeva konstanta kad su u pitanju Hrvati u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika &scaron;utnja, ipak, malih Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Crnjac/Dnevnik.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-15-hasanbegovic.jpgČime te je Sarajevo ucijenilo Valentine? Hrvate planira izbaciti iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7734477344Grude.com - klik u svijetSun, 11 Nov 2018 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-03-inzko-zabrinut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Valentin Inzko s plaćom od 25 tisuće eura mjesečno, katolik i Austrijanac, vjerojatno je najveći misterij za Hrvate u BiH protiv kojih radi gdje god stigne.<p>&nbsp;</p> <p>Već sada se u nekim hrvatskim općinama i gradovima razmatra mogućnost da se i Inzka proglasi "personom non grata", međutim kako on nigdje ne ide iz Sarajeva koje mu daje političke instrukcije onda to neće biti ni potrebno. Premda, i Inzko ne može vi&scaron;e biti siguran da bi bilo gdje na hrvatskim područjima bio toplo primljen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama su Hrvati tolerirali svu nepravdu koju je pred narodom, ali ne može pred onim u kojeg se kune, legalizirao svojom funkcijom Visokog predstavnika. (Zlo)čin Inzkove matematike petina od 17 je 5 opro&scaron;ten mu je, ali ne i zaboravljen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, Austrijanac sada nastavlja sa svojom politikom. Hrvati se već sada pitaju čime je političko Sarajevo ucijenilo Inzka da se tako pona&scaron;a, ali su uvjereni da ne&scaron;to snažno ima u pozadini. Prema njegovim prvim izjavama jasno je da on u ovom trenutku planira izbaciti Hrvate iz vlasti, a dugoročno i iz države kako bi bilo lak&scaron;e održavati eksperiment 'Mini Jugoslavije'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je HNS BiH, projekt koji je ujedinio sve Hrvate i kojeg ni ucijenjeni Inzko ne može sru&scaron;iti, objavio da je, kada je u pitanju izbor izaslanika za federalni Dom naroda, uvjet odluka Ustavnoga suda BiH i rezultati posljednje popisa pučanstva iz 2013., Inzko je odmah reagirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je da popis iz 2013. jo&scaron; nije zavr&scaron;en i da se kao osnova za podjelu mandata ne može uzeti jedan popis koji nije zavr&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inzko praktički vi&scaron;e ne po&scaron;tuje niti Ustavni sud ove zemlje, niti posljednji popis stanovni&scaron;tva, a kojeg li apsurda, po&scaron;tuje onaj iz 1991. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čime si ucijenjen Valentine ne znamo, ali da si "Persona non grata" za mnoge Hrvate i bez službene odluke - jesi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, neće&scaron; uspjeti!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-03-inzko-zabrinut.jpgPapa je porazio protivnike Međugorja: Ratka Perića i Gerharda Mullerahttp://grude.com/clanak/?i=7729677296Grude.com - klik u svijetThu, 08 Nov 2018 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-13-muller-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Spasio sam Međugorje… Međugorje je u mome srcu”, riječi su pape Franje koje su se munjevitom brzinom ovih dana prenijele internetom i društvenim mrežama nakon što ih je objavila Talijanka Chiara Amirante (52), utemeljiteljica i predsjednica zajednice Nuovi Orizzonti (Novi obzori) i savjetnica Papinskog vijeća za novu evangelizaciju. <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ne znam kojom me zaslugom papa Ivan Pavao II. tada imenovao savjetnicom Papinskog vijeća za pastoral selilaca i putnika, a sada i za Sinodu, no tako sam dobila priliku razgovarati s papom Franjom. Oti&scaron;la sam razgovarati s njim jer sam znala da su vijesti o Međugorju koje dolaze u Vatikan neistinite i do pape su do&scaron;le glasine da se broj ukazanja popeo i do 76.000, &scaron;to je navelo papu da misli da na&scaron;a Gospa svaki dan upućuje razne poruke vidiocima &ndash; kaže Chiara Amirante, a prenosi portal Međugorje-info.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rezultati komisije</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekla je papi da je istina da su do danas upućene 682 poruke te da shvaća da je zbunjujuće saznanje da Gospa svake minute upućuje razne poruke, &scaron;to nije točno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Papa mi je zatim rekao nekoliko pozitivnih činjenica o Međugorju te sljedeće: &ldquo;Chiara, vidite, ja sam spasio Međugorje jer je Kongregacija za nauk vjere, na temelju tolikih lažnih vijesti, Međugorje već okarakterizirala kao problem. Ja sam spasio Međugorje, Međugorje je u mome srcu, poslao sam mons. Hosera jer vjerujem da su plodovi jasni i da ih ima mnogo, a to sam rekao i na konferenciji za novine. Može se reći da je Međugorje u mome srcu i nisam shvatio da je afirmacija koju sam izrekao u svoje ime, a koja je do&scaron;la iz krivih izvora, primljena tako snažno. Stalo mi je do Međugorja i zato nastavljam dalje sa svojim izaslanikom da bih očuvao sve ono &scaron;to je lijepo u Međugorju&rdquo; &ndash; prenosi papine riječi Chiara Amirante dodajući da joj papa dao blagoslov da ih prenese javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/premium/vatikan-u-me-ugorju-ispravlja-propuste-mjesne-crkve-1260271"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Večernji list pisao je lani upravo o tome kako je papa Franjo 2015. zaustavio slamanje Međugorja. Otkrio je to sam papa, kako sada i potvrđuje, u razgovoru s novinarima u zrakoplovu kojim se vraćao iz Fatime u Rim, a iz kojega su izvučeni i &ldquo;prepakirani&rdquo; samo najpikantniji dijelovi, kako bi se upotrijebili kao argumenti da je papa Franjo isključivo i izričito protiv međugorskog fenomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Krajem 2013. i početkom 2014. primio sam rezultate komisije <strong>kardinala Ruinija</strong>. U&nbsp;komisiji&nbsp;su bili dobri teolozi, biskupi, kardinali&hellip; ali ba&scaron; dobri. Vrlo dobri. Kao i komisija. Ruinijevo izvje&scaron;će bilo je vrlo, vrlo dobro. Zatim su u Kongregaciji za nauk vjere bile dvojbe, a Kongregacija je osudila mogućnost da se po&scaron;alje sva dokumentacija svakom od članova Feria Quarta (jednomjesečni sastanak u Kongregaciji za nauk vjere koja raspravlja o aktualnim slučajevima &ndash; op.), čak i onu koja se činila suprotnom Ruinijevu izvje&scaron;ću. Primio sam obavijest, sjećam se da je bila subota navečer, kasno navečer&hellip; i nije se činilo ispravnim. Bilo je to kao da stavljam na dražbu, oprostite mi na toj riječi, Ruinijevo izvje&scaron;će koje je bilo jako dobro. U nedjeljno jutro prefekt je primio pismo od mene da umjesto da ih &scaron;alju u Feria Quarta, oni meni osobno po&scaron;alju mi&scaron;ljenja &ndash; rekao je tada papa u zrakoplovu otkriv&scaron;i kako je, zapravo, spasio Međugorje od protivnika, među kojima su bili najistaknutiji biv&scaron;i prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Muller i biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/otkrivamo-prve-postupke-papina-biskupa-za-me-ugorje-1249653"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p><strong>Vatikan preuzeo upravljanje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedugo nakon toga poznati vatikanist <strong>Andrea Torinelli </strong>objavio je rezultate rada komisije kardinala Ruinija, koji su otkrili da bi prvih sedam dana međugorskih ukazanja moglo biti priznato, a ostala će se dalje nastaviti razmatrati. Nakon toga papa Franjo &scaron;alje mons. Henryka Hosera kao svoga posebnog izaslanika da izvidi pastoralne potrebe, a kasnije i kao apostolskog vizitatora za župu Međugorje, čime je Vatikan izravno preuzeo upravljanje Međugorjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Chiara Amirante, kao utemeljiteljica i predsjednica zajednice Novi obzori, odavno je sve svoje zalaganje usmjerila na područje socijalne bijede te, kako pi&scaron;e u njezinoj biografiji, njezina utemeljiteljska karizma ima snažnu poruku nade koju treba davati cijelom svijetu: nositi radost Uskrsnuloga u pakao čovječanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti:</strong></em></p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=77290&amp;papa-porucio-stalo-mi-je-do-medjugorja-spasio-sam-ga" target="_blank"><em><strong>Papa poručio: Stalo mi je do Međugorja, spasio sam ga</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-13-muller-medjugorje.jpgFOTO: Hercegovina je pod vodom, ceste su neprohodnehttp://grude.com/clanak/?i=7708877088Grude.com - klik u svijetSun, 28 Oct 2018 22:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina_6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na trenutke izgleda kao da se nebo otvorilo u Hercegovini, ali slični problemi su i u ostatku ove države, a i susjednih. Također, vidjeli smo na Instagramu da je u Njemačkoj, našoj drugoj državi, snijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Kako doznajemo od vozača, ceste su na određenim dionicama od Gruda do Mostara neprohodne, a radi se o starim boljkama kada &scaron;ahtovi ne mogu prihvatiti svu vodu, nije kvalitetno rije&scaron;ena odvodnja, nema brze ceste kojom bi se zaobi&scaron;le one iz vremena biv&scaron;e države... Također, na pojedinim dionicama ima i manjih odrona, ali oni trenutno ne predstavljaju problem za vozače jer su uglavnom pali izvan ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutra se očekuje&nbsp; i do 120 litara ki&scaron;e po metru kvadratnom &scaron;to bi mogao biti jedan od rekorda, ali i novi problem za prometnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je jo&scaron; jedan apel nadležnim ministarstvima da počnu raditi konkretne projekte cestogradnje kroz Hercegovinu jer osim &scaron;to smo čuli da postoje ovih 28 godina, nekih konkretnih stvari za ova područja nije bilo. I dalje se prometuje po poplavljenim cestama i strahuje se od odrona prolazeći dotrajalim magistralnim i regionalnim putevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-28-18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-28-018-nevrijeme-hercegovina_6.jpgGatalo: Odoše nam ljudi...http://grude.com/clanak/?i=7699376993Grude.com - klik u svijetTue, 23 Oct 2018 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-04-odlazak-mladi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odoše nam ljudi... Ova rečenica mi već odavno ide na živce. Zamrzit ću još više onog političara od kojeg ovo još jednom čujem. Odvratno podilaženje širokim narodnim masama je već prevršilo mjeru, kao i one reklame za potenciju. <p>&nbsp;</p> <p>Nije ljudima problem potencija nego urođena nesposobnost da si nađu nekoga za... Ma, nema veze. Vratimo se na masovne odlaske.</p> <p><br /><br />Nezadovoljstva je puno, vi&scaron;e nego onda kad se nije imalo gotovo ni&scaron;ta. Ne valja dru&scaron;tvo, ne valja uređenje, ne valjaju stranke, ne valja internet... Pa tako je. Ne valjaju. I treba otići. 500 000 i vi&scaron;e nezaposlenih će se možda zaposliti ako odu oni koji misle da zaslužuju vi&scaron;e. A svi mislimo da zaslužujemo vi&scaron;e. Pa, aferim, neka odu svi koji misle da zaslužuju vi&scaron;e i puste nas krkane i idiote da nastavimo živjeti bez para, sistema, pravde, logike, pameti i svega čiji nedostatak ih tjera odavde. Ne samo to, cijene stanova će pasti jer će biti puno praznih a njihovom prodajom će oni koji odu moći kupiti sebi auta i platiti puno skijanja i odlazaka u Dubai. Nama koji ne skijamo i ne ide nam se u Dubai, dobro bi do&scaron;ao stan da nakon te&scaron;kog i slabo plaćenog posla lijepo legnemo, uzmemo daljinski i gledamo dokumentarac o skijali&scaron;tima i Dubaiju dok na&scaron;a musava djeca trče kroz kuću ra&scaron;čupana i u polovnoj odjeći naslijeđenoj od starijih od sebe.</p> <p><br /><br />Molio bih one koji upravo doktoriraju da odmah odu, bez prijetnji svojim odlaskom. Ja uskoro idem u Bugarsku, pa ne prijetim nikom da ću ostati u Bugarskoj. Ne prijetim svom omiljenom konobaru ni trafikantici na uglu. Nekako će preživjeti moju odsutnost kao &scaron;to ja preživljavam odlazak onih koji stalno i masovno odlaze.&nbsp; Posebno je dobro da nezadovoljni mladi ljudi odu. Moji žive dugo, pa se bojim da ću jo&scaron; pedesetak godina od njih morati slu&scaron;ati kako ni&scaron;ta ovdje ne valja, počev&scaron;i od interneta pa do cestovne mreže, pa bi bilo najbolje da odu odmah nakon osnovne &scaron;kole. I dobro plaćeni gradski i državni službenici odlaze skupa sa svojom djecom, svekrvama i jo&scaron; ponekim. Pa ima li ljep&scaron;e vijesti? I u Elektroprivredi u kojoj radi trostruko vi&scaron;e ljudi nego &scaron;to treba, odlaze. Odlaze i zaposleni u Vodovodu. Ne znam kako ćemo tek bez njih. Kako li će odnijeti vodu sa sobom, pitam se...</p> <p><br /><br />Dodu&scaron;e, morat će tada smanjiti i broj banaka i članstvo stranaka. Neće biti toliko mladih i perspektivnih ljudi sličnih onima koji su prije 20 godina bili mladi i perspektivni a sad su na vlasti. Ba&scaron; bi bilo lijepo da su svojedobno oti&scaron;li. Željko Kom&scaron;ić, recimo, nekada mlad i perspektivan a sada na vlasti. Možda bismo izbjegli tihi građanski rat koji možda slijedi.</p> <p><br /><br />Zato bih molio dvije vrste ljudi koji nam prijete odlascima, da nas malo &bdquo;popuste&ldquo;. Prvi su političari a drugi koji već godinama odlaze, poluodlaze ili odlaze i vraćaju se. Sve &scaron;to ne valja ovdje, ionako će na odlasku ponijeti sa sobom. Tako će, po logici stvari, biti manje onoga zbog čega odlaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Veselin Gatalo/Pogled.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-04-odlazak-mladi.jpgRužica Parlain: Sintezahttp://grude.com/clanak/?i=7696676966Grude.com - klik u svijetMon, 22 Oct 2018 14:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-22-ruzica-sinteza.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ona je jedna od najboljih bh. mažoretkinja, osvajačica brojnih odličja i učenica Gimnazije Marka Marulića u Tomislavgradu.<p>&nbsp;</p> <p>Radi se o Ružici Parlain iz Tomislavgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Ružica Parlain pi&scaron;e odlične priče koje često objavljuje na dru&scaron;tvenim mrežama. Od danas će ih objavljivati i na portalu Grude.com, a prva od njih zove se "Sinteza".</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Sinteza</strong></p> <p style="text-align: right;"><br /><br /><em><strong>Ružica Parlain/Grude.com</strong></em></p> <p style="text-align: left;"><br />&bdquo;U gradu, u stadu-u pojedincu, u omladincu&ldquo;, glasio je zadani naslov koji je dobio pjesnik. Ispod tog jo&scaron; nedefiniranog naslova valjalo je napisati umjetničko djelo koje bi trebalo dočarati koje se petlje nalaze u građanima i koju konstrukciju tvore u svom gradu. A može napisati i neku običnu glupost. Njegov izbor. Njegov izbor, ali pod utjecajem nekih vi&scaron;ih ili nižih sila. Umjetnici su opće poznati kao luđaci, pa je on, eto da udovolji toj definiciji, često zalazio u najzloglasnije mjesto u gradu, Točku smrti. Davala je pogled od kojega nisi znao želi&scaron; li se smijati ili plakati. Kad se nalazi&scaron; na tom mjestu obuzme te osjećaj krivnje za ne&scaron;to &scaron;to nisi počinio i slatkog zadovoljstva proizi&scaron;log iz nekog plemenitog čina. To mu je godilo. Veličanstven osjećaj u prolaznom životu. To treba cijeniti.</p> <p style="text-align: left;"><br />Čvrsto je držao bilježnicu u ruci kao da je dio tijela i zaputio se pronaći motiv za svoju pjesmu. Hodao je Gornjim gradom, dok je točno ispod njega, Donjim gradom, žurnim korakom koračao radnik koji je obavljao svakodnevne poslove komunalnog poduzeća. Obojica su radili svoj posao.</p> <p style="text-align: left;"><br />Gornji Grad su krasile bogato uređene stambene zgrade, rasko&scaron;na sveučili&scaron;ta, na zavidnoj razini opremljene &scaron;kole i život je tom prizoru davala priroda koja te grli, tje&scaron;i i usrećuje. U Gornjem gradu nalazila se jedna, jedina kanta za smeće.</p> <p style="text-align: left;"><br />Donji grad je bio oličje čistoće, perfektno poredanih obiteljskih kuća, ulica i trgovačkih centara. U Donjem gradu se nalazilo jedno, jedino drvo.</p> <p style="text-align: left;"><br />Pjesnik je lunjao gradskim ulicama. Za oko mu je zapala jedna zgrada koja je bila sasvim ista kao i sve ostale, ali &scaron;esto čulo mu nije dopu&scaron;talo da je smjesti s njima u isti ko&scaron;. To su njemu radili kad je bio dijete, nitko nije osjećao vibracije umjetnika, samo običnog i bezazlenog djeteta. Bacali su ga u isti ko&scaron;. Možda su ga trebali baciti kroz prozor.&nbsp; Zgrada je bila siva. Obi&scaron;ao ju je prateći svaki &scaron;apat koji bio ona mogla proizvesti. On je bio prvi koji je uopće opazio tu zgradu kao samostalnu jedinku. Nitko drugi. Nitko, nikad. &bdquo;Ružna sam&ldquo;, začuo je. Tako malen i slaba&scaron;an glasić, ali sasvim dovoljan da dotakne njegovu pažnju. &bdquo;Nitko me ne zna!&ldquo; Sad je glas propu&scaron;ten kroz grudvu boli. Stao je. Slu&scaron;ao je kao da tijela ni nema, kao da mu ne treba. Ni makac s mjesta. &bdquo;NE MOGU NAPRIJED!&ldquo;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Enormna sila zahujala je njegovim tijelom i poremetila mu ravnotežu. Sad se na&scaron;ao u zagrljaju s podom koji je &scaron;aputao &bdquo;laže, laže, laže&hellip;&ldquo; Duboko je disao, jako duboko, kopajući jame, stvarajući jo&scaron; mjesta za ove zbunjujuće glasove koji su se sad ispreplićali, svađali, plakali, vikali, udarali su ga, ali on je strpljivo svoje tijelo držao u stanju ničega, smrti. Postupno su glasovi prestajali. Kad ponovno nije čuo ni &scaron;apat, naglo se ustao, počeo se sad sam udarati, ispu&scaron;tati uznemirujuće glasove i zaka&scaron;njelom reakcijom odgovarao: &bdquo;Lijepa si&hellip;Dopusti im da te upoznaju&hellip;Nemoj naprijed&hellip;Idi gore&hellip;&ldquo; Lelujao je na mirnom zraku kao da je pijan, prepu&scaron;tao se ekstazi i kad je napokon ispustio bilježnicu iz ruku, osvijestio se, vratio u realnost i zabuljio se neku daleku, praznu točku. Ba&scaron; kako se on upravo i osjećao. Prazno. Nije nikomu ni pomogao, ni odmogao. Bio je samo pasivni promatrač. Uzeo je svoju bilježnicu, otvorio ju i snažnim stiskom zapisao:&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;&bdquo;Mogu li zarobljenom otkinuti lance&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <br />kad svi pričaju hoću li ga slu&scaron;ati,<br />isku&scaron;enju stada hoću li odoljeti&ldquo;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><br />&Scaron;to dalje? Ne mogu ostaviti nedovr&scaron;eno. Koje riječi da iskoristim? Kako da ih sastavim? Hoće li biti u dobrom odnosu? Pogledao je u nebo kao da će mu ono pomoći. &bdquo;Nitko osim tebe&hellip;&ldquo; strujalo je njegovom glavom brzinom svjetlosti. Brzinom neba. Uključilo se njegovo imaginarno dugme za oslu&scaron;kivanje glasova ne pomičući se ni milimetra. &bdquo;Nitko osim tebe&hellip; Mora&scaron; sam&hellip;&ldquo; Te riječi su ga milovale svuda po tijelu stvarajući jeziv osjećaj. &bdquo;Pomoći može&scaron; samo sam sebi&hellip;&ldquo; Jeza je strujala gore, pa dolje, poprijeko i isprekidano. Odjednom mu se vid nenormalno izbistrio. Počeo je mumljati: &bdquo;mmmmm.mmmm..mhhmm.mhmmm.&ldquo; i kimati i cimati glavom gore-dolje. Kad se i to privelo kraju, posegnu ponovno za bilježnicom. Sad zapisa:&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&bdquo;U tami želim biti krijesnica<br />i hoću ako mogu<br />unutarnju postići&ldquo;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><br />Ali&hellip;Ne... Ne opet. Ne mogu biti toliko nesposoban. Mogu li? Osjeti vjetar kako ga dodiruje po vratu. Mogu li? Osjeti vjetar kako ga dodiruje po leđima. Mogu li? Osjeti vjetar kako ga ljubi po obrazima. Okrenuo se prema vjetru tako da ga čistoća &scaron;tipa za oči i topla hladnoća umiruje onako kako samo ona zna. &bdquo;Smiri se&hellip;&ldquo; upijala je njegova du&scaron;a. &bdquo;Udahni moj lijek&hellip;Bit će bolje&hellip;&ldquo; Slu&scaron;ao je kao hipnotiziran. &bdquo;Može&scaron; &scaron;to hoće&scaron;&hellip;&ldquo; Zavr&scaron;io je vjetar. Ponavljao je u sebi: &bdquo;Mogu&hellip;Hoću&hellip;Mogu&hellip;&ldquo; Hitro zgrabio bilježnicu i pun nade priželjkivao da će moći sastaviti zadnji stih bar ove strofe. Ruka je mlatarala u skladu s bulaznim mislima, ali nije ostavljala nikakav trag. Nije se pomakla s mrtve točke&hellip; Zato se on odlučio pomaknuti s Mrtve točke.</p> <p style="text-align: left;"><br />Ni&scaron;ta ga ne gura na onaj čar pisanja i veličanstven osjećaj stavljanja grada, stanovni&scaron;tva, pojedinaca na papir. Izgleda da je njegovo pisanje kao i život efemerno&hellip; Nestat će i nitko neće ni znati da je bilo tu. Zato &scaron;to nije dovr&scaron;eno. Oslanjao se na svoje zlatno mjesto stvarala&scaron;tva, zato je trčeći tu do&scaron;ao i otvorio du&scaron;u i um do krajnjih granica da ga savjetuje, da mu pomogne.</p> <p style="text-align: left;"><br />&bdquo;Daj mi život!&ldquo; zavapio je. &bdquo;Za&scaron;to nije kao prvi put?&ldquo; očajno je i ogorčeno poku&scaron;avao smiriti svoje uzburkale i bogate osjećaje. Zavikao je to kao da želi zasuti cijeli svemir svojom boli i iscrpljeno&scaron;ću i svim se silama borio da ne atrofira, ne sada, ne ovako, bijedan i neshvaćen i osuđen na besmisleno traženje preostalih riječi u uznemirujuće pustom zraku. Nije mogao predvidjeti i pripremiti se na to da njegovo posebno mjesto sad postane obično ni&scaron;ta. A tu je jednom bio frenetičan.. Onaj prvi put kad je zaprepa&scaron;teno gledao svu ljepotu Donjeg grada, zami&scaron;ljao kako ljudi dolje žive, i ne, nije se divio materijalnoj ljepoti, nego vibracijama koje su iz ljudi do njega dopirale, stvarajući vječnu milozvučnu melodiju u kojoj je mogao zadovoljno plesati&hellip;Iskinuo je, zgužvao i bacio papir. Sad mu cvjeta samo jedna misao. Bar jednoj rečenici će staviti točku na kraju.</p> <p style="text-align: left;"><br />Zavr&scaron;it će svoj život.</p> <p style="text-align: left;"><br />U Donjem je gradu jo&scaron; uvijek na ulici bio prisutan radnik. Radno vrijeme mu je gotovo. Po zakonu, njegov rad je gotov i slobodan je ići kući. Ali je on uvijek jo&scaron; jednom obi&scaron;ao grad kako bi se uvjerio da je sve na svom mjestu. Tako &scaron;etajući, krajičkom oka opazio je neki papir. Papir kao papir, to je smeće. Pomislio je, ali ipak nije odolio da ga ne otvori. Temeljito je proučio svaku riječ ne izostavljajući samostalnost i smisao svake od njih i jezgrovito upijao misli čovjeka koje su tu zapečaćene na papiru. Nekoliko puta ponovio je proces. Ovo nije po&scaron;teno. Nakupljala se u njemu neka nepoznata energija koja nije znala kuda da ide i gdje da izbije, i tako poticala čovjeka da ne&scaron;to učini. Posegnuo je za olovkom. Podvukao je jednu dugu liniju kojom je prekrižio&hellip;Ni&scaron;ta. To je bio samo naslov. Pažljivo je razabirao i slagao u glavi svoje rečenice koje bi mogle uokviriti te napisane stihove. Zapisa ih. Ponovno zgužva papir. Papir kao papir, to je smeće. Ali ne i slova. Bacio je papir gore, u nebesa, nekom boljem, vi&scaron;em, pametnijem. Nekomu tko će od toga možda imati koristi.</p> <p style="text-align: left;"><br />Pjesnik je digav&scaron;i ruke od života skupljao hrabrost da sve okonča. Tad mu se njegova odluka obila od glavu. Bože, taj papir ba&scaron; o&scaron;amuti čovjeka kad ga pogodi. A kakav li će biti nego sasvim zbunjen, ali i radostan zbog povratka prekrasne veze između njega i njegovog mjesta. Znak. Uzev&scaron;i svoj papir nije znao &scaron;to da očekuje, i tako radoznao i ustrtaren umalo ga ponovno ne ispusti dolje, pa ga spopade opet neka mje&scaron;avina tuge i sreće. &bdquo;E, sad te ne dam.&ldquo;</p> <p style="text-align: left;"><br />Pročitao je zavr&scaron;ene stihove:&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mogu li zarobljenom otkinuti lance<br /> kad svi pričaju hoću li ga slu&scaron;ati,<br /> isku&scaron;enju stada hoću li odoljeti <br /> kad budem mogao onda ću potkrijepiti<br /> podr&scaron;kom ove moje zabrinute žmarce<br /> i osjetiti ugodne povjetarce&ldquo;</p> <p>&bdquo;U tami želim biti krijesnica<br /> i hoću ako mogu<br /> unutarnju postići slogu<br /> ali želim imati i kolegu<br /> da na&scaron;a vatra ljudima bude zajednica<br /> ne treba nam suha tamnica&ldquo;</p> <p class="MsoNormal"><br />U trenutku registriranja zadnje točke tlo se počelo tresti, njegov zatomljeni strah sad poče izvirivati na povr&scaron;inu i nije stigao izustiti ni riječi kad je sve već bilo gotovo. Gornjeg grada vi&scaron;e nema. Donjeg grada vi&scaron;e nema.<br />Sad se nalazio u jedinstvenom, uokvirenom, potpunom i samo njihovom Gradu. Iako bez imena i bez naslova, složena konstrukcija je pomoću različitih vrsta &scaron;efova i radnika dovr&scaron;ena.</p> <p class="MsoNormal">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal"><em><strong>Ružica Parlain/Grude.com</strong></em></p> <!--[if gte mso 9]><xml> <w:WordDocument> <w:View>Normal</w:View> <w:Zoom>0</w:Zoom> <w:TrackMoves/> <w:TrackFormatting/> <w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone> <w:PunctuationKerning/> <w:ValidateAgainstSchemas/> <w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:DoNotPromoteQF/> <w:LidThemeOther>HR</w:LidThemeOther> <w:LidThemeAsian>X-NONE</w:LidThemeAsian> <w:LidThemeComplexScript>X-NONE</w:LidThemeComplexScript> <w:Compatibility> <w:BreakWrappedTables/> <w:SnapToGridInCell/> <w:WrapTextWithPunct/> <w:UseAsianBreakRules/> <w:DontGrowAutofit/> <w:SplitPgBreakAndParaMark/> <w:EnableOpenTypeKerning/> <w:DontFlipMirrorIndents/> <w:OverrideTableStyleHps/> </w:Compatibility> <m:mathPr> <m:mathFont m:val="Cambria Math"/> <m:brkBin m:val="before"/> <m:brkBinSub m:val="&#45;-"/> <m:smallFrac m:val="off"/> <m:dispDef/> <m:lMargin m:val="0"/> <m:rMargin m:val="0"/> <m:defJc m:val="centerGroup"/> <m:wrapIndent m:val="1440"/> <m:intLim m:val="subSup"/> <m:naryLim m:val="undOvr"/> </m:mathPr></w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:LatentStyles DefLockedState="false" DefUnhideWhenUsed="true" DefSemiHidden="true" DefQFormat="false" DefPriority="99" LatentStyleCount="267"> <w:LsdException Locked="false" Priority="0" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Normal"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="heading 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 7"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 8"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 9"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 7"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 8"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 9"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="35" QFormat="true" Name="caption"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="10" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Title"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="1" Name="Default Paragraph Font"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="11" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtitle"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="22" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Strong"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="20" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Emphasis"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="59" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Table Grid"/> <w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Placeholder Text"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="1" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="No Spacing"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light List"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Revision"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="34" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="List Paragraph"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="29" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Quote"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="30" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Quote"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 1"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 2"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 3"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 4"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 5"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 6"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="19" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Emphasis"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="21" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Emphasis"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="31" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Reference"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="32" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Reference"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="33" SemiHidden="false" UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Book Title"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="37" Name="Bibliography"/> <w:LsdException Locked="false" Priority="39" QFormat="true" Name="TOC Heading"/> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi; mso-fareast-language:EN-US;} </style> <![endif]-->//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-22-ruzica-sinteza.jpegZašto HRVATI U BIH KARDINALOVU poruku o Hitleru i Komšiću moraju shvatiti ozbiljnohttp://grude.com/clanak/?i=7685376853Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 22:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-komsic-hitler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučerašnje riječi kardinala Vinka Puljića uznemirile su mnoge Bošnjake, a najgorljiviji su oni koji žele vidjeti Bosnu i Hercegovinu bez Hrvata. Jedni savjetuju da se okrenu Hrvatskoj i idu, dok drugi poput bubnjara Češljara pozivaju da se okrene tenk prema Hrvatima.<p>&nbsp;</p> <p>Kada se dublje analiziraju kardinalove riječi, jasno je da jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca u BiH nije bez razloga iskoristio rečenicu "I Adolf Hitler je do&scaron;ao po zakonu na čelo Njemačke", aludirav&scaron;i na nedavne izbore kada je Željko Kom&scaron;ić pobijedio zbog mržnje prema Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda je mržnja najjača prema onima od kojih potječe&scaron; tako i brojne analize dosad su tvrdile da je sam Adolf Hitler židovskog podrijetla i da je sve to u njemu probudilo nevjerojatnu količinu mržnje od koje se ledi krv u žilama i od koje prožima jeza na samu pomisao &scaron;to je jedan od najvećih zločinaca u povijesti činio jednom narodu. Da bi se dokazao Nijemcima (pogledajte sličnost u BiH i tko se kome želi dokazati) on siplje nevjerojatnu količinu mržnje prema Židovima (pogledajte kako je počeo mandat drugi bo&scaron;njački član Predsjedni&scaron;tva u BiH) i onda ga Nijemci podržavaju plebiscitarnom većinom (pogledajte tko je u Federaciji BiH dobio najvi&scaron;e glasova za Predsjedni&scaron;tvo)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, njemačko gospodarstvo nakon Prvog svjetskog rata slabi, nakon rata u BiH bosanskohercegovačko gospodarstvo slabi. Većina banaka i profitabilna poduzeća u vlasni&scaron;tvu su Židova u Njemačkoj, u BiH Herceg Bosna ima rastuće gospodarstvo uz snažnu zaleđinu Hercegovačke banke. &Scaron;to se onda događa u Njemačkoj? Genocid. U BiH, ru&scaron;i se Herceg Bosna, događaju se nerazrije&scaron;ena ubojstva Hrvata, uhićuju se vodeći hrvatski dužnosnici i podižu se optužnice, ru&scaron;i se uz pomoć međunarodnih čimbenika Hercegovačka banka. U tom vremenu neizravno, ali Željko Kom&scaron;ić je uvijek tu, na čelu sarajevskih općina, na dogradonačelničkoj funkciji u Sarajevu, na veleposlaničkom mjestu u raspadnutoj Jugoslaviji...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su u Njemačkoj Hitler i suradnici legalizirali genocid? Transkriptom kojeg pretvaraju u dokument zloglasnog naziva "Konačno rje&scaron;enje židovskog pitanja". Kako se zove problem Hrvata u BiH "Hrvatsko pitanje". O čemu se najvi&scaron;e priča u ovoj zemlji? O "konačnom rje&scaron;enju hrvatskog pitanja". Prije "Konačnog rje&scaron;enja" već je ubijeno milijun Židova (povratak na 'Hrvatsko pitanje': Podsjećamo na ubojstva hrvatskih dužnosnika Leutar i progone Čović, u novije vrijeme ubojstva gospodarstvenika Kafadar, ali i civilnih, zvijerskih ubojstava Anđelići). Vrijeme će pokazati da je Adolf Hitler već 1919. imao viziju toga čina i o tome je pisao, daleko prije nego će doći na čelo nacističke Njemačke. Sreća je da su postojali transkripti kako bi se u "Nurnber&scaron;kom procesu" zbog ovih zlodjela naciste uspjelo osuditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, pogledajte &scaron;to je Joseph Goebbels pisao kako bi opravdao ubijanje Židova, i osvrnite se na ono &scaron;to velikobo&scaron;njački Goebbelsi koji trenutno kontroliraju Reuters, AP i druge utjecajne svjetske agencije pi&scaron;u o hrvatskom narodu i kakve poruke &scaron;alju svijetu i vidjet ćete stravične sličnosti: "F&uuml;hrer je odlučio Židove skloniti sa scene. Upozorio ih je da se neće lijepo provesti ako poku&scaron;aju ponovno ne&scaron;to protiv Njemačke i njemačkog naroda, kao &scaron;to su to uradili u Prvom svjetskom ratu. Ali, oni su neposlu&scaron;an, tvrdoglav narod, ne shvaćaju &scaron;to im se sprema. Sami su krivi za sve &scaron;to im se dogodilo, trenutno događa i &scaron;to će im se dogoditi. Sad je evo do&scaron;ao jo&scaron; jedan rat svjetskih razmjera. I sad je istrebljenje Židova neminovno i izuzetno potrebno. Ako se sada njih ne rije&scaron;imo, nećemo nikada. Ako Nijemci moraju ginuti, da bi istrijebili ovu gamad, onda će tako i biti. Moramo se žrtvovati. Ali, nek židovsko smeće zna, da će odgovarat za svakog Nijemca koji pogine za čast na&scaron;eg Carstva, i za svakog Nijemca, njih će stradat 1000. Stanite uz bok F&uuml;hrera, koji nas vodi da konačno očistimo svoje Cartsvo, svoju Svetu Njemačku od ovog korova".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljedice znate: Tijekom rata 6 milijuna Židova je ubijeno u plinskim komorama, radnim logorima, sabirnim centrima, logorima smrti ili u individualnim smaknućima. U ljeto 1941. godine su otvoreni logori Belzec, Sobibor, Treblinka, Buchenwald, Dachau, Auschwitz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko god zlokobno zvuči, velikobo&scaron;njačka politika, ako je suditi po ranijim događajima (ubojstvima i progonima) po izjavama njihovih čelnika i podr&scaron;kom da se "Hrvate iseli u Hrvatsku jer u BiH taj pojam ne postoji nego samo Bosanac i Hercegovac, zatim okretanje tenka i opleti po Hrvatima", misli ozbiljno. Stoga, postaje jasno ako se ne uključe međunarodni čimbenici (koji su Hrvatima rijetko bili skloni) da možemo sva&scaron;ta očekivati od Kom&scaron;ića i da kardinal Puljić nije bez razloga napravio jučer ovakvu usporedbu...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-komsic-hitler.jpgJadne države s ovakvim ekspertima: Semina Ajvazhttp://grude.com/clanak/?i=7684476844Grude.com - klik u svijetMon, 15 Oct 2018 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-semina-ajvaz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerojatno Dragan Čović nikad nije i nikad neće više puta spomenuti izraz "braća Bošnjaci" i "prijatelji Bošnjaci" niti ih toliko puta pozivati da poštuju izbornu volju birača.<p>&nbsp;</p> <p>Doslovno sa svakog skupa slao je pomirljive poruke iskreno vjerujući da stvarno ima nade da Bo&scaron;njaci, SDA i džamija krenu u izgradnju ove zemlje, ali oni ruku zajedni&scaron;tva nisu prihvatili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To pak nije zaustavilo Seminu Ajvaz, nakon dana&scaron;nje analize za Klix.ba, takozvanu stručnjakinju za Odnose s javno&scaron;ću s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru da dokaže da ili uopće nije pratila kampanju ili namjerno preko velikobo&scaron;njačkih satelilta &scaron;iri laži kako bi Europi pokazala da su Bo&scaron;njaci europski narod, dok su Hrvati i Srbi huligani, a jedini huliganski potez ovih izbora je 200 tisuća bo&scaron;njačkih glasova za Željka Kom&scaron;ića i 50 tisuća bo&scaron;njačkih glasova Mladenu Ivaniću čime su dokazali da im ni&scaron;ta nije sveto i da su spremni dati glasove HVO-u i VRS-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se razumijemo, nemamo problem s takozvanim ekspertima, ali kad se nađu neki za koje se iz zrakoplova vidi da ih je SDA angažirala da napakoste svima, a uzdignu Bo&scaron;njake, i to se jo&scaron; prezentira na jednom od najposjećenijih bh. portala, onda nam uistinu smeta. Primjerice, ti jači portali ako se već predstavljaju kao bosanskohercegovački mogli su nazvati i nekog eksperta iz hrvatskog korpusa pa da kaže ono &scaron;to ne vole čuti Bo&scaron;njaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čini mi se da sve 'buha' &scaron;to je bilo u proteklom periodu pu&scaron;teno je na SDA. &Scaron;to je udara bilo vi&scaron;e, to je stranka postajala popularnija. U onom trenutku kada su Dodik i Čović počeli populističke izjave i priče o razgradnji Bosne i Hercegovine, osigurali su pobjedu Stranke demokratske akcije, odnosno probudili su sve one kojima je stalo do domovine. SDA je vodila državotvornu kampanju - tvrdi ova ekspertica, a koliko je državi stalo do domovine najbolje potvrđuje činjenica da je Milorad Dodik najveći pobjednik izbora u BiH s najvećim brojem glasova u 21. stoljeću. Također, nije sigurno da će SDA igdje imati većinu u vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; su smije&scaron;nije njene izjave o Draganu Čoviću. - Dragan Čović je također propustio pobjedu zbog lo&scaron;eg izbora političke strategije, smatram da je njegova retorika trebala biti pomirljiva, a ne napadačka. Na samom početku se moglo naslutiti da je izborna strategija gubitnička. Strategija temeljena na izazivanju straha, prijetnjama, evociranju ratnih uspomena, potpirivanja netrpeljivosti i izazivanja osjećaja da je suživot na ovim prostorima nemoguć, da nam slijedi kriza ako Čović ne bude izglasan u Predsjedni&scaron;tvo BiH je postigla kontraefekat. Dragan Čović je najvi&scaron;e uradio u kampanji za Kom&scaron;ića, dovoljno je bilo kandidirati se i zauzeti stav čuvara BiH. Onaj ko je vodio kampanju trebao je imati na umu da će takvom retorikom motivirati i hrvatsko biračko tijelo da podr&scaron;ku da Čoviću, ali i Bo&scaron;njake koji su brojniji da podr&scaron;ku daju Željku Kom&scaron;iću - kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, nije istaknula da je HDZ ostvario najbolji rezultat u posljednjih 20 godina i da Dragan Čović ne da može najaviti nego može napraviti krizu neviđenih razmjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to reći nego: Jadne države s ovakvim ekspertima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-semina-ajvaz.jpgNino Raspudić: Ovakva BiH nije prijateljska nego neprijateljska i Hrvatskoj i Hrvatima u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7677276772Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-06-nino_raspudic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovoga tjedna i predsjednica i premijer krše Ustav Republike Hrvatske.<p><br />Kr&scaron;e ga svojim nedjelovanjem, u situaciji u kojoj bi morali djelovati. Kr&scaron;e ga ogluhom na ustavnu odredbu "Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i za&scaron;tita Republike Hrvatske", kr&scaron;e ga nepostupanjem prema Daytonskom mirovnom sporazumu čiji je Republika Hrvatska sukreator, supotpisnik i garant, a čiji je Aneks 4 (Ustav BiH) opet grubo prekr&scaron;en. Načelo konstitutivnosti tri naroda, Bo&scaron;njaka, Hrvata i Srba temelj je te nesretne države formirane mirovnim sporazumom u američkoj vojnoj bazi. Ono je ponovo naru&scaron;eno i izvjesno je kako Hrvatska po tom pitanju opet neće učiniti ni&scaron;ta. Izli&scaron;no je po stoti put obja&scaron;njavati činjenicu kako su Bo&scaron;njaci izabrali Željka Kom&scaron;ića za hrvatskog člana predsjedni&scaron;tva, u svojoj najnovijoj kolumni za <span style="text-decoration: underline;"><strong>Večernji list pi&scaron;e Nino Raspudić.</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>On je nelegitiman, a pozornijim i&scaron;čitavanjem Ustava biva jasno kako je i nelegalan član Predsjedni&scaron;tva BiH. Bo&scaron;njaci su već dvaput u pro&scaron;losti napravili istu stvar. &Scaron;to su time postigli za svoje nacionalne ciljeve?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom dva prija&scaron;nja Kom&scaron;ićeva mandata BiH nije postala ni građanskija ni stabilnija, dapače, temelji su joj razdrmani, Hrvati frustrirani i gurnuti protiv nje, a bilo kakva istinska građanska opcija kompromitirana i dugoročno onemogućena. Za&scaron;to onda opet to čine? Jedan analitičar iz BiH duhovito je primijetio kako Bo&scaron;njaci kad biraju svoje predstavnike glasaju nacionalistički, a kada određuju hrvatske onda glasuju građanski. Ovaj put su izabrali da njih predstavlja proerdoganovska SDA, a Hrvatima su kao predstavnika odredili titoista koji za sebe kaže kako govori bosanskim jezikom i obećava da će ukinuti konstitutivnost Hrvata. Radi se o čistom sadizmu bez racionalne političke svrhe. Radimo to jer možemo i jer u frustraciji zbog raskoraka između nacionalne države za kojom žudimo i složene u kojoj živimo i dijelimo suverenitet ne znamo drugačije. O miljeu koji je Kom&scaron;ića izabrao najbolje svjedoči transparent iz prvih redova njegovog predizbornog skupa u Tuzli: "Glasom koji za Kom&scaron;ića damo, glogov kolac Čovi zabijamo. I zato ga k'o bosanska raja, i Kolindi zabijemo do jaja." Ta stihoklepačka kombinacija mržnje i &scaron;ege, rajinskog kolektivizma i orijentalnih kompleksa pokazuje sav jad situacije u kojoj zapu&scaron;tena, izmanipulirana i frustrirana bo&scaron;njačka sirotinja gradi definitivan zid prema zapadu. Savezni&scaron;tvo s Hrvatima u BiH, za života generacije kojoj su treći put nametnuli Kom&scaron;ića, postalo je nemoguće njihovim, a ne hrvatskim izborom. U svemu ovome nevažan je "Čova", koji je dobio vi&scaron;e od 80 posto glasova Hrvata koji su iza&scaron;li na izbore. Da je umjesto njega pod kapom Hrvatskog narodnog sabora kandidiran i od Hrvata plebiscitarno podržan najbolji, najči&scaron;ći, najsvetiji kandidat, u ovakvom sklopu i takvoga Bo&scaron;njaci mogu preglasati birajući Kom&scaron;ića ili nekog njemu sličnoga. Riječ je o modelu postupanja kojim se trajno Hrvatima onemogućuje da sami izaberu svog člana Predsjedni&scaron;tva, Dragan Čović je tu načelno nebitan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva problematična stvar oko ovih izbora je &scaron;to su uopće održani, a da prije toga nije izmijenjen izborni zakon prema presudi Ustavnog suda BiH, koji je naložio promjenu načina izbora Doma naroda federalnog parlamenta i istaknuo kako je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti svih triju naroda u BiH neodvojivo od prava svakog naroda da sam bira svoje političke predstavnike. Nevažno je, dakle, je li Željko Kom&scaron;ić Hrvat, nego može li predstavljati Hrvate, tj. jesu li ga oni izabrali. To je odgovor na "duhovite" komentare kako je pravi Hrvat samo onaj tko ima potvrdu Čovića i HDZ-a. Sve i da ima takvih potvrda, te&scaron;ko da bi oni bili kvalificirani izdavati ih. Hrvate kao konstitutivni narod može predstavljati samo onaj kojeg oni izaberu, bez obzira na to koliki i kakav taj bio. Ironija u cijeloj priči je &scaron;to Čović nije nikakva nacionalistička ni po BiH destruktivna opcija, već, iz perspektive hrvatskog interesa, prije jedna premekana, prekooperativna, naivno proeuropska priča. Uvjeren sam da će uskoro doći dan kad će se bo&scaron;njački unitaristi sa sjetom sjećati Čovića i ovakvog HDZ-a BiH. Raja nudi argument da je Čović sam kriv i da su se Bo&scaron;njaci iz revolta odlučili nametnuti Kom&scaron;ića jer im se ne sviđa &scaron;to HDZ BiH surađuje s Miloradom Dodikom. No činjenica koja se podmuklo pre&scaron;ućuje je da je oporba Dodiku, iz hrvatske perspektive, puno gora od njega. Alternativa je Karadžićev SDS, stranka pod čijim je vodstvom vođen rat i etnički oči&scaron;ćena Republika Srpska. Upravo taj SDS je već odavno čvrst partner bo&scaron;njačke politike i miljenik međunarodne zajednice u BiH. Oni su odavno digli ruke od Republike Srpske i sve snage preusmjerili na Federaciju i gaženje preostalih Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Optužbe bilo kojem Hrvatu danas kako dijeli BiH su cinične jer je BiH danas de facto podijeljena na srpski i bo&scaron;njački dio. Putinov utjecaj na pola zemlje će dodatno ojačati, a drugom polovicom vlada proeroganovska SDA, koju u mržnji prema Hrvatima nadma&scaron;uje jo&scaron; samo lijeva varijanta istog miljea iz tobožnjih građanskih stranaka. Kako to da od Daytona do danas SAD i EU umjesto da igraju na Hrvate, jedni neupitan prozapadni faktor u BiH, koji su mogli biti istinsko vezivno tkivo zemlje i lokomotiva za Zapad, cijelo vrijeme aktivno podržavaju politički miks bo&scaron;njačkih islamista i postkomunista? Daytonski okvir je grubo promijenjen nametnutim odlukama Visokih predstavnika na američki daljinski upravljač i sve su i&scaron;le na &scaron;tetu Hrvata, te su u konačnici ostavile RS neokrznutom, a pretvorile Federaciju u bo&scaron;njački entitet, pri čemu je najpogubnija bila izmjena izbornog zakona. Za&scaron;to? Je li se radilo o laboratorijskom poku&scaron;aju mikrorealizacije globalističke utopije melting pota, ili, &scaron;to je vjerojatnije, plaćanje danka Turskoj? Hoće li se s Trumpom i&scaron;ta dugoročno promijeniti ostaje vidjeti. Hrvatska tijekom tog procesa dekonstituiranja Hrvata u BiH nije činila ni&scaron;ta, &scaron;tovi&scaron;e u nekim je fazama, poput one za predsjednikovanja Stjepana Mesića, izravno pomagala tu rabotu. Ako je Hrvatska morala biti ku&scaron; u vrijeme ucjena Haagom i pristupnim pregovorima EU, za&scaron;to danas ne može reći - ovo je kr&scaron;enje Daytona, ne priznajemo Željka Kom&scaron;ića kao hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, ne želimo s njim surađivati i primati ga u tom svojstvu. Također, onemogućit ćemo bilo kakvo približavanje BiH Europskoj uniji dok se promjenom izbornog zakona ne vrati ravnopravnost naroda. Za&scaron;to je to nezamislivo? Za&scaron;to su i premijer i predsjednica rekli kako, eto, izbor Kom&scaron;ića nije u redu ali su brzo naglasili kako će oni surađivati s institucijama BiH, dakle da će ga primati (&scaron;to je transparent iz Tuzle vizionarski tvrdio), uz uobičajenu limunadu o "prijateljskoj BiH" i njenim euroatlantskim integracijama? Ovakva BiH nije prijateljska nego neprijateljska i Hrvatskoj (o čemu svjedoče i ekspresne Kom&scaron;ićeve prijetnje tužbom zbog Pelje&scaron;kog mosta) i Hrvatima u BiH. Kom&scaron;ić bi trebao biti persona non grata za hrvatsku vlast, i zbog takve odluke Hrvatska ne bi snosila nikakve posljedice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali bi možda njeni čelnici mogli dobiti minuse za svoje buduće birokratske karijere na famoznom Zapadu. Ostaje utjeha da će ljudi koji u Hrvatskoj osjećaju taj problem zapamtiti ovaj trenutak i da se ubuduće neće dati zavesti cupkanjem u dresu ili ispraznim domoljubnim frazama, jer sada se pokazuje tko si i &scaron;to si. Ako će Plenković i Grabar-Kitarović surađivati s Kom&scaron;ićem oni time neće samo kr&scaron;iti Ustav i obveze RH, već će aktivno djelovati kao politički grobari Hrvata u susjednoj zemlji. U cijeloj ovoj priči nije nevin ni HDZ BiH. Dobili su potporu goleme većine Hrvata u BiH, oko čega se nisu morali posebno truditi, jer se iz straha od preglasavanja narod homogenizirao oko najjače opcije. Prije četiri godine, kada se privremeno raspala bo&scaron;njačka pseudograđanska platforma, a Kom&scaron;ić nije mogao treći put zaredom kandidirati, HDZ-ovci su trebali formiranje vlasti uvjetovati dogovorom oko promjene izbornog zakona. No to nisu učinili već su potrčali u vlast. Ispalo je da se hrvatsko pitanje oko kojeg se digla &scaron;iroka fronta svelo na to da se oni vrate u fotelje i opet prikopčaju na ministarstva i javna poduzeća. Četiri godine su gljivarili u institucijama ovakve BiH ne razbijajući glavu oko toga da se može ponoviti stari scenarij. Na jadikovku kako se kroz institucije nije moglo učiniti ni&scaron;ta, odgovor je - za&scaron;to ste onda ostajali u njima, za&scaron;to ih niste napustili? Danas opet imaju apsolutni legitimitet predstavljati Hrvate u BiH. Ali ne i izdati ih i dalje dugoročno kompromitirati njihovu ustavnopravnu poziciju. Ako Čović i HDZ BiH i ovaj put pristanu na mrvice vlasti dobačene od Bakira Izetbegovića, bez rje&scaron;enja izbornog zakona, vjerojatno definitivno potpisuju svoj politički kraj. Blokiranje formiranja vlasti i nenasilni otpor do promjene izbornog zakona jedni je preostali put za Hrvate u BiH. Upitno je imaju li kapaciteta za to. Od ovakve vlasti u RH ne mogu se nadati nikakvoj potpori koja bi i&scaron;la onkraj sitni&scaron;a za opanke, narodne no&scaron;nje i crkvene ograde u opusto&scaron;enim župama, uz prigodni predizborni dolazak predsjednice i premijera, koji, djeluju kao anesteziolozi na operaciji kidanja glave - iskažu malo općenite potpore jednakopravnosti naroda, a onda normalno surađuju s "institucijama BiH", čitaj Kom&scaron;ićem. Ostaje nada da ga ovaj put barem Vite&scaron;ko alkarsko dru&scaron;tvo neće ugostiti u svečanoj loži Alke kao u pro&scaron;loj epizodi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-06-nino_raspudic.jpg'Nosi kenjca na babine' - PREMA ISTINITOM DOGAĐAJUhttp://grude.com/clanak/?i=7676176761Grude.com - klik u svijetThu, 11 Oct 2018 11:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-11-kenjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Svjestan činjenice da smo debelo ugazili u 21. stoljeće, ali da se još uvijek sjećamo nekih; ne tako davnih vremena, u koje se i sada makar u snovima rado vraćamo, šaljem Vam jednu kratku; po malo humorističnu ali u dobroj mjeri istinitu priču iz mog djetinjstva", stoji u pismu portalu Grude.com rado čitanog i slušanog Gruđanina Zdenka Tolića - Jurkića.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je Zdenko već izgradio cijenjeno ime u Zagrebu, on se rado vraća Hercegovini jednog vremena, svojim ponosnim Grudama, a sve če&scaron;će pričom ili pjesmom i čitatelje portala Grude.com često vrati u Hercegovinu i Grude jednog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><span style="font-size: medium;"><strong>Nosi kenjca na babine</strong></span></p> <p><span style="font-size: medium;">&nbsp;</span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: medium;"><strong>Zdenko Tolić - Jurkić/Grude.com</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prid Božić do&scaron;a Ćipa iz Njemačke, donijo sva&scaron;ta; radijo s magnetofonom, elektični mlin za kavu, slikaći aparat, donijo didu Iki donje duge gaće, guću, kapu, lulu i fajercak; ženi Milki donijo ko&scaron;uljak, plisirku i ručni sat; dici &scaron;kolski pribor i perlonke, lumbrelu na dugme; donijo kilu sirove kave, i jo&scaron; puno toga. Vratijo sve pare &scaron;to je Milka zajimala dok je bijo u Njemačkoj, namirijo u kuću svega; bra&scaron;no, mekinje, žaku &scaron;ećera, tri zejtana, dva kila ploče &scaron;ećera; prid Uskrs kupijo dva pujseta, &hellip; Milina; bilo svega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vrime polako prolazilo, porizana loza, pro&scaron;la zima, pro&scaron;la korizma, posijani rasodi, pro&scaron;lo proliće, posađen duvan, kumpiri; pro&scaron;le mise po grebljim i užine, zavr&scaron;ila &scaron;kola, a Ćipi se ne da i ne da nazad u Njemačku. Otkad mu Bog prija dvi godine uze sina Vedrana sve teže i teže podnosi rastanke s obitelji. Ali, do&scaron;lo vrime pare se skoro sve potro&scaron;ile, jo&scaron; ne&scaron;to malo ostalo u Ikinu takujinu. I&hellip;,nema druge; mora se ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Te&scaron;ka srca pakira kuver, gleda je li paso&scaron; na svom mistu i počinje s pozdravljanjem. Ispozdravlja se sa svima, Milki jo&scaron; ne&scaron;to, k'o đoja, pri&scaron;aplje; a vidilo se; pusti suzu i pođe. U zadnji čas pozove starijeg sina Vinka da mu pomogne ponit kuver, a u stvari ga je 'tio jo&scaron; malo svitovati. Tako i bi&scaron;e. Vinko prati ćaću na autobus slu&scaron;ajući njegove upute. Iđu, iđu, iđu i razgovaraju. Na vr' Osritka zastado&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ma čuje&scaron; Vinko; nema smisla da iđe&scaron; dalje, reče Ćipa sinu. Ajde da se pozdravimo, budi dobar i pametan, dobro uči, i neka bude 'nako kako sam ti govorijo. Ti si mi najstariji i od tebe se najvi&scaron;e očekuje. Ako ti bude&scaron; dobar i pametan, i oni će se ugledati u te. Pozdravljajući se, Ćipa iz džepa vadi možda i zadnju 'iljadarku, i kaže;<br />Evo ti ovo, neka ni'ko ne zna za to. Čuvaj da ima&scaron; kad ti zatriba. Zagrljaj ćaće i sina; suze, razlaz. Zbogom,... Zbogom; i rastado&scaron;e se.<br />Ode Ćipa s kuverom nizbrdo kroz Trsinu, sin Vinko nazad kući. Izviruju jedan za drugim, ma&scaron;u rukam'. Srce steže. Ni cvrčak vi&scaron;e ne cvrči. Oooo Boožee mooj&hellip;&hellip;&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vraćajući se kući Vinko je samo razmi&scaron;lja o onom &scaron;to mu je ćaća govorijo. Sve je dobro bilo dok nije, prolazeći se kroz susjedno selo, ugleda otvorenu prodavnicu. Kad ugleda da je otvoreno, siti se iljadarke &scaron;to mu je ćaća da. Uđe unutra pazeć da ga neko ne vidi i brzo kupi cigarete Filter 57 i &scaron;ibice. Mislijo je da će mu ostati jo&scaron; dosta para, ali po&scaron;to prodavač nije zna računati, za kusur mu vrati nekoliko žvaka i kvit. &Scaron;ta će jadan Vinko; izađe van i pravo kući. U kući svi tužni. Did Iko &scaron;uti, na Milki crnina jo&scaron; od smrti sina Vedrana, malo, malo pa kroz suze spominje ili čovika koji je tek oti&scaron;a od kuće ili pokojnog sina.<br />Kad nema Ćipe kod kuće, starijeg sina Vinka zapanu kopanje, kosidba, kresanje grma, zaziđivanje klanaca i drugi ozbiljni mu&scaron;ki poslovi, pa, misli on, kad već radi ko ostali stariji ljudi; neka ima i cigare. Sridnji brat Vice, ili Poslu&scaron;ni kako ga je mater zvala, najče&scaron;će bere ili niže duvan, vrlo malo priča, i u ni&scaron;ta drugo se ne petlja. Jedino mlađi brat Perica unosi malo živosti u sumornu svakodnevicu, gonjajući prutićom mačke i koko&scaron;i po avliji, često odlazeći kod strica Lovre i strine Kate, prateć da nije možda njijova puura prija gotova. I tako iz dana u dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Jedno jutro, nakon &scaron;to je istresa u ambar zadnje dvi žake bra&scaron;na i žaku mekinja, Vinko nalije čuturicu vode na česmi u staroj izbi, jami motiku na rame i ode u Vukovu njivu zavr&scaron;it kopanje kumpira, &scaron;to je jučer započeto. Do&scaron;a na njivu, kopa, kopa, kopa on i taman žavr&scaron;ava kad čuje da zvoni podne. Vodu već davno popijo, ogladnijo, jami motiku na rame, čuturicu u ruku i pravo kući. Zvizdan peče. Božja žega. Cvrčak pojačava glas. Nigdi oblačića. Nebo; ni plavo, ni bilo, vitrića ni za lika. Na vr' Bijakove odavno nema ni jedne bile zakrpe. U staroj čatrnji se ukazuje dno.<br />Poslu&scaron;ni Vice čas prija donijo iz Nugla zadnju kobanicu duvana, ostavlja je prid izbom, ulazi u kuću, pa će materi; 'Valjen Isus; ima li &scaron;ta za pojist?<br />Mater će; Vazda Isus. Bi'će, bi'će; malo pričekaj. Deder vidi imaju li koko&scaron;i vode u toj grondži. Ma dobro ti su navalile u kuću, Milka će pa nastavi; I&scaron;! Lipi te đava, 'mal ne reko, odnijo, dobro ti si utužila. Iđi ti nizat duvan, zva'ćute kad bude tribalo.U ta čas i Vinko dolazi iz Vukove njive, i on ogladnijo, pa će materi;<br />Valjen Isus i Marija.</p> <p><br />Vazda Isus! Milka odgovara; sigurno si i ti ogladnijo.</p> <p><br />Vinko će; Da&scaron;ta sam. Daj ne&scaron;to da poj'dem.</p> <p><br />Milka; Pričekaj malo, pristavljena je pura; svi ćemo zajedno isti. Ajde, dok bude gotova puura, dotraj kumpire iz Vukove njive.<br />Su čim ću?, pita Vinko.</p> <p><br />Ajde u kume Čalu&scaron;e upitaj kenjca, njoj sad ne triba. Ona je jutros pritrala svoje kumpire; kaže mu mater.</p> <p><br />Na to će Vinko; Dobro mama, ali gladan sam!</p> <p><br />Mater uporna, pa će opet; Ajde, lipo moje, ti će&scaron; to brzo, nemam ni&scaron;ta dat krmenjim, čuje&scaron; kako skiče od gladi a gori ima po žake sitni i rasičeni kumpira. Natovari one dvi žake sa strane, a one za krmenja ubaci u antre&scaron;elj, pa im potraj.</p> <p><br />Vinko; Ma, kako ću sam natovarit, zna&scaron; da je njijovo magare mu&scaron;ičavo i da neće mirovat.</p> <p><br />Milka predlaže; Eno ti prid naslonom kosirić, usiči jasenovu soju malo dalje od puta da se ne vidi, ćako će 'sovat znadne li da si sika sirov jasen. Čuje&scaron;, de molim te, ima unde kraj klanca oni suvi kljen, osiči ga slobodno pa ga ponesi na ramenu.</p> <p><br />Kakav kljen, pa iđem po kumpire, &scaron;ta ti sad pada na pamet?, začuđeno će Vinko.</p> <p><br />Mater mu poja&scaron;njava; Bolan, vidi&scaron; li da nema prid kućom đava-jednog drveta. Zakuvala sam kruv, triba svarit mliko i popržit zeru slanine od pojisme da bude koja čvrlja s purom.<br />Vinko poslu&scaron;a mater i ode u Jazvinku pitati magare. Sritne kumu Čalu&scaron;u prid pojatom, pa će; Valjen Isus. Vazda Isus, odgovara Čalu&scaron;a. Kuma!, rekla mi je mater ako mi more&scaron; dat magare, triba bi dotrat iz Vukove njive kumpire, govori Vinko.<br />Eno ga svezan za ora&scaron;ak, taman sam mu mislila bacit malo diteline; nije ni&scaron;ta ijo; sigurno je gladan. Samar je u pojati, osamari ga i goni, ist će kad se vrati. More bit da je i žedan. Ako bude vode na čatrnji u koritu daj mu da popije. Ajde ti dotraj te kumpire, ja moram gonit Milavu pod junca; pobisnila je, pa ću kad se vratim u ćindiju na magaretu otrat zeru žita u mlinicu; odgovara Čalu&scaron;a.<br />Milka na trenutak prikida kućne poslove. Ode prid izbu vidit &scaron;ta radi sin Vice, pa ga upita; Jesi li ti naniza ta duvan? Požuri malo, tribat će otrati kravu na Radavu da se napase one otave, muuče cilo jutro u pojati; gladna je.<br />A Vice će; Pa i ja sam gladan.</p> <p><br />Strpi se malo, pojdi dvi-tri murve, malo se zama&scaron;trakaj pa će&scaron; isti kasnije, mater mu odgovara.</p> <p><br />Ajde jami konap i pripni kravu na Radavu. Gledaj da ne more dobavit ra&scaron;tiku na njivi, bi'će jazuk ako je pobrsti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Oti&scaron;li obojica braće, i Vinko i Vice, mater ostane s mlađim sinom i didom. Jamila purač, mi&scaron;a puru, krsti se i počinje moliti Boga. Odjednom joj se počelo &scaron;tucat.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Sigurno me On spominje!&ldquo; , Milka će, misleći na Ćipu koji je prija nedilju dana opet oti&scaron;a u Njemačku. Pogleda prema kredencu i ugleda naslonjenu na vildžan njegovu sličicu jo&scaron; iz vojnički dana,. Zastade, ne trepće; zasja suza u oku. Božeee moj; ka'će pismo?, reče Milka i nastavlja priporučivat Očena&scaron;e, Zdravomarije i Slavaocu. Najprija priporuča svetom Nikoli putniku da bude u pomoći, zatim se pomolila blaženoj divici Mariji, pa će, pripinjuć konce duvana priporučit jo&scaron; nekoliko očena&scaron;a za razne potribe. Sv Anti, Sv . Vrani, Sv. Jozipu, Sv. Petru i Pavlu, Sv. Kati i ne znam kojim sve svecima. Na kraju, misleći je li za ne&scaron;to propustila priporučit započinje jo&scaron; jednu priporuku; ne zna za koga će; pa kaže: ,,Reć ćemo sedam Očena&scaron;a, sedam Zdravi Marija, sedam puta Slavaocu, za sedam rana&hellip;, I&scaron;! ,,I&scaron;, sedam te đavala odnilo&ldquo;!, viknu did Iko na koko&scaron; koja je kljucala po pragu i glasno kakoćala; &scaron;to je ometalo tihu molitvu. Da ne pusti koko&scaron;i da uđe u kuću, did mlatne &scaron;ćapom po njoj. Koko&scaron; naglo skoči i pade očito pogođena &scaron;ćapom po glavi, i dalje ni makac. Uskakoća se pivac, trči po avliji, skoči na konce duvana koji su se su&scaron;ili na skeli i zakukuriče promuklim glasom. Glas ga izdaje; izgleda i on ogladnijo.<br />Ćako, za Isusa, ubi koko&scaron;!, reče Milka.</p> <p><br />Did Iko će; ,, Jesam, Vire mi, 'vala ti Bože! Da sam je gađa, ne bi pogodijo; ali eto vidi&scaron;. Ko bi se nada? U taj čas dotrči Vinko, vičući; ,,Mama, mama; krepa kenjac&ldquo;!</p> <p><br />Ma čiji kenjac bolan?, pita Milka. Čalu&scaron;in!, kaže Vinko.<br />Kako, bolan , jadna ti sam za Isusa? &Scaron;ta si mu učinijo?, začuđeno će Milka.<br />&Scaron;ta ću mu učinit?! Natovarijo ga, potra, i taman unde na povir počivaljki leže opruži se i krepa, odgovori Vinko.</p> <p><br />Jadna Milka ne zna &scaron;ta napravit pa će starijem sinu;<br />Jadna ti sam za Isusa, sva&scaron;ta ti me snađe. Daj brzo kr&scaron;ćenu vodu i &scaron;kropaljicu.<br />Vinko dodaje materi kr&scaron;ćenu so, vodu i &scaron;kropaljicu; Milka počinje &scaron;kropit pa će; &bdquo;U ime oca i sina i duva svetog&ldquo; ,<br />Na to će Vinko materi;<br />Mama, mama; stani, nemoj molit! Ja znam &scaron;ta ćemo s koko&scaron;i, a ti smisli za kenjca.</p> <p><br />Ma &scaron;ta bolan, okani me se!, Milka će.</p> <p><br />Na to će Vinko;<br />,,Ja bi je očepu&scaron;a pa u bronzvin ili &scaron;paret, u tepsiju, kako god oće&scaron;&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni čut! Milka će, Kakav bronzvin, kakav li &scaron;paret? Iđem u nedilju nevisti Begu&scaron;i na babine, pa ću je poniti. Jo&scaron; malo u&scaron;ćipaka ispečem, jamim u zadrugi kilu ploče &scaron;ećera, fi&scaron;ek paljivi bombona i taman.</p> <p><br />A Vinko!!!<br />,,Ma &scaron;ta na babine! dosta mi je vi&scaron;e pure i murava!!!,<br />Nosi kenjca na babine&ldquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Zdenko Tolić - Jurkić</strong></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-11-kenjac.jpgBero Jeliniću, Pukanić bi se, pokoj mu duši, u grobu okretao!http://grude.com/clanak/?i=7671876718Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 17:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-bero-jelinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Berislav Bero Jelinić glavni urednik Nacionala ovih dana vodi prljavu kampanju s ciljem progona Hrvata Hercegovine, a cilj je stvoriti propagandu kao u vremenu Stjepana Mesića da su Hercegovci "pohlepni pokvarenjaci" nad kojima treba provesti etničko čišćenje.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se ovih dana u njegovom listu kao glavna vijest promiče prostitutka Sara za koju je otkriveno da je imala fotografiju Milijana Brkića u mobitelu. To je, po istraživačkom umu tog vrsnog novinara, dovoljan razlog da se upravo takav naslov stavi na naslovnicu magazina Nacional.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također ni web izdanje ne zaostaje previ&scaron;e za tiskovinom tako Jelinićevi puleni pi&scaron;u za izbor Kom&scaron;ića: &Scaron;to ako je Kom&scaron;ić odgovor na uplitanje u BiH izbore?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Perjanica "pete kolone" koja je zazivala udar JNA na Hrvatsku tako i u osmom desetljeću života nastavlja izmi&scaron;ljati i lagati i ponovno joj to polazi za rukom nakon &scaron;to je toliko tekstova napisala protiv Ante Gotovine da bi on dosad bio osuđen na 9432 godine zatvora, da se "petokolona&scaron;ku staricu" pitalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokoj mu du&scaron;i, Ivo Pukanić da ovo vidi okretao bi se u grobu. Dok je on razotkrivao državnu mafiju, narko mafiju i druge, Bero Jelinić razotkriva žene koje se bave najstarijim zanatom na svijetu i tako hrabro im otkriva imena znajući da one ne mogu uzvratiti i bavi se hrvatskim narodom u BiH koji je pred nestankom. Hrabro, Bero Jeliniću!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&nbsp;A.M./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-bero-jelinic.jpgIndex.hr: BiH krenula putem Jugoslavije, a sjetite se koliko je mrtvih donijela ta idejahttp://grude.com/clanak/?i=7671776717Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 15:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-11-komsic_tito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nacionalna pripadnost je čudna pojava – u normalnoj, razvijenoj državi vas nitko ništa ne pita. Možete mahati zastavom i vikati kako ste Francuz, Nijemac ili Mađar dok vas i ruke i grlo ne zabole.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&nbsp;Pi&scaron;e: Goran Vojković/Index.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>To je pripadnost određenom kulturnom krugu koju uglavnom nismo sami izabrali, već je definirana mjestom gdje smo rođeni. Možemo je prihvatiti, negirati, držati važnom ili nevažnom &ndash; to je na&scaron;a osobna stvar. Međutim, kada se pitanje nacionalnog određenja i nacionalne jednakosti uplete u temelje rada jedne države i kada je hrpa građana nezadovoljna kako je njihova nacija prezentirana, onda stvari postanu opasne. A to se upravo događa u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daytonski sporazum je donio primirje, ali ne i trajni mir Bosni i Hercegovini. Njime je stvorena čudna, čudovi&scaron;na državna uprava sa skoro 200 ministara i ustrojem kakav ne postoji u svijetu. Dodatno, kako se sve ne bi zablokiralo &ndash; postoji visoki predstavnik koji u ime međunarodne zajednice može doslovno sve, tako da je BiH samo formalno suverena država. Po pravnoj teoriji, čim imate tijelo koje može promijeniti odluke nacionalnih tijela, predstavljate svojevrsni protektorat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Snažna Republika Srpska i slaba Federacija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvorena su dva entiteta &ndash; s jedne strane Republika Srpska koja je, hajdemo biti iskreni, država u državi jer je preko 90% državnih ovlasti na tom entitetu. Centralna vlada u Sarajevu ima svega nekoliko područja kojima se bavi. Republika Srpska i politički i organizacijski djeluje na svom području kao vlastita država. Granica je jasno vidljiva &ndash; va&scaron; autor je prije nekoliko godina putovao vlakom Banjaluka-Sarajevo i na granici entiteta se događao jedan bizaran ritual: lokomotivu Republike Srpske je zamijenila federalna, do&scaron;ao je i novi kondukter koji ponovno bu&scaron;i karte&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane te cjelovite i kompaktne Republike Srpske nalazi se Federacija BiH sastavljena od deset federalnih jedinica &ndash; kantona ili hrvatski županija, s vrlo &scaron;irokim ovlastima. Nacionalno gledano, pet županija (Unsko-sanska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska i Sarajevska) imaju bo&scaron;njačku većinu, tri županije (Posavska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska) imaju hrvatsku većinu, a dvije županije (Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska) imaju mje&scaron;ovito bo&scaron;njačko-hrvatsko stanovni&scaron;tvo. Sada već vidite problem &ndash; dok je na jednoj strani monolitna i nacionalno jedinstvena Republika Srpska, s druge strane imamo slabu Federaciju, u kojoj se deset vlasti mora dogovoriti o bilo kakvoj reformi ili odluci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvati su brojčano najmanji narod</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavno, tri su konstitutivna naroda: Bo&scaron;njaci, Hrvati i Srbi. Međutim, Hrvata je sve manje. Tehnički, u Federaciji Bo&scaron;njaci i Hrvati dijele vlast, ali kako su Hrvati najmanji narod, postoje bo&scaron;njačke težnje za prevlasti u Federaciji. Veći si &ndash; želi&scaron; vi&scaron;e vlasti. Uz to Hrvati koji sada imaju EU građanstvo, odlaze i brže nego &scaron;to odlaze iz Hrvatske. U BiH, ako niste u državnoj službi, živite jako lo&scaron;e, bez obzira na to jeste li Hrvat, Bo&scaron;njak ili Srbin. No Hrvati, za razliku od drugih, mogu otići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se glasa za Predsjedni&scaron;tvo, onda Republika Srpska bira jednog člana, a Federacija dva. Pritom Bo&scaron;njaci mogu glasati i za hrvatskog predstavnika (nije ba&scaron; točna usporedba, ali zamislimo da svaki Hrvat može u Hrvatskoj glasati na listi za manjine i odrediti koji će predstavnik Srba ili Talijana biti izabran). I mnogi Bo&scaron;njaci su uredno zaokružili Hrvata &ndash; Željka Kom&scaron;ića. Onoga kojega nisu zaokružili Hrvati iz gradova u kojima Hrvati najvi&scaron;e žive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je Kom&scaron;ić u Posu&scaron;ju dobio 43 glasa, u Tomislavgradu 182, a Čitluku i Neumu 36, odnosno 35. U Grudama Kom&scaron;ić dobio je 40, u &Scaron;irokom Brijegu 62 glasa. Ne&scaron;to vi&scaron;e je dobio u sredi&scaron;njoj BiH - Novom Travniku (1559 ili 15,87%) i Busovači (1423 glasa ili 19,64%). No jasno je &ndash; Hrvati su htjeli drugog predstavnika, Dragana Čovića. Ni Čović nije idealan političar, no to je tako u BiH, daj &scaron;to da&scaron;, ali volju građana treba po&scaron;tovati, pri čemu je ovdje volja Hrvata očigledno izigrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kom&scaron;ić &ndash; radikalno protiv Hrvatske</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div id="dfp-2DIA-container">&nbsp;</div> <p>Kom&scaron;ić je radikalnom retorikom protiv Hrvatske (već u nastupnom govoru najavljuje tužbu protiv&nbsp; Hrvatske) pokazao kako je sakupio glasove &ndash; popularan je među Bo&scaron;njacima. Osim toga, Kom&scaron;ić je u kampanji izrekao jednu na prvi pogled lijepu, no za BiH vrlo opasnu rečenicu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako želimo biti moderno europsko dru&scaron;tvo, mi moramo odbaciti princip etničkog predstavljanja te shodno integracijama u europski pravno-politički okvir, raditi na izgradnji građanske države i građanskog pravnog poretka".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeluje super? Građanska država. Jedan čovjek &ndash; jedan glas. Svi ravnopravni. Svi jednaki. Svi građani s jednakim pravima. Nema etničkog predstavljanja. Ali te težnje smo imali već u Jugoslaviji! Naravno, dolazile su iz Srbije, &scaron;to za vrijeme Kraljevine, &scaron;to 80-ih godina i znamo rezultat &ndash; obje države su se raspale u krvi. U vi&scaron;enacionalnoj državi, bila to &Scaron;vicarska, Belgija ili Bosna i Hercegovina, upravo nacionalnu pripadnost treba respektirati i upravo kada se ona ne po&scaron;tuje dolazi do krize, raspada i krvi, kako je zavr&scaron;ila i Juga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamislite Jugoslaviju koja funkcionira po načelu "jedan čovjek jedan glas", a u njoj Srba 36,6%, Hrvata 19,8%, Makedonaca 5,9%. Ta država je funkcionirala kako-tako dok se nacionalna jednakost po&scaron;tovala, a čim je najveći narod poku&scaron;ao ostvariti prevlast (zanimljivo, priča je počela ukidanjem ovlasti pokrajinama, čime je Srbija dobila tri glasa u predsjedni&scaron;tvu SFRJ), do&scaron;lo je do potpune blokade i potom raspada države. Govoriti o građanskoj BiH znači zazivati točno isti scenarij &ndash; prevlast najbrojnijeg naroda, Bo&scaron;njaka, na račun drugih, a posebno, s obzirom na ustavno ustrojstvo, na račun Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatima treba pomoći, ali ne sipanjem novca</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Položaj Hrvata u BiH je lo&scaron; i težak. Ima ih sve manje i ne žive dobro. To je zemlja i narod s kojom većina nas ima suvremene ili povijesne veze, mnogi od nas u Hrvatskoj su potomci ljudi koji su radi nevolje i stalnih ratova oti&scaron;li iz BiH tražeći novi kraj. No to je divna, zanimljiva i prelijepa zemlja mnogih dragih i dobrih ljudi &ndash; Hrvata, Bo&scaron;njaka, Srba i drugih, pri čemu su ova tri naroda konstitutivna. Bez triju jednakih i jednakopravnih naroda nema BiH koje znamo. I to treba po&scaron;tovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavni ustroj Bosne i Hercegovine treba mijenjati &ndash; kroz tri entiteta, za svaki narod svoj ili drugačije, ali ovo očigledno ne ide. I dodatno &ndash; BiH nije Amerika. Kao &scaron;to mi u Hrvatskoj respektiramo svoje manjine, tako BiH jo&scaron; vi&scaron;e mora respektirati da u njoj žive tri naroda. Pobjeda Kom&scaron;ića govori da te ravnopravnosti nema. Ne može čovjek koji je dobio nekoliko desetaka glasova u hrvatskim gradovima reći da predstavlja sve Hrvate. A jo&scaron; kada u nastupnom govoru govori o tužbi prema Hrvatskoj oko granica i Pelje&scaron;kog mosta (koji ni na koji način ne smeta BiH), traži samo kavgu za malo vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska politika se mora probuditi i postati jasna oko BiH. Hrvatima tamo treba pomoći, ali ne trpanjem novca u projekte u BiH, već ostvarivanjem ustavne i nacionalne ravnopravnosti kako bi se mogli razvijati i graditi svoju sudbinu u toj dragoj i nama susjednoj zemlji. Vrijeme je jer skoro, ako se ovako nastavi pitanje je koliko će tamo ostati Hrvata, a onda ćete tek gledati kakve će se ideje i ekstremizmi početi pojavljivati. BiH mora ostati država triju naroda jer ako ćemo govoriti o građanskoj BiH, onda se odmah sjetite koliko je mrtvih donijela ta ideja u Jugoslaviji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Goran Vojković/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-11-komsic_tito.jpgKako je Komšićeva pobjeda učvrstila treći entitet! Predsjednik Hrvata odsad stoluje iz Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=7671076710Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-dragan_covic_vs_komsic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izbornoj noći kada je Željko Komšić izišao na pozornicu govoriti o jednoj od najpokvarenijih pobjeda u demokratskom društvu, nazovimo je još i pirovom pobjedom, bilo je jasno da mu nije svejedno i da je upravo on možda grobar Bosne i Hercegovine - čovjek koji bi ako ova država ne uspije mogao postati jedan od najomraženijih ljudi u njenoj povijesti.<p>&nbsp;</p> <p>Već sada, njegova vladavina podsjeća na Kaligulu u početku izuzetno popularnog rimskog cara koji je kasnije obolio i postao luđak, a kako je zavr&scaron;io, pitajte njegove čuvare. Ili možda na kralja Leopolda II koji je "Slobodnu Državu Kongo" koristio kao privatnu koloniju i stekao ogromno bogatstvo dok mu je narod umirao od gladi, a demografska slika pala za 50 posto. S obzirom da je Kom&scaron;ić uveo izraz "Antidaytonska BiH" koja bi mogla to uzeti i za službeni naziv, onda usporedba s Leopoldom II nije daleko od istine. Pogotovo zbog činjenice da je upravo u prvom mandatu nezakonitog Kom&scaron;ića vladala najveća recesija u BiH (od 2006. do 2010.), a u drugom mandatu nezakonitog Kom&scaron;ića (od 2010. do 2014.) počeo je najveći egzodus s ovih prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo potvrđuje da je u Predsjedni&scaron;tvo BiH u&scaron;ao diktator, karijerni političar, destruktivac i promotor mržnje među narodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kako dani budu prolazili Bo&scaron;njaci će početi shvaćati gore napisane teze.</p> <p>Jer ako je preusmjeravanjem glasova za Željka Kom&scaron;ića cilj bila borba protiv trećeg entiteta svojim potezom su dali legitimitet trećem entitetu, novu snagu hrvatskim područjima koja nisu u nekim slučajevima dobro funkcionirala, ojačali HNS i HDZ BiH do te mjere da je narod doslovno homogeniziran u projekt, a činjenica je i da je HNS ostvario najbolji rezultat od svog utemeljenja. Čak je i Dnevni Avaz danas napisao da se praktički vlast ne može sastaviti bez HDZ-a BiH i HNS-a, a međunarodna zajednica je poslala jasnu poruku da neće ba&scaron; dopustiti mahinacije kakve su bile u vremenu "alijanse" ili pak "platforme" jer svjesni su da onda ulaze u fazu igranja s državom i mirom ne samo u njoj nego u puno &scaron;irim razmjerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I naposljetku, Mostar je apsolutno nakon ovih izbora glavni grad Hrvata, u rangu Banja Luke za Srbe i Sarajeva za Bo&scaron;njake. Iako je postojao ured hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva u Mostaru, on je bio vi&scaron;e pro forme jer je Dragan Čović zbog dužnosničkih, predsjedničkih obveza morao vrijeme provoditi u Sarajevu. Sada ne mora često biti u Sarajevu kao prije, sada će kao pravi predsjednik, legitimni jer ga je izabrao hrvatski narod, kao prvi čovjek svehrvatskog projekta HNS-a i predsjednik HDZ-a BiH moći stolovati u Mostaru odakle će na dohvat ruke imati sve hrvatske prostore i vi&scaron;e biti upoznat s djelovanjem ljudi i životom naroda na terenu. Funkcija predsjednika Federacije BiH ili neka druga uopće mu nije potrebna. Za&scaron;to bi tro&scaron;io vrijeme s nevažnim pomoćnicima veleposlanika sumnjivih namjera koji mu neće donijeti nikakve bodove? Nema vi&scaron;e potrebe za tim, sada Dragan Čović može puno vi&scaron;e lobirati za hrvatsku poziciju. U ove četiri godine stekao je po&scaron;tovanje i vodstva Europske unije jer je na mi&scaron;iće, s žestokim opstrukcijama bh. političara bliskih Erdoganu, predvodio europske procese u ovoj zemlji. Stekao je i po&scaron;tovanje brojnih američkih dužnosnika, na kraju krajeva postoje i fotografije koje potvrđuju da je razgovarao u četiri oka s Donaldom Trumpom. Jasno je da Dragan Čović, kao predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH s plebiscitarnom podr&scaron;kom Hrvata u BiH, sada ima jo&scaron; veću moć i htio to netko priznati ili ne, neprijateljskim činom prema Hrvatima treći entitet je dobio stvarnu snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sarajevski Kaligula Željko Kom&scaron;ić koji je dao legitimitet odbojnosti Hrvata prema vlastitoj državi učvrstiv&scaron;i snagu trećeg entiteta vi&scaron;e ne može mirno spavati. Na putu je da postane najomraženija osoba u povijesti zemlje, a kada mržnja krene s jo&scaron; jačim žarom pokazivati će je oni koji su ga izabrali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-dragan_covic_vs_komsic.jpgRajko Vasić: Komšić je projekt uništenja Srba i Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=7669776697Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 20:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-08-rajko-vasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bakir Izetbegović kaže nas je više od pola a imamo trećinu vlasti, jasno je na što on želi baciti kartu, na brojnost i na poklapanje i na eliminiranje ostalih nacija, Srba i Hrvata - kazao je Vasić.<p>&nbsp;</p> <p>Politički analitičar Rajko Vasić rekao je za RTRS da je izborni rezultat SNSD-a očekivan i nimalo iznenađujući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Јa sam rekao, kada je Vukota Govedarica nazvao Željku Cvijanović "usta&scaron;kom unukom", da će ona imati 30.000 glasova vi&scaron;e od njega, a Dodik jo&scaron; vi&scaron;e od te cifre u odnosu na Ivanića - rekao je Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo da birači odluke donose na pola mandata vlasti, te da su u tom smislu, lokalni izbori bili jasan znak ishoda općih izbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ni&scaron;ta se kod birača nije promijenilo na ovim izborima. Nakon 2005. godine, kada je Čavić dao mandat Dodiku, krenula je jedna konstantna linija nacionalne politike u Republici Srpskoj. Ona jo&scaron; nije definirana kao nacionalni interes, ali je krenula politika samostalnosti, politika Republike Srpske kao sastavnog dijela BiH, ali ne kao nečega &scaron;to je pod Bosnom i Hercegovinom i Sarajevom - istakao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasić je rekao da su SDS i PDP napravili katastrofalnu gre&scaron;ku vodeći probosansku politiku, jer su se na taj način suprotstavili glavnoj nacionalnoj liniji u Srpskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisu mogli pobijediti, na taj način se ne može pobijediti - istakao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o mije&scaron;anju stranih čimbenika u izborni proces u BiH, Vasić je naglasio da je uplitanje Zapada u izbore neupitno i da je to način držanja BiH u rasulu i pod kontrolom, kako se ne bi okrenula ka Rusiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrčući se na izbor Željak Kom&scaron;ića glasovima Bo&scaron;njaka za Hrvatskog člana predsjedni&scaron;tva on je kazao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kom&scaron;ić je hurem sarajevske političke čar&scaron;ije. Bakir i taj čitav sarajevski politički krug, Sulejman veličanstveni. Željko Kom&scaron;ić je projekt uni&scaron;tenja Srba i Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH je po zapadnim i po turskim i po sarajevskim mjerilima predviđena za bo&scaron;njake, za muslimane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bakir Izetbegović kaže nas je vi&scaron;e od pola a imamo trećinu vlasti, jasno je na &scaron;to on želi baciti kartu, na brojnost i na poklapanje i na eliminiranje ostalih nacija, Srba i Hrvata. Željko kom&scaron;ić je proizvod ne samo Sarajeva nego i Zapada - kazao je Rajko Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevnik.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-08-rajko-vasic.jpgMarijan Knezović: Žao mi je vaših dobrih predaka čija imena prljate mržnjomhttp://grude.com/clanak/?i=7667376673Grude.com - klik u svijetSun, 07 Oct 2018 23:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-017_marijan_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladi analitičar Marijan Knezović je nakon izbornog poraza Hrvata u BiH bošnjačkim glasovima objavio Facebook status, a ubrzo su Hrvati počeli objavljivati fotografije s porukom "Nije moj predsjednik", koja jasno govori što pobjeda Željka Komšića čini ovoj državi.<p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatno, najbjednija činjenica ove večeri je da Centralna izborna komisija jo&scaron; nije objavila rezultate izbora, ali ih je objavila Stranka Demokratske Akcije koja informira svijet. Da nije žalosno bilo bi smije&scaron;no.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijan Knezović: Dan patolo&scaron;ke mržnje u Bosni i Hercegovini (7. listopad 2018.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi vi Bo&scaron;njaci koji ste dali glas iskompleksiranoj i frustriranoj dvorskoj ludi, Željku Kom&scaron;iću, nikad vas ne bih mogao žaliti jer se zlo te&scaron;ko može žaliti, ali žao mi je va&scaron;e djece, va&scaron;ih unuka. Od koga će oni učiti o ljubavi dok vi mrzite? Ostavljate svom najvećem bogatstvu najgore primjere, učite ih mržnji po nacionalnoj osnovi, udaljavate ih od ljubavi, razumijevanja. Pokazujete im kako najvi&scaron;e treba mrziti onoga koji vas je jučer spa&scaron;avao, a danas s njim dijelite dvori&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žao mi je va&scaron;ih dobrih predaka čija imena prljate mržnjom i ksenofobijom. Da, nanosite &scaron;tetu hrvatskome narodu, ogromnu, ali najveću svojoj djeci i unucima. Hrvati su pokazali kako ogromne &scaron;tete često izađu na velika dobra. Stotine tisuća vas koji ste danas profesionalno mrzili vr&scaron;eći &ldquo;građansku dužnost,&rdquo; udaljite va&scaron;u djecu od knjiga u kojima se spominje &scaron;to je pravda, moral, dostojanstvo, tolerancija. Ako vam djeca upoznaju te vrednote, gledat će vas s gađenjem. Svoju mržnju pokazali ste cijelom svijetu i on će je ovaj put vidjeti. Hrvati su izabrali svog člana predsjedni&scaron;tva, &ldquo;izborni rezultati za člana predsjedni&scaron;tva&rdquo; u BiH to nisu, oni su zapravo tek anketa o mržnji prema Hrvatima, a zemlje u kojima ovoliko ljudi mrzi po profesionalnoj dužnosti - ne traju zauvijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitke svim kandidatima na svim razinama koji su pobijedili voljom hrvatskih biračica i birača, bez obzira je li ih netko preglasao ili ne. Hvala svim Bo&scaron;njacima koji su danas glasovali za svoje, a ne tuđe predstavnike. Da ih je vi&scaron;e, danas bi mogli obilježavati demokraciju, a ne patolo&scaron;ku mržnju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-017_marijan_knezovic.jpgJedan Esad u Rami čini proljećehttp://grude.com/clanak/?i=7650376503Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 20:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-uzdolske-zrtve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećate li se Esada Dželilovića? Znate li uopće tko je on? Za one koji ne znaju, to je član SDA koji je još 2007. godine bio ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ. <p>&nbsp;</p> <p>Njegova stranka je zajedno sa HDZ 1990. i jo&scaron; nekoliko malih strančica te godine formirala vlast u ovoj županiji. Tijekom mandata je ministar Dželilović shvatio kako mu ni&scaron;ta lo&scaron;ije ne bi bilo da je ostao na nekoj dužnosti u općini Prozor - Rama iz koje dolaze. Zato je nakon mandata u Mostaru preuzeo dužnost predsjednika Općinskog vijeća Prozor-Rama. I ne bi to nikome zanimljivo bilo osim njemu da u međuvremenu Dželilović nije postao istinski vladar u Rami. Da je tako pokazala je zadnja sjednica Općinskog vijeća na kojoj vijećnici iz HDZ 1990. blokirali odluku o Spomen danu na žrtve zločina Armije BiH na Uzdolu. Razlog za blokadu je isključivo želja da ne bi Esada naljutili i kako bi ostali u vlasti zajedno s njim. Jer HDZ 1990. ima osam vijećnika, a osam ima i koalicija hrvatskih stranaka koju predvodi HDZ BiH, tako da bi Esad, ako ga naljute, mogao promijeniti stav i uzeti druge koalicijske partnere. Esadovo raspoloženje je tako postalo važnije uzdolskih žrtava hrvatskim političarima, ma koliko god to gorko i nevjerojatno zvučilo. Jedan Esad u Rami ipak čini proljeće. Barem nekima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tome istom Općinskom vijeću sjedi 16 Hrvata. Jaz među njima je dublji od one mostarske rupe na Bulevaru kojoj jo&scaron; nisu na&scaron;li dno. Izgleda da je dublji i od grobova nevinih uzdolskih žrtava. Zvjerska potreba za vla&scaron;ću ni njih ne poznaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato evo njima jedno pitanje. Znate li tko je Edim Fejzić? Jeste li ikada čuli za njega? Siguran sam da niste, zato ću vam predstaviti njegov lik i djelo u nekoliko rečenica. On je hrvatski izaslanik u Domu naroda Federacije BiH. On je Hrvat iz Goražda. Tako kaže, tako pi&scaron;e na webu Doma naroda FBiH. On predstavlja Stranku dijaspore BiH i izabran je kao hrvatski kadar u Dom naroda Federacije BiH. Hrvat Edim Fejzić je ovoga tjedna glasovao u Klubu hrvatskih izaslanika ZA Zakon o izbornim jedinicima. Da se Hrvata Edina Fejzića pita, hrvatski narod od sada ne bi birao svoje legitimne predstavnike nego bi im to radili Bo&scaron;njaci u Federaciji. Isto onako kako je Edim izabran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok bo&scaron;njačke stranke već godinama biraju na ovakav način hrvatske predstavnike, hrvatskim snagama u Rami ovo nikada nije palo na pamet. A mogu sve sami. Njih 16 može i sada, ako želi, imenovati svoga "Edima" za predsjednika Općinskog vijeća. Ili ostaviti Esada na dužnosti, ali pod sasvim drugim uvjetima nego je to do sada bilo. Ali neće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želja da se napakosti svome je u Rami veća od bilo kojeg nacionalnog interesa, a cijena toga je prevelika. Cijena toga je da SDA koja ima tri vijećnika u Općinskom vijeću upravlja općinom. Da su pozicije obratne, Dželilović i njegova stranka bi to već odavno uradili. Ba&scaron; kao &scaron;to je bio slučaj u nekim drugim općinama. I to će uraditi prvog dana kada budu imali dovoljno ruku u Općinskom vijeću za jednu takvu odluku. A vi se do tada svađajte. Budite veći Hrvati od kraljeva kojima dižete spomenike. Ali to je samo u va&scaron;im očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se slučano otrijeznite od promila vlasti i proračunskih milijuna koji su vas opili, poslu&scaron;ajte &scaron;to vam poručuju uzdolske žrtve. I dajte im njihov Spomen dan. Barem su to zaslužili. Valjda toliko možemo biti normalni u ovoj nenormalnoj državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>M.K./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-uzdolske-zrtve.jpgKada sponzorirana kriminalna skupina iz Sarajeva krene raskrinkavati...http://grude.com/clanak/?i=7649576495Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-raskrinkani-darko-brkan-copy.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Internet propaganda i stvaranje javnog mnijenja „nezavisnih“ portala, dakako sa sarajevskom adresom, posljednjih dana je dosegla „radnu temperaturu“ baš onoliko koliko je potrebno da se etiketiraju oni koji nisu po njihovim mjerilima. <p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji bolji ogledni primjer funkcioniranja jedne organizirane, dokazano kriminalne skupine, koja svoj rad legalnije naplaćuje od NGO sektora kojem je Sarajevo postala oaza za djelovanje. Nevladina scena od samih početaka bila je zakamuflirana kao posebna, specifična vrsta koja je svoje korijene pu&scaron;tala i u državnim institucijama, unutar međunarodne zajednice i, kada se malo bolje pogleda, gdje god joj se pružila prilika. Naravno masno i debelo naplaćivala takvo &scaron;to. Danas su ti tipovi posebna dru&scaron;tvena elita s podebljim džepovima.<br />Jedan od likova koji prednjači jest izvjesni Darko Brkan, alfa i omega NGO mafije koji je na svom &bdquo;nevladinom&ldquo; aktivizmu &bdquo;po&scaron;teno&ldquo; zaradio nekoliko stanova, a i sam kaže kako su njegova primanja &bdquo;malo veća od prosječne plaće u BiH&ldquo;. Iskren je Darko i hvala mu na tome. Dotični Brkan osnivač je nekoliko Udruga, krajnje diskutabilno financiranih koji palamude o ljudskim pravima, ponekad o pravima maslačaka, a ako financijeri naruče i direktno dilanje tekstova, onih hu&scaron;kačkih, direkt iz Brkanove kuhinje. S malo vi&scaron;e nacionalističkih priloga. Naravno i prilozi se naplaćuju.<br />Brkanova aktualna udruga &bdquo;Za&scaron;to ne&ldquo; reproducirala je nekolicinu &bdquo;demokratskih&ldquo; portala koji imaju zadatak &scaron;irenja istine. Dodu&scaron;e onako kako to smatraju sponzori koji vide svoje interese, a Brkan njihove eure i dolare i marke. A ni &bdquo;usta&scaron;ke&ldquo; kune mu nisu mrske. Tako je na&scaron; Darko, kr&scaron;ni čovjek iz prijestolnice tvorac portala &bdquo;Istinomjer&ldquo;, a od nedavno i portala &bdquo;Raskrinkavanje&ldquo;. Hrabro sarajevsko srce u liku i djelu Darke Brkana tako je postao filter i poseban detektor koliko su istinite pojedine konstatacije koje se artikuliraju kroz javno djelovanje. Zagovornik istine potom se upustio u jo&scaron; jedan &bdquo;historijski projekat&ldquo; s ciljem katarze ovog dru&scaron;tva osnivanjem portala &bdquo;Raskrinkavanje&ldquo;. Koga Brkan doista raskrnikava nije ni bitno. Onaj tko plati, ha ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Darkina raja također ističe kako svoje konvertibilne prste ima i kod kreiranja sadržaja u portalima poput &bdquo;Analiziraj&ldquo; i nekolicine sličnih. Upravo navedeni internet portali posljednjih dana mobilizirani su oko predizbornih rabota i kreiranja brkanovskog stanja u smislu &bdquo;Hrvat je Bo&scaron;njaku vuk&ldquo;. Tako su se navedeni portali, uz Avdićev &bdquo;Žurnal&ldquo;, Oručevićeve &bdquo;Vijesti&ldquo; uključili u internet kampanju protiv svega hrvatskoga &scaron;to postoji u Bosni i Hercegovini. Propaganda kojom žele doktrinirati bo&scaron;njački narod ima cilj stvaranja histerije i samo histerije. Ideja za takvo &scaron;to im nimalo ne manjka. Sponzori svih boja i dezena, europskih i američkih ipak zovu, a Darko to ne odbija.<br />Zamolili bi Darku, Brkana na&scaron;eg, da katarze koje posljednjih dana provodi nad sarajevskim nebom ipak okrene u ne&scaron;to drugačijem smjeru. Ne dopu&scaron;tamo, ni za eure, ni za marke, ni ćevape, da sve ono &scaron;to ide u pobolj&scaron;avanje međunacionalnih odnosa uni&scaron;tavaju Brkan &amp; CO. Va&scaron;e je vrijeme pro&scaron;lo. Tako nam va&scaron;ih stanova i bankovnih računa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Autor: Bosna i Hercegovina 2018.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-raskrinkani-darko-brkan-copy.jpgOdgovor portala Grude.com UHLJEBU iz RS-a: 7. listopada više te nećemo hranitihttp://grude.com/clanak/?i=7632176321Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-018-napad-na-grudecom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na portalu nebojskavukanovic.info, a kojeg je zdušno preuzela "Slobodna Bosna" kolumnist Nebojša Vukanović iznio je niz laži u tekstu pod naslovom: Bratska podrška Željki iz Gruda<p>&nbsp;</p> <p>Tu se aludira na tekst u kojem je portal Grude.com stao u obranu Željke Cvijanović koju su mediji u RS-u počeli razapinjati jer je njezin djed Pejo Marić bio usta&scaron;ki satnik.</p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=76250" target="_blank">PREDIZBORNA KAMPANJA SDS na groblju tražio djeda Ž. Cvijanović jer 
je bio usta&scaron;a</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U obiteljske odnose gospođe Cvijanović, premijerke RS-a, nećemo ulaziti niti smo spali na tu razinu da tražimo grobove bilo čije, osim da se pomolimo, a sam Neboj&scaron;a Vukanović, njegov &scaron;ef za kojeg radi Mladen Bosić i protukandidat Željke Cvijanović u RS-u Vukota Govedarica i&scaron;li su tražiti grob Cvijanovićkinog djeda. To u najgorim danima nije radio ni krvnik ni zločinac, uzor svoj trojici, Radovan Karadžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari iz RS-a nemaju nikakav program osim da vrijeđaju jedni druge i da prebiru po mrtvim kostima. Iskreno, ne iznenađuje nas &scaron;to je izvjesni uhljeb i proračunski korisnik Vukanović nazvao nas usta&scaron;ama jer smo stali u obranu Željke Cvijanović koju on i ostali Karadžićevi istomi&scaron;ljenici linčuju, ali "Slobodna Bosna" postaje degutantna sa &scaron;irenjem mržnje između Hrvata i Bo&scaron;njaka. Ohladite malo i usredotočite se na svoju kampanju jer va&scaron;em &Scaron;efiku Džaferoviću, Fahrudin Radončić, Denis Bećirović i Senad &Scaron;epić pu&scaron;u za vratom. Kod nas je situacija puno jasnija, ako nam ne budete nametali Željka Kom&scaron;ića, zna se tko će kod nas pobijediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, portali koje plaćaju međunarodni čimbenici da prate negativnu kampanju i vode izvje&scaron;će vjerojatno neće ni zabilježiti da je neki hrvatski portal u BiH oklevetan, ali nema veze, znati će narod i posjetitelji kojih je svakim danom sve vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, satisfakcija dolazi, onog dana kada politika koja prebire po kostima odlazi. A mi ćemo ostati jer nismo proračunski uhljebi i nitko od ljudi na portalu nema veze sa savjetničkim ili nekim drugim državnim pozicijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukanovića nećemo tužiti premda se dosad zbog sličnih kleveta desetak procesa protiv njega vodi. Na&scaron;a pobjeda će biti kada nakon 7. listopada napusti lagodni, savjetnički Ured predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Mladena Bosića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nam drago da itko dobije otkaz, ali za fa&scaron;isto-uhljebe nismo ba&scaron; previ&scaron;e senzibilizirani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-018-napad-na-grudecom.jpgPOTRESNA PRIČA IZ GRABOVICE: Da su zvijeri dozvolile Mladenka Zadro slavila bi 29. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=7607876078Grude.com - klik u svijetSun, 09 Sep 2018 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-09-grabovica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladenka Zadro je vesela djevojčica. Rođena je i odrasla u svojoj Grabovici. Tu nadomak Neretve, pored Jablanice. Grabovica je najljepše mjesto na svijetu.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>PI&Scaron;E: DRAGAN BURSAĆ/AJB</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Početkom rujna napunila je četiri godine. A čitav njen svijet, osim sunčanog neba Hercegovine, osim one rijeke podno Grabovice &scaron;to se zeleni i nosi ljeti rashlad, čitav njen svijet su baba Matija, djed Ivan, tata Mladen i majka Ljubica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I jo&scaron; vi&scaron;e čitav njen Kosmos su joj braća Goran i Zoran. Kosmos iznad Grabovice. Jedan ima 13, a drugi 11 godina. Stariji su od Mladenke, i biti će joj vječni životni oslonac. I kad ne bude ostalih, i kad sve prođe, moći će Mladenka da se osloni na braću.<br />Za&scaron;to se tresem?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djevojčica to ne zna, ne može formulirati u racionalnu misao, ali njeno biće osjeća toplinu roditeljsku, ljubav bratsku, pa se sva razba&scaron;kari po travi ispred kuće u Grabovici. O, bit će to lijep život sigurno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda rafal, jedan pa jo&scaron; jedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelo djeteta se instinktivno zatrese. Naviklo se to tijelo, u toj Grabovici, koja je postala nekako uska i ružna, naviklo se to malo biće i na strane ljude, na vojnike. Njih tri stotine prolazi čitavo ljeto kroz Grabovicu. Neki ostaju, neki odlaze, novi pristižu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zna Mladenka sa svoje četiri godine &scaron;ta su vojnici i &scaron;ta rade oko njihovih kuća. Ne zna Mladenka, ali njeno tijelo zna. Na svaki rafal se strese. I tako cijelo ljeto. Samo, ove rujanske noći je drugačije. Vojnici ne pucaju u zrak, kao i dosad. Nekako su se uozbiljili. Ne pričaju toliko glasno, ne smiju se. Tek pokoji &scaron;apat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I trudi se Mladenka da shvati sa svoje četiri godine i ta lica i taj &scaron;apat i te pu&scaron;ke, te stra&scaron;ne cijevi čija rika je tjera u groznicu. Trudi se dijete, ali ne može pojmiti. To je sa one strane razuma. I promatra Mladenka kako joj vojnici odvode braću Gorana i Zorana u &scaron;talu. I promatra Mladenka kako joj odovde baku Matiju, djeda Ivana i tatu Mladena iza kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona stoji nasred dvori&scaron;ta s majkom Ljubicom. Majka joj je SVE, a njena dječija ruka oprana znojem i drhtavicom upija se u majčin dlan. I to njeno sve se pretvara u sluh. Slu&scaron;a Mladenka kako se neki ljudi deru na njenu braću, traže hajvane. I slu&scaron;a kako joj srce tuče, tamo sa njima i za njih u &scaron;tali. Bit će ne&scaron;to stra&scaron;no!<br />Proći će!</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda sa druge strane iz pravca kuće rafal od kojeg se dijete zgrči. Pa jo&scaron; jedan. I jo&scaron; jedan. Majka je vodi u &scaron;talu prema braći. Ni&scaron;ta Mladenki nije jasno. &Scaron;ta se dogodilo iza kuće? Sad se i majčina ruka trese. Majka nosi djevojčicu kao sastavni dio svoga tijela, &scaron;to i jeste. Mladenka je ugledala Gorana i Zorana, kako se teturaju od straha. Stariji govori majci da treba da bježe u brdo, vojnici su počeli strijeljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mati odmahuje rukom. Ne vjeruje &scaron;ta joj sin govori. Kakvo bježanje, misli. Tu su svi, živi i zdravi, nije to ni&scaron;ta, proći će. Drhtavim glasom obja&scaron;njava dječacima da ostanu u &scaron;tali, a ona će sa Mladenkom otići iza kuće da vidi &scaron;ta je bilo. Pa i ovi vojnici su ljudi, nisu hajvani, ne bi digli ruku na nevine i nedužne, zar ne?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladenka u majčinom naručju osjeća svoje srce kako lupa i lupom zaglu&scaron;uje srce majčino. Sad se obje tresu. Izlaze iz &scaron;tale. Majka spu&scaron;ta djevojčicu pored sebe i polako se kreću ka sredini dvori&scaron;ta. Mladenka osjeća nekakv čudan miris.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je imao tko da joj kaže, rekao bi joj barut. S majkom opet hoda ka kući. A onda u momentu vidi kako uz kuću curka crvena vitica vode. Da je imao ko da joj kaže, rekao bi krv. Na svu sreću tri vojnika su ih zaustavila prije kuće. Možda ne moram da gledam to ne&scaron;to stra&scaron;no, misli se dijete od četiri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vojnici im pokaza&scaron;e rukom da stanu tu usred dvori&scaron;ta. Poslu&scaron;no, tiho, majka i kćerka su stajale jedna pored druge. Mladenka je uvukla glavu među ramena i kikice su joj nekako čudno izvirile naprijed preko tamnoplave haljinice. Stegla je majci ruku jače. Onda se stresla posljednji put. Ni&scaron;ta vi&scaron;e nije čula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miris baruta i pu&scaron;ke koje reže, stopile su se u noći iznad mrtvih tijela majke i kćerke.<br /><br /></p> <p>Vedra noć u Grabovici 8. rujna 1993. godine. Vedra noć prije 25 godina. Da su joj zvjeri dozvolile, Mladenka bi danas slavila svoj 29 rođendan. Da su joj zvjeri dozvolile, Mladenka bi danas bila sjajna mlada žena. Ali nisu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zvjeri su ubile sve u selu. Ubile su u toj noći 33 Mladenkina rođaka i susjeda. Ubili su joj oca, majku, djeda i baku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A, braća Goran i Zoran? Ovo je njihova priča:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do&scaron;li su Ćelini i Cacini, njih oko 300. Tri dana smo bili s njima. Kako su pucali &ndash; Bože sačuvaj! Treći dan su Ćelo i Caco naredili da se sve pobije. Trojica mladića su do&scaron;la u na&scaron;u kuću. Jedan je imao bijelu majicu, bio je o&scaron;i&scaron;an na &lsquo;talijanku&rsquo;, drugi je imao bijeli prsluk, pancir i smeđi nož, a treći plavi pancirni prsluk. Pitali su nas imamo li hajvana. Mi smo rekli da imamo. Onda su upitali jesmo li Hrvati. Odgovorili smo da jesmo, bez razmi&scaron;ljanja. Rekli su tati da dođe pokazati hajvan. Kako on nije smio ići sam, po&scaron;li su baba i djed s njim. Tamo se čula galama i priča. Valjda su ih tamo postrojili. Ja to nisam gledao. Čuo se rafal. Pobili su ih. Da me brat nije poslu&scaron;ao, i on bi poginuo. Rekao sam mu: &lsquo;Hajde da se sklonimo.&rsquo; I tad smo se sklonili. Ubili su mi babu Matiju, djeda Ivana, tatu Mladena, a mami sam isto govorio da se sklonimo ili da se barem oni (mama, sestra i brat) sklone, a da ću ja otići i vidjeti jesu li ih ubili. Mama nije htjela, nego je rekla: &lsquo;Ma hajde, proći će i ovo. Zna&scaron; koliko je bilo vojnika kod nas, smijenilo ih se oko dvjesto. Svi su dolazili, popili kavu i popričali.&rsquo; Kad su njih troje ubili, vratili su se po mamu i sestru. Mami je ime Ljubica, a sestri Mladenka. Odveli su njih dvije tamo kod pojate. Čula se pucnjava dugo vremena. Mi smo se tada sklonili, a iza toga smo oti&scaron;li jo&scaron; dalje na brdo. Sestri su bile taman pune 4 godine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto, dječaci su preživjeli da svjedoče zlu koje ih je zadesilo. O ljudima i zvijerima da svjedoče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo stra&scaron;no zlodjelo počinjeno je u zoni odgovornosti IV. korpusa Armije RBiH.<br />Zločin bez adekvatne kazne</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za zločin u Grabovici do sada su na domaćim sudovima osuđena petorica biv&scaron;ih pripadnika Armije BiH. Ali samo za pojedinačne zločine ubojstva. Ne i za ratne zločine. Na sramotu ove zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da podsjetimo, Enesa &Scaron;akraka Županijski sud u Sarajevu osudio je na 10 godina zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, a Mustafu Hotu na 9 godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Županijski sud u Mostaru osudio je na po 13 godina Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića zbog ubistva troje članova porodice Zadro i to Ivana, Matije i Mladena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za zločin u Grabovici sudilo se biv&scaron;em generalu Armije BiH Seferu Haliloviću, ali Haa&scaron;ki sud oslobodio ga je optužbi. Po zapovjednoj odgovrnosti NITKO NIKADA NIJE ODGOVARAO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Grabovici su stradali:</p> <p>Josip Brekalo, 1939.<br />Luca Brekalo, 1939, žena Josipa<br />Pero Čuljak, 1913.<br />Matija Čuljak, 1917, žena Pere<br />Andrija Drežnjak, 1921.<br />Mara Drežnjak, 1921, žena Andrije<br />Dragica Drežnjak, 1953, kćerka andrije i Mare<br />Živko Drežnjak, 1933.<br />Ljubica Drežnjak, 1932, žena Živkova<br />Cvitan Lovrić, 1936, ubijen prije 09.09 1993. u svojoj kući<br />Jela Lovrić, 1940, žena Cvitanova, ubijena prije 09.09 1993. u svojoj kući<br />Mara Mandić, 1912.<br />Ivan Mandić, 1935.<br />Pero Marić, 1914.<br />Dragica Marić, 1914, žena Perina<br />Ilka Marić, 1921.<br />Ruža Marić, 1956.<br />Martin Marić, 1911.<br />Marinko Marić, 1941.<br />Luca Marić, 1944, žena Marinkova<br />Marko Marić, 1906.<br />Matija Marić, 1907, žena Markova<br />Ruža Marić, 1935.<br />Ilka Miletić, 1926.<br />Anica Pranjić, 1914.<br />Franjo Ravlić, 1918.<br />Ivan &Scaron;arić, 1939.<br />Ivan Zadro, 1924.<br />Matija Zadro, 1923, žena Ivanova<br />Mladen Zadro, 1956, sin Ivana i Matije Zadro<br />Ljubica Zadro, 1956, žena Mladenova<br />Mladenka Zadro, 1989, četverogodi&scaron;nja kćer Ljubice i Mladena<br />Jozo I&scaron;tuk, 1930. ubijen prije 30.07.1993. u vinogradu u zaseoku Ćopi u blizini kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; 16 tijela nije pronađeno. Pretpostavlja se da su bačena u Neretvu ili u akumulacijsko jezero HE Salakovac. Neki od ubijenih prije egzekucije su bili monstruozno mučeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zapisima stoji:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jozo Brekalo bio je razapet na križ, nakon čega mu je glava otkinuta i nabijena na kolac;</p> <p>- Luca Brekalo dugo je mučena, da bi na kraju bila živa zapaljena;</p> <p>- Pero Marić je zaklan;</p> <p>- Ivan &Scaron;arić ubijen je pred suprugom Ljubicom, koja je tada silovana, a nakon dugog zatočeni&scaron;tva razmijenjena, a kad je do&scaron;la u Mostar, izvr&scaron;ila je samoubistvo.</p> <p>Danas, točno četvrt stoljeća poslije, Grabovica ne postoji. Nema u njoj stanovnika. Samo duh četvorogodi&scaron;nje Mladenke koja će vječno imati četiri godine i koja će vječno tražiti pravdu za sebe i svoju mrtvu obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mrtva, a živa iznad nas, Neretve i Svemira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se ne zaboravi!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PI&Scaron;E: DRAGAN BURSAĆ/AJB</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-09-grabovica.jpeg''Novi svjetski poredak'' planirao je i iseljavanje Hrvata!http://grude.com/clanak/?i=6597365973Grude.com - klik u svijetTue, 04 Sep 2018 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-04-roditelj_i_sin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada budemo potpuno svjesni da nas ima gluhih pored odličnog sluha i slijepih pored zdravih očiju- možda bude tada kasno. <div id="bxSlider">&nbsp;</div> <div id="news-body" class="col-md-12"><br /> <p>Sa svih strana "iskaču" oglasi za poziv za Njemačku.<br />Plate ovakve i onakve, uglavnom sve izgleda bajno....u oglasima.<br />Jo&scaron; uvijek je zovu obećanom zemljom.<br />Mada je odavno ona prestala to biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Da li ste ikada zapitali kome je krajnji cilj da se odavde iseli narod!?<br />Malo tko od Vas da ne zna pjesmu "Od stoljeća sedmog"-čiji stihovi govore-</p> <p>"Raselit nas triba da nas manje ima<br />nisu tu ni bili tad će reći svima<br />Nek tuđinu grizu roda znati neće<br />bez jezika narod nema vi&scaron;e sreće<br />djeca roda povist neće znati<br />potom svoj na svome neće bit Hrvati...."</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane ovdje dolaze neki drugi ljudi....</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moćnici svijeta to zovu -"Novim svjetskim poretkom"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijela Europa se mijenja, pa tako logično i Njemačka kao njena članica<br />Ili bolje rečeno život u njoj.<br />Najmasovniji val iseljavanja s na&scaron;ih prostora se dogodio 2015 god. i 2016 god.<br />U 2017 je bio blagi pad iseljavanja, kao i u prvoj polovici tekuće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na to isto masovno iseljavanje je ljude potaknula neima&scaron;tina,nagomilane financijske obaveze, nezaposlenost, i općenito te&scaron;ka kriza koja je pogodila većinski dio stanovni&scaron;tva.<br />Dakako da će čovjek u takvoj situaciji krenuti "trbuhom za kruhom"<br />To je realnost!<br />Svjedok sam mnogih problema s kojima se susreću na&scaron;i ljudi pri dolasku u konkretno Njemačku.<br />Od mnogih obećanja...dosta toga i ostane samo na obećanju koje postaje razočaranje.<br />Naravno postoje ljudi koji su se u kratkom roku solidno sna&scaron;li i započeli novi život.<br />To se prvenstveno odnosi na mlađe bračne parove s djecom.<br />Bitno je naglasiti da je potrebno obadvoje da rade kako bi mogli pristojno živjeti i ne oskudijevati ni u čemu.<br />Samo od jedne plate obitelj ne može solidno živjeti u Njemačkoj.<br />Samcima je puno teže iz vi&scaron;e razloga.<br />Pretežno su smje&scaron;teni u vi&scaron;ekrevetne sobe koje plaćaju po par stotina eura po krevetu.<br />Vrlo često izmanipulirani i od stanodavca i od poslodavca.<br />Pomoć stručnu traže po mnogim Hrvatskim grupama.<br />Sve u svemu dođu u situaciju &scaron;to bi se narodski reklo "zemlja tvrda ,a nebo visoko"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo u proteklih par dana u Njemačkoj su se dogodile stra&scaron;ne stvari. Od silovanja, zadnje koje se dogodilo prije par dana &scaron;okiralo je cijelu zemlju u kojoj je jedanaestogodi&scaron;nji Palestinac silovao svog vr&scaron;njaka na izletu.<br />Premlaćivanja i nasilja su redovna pojava u zadnje vrijeme.<br />Strah se osjeti.<br />Također je i tražitelj azila prije koji dan usmrtio na zabavi tridesetsedmogodi&scaron;njeg Nijemca.<br />Iz klinike u Stuttgartu sa zaraznog odjeljenja je pobjegao azilant s dijagnosticiranom tuberkulozom, čija se zaraza prenosi kihanjem i ka&scaron;ljem.<br />Mnogi Nijemci su ustali glasno protiv stranaca i organiziraju razne mitinge.<br />To su samo neki od stra&scaron;no ružnih stvari koje se događaju u Njemačkoj.<br />Imajući na umu da Nijemci izrazito malo pi&scaron;u o stvarima takve vrste, s ciljem da se stvori među ljudima slika sigurne i stabilne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda čovjek pogleda u ovo na&scaron;e nebo, sunce, kamen, smokvu, kadulju, pitku vodu i čist zrak!<br />Dragi Bog nam je apsolutno dao sve!<br />Besmisleno je "prebirati" po glavi i stalno tražiti krivce za situaciju u kojoj jesmo.<br />Krivci postoje dakako.<br />Iako smo svi pomalo sudionici u tom jer nismo znali cijeniti to bogatstvo Bogom dano i bili smo(i jo&scaron; smo) gluhi kraj odličnog sluha i slijepi kraj zdravih očiju.<br />Sada se povijest ponavlja .....raseljavaju nas da nas manje ima...ba&scaron; kao u pjesmi.<br />Hoće li u tome uspjeti u cijelosti, ovisi isključivo samo o nama.....<br />Progledajmo dok zaista ne bude kasno!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Daniela &Scaron;kegro/HERCEGOVINA.info</strong></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-04-roditelj_i_sin.jpgKrenula provedba plana: U Široki iskrcavaju Arape, formira se Komšićeva vojska za izborehttp://grude.com/clanak/?i=6595865958Grude.com - klik u svijetMon, 03 Sep 2018 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-03-komsic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada Unija za održivi povratak i integracije u BiH, premda nitko ne zna što je ta udruga ikad napravila osim što je primala novce izvana, u svom predizbornom obraćanju ustvrdi da se najviše odlazi iz Hercegovine, onda je jasno da nešto ne funkcionira u zemlji.<p><br /><br />U vremenu kada je u Unsko-sanskoj županiji čak 288 prosvjetnih djelatnika progla&scaron;eno tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom jer je djece za 1300 manje loptica se prebacuje u Hercegovinu, te se izdvajaju tri lokalne zajednice, a to su &Scaron;iroki Brijeg i Međugorje, koje čak nije ni općina ni grad, ali da bi se dvije praktički najstabilnije lokalne zajednice ocrnilo dodaje se jo&scaron; i Ljubu&scaron;ki, o kojem se moglo ovako pričati prije koju godinu, ali u ovom trenutku ne.</p> <p><br />U istom trenutku kroz &Scaron;iroki Brijeg hoda djevojka s hidžabom, a koji sat kasnije na Privalju se događa javni obred molitve - klanjanje namaza i to izravno uz cestu.</p> <p><br /><br />I dok se na najpodmuklije načine napadaju hrvatski prostori u BiH pojavljuje se Željko Kom&scaron;ić i daje intervju za portal "Tačno" koji se žali da za svoju udrugu i portal ne dobivaju ni&scaron;ta od javnih poduzeća u BiH, ali ne spominju strane uplate koje bi u normalnim državama bile predmet istrage.</p> <p><br /><br />Kom&scaron;ić u intervjuu HDZ naziva klasičnom kriminalnom organizacijom koji se amnestira od bilo kakve odgovornosti za lo&scaron;u ekonomsku i socijalnu situaciju.</p> <p><br /><br />Vjerovali ili ne, isti Kom&scaron;ić bio je nelegalni i nelegitimni predstavnik ove države kada je ona 2008., te 2009. godine tonula u recesiju, te kada je krenuo val iseljavanja iz BiH 2013. godine.<br /><br /><br /></p> <p>Činjenica je da je potreban Željko Kom&scaron;ić kao lutka na koncu jer je on izvrstan progonitelj Hrvata, ali ne zaboravite, ni&scaron;ta bolje nije bilo Bo&scaron;njacima koji su ga birali 2006. i 2010. godine. Bilo je samo dobro onima za čiji su dolazak udareni temelji kada je on bio predsjednik, a to su Arapi. <span class="st">Prema relevantnim podacima Ministarstva sigurnosti <em>BiH</em>, <em>u BiH</em> su registrirane 232 tvrtke državljana Kuvajta, i to u vremenu dok je Kom&scaron;ić bio prvi čovjek države. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="st">Uspostavljajući "diplomatske" veze s arapskim zemljama, upravo Željko Kom&scaron;ić je kumovao brojnim ugovorima o financiranju Vehabija u BiH od strane arapskih zemalja, a i sam je koristio tzv. beskamatni islamski kredit kojeg mu je jedna od takvih banaka odobrila po &scaron;erijatskim zakonima.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="st">Kom&scaron;ić ima viziju države i bez Hrvata i Bo&scaron;njaka, samo je pitanje jesu li žitelji ove zemlje toga svjesni. Preko svoje vojske, koja nije iz BiH, a ima stra&scaron;an utjecaj, kreće realizacija njegovog plana, a to je dolazak na čelo države i ostvarenje vizije, bez dva naroda koja su stvorila ovu državu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><span class="st">A.M./Grude.com</span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-03-komsic.jpgOpet nas ima! Hrvata za Gospojinu više nego na popisu pučanstvahttp://grude.com/clanak/?i=6560265602Grude.com - klik u svijetTue, 14 Aug 2018 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-03-gospa-crkva-hodocasnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konačno su Hrvati brojni u objema svojim domovinama. Barem na jedan dan. Sutra će ih biti više nego na posljednjim popisima pučanstva. I u RH i u BiH.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PI&Scaron;E: Jozo Pavković/Večernji list BiH</strong></em></p> <p>Iseljeni Hrvati iz cijelog svijeta do&scaron;li su za Veliku Gospu u svoj rodni kraj. Dugovječna je tradicija u Hrvata &scaron;tovanja Blažene Djevice Marije. U Hrvatskoj posvećena su joj čak 1162 vjerska objekta te deset katedrala. Jednako je po&scaron;tuju i katolici u Bosni i Hercegovini. Zato su je proglasili &ldquo;kraljicom Hrvata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo je zavjet svakog Hrvata moliti joj se sutra na rodnoj grudi. Iseljenici se za Gospu vraćaju korijenima, djetinjstvu, praznim domovima. Uoči blagdana oživjela su već utihnula naselja po Slavoniji, Dalmaciji, Zagorju, Bosni, Hercegovini... Nakon Velike Gospe mnoga će opet biti pusta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nja dijaspora koja posjećuje svoj rodni kraj za Veliku Gospu razlikuje se od one prijeratne, koja je dolazila ponajvi&scaron;e za Božić. Nekada su to bili uglavnom mu&scaron;karci srednjih godina, a sada su to cijele obitelji. I jo&scaron; je puno razlika. No jedno je uvijek ostalo isto. Rodbina se veselila njihovim dolascima i tugovala na rastancima, a države su svoju &ldquo;djecu&rdquo; motivirale na odlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;a zato &scaron;to ih je željela raseliti, a dana&scaron;nja - jer ih ne zna zaustaviti. Zbog svih tih razloga možda tri, a možda četiri, milijuna Hrvata živi izvan RH i BiH. Malo je zemalja koje imaju jednak broj stanovnika i iseljenika. Bez obzira na tu činjenicu, jednom bi trebali prestati kukati nad tom bolnom istinom i promi&scaron;ljati kako nemoć nad iseljavanjem pretvoriti u prednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom povijesti pokazalo se kakva je dijaspora snaga. Bez financijske i svake druge njezine pomoći te&scaron;ko bi izborili državu. I sada je najveći investitor i donator. Njezin novac održava mnoge na životu. Danas se Hrvatska bori za nova radna mjesta, za izgradnju tolerantnog demokratskog dru&scaron;tva, za rje&scaron;avanje sporova sa susjedima, a Hrvati u BiH također za sve to, u funkciji borbe za vlastiti opstanak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi bi mnoge probleme lak&scaron;e rije&scaron;ili kada bi bila snažnija sinergija između Hrvata koji žive u dvjema domovinama i svih njih s iseljeni&scaron;tvom. Nikako da se uspostavi prava komunikacija. Nisu dovoljni modeli poput povremenih susreta na slavonskim, dalmatinskim, hercegovačkim ili nekim drugim večerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada je neko drugo doba. Rodbini se vi&scaron;e ne &scaron;alju novčanice s orlovima niti pisma iz dalekog svijeta. Vrijeme je dru&scaron;tvenih mreža. Svi smo online. Živimo u virtualnom svijetu. U njemu je prilika za nacionalno umrežavanje.<br />Nedavni uspjeh reprezentacije i smrt Olivera Dragojevića pokazali su snagu svehrvatskog zajedni&scaron;tva. Hrvati i u domovini i u svijetu jednako su proživljavali i slavlje i žalost. Takvo zajedni&scaron;tvo treba iskoristiti u osmi&scaron;ljavanju o(p)stanka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međusobna povezanost preko dru&scaron;tvenih mreža prilika je za dogovaranje strate&scaron;kih projekata. Prije svih onih koji će osigurati uvjete za povratak. Život napu&scaron;tenim domovima mogu vratiti samo radna mjesta, pristojne plaće i uređeno dru&scaron;tvo. U protivnom, bit će sve vi&scaron;e onih kojima će jedina veza s domovinom biti virtualni svijet i dolazak za Veliku Gospu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-03-gospa-crkva-hodocasnici.jpgKomentar čitatelja: U pozadini velikog finala općine Grude ostaje šutnja o igralištuhttp://grude.com/clanak/?i=6551065510Grude.com - klik u svijetWed, 08 Aug 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-08-018_igraliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na email adresu portala Grude.com stiglo je pismo zabrinutog roditelja iz Gruda koje prenosimo u cijelosti:<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Zabrinuti roditelj/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Liga mjesnih zajednica općine Grude do&scaron;la je do same zavr&scaron;nice, sutra će se u finalu sastati Grude Centar i Drinovci, za treće mjesto igrati će Grude Pe&scaron;ija i Ružići. Finale kod djece igrati će Grude Bobo&scaron;ka i Drinovci. Uručivati će se medalje. Pisati hvalospjevi o pobjednicima...</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sve je to dio veličanstvenog dekora najpopularnijeg natjecanja u Hercegovini kojeg ničim ne treba kvariti. Zato se odlučujem napisati vam pismo dan ranije u nadi da će ga netko od ljudi koji odlučuju pročitati. Na kraju krajeva, i moje dijete igra na tom igrali&scaron;tu, a i da nije o ovakvim stvarima se ne može &scaron;utjeti. Mora li se Grudama dogoditi tragedija poput Hrvoja Ćustića u Zadru da bi se ne&scaron;to radilo pred grudskim srednjo&scaron;kolskim igrali&scaron;tem?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ograda se nalazi pola metra od samog ruba igrali&scaron;ta, a stupci koji drže reflektore praktički su u terenu, omotani spužvom za nedajBože. Tribine su građevinska skela, a o njihovoj sigurnosti mogu govoriti inspektori i građevinski radnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama već, upoznat sam, stoji plan uređenja srednjo&scaron;kolskog igrali&scaron;ta, ali apsolutno ni&scaron;ta se ne počinje raditi oko toga. Priča se o igrali&scaron;tima na nekim drugim lokacijama, &scaron;to je legitimno, ali nije li smije&scaron;no da se za potrebe lige mjesnih zajednica pravi neko igrali&scaron;te na drugoj lokaciji u vremenu kada na prste dvije ruke možemo nabrojati koliko bi djece tu dolazilo igrati. Mlade, nažalost, sport uglavnom ne zanima, zamijenili su ga tableti i smartphonei, i zato će igrali&scaron;te na bilo kojoj drugoj lokaciji zjapiti prazno. Igrali&scaron;te kod srednje &scaron;kole u Grudama ako ni&scaron;ta drugo ostati će srednjo&scaron;kolskoj djeci, zato je sramotno da iz dana u dan strahujemo hoće li dijete udariti u ogradu koja je pola metra od samog igrali&scaron;ta. Ono se mora rekonstruirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, prenosim vijest vezanu za Ljubu&scaron;ki gdje je najavljena izgradnja 4 igrali&scaron;ta, za mali nogomet, rukomet, ko&scaron;arku i odbojku. U gradu koji kada se gledaju gospodarske aktivnosti vi&scaron;estruko lo&scaron;ije stoji nego Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskreno, takve vijesti iz drugih gradova prisiljavaju da se čovjek zapita je li uistinu tolika kriza ili su u pozadini neke dublje igre protiv moje općine i na&scaron;e djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo one koji mogu odlučivati o ovom problemu da se urazume i da čim zavr&scaron;i ova liga počnu razgovarati o konkretnim stvarima oko ovog igrali&scaron;ta. Pohvale za mjesnu zajednicu Grude Centar koja je ishodila zahvaljujući Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta u ZHŽ-u nove golove i ko&scaron;eve, ali ovo igrali&scaron;te zahtjeva angažman svih koji mogu doprinijeti boljem sutra svoje općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>S po&scaron;tovanjem, Zabrinuti roditelj i čitatelj portala Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-08-018_igraliste.jpgSlobodna Dalmacija: Ratko Periću džabe si krečiohttp://grude.com/clanak/?i=6538965389Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jul 2018 17:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-30-ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Mi Međugorčani imamo veliku odgovornost prema cijelom svijetu. Jer zaista, Međugorje je postalo svjetsko središte molitve i obraćenja i zbog toga Sveti Otac pokazuje brigu za ljude koji dolaze ovamo i mene je poslao da pomognem ocima franjevcima organizirati ovo mjesto prihvata koje je mjesto izvora milosti." <p>&nbsp;</p> <p>Tako je na kraju misnog slavlja u Gaju, na svetkovinu za&scaron;titnika župe svetog Jakova, u svom obraćanju župljanima i hodočasnicima u Međugorju govorio apostolski vizitator, nadbiskup Henryk Hoser, kojeg je za tu pastoralnu misiju imenovao papa Frane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkad je prije godinu dana mons. Hoser do&scaron;ao u Međugorje kao posebni izaslanik Svetog Oca, nastupila je nova era u viđenju službene Crkve prema "međugorskom fenomenu", koji traje od 24. lipnja 1981., otkad &scaron;estero vidjelaca &ndash; među njima troje jo&scaron; uvijek svakodnevno &ndash; svjedoče kako im se ukazuje Blažena Djevica Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Ovo "međugorski fenomen", i to ba&scaron; pod navodnicima, redovito se pojavljuje u izvje&scaron;ćima Mostarsko-duvanjske biskupije i njezina ordinarija Ratka Perića. Tako je i neki dan, u ponedjeljak 23. srpnja, primajući apostolskog vizitatora za Međugorje u sjedi&scaron;tu Biskupije u Mostaru, biskup Perić poručio nadbiskupu Hoseru kako on drži da su ukazanja Gospe u Međugorju "nevjerodostojna". "Mjesni ordinarij... na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno 'ukazanje', nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu", stoji u priopćenju iz Mostara. "U ta nevjerodostojna ukazanja 'međugorskoga fenomena' uključena su i ona navodna u prvih sedam ili deset dana 1981.", dodaje Mostarsko-duvanjska biskupija.<br /> Međutim, očigledno je kako je mons. Ratko gotovo cijeli svoj biskupski vijek posvetio, po mom mi&scaron;ljenju, nepotrebnom ratu s Međugorčanima, u koje se zacijelo ubraja i mons. Hoser. &Scaron;tono bi se narodski reklo, džabe je krečio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Podsjetio bih ga na Gamalielovo upozorenje, kad su pred židovsko Veliko vijeće na silu doveli Petra i apostole: "I sad evo kanite se, velim vam, tih ljudi... Jer ako je taj naum ili to djelo od ljudi, propast će; ako li je pak od Boga, nećete ga moći uni&scaron;titi &ndash; da se i s Bogom u ratu ne nađete."</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Davno je, jo&scaron; prije dvadeset godina, fra Jozo Zovko ustvrdio kako je "Međugorje dana&scaron;nji Cenacolo, mjesto gdje Gospa moli sa svojim apostolima". Potvrđuju to i nedavne riječi nadbiskupa Hosera: "Obraćenje je novo usmjerenje vlastita života. To znači promijeniti put, napustiti nesiguran, pogre&scaron;an put i poći putom koji vodi k cilju. Do&scaron;la je Marija, Kraljica mira. Ona nam pokazuje dobar put za na&scaron; život. Pokazuje nam najlak&scaron;i i najkraći put da bismo do&scaron;li do Boga koji je cilj na&scaron;ega života. Želim vam ovo obraćenje i novo usmjerenje da biste postali stupovi Crkve."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ivan Ugrin/Slobodna Dalmacija</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali bismo na gornji dio da Ratko Perić nije proveo svoj biskupski vijek samo u ratu s Međugorjem, nego i s većim dijelom Hercegovine, i to mu narod neće oprostiti, &scaron;to god se u budućnosti događalo. Bjesomučan progon franjevaca bliži se kraju. A žalosno je &scaron;to se na kraj moralo čekati tolike godine, odnosno na odlazak Ratka Perića sa službe na kojoj je od 1992. godine. Valjalo je sve izdržati... Blizu je 2019. Bože daj razboritosti i priliku boljim, miroljubljivim ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kamen &scaron;to ga odbaci&scaron;e graditelji postade kamen zaglavni.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-30-ratko.jpgJulienne Bušić: 'Svaki političar koji bi kritizirao Lijepa li si – na američki način, osjetio bi posljedice'http://grude.com/clanak/?i=6538865388Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jul 2018 17:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-30-juliennebusic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Platon je davno napisao da "glazba daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i život svemu što postoji". Kada ne pronalazimo riječi, glazba je tu da popuni prazninu. Ona nas tješi kada je srcu teško i ujedinjuje u trenucima radosti i slavlja. Posebno je to izraženo kada je u pitanju glazba vezana uz naše najdublje domoljubne osjećaje.<p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e:Julienne Bu&scaron;ić/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjećam se da sam kao dijete sa svojom učiteljicom i prijateljima iz razreda pjevala obožavanu himnu "America the Beautiful", s <strong>rukom na srcu, </strong>dok su na&scaron;i glasovi unisono odzvanjali. Članak je 1893. godine&nbsp;napisala Katherine Lee Bates, inače profesorica engleskog jezika, duboko nadahnuta putovanjem kroz Ameriku. Poslije je elaborirala: "Jednoga dana moji kolege i ja odlučili smo otići na izlet, do 4267 metara visokoga vrha Pikes Peak. Unajmili smo prerijska kola. Kada smo se približili vrhu, morali smo sići s kola i nastaviti dalje na mazgama. Bila sam vrlo umorna. No kad sam vidjela taj pogled, osjetila sam ogromnu radost. Činilo se kao da su preda mnom prostrte sve ljepote Amerike". No mladu profesoricu nije nadahnula samo veličanstvena planina; bila je to samo jedna od stanica na putovanju kroz sve ljepote njezine rodne zemlje; od impresivnog Expo sajma u Chicagu &ndash;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Thine alabaster cities gleam (Blistaju tvoji bijeli gradovi)</em></p> <p><em>preko žitnih polja u Kansasu </em>&ndash;</p> <p><em>For amber waves of grain (... tvoji jantarni žitni valovi)</em></p> <p><em>do vrha Pikes Peak </em>&ndash;</p> <p><em>For purple mountain majesties (... i veličanstveni zalasci sunca nad planinama).</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina pjesma govori o svim <strong>bogatstvima američkog prostranstva; </strong>od Atlanskog do Tihog oceana, od obale do obale, ili &ndash; kako ona kaže &ndash; from sea to shining sea (od sinjeg do sinjeg tvoga mora).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je zapravo o <strong>ljubavnoj priči </strong>dragoj domovini, o odi njezinoj ljepoti i raznolikosti. No to je ujedno i duboko domoljuban tekst koji opisuje ono na čemu bismo svi trebali biti zahvalni &ndash; na slobodi i neovisnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ljepoto pod koracima hodočasnika,</p> <p>Koji proživje&scaron;e te&scaron;ka vremena,</p> <p>Pronoseć' bilo slobode</p> <p>Kroz divljinu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također hvali i <strong>žrtvu američkih heroja</strong> koji su se borili za zemlju koju su voljeli vi&scaron;e od života:</p> <p>O ljepoto dokazana juna&scaron;tva</p> <p>U oslobodilačkom boju,</p> <p>Onih koji volje&scaron;e svoju zemlju povrh sebe,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milo&scaron;ću većom od života!Odlučila je nasloviti svoju pjesmu "America, the Fourth of July", referirajući se na američki<strong> Dan neovisnosti. </strong>(Naravno, u dana&scaron;nje vrijeme mnogi će povjesničari možda istaknuti da su doseljenici o kojima pi&scaron;e u dosta slučajeva teritorij "oslobodili" okrutnim genocidom protiv Indijanaca, ali to je već druga tema). Kako bilo, pjesma "America the Beautiful" i danas je iznimno cijenjena i redovno ju izvode umjetnici svih glazbenih žanrova &ndash; od klasičnog, country, hip-hop, čak i onih s punk rock scene. Nakon napada 11. rujna, postala je to jedna od domoljubnih pjesama koja se redovno izvodi na manifestacijama poput otvorenja Super Bowla ili Olimpijskih igara. Nikada mediji, ni "lijevi", ni "desni", nisu napadali "nacionalističku" retoriku u pjesmi "America the Beautiful". &Scaron;tovi&scaron;e, bilo koji političar &ndash; demokrat ili republikanac &ndash; koji bi kritizirao ovu omiljenu američku pjesmu posljedice bi itekako osjetio na sljedećim izborima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imajući to na umu, &scaron;okirao me članak u tjedniku Newsweek koji je objavljen 23. srpnja, a potpisuje ga američka "novinarka", u kojem &ndash; među brojnim nepotkrijepljenim i klevetničkim tvrdnjama &ndash; napada hrvatsku inačicu "America the Beautiful", pjesmu "Lijepa li si" Marka Perkovića Thompsona, tvrdeći da "vrvi stihovima nacionalističke retorike" te ga lažno kritizira da je svoj nastup započeo "ratnim pokličem". Sličnost ovih dvaju tekstova je zapanjujuća i novinarka, ako je prava, trebala bi na stihove pjesme "America the Beautiful" primijeniti iste kriterije koje upotrebljava za Thompsonov tekst. Perkovićeva navodna "nacionalistička retorika" ni jednom riječju ne dotiče se isključivosti, niti militarizma, ratovanja ili osvajačke politike kao sto je Bates pisala; tu su samo izrazi divljenja i strahopo&scaron;tovanja prema ljepoti na&scaron;e zemlje i ognji&scaron;ta te nagla&scaron;avanje jedinstva među svima nama, ne&scaron;to &scaron;to stalno ističe na&scaron; ponizni izbornik, <strong>Zlatko Dalić. </strong>A kako se u Zagrebu na dočeku na&scaron;ih Vatrenih okupilo pola milijuna&nbsp;ljudi &ndash; iz Zagorja, Slavonije, Hercegovine, Dalmacije, Like, Velebita, Neretve i Istre &ndash; postoji li prigodnija pjesma uz koju bi se taj događaj proslavio, no &scaron;to je to Thompsonova "Lijepa li si"?</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Kad se sjetim suza krene<br /> Zamiri&scaron;u uspomene<br /> Svake stope rodnog kraja<br /> I narodnih običaja</em></p> <p><em><br /> <br /> Prepoznah ljepotu tvoju<br /> &Scaron;to probudi ljubav moju<br /> Kad sam s tobom srce moje<br /> Kuca jače, veliko je</em></p> <p><em><br /> <br /> O Zagoro, lijepa li si<br /> Slavonijo, zlatna ti si<br /> Herceg-Bosno, srce ponosno<br /> Dalmacijo, more moje<br /> Jedna du&scaron;a a nas dvoje<br /> Pozdrav Liko, Velebita diko</em></p> <p><em><br /> <br /> Kad Neretva moru krene<br /> Ti se tada sjeti mene<br /> Mojoj pjesmi budi tema<br /> Za sve one kojih nema</em></p> <p><em><br /> <br /> Ajde, Istro i Zagorje<br /> Podignimo sve tri boje<br /> Zagrlimo se pred svima<br /> Neka vide da nas ima</em></p> <p><em><br /> <br /> Lijepa li si!!!</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-30-juliennebusic.jpg''Oliver je još tu, samo je njegova duša otišla negdje gdje više nema boli i patnje''http://grude.com/clanak/?i=6537965379Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jul 2018 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-30-oliver.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nalazi su u jednom trenutku bili dobri. Lijekovi su mu, činilo se, pomagali, snaga mu se vraćala, bio je optimističan i hrabar, nadao se da će uskoro opet pjevati.<div id="content-body-6263871-7667388"> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;A slu&scaron;aj, valjda se ne&scaron;to pokrene kad četiri milijuna Hrvata, i jo&scaron; tri milijuna Bosanaca, i sedam milijuna Srba, i dva milijuna Makedonaca, i svi Slovenci i Crnogorci, i oni &scaron;to su u zadnjih dvadeset godina odselili u Nizozemsku, Australiju, Kanadu, Kaliforniju, kad pusti taj narod po cilom svitu moli za njega, kad se ujedini sva energija, ljubav svih <strong>Oliverovih </strong>obožavatelja...&rdquo;, govorio mi je Gibonni kad smo se prije nekog vremena sreli na zagrebačkom aerodromu i meni su se njegove riječi činile uvjerljive. Premda sam inače skeptik i materijalist, ne bih dao mnogo za iscjeliteljsku moć molitve i energiju ljubavi, drugačije je ako vam o tome govori genijalni pjesnik poput Zlatana Stipi&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, i Oliver je često pjevao o nematerijalnome. Za početak, njegova najpoznatija pjesma, &ldquo;Galeb i ja&rdquo;, alegorija je o du&scaron;i i možda najbolje &scaron;to je na tu temu napisano na hrvatskom jeziku. Dok veliki imaju Aristotela, Avicenu, Spinozu, Kanta i druge velike filozofe i teologe da im rastumače &scaron;to je du&scaron;a, u na&scaron;oj maloj skromnoj kulturi jedino je značajnije djelo pjesma od tri minute i četrdeset tri sekunde, gdje se opisuje kako jedan ležeći na suhoj morskoj travi na obali i gledajući kre&scaron;tavu bijelu pticu na nebeskom plavetnilu razmi&scaron;lja o miru, slobodi i beskraju iznad na&scaron;eg nasilnog i prljavog, ograničenog materijalnog svijeta. Ne postoje dvije snimke te pjesme, nikada nikoga drugog nisam čuo da je pjeva jer to se naprosto ne smije. Ljepotu i čistoću čovjekove besmrtne du&scaron;e svojim je čudesno osjećajnim glasom zaista samo Oliver Dragojević mogao opisati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nije bio glas za pjevanje o glupostima, o pijanstvu i razvratu. Nije to bilo za derneke, za dočeke sporta&scaron;a, ili za fi&scaron;piknike i ribarske večeri, za žderanje i lokanje, za ciku gomile, dim od žara pod gradelama, za ringi&scaron;pile, streljane sa zračnim pu&scaron;kama i trbu&scaron;aste mu&scaron;karce koji potežu konopac i na svekoliku radost općinstva padaju na guzice. Plemeniti je glas toga povučenog, &scaron;utljivog, vrlo privatnog Velolučanina bio za tihe ponoćne ure i pjesme o samoći i čežnji, o te&scaron;kim, užasnim životima bez ljubavi, o boli koju smo nekome nanijeli ili koju je netko drugi nama nanio, o krivnji i oprostu. Iz njegovih pjesama učili smo voljeti žene. Kad bi vas neka glupača ostavila, stavili bi njegovu ploču na gramofon prije nego bi se sklupčali na sagu i ridali. Kao &scaron;to i danas ridamo, u Veloj Luci, kao i u Delnicama, Čakovcu, Osijeku, Zenici, Ptuju, Čačku, Bitoli, Cetinju, Torontu, Santa Monici i Perthu, gdje god žive njegovi obožavatelji. Milijuni onih &scaron;to su jednom slu&scaron;ali &ldquo;Molitvu za Magdalenu&rdquo; i &ldquo;Cesaricu&rdquo; slomljena srca zbog gubitka voljene, danas će ih pustiti shrvani gubitkom Olivera Dragojevića.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>No ne treba se dulje žalostiti. Ako i ne vjerujete da ima ičega mimo ovoga svijeta, on je jo&scaron; tu. I kad ga pokopaju, njegov će nam glas ostati na pločama, življi od glasova devet desetina hrvatskih pjevača i tje&scaron;iti nas jo&scaron; dugo, desetljećima, nara&scaron;tajima. Čak i oni &scaron;to se jo&scaron; nisu rodili slu&scaron;at će ga kad ih cura napuca. Ne brinite za Olivera, on je jo&scaron; tu, samo je njegova du&scaron;a oti&scaron;la negdje gdje vi&scaron;e nema boli i patnje, u plava nebesa, i gore, povrh svega nima straja, pa prkosi svakoj buri i neveri ča sve vaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ante Tomić/Jutarnji list</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-30-oliver.jpgDarko Pavičić: Vatikan je ''opalio'' pljusku crkvenim vlastima u Hercegovini zbog njihovog grijeha propustahttp://grude.com/clanak/?i=6534165341Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jul 2018 23:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-27-018_hoser.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moraš biti ludo hrabar ili hrabro lud da bi papinom upravitelju, na posljednjoj postaji njegova puta za Međugorje, u Mostaru, sasuo u lice kako ondje nema ničega, da je sve izmišljeno, da je međugorski fenomen laž, čak i da je nevjerodostojno i onih prvih sedam dana, za koje se pročulo kako ih je posebna komisija za Međugorje kardinala Camilla Ruinija proglasila autentičnim.<p>&nbsp;</p> <p>Papa, dakle, &scaron;alje poljskog nadbiskupa mons. Henryka Hosera u Međugorje, jer ondje nema ničega, ni&scaron;ta se ne događa i nikome nije potrebna pomoć Vatikana, ajme! Nažalost, upravo je suprotno. Vatikan je, nakon 37 godina opstrukcije i podmetanja nogu međugorskom fenomenu morao intervenirati i imenovati biskupa s posebnim ovlastima, kako bi Međugorje bilo pod izravnom upravom Svete Stolice. I to kako bi pomogao u pastoralnom životu! Zar to nije pljuska mjesnim crkvenim vlastima zbog njihovih propusta tijekom vi&scaron;e od tri i pol desetljeća i to ba&scaron; na području pastorala, gdje bi Crkva trebala biti najsnažnija. No, uz tu, sada otvorenu i vidljivu poruku Vatikana, treba ukazati i na način na koji Crkva zna pogrije&scaron;iti u procjeni ovakvih stvarnosti kao &scaron;to je Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Naime, sličnu je sudbinu pro&scaron;la sv. Faustina Kowalska (1905.-1938.), kojoj se ukazivao Isus Krist i čija su ukazanja isprva progla&scaron;ena herezom. Vidi se to npr. iz pisma kardinala Giuseppea Pizzarda, onda&scaron;njeg tajnika Svetog Oficija (sada Kongregacije za nauk vjere), iz 1958. u kojemu, na upit jednoga reda u Crkvi o &scaron;tovanju predaje Faustine Kowalske, odgovara ovako: &ldquo;Sveobuhvatno pitanje o obliku pobožnosti prema Božjem Milosrđu, koja se temelji na tvrdnjama o objavama s. Faustine Kowalske, ova je Vrhovna Sveta Kongregacija podvrgla brižljivom ispitivanju. Na plenarnoj pak skup&scaron;tini u srijedu, 19. studenoga 1958., preuzvi&scaron;eni i po&scaron;tovani oci, između ostaloga, odredili su: Prvo, utvrđeno je da objave s. Faustine Kowalske po sebi nemaju nadnaravnog karaktera. Drugo, neka se ne uspostavlja nikakva svetkovina Božjeg Milosrđa. Treće, zabranjuje se &scaron;irenje slika i spisa kojima se propagira pobožnost prema obliku koji je predložila s. Faustina&rdquo;.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>Kada se zna da je s. Faustina blaženom progla&scaron;ena 18. travnja 1993., a svetom 30. travnja 2000. te da je svetkovinu Božjeg Milosrđa za cijelu Crkvu proglasio Ivan Pavao II. na dan kanonizacije s. Faustine, koja se otad slavi prve nedjelje nakon Uskrsa, ne treba nekih posebnih komentara. Možda samo valja dodati ono &scaron;to je mons. Hoser odgovorio na upit o tome da su ukazanja u Međugorju previ&scaron;e &ldquo;osobna&rdquo; i da Marija u njima &ldquo;previ&scaron;e priča&rdquo;. &ldquo;Sveta Faustina je svakodnevno razgovarala s Isusom i to niz godina. To ne bi trebao biti problem&rdquo;, rekao je Hoser poljskoj agenciji KTA, a koji je od ove nedjelje u Međugorju kako bi u ime Vatikana &ldquo;započeo zajedničku etapu u povijesti Međugorja&rdquo; sa svima onima koji se ondje 37 godina okupljaju u milijunskim brojkama. I kako bi ispravio istu onu nepravdu koja je svojedobno nanesena danas svetoj Faustini Kowalskoj.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Darko Pavičić/Vecernji.hr</strong></em></div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-27-018_hoser.jpegNakon što je uništio Martina Raguža, Krešimir Macan ruši Plenkovićahttp://grude.com/clanak/?i=6524165241Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jul 2018 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-18-kresimirmacan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Krešimir Macan, službeni premijerov PR, doček Vatrenih nazvao je “Državnim udarom – koji nije uspio”<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da znamo da je Kre&scaron;imir Macan službeni premijerov PR, pitamo se govori li Macan u ime Vlade i premijera ili u svoje osobno ime!? Jer nazvati nastup Marka Perkovića Thompsona &lsquo;mekim usta&scaron;kim državnim udarom&rsquo; je &lsquo;pucanj u nogu&rsquo;!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima li netko tko radi kao posebni savjetnik premijera pravo na osobni stav i može li nekoga nazivati marginalnom skupinom koja je poku&scaron;ala izazvati &lsquo;meki usta&scaron;ki državni udar&rsquo;!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su igrači uvjetovali nastup MPT te ga i pozvali da se vozi s njima u autobusu, Kre&scaron;imir Macan tom izjavom direktno je optužio Vatrene da su poku&scaron;ali izvr&scaron;iti &lsquo;državni udar&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li se Vlada i premijer oglasiti i distancirati od njihovog zaposlenika zaduženog za krizno komuniciranje!? - pita se portal <strong>Kamenjar.com</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kre&scaron;imir Macan u pro&scaron;losti je poznat po peglanju imidža pokojnom Ivici Račanu, predsjedniku SDP-a, zatim i kao voditelj kampanje za predsjedničke izbore Ivi Josipoviću, koji je izgubio bitku s Kolindom Grabar-Kitarović. Vodio je i kampanju Martinu Ragužu kojem ni bo&scaron;njački glasovi nisu pomogli da pobijedi hrvatskog predsjednika Dragana Čovića. Praktički, uni&scaron;tio je velik broj onih kojima je radio kampanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji je izgubio sve bitke protiv HDZ-a, a borio se i drvljem i kamenjem da porazi Kolindu Grabar Kitarović i Dragana Čovića danas je PR premijera Andreja Plenkovića. A Thompsona isti taj PR zbog dočeka Vatrenih proziva zbog državnog udara. Da nije žalosno bilo bi smije&scaron;no.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-18-kresimirmacan.jpgParanoja gubitnika: ''Prijeti mi Dragan Čović''http://grude.com/clanak/?i=6487464874Grude.com - klik u svijetTue, 26 Jun 2018 13:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-26-paranoja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Prijeti mi Dragan Čović", najpopularnija je izreka gubitnika u Hercegovini. Kada treba osigurati šačicu samilosnih glasova u vremenu predizborne kampanje, sakupiti lajkove na Facebooku, prodati proizvod, prikazati se žrtvom i slično, a znate da nemate neke velike šanse za uspjeh, uvijek se možete poslužiti dobrom, starom forom: Prijeti mi Dragan Čović.<p>&nbsp;</p> <p>Godinama već Dragan Čović dobiva izbore u BiH i ima uvjerljivu podr&scaron;ku hrvatskog naroda i to je ono &scaron;to bo&scaron;njačkim političkim elitama koje poku&scaron;avaju sru&scaron;iti Dragana Čovića i progurati koncept 'građanske', a ustvari bo&scaron;njačke države najvi&scaron;e smeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tim borbama bo&scaron;njačke političke elite uvijek izvlače nekoga kome mogu biti uglavnom od financijske, ali i svake druge koristi, a kada je to u pitanju novca uvijek ima. I onda taj netko protura priče kako bi &scaron;to vi&scaron;e obezvrijedio Dragana Čovića. Daleko od toga da je hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH anđeo, ali da je vlasnik svake zgrade, tvornice i trgovine na prostorima gdje žive Hrvati sigurno nije. S obzirom da se to ne može dokazati, onda je najbolje naći neku lokalnu lapaču, neka mlati i udara praznu slamu, samo neka priča. Pa tako se aktualizira ona: Prijeti mi Dragan Čović jer sam... ta i ta...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda nitko od onih koji su se posljednjih mjeseci pretplatili na prijetnje Dragana Čovića ničim to nije dokazao, ali taj isprobani recept na portalima bo&scaron;njačkih radikala, ili bolje rečeno SDA glasila, prolazi. Neka lapača iz reda hrvatskog naroda izjavila je da je vidjela crni automobil, stižu neka pisma, prijetnje lapači i obitelji i ni&scaron;ta očitije nema od toga da je sve to u režiji Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada u listopadu Dragan Čović pobijedi i ljiljana Željka Kom&scaron;ića, onda će, već znamo, to biti namje&scaron;teni izbori jer su Čovićevi ljudi bili uz glasačke kutije, prijetili glasačima, pratili ih na putu kući i tako dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paranoja je opasna stvar, osobito kada nemate podr&scaron;ku vlastitog naroda, a neki drugi narod će vas kada padnete samo zgaziti do kraja. Zato sve nade polažete u floskulu: Prijeti mi Dragan Čović. Kao da će netko provjeravati to &scaron;to pričate...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>A.M./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-26-paranoja.jpgHrvati iz BiH ne trebaju navijati za Hrvatsku?http://grude.com/clanak/?i=6483964839Grude.com - klik u svijetSat, 23 Jun 2018 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-hrvatski_navijaci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nogometna euforija koju izazove Hrvatska reprezentacija posebna je draž bosanskohercegovačkim Hrvatima, veća nego li, primjerice, uspjeh Turske bh. Bošnjacima.<p><br /><br /><em><strong>PI&Scaron;E: Ivan Crnjac/Dnevnik.ba</strong></em><br /><br /></p> <p>Kad traje ovaj veliki lijepi turnir ili onaj manji, samo europski, bh. Hrvati žestoko navijaju za Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to, primjerice, Srbi u BiH navijaju za Srbiju, ili belgijski Nijemci za Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako Svjetsko ili Europsko nogometno prvenstvo posebno je emotivno za Hrvate u BiH jer im na trenutak donese malo odu&scaron;ka od svega &scaron;to je lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u BiH mnogo toga je lo&scaron;e pa čak i gore od tog. Hrvatska reprezentacija tako posluži kao svojevrsna relaksacija i (barem kratkotrajno) rasterećenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijeloj BiH navija se za Hrvatsku, a ne samo u Hercegovini, kako to pojedini mediji iz RH poku&scaron;avaju predstaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad Hrvatska igra onda 'gori' u svim dijelovima BiH u kojima ima Hrvata: Od Neuma do Ora&scaron;ja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reprezentacija je Hrvatima personifikacija svega onog dobrog &scaron;to im inače nedostaje. Posebno kada odigra odlične utakmice kakve su bile zadnje dvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narod u BiH je politički, ekonomski i demografski desetkovan narod, a reprezentacija je ta koja dobrom predstavom pruži malo nade. U ovakvim vremenima upravo je nada onaj motor i kotač koji sve pokreće naprijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, Hrvatska igra i lijep nogomet, a najveći broj i dosada&scaron;njih igrača i izbornika je ili rodom iz BiH (Boban, Ćiro, Ćorluka, Srna, Dalić...) ili je stasao u BiH (Modrić). Dakle, osim emotivnog naboja i prirodno je da bh. Hrvati navijaju za Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bh. Hrvati nisu protiv nogometne reprezentacije BiH. Jednostavno, za razliku od Hrvatske, ta reprezentacija je (čast pojedinim izuzetnim rezultatima) personifikacija svega onog &scaron;to imaju na dnevnoj bazi. A i rijetko ode na neko veće natjecanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ratne rane Hrvatima su jo&scaron; uvijek svježe i naravno da je te&scaron;ko navijati za ekipu kojoj se u čast pjevaju bo&scaron;njačke ratne himne ili se uzvikuju islamistički povici na utakmicama. Nevjerojatno? Upalite Google ili YouTube.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od medija u RH koji navijanje bh. Hrvata svedu samo na hercegovački dio, sarajevski mediji o tom istom navijanju izvje&scaron;tavaju kao o nečem skandaloznom i neprihvatljivom i poručuju Hrvatima kako ne trebaju navijati za Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Valjda zbog toga &scaron;to je po logici bo&scaron;njačkih medija navijanje za Hrvatsku sramotan, skoro pa čin agresije i podjele njihove vizije države Bosne. Te imaginarne vizije dru&scaron;tva i države u kojoj bi Hrvati (i Srbi, ali ne&scaron;to kasnije) služili kao multikulturalni ukras na baterije koji priča, razmi&scaron;lja i pona&scaron;a se po naputku većeg 'brata', a na koncu i navija onako kako im kažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok Hrvatska igra možda i najbolji nogomet nakon te opjevane 1998. Hrvati iz BiH joj daju podr&scaron;ku i navijaju za nju. Ne zbog toga &scaron;to BiH žele ne&scaron;to lo&scaron;e, u nogometnom i bilo kojem smislu, nego zato jer je te&scaron;ko ne podržati ono &scaron;to voli&scaron;. Tko god &scaron;to mislio o tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-hrvatski_navijaci.jpgMartina Tomić: Samo ti želim reć da...http://grude.com/clanak/?i=6483164831Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jun 2018 23:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-22-018_martina_tomic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođe čovjeku milo kad ima volju napisati štogod veselo. No, čim ja počnem ovim standardnim književnim jezikom, lagano se pogubim. Pa bi valjalo po naški, koliko toliko gramatički i srcu točno.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Martina Tomić/Grude.com</strong></p> <p><a href="https://www.instagram.com/p/BkVHkQbjUGE/?igshid=1dvkjjaw7tmsc&amp;utm_source=fb_www_attr" target="_blank"><strong>Nostalgija i ostale čarolije</strong></a></p> <p><br />Samo ti želim reć da, ma &scaron;ta god radi&scaron; u ovom trenutku ako te ispunjava, blagoslovi&scaron;. Da se nasmije&scaron; materi kad dođe s posla i donese&scaron; ćaći daljinski. Da pritrpi&scaron; &scaron;to u kafiću nema Ledo sladoleda. I nasmije&scaron; se konobaru uz onu čeličnu riječ "hvala". Da ne živi&scaron; tužno. Da se ne sasiče&scaron; u kolinima kad ugleda&scaron; biv&scaron;eg i ne nakostru&scaron;i&scaron; se na svaku antipatičnu osobu. Sebe ru&scaron;i&scaron;, sebi &scaron;teti&scaron;. I ako se zalomi koji kečić u dnevniku i nepoložen ispit, izdrži. I kad ti sestra kaže da je ispegla&scaron;, reci "oću". I uradi to. Ne kažem ti da bude&scaron; naivan ili naivna. Samo ti poku&scaron;avam reć da je život tako puno lip&scaron;i. Bez ikakve dodatne filozofije. Nikakva instaglumljenja ootd stvari i grljenja važnih osoba na 14. veljače, na drugu nedilju u petom misecu i slično. Ne vridi. Vridi kad osjeti&scaron;, a ne kad ti je propisano. Vridi kad je iz srca, kad je zauvik, svakog dana od 0-24.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-22-018_martina_tomic.jpgČović nakon pobjede u listopadu mora u najuži tim birati ljude poput Boriše Falatarahttp://grude.com/clanak/?i=6472864728Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jun 2018 13:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-21-borisa_falatar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Boriša Falatar je novo ime u bh. politici, kandidat je za hrvatskog člana Predsjedništva i jasno je da među Hrvatima, barem dok se ne izmjeni izborni zakon, nema podršku.<p>&nbsp;</p> <p>Ali, pokazuje se kao velik čovjek, kao netko tko je spreman svakom građaninu u BiH pružiti ruku &scaron;to je pokazao dana&scaron;njom nazočno&scaron;ću u &Scaron;irokom Brijegu i kao netko koga vrijedi po&scaron;tovati i zbog međunarodnog djelovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim izmjene Izbornog zakona u BiH prioritet djelovanja HNS-a u budućnosti treba biti i privlačenje ljudi poput Bori&scaron;e Falatara. Vrijeme je da se hrvatska politika počne micati od raznih uhljeba koji su protekle četiri godine samo ponavljali floskule vezane za izborni zakon, bez aktivnog terenskog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Čović će, ako ne bude izbornog inženjeringa, ponovno biti član Predsjedni&scaron;tva BiH te je najkompetentniji da zavr&scaron;i priču o izbornom zakonu jer je to upravo njegova priča i kao prvi čovjek u Hrvate preuzeo je najveću odgovornost da donese opstanak i dobrobit narodu. Ali, u budućnosti, njemu ne trebaju ljudi koji se spominju u kontekstu kupovine skupocjenih stanova od novca zarađenog u politici, već mu trebaju stručni, kvalitetni i obrazovani ljudi poput Bori&scaron;e Falatara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Falatar je, realno, vuk u janjećoj koži jer bilo bi smije&scaron;no reći da on ne računa na pobjedu makar i glasovima Bo&scaron;njaka, ali za razliku od licemjernog Željka Kom&scaron;ića on dolazi među Hrvate, želi upoznati njihove probleme i spreman je raditi za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako pobijedi u listopadu, a trenutno nema kvalitetnog protukandidata osim Kom&scaron;ića kojeg su Bo&scaron;njaci u dva navrata birali, Čović mora prvo sjesti s ljudima sličnima Bori&scaron;i Falataru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>D.B./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-21-borisa_falatar.jpgDado Milas: Ratko Perić ostaje usamljen oko neprihvaćanja nadbiskupa Hosera i Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=6462964629Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jun 2018 17:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-hoser_poljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorska priča je započela davnog 24. lipnja 1981., kad je troje djece izjavilo da su vidjeli Gospu. Iako su mnogi i danas uvjereni da je riječ o pomno osmišljenoj prijevari, nemoguće je ignorirati podatak da Međugorje danas, 36 godina kasnije, na godinu posjeti 2,5 milijuna ljudi.<div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H">&nbsp;</div> <div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H"><em><strong>Pi&scaron;e: Dalibor Milas/Express.hr</strong></em><br /> <p>&nbsp;</p> <p>Autor ovih redaka je rođen i odrastao u blizini Međugorja te je nekoliko godina pastoralno djelovao na tom teritoriju. Fenomen ukazanja je specifičan po tome &scaron;to ovdje nema predmeta (ikone, kipovi i sl.), kojima hodočasnici uobičajeno hodočaste, nego je ovdje u fokusu živa osoba koja tvrdi da komunicira s nadnaravnom stvarno&scaron;ću.</p> <div class="ck_image_in_article--left100"><span class="article__figure_caption"><span class="article__figure_caption-author"><br /></span> </span></div> <p>Unatoč brojnim susretima i iscrpnim razgovorima, kako sa samim vidiocima, tako i s mnogo vjernika koji su u Međugorju doživjeli obraćenje i promjenu, racionalnost i skepsa prema svim paranormalnim zbivanjima ne dopu&scaron;taju mi vjerovati u Marijina ukazanja u Međugorju. Da se razumijemo, slično vrijedi i za Fatimu, Lourdes te sva ostala mjesta "neobičnih pojava". Suprotno uvriježenome mi&scaron;ljenju, da, moguće je biti vjernik i ne vjerovati u ono &scaron;to se dogodilo (ili događa) u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatram da je, prije svega, potrebno razlikovati javnu objavu od brojnih privatnih objava. Kr&scaron;ćanstvo je objavljena religija, čija je objava zavr&scaron;ena smrću posljednjeg apostola. Budući da se privatne objave tiču samo onih osoba koje su ih primile, ostali nisu obavezni vjerovati u njih. Te&scaron;ko mi je povjerovati da Bog ima potrebu vrtjeti Sunce ili po oblacima crtati nekakve križeve i siluete određenih osoba kako bi nam ne&scaron;to dokazao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja sam da bi u tom slučaju neke druge metode uvjeravanja bile mnogo efikasnije i prikladnije. Kao &scaron;to rekoh, nisam od onih koji vjeruju u mogućnost ukazanja bilo čega - vjerujem u kemijske procese u mozgu i njihovu svrhu. No neću odbaciti događanja u Međugorju samo zato &scaron;to se ne uklapaju u moju teoriju svemira.</p> <span class="widgetWrap"> <span class="related_article cf"> <span class="related_article__photo_wrap"> <a class="related_article__link" href="https://www.express.hr/life/40-000-ukazanja-gospe-pa-nije-to-televizija-11769"> <source data-size="100x100" /></a></span></span></span></div> <div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H">&nbsp;</div> <div class="article__content no_page_break" data-dropcap="H"> <p>Te&scaron;ko mi je također ne primijetiti da su osobe koje se svim silama bore protiv Međugorja redovito one koje nikako ne vjeruju i uopće nisu religiozne, pri čemu spontano zaključujem da su agresivni ateisti i vjerski fanatici zapravo mentalni blizanci koji o ovim i ovakvim pitanjima ne umiju normalno i argumentirano raspravljati. Umjesto civiliziranog chiaroscura, čini mi se kako je u pozadini zavladala surova, ali razumljiva antagonistička kombinacija crnog i bijelog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No ishod međugorske kontroverze nije i ne može biti binarnog tipa: ili je laž ili je autentično. Kako i inače u životu, tako i ovdje, stvarnost je mnogo kompleksnija od na&scaron;eg crno-bijelog pogleda na svijet. Iako nisam sklon vjerovati u takve objave, nemam potrebu boriti se svim silama protiv takvih fenomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tiskovni ured Svete Stolice u Vatikanu je 31. svibnja priopćio da je papa Franjo imenovao nedavno umirovljenog poljskog nadbiskupa Henryka Hosera apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za Međugorje, i to na neodređeno vrijeme. U priopćenju je navedeno da je riječ isključivo o pastoralnoj službi, nastavljajući se na misiju posebnog vatikanskog izaslanika za Međugorje, koja je 11. veljače 2017. bila povjerena nadbiskupu Hoseru i koju je on očito uspje&scaron;no odradio.</p> &nbsp; <p>"Svrha poslanja apostolskoga vizitatora je osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji tamo odlaze na hodoča&scaron;će, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost", stoji na kraju priopćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Kanonskom pravu, apostolski administrator je od strane pape imenovani upravitelj određene biskupije, dijela biskupije ili pak crkvenog teritorija, &scaron;to u praksi znači da je Vatikan crkveno-pravno preuzeo ingerenciju nad Međugorjem. Imenovanje apostolskog administratora za Međugorje je tek logička posljedica vatikanske politike prema Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već je 2010. godine papa Benedikt XVI. sazvao tzv. Međugorsku komisiju na čelu s kardinalom Ruinijem. Pored nekolicine vatikanskih službenika i činovnika, članovi Komisije bili su i kardinali Jozef Tomko, Vinko Puljić, Josip Bozanić, Juli&aacute;n Herranz te Angelo Amato. Osim kardinala, članovi Komisije su bili psiholozi Tony Anatrella i Mijo Nikić, antropolog Achim Sch&uuml;tz, crkveni pravnik David Jaeger, mariolog Salvatore Perrella, predstavnik Kongregacije za nauk vjere Krzysztof Nykiel te teolozi Pierangelo Sequeri, Franjo Topić, Mih&aacute;ly Szentm&aacute;rtoni i Nela Ga&scaron;par.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatni član Komisije bio je Poljak Zdzislaw J&oacute;zef Kijas. Komisija je tijekom četverogodi&scaron;njeg istraživanja konzultirala dostupne arhive tajnih službi biv&scaron;e Jugoslavije i brojne stručnjake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komisija je u svojoj analizi potvrdila autentičnost prvih sedam ukazanja. Prema izvorima poznatog vatikanskog insajdera Andree Torniellija, članovi Komisije smatraju da su djeca u tom trenutku bila psihofizički zdrava, slobodna od bilo kakva utjecaja druge ili treće strane, sama iznenađena događajima i pod konstantnom istragom i pozorno&scaron;ću tada&scaron;nje milicije i Udbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon pročitanog izvje&scaron;ća, papa Franjo je zadužio poljskog nadbiskupa Henryka Hosera da pripremi "pastoralno rje&scaron;enje" za Međugorje. Iako nadbiskup Hoser nije bio zadužen za doktrinarni dio, a Vatikan jo&scaron; nije donio konačan sud, Hoser je već pro&scaron;le godine izjavio da je uvjeren kako će ukazanja biti priznata jer, prema njegovim riječima, te&scaron;ko je povjerovati da bi &scaron;estero vidjelaca 36 godina moglo lagati. Kad malo bolje razmislim, mogu razumjeti da nas jedna osoba može prevariti, ali svih &scaron;est? I to u kontinuiranom razdoblju od 36 godina? Toga nema ni u "CSI New York".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko je uopće Henryk Hoser? Novoimenovani apostolski vizitator u Međugorju nadbiskup Henryk Franciszek Hoser je liječnik opće prakse, član Družbe katoličkog apostolata (palotinci), dugogodi&scaron;nji afrički misionar, vatikanski čovjek za specijalne zadaće te jedan od najpopularnijih poljskih biskupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoser je rođen 1942. u Var&scaron;avi, gdje je 1966. zavr&scaron;io studij medicine. Nakon zavr&scaron;enog studija, radio je dvije godine kao liječnik na odjelu interne medicine u bolnici Ziębicach. Iako se 1969. pridružio družbi palotinaca, nije zapostavio svoju struku nego je, u dogovoru sa svojim redovničkim poglavarima, nastavio raditi kao liječnik. 1974. je u Var&scaron;avi zaređen za svećenika te već 1975. odlazi u misije u Ruandu, gdje ostaje do 1993.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to je vr&scaron;io najodgovornije crkvene i pastoralne funkcije u Ruandi, važno je napomenuti da je vodio program za liječenje oboljelih od side u Ruandi. Uz sve pastoralne i liječničke obaveze u Ruandi, Hoser je obavljao službu apostolskog vizitatora u Ruandi te sudjelovao na posebnoj vatikanskoj sinodi o Africi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov zemljak, papa Ivan Pavao II., 2005. imenovao ga je titularnim biskupom i tajnikom Kongregacije za evangelizaciju naroda. Njegov nasljednik, papa Benedikt XVI., imenovao ga je 2008. novim var&scaron;avskim nadbiskupom. Papa Franjo ga je pro&scaron;le godine imenovao posebnim vatikanskim izaslanikom za Međugorje, a nedavno i apostolskim vizitatorom sa specijalnom zadaćom za Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako nadbiskup Hoser u Poljskoj kotira kao konzervativan čovjek vjeran nauku i idejama Ivana Pavla II., u poljskoj javnosti uživa dobar ugled čovjeka dijaloga i praktičnih rje&scaron;enja. &Scaron;to očekivati u Međugorju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katolička crkva je interesna organizacija. Ako pokriva&scaron; ogroman dio svjetskog teritorija te ima&scaron; ogroman utjecaj na velik dio svjetske populacije, onda i nema&scaron; drugog izbora nego postati interesna organizacija. To samo po sebi ne mora biti ni&scaron;ta lo&scaron;e ako je interes opće dobro, duhovnost pojedinca i zajednice te zdrave norme u cijelom dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="ck_image_in_article--left100">&nbsp;</div> <p>Svakome čovjeku dana&scaron;njice, u kojoj su čast i po&scaron;tenje tek arhaični izrazi, mora biti jasno da je kriminal prisutan tamo gdje se vrti velik novac. Iluzorno bi bilo očekivati da će Međugorje biti iznimka. No kako bi se spriječila pretjerana apartmanizacija sveti&scaron;ta, inflacija kiča, mitova i svjetlećih kipova, potreban je angažman i utjecaj vi&scaron;e instance kao &scaron;to je Vatikan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri razmatranju rje&scaron;enja međugorskog pitanja, u opticaju je bilo nekoliko mogućih opcija. Jedna je bila osnivanje nove biskupije, u koju bi, uz župu Međugorje, u&scaron;le i jo&scaron; neke župe s područja pod upravom mostarskog biskupa Ratka Perića. Ovim bi se potezom navodno poku&scaron;ao rije&scaron;iti i tzv. Hercegovački slučaj, čime bi se ponovno rehabilitirali i otpu&scaron;teni franjevci i trenutno suspendirani svećenici, koji su nezakonito okupirali nekoliko hercegovačkih župa, te na taj način konačno povratio mir u konfliktnu Mostarsku biskupiju. Vatikanski insajder Tornielli je pro&scaron;le godine pisao kako bi Međugorje trebalo biti progla&scaron;eno tzv. pontifikalnim sveti&scaron;tem, koje bi bilo pod izravnom upravom Svete Stolice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, uvjeren sam da Hoser kao već iskusni vatikanski specijalac dolazi u Međugorje s već pripremljenim rje&scaron;enjima koja će samo učvrstiti Međugorje kao megapopularno hodočasničko mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od rijetkih koji to (jo&scaron; uvijek) odbija prihvatiti jest mostarski biskup Ratko Perić. Unatoč već donesenoj odluci, Perić i dalje poku&scaron;ava svjetskoj javnosti dati do znanja kako je Međugorje velika prijevara. No nakon &scaron;to je papa Franjo smijenio Perićeva vatikanskog za&scaron;titnika i intimusa, kardinala Gerharda M&uuml;llera, biskup Perić je u Vatikanu izgubio svoj glas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No ne treba ni zanemariti da su se koplja između dijecezanskog biskupa Perića i hercegovačkih franjevaca lomila oko implementacije vatikanske odluke o uspostavi redovite crkvene hijerarhije, odnosno župa koje su franjevci trebali vratiti mjesnom biskupu, pri čemu je mostarski biskup nai&scaron;ao na velik otpor hercegovačkih franjevaca koji su se tome protivili te branili ne samo povijesnim i tradicijskim pravom nego i međugorskim ukazanjima, koja su iskori&scaron;tavana kao &scaron;tit u sukobu s Perićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, Perićev u startu zabetonirani stav o Međugorju je uvijek bio identičan. Ne ulazeći u samu narav Međugorja kao eventualnog mjesta nadnaravne i, to se uvijek mora naglasiti, privatne objave, te&scaron;ko je ne primijetiti da je Perić nevjerojatno ustrajan u svojoj borbi protiv nečega ili nekoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je kojim slučajem na njegovom položaju bio netko tko zna voditi dijalog, tko se malo vi&scaron;e vodi razumom, a malo manje emocijama i vlastitim ponosom, te tko ne trati svoju službu obračunavajući se sa svima onima koji se ne slažu s njim, možda bi se neki problemi, koji već duže vrijeme postoje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, davno rije&scaron;ili. Njegova nastojanja da i dalje dokaže Rimu i Svijetu (Urbi et Orbi) kako je Međugorje prijevara ravno je protestima nogometnih igrača koji se čak i nakon sučeve konzultacije VAR-a (videotehnologije) i uvjerenosti u ispravnu odluku ne mogu pomiriti s dosuđenim jedanaestercem ili zaleđem. No odluka je već donesena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo pi&scaron;e i potvrđuje čovjek koji je godinama imao čast i privilegij oslu&scaron;kivati kako se ljudska srca otvaraju i suočavaju sa svim svojim strahovima, slabostima, ali i nadama. Na stranu sve moguće malverzacije i poku&scaron;aji iskori&scaron;tavanja naivnih turista i hodočasnika, neke stvari je nemoguće ignorirati. Iako dobar dio kritičara u Međugorju vidi čudan spoj politike, religije i ekonomije, neosporna je činjenica da Međugorje milijunima ljudi predstavlja svojevrsnu oazu u kojoj oni pronalaze svoj mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeren sam da je potrebno sačuvati i za&scaron;tititi Međugorje kao mjesto molitve i mira. Na stranu senzacionalizam i duhovno-turistički kič, ali ljudi dolaze u Međugorje jer im je takvo &scaron;to stvarno potrebno i to im nitko ne smije uskratiti. S druge strane, potrebno je takvu oazu sačuvati od svih mogućih zloupotreba i prisutnoga kriminala. Neke pojave u Međugorju su zaista nedopustive. Primjerice, iskori&scaron;tavanje radnika i radnica u Međugorju koji po cijele dane rade na crno i za minimalac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni se boje suprotstaviti svojim gospodarima jer su svjesni da će ostati bez posla i &scaron;to onda? Ako promotrimo Međugorje s pastoralno-teolo&scaron;ke strane, onda je potrebno raskinuti s praznovjerjem i mitovima i upozoriti turiste i vjernike da Međugorje nije mjesto magije i instant-čudesa. Treba im netko reći da tamo ne "ple&scaron;u" nebeska tijela; da kip Uskrslog Isusa ne može "plakati iz koljena" i da fluorescentna Gospa nije znak s neba nego kip s eBaya. Sve ovo nabrojeno nije nikakav napad na sve ono &scaron;to je pozitivno u Međugorju nego ogromna antireklama samog Međugorja koja neutralne ljude odbija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorski fenomen nema nikakve veze s crkvenom politikom. Iako je službena Crkva (čitaj: mostarski biskup Ratko Perić) desetljećima poku&scaron;avala na sve moguće načine diskreditirati i Međugorje i sve one koji imaju bilo kakve veze s Međugorjem, to im nije po&scaron;lo za rukom jer broj hodočasnika je u konstantnom porastu. Ako Vatikan kojim slučajem i zabrani Međugorje, &scaron;to je nakon posljednjih odluka iluzorno očekivati, to će samo prouzrokovati revolt kod milijuna hodočasnika i posjetitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o nekontroliranom i nepredvidljivom fenomenu, koji Crkva nastoji institucionalno kontrolirati kako bi se izbjegle neke neželjene nuspojave. Možemo mi raspravljati je li ukazanje autentično ili fantastično isplanirana prevara, no činjenica ostaje da je to mjesto na koje ljudi hodočaste, u velikim brojevima, i tako je već godinama. Dokle god postoji potreba za Međugorjem, ono će postojati, bez obzira &scaron;to mi o njemu mislili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, Međugorje bi moglo postati novi vatikanski adut u okr&scaron;aju s, prema crkvenome mi&scaron;ljenju, sve prisutnijim relativizmom. Za razliku od ostatka Europe i svijeta, gdje su ispovijedi postale rijetke poput albino medvjeda, jedna od najvažnijih odlika Međugorja je upravo ovaj sakrament.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, Vatikan je doveden pred gotov čin i Hoserova zadaća je prizemljiti Međugorje, učiniti ga transparentnijim i uređenijim i osigurati da milijuni hodočasnika i turista u Međugorju pronađu ono &scaron;to im je potrebno: mir, utjehu i odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Teolog Dalibor (Dado) Milas/Express.hr</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-hoser_poljak.jpgDruker Davor Ivo Stier! Plan 'argentinskog vojnika' bio je utopiti ratnika Milijana Brkićahttp://grude.com/clanak/?i=6448164481Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jun 2018 22:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-05-davor_ivo_stier_milijan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Znaš li, Andrej, da ti Milijan Brkić radi o glavi?" - to pitanje postavio je Davor Ivo Stier predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću pola sata prije početka sjednice stranačkog vrha.<p>&nbsp;</p> <p>Davoru Ivi Stieru to je bilo alibi pitanje kako bi sačuvao sebe i kako ga Andrej Plenković ne bi smijenio. Prema riječima ljudi bliskih Andreju Plenkoviću, Stier je počeo bulazniti o tome kako Milijan Brkić ni od čega neće prezati da sru&scaron;i Andreja Plenkovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurtoazno ili pak svjesno, vrijeme će pokazati, Plenković mu je odgovorio: Sve znam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stier je na kraju ipak smijenjen s mjesta političkog tajnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Plaća 24 tisuće kuna</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Davor Ivo Stier je prema ekstremnim desničarima pravi prototip Hrvata. Iako je njegov najveći doseg da je on rođen 1972. godine i da je bio ratno sposoban za vrijeme Domovinskog rata, ali je u Hrvatsku odlučio doći tek 1996., eto da bi pokazao svoje hrvatstvo upravo onda kada je Hrvatska pobijedila rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sada tko je čovjek kojeg je odlučio danas izdati poput pojedinih svojih uzora koji su 1940-ih izdali svoju državu i pobjegli?&nbsp;</p> <p>On je Milijan Brkić, čovjek besprijekornog ratnog puta, hrvatski vojnik, branitelj, dozapovjednik kasnije i zapovjednik Specijalne policijske postrojbe Alfe - heroj rata! Cilj Davora Ive bio je da Milijana Brkića, u ratu besprijekornog čovjeka omalovaži, da na njega prebaci krivnju, da se njega Plenković rije&scaron;i... sve samo da ne dira njegovu u Argentini zasluženu plaću koju od 1996. zarađuje, prodajući naknadnu pamet i igrajući na emocije hrvatskog naroda, naroda od kojeg uzima veliki novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu premijerke Jadranke Kosor Davor Ivo Stier je imao plaću 24 tisuće kune. Veću nego &scaron;to je ona imala kao premijerka.<strong><br /></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Domoljub na riječima, Hrvatsku je obilato iskoristio nakon 1996. i dolaska iz Argentine. Da je koju godinu ranije do&scaron;ao, nitko mu ni&scaron;ta ne bi zamjerio. I na kraju svoje misije, da bi bio veći Hrvat od, primjerice, Milijana Brkića, odlučio je premijeru Plenkoviću pričati protiv ratnog heroja i amnestirati se od izdaje, novom izdajom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;eno je Davore Ivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-05-davor_ivo_stier_milijan.jpgNaredba vodeće bošnjačke politike za HNŽ: Destabilizirajte srce Hercegovine, ne birajte sredstva! http://grude.com/clanak/?i=6427164271Grude.com - klik u svijetThu, 24 May 2018 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-24-014_paljevina.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ono o čemu se već dulje spekulira dobiva svoj nastavak u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a radi se o pokušajima destabilizacije ove županije preko sindikata.<p>&nbsp;</p> <p>Liječnici su pristali na dogovor, premda su neki od njih pozivali da se &scaron;trajk &scaron;to je moguće vi&scaron;e produži kako bi srce Hercegovine bilo destabilizrano barem na određeno vrijeme. Neki od predvodnika &scaron;trajka, odnosno zagovornici nepostizanja dogovora, su ovog mjeseca bili u Istanbulu gdje se itekako polemiziralo o tome kako da &scaron;trajk potraje. Problem je bio u tome &scaron;to su autoritativniji liječnici isticali da ne treba pretjerivati i da se za prava treba izboriti mirnim putem, bez prijetnji i ucjena prema bilo kome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je predsjednik Sindikata srednjih &scaron;kola HNŽ-a Josip Milić najavio novi dvosatni &scaron;trajk za 29. svibnja. Zanimljivo je da Milića podržavaju upravo političke elite iz Sarajeva koje su dale naredbe svojim medijima da prate njegov rad i podržavaju ga u zahtjevima. Rijetko koji moćniji medij danas pi&scaron;e da je Josip Milić u ru&scaron;enju Mostara i HNŽ-a sudjelovao 2014. godine kada su u zgradi HDZ-a razbijani kr&scaron;ćanski simboli, te su paljene institucije Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije. Josip Milić je tada uhićen, ali to ga ne spriječava da četiri godine poslije krene u novi pohod i poku&scaron;a mobilizirati &scaron;to vi&scaron;e istomi&scaron;ljenika kako bi se situacija u Mostaru dovela do točke koja se vi&scaron;e neće moći kontrolirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba li reći da su i Edina Čomić i Josip Milić prije ne&scaron;to vi&scaron;e od dva mjeseca izjavili da su zadovoljni kolektivnim ugovorima koji su vezani za srednjo&scaron;kolsko obrazovanje, a koji su tada potpisani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A zatim, &scaron;to reći o posljednjoj najavi &scaron;trajka policije u HNŽ-u od strane &scaron;efa Sindikata policije Naila Balića. Da nije žalosno bilo bi smije&scaron;no, Nail Balić je prije manje od dva mjeseca, točnije 29. 3. 2018., postao predsjednik Sindikata policije u HNŽ-u. U normalnom dru&scaron;tvu, jedan predsjednik bi uzeo barem 100 dana da potpuno razmotri situaciju i vidi &scaron;to je potrebno mijenjati, da sjedne s onima koji donose odluke i dadne prijedloge policije, ali ne i u HNŽ-u, ne u Mostaru. Nail Balić je nakon 56 dana odlučio najaviti &scaron;trajk, bez prethodnih konzultacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je situacija u HNŽ-u bolja nego u ostalim županijama potvrđuje rečenica redovitog izbornog aktiviste, gore navedenog, Josipa Milića kako je suficit u HNŽ-u pro&scaron;le godine iznosio nevjerojatnih 14 milijuna KM. Milić tvrdi da je suficit podijeljen kumovima i prijatelja Nevenka Hercega. Nakon ovakvih optužbi koje su objavili portali koje je vodeća bo&scaron;njačka politika upregnula u borbi protiv Hrvata u BiH, Herceg bi mogao uzvratiti sudskom tužbom za klevetu jer podijeliti 14 milijuna KM prijateljima i kumovima te&scaron;ko je, pa i kada je i BiH u pitanju, a u njoj smo se uvjerili da je sva&scaron;ta moguće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ptice na grani znaju da je u izbornoj godini najbolje vr&scaron;iti pritisak na politiku, ali ići ovako agresivno kako se radi u HNŽ-u pokazuje puno dublju pozadinu od samoga &scaron;trajka. U ono &scaron;to smo nedavno najavili, a to je agresivnije djelovanje, mogu se svrstati i migranti koji su u Mostar poslani kako bi destabilizirali ovaj dio Hercegovine. Sve i da se radi o napaćenim ljudima, &scaron;to po slikama ba&scaron; ne možemo zaključiti, deportirati ih na način kako ih je u Mostar deportiralo političko Sarajevo jasan je znak agresije i želje da se po&scaron;to poto preuzmu HNŽ i Mostar. Prije četiri godine projekt nije uspio. Ovog puta uključili su sve kategorije dru&scaron;tva i uzeli one koji im odgovaraju da odrade prljavi posao, i to u trenucima kada HNŽ ostvaruje vi&scaron;emilijunski suficit, pokreće projekte i ima najbolje plaće u Federaciji BiH, stojeći uz bok Sarajevu koje su nepravedni zakoni gurnuli na financijski vrh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U borbi za Mostar i Hercegovinu bo&scaron;njačke političke elite spremne su ići do kraja. Prije četiri godine su to pokazali, a sada to jo&scaron; jednom potvrđuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-24-014_paljevina.jpegSarajevski alkoholičar Hadžović poručio Hrvatima da moraju financirati sarajevske medijehttp://grude.com/clanak/?i=6366263662Grude.com - klik u svijetMon, 23 Apr 2018 14:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-23-danijal_hadzovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danijal Hadžović, poznat po krađi mobitela, napadu na novinara, napadu na policajca, počeo je preko Bakirovog glasila 'Slobodne Bosne' napadati Hrvate zbog toga što su se pobunili zbog raspodjele novca s obzirom da glavnina sredstava ide Sarajevu.<p>&nbsp;</p> <p>Hadžović, "moralna vertikala" dru&scaron;tva, odlučio je stoga uputiti kritike Zoranu Kre&scaron;iću i Ivanu &Scaron;u&scaron;njaru jer su upozorili na ovu nepravdu. - Naime, Čovićevim medijskim pulenima sada smeta i činjenica &scaron;to neke kompanije s ovog područja se ogla&scaron;avaju u medijima sa sjedi&scaron;tem u Sarajevu i RS-u - poručuje Hadžović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sarajevski alkoholičar i kriminalac tako je odnekud izvukao i da Dragan Čović već mjesecima trpi žestoke kritike pojedinih hercegovačkih biznismena zbog svoje zapaljive retorike i dizanja tenzija u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to upravo zbog Sarajeva gospodarstvenici iz Hercegovine, odnosno čitave BiH plaćaju najveće poreze na plaće i doprinose u ovom dijelu Europe, a i u čitavoj Europi su među rekorderima, Hadžović tvrdi da je drukčije i da se poslovni ljudi iz zapadne Hercegovine pla&scaron;e Čovićeve zapaljive retorike prema milosrdnom i otvorenom Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alkoholičar ističe i da mali mediji u mreži Dragana Čovića i njegove stranke nemaju utjecaj kao stranke koje su u Sarajevu. Uistinu, svakodnevno vidimo razmjere utjecaja tih medija, ru&scaron;enje tisućljetnih vlada bh. političke scene i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, Danijal hercegovačke medije naziva reketarima i poziva gospodarstvenike da ne padaju na priču o jeftinom nacionalizmu i priču o izdajama. Danijale, ako fali alkohola da pretuče&scaron; jo&scaron; kojeg policajca, ne mora&scaron; se truditi vrbovati gospodarstvenike iz zapadne Hercegovine. I tvoji kolege novinari iz zapadne Hercegovine mogu ti pomoći, poslati poneku lozovaču ili uplatiti za Jack Daniel's ili neko slično piće. Ali, po&scaron;to smo mi pacifisti, žao nam je policajaca i kolega novinara koje tuče&scaron;, od nas novac neće&scaron; vidjeti, a vjeruj, ni od hercegovačkih gospodarstvenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-23-danijal_hadzovic.jpgMostar je grad svjetlosti koji drže namjerno u mrakuhttp://grude.com/clanak/?i=6354563545Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 08:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-sajam_mostar_otvorenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutro, nego svjetlost”, napisao je davno Ivo Andrić. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekako odjednom, iz sumorne, hladne zime ovih je dana stiglo Mostarsko proljeće. Tako se zove tradicionalna kulturna manifestacija čijim bi se sadržajem mogle ponositi i svjetske metropole. Predstave, izložbe i ostale sadržaje u gradu na Neretvi upotpunili su politički, gospodarski, sportski i drugi sadržaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar je pro&scaron;loga tjedna bio regionalno sredi&scaron;te svih tih zbivanja. Danima su gradom u dugim, &scaron;tićenim kolonama, pod policijskim rotacijama i sirenama čuvani premijeri RH i Bugarske, predsjednici Srbije i Crne Gore. I, naravno, domaći političari predvođeni članom Predsjedni&scaron;tva. Zvučale su iskreno njihove poruke o dobrosusjedskim odnosima i potpori BiH na putu k EU. Ba&scaron; zbog svih tih političkih lidera i gospodarstvenika te posjetitelja, Sajam u Mostaru postao je najveći u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na njemu i uz njega događali su se deseci konferencija, gospodarskih, političkih susreta, kulturnih večeri. Poput Večeri Posavine u Hercegovini. Otvoren je i Ured Hrvatske gospodarske komore. Ni sportski zaljubljenici nisu bez sadržaja. Zanimljiva je nogometna zavr&scaron;nica u kojoj je Zrinjski opet u utrci za prvaka. Idućeg tjedna održat će se Melodije Mostara. Sve će biti zaokruženo velikim dru&scaron;tvenim događajem, na&scaron;im Večernjakovim pečatom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrda živosti grada na Neretvi je i porast broja turista. Posebno u jezgri Staroga grada. Zbog toga se uvode i nove zrakoplovne linije. Već sad su hotelski kapaciteti popunjeni. Otvoren je i jo&scaron; jedan most na Neretvi. Planiraju se graditi obilaznice. Pozitivnu sliku Mostara upotpunjuju čak i lokalni političari. Nakon 10 godina blokada zbog kojih nisu održa(va)ni izbori u gradu, počeli su mostarski političari konstruktivno dogovarati model rje&scaron;enja krize. Za razliku od prija&scaron;njih susreta, na ovima ima bar prividnih pomaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, nije u Mostaru sve tako ružičasto. Dosta je podjela, nepodno&scaron;ljivosti, dogodi se i koji incident... S obiju strana Neretve. Ali u javnom prostoru samo se to ističe. Čim se dogodi kakav, pa bio to i najbenigniji incident, sva reportažna vozila jure u Mostar. A kad bi bilo kakvo ubojstvo, to je obvezno &ldquo;breaking news&rdquo;. Isto je to u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci tek lokalna vijest. Mostar je postao zarobljenik lo&scaron;ih vijesti. Kad ih nema, mediji ih pomoću raznih suflera sami stvaraju. Kao da nitko neće pozitivnu priču o Mostaru. Silno ga se želi promovirati kao grad slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to? Prije svega zato &scaron;to je to jedini istinski multietnički grad u BiH, a k tomu i najveći bh. grad u kojem su Hrvati većinski narod. Zato je mnogima politički, strate&scaron;ki cilj sve pozitivno diskreditirati i održavati tenzije. Nažalost, takva nastojanja često padaju na plodno tlo. Zato, da se jutros probudi Andrić, čiji je spomenik u mostarskom parku s drugim bh. nobelovcem Vladimirom Prelogom, vjerojatno bi napisao: &ldquo;Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije svjetlost ono &scaron;to ga probudi ujutro, nego mrak. Ne daju neki čudni ljudi da svane zora&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-sajam_mostar_otvorenje.jpgMario Knezović: U SPOMEN TRAVANJSKIM MAGLAMAhttp://grude.com/clanak/?i=6347363473Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 22:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-017kupres7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako vrijeme odmiče, nekako mi se čini da se sve manje pišemo o prošlosti. Nekako je sve u znaku toga da zaboravimo prošlost i da se okrenemo budućnosti i da mislimo na bolje sutra.<p>&nbsp;</p> <p><br />U neku ruku se i ja slažem s time. Treba da mislimo na bolje sutra, treba da se okrenemo budućnosti. No ne smijemo zaboravljati pro&scaron;lost, jer bez sjećanja na pro&scaron;lost možda nećemo imati bolje sutra, možda će nas neke stvari iz pro&scaron;losti kočiti da se okrenemo budućnosti. Ne smijemo živjeti u pro&scaron;losti, ali je moramo čuvati; učiti neke stvare iz nje, i s njome kročiti u bolje sutra.</p> <p><br />Pregledavajući mnoge portale i čitajući mnoge zanimljive članke, zamjetio sam da je malo tko danas pisao o Kupresu 1992. godine, o njegovom padu i o mnogim ljudima - vitezovima koji su na taj dan vječno nestali u travanjskim maglama. Možda vi&scaron;e i ne vrijedi pisati o ratu, jer te događaje danas svatko krivo tumači. Istina o njemu se iskrivljuje svakog dana, na na&scaron;u &scaron;tetu.</p> <p><br />Ali to ne znači da je moramo zaboravljati. 3. travnja 1992. godine počinje bitka za Kupres između tzv. JNA na jednoj strani i hrvatskih branitelja na drugoj strani raspoređenih u postrojbama HOS - a, HVO -a i ZNG -a.</p> <p><br />Iako brojčano i tehnički slabiji, hrvatski branitelji 7 dana pružaju otpor puno nadmoćnijem neprijatelju. Sve do jutra, 10. travnja 1992., kada je JNA okupirala Kupres. Toga dana pogibaju mnogi hrvatski vitezovi iz Kupresa, Gruda, Posu&scaron;ja, Vukovara, Tomislavgrada...</p> <p><br />Do dana dana&scaron;njeg ne znamo ni sudbine poginulih vitezova na Kupresu, niti znamo za njihove posmrtne ostatke.</p> <p><br />Mnogi su i odvedeni u kninske logore, gdje su mučeni i maltretirani. Neki se iz tih logora nisu vratili živi. A oni koji su imali sreću vratiti se iz kninskog logora do kraja će života nositi pečat i sjećanje Kupresa 1992. god.</p> <p><br />Kupre&scaron;ka magla, tog 10. travnja 1992. godine, odnijela je sa sobom puno toga. Odnijela je i sa sobom živote na&scaron;ih 10 Gruđana; Bože Mikulića, Stanka Miličevića, Branka Madune, Radoslava Zadre, Željka Majstorovića, Mladena Mikulića, Slobodana Milo&scaron;a, Zdravka Sose, Ante Pejića i Branka Zadre. Za nekima jo&scaron; i danas tragamo. Skripta kod benzinske crpke na Kupre&scaron;koj visoravni stoji u spomen na njih, jer su upravo na tome mjestu zadnji put viđeni.</p> <p><br />Svi su oni imali svoje obitelji, svoje kćeri i sinove, za koje su željeli bolje sutra. Dali su ono najvrijednije za bolju budućnost - svoj život. Njihova namjera je bila čista i treba je sjećati sa dužnim po&scaron;tovanjem. S velikom nadom se nadamo da ćemo nestale s Kupre&scaron;ke visoravni pokopati u njihova mjesta. Svake godine na ovaj datum paliti svijeće na njihovim grobovima i na Kupre&scaron;koj visoravni. Jer, ti ljudi se ne smiju zaboraviti, to je jedna pro&scaron;lost koju moramo spominjati, nikada zaboraviti. Sa njome živjeti i ići u bolje sutra. Jer travanjske kupre&scaron;ke magle su odnijele mnogo toga, ali nisu odnijele sjećanje na mnoge heroje i na taj tužni 10. travanj 1992. god. Stalno su se vraćale i opominjale da ih nikada ne zaboravimo.<br />Ovaj tekst nek' nam bude na opomenu da se svake godine spomenemo ovakvih velikih i tužnih događaja. Treba pogledati pro&scaron;losti u oči. Ne treba se kriti od nje, jer ne može nam ni&scaron;ta ako je ne ponavljamo. i ako ni&scaron;ta iz nje nismo naučili. Ma koliko ona tužna i te&scaron;ka bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-017kupres7.jpgMartina Tomić: DOĐI SINE HERCEGOVINEhttp://grude.com/clanak/?i=6344763447Grude.com - klik u svijetWed, 11 Apr 2018 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-11-018_grude_razglednica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Za zaljubljenike u Hercegovinu i nostalgiju. Možda čak rad na koji sam najponosnija!"<p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima kolumnistica portala Grude.com i urednica "Suvozida jedne du&scaron;e" Martina Tomić opisala je svoje poetsko djelo "Dođi sine Hercegovine" koje Vam donosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Dođi sine Hercegovine</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Martina Tomić</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Ljubav je ovo kakve nema nigdi</em></strong><br /><strong><em> i korijen dubok u zemlji se zapleo</em></strong><br /><strong><em> pisma vrije žestoko u venama,</em></strong><br /><strong><em> a meni netko nož u srce zario</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>i sveta je zemlja ova</em></strong><br /><strong><em> savr&scaron;enstvo na&scaron;e i bol</em></strong><br /><strong><em> svaka suza i kaplja krvi</em></strong><br /><strong><em> sveta je crvenici toj</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ljubav je ovo koja raste u nama</em></strong><br /><strong><em> i vjera i tradicija</em></strong><br /><strong><em> hrvatska nacija</em></strong><br /><strong><em> svaka generacija</em></strong><br /><strong><em> za sriću garancija</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kamen, loza i cviće svako</em></strong><br /><strong><em> plodovi Gospini</em></strong><br /><strong><em> nigdi nema ovako</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>i prijatelj koji s tobom</em></strong><br /><strong><em> k misi ide</em></strong><br /><strong><em> i ispod odrne sidi</em></strong><br /><strong><em> u litnoj noći</em></strong><br /><strong><em> dok svitnjaci gore</em></strong><br /><strong><em> i stara zvona zvone</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ljubav je ovo prevelika</em></strong><br /><strong><em> dok ti je susjed najveći brat,</em></strong><br /><strong><em> na didovini od vikovina</em></strong><br /><strong><em> izmeđ Čvrsnice i Biokova</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Sveti Ante nek te miluje</em></strong><br /><strong><em> po glavi umornoj od sunca</em></strong><br /><strong><em> i povoje nek ti stavlja</em></strong><br /><strong><em> od utjehe i lipe riči</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Neka ti je u kući blagoslov</em></strong><br /><strong><em> Hercegovče moj!</em></strong><br /><strong><em> Neka su ti dica zdrava</em></strong><br /><strong><em> k&rsquo;o najjača grana</em></strong><br /><strong><em> i samo će tako</em></strong><br /><strong><em> ovaj korijen ići dalje</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ne daj da te umori stoljeće ovo</em></strong><br /><strong><em> ne gubi svoje, Hercegovče moj!</em></strong><br /><strong><em> Sve oprosti svojim tvrdim stavom</em></strong><br /><strong><em> sve oprosti, znam te&scaron;ko ti je to&hellip;</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Tvrdi li smo k&rsquo;o stine,</em></strong><br /><strong><em> o, hrvatski sine,</em></strong><br /><strong><em> pa gdje si po&scaron;ao?</em></strong><br /><strong><em> Gdje si po&scaron;a&rsquo; od ognji&scaron;ta ćaćina</em></strong><br /><strong><em> gdje te nosi muka dana&scaron;nja?</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Nigdi naći neće&scaron; ono &scaron;to te u domu čeka</em></strong><br /><strong><em> pa da priđe&scaron; pola svita</em></strong><br /><strong><em> rana će ti uvik biti meka</em></strong><br /><strong><em> i iz nje će ti trnje rasti</em></strong><br /><strong><em> i kapci od umora pasti</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Zaželit će ti osjetila mirise Neretve</em></strong><br /><strong><em> i kupre&scaron;ke livade,</em></strong><br /><strong><em> zaželit će&scaron; sist na stare stolice</em></strong><br /><strong><em> na tvrdoj čatrnji, krunicu svi molit će</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Da sva sunca prestanu sjati</em></strong><br /><strong><em> dom će ti uvik biti najsjajnija mati!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Pa gdje si po&scaron;ao,</em></strong><br /><strong><em> o, hrvatski sine?</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Ovdje smo od davnine</em></strong><br /><strong><em> i svi su prijatelji oko stola</em></strong><br /><strong><em> pričaju se priče i didu vi&scaron;e pogled nije mrk</em></strong><br /><strong><em> umrit će ti on od bola&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>on gleda u stazu &scaron;to priko Ledinca ide</em></strong><br /><strong><em> i žele mu oči samo tebe da vide</em></strong><br /><strong><em> da sidne&scaron; s nama u konobu</em></strong><br /><strong><em> di su zidovi ladni</em></strong><br /><strong><em> di su kredenci stari</em></strong><br /><strong><em> di ti mater svaki dan pismo pi&scaron;e</em></strong><br /><strong><em> raspara i baci, i jeca sve vi&scaron;e</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Odavno te nema, tvog lipog lica</em></strong><br /><strong><em> ni iz kamina radosni iskrica</em></strong><br /><strong><em> isprid kuće na&scaron;e neka strana dođu dica&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>Nedostaje nam tvoje biće</em></strong><br /><strong><em> i kako iz žutog izlazi&scaron; autobusa</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Zastarila trusa,</em></strong><br /><strong><em> po svadbama se jedva čuje</em></strong><br /><strong><em> i u&scaron;i pomalo miluje</em></strong><br /><strong><em> dok sjeta ne učini svoje.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>O jesi li sretan, sine</em></strong><br /><strong><em> &scaron;to ode iz kuće materine?</em></strong><br /><strong><em> Ovdje već jorgovani cvjetat će</em></strong><br /><strong><em> i ona tužna plakat će&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>Klanci se poru&scaron;ili,</em></strong><br /><strong><em> zidovi su zarasli,</em></strong><br /><strong><em> i bunari prisu&scaron;ili,</em></strong><br /><strong><em> dračom vrtovi obrasli&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kupine si volio</em></strong><br /><strong><em> na Krstačama sto su zrijale,</em></strong><br /><strong><em> dođi, zasladi se</em></strong><br /><strong><em> i nama bi prijale</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Slabo &lsquo;ko da prolazi niz Dile</em></strong><br /><strong><em> nit &lsquo;ko staroj kući ide</em></strong><br /><strong><em> bar da te posjete vile</em></strong><br /><strong><em> koliko god praznovjerne želje mi bile&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Da te u ranu zoru</em></strong><br /><strong><em> rosna donesu</em></strong><br /><strong><em> i s tobom ni&scaron;ta</em></strong><br /><strong><em> ne ponesu&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>O vrati se, naloži vatru,</em></strong><br /><strong><em> dida već dugo nema&hellip;</em></strong><br /><strong><em> Nema &lsquo;ko da na tebe viče</em></strong><br /><strong><em> o sine, ako te se tiče</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Baka te stara sa nebesa gleda</em></strong><br /><strong><em> kako kući poć ti se ne da&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Nema u selu nikakvih svađa</em></strong><br /><strong><em> sestra od svih ti je najmlađa</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Dođi na uspomene, na zdravicu</em></strong><br /><strong><em> nitko ti bore neće brojat na licu.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Samo dođi, Ivane</em></strong><br /><strong><em> Dođi Petre i Stipane!</em></strong><br /><strong><em> U snovima vas domovina zove</em></strong><br /><strong><em> da sinove odgojite nove</em></strong><br /><strong><em> i kuće da nam se obnove</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>da potrsite draču &scaron;to oko srca raste</em></strong><br /><strong><em> jer ukrala nam dom,</em></strong><br /><strong><em> drugo ime joj je muka,</em></strong><br /><strong><em> ne smi rast na zidu tvom!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Samo dođi, blagoslovljeno sve te čeka</em></strong><br /><strong><em> siroma&scaron;no i veselo,</em></strong><br /><strong><em> jo&scaron; prisu&scaron;ila nije rijeka.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Pa da bacimo krug kroz selo</em></strong><br /><strong><em> i smijemo se kasno u noć,</em></strong><br /><strong><em> znam da će&scaron; jaranima svojim doć</em></strong><br /><strong><em> i onda u krevet miran poć&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>O, kad dođe&scaron;, mili sine</em></strong><br /><strong><em> nemoj suze liti,</em></strong><br /><strong><em> ovdje je odavno pusto,</em></strong><br /><strong><em> valjda neće dugo biti&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>U čar&scaron;iji malo života ima</em></strong><br /><strong><em> neka nova lica, poznata nam nisu svima.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kada dođe&scaron;, nemoj tužan biti</em></strong><br /><strong><em> ako dođe&scaron;, sve će se smiriti</em></strong><br /><strong><em> Samo dođi Ante, Ilija i Jerkane,</em></strong><br /><strong><em> na svoje staze od kamena mekane!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Mater ti je davno ručak spremila,</em></strong><br /><strong><em> možda se juha malo oladila,</em></strong><br /><strong><em> vitrovi su puvali ovih godina</em></strong><br /><strong><em> kroz rupe u grudima,</em></strong><br /><strong><em> i rane na rukama&hellip;</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Kada dođe&scaron; grlit će te ćaća,</em></strong><br /><strong><em> ako ti dođu i braća,</em></strong><br /><strong><em> sist ćemo u ladovinu</em></strong><br /><strong><em> i bacit &scaron;alu koju&hellip;</em></strong><br /><strong><em> Baba je rekla ispeć krompire</em></strong><br /><strong><em> i &scaron;utit ćemo dok suze se smire.</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Dođi sine, dođi mili sine,</em></strong><br /><strong><em> nigdi nema ovakve</em></strong><br /><strong><em> ljubavi, ti&scaron;ine i u Boga vire!</em></strong></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong></p> <p><strong><em>Srdačan pozdrav u bili svit,</em></strong><br /><strong><em> uvik ću ti čuvat leđa!</em></strong><br /><strong><em> Zovem te da dođe&scaron; bliže,</em></strong><br /><strong><em> da nam gorka ča&scaron;a</em></strong><br /><strong><em> bude bar malo rijeđa,</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>tvoja mati Hercegovina!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Martina Tomić/Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-11-018_grude_razglednica.jpgSUVOZIDI JEDNE DUŠE: Čitajte MARTINU TOMIĆ na portalu Grude.comhttp://grude.com/clanak/?i=6323563235Grude.com - klik u svijetThu, 29 Mar 2018 01:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-martinica.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal Grude.com nastavlja objavljivati kolumne mladih, perspektivnih autora, u dogovoru s njima, a posljednja od autorica je Martina Tomić.<p>&nbsp;</p> <p>Martina živi u mjestu Pogana Vlaka, u općini Grude. Rođena je u Split 18. studenoga 1998. godine. Kako sama kaže, ponosna je na taj datum upravo zato &scaron;to se sto godina ranije na isti dan rodio njezin sugrađanin, pjesnik velikan Antun Branko &Scaron;imić i to je posebno zanimljiva okolnost koju ističe. - Živim u malom mjestu pored Gruda, Pogana Vlaka, gdje sam i&scaron;la u područnu &scaron;kolu i u tom razdoblju su učiteljice koje su mi predavale počele zamijećivati moj talenat. Tada nisam bila svjesna koliko moji radovi mogu biti dobri i pohvaljeni od onih koji su ih čitali. Nastaviv&scaron;i pohađati osnovnu &scaron;kolu u Grudama, zbog ljubavi prema glazbi krenula sam u Osnovnu glazbenu &scaron;kolu te sam bila uključena u mnoge aktivnosti. Moje pisanje tada je bilo čuvano u rokovnicima i bilježnicama, a zadaćnice su mi uvijek bile "&scaron;a&scaron;". Slala sam neke radove u tada pokrenute &scaron;kolske novine "Ruđerovi genijalci", na natjecanja "&Scaron;imićevi susreti", u župne novine "Živimo zajedno". Moja ljubav prema pisanju uvijek je rasla - govori nam Martina. Do danas broji vi&scaron;e od 50 proznih tekstova i 120 pjesama. - Vječita ljubav prema domu, tradiciji, kamenu, nostalgija i želja trajale su i kroz srednjo&scaron;kolsko obrazovanje u gimnaziji A.B.&Scaron;imića u Grudama. Kada sam bila 3.srednje, umirovljeni profesor hrvatskog jezika i književnosti, Stjepan Glava&scaron;, pokrenuo je emisiju na Radiopostaji Grude. Nas &scaron;est srednjo&scaron;kolaca imalo je zadatak recitirati pjesme poznatih, a i onih manje poznatih hrvatskih i hercegovačkih pjesnika. Tu je moja ljubav prema pisanju jo&scaron; vi&scaron;e rasla. Danas sam studentica hrvatskog i talijanskog jezika i književnosti u Mostaru te sam iz radoznalosti napravila stranicu na internetu na kojoj objavljujem svoje radove. Suvozidi jedne du&scaron;e. Nostalgija i ostale čarolije donose vam jedan tekst iz, jo&scaron; malenog, opusa moje zbirke - govori za Grude.com Martina Tomić čija ćete djela od sada moći čitati i na portalu Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-03-29-martinica2.jpg" alt="" width="660" height="837" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Svi smo samo čestice vječnosti</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: small;"><strong><span style="font-size: small;"><strong>Martina Tomić</strong></span></strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predivna zora rasplela kosu. Miris svog doma i srcem osjećam, a ono vrijeme koje prolazi osjećam svuda po tijelu. Zora je čarolija. Donese čudesne stvari. Neprospavana noć i savr&scaron;en film koji otvori du&scaron;u. Ovaj put pi&scaron;em o vremenu.<br />Ono ide. Nestaje. Gubi se. Kao divlji zec. Ne vraća se. Sveto je. I prokleto te&scaron;ko.<br />Prokleto te&scaron;ko! Kad si mlad i ne može&scaron; zaustaviti ovo. Ovo sve! Sat ide.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Bože, minute i ne osjećam. U letu. Osim onih važnih. U molitvi, majčinom pogledu, očevom savjetu, prijateljskom smijehu, poljupcu čovjeka. I neke su utisnute u mene i one me čine ovakvom. Emocionalno raspadnuta osoba. Od sreće i nostalgije. Od sreće nedjeljne mise, obiteljskog ručka, &scaron;etnje s prijateljima te noći i zore s mojim mislima, mojim pjesmama, mojim rečenicama koje su nekad toliko kratke a izrazavaju tako puno! Tu je granica s nostalgijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nostalgija. A tu sam. Utisnuta u ovu zemlju blagodatu. I uvijek isto. Uvijek dom. U noćima i u zorama. I u podne. I u sumrak. Samo ljubav prema majci i domu. Dolina moje radosti. Moje sve! I ljuta sam ponekad na Svevi&scaron;njeg jer me stvorio ovdje. Ovo ne može&scaron; ne voljeti! Ne može&scaron;, čovječe! Ova ljepota je stvorena da se voli. Čuva. Ljubi. Njeguje. Da se opjeva&hellip; Da se opi&scaron;e&hellip; I ono najvaznije; da se osjeti. I da se vjeruje da nebo ostaje koliko god ga oblaci skrili. I da se vjeruje da &scaron;uma ostaje koliko god je ljudi uni&scaron;tili. I da se vjeruje da čovjek ostaje koliko god se ljudi mijenjali. I da se vjeruje da dom ostaje koliko god on prazan bio. I da se vjeruje da si tu rođen i odrastao. Da se vjeruje. I onda ima&scaron; sve dalje. Osim vremena. Njega nemas. Ode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijeme je kao neki polubrat zlu. I proklet je trkač. Misli&scaron; da si ga uhvatio, a nisi. Ti ide&scaron; stranputicama, luta&scaron;, psuje&scaron; i ne cijeni&scaron;. Nema onog starog djeda da se smje&scaron;i rijetko i najljep&scaron;e. Nema jel&rsquo; da? Stara kuća je bas stara, nekih vi&scaron;e i nema? Ah da&hellip; To vrijeme plus materijalno. Ono materijalno, a važno za nas polumaterijalne. Temeljno za iscjedit du&scaron;u je kad vidi&scaron; staru sliku gdje te nema, bilo je tako davno, a želi&scaron; da si tu. I vise nije materijalno. Ali ga vrijeme odnese. Hvata&scaron; zore, a ustvari bi spavao. Moli&scaron;, a ustvari bi &scaron;to prije zavr&scaron;io. Voli&scaron;, a ustvari si to rijetko kad rekao. Cijeni&scaron;, a na sitnice si promrmljao. Zeli&scaron;, a nisi se potrudio. Pi&scaron;e&scaron;, a nisi osjetio. Radi&scaron;, a nisi blagoslovio. Jer&hellip; NEMA VREMENA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima vremena za san bez sna. Zaspat. Odmorit od života. Napaćen si, da! Odmori, spavaj ali ŽIVI !!! Živi ti tamo! Nisi se dao. Nisi. Plakat će&scaron; kao starac u postelji i moliti za jednu zoru, da ti rosa pada po onim mladenačkim mi&scaron;ićavim nogama. Da ti suza klizi po bijelom, a vrelom licu. Da ti je osmijeh lijep i zdrav. Da si opet onaj stari ti. Da. Želis vratiti vrijeme. Da skakuće&scaron; kao dječak u bakinom dvori&scaron;tu, gazi&scaron; joj nenamjerno po cvijeću, a ona ti lagodno opra&scaron;ta, da se igra&scaron; po snijegu po cijeli dan, da nosis &scaron;kolsku torbu i živcira&scaron; se zbog ocijena, da s prijateljima provodi&scaron; dane i noći, da si opet mlad i zaljubljen.</p> <p>A star si. Možda i nisi, ali bit će&scaron; sutra. I uzalud.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malo poslije čitanja ovog opet će&scaron; doći i zavaliti se u svoju fotelju, poslu&scaron;ati vijesti i otići leći. A kad legne&scaron; bit će ti te&scaron;ko ustati jer će&scaron; se lomiti. Htjet će&scaron; vratiti vrijeme, godine. A oni su braća divovi. I kratko nastanjuju živote. Brzi divovi nasmijani mrgudi. Zato večeras blagoslovi osjetom ono sto voli&scaron;. Neku svoju ljubav. Neke svoje ljubavi. Hobi. Pjesmu. Sliku. I proživi to malo. Nemoj ići odmah spavati. Zamisli se. Rijeka mladosti odlazi. Plače&scaron; li sad čovječe kameni? Ne čitaj ovo u podne jer si tada bezosjećajan. Svi smo danju bezosjećajni. Zato vam ovo i pi&scaron;em u zoru. Tada sam osjetila da vrijeme ide, a vjerujte ima ga preda mnom. Ma ima ga i pred vama. Makar zrno. Sekunda. Stotinka. Otidji u svoj vrt, posjeti svoju crkvu, razgledaj svoj muzej, zaplivaj u svojoj rijeci, naslikaj svoju sliku, zapjevaj dragu pjesmu, poljubi najdražu osobu, sviraj iz omiljenih nota, idi u svoj park, izradi svoju skulpturu. Uradi ono za sta uvijek govori&scaron;: imat ću vremena, sad odoh odmorit. Ne. I ja sam. Opet sam poljubila zemlju kamenitu, poslu&scaron;ala milion pjesama koje kidaju du&scaron;u, i sad se ta du&scaron;a rasipa i pi&scaron;e. I živi. Vrijeme iskori&scaron;tava. Ne spavam, a sanjam. Ne spavam, a odmaram. Svoja sam. Jer radim &scaron;to volim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zamisli se malo, brate moj. Kako su se stvari užasno promijenile. Godine i vrijeme su tako odredili. Mi smo samo čestice vječnosti. Ne možemo zaustaviti, ali možemo proživjeti. I hoćemo! Jel&rsquo; da?<br />Nećemo se kriti pod maskama. Jer ih vrijeme kad bude na odlasku ustvari skine. I onda si gol. Lice ti vi&scaron;e nije ono na koje si navikao. Jer nije ono koje si živio.<br />Život ti prođe, stranče.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ne pokusavaj zaustavljati vrijeme, nisi lud. Zaustavi sebe! Sebe o&scaron;amari.<br />Jer gle; ovo je ona livada gdje si kao dijete učio voziti biciklo. Ovo je onaj zidić prvog poljubca, ovo je onaj tvoj prvi crtež. Ovo je djed kojeg je vrijeme odnijelo. A ja bih ga tako htjela opet poljubiti i vidjeti njegove drhtave ruke, sjedu kosu, mrk pogled, čuti mu dubok glas&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovo je sve za mog djeda. I za vas. Va&scaron;e djedove, bake, majke, očeve, djecu, braću, sestre, prijatelje. Ne dozvolite da ih vrijeme odnese prije nego ih počnete vidno voljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovo je za mog djeda. Kojeg su godine odnijele. Zli divovi, voljela sam livadu, ulicu, crtež, pjesmu.. Voljela sam djeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Martina Tomić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-martinica.pngAntun Lisec: Znakovi vremenahttp://grude.com/clanak/?i=6310063100Grude.com - klik u svijetWed, 21 Mar 2018 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-21-ps2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Očito je da ljubav prema bližnjemu, podrazumijeva pokušaj spašavanja njegovog života, kada je ugrožen.<p>&nbsp;</p> <p>U vremenu kada se zauzimamo protiv ratifikacije tzv. Istamulske konvencije, poželjno je zamisliti se i na drugim posljedicama pogre&scaron;nih stavova i pogre&scaron;nih pona&scaron;anja, koji su ugrozili ne samo ljudske du&scaron;e, život, zdravlje, obitelji, ekologiju, kulturu i gospodarstvo, nego već i biolo&scaron;ku opstojnost mnogih, pogotovo malobrojnih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Оsnovu kr&scaron;ćanstva predstavlja ljubav prema Bogu, bližnjemu i prema samome sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Matej je u 22 poglavlju Evanđelja zapisao pitanje koje su postavili Isusu i Njegov odgovor: &raquo;Učitelju, koja ja zapovijed najveća u Zakonu?&laquo; A on mu reče: &raquo;Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom du&scaron;om svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.&laquo; Mt 22, 37-40</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je da ljubav prema bližnjemu, podrazumijeva poku&scaron;aj spa&scaron;avanja njegovog života, kada je ugrožen. O tome u Bibliji pi&scaron;e na puno mjesta. Ovom prilikom spominjem tek Isusovu prispodobu kako je stranac spasio ranjenika koji je ležao na cesti iz Jeruzalema u Jerihon (Lk 10, 29-37) i Isusov govor o posljednjem sudu gdje napominje važnost da se gladnoga nahrani, žedoga napoji, gologa ogrne, bolesnoga pohodi i sl. (Mt 25,31-46).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitam se &scaron;to bi to ostalo od kr&scaron;ćanstva, ako bi kr&scaron;ćani imali hladna srca prema onima koji trpe, ako bi prestali odgajati protiv grijeha, ako bi propu&scaron;tali spa&scaron;avati čak i živote ljudi koji oko nas masovno ginu. Upravo je grijeh česti uzrok gubitka života i zdravlja i brojnih poremećaja u obiteljskom i dru&scaron;tvenom životu. To znači da se živote i te kako može spa&scaron;avati već i pravilnim odgojem, tj. riječima! Na isti način se mogu izbjegavati i brojni problemi pojedinaca, obitelji i &scaron;ire zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenut ću neke specifičnosti ili znakove vremena u kojem živimo, koji su se u najvećem broju slučajeva dogodili upravo zbog ljudskih grijeha, s ciljem da to pomogne pokajanju gre&scaron;nika, usavr&scaron;avanju pastoralnih programa, te svima ljudima da uočavaju i iskori&scaron;tavaju talente koje nam je dragi Bog dao, Njemu na slavu, za svjedočenje i navije&scaron;tanje Božje zamisli o čovjeku, za dobrobit sebe i drugih.</p> <p><strong>1.</strong> Postotak staraca koji žive sami, bez djece ili unučadi, velik je kao nikada do sada, uglavnom zbog toga &scaron;to su rađali malo djece ili nisu niti rađali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A zapu&scaron;teni starci su skloniji nekim bolestima, pa često i umiru od bolesti koje bi se moglo izbjeći ili izliječiti, da su bili okruženi ljubavlju i pažnjom svojih bližnjih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima nažalost slučajeva da se i medicinari, pa i djelatnici po staračkim domovima lo&scaron;ije pona&scaron;aju prema onima starcima koji žive sami, koje nitko ne posjećuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2.</strong> Postotak razvedenih supružnika je velik kao nikada ranije. Do toga je do&scaron;lo vrlo često jer su postali žrtve grijeha bludnosti i preljuba, a nisu sa svoje strane poduzeli &scaron;to je potrebno da bih im dragi Bog oprostio grijehe i izliječio njihove rane. Ovom prilikom neću nabrajati jo&scaron; i druge razloge konflikata i problema u braku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3.</strong> Postotak zaraženih nekom od spolno prenosivih bolesti je također tako visok kao nikada ranije, čak dok jo&scaron; nije bilo medicine i antibiotika, uglavnom zbog grijeha predbračnih i izvanbračnih seksualnih odnosa i prijevare da je prezervativ za&scaron;tita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko nikada neće otkriti prezervatv koji čuva od grijeha, a preko toga sredstva ipak se prenose bolesti. Nema zemlje na svijetu gdje su reklamom prezervativa zaustavili ili smanjili postotak zaraženih spolnim bolestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak se i ljubljenjem prenosi većina zaraznih, pa i smrtonosnih bolesti, naročito u nekim fazama bolesti. Zbog toga ne bismo u restoranu htjeli koristiti tuđu čačkalicu za zube, niti jesti i piti iz prljavog pribora od biv&scaron;ih gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4.</strong> Postotak neplodnih bračnih parova je visok kao nikada ranije. Kod žena je do toga često do&scaron;lo radi upala i priraslica nakon ubijanja nerođenog djeteta, a i kod mu&scaron;karaca i žena sve če&scaron;će zbog spolno prenosivih bolesti koje se prenose i preko prezervativa. &Scaron;tetno djeluju jo&scaron; i pu&scaron;enje, alkoholizam, droga, nedostatak sna i neka prehrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5.</strong> Postotak žena koje obole od raka prsa je visok kao nikada ranije zbog toga &scaron;to u prosjeku ulaze u brak i počinju rađati kasnije nego prije, zbog izvedenog pobačaja i zbog hormona protiv rađanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek pri koncu prve trudnoće oko 85 % žlijezda dojke dođe u zrelu fazu iz koje ne mogu prijeći u stanice raka. Svakom novom trudnoćom, postotak preostalih nezrelih, potencijalno opasnih stanica, se smanjuje. Prekidom trudnoće, žlijezde koje su se umnažale, da bi poslije poroda mogle proizvoditi mlijeko, ostanu u nezreloj fazi. Osim toga, antibaby pilule i slična sredstva imaju kancerogeno djelovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo 10 % raka prsa se događa zbog genetske predispozicije (BRCA antigen).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6.</strong> Postotak žena koje obole od raka maternice je tako visok, kao nikada ranije, zbog &scaron;irenja zaraze Humaim Papiloma Virusom (HPV). Ovaj virus se preko prezervativa prenosi jednako kao i bez njega. Mogu se zaraziti i oboljeti i cijepljene osobe. Previ&scaron;e bi uzelo prostora da ovom prilikom nabrajam brojne negativnosti kampanja tzv. HPV vakcinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7.</strong> Najče&scaron;ći način kako čovjek u na&scaron;im zemljama umire je ubojstvo prije poroda.</p> <p>Najvrednije stvorenje čitavog svemira u najmanjoj količini materije je tek začeti čovjek, koji već tada od Boga dobiva besmrtnu du&scaron;u. Ne smije ga se ubijati niti tada, niti kasnije. Tijelo tek začetog djeteta sadrži otprilike deset na četrnaestu (1014) atoma, veliko je 0,1 do 0,15 mm, a te&scaron;ko oko 0,004 mg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrag ne može nauditi Bogu, ali želi uni&scaron;titi najdragocjenije Božje stvorenje cijelog svemira - čovjeka. Ne samo &scaron;to želi da se izvode ubojstva, nego želi, da preko raznih grijeha, izumre čovječanstvo. Tako su već brojni narodi do&scaron;li pred porod biolo&scaron;kog i&scaron;čeznuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji preziru najdragocjenije Božje stvorenje u najmanjoj količini materije, tek začetog ili već starijeg čovjeka, u bilo kojoj fazi života, koji preziru i bilo koje druge Božje darove, time pokazuju i prezir prema Bogu koji je i nas stvorio. Tako pokazuju i neodgovornost za sebe i za svoju budućnost ne samo na zemlji, nego i za vječnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to bi narod rekao, da se pojavi neki čovjek, koji kaže da mu pijev slavuja ide na živce i počne u cijeloj državi uni&scaron;tavati malene slavuje koji se u gnijezdima jo&scaron; nisu izlegli?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako bi netko smatrao da je nerođeni čovjek manje vrijedan nego životinja koja se jo&scaron; nije izlegla ili okotila, to bi značilo da je poremećen. Dru&scaron;tvo s takvim stavovima bi bilo bolesno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nejče&scaron;ći načini ubojstava nerođene djece danas su u periodu između začeća i usađivanja u maternicu, &scaron;to u normalnim uvjetima dolazi između petog i sedmog dana nakon začeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema mojoj procjeni, u Hrvatskoj i zemljama koje ju okružuju, u posljednjih 20 - 30 godina je ubijeno vjerojatno vi&scaron;e nerođene djece koja su začeta ali se jo&scaron; nisu usadila u maternicu, nego &scaron;to je u cijeloj povijesti čovječanstva, na ovim prostorima poginulo ljudi u svim ratovima zajedno. To se je dogodilo a da netko na to nije "niti okom trepnuo" ili nije niti uočio &scaron;to se zbiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenut ću najče&scaron;će načine kako su ugroženi životi upravo te djece</p> <p>a) Do začeća i automatskog ubojstvenog učinka, preko sprečavanja usađivanja u maternicu, vrlo često dolazi uz sve vrste tzv. "kontracepcijskih" tableta, uz hormonske flastere, implantate i sva hormonska i antihormonska postkoitalna sredstva. Na isti način, ubojstveno djeluju i sve vrste spirala, bez obzira na vrstu. Dijete kod svih tih sredstava pogine najče&scaron;će dok žena koja to upotrebljava, obično niti ne primijeti da je bila trudna, jer joj menstruacija niti ne izostane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva ova sredstva jako &scaron;tete i zdravlju onih koji ih uzimaju. Nekoje žene zbog toga i umiru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>b) Čuje se da masovno ubijaju djecu i prilikom raznih postupaka vezanih za &bdquo;oplodnju u epruveti&ldquo;.</p> <p>Čak i oni koji izvode takve grijehe, priznaju da se rodi manje od 5 % djece začete u epruveti. Gdje su ostala? Čak i od one djece koju poku&scaron;avaju usaditi u maternicu, većina pogine zbog neprirodnih uvjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojevremeno sam na Hrvatskom katoličkom radiju, slu&scaron;ao emisiju protiv umjetnih oplodnji. Tada sam čuo da samo u jednoj zagrebačkoj klinici, u frižideru ima 18 tisuća žive, smrznute djece, koja su im preostala nakon umjetnih oplodnji. A sada čujem da ih tamo ima već preko 20 tisuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubili su jo&scaron; vi&scaron;e tako začete djece nego &scaron;to ih je sada po frižiderima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A koliko je ubijene ili ugrožene takve djece jo&scaron; i u okolnim zemljama?</p> <p>&nbsp;</p> <p>c) Mnoga djeca, sitna kao točkice, umiru jer se ne uspijevaju usaditi maternicu, jo&scaron; i zbog upale njene sluznice &ndash; endometritisa.</p> <p>Endometritisi nisu uvijek gnojenja s visokom temperaturom. Ima i tihih infekcija. Često je upala maternice povezana jo&scaron; i s upalama jajovoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do toga može doći zbog zaraza virusima, bakterijama i gljivicama, a ima i mije&scaron;anih infekcija. Sve ove zaraze se prenose i preko grje&scaron;nog sredstva prezervativa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obično se ne pojavi izostanak menstruacije, pa žena niti ne primijeti da je bila trudna, iako je zapravo bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoja žena misli da živi u neplodnom braku, a zapravo često zanese, ali dijete zbog upaljene sluznice maternice umire i ona trudnoću ne primjeti. Ovdje se radio o vezi između grijeha na seksualnom planu preko kojeg je do&scaron;lo do zaraza, sa smrću djeteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada se dijete ipak usadi u maternicu, unatoč zaraze, ali umire kasnije, kada već žena zna da je trudna, pa misli da se radi o &bdquo;spontanom&ldquo; pobačaju. Čak se možda nitko od ginekologa kojima se obraćala nije sjetio testiranja, pa ostaje zaražena i gubi vrijeme za odgovarajuće liječenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je da se osobe, koje su imale predbračne ili izvanbračne seksualne kontakte, trebaju istestirati na brojne bolesti. Međutim, ne smije se testirati na grije&scaron;an način. Uvijek postoji rje&scaron;enje bez grijeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>d) U početku trudnoće žena jo&scaron; na sebi ne primjećuje znakove da pod njenim srcem već živi sin ili kćerkica. Pogotovo je to slučaj u periodu od začeća pa do izostanka menstruacije. Ipak, moramo čuvati, odnosno po&scaron;tivati živote i zdravlje i one djece koja su jo&scaron; "skrivena".</p> <p>Jasno je da se ne smije odstranjivati maternicu ako dolazi u obzir da je u njoj živo dijete. Postoji čitav niz drugih procedura, prije čijeg izvođenja treba biti siguran da u tijelu žene ne postoji živo dijete, da ga se ne bi ubilo niti povrijedilo. Za usporedbu, može se reći da se ne smije ru&scaron;iti kuću dok dolazi u obzir da je u njoj netko živ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne smije se ubijati niti bolesne.</strong></p> <p>Ako se dijete zbog spirala, hormona ili antihormona protiv rađanja ili zbog bilo kojih drugih razloga ne uspije usaditi, pa umre, postavlja se pitanje &scaron;to se događa s njegovim mrtvim tijelom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teoretski postoje samo dvije mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili čeka da sa slijedećom menstruacijom napusti tijelo majke, ili, &scaron;to mi izgleda vjerojatnije, tijelo žene, u području maternice, resorbira tijelo mrtvog djeteta koje tada ima već najvjerojatnije preko 100 stanica. Tada sadrži deset na &scaron;esnaestu ( 1016) ili vi&scaron;e atoma. Opisno, to je deset milijuna puta po milijardu atoma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je jako veliki broj atoma tijela djeteta koji se raziđu po organizmnju njegove majke, a neki od njih vjerojatno ostanu u majčinom tijelu cijeli njen život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Resorpcija tijela djeteta podsjeća me na svojevrsno ljudožderstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi Bog - Stvoritelj je predvidio povezanost seksualnog života s brakom i povezanost bračnog odnosa sa začećem. Ove povezanosti se ne smije naru&scaron;avati, jer bi to bio grijeh. Naru&scaron;avaju se predbračnim i izvanbračnim seksualnim životom, poku&scaron;ajima pogre&scaron;nih definicija braka, sprečavanjem začeća bračnom odnosu preko grijeha kontracepcije i sterilizacije, odnosno začećem djece bez bračnog odnosa preko grijeha umjetnih oplodnji (umjetna inseminacija, izvantjelesna oplodnja (&bdquo;epruveta&ldquo;), razne tehnike genetskog inžinjeringa, kloniranje i sl.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>To znači da se ne smije provoditi seksualne odnose, niti ono &scaron;to bi moglo izazivati seksualno uzbuđenje prije niti izvan braka kojega blagoslovi dragi Bog i koji je za cijeli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba voditi računa da sve bude u čistoći, bez grijeha i u na&scaron;im mislima, riječima, pogledima, pona&scaron;anju i odijevanju. Moramo izbjegavati ružna mjesta i napasne situacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog predbračnog i izvanbračnog seksualnog života, gube se moralne, psiholo&scaron;ke i biolo&scaron;ke predispozicije za uspje&scaron;an brak, razvijaju se negativni stavovi prema braku, djeci i Božjem daru plodnosti, a &scaron;ire se i brojne bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne smije se sudjelovati u grijesima kontracepcije, sterilizacije, umjetnih oplodnji, ubijanja, pa niti u drugim grijesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju opravdanih razloga izbjegavanja začeća, prihvaća se suzdržanost u plodne dane. Plodno i neplodno vrijeme se danas može jednostavno i pouzdano otkriti čak i u nepravilnim ciklusima uz pomoć prirodne Billingsove ili simpto-termičke metode. To nije kontracepcija, nego oblik posta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8.</strong> U nekim zemljama počeli su ubijati starce, bolesne i nemoćne jo&scaron; i aktivnom i pasivnom eutanazijom. Nemojmo to dopustiti! Onaj tko bi na to pristao, počinio bi te&scaron;ki grijeh. A &scaron;to bi bilo s du&scaron;om čovjeka koji bi na to pristao, na sve vijeke, poslije smrti?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak izmi&scaron;ljaju i nepravilne definicije smrti, pa progla&scaron;avaju mrtvima i one koji su jo&scaron; živi, s ciljem da se vi&scaron;e oko njih ne trude ili da im &scaron;to prije povade organe za transplantaciiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9.</strong> U svijetu je mno&scaron;tvo ratova. I tu se očituju poku&scaron;aji obezvrjeđivanja života ljudi i onoga &scaron;to su cijeli život stjecali. Nažalost, ratovi su bili i na ovim prostorima. Ne dopustimo da se to ikada opet ponovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10.</strong> Vi&scaron;e ljudi umire nego &scaron;to se rađa. Do toga je najče&scaron;će do&scaron;lo zbog grijeha kontracepcije, sterilizacije, ubijanja nerođenih, izbjegavanja braka, česte neplodnosti i zbog toga &scaron;to sile zla inficiraju jedan broj ljudi pogre&scaron;nim stavovima preko sistematskih i agresivnih programa koje izvode protiv Božje zamisli o čovjeku kroz tzv. medicinu, &scaron;kolstvo, javna glasila, lo&scaron;e državno zakonodavstvo, socijalne službe, razne udruge itd. A gdje je budućnost bilo kojega naroda ako se stanje ne popravi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravlje naroda u najvećoj mjeri ovisi o prosječnoj starosti. Ako je narod prosječno mlađi, on je zdraviji. Najskupljom medicinom ne može se starce od 90 ili 100 godina izliječiti tako da budu zdravi onako kao &scaron;to su prosječno zdravi 17-godi&scaron;njaci u zemlji u kojoj niti nema medicine. A prosjek starosti stanovni&scaron;tva u najvećoj mjeri ovisi o broju djece koju žena u dotičnoj državi ili sredini rađa. &Scaron;to god se vi&scaron;e djece rađa, to je prosječna starost mlađa. A broj djece koju žena rodi, u velikoj mjeri ovisi o snazi njene vjere u Boga. Ako je vjera u Boga veća, postoji veća motiviranost za ljubav i žrtvu prema djeci, a veća je i vjerojatnost da će ih se bolje i odgojiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno oni koji u Boga vjeruju, koji žive u skladu s Božjim zapovijedima, od Boga traže i od Boga dobijaju ono &scaron;to im je potrebno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>11.</strong> Sile zla na međunarodnom planu i u zemljama žrtvama toliko &scaron;iroko i snažno djeluju protiv Božje zamisli o čovjeku, kao &scaron;to vjerojatno nije bilo nikada u povijesti čovječanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za plakati je kada se vidi kako je strahovito propala medicina, kada i u njoj ima jadnika koji se zavaravaju da mogu biti pametnijima od dragoga Boga, preziru Božji plan o čovjeku, živote i dostojanstvo ljudi, te izvode i promiču brojne grijehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slični su problemi i u sistemu obrazovanja, gdje sve vi&scaron;e napadaju prave vrijednosti, promiču grijehe bludnosti i grijehe protiv rađanja, te na razne načine uporno, već od osnovne &scaron;kole pa nadalje, poku&scaron;avaju na&scaron;oj djeci nametati odgoj protiv Božjih zapovijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moglo bi se dugo nabrajati i krivice brojnih drugih profesija koje rade s narodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želim da to &scaron;to sam nabrojio pomogne da bi se pokajali i prestali grije&scaron;iti oni koji su do sada bili uključeni u izvođenje ovih ili bilo kojih drugih zala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je da su mnogi pogre&scaron;no mislili da je dovoljno imati neki tračak vjere u svojoj du&scaron;i, a da nije jako važno kako se pona&scaron;amo u privatnom ili obiteljskom životu, na radnom ili bilo kojem drugom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U stvarnosti mnogi ipak nisu po&scaron;tivali dragoga Boga i Njegovu zamisao o čvojeku, imali su mržnu ili hladnoću srca prema drugom čovjeku, pa i prema samom sebi. Da su do sebe držali, trudili bi se živjeti tako da dođu u nebo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba pomoći ljudima odreći se vraga i svakoga zla, te se svim srcem i svom du&scaron;om opredijeliti za dragoga Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se trudimo spasiti du&scaron;u za vječni život u radosti neba, bit će nam bolje živjeti i na zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, unatoč brojnih, ozbiljnih problema, trebamo biti svjesni da je dragi Bog jači od svega zla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi Bog nije samo svorio svakoga od nas pa onda nekuda daleko oti&scaron;ao. On je i dalje uz nas, želi nam sreću i spas. Bogu je žao čovjeka koji pati. Zato je poslao svoga Jedinorođenoga Sina Isusa Krista da spasi grje&scaron;nika, da nas pouči kako se smije a kako se ne smije živjeti. Isus Krist je osnovao Crkvu i Svete Sakramente koji nas povezju s Bogom, pomažu u ostvarenju Njegovog plana za svakoga od nas, te nakon smrti, dolasku Njemu u zagrljaj u vječni život na Nebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebamo po&scaron;tivati i voljeti svakoga čovjeka. Svakom čovjeku je isti Bog dao du&scaron;u i voli ga. Ako ja ne volim bilo kojega čovjeka, to znači da ne pokazujem dovoljno ljubavi i po&scaron;tivanja prema Onome tko je stvorio i njega i mene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A istovremeno imamo i pravo i dužnost protiviti se zlu kojega bilo tko radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo se dragome Bogu da uvijek uočavamo i ispunjavamo ono &scaron;to On od nas očekuje za spas du&scaron;a, ugroženih života, moralnih, bračnih i obiteljskih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka nam u tome pomogne zagovor Blažene Djevice Marije, koja se, kao trudnica 1531. god. ukazala u selu Guadalupe, sv. Juanu Diegu. Uputimo joj iskrenu molitvu kojoj je prije par godina dao imprimatur rimokatolički biskup msgr. Jacek Pyl:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majko Božja Gvadalupska, za&scaron;titnice začetog života, pod svojim si Srcem nosila na&scaron;ega Spasitelja Isusa Krista. Neka Njega, izvora života i ljubavi, zauvijek slavi na&scaron; narod i cijeli svijet!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomozi nam uvijek prihvaćati i hrabro navije&scaron;tati Božju zamisao o predbračnoj čistoći, daru plodnosti, braku, obitelji, začeću djece i njihovom odgoju. Izmoli nam kod Svoga Sina milost po&scaron;tivati i spa&scaron;avati život svakog čovjeka, od trenutka začeća do prirodne smrti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sačuvaj nas od ubojstva nerođenog djeteta, eutanazije, kontracepcije, sterilizacije, umjetne oplodnje i drugih grijeha!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;titi nas od napasnika koji vrebaju s tolikih mjesta. Marijo, zaogrni nas i na&scaron;u djecu svojim pla&scaron;tem! Amen</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imprimatur: Jacek Pyl OMI, pomoćni biskup Odesko - Simferopoljski</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majko Božja Gvadalupska, za&scaron;titnice začetog života, pod svojim si Srcem nosila na&scaron;ega Spasitelja Isusa Krista. Neka Njega, izvora života i ljubavi, zauvijek slavi na&scaron; narod i cijeli svijet!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomozi nam uvijek prihvaćati i hrabro navije&scaron;tati Božju zamisao o predbračnoj čistoći, daru plodnosti, braku, obitelji, začeću djece i njihovom odgoju. Izmoli nam kod Svoga Sina milost po&scaron;tivati i spa&scaron;avati život svakog čovjeka, od trenutka začeća do prirodne smrti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sačuvaj nas od ubojstva nerođenog djeteta, eutanazije, kontracepcije, sterilizacije, umjetne oplodnje i drugih grijeha!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;titi nas od napasnika koji vrebaju s tolikih mjesta. Marijo, zaogrni nas i na&scaron;u djecu svojim pla&scaron;tem!</p> <p><strong>Amen</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-21-ps2.jpgSarajevo, jedini glavni grad koji je etnički očišćen, riješio bi se i Milovića... http://grude.com/clanak/?i=6306463064Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 22:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-milovic_suljagic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok je Hrvat koji ne slijedi logiku promišljanja ”građanskog Sarajeva” na čelu jedne redakcije, FTV odbija suradnju s BHRT-om. <p style="text-align: left;"><strong>&nbsp;</strong></p> <ol> <li>Tvrtko Milović nije podoban za urednika dokumentarnog programa BHT-a</li> <li>Tvrtko Milović vrijeđa djecu žrtve rata</li> <li>Tvrtko Milović koristi govor mržnje</li> <li>Tvrtko Milović poziva na etničku segregaciju i izolaciju osoba ne temelju njihove etničke pripadnosti</li> <li>Dok je Tvrtko Milović na čelu dokumentarnog programa BHRT-a FTV suspendira suradnju s Redakcijom dokumentarnog programa</li> <li>Imenovanjem Tvrtka Milovića je (moguće) započela operacija etničke podjele Javnog radio-televizijskoga servisa u BiH</li> <li>HDZ i SBB žele nametnuti prinudnu upravu nad FTV koja bi provela zahtjeve HDZ-a za njenu etničku podjelu&rdquo;<br /><br /><br /><br /></li> </ol> <p>Sve ovo je navedeno u tekstu u kojem&nbsp; se BHRT obavje&scaron;tava o suspenziji suradnje FTV-a sa Redakcijom dokumentarnog programa BHRT-a, a zbog imenovanja Tvrtka Milovića na poziciju urednika Dokumentarnog programa BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>____________<strong>pi&scaron;e: Sanja Vlaisavljević I Poskok.info</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čini se da je javno i medijsko &nbsp;negodovanje u vezi s Tvrtkom Milovićem počelo jo&scaron; od njegove kandidature za direktora BHRT-a. Za&scaron;to? Zato &scaron;to je Milović javno zagovarao politiku jednakopravnosti Hrvata u političkom, javnom i medijskom životu BiH. To je procijenjeno kao djelovanje koje ima za cilj podjelu BiH. Kakvu? Na etničkoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krenimo redom analizirati ponuđene argumente FTV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li><em>&ldquo;Tvrtko Milović nije podoban za urednika dokumentarnog programa BHT-a</em>.&rdquo;<br /><br /></li> </ol> <p>Za&scaron;to? Zato &scaron;to nije asimilirani sarajevski Hrvat. Novinar jeste. S mnogo vi&scaron;e novinarskog iskustva nego najveći broj urednika informativne emisije Dnevnik na FTV. Direktor FTV-a je postavljen na tu poziciju s 31 godinom, a Milović na uredničku s 32 imajući iskustvo obna&scaron;anja rukovodnih pozicija, dok direktor FTV to nije imao kada je postavljen na direktorsku funkciju.</p> <p>Tvrtko Milović dolazi iz Kiseljaka. Na čelu je portala Dnevnik.ba. Glasno zagovara jednakopravan položaj Hrvata u BiH. Ne znam je li, ali evo prihvatimo da jeste, blizak HDZ-u BiH. To nikako ne može umanjiti njegovu profesionalnu vrijednost. Milović, jednostavno, pristaje uz politiku koju formalno podržava najveći broj Hrvata u BiH. Dovoljan je uvid u broj glasova koji dolaze iz većinski hrvatskih županija u usporedbi s ukupnim brojem Hrvata u BiH i rezultat je jasan. HDZ ima najveće povjerenje hrvatskog naroda u BiH. Za&scaron;to bi Tvrtko Milović bio obezvrijeđen zbog svoje političke orijentacije? I to s onih adresa koje imaju jasnu političku orijentaciju. &nbsp;Ne tako davno na uredničkoj&nbsp;poziciji FTV-a je bio urednik i kandidat za člana predsjedni&scaron;tva BiH iz reda bo&scaron;njačkog naroda. Za&scaron;to bi Milovićeva politička orijentacija imala manju vrijednost od onih koji ga javno obezvređuju, a da se to ne obja&scaron;njava politikanstvom</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; &nbsp; 2. &ldquo;Tvrtko Milović vrijeđa djecu žrtve rata.&rdquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je, reklo bi se, ključni argument protiv Tvrtka Milovića. Bilo bi svirepo i monstruozno da bilo tko problematizira tragediju koja se dogodila djeci u Sarajevu tijekom rata. Bilo kojoj djeci. Bilo gdje. Međutim da li je Milović vrijeđao djecu žrtve rata? Milović je naveo različite brojeve koji govore o ubijenoj djeci koji se mijenjao kroz godine, uz konstataciju &bdquo;jadna djeca&ldquo;. No za&scaron;to je trebalo da Milovićev status s njegovog Twitter profila postane ubojito i, reklo bi se, nepobjedivo oružje za dokazivanje njegove nepodobnosti za funkciju urednika dokumentarnog programa BHRT-a? Milović nije relativizirao broj ubijene djece nego pukim navođenjem ukazao na očevidno relativiziranje. Da je jednom jedinom riječju Milović upotrijebio govor mržnje, trebalo bi ga o&scaron;tro i javno osuditi. Nažalost nije, ali su zato nesretna, ubijena djeca i njihove obitelji poslužili u prljavoj kampanji protiv njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; &nbsp;3.&rdquo;Tvrtko Milović koristi govor mržnje</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao novinar, Milović bi morao dobro znati da je govor mržnje kažnjiv i da ga ne smije koristiti u javnom niti bilo kojem drugom prostoru. Međutim, osim fraze da koristi govor mržnje nigdje nije&nbsp;naveden takav primjer Milovićevog govora u medijskom, javnom ili prostoru dru&scaron;tvenih mreža. Nije li onda govor mržnje, zapravo, podmetati drugome javno govor mržnje? Zaboraviti ne smijemo da je eklatantan govor mržnje dolazio upravo od voditelja FTV-ovog političkog magazina koji je prije nekoliko godina na odstrel stavljao sve one koje je SDP vidio kao svoje protivnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 4.&rdquo;Tvrtko Milović poziva na etničku segregaciju i izolaciju osoba ne temelju njihove etničke pripadnosti</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova tvrdnja se izvlači iz njegove izjave za Hrvatski medijski servis u kojem govori da &bdquo;korisnicima bh. putovnica&ldquo; treba uvesti vize. Analitičari ove Milovićeve rečenice i ne htijući iznose na vidjelo jedan drugi dru&scaron;tveni fenomen kada žele istaći građanski karakter BiH. Navode oni: &bdquo;S obzirom na to da većina bh. Hrvata ima hrvatske, a Srba srpske paso&scaron;e, jasno je da Milović ovakvim zahtjevom zapravo zagovara fizičku izolaciju bo&scaron;njačkog naroda od ostatka Evrope.&ldquo; Da li nam to interpretatori sintagme &bdquo;korisnici bh. putovnica&ldquo; glasno poručuju da misliti BiH znači zapravo mislite Bo&scaron;njake. Ako se pod korisnicima bh. putovnica misli isključivo na Bo&scaron;njake, onda je jasna i poruka da za Hrvata koji dolazi s teritorija s većinskim hrvatskim stanovni&scaron;tvom nema mjesta na BHRT jer je BHRT, slijedom interpretacije o korisnicima bh. putovnica, zapravo bo&scaron;njačka. I jo&scaron; se jedna Milovićeva misao u vezi s ovim navodi kao argument protiv njega: &bdquo;Suverena država sebi ne može dozvoliti da ubojice njenih sugrađana neometano ljetuju i prolaze kroz Hrvatsku svake godine&ldquo;. Ne bi li svaki&nbsp;po&scaron;ten građanin trebao zagovarati da ubojice i zločinci, odakle god da su i kojem god narodu pripadaju, trebaju biti dovedeni pred lice pravde. Uistinu, ubojice hrvatskih građana odakle god da su, kojem god narodu da pripadaju, trebaju biti osuđeni, ba&scaron; kao i ubojice drugih naroda. Ako bi slijedili ovakvu logiku analize Milovićevih rečenica do&scaron;li bi do tvrdnje da su &nbsp;&bdquo;Bo&scaron;njaci ubojice Hrvata&ldquo;, &scaron;to je potpuna besmislica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 5. &ldquo;Dok je Tvrtko Milović na čelu dokumentarnog programa BHRT-a FTV suspendira suradnju s Redakcijom dokumentarnog programa.&rdquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, dok je Hrvat koji ne slijedi logiku promi&scaron;ljanja &rdquo;građanskog Sarajeva&rdquo; na čelu jedne redakcije, FTV odbija suradnju s BHRT-om. To znači da na BHRT nisu dobrodo&scaron;li svi oni koji se zalažu za jednakopravnost Srba i Hrvata, ali ne deklarativnu nego zbiljsku. Dakle, jednakopravnost koja uključuje njegovanje jezika i kulture hrvatskog i srpskog naroda podjednako kao i opću informiranost koja korespondira sa pogledima na dru&scaron;tvenu zbilju kako je tumače građani koji nisu asimilirani u takozvanu građansku kulturu glavnog grada BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 6.&rdquo;Imenovanjem Tvrtka Milovića je (moguće) započela operacija etničke podjele Javnog radio-televizijskoga servisa u BiH</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni servis nužno mora biti ustrojen po&scaron;tujući etničku podijeljenost BiH kao njenu datost. &bdquo;Podjela&ldquo; javnog servisa BiH nije napad na nacionalno biće BiH nego je upravo alatka koja drži javni servis,&nbsp;pa tako i BiH, na okupu kao cjelinu sastavljenu od najmanje tri različite i odvojene komponente. Negirati podijeljenost&nbsp; BiH na tri konstitutivna naroda znači negirati ustav BiH, a to je protudržavno djelovanje. Javni servis po definiciji mora biti etnički &bdquo;podijeljen&ldquo; jer je tako ustrojena BiH. I samo onda kada se ta podijeljenost prihvati kao datost može se govoriti o opstanku kako javnog servisa BiH tako i BiH, a to nikako ne znači uru&scaron;avanje BiH nego čuvanje BiH kao cjelovite države u kojoj svi građani po&scaron;tuju njen ustav a ne samo neki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp; &nbsp; 7. &ldquo;HDZ I SBB žele nametnuti prinudnu upravu nad FTV, koja bi provela zahtjeve HDZ-a za njenu etničku podjelu</em>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo direktnog politiziranja sa FTV. Dakle, potpisnici suspenzije suradnje s BHRT-om prstom upiru na dvije političke partije koje očigledno imaju platforme koje su u suprotnosti sa političkim djelovanjem aktualnog menadžmenta FTV-a. To implicira da FTV ima neke druge političke partije čije platforme djelovanja podupire. Istina je i tome smo svjedočili kroz uređivanje informativnih emisija u kojim smo slu&scaron;ali direktive Zlatka Lagumdžije. Dakle, takvo političko uređivanje informativnih emisija na FTV su građani, koji plaćaju RTV pretplatu a ne slijede politiku SDP-a, bili prisiljeni trpjeti. No, o tome ni riječi u javnom i medijskom prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I konačno, skandalozno odbijanje suradnje FTV-a s BHRT-om podsjeća na ujdurmu nekih sarajevskih intelektualaca i javnih djelatnika protiv imenovanja Ivana &Scaron;u&scaron;njara u diplomatsku službu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, i &Scaron;u&scaron;njar i Milović su intelektualci koji žive u BiH, koji BiH tretiraju kao zajednicu sastavljenu od samosvjesnih i ravnopravnih naroda. Svaki narod ima i mora imati zajamčenu slobodu političkog izražavanja koju pokazuje glasovanjem kroz opće i lokalne izboru čime svoju volju prenosi na legitimno izabrane političke predstavnike. Građanska i politička prava mora imati i Tvrtko Milović kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda, a njegova sloboda izražavanja i pravo na kritičku misao moraju biti neupitni ba&scaron; kao &scaron;to neupitnom i zajamčenom mora biti delikatno posredujuća uloga javnih rtv-servisa u vi&scaron;enacionalnoj političkoj zajednici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-milovic_suljagic.jpgPAVKOVIĆ: Hrvati u BiH nestat će za 27 godina budu li odlazili kao lanihttp://grude.com/clanak/?i=6266062660Grude.com - klik u svijetWed, 28 Feb 2018 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-28-egzodus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vi stariji sjećate se 1991. godine. Nije to tako davno bilo. Prošlo je svega 27 godina. Kada bi se broj katolika smanjivao kao prošle godine, onda bi se iz BiH upravo za toliko razdoblje svi iselili. <p>&nbsp;</p> <p>To nisu katastrofična predviđanja, već surova procjena koja se temelji na neslužbenom popisu koji su prije mjesec i pol proveli svećenici tijekom blagoslova kuća. Prema njemu, u BiH živi 376.591 katolik.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e:Jozo Pavković/Večernji list&nbsp;</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinu dana ranije bilo ih je vi&scaron;e za 13.650. Svećenici su, dakako, popisivali samo katolike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga se temeljem tog popisa ne može precizno tvrditi koliko u BiH ima Hrvata. Jer među njima je značajan postotak ateista, kao &scaron;to i među katolicima ima onih koji nisu Hrvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, ono &scaron;to je evidentno je činjenica da je od početka rata do danas polovina jednoga naroda protjerana, iseljena, poubijana, umrla... Hrvata je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 760 tisuća, a 2013. taj broj je pao na 545 tisuća. Sada&scaron;nji broj čini se jo&scaron; dramatičnijim kada se zna u kakvom ambijentu žive preostali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Politički odnos prema Hrvatima je nepodno&scaron;ljiv. Razvla&scaron;ćuje ih se, optužuje, progoni. U takvom ozračju, uz ekonomske i socijalne razloge, sve je duža kolona onih koji su na putu za odlazak. Politički predstavnici drugih naroda neskriveno prave strategije kako broj Hrvata jo&scaron; smanjiti. Nitko iz međunarodne zajednice to ne doživljava kao zločinački pothvat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi hrvatski predstavnici, od političara, svećenika, gospodarstvenika, do novinara i drugih javnih djelatnika, snose odgovornost za vlastitu poziciju. Međusobnim svađama i optužbama (ne)svjesno su motivirali odlazak svojih birača, radnika, čitatelja, svoga stada... Za egzodus Hrvata. Hrvati u BiH te&scaron;ko od Hrvatske mogu očekivati pomoć u demografiji kada i sama ima isti problem. Nema prave strategije, zbog čega je državni tajnik javno podnio ostavku. I RH bi u sljedećih deset godina mogla ostati bez stotinu tisuća ljudi. Dakako, i druge narode u BiH muči isti problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se kako će BiH za desetljeće napustiti pola milijuna stanovnika. Iseljavanje Hrvata, nažalost, nije uzdrmalo politički sustav u BiH. I to je dokaz kako se mirnodopski egzodus uklapa u projekcije onih koji žele ovu državu bez njih. Hrvati kao narod moraju imati strategiju &ldquo;samoobrane&rdquo;. Bespomoćnim &scaron;irenjem ruku samo potiču na odlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom te&scaron;kih stoljeća, mnogo težih od ovoga doba, Hrvati su opstali u Bosni i Hercegovini. Sada ih olako odvlači sirenski zov zapada.</p> <p>Zato na&scaron;em novom stanovniku, jučer rođenom u bolnici u Mostaru, želimo da odrasta u moderno uređenoj i mirnoj BiH. Bila bi katastrofa za Europu, za svijet kada bi on kao 27-godi&scaron;njak bio zadnji Hrvat koji bi ugasio svjetlo u balkanskoj krčmi. Nadajmo se da će te 2045. on biti milijunti Hrvat u državi koja ima pet milijuna stanovnika. To će značiti i da je BiH kao država uspjela, ostala i opstala.</p> <p>I Hrvati u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-28-egzodus.jpgIVO LUČIĆ: Tko sprema 'Askere' za novi rat u Bosni i Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=6238762387Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2018 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-16-bakirasker.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zna li Bakir Izetbegović “tko je svaki put na Balkanu počeo konflikt”? Evo povijesnih činjenica: Muslimani iz BiH vodili su 241 bitku protiv kršćanskih naroda, i to 67 protiv Hrvata.<p><br />Načinom svojstvenim nedarovitom i nezrelom političaru li&scaron;enom osjećaja za obzir, mjeru i odgovornost, zaprijetio je Bakir Izetbegović usred Zagreba Hrvatima u Bosni i Hercegovini &ldquo;konfliktom i ratom&rdquo;, pi&scaron;e u svom komentaru za <a title="Globus" href="https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-komentari/za-globus-pise-ivo-lucic-tko-sprema-askere-za-novi-rat-u-bosni-i-hercegovini/7038592/" target="_blank">Globus</a> Ivo Lučić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to u nedjelju 4. veljače 2018. na Prvom programu Hrvatske televizije. Ipak, ostavio je on velikodu&scaron;no i mogućnost da &ldquo;konflikt i rat&rdquo; izbjegnu. Trebaju se odreći zahtjeva za &ldquo;trećim entitetom&rdquo;, a bilo bi jo&scaron; bolje i sigurnije ako bi se odrekli i svih nacionalnih prava i identiteta. Tada rata s Hrvatima sigurno ne bi bilo, jer ne bi bilo ni Hrvata. Objasnio je Izetbegović da je zahtjev za &ldquo;trećim entitetom&rdquo; sredstvo pritiska na Bo&scaron;njake te da nije moguće &ldquo;izvući liniju&rdquo; odnosno uspostaviti granicu entiteta jer to nije bilo moguće ni 1993. tijekom hrvatsko-bo&scaron;njačkog rata. Na primjedbu voditelja emisije kako ovda&scaron;njim političarima zbog nedavnih tragičnih iskustava nije ba&scaron; primjereno zazivati rat gost je odgovorio: &ldquo;Sigurno konflikt neće početi Bakir Izetbegović niti Bo&scaron;njaci. Zna se ko je svaki put na Balkanu počeo konflikt.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao dodatnu argumentaciju protiv &ldquo;trećeg entiteta&rdquo; upotrijebio je tvrdnju po kojoj 60 posto Hrvata živi izmije&scaron;ano s Bo&scaron;njacima. To je rekao kao da su ti ljudi neka vrsta talaca, &scaron;to je inače postao uobičajeno stajali&scaron;te bo&scaron;njačkih nacionalista i bosanskih unitarista. Podsjetio je i na &ldquo;udruženi zločinački pothvat&rdquo;, &ldquo;ru&scaron;enje Hercegovine i stotina džamija&rdquo;, &ldquo;konclogore za Bo&scaron;njake&rdquo; i slične &ndash; &scaron;to poznate, &scaron;to do neprepoznavanja uveličane ili izmi&scaron;ljene događaje iz spomenutog rata. Postavio je i jedno retoričko pitanje: &ldquo;Kako to misle sada uraditi s olovkom kada 1993. to nisu uspjeli s HVO-om?&rdquo; Doista, kako Hrvati misle &ldquo;s olovkom&rdquo; odnosno demokratskim političkim sredstvima ostvariti ravnopravnost i izboriti se za prava koja su im inače zagarantirana mirovnim sporazumima odnosno ustavima Federacije BiH i BiH? Upravo ona prava koja su uspjeli osigurati 1993. odnosno od 1990. do 1995. s HVO-om, a koja su im kasnije oduzeta odlukama &ldquo;visokih predstavnika&rdquo; odnosno korumpiranih službenika &ldquo;međunarodne zajednice&rdquo;. Te&scaron;ko će to &ldquo;olovkom&rdquo; osigurati kada na bo&scaron;njačkoj strani imaju Bakira Izetbegovića i slične političare koji ne mare za ustave, zakone i demokratske procese, a kod svoga naroda grade osjećaj infantilnosti, nedužnosti i viktimizacije po kojem su oni isključivo nevine žrtve, a drugi su isključivo zločinci. Dok uveličava bo&scaron;njačke žrtve i hrvatske zločine, Izetbegović negira ili pre&scaron;ućuje hrvatske žrtve i bo&scaron;njačke zločine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina je bitno drukčija i ona vrlo grubo opovrgava izjavu Bakira Izetbegovića kako bo&scaron;njačko-muslimanska Armija BiH nije činila sustavne zločine, nego se tu i tamo dogodio neki incident. U sukobu Armije BiH i HVO-a muslimanske snage ubile su 1051 hrvatskog civila, od toga je bilo 930 odraslih hrvatskih civila i 121 dijete. Bo&scaron;njačko-muslimanske vojne i civilne vlasti su tijekom bo&scaron;njačko-hrvatskog sukoba uspostavile 331 logor i zatvor, u kojima je bilo zatvoreno 14.444 logora&scaron;a ili zatvorenika od čega su 10.346 bili civili, a 4098 vojnici. Od toga broja 632 logora&scaron;a i zatvorenika su ubijena, a njih 50 okrutno je pogubljeno na ritualan način odsijecanjem glave. Spominjane su sru&scaron;ene džamije i izgrađeni jubilarni križ na Humu pa valja podsjetiti da su pripadnici Armije BiH i islamistički dragovoljci pod njihovim zapovjedni&scaron;tvom ukupno uni&scaron;tili ili o&scaron;tetili 294 katolička vjerska objekta, i to 75 crkava, sedam samostana, 94 kapele, 49 župnih kuća i objekata te 69 groblja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko-muslimanski sukobi nisu započeli u Hercegovini, nego u sredi&scaron;njoj Bosni, uvijek tamo gdje su Muslimani/Bo&scaron;njaci bili većina i osjećali se jačima. Zločin koji su počinili pripadnici HVO-a u borbama za Ahmiće poznati su javnosti i kažnjeni su, kao i većina drugih. Zločini koje su počinili pripadnici Armije BiH i dobrovoljačkih islamističkih postrojbi u Dusini, Orli&scaron;tu, Žitačama, Trusini, Orahovici, &Scaron;u&scaron;nju, Maljinama, Uzdolu, Doljanima, Bugojnu, Jablanici i na mnogim drugim mjestima, nisu toliko poznati i uglavnom nisu kažnjeni. Posebno težak zločin počinjen je u Grabovici, gdje su pripadnici Armije BiH 9. rujna 1993. izvan borbenih djelovanja, u dubini svoga teritorija poubijali 33 stanovnika tog malog hrvatskog sela. Ostaci njih 19 ni danas nisu pronađeni. Sukob je u Mostar i jugoistočnu Hercegovinu do&scaron;ao iz Bosne preko Konjica i Jablanice gdje je muslimanska vojska prije sukoba u Mostaru, od 25. ožujka do 9. svibnja 1993. ubila desetke hrvatskih civila. Preko 2200 Hrvata bilo je zatvoreno u tamo&scaron;njim logorima (samo u muzeju u Jablanici 891 među kojima i oko 60 djece), a vi&scaron;e od 10.000 ih je protjerano prema Mostaru. To je jedan od uzroka &scaron;irenja rata na Hercegovinu i treba biti posebno neosjetljiv i pokvaren pa sve to ignorirati i nazvati incidentom. Naročito kada znamo da je Alija Izetbegović beskrupulozno prevario hrvatske dužnosnike početkom 1992. u dogovorima oko referenduma, neovisnosti BiH i hrvatskih nacionalnih prava u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Negodovao je Bakir Izetbegović i zbog gradnje Pelje&scaron;kog mosta ističući granični prijepor (usput budi rečeno, utemeljen na krivotvorenim neumskim/čapljinskim katastarskim knjigama) i &ldquo;pravo BiH na pristup otvorenom moru&rdquo;. Javnost je zbunjena i ne zna da se most gradi na teritoriju Hrvatske koji ni na koji način nije sporan. Kakva god granica bila i gdje god granična crta bila povučena, to nema veze s položajem mosta. Osim &scaron;to je nesporan u smislu definiranja granice, on je i dovoljno visok da ispod njega mogu proći i najveći brodovi. Protivljenje gradnji mosta obična je ucjena kojom bo&scaron;njačko političko vodstvo poku&scaron;ava otežati povezivanje hrvatskoga juga sa sjeverom i oslobađanje Hrvatske od neumskog prometnog i političkog apsurda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svega rečenoga Bakir Izetbegović je pozvao na &ldquo;relaksaciju&rdquo; odnosa ustvrdiv&scaron;i: &ldquo;Imate Bo&scaron;njake i Bosnu i Hercegovinu koji žele mir s Hrvatima, dobrosusjedske odnose, ravnopravne odnose, ispomoć jedni drugima.&rdquo; Doista! Ta je rečenica u suprotnosti sa svime &scaron;to je prethodno izrečeno, ali sve skupa vrlo jasno pokazuje pod kojim bi to uvjetima Hrvatska i Hrvati mogli graditi dobrosusjedske odnose s aktualnim bo&scaron;njačkim vodstvom. Izetbegovićev nastup na HTV-u jako podsjeća na istup Radovana Karadžića u Skup&scaron;tini BiH 14. listopada 1991., kada je rekao da oni koji žele srpski narod silom odvesti iz Jugoslavije &ldquo;vode BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje&rdquo;. Možda je sličnosti svojih izjava s Karadžićevim prijetnjama u jednom momentu postao svjestan i Izetbegović pa je dodao &ldquo;alibi rečenicu&rdquo; kako on i Bo&scaron;njaci neće započeti rat, jer se zna tko ga na Balkanu svaki put počinje. Pa kada se već vraćamo u pro&scaron;lost i davne ratove, da vidimo zna li se ba&scaron; sve i tko je to na Balkanu odnosno u biv&scaron;oj Jugoslaviji i njezinoj bližoj okolici &ldquo;svaki put&rdquo; započinjao ratove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontekstu duboke nostalgije za osmanskim razdobljem, sve čvr&scaron;će duhovne, kulturne i političke veze bo&scaron;njačkih elita s Turskom, ali i već odmaklog procesa samoviktimizacije, nije zgorega podsjetiti na neke činjenice iz pro&scaron;losti. Prema podacima Salima Ćerića, bosanski i hercegovački muslimani sudjelovali su u 241 bici protiv 16 različitih kr&scaron;ćanskih naroda. Na teritoriju dana&scaron;nje BiH vođeno je 85 bitaka, a ostale na teritoriju drugih država. Muslimani iz BiH vodili su 129 bitaka sa susjednim narodima, i to 67 s Hrvatima, a 29 sa Srbima i Crnogorcima. U bici na Mohaču 1526. sudjelovalo je oko 20.000 muslimana iz BiH, dok ih je iduće godine otprilike isto toliko sudjelovalo u pljačka&scaron;kom pohodu na Hrvatsku. U sličnom pohodu na Hrvatsku tijekom 1531. godine sudjelovalo ih je oko 50.000. Bosanski i hercegovački muslimani vodili su od 15. do 18. stoljeća uglavnom napadačke ratove protiv Hrvata, dok su u 18. i 19. stoljeću, u vrijeme slabljenja Osmanskog Carstva, vodili uglavnom obrambene ratove protiv Srba i Crnogoraca. Sjećanja na ove kasnije ratove puno su svježija, &scaron;to je pospje&scaron;ilo hrvatsku propagandu iz 19. stoljeća kako su bosanski i hercegovački muslimani &ldquo;cvijeće hrvatskog naroda&rdquo; te da oni &ldquo;nisu nikada ratovali protiv Hrvata&rdquo;. Jesu li bitke pod Klisom, Bečom, Sigetom ili Sentom u kojima je sudjelovao i izginuo veliki broj &ldquo;bosanskih gazija&rdquo; genocidi nad &ldquo;na&scaron;im narodom&rdquo; ili su to osvajački ratovi i eventualno &ldquo;genocidi&rdquo; nad tamo&scaron;njim stanovni&scaron;tvom? Zna li Bakir Izetbegović &ldquo;tko je svaki put na Balkanu počeo konflikt&rdquo; i od kada se taj &ldquo;svaki put&rdquo; računa?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegovićeva prijetnja dio je uobičajene retorike bo&scaron;njačkih nacionalista i bosanskih unitarista. Kada je u siječnju 2009. do&scaron;lo do određenog kompromisa triju nacionalnih vodstava formuliranog u tzv. Prudskom sporazumu, tada&scaron;nji bo&scaron;njački član Predsjedni&scaron;tva Haris Silajdžić nekontrolirano je u tv-emisiji vikao na biv&scaron;ega predsjednika SDA Sulejmana Tihića prijeteći &ldquo;novim sukobima Hrvata i Bo&scaron;njaka&rdquo;. Samo mjesec dana kasnije i sam Tihić, koji je inače smatran miroljubivim i umjerenim političarom, pod pritiskom očekivanja bo&scaron;njačke javnosti i optužbi za izdaju, upozoravao je na mogućnost ratnih sukoba ako se ne postigne sporazum. To je ponovio i krajem lipnja iste godine u kontekstu mogućeg ukidanja institucije Visokog predstavnika (OHR). U listopadu je Tihić zatražio jačanje državne razine vlasti, uz katastrofičnu prijetnju ili procjenu - kako se kome vi&scaron;e sviđa: &rdquo;Ostane li ovako, nije pitanje hoće li doći do sukoba, nego kada će doći.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličnih izjava ima na stotine pa bi se lako moglo pomisliti kako one zapravo i nisu odraz stvarnosti, već prije nemoći i frustracije. Međutim, nakon općenitih i pomalo uvijenih prijetećih procjena političara uslijedile su i puno konkretnije prijetnje i pozivi biv&scaron;ih ratnih zapovjednika bo&scaron;njačko-muslimanske Armije BiH. Nekada&scaron;nji zapovjednik Vrhovnog &scaron;taba Armije BiH Sefer Halilović vi&scaron;e puta je otvoreno prijetio ratom i Hrvatima i Srbima. Od njegovih su se izjava u rujnu 2016. ograđivale čak i neke bo&scaron;njačke boračke organizacije. Biv&scaron;i zapovjednik Petog korpusa Armije BiH Atif Dudaković održao je u siječnju pro&scaron;le godine u Luksemburgu tribinu na kojoj je pozvao mlade Bo&scaron;njake da se naoružaju. Rekao je da su Bo&scaron;njaci olako napustili služenje vojnog roka te zatražio da svaki Bo&scaron;njak sa 17 godina mora sebi kupiti vojnu odoru, čizme, vreću za spavanje i ruksak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na odaziv, izgleda, nije trebalo puno čekati, ovih dana na internetu se pojavila snimka iz kampa za obuku &ldquo;askera&rdquo; &scaron;to je turski naziv za vojnike. Kamp je izgrađen uz jezero Jelen na teritoriju Te&scaron;nja, tik uz granicu općine Usora s većinskim hrvatskim stanovni&scaron;tvom. Osnovali su ga pripadnici vehabijskog/selefijskog pokreta, a polaznici obuke su bo&scaron;njački/muslimanski dječaci koji se, po riječima osnivača kampa izrečenim na javnoj televiziji, &ldquo;brinu o svom tijelu i duhu&rdquo; i pripremaju se &ldquo;za ono &scaron;to dolazi&rdquo;. A &scaron;to to dolazi možemo pretpostavljati i eventualno zaključivati iz prijetnji ratom koje sve če&scaron;će i otvorenije &scaron;alju bo&scaron;njački političari i ratni zapovjednici, iz ciljeva obuke koju u zemlji i inozemstvu provode razni &ldquo;askeri&rdquo;, iz nefunkcioniranja institucija BiH te iz kukavičke i licemjerne &scaron;utnje međunarodnih organizacija i europskih država koje su &ldquo;garant provedbe Daytonskog sporazuma&rdquo; i očuvanja mira u BiH. &Scaron;to god se dogodilo, Hrvati će logikom mjerljivosti političkog utjecaja za to biti najmanje odgovorni, ali nije isključeno, da će kao i ranije, ako budu naivni, ispasti najvi&scaron;e krivi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-16-bakirasker.jpgKARNEVAL LJUBUŠKOG I ČAPLJINE: 'Pokopan' Komšić, presude Agiusu, Mesiću, Pusićki, Nobilu...http://grude.com/clanak/?i=6230762307Grude.com - klik u svijetSun, 11 Feb 2018 22:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-11-018_karneval_capljina_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koliko god bile raznolike, zanimljive, neobične... maškare nose puno jaču poruku i upozoravaju na društvene anomalije, imaju za cilj prikazati one koji su im se prikazali kao negativci jednog vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je Čapljina svojevrsnim performansom sahranila grobara Hrvata u BiH Željka Kom&scaron;ića. Prevarant u odijelu koji je osam godina sjedio u Predsjedni&scaron;tvu BiH bez da je imao glasove Hrvata ponovno je najavio da je spreman Hrvatima zagorčati život i ući u Predsjedni&scaron;tvo, naravno, glasovima Bo&scaron;njaka. Kom&scaron;ić je za igrokaz u Čapljini rekao da je morbidan i bolestan, na &scaron;to su ga prijatelji Bo&scaron;njaci ponovno počeli tjerati da se kandidira za člana Predsjedni&scaron;tva BiH. Karakteristika Kom&scaron;ićevih glasača je ta da su ostali u komunizmu, uskih pogleda na svijet, spremnih, ako im se dopusti, doslovno ubiti svakoga tko ne misli kao i oni, kao &scaron;to je svojevremeno činio Kom&scaron;ićev uzor Josip Broz Tito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Ljubu&scaron;kom pak, donesena je presuda i to izdajnicima Hrvata. Na slici dominiraju Stipe Mesić i Vesna Pusić koji su i&scaron;li u Haag svjedočeći protiv Hrvata i Hrvatske, onih koji su im omogućili desetljeća ugodnog života na račun istih tih Hrvata i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onaj kojeg nijedan karneval nije zaboravio zasigurno je malte&scaron;ki sudac Carmel Agius, ishlapljeli starac kojeg će do kraja života proganjati slika čovjeka koji je odbacio njegovu presudu i poput Sokrata oduzeo sebi život - pred sudom i sucima!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karneval je svoje rekao! Sapienti sat!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-11-018_karneval_capljina_glavna.jpgMirjana Ereš ususret Valentinovu: Nijedan poklon nije ljepši od iskrene ljubavihttp://grude.com/clanak/?i=6225362253Grude.com - klik u svijetThu, 08 Feb 2018 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-08-eresica1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bliži nam se dan u godini za koji kažemo da je dan svih zaljubljenih!<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Mirjana Ere&scaron;/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izlozi po parfumerijama, buticima, shopping centrima biti će ukra&scaron;eni srcima, crvenom bojom jer ona je simbol ljubavi od davnina.Cvjećarnice će nabaviti veliku količinu crvenih ruža nego to inače čine, te jo&scaron; neko ukrasno cvijeće koje ide u kombinaciji s ružom.Sve će biti preplavljeno crvenilom, obojeno bojom ljubavi. A ti...? Hoće&scaron; li za taj dan i ti urediti svoj izlog ljubavi? Hoće&scaron; li napraviti naljep&scaron;a srca i obući se u crveno? Hoće&scaron; li otići u obližnju trgovinu i svojoj ljubavi kupiti najbolju i najljep&scaron;u ko&scaron;ulju ili haljinu? Hoće&scaron; li otići u obližnju parfumeriju i kupiti naljep&scaron;i parfem, onaj koji se tebi svidio , koji tebi naljep&scaron;e miri&scaron;e, na koji bi ti da miri&scaron;e tvoja ljubav? Hoće&scaron; li otići u zlatarnicu i kupiti najljep&scaron;u narukvicu sa najljep&scaron;im biserima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divno je kada ima&scaron; uspomenu, kada te podsjeća na nekog, na ne&scaron;to tebi bitno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to je s tobom, tvojim srcem?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesi li ga poklonio iskreno? Ili ti je to dan koji samo obilježava da je Dan zaljubljenih i da je tradicija da se ne&scaron;to pokloni voljenoj osobi... &Scaron;to je s tvojim srcem? Jel ono ima na sebi najljep&scaron;u ko&scaron;ulju , miri&scaron;e li ono na najljep&scaron;i parfem, nosi li ono najljep&scaron;e bisere na sebi? Pogledaj malo, molim te... Kad to sve pokloni&scaron;, ko&scaron;ulju preraste&scaron;, parfem se potro&scaron;i, a narukvica izgubi svoje blje&scaron;tavilo, ostaje&scaron; ti i tvoje srce... Jesi li uz sve te poklone iskreno poklonio sebe, svoj život i svoju ljubav? Jesi li toj ljubavi poklonio sigurnost svojih ruku i svoju du&scaron;u? Jesi li se pomolio za nju ili za njega navečer prije nego &scaron;to utone&scaron; u san... Jesi li se brinuo o njoj? Jesi li je podizao kada je padala, tje&scaron;io kad je klonula? Jesi li obrisao suze kad je plakala? Jesi se radovao skupa s njom, nasmijavao kad je bila tužna, smirivao ili možda &scaron;utio kad je bila histerična? Može li imati u tebe povjerenje da će&scaron; biti tu uvijek ili će&scaron; pak otići? Jesi li tu za nju ili njega, onako iskreno?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima&scaron; samo jedan život i ako u ovom jednom životu pronađe&scaron; nekoga tko je za tebe, tko te voli, tko živi za tebe, ako pronađe&scaron; nekoga tko te prihvaća sa svim manama i vrlinama koje posjeduje&scaron;... na&scaron;ao si sve...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemoj se bojati voljeti unatoč porazima koje si možda doživio u životu! Pokaži svaki dan, svaki sat, koliko ti on ili ona znače. Ne samo na taj dan. Materija je lijepa, ali nije sve u njoj... Nijedan poklon nije ljep&scaron;i od iskrene ljubavi! Nema iznosa kojim se ona može platit, a nekada se tako jefitno može prodati... Nemoj je prodati!! Nikome! Čuvaj ju i bori se za tu ljubav u valovima života. U sreći i u nesreći! U dobru i u zlu. Pokaži ovom svijetu koji je pomalo izgubio smisao za istinsku ljubav, da ona jo&scaron; postoji! Ima je jo&scaron;! Voli tiho, polako, s malo dokazivanja, s puno srca i dozom ludila! Nitko nije savr&scaron;en! Savr&scaron;enstvo ne treba tražiti ali ga može&scaron; stvoriti ti i tvoj pravi odabir! Kada ti je Bog stvarao srce, ostavio je prazno mjesto za tu jednu osobu koja te nadopunjuje. Nije ista kao ti, ali njezin sadržaj odgovara tvojem životu jer si ti s njom potpun! Sedam milijardi du&scaron;a di&scaron;e zbog nekoga! A ti? ...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mirjana Ere&scaron;/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-08-eresica1.jpgDANIJELA LUBURIĆ: Ne vraćamo se u Hercegovinu zbog onog: 'Što će selo reći'http://grude.com/clanak/?i=6197161971Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jan 2018 14:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-26-danijela-luburic-medugorje1-640x379.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ja sam vam otišla zbog ljubavi.<p>Bila sam najveća protivnica toga da spremim kofer i zaputim se tamo negdje daleko. Tamo gdje ti obećavaju i uvjeravaju te u neko bolje sutra. Oti&scaron;la sam prije dvije godine. &Scaron;to na&scaron; narod kaže: &ldquo;Nije ljubav pura!&rdquo;. Bome nit&rsquo; je pura nit&rsquo; je lučnica. Ali neću vi&scaron;e o sebi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to oko Božića. Uđem na instagram i ugledam jednu fotografiju. Zvone, Pero, Nikola, Marin i ako se ne varam Domo na njoj. Gledam i razmi&scaron;ljam od kada ih nisam srela i kako ih je fino vidjeti na okupu. Vrati mi se u glavu onaj zidić na &ldquo;Glavici&rdquo; u Donjem Velikom Ograđeniku. Dok smo bili djeca tamo smo se okupljali ljeti, u večernje sate. O&scaron;amari me realnost kada shvatih da je cijela ta grupa momaka &ldquo;vani&rdquo;. Znala sam da ih je dosta oti&scaron;lo, ali ne i da ih je toliko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od braće prije mi je često ponavljao: &ldquo;Nađi mi neki posao tamo!&rdquo;, i uvijek sam ga odbijala od te pomisli. Ne bi ja rekla da je bolji život vani. Jedino &scaron;to je dobro je osiguranje, ostalo je manje-vi&scaron;e isto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada vam kažu da imaju plaću od nekoliko tisuća eura, većina ih pomisli: &ldquo;Trebao bi i ja otići kada je tako dobro!&rdquo;. Nitko ne priča o cijeni stanova, kiriji, računima&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko vam ne kaže da za one pare kojima plate jednu kavu u Austriji, Njemačkoj ili gdje već, kod nas u Hercegovini može&scaron; popiti 3 iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko ne priča da ručak za dvoje u jednom restoranu ko&scaron;ta kao ručak za 10 osoba u Hercegovini. Svi samo čuju ono kako je tamo negdje plaća veća tri puta od one koju vi imate. Veći standard, veća plaća. To su priče. Ako plaćaju obveze koje sam navela gore, a jesu, onda ti dođe kao da su i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kada poželi&scaron; otići, tri puta promisli. Tri puta sračunaj, saberi i oduzmi. Osiguranje i zdravstvo jesu bolji, ali nadat ćemo se da će se jednom ta situacija pobolj&scaron;ati i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napu&scaron;tati ognji&scaron;te za koje su ti se pradedo, dedo i ćaća borili je li vrijedi?</p> <p><br />Ostavljati kuće prazne, one u koje je netko tvoj ulagao zadnji dinar uz rečenicu: &ldquo;Neka, valjat će dici. Vridi!&rdquo;- je li po&scaron;teno?</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ako ćemo biti iskreni, svi mi koji smo vani, trebamo reći kako je, a to je da nigdje nije ljep&scaron;e nego kod kuće!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebamo prestati &ldquo;mazati&rdquo; ljudima oči kako nam je divno i kako uživamo dok kačimo po facebooku fotke iz inozemstva sa umjetnim osmjesima. Trebamo svima koji su ostali reći da nam &scaron;etnja ulicama koje blistaju od tuđe kulture nikada neće prirasti srcu kao onaj kameni zidić u ulici pored bandere gdje smo se k&rsquo;o dica skupljali. Trebamo uzviknuti svima koji spreme kofere: &ldquo;Stani!!! Ne idi!&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema &ldquo;vani&rdquo; one tre&scaron;nje na grudini gdje smo more uspomena stvorili. Neće ti dite znati koja je avantura praviti logor u &scaron;umi ni koja radost ti zaigra u srcu kada napuni&scaron; onu žaku sijenom pa se spusti&scaron; niz ulicu čim padne prvi snijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neće znati kakvo je veselje gazati grožđe ni ro&scaron;tiljati uz pjesmu do zore. Neće znati &scaron;ta je karijola niti će se natjecati s bratom k&rsquo;o će vi&scaron;e drva natovariti i složiti. Neće znati kako je fino poslu&scaron;ati ne&scaron;to babu i dedu i neće se radovati onih 5 maraka s kojima bi ga nagradili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e radi ponos u nas &scaron;to smo &ldquo;vani&rdquo;, i onaj neki inat i sram &scaron;to smo oti&scaron;li, pa ni nećemo da kažemo da smo se pokajali. Pričat ćemo vam svi da ste budale &scaron;to ste ostali, a zavidit ćemo vam. Jer dobro znamo kako je &ldquo;vani&rdquo;, a kako je u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znamo koliko vi uživate i kako puno bolje živite nego svi mi koji smo &ldquo;poletili&rdquo; preko granice. U jesen ćemo zami&scaron;ljati nasmijana lica dok trgate grožđe i pjevate. U ljeto ćemo čeznuti za Neretvom, Kravicom, Božjakom&hellip;i onim mirisnim i čistim zrakom koji smo udisali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Božić ćemo vam za stolom pričati kako se nismo pokajali &scaron;to smo oti&scaron;li, a gutat ćemo knedlu kada budemo polazili. I bit ćemo sebični i tjerati vas &ldquo;vani&rdquo; da nas bude &scaron;to vi&scaron;e kako bi nam bilo lak&scaron;e stariti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Psovat ćemo na državu, političare, vladu, poslovođe, plaće u Hercegovini i sebe same ćemo tje&scaron;iti, jer je lak&scaron;e dan izgurati sebe lažući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I svi do jednog bi se sutra vratili, ali ne da nam ponos zbog onog: &ldquo;&Scaron;ta će selo reći?&rdquo;. Hercegovci smo. Te&scaron;ko nam je poraz priznati. Tko je oti&scaron;ao neće se ni vratiti, a ti &scaron;to si mislio otići, tako ti svega, ostani!! Ne idi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://hip.ba/2018/01/25/danijela-luburic-stani-ne-idi/" target="_blank">Danijela Luburić/Hip.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-26-danijela-luburic-medugorje1-640x379.jpg“Teolozi” s portala „Vjera i djela“ udaraju po Međugorju i mons. Hoseruhttp://grude.com/clanak/?i=5164351643Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jan 2018 19:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-08-017_napadi_na_hosera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ništa novo u posljednjih 37 godina kad je u pitanju Međugorje. Pitate se kako to ništa novo. Vrlo jednostavno. Trude se svim silama srušiti ga, obezvrijediti. Prolaze sustavi, režimi, generacije… a ono je tu.<p>&nbsp;</p> <p>Ono je najveća ispovjedaonica u Europi kako reče u pro&scaron;logodi&scaron;njem intervjuu vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, prvi čovjek Crkve u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deseci tisuća svetih misa, milijuni sv. ispovijedi, milijarde izmoljenih očena&scaron;a. Uz mnoge plodove izlječenja, usli&scaron;anih molitvi, obraćenja&hellip; iz Vatikana dođe nadbiskup Henryk Hoser, posebni izaslanik pape Franje kako bi utvrdio stanje u Međugorju i predao svoje izvje&scaron;će onome tko ga je imenovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovo izvje&scaron;će je bilo vrlo pozitivno, poruke koje je on poslao čuo je cijeli svijet: &bdquo;U Međugorju se ponovno nalazi svjetlo, budite nositelji tog svjetla&ldquo;. Uz sve to, rekao je kako nema nikakve prepreke za organiziranje službenih hodoča&scaron;ća u Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I eto problema. To je zaboljelo one koji sebe prozva&scaron;e znanstvenicima, teolozima, poznavateljima vjere, nadljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od takvih je i kolumnistica portala &ldquo;Vjera i djela&rdquo; (vjeraidjela.com) izvjesna mr. Snježana Majdandžić-Gladić, za koju ispod potpisanog članka pi&scaron;e da je Urednica stranice zlatnadjeca.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dotična već neko vrijeme &bdquo;udara&ldquo; po Međugorju. Ba&scaron; kao i svi oni koji to čine zadnjih 37 godina, s &ldquo;mno&scaron;tvom argumenata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezini tekstovi nose ovakve naslove:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kojim autoritetom nadbiskup Hoser progla&scaron;ava Međugorje sveti&scaron;tem?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Međugorski fanatizam i papin izaslanik nadbiskup Hoser</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O međugorskim zelotima ili gospom protiv Gospe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim teme Međugorja, spomenuta kolumnistica potpisuje i ovakve tekstove:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lepinje sa salamom, sirom i krastavcima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ćufte u umaku od rajčice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Filovana paprika</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U slast.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.brotnjo.info/" target="_blank"><em><strong>Brotnjo.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-08-017_napadi_na_hosera.jpgGodinu prije odlaska Ratko Perić u svome stilu. Župe je 1993. osnivao zbog dekreta...http://grude.com/clanak/?i=5163451634Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jan 2018 22:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-07-018_ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkva u BiH doživjeti će uskoro ogromne promjene. Doći će novi ljudi na čelo većine biskupija. Mnogi se tome raduju. <p>&nbsp;</p> <p>Godine 2019. Ratko Perić navr&scaron;iti će 75 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;i crkveni krugovi pripremaju se za njegov odlazak sa čela dijela Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, isto kao &scaron;to se pripremaju za odlazak bilo kojeg biskupa koji navr&scaron;i 74 godine života, a Papinim dokumentom mora otići u 75. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to je daleko od vremena kada je pogledom parao svakoga tko mu se usudio ne&scaron;to sugerirati, a ne poklapa se s njegovim mi&scaron;ljenjem, Ratko Perić retoriku ni na kraju svoje biskupske dužnosti neće, očito je, promijeniti. Na svetkovinu Bogojavljenja, slavio je srebrni jubilej četriju župa koje je osnovao 1993. u Mostaru. Bilo je na svetoj misi, uz njega, jo&scaron; 13 donova.</p> <p>Među njima, dosta časnih svećenika na koje je Ratko stavio simbol "slučaja", gurnuo ih u vatru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svome govoru, 74-godi&scaron;nji Ratko je istaknuo najveći, odnosno, prvi motiv osnutka župa 1993. godine. Pretpostavljate, nije rekao da je najveći motiv bio taj da bude &scaron;to veći broj vjernika na misama, također nije rekao da je bio najveći motiv približiti ljude Bogu... najveći motiv, reče Ratko, a pi&scaron;e portal md-tm.ba je da se provede dekret Romanis Pontificibus. <span style="font-size: x-small;"><strong>"<span style="font-family: times new roman, times, serif;">Prvi, da se provede dekret Svete Stolice <em>Romanis Pontificibus</em>, koji je blaženi papa Pavao VI. odobrio <em>in forma specifica", </em></span></strong></span>reče Ratko, a prenosi md-tb.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugome mjestu, je bilo to da se izađe u susret ljudima u te&scaron;kim ratnim uvjetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je se izi&scaron;lo ususret najbolje pokazuje knjiga "Mostarski dnevnik" o kojoj se nedavno govorilo u kontekstu presude Hrvatima u Haagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedna sumorna godina je pro&scaron;la. Proslavio je Ratko lani i srebreni jubilej. Neki će slaviti tek iduće godine. A moglo je drukčije...</p> <p>&nbsp;</p> <div>Papa Franjo je jo&scaron; 2014. potvrdio i precizirao dokument po kojem svi biskupi s navr&scaron;enih 75 godina moraju otići u mirovinu i od čega nisu izuzeti ni oni na položaju u kuriji ili na čelima i u organima biskupskih konferencija.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>Papa biskupima od kojih namjerava zatražiti odlazak s položaja priopćuje razlog takvog svog zahtjeva i saslu&scaron;ava njihova obrazloženja, a onda traži njihovu ostavku. Norme dokumenta odnose se na odlazak u mirovinu diocezanskih biskupa kao i onih koji su na položajima u vatikanskoj kuriji na koje ih postavlja papa.</div> <div>&nbsp;</div> </div> <p>Dokumentom kojeg je donio papa Franjo se utvrđuje kako i oni biskupi koji odu u mirovinu iz svoje biskupije, iz svog pastoralnog ureda, moraju otići u mirovinu i s bilo kojeg ureda na nacionalnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema vi&scaron;e vlasti, nema vi&scaron;e moći. Nakon desetljeća vladavine...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-07-018_ratko.jpg'Kod nas je najviše posla pa se nemamo kad...'http://grude.com/clanak/?i=5161951619Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jan 2018 18:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-05-seks.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S vremena na vrijeme Grude.com, očito, dobije neke informacije pa "ubode" neku dobru priču. Dogodi se i vama, iako nisam neki obožavatelj portala općenito, pa tako ni vašega, ali volim pročitati. Zadnja koju su "uboli" je ova o većem broju umrlih nego krštenih u svim župama općine Grude.<p>&nbsp;</p> <p>Zato vam &scaron;aljem mail u nadi da ćete ga objaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niste vijest o većem broju umrlih "uboli" zbog brojki, one su očajne, sumorne, nego zbog izdvajanja citata profesora &Scaron;terna kojeg itekako cijenim i čije bi riječi trebalo primijeniti jer nam statistika ne ide u prilog. Možda će ti citati motivirati i mlade očeve da vi&scaron;e "bodu" i da se djeca počnu rađati jer, objektivno, u općini Grude nema ba&scaron; previ&scaron;e razloga da se priča kako roditelji ne mogu imati vi&scaron;e djece jer je situacija te&scaron;ka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, ja sam iz Gruda i bilo nas je &scaron;estero u obitelji, i ja ih imam troje.&nbsp; U onim vremenima, kada je komunizam harao, rađati Hrvate nije bilo nimalo lako, ali hrvatske majke rađale su ih. Koru kruha su odvajale od sebe da nahrane djecu, zato nemojmo pričati o te&scaron;kim vremenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da nađem opravdanje, ispričati ću vic jednoga poznanika, koji također nije aktivan u pravljenju djece. Grude su, primjerice, po mnogim parametrima u ekonomskom vrhu Bosne i Hercegovine. Posla ima, svi koji su tu ne&scaron;to rade... sada, o plaćama se može pričati, ali posla ima... pa taj poznanik koji je u braku, a jo&scaron; nema djece nedavno mi kaže: Kod nas je najvi&scaron;e posla, pa se nemamo kad j***t.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sapienti sat...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nemojte da vam to bude izlika... U braku ste, radite na djeci, na&scaron;oj budućnosti. Nemojte me pogre&scaron;no shvatiti, inače nisam vulgaran, ali sada moram jer mi neke priče postaju neshvatljive. A ako i jesam vulgaran, za ovu temu sam morao... sad objavite, ako hoćete... lp</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong>(Poruku smo objavili u cijelosti)</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-05-seks.jpgAndrijanić: Međugorje demantira svoje protivnike, napadi na Crkvu pod papom Franjom neće uspjeti!http://grude.com/clanak/?i=5157551575Grude.com - klik u svijetSat, 30 Dec 2017 10:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-30-hoser.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se dogodi neki radostan ili pak tužan trenutak, ovisno o tome o kojim razmjerima je riječ, većina ljudi se sjeća što je radila u tom trenutku.<p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je od ožujka 2013. godine toliko zadužio Katoličku crkvu da se rijetko tko ne može sjetiti gdje je bio tog 13. ožujka 2013. godine, u poslijepodnevnim satima, kada je bijeli dim u Vatikanu označio izbor 266. pape.</p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Željko Andrijanić/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvim potezima Franjo je pokazao kako neće biti papa zarobljen u okove, već papa blizak narodu, životu običnog čovjeka i njegovim problemima. I Crkva u BiH ubrzo je shvatila kako u Franji ima prijatelja. Godine 2015. do&scaron;ao je u BiH, a u 2017. uključio se i u rje&scaron;avanje statusa Međugorja imenovanjem Henryka Hosera za svog posebnog izaslanika za Međugorje. Na početku nitko nije znao &scaron;to očekivati od var&scaron;avskoga nadbiskupa, Poljaka, ali kada se zna da ga je izabrao izravno papa Franjo, bilo je jasno da bira sličnoga sebi i da za Međugorje, unatoč snažnim protivnicima, stižu bolji dani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već po prvim potezima bilo je vidljivo kako Hoser blagonaklono gleda na Međugorje, i tu se ne misli na ono Međugorje o kojem se &scaron;pekulira postoje li ukazanja ili ne, nego na Međugorje u kojem su milijuni ljudi prona&scaron;li svoj duhovni mir. Hercegovini je upravo trebao čovjek poput Henryka Hosera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njegova dolaska i prvih poteza te izjava za medije, ponovno je počeo rasti i broj hodočasnika. Vjernici su ga odmah prihvatili, svjesni kako su dočekali svećenika koji na pravi način oslu&scaron;kuje njihov puls. Konačno je netko od crkvenih poglavara počeo slu&scaron;ati njihove želje i poistovjećivati se s njima. U Hoseru se osjećao onaj pozitivan zamah kakav je papa Franjo počeo usađivati pastirima Crkve kada je do&scaron;ao na njezino čelo u cilju dobrobiti i za Crkvu i za vjernike, a time i za cijelo čovječanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem ove godine papa Franjo je umirovio Henryka Hosera jer je navr&scaron;io 75 godina života, a nakon &scaron;to je Papi podnio izvje&scaron;će o pastoralnoj situaciji u Međugorju...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trenutku pisanja ovoga teksta jedna vjeroučiteljica iz RH, poznata po &scaron;irenju mržnje, naziva Hosera nepromi&scaron;ljenim jer je &ldquo;upao u mrežu međugorskoga fanatizma&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neizravno, cilj svega toga je napasti Crkvu pod papom Franjom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jasno je, to &scaron;to se Crkva otvorila narodu, &scaron;to su dolaskom pape Franje zapuhali novi vjetrovi, &scaron;to čelična ruka postaje ruka bliska ljudima, ne odgovara mnogima. Unatoč opstrukcijama, Papa iz svega toga izlazi kao pobjednik, odlučan za suradnju s Bogom i ljudima. Međugorje, desetljećima poslije, sve protivnike demantira rijekama hodočasnika, brojem pričesnika, osvjedočenim čudima..., a u prilog mu idu i detalji objavljeni iz izvje&scaron;ća Vatikanskoga povjerenstva, u kojem stoji kako je prvih sedam ukazanja Blažene Djevice Marije autentično. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Željko Andrijanić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-30-hoser.jpgKomarica dotakao dno: Generala nazvao kukavicom i neuračunljivim!http://grude.com/clanak/?i=5151651516Grude.com - klik u svijetThu, 21 Dec 2017 00:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-21-017_komarica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se sagledaju biskupi u BiH, ruku na srce, teško je pronaći nekog s kojim se hrvatski narod može poistovjetiti. Franjo Komarica pak godinama se spominje u kontekstu onih najgorih jer njegov privatni rat protiv Hrvata Hercegovine, postalo je degutantno pratiti.<p>&nbsp;</p> <p>Milijuni maraka donirani su njegovoj Banjalučkoj biskupiji od napaćenog naroda, ali i od politike koja se u strahu od njegovog britkog i otrovnog jezika itekako nadavala nezasitnom biskupu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras je za probo&scaron;njačku N1 govorio protiv hrvatske &scaron;estorke. - Za mene nisu heroji. Ti ljudi koji takve ljude, koji su osuđeni - očito da su se poistovjetili s njima. To je zarazno. To ne vodi dobru. Moramo se boriti da se istina iznese, da budu maksimalno jasne i crne i bijele figure. Bojim se da ima kuma i kumova koji su tu - govorio je nesuvislo Komarica, ali jasno se može isčitati da je njegov govor usmjeren protiv Herceg Bosne, a osobito protiv Hrvata Hercegovine koje Komarica ortodoksno mrzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komarica je najsličniji biv&scaron;em reisu Mustafi Ceriću, s tim da Cerić u svojim nesuvislim ispadima barem poku&scaron;ava obraniti vlastiti narod, premda ni Bo&scaron;njaci u većini slučajeva ne kuže &scaron;to Cerić poku&scaron;ava reći. Hrvati ne kuže, uglavnom, &scaron;to Komarica poku&scaron;ava reći, a ono &scaron;to je jedino vidljivo u njegovim 'urbi et orbijima' da ne podnosi Dragana Čovića, Hrvate Hercegovine, Herceg - Bosnu, očito ni branitelje HVO-a kad već ima snage osuđivati i pokojnog generala Slobodana Praljka čiji je čin na probo&scaron;njačkoj N1 nazvao kukavičkim, a njega proglasio neuračunljivim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bravo Franjo, već će neki NVO-i uvidjeti tvoju "brigu" za narod. Najteže ti je bilo prihvatiti ahdnamu i prvi put osuti paljbu protiv svog naroda. Sad već lak&scaron;e ide 'pastiru crkve'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Frane, &scaron;to ćemo s Crkvom u BiH?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Glava/Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-21-017_komarica.jpgSamo jedna rečenica za novu spiralu nasilja u Svetoj zemljihttp://grude.com/clanak/?i=5142851428Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 11:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-017_jerusalem.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sučeljavanja u Bejrutu ispred zgrade veleposlanstva SAD-a. Turski predsjednik Erdogan optužuje Izrael kao “terorističku državu koja ubija djecu”. <p>&nbsp;</p> <p>Izraelski premijer Netanyahu optužuje Europu za hipokriziju jer nije ni&scaron;ta kazala o lansiranju raketa iz Gaze na Izrael. Arapska liga traži da istočni Jeruzalem bude glavni grad Palestine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo sa zabrinuto&scaron;ću prati zbivanja na Srednjem istoku. A sve ulje za sada&scaron;nji plamen bacio je na srednjoistočni žar američki predsjednik Donald Trump najavom prebacivanja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem kao budući izraelski glavni grad. Američka diplomacija morala je znati da će provedba odluke prethodnih američkih predsjednika, koji su samo najavljivali priznavanje Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela, ali to nisu provodili, značiti novu palestinsku pobunu. Možda je američka diplomacija imala neke dogovore s nekim njoj naklonjenim arapskim zemljama, ali je isto tako morala znati ne samo da je ostale arapske države neće slijediti nego i da će se od odluke Bijele kuće distancirati i europske države. Čak ni najveća europska saveznica SAD-a, Velika Britanija, nije pljeskala na Trumpovu odluku. Papa Franjo ponavlja da je Jeruzalem &ldquo;sveti grad za kr&scaron;ćane, židove i muslimane cijeloga svijeta&rdquo;, te poziva na mudrost i da se ne upotrebljava sila. No, sila je već na djelu. Ubijeni su palestinski prosvjednici. Na autobusnoj stanici u Jeruzalemu Palestinac je napao izraelskog stražara. Zapravo, zahvaljujući nerealnom Trumpovu potezu, Srednjim istokom ponovo su počeli plesati svi negativni duhovi. Jer, nije realno da, zato &scaron;to je &scaron;ef najmoćnije države na svijetu rekao da priznaje Jeruzalem glavnim gradom izraelske države, to i drugi prihvate kao zdravo za gotovo. A u tu već samu po sebi kompliciranu situaciju ubacuju se i drugi, ali ne u interesu nalaženja kompromisa ili rje&scaron;enja stanja, već u korist vlastite kampanje, kao &scaron;to to čini Erdogan koji želi biti veći Palestinac od Palestinaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Silvije Toma&scaron;ević/Večernji list<br />Foto:Reuters</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-017_jerusalem.jpegJozo Pavković: Hrvati moraju prednjačiti u stvaranju pomirbehttp://grude.com/clanak/?i=5142751427Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-017_haag.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poput ljudi koji uživaju u vlastitom mučenju i poniženju (mazohizam), tako su se Hrvati nakon haaške presude počeli natjecati kako sami sebe što jače samooptužiti.<div>&nbsp;</div> <p style="text-align: right;"><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako nitko nije proučio sadržaj haa&scaron;ke presude o udruženom zločinačkom pothvatu, većina tvrdi kako je optužena Hrvatska, svi Hrvati, a osobito Hrvati u BiH. U tako zaglu&scaron;ujućoj medijskoj buci ne čuje se čak ni demanti &ldquo;autora&rdquo;. Evo &scaron;to su na Vijeću sigurnosti nakon presude &ldquo;hrvatskoj &scaron;estorci&rdquo; kazali glavni tumači haa&scaron;kih odluka. &ldquo;Zločine su počinili pojedinci, ponavljam - pojedinci, a ne zemlje, narodi i vlade&rdquo;, kazao je predsjednik Haa&scaron;kog suda Carmel Agius.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ni jedan narod nije odgovoran za ratni zločin, krivnja je isključivo na pojedincu&rdquo;, naglasio je glavni haa&scaron;ki tužitelj Serge Brammertz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svaka presuda je presuda pojedincima, a ne državama&rdquo;, objasnio je glavni tajnik UN-a Ant&oacute;nio Guterres. Dakle, nema kolektivne optužnice ni odgovornosti. Uostalom, niti se Hrvatskoj ili Hrvatima u BiH sudilo, niti su bili na optuženičkoj klupi, jer da je tako, bili bi tamo stranka u postupku. I branili se. Nažalost, javnost, kao &ldquo;službeni&rdquo; tumač haa&scaron;ke presude, već je stvorila gotovo legalan okvir za političku, kolektivnu presudu svim Hrvatima. Osobito u BiH. Sada, kada su zbog toga prolili svu žuč na Srbe, Bo&scaron;njake i međunarodni sud, treba vidjeti &scaron;to će s vlastitim krivnjama i nesposobnostima. Kako na izgubljenoj presudi sebi ne pripisivati bar ono &scaron;to u njoj ne pi&scaron;e. Hrvati moraju pokrenuti pravnu ofenzivu u njezinu tumačenju. Kada već ne postoji presuda narodu i državi, treba sve učiniti da se dokaže kako ne postoji ni pojedinačna odgovornost Prlića i ostalih. Jer, na koncu, nitko od &ldquo;&scaron;estorke&rdquo; nije ni osuđen za individualni zločin. Tim i drugim argumentima može se u eventualnoj reviziji skinuti &ldquo;udruženi zločinački pothvat&rdquo;. Oni koji su počinili zločine trebaju odgovarati, a ne oni koji su po tako &scaron;irokom tumačenju drakonski kažnjeni. Također, treba razja&scaron;njavati kontekst u kojemu je nastala Herceg Bosna. U vremenu rata, kada su svi bili goloruki, bio je to jedini spas da svaki grad u BiH ne postane Vukovar. Uostalom, Herceg Bosna je kroz Washingtonski sporazum unesena u temelje Federacije, a kroz Daytonski i u državu BiH. A da je Haag uistinu dosudio zločinački pothvat za države i narode, onda bi se moglo reći kako je optužena i osuđena (i) BiH. Jer, Hrvati su jedan od tri njezina temeljna naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Unatoč često opravdanoj ljutnji i osjećaju nepravde, Hrvati moraju prednjačiti u stvaranju pomirbe. Bez žestokih izjava i jeftinog populizma, jasno artikuliranom strategijom moraju mijenjati i sebe i svoje dru&scaron;tvo. Sada&scaron;nje je kontaminirano vlastitim podjelama i mržnjom. U takvoj zaslijepljenosti presuđuju sebi, pripisuju si krivnju i onda kada Haag i mnogi drugi to ne čine. Mazohizam?! Da! On će se izliječiti onda kada budu uživali u vlastitim pobjedama nad haa&scaron;kim i svim drugim nepravdama.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-017_haag.jpgČekajte na Božić!!!http://grude.com/clanak/?i=5141751417Grude.com - klik u svijetMon, 11 Dec 2017 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-11-obitelj_zajedno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naviknuli smo se na brzinu. Sve mora biti odmah. Jedan klik, jedan touch i informacija je tu. <p>&nbsp;</p> <p>Nema i&scaron;čekivanja. Izgubilo se u zaslonima mobitela koji odmah odaju tko te zove, koga ti zove&scaron;. I dapače, nema čekanja da nekoga &bdquo;dobije&scaron;&ldquo; kad se vrati kući, nego je svatko dostupan svagdje, odmah &ndash; čim poželi&scaron; spojiti se s njim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne sjeda se piti kava, jer postoji coffe to go koju pije&scaron; dok hoda&scaron; i radi&scaron;. Pisma se ne pi&scaron;u i nei&scaron;čekuju, jer porukice stižu za tren oka, isto tako i fotografije koje si uslikao. Ne treba filmove nositi fotografima da bi vidio kako je slika ispala &ndash; eto je tu odmah ispred tebe u svim rasponima piksela i filtera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kultura od ODMAH, učinila je da smo neprimjetno izgubili strpljivost. Izgubili smo sposobnost i&scaron;čekivanja. Uzbuđenost čekanja. Radost iznenađenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda ba&scaron; zato Gospa u zadnjoj poruci od 25. 11. 2017. kaže: &bdquo;<strong>&hellip;vjerujte i molite i živite u milosti i I&Scaron;ČEKIVANJU va&scaron;eg osobnog susreta s Njim</strong>.&ldquo; Gospa nas poziva na i&scaron;čekivanje u vjeri, molitvi i življenju. Samo tako spremit ćemo se za iznenađenje Božića!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemojte stoga odmah okititi kuću kao &scaron;to su već okićene ulice i trgovački centri. Nemojte jo&scaron; kititi bor, nego ga ostavite za Badnju večer &ndash; uz zajedničku obiteljsku večeru i molitvu i mirise pečenih kolača. Nemojte već staviti maloga Isusa i jaslice &ndash; pustite da se djeca vesele i i&scaron;čekuju i zajedno s pastirima i anđelima mu se kroz ovo Do&scaron;a&scaron;će približavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedopustite da vam ovo &bdquo;sada&ldquo; i &bdquo;odmah&ldquo;, &bdquo;lak&scaron;e&ldquo; i &bdquo;jednostavnije&ldquo; ukrade najljep&scaron;e trenutke i&scaron;čekivanja i iznenađenja. Ukrade najljep&scaron;e Božićne uspomene va&scaron;e djece. Isprazni sjećanja na to najljep&scaron;e vrijeme u godini koje nije sada, niti odmah, nego se priprema, čeka i gradi u toplini odnosa, blizine, prisutnosti i sebedarja. ČEKAJTE!!!</p> <p>&nbsp;<br /><span style="text-decoration: underline;"><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></span><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-11-obitelj_zajedno.jpgPismo vojnika HVO-a: Rekao sam kćeri da će ovo biti najtužniji Božić do sada, ali ustati ćemo poput Feniksahttp://grude.com/clanak/?i=5139251392Grude.com - klik u svijetFri, 08 Dec 2017 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-017_vukovar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Toga jutra utrčala je u dnevni boravak moja najmlađa kćer. "Tata, tata, Božić dolazi", povikala je. Spustio sam glavu, da ne vidi suzu. Tog jutra čitana je presuda hrvatskoj šestorci u Haagu.<p>&nbsp;</p> <p>"Najtužniji Božić do sada", rekao sam progutav&scaron;i knedlu u grlu. Na televiziji se prikazivala snimka samoubojstva ponosno generala, generala koji nije mogao ostati imun na nepravdu. Kćer nije ni&scaron;ta rekla. Oti&scaron;la je u svoju sobu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;ao sam rati&scaron;ta, brojna. Moje ime je upisano među vojnicima HVO-a. Ako i po mene dođu sad, neka me odmah osude na smrt. Pola života mi je tog jutra bilo već oduzeto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo deset dana će od dana presude. Hodao sam među svojim ljudima, gledao svoj narod. Čak je i kod mladih koji su se perom borili protiv agresora na svoj narod splasnuo entuzijazam. "Zapovjedniče, zabranili su nam pisati", reče mi jedan iz plejade mlađih grudskih pisaca. "Znam, pratim mladiću", rekoh mu neko jutro na kavi. Nisam imao snage da kažem ne&scaron;to optimistično. Hrvati su u miru poraženi. Sve ono &scaron;to smo žrtvovali, a žrtvovali smo cijelo svoje tijelo, svoju voljenu Herceg Bosnu, da bismo uskrsnuli dvije države. sada je sve bačeno u vodu. Bo&scaron;njaci nam pripremaju novo, konačno preglasavanje i potpuni poraz Hrvata na izborima, potpuni poraz znači manje novca hrvatskim općinama i županijama, manje novca znači manje posla i projekata, manje posla i projekata znači novi egzodus, kao da ga je malo bilo do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skrivao sam suze ovih dana, govorio sve teže i onaj osjećaj da sam popio otrov, zamijenio bih stvarnim osjećajem prvih dana. Drži me vjera da negdje gore ima malo pravde za Hrvate u BiH, heroje koji su spasili dvije države i postali zločinci, praktički, za obje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ustat će Feniks iz pepela", reče mi mladi grudski pisac. "Nadamo se", rekoh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moj djed, 90-godi&scaron;njak, slobodu Hrvata na tisućljetnim ognji&scaron;tima, u svojoj punini, nikad nije dočekao, a uvijek se borio za nju. Devedesetih je, kao &scaron;to pjesma kaže, spustio s tavana svoje vojno odjelo. Htio je i on krenuti s ocem i sa mnom. Toliko je bilo spremnosti u tome starcu da jo&scaron; jednom brani tisućljetna ognji&scaron;ta. Kada smo dočekali Herceg Bosnu, pa njen rast, nije bilo sretnijeg čovjeka. Kada smo je gasili, da bismo uspostavili Bosnu i Hercegovinu, znakovito je rekao: "Jugoslavija je bila zlo, a &scaron;to će vam tek ovi raditi, niste ni svjesni." Od tada, pratio je politiku svakodnevno. Sve je secirao detaljno, u svojoj sijedoj, mudroj glavi. Pustio je suzu neki dan, kada je ponosni general na sramotu svijeta, ispio otrov poput Sokrata i zadao udarac svjetskoj nepravdi, a suce, hladne birokrate, ostavio je u vječnoj dvojbi na koju mi, koji smo ratovali rame uz rame u HVO-u s njim, znamo odgovor: Jesmo li osudili nevinog čovjeka?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj bistri starac rekao mi je: "Sinko, ne&scaron;to ovako sam predosjećao." Odgovorio sam: "Znam djede." Obojica smo popili ča&scaron;icu rakije. "Bit će ovo najtužniji Božić do sada", rekoh mu. "Volio bih da ga ne dočekam, ali opet ćemo se radovati", reče mi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tražio sam od mladog pisca da me podsjeti na propovijed fra Ante &Scaron;aravanje pro&scaron;le godine za polnoćku. "Na&scaron;i stari bili su prije spremni položiti život za vjeru i za ideale negoli kukavički živjeti. I mi moramo kao oni radije se odreći ovozemaljskog života i svega na ovom svijetu nego svoga Boga, svoje vjere, svojih ideala, istine... i vječnog života kojeg nam ne može nitko drugi dati, nego Gospodin Bog", kazao je između ostalog fra Ante &Scaron;aravanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U godinama sam, kada shvaćam da smo se prevarili, kada shvaćam da je djed bio u pravu i kada shvaćam da nismo smjeli dopustiti da nam djeca žive u ovakvom okruženju.&nbsp; Sve vi&scaron;e kolega branitelja govori mi isto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka nam Bog dadne snage da ustanemo, kako pisac reče, poput Feniksa, ako ni&scaron;ta zbog na&scaron;e djece. Ispričao sam i svojoj najmlađoj kćeri priču o ptici Feniks. "Ustati ćemo!", govorim sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narode, sretno ti ovo vrijeme najtužnijeg Božića do sada. Pronađimo snagu u sebi. Moramo ustati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vojnik HVO-a/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-017_vukovar.jpgPaula Tomić: KAKO ŽIVJETI DOŠAŠĆE?http://grude.com/clanak/?i=5134351343Grude.com - klik u svijetTue, 05 Dec 2017 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-05-calendario-avvento.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Konzumističko-popularistička kultura ne vidi ovaj duboki liturgijsko - katolički smisao ovog vremena. Nema unutarnjeg hoda nego je jedini cilj povećati kupnju i zaradu do Božića. Ići na najdublje čovjekove potrebe: potrebe za puninom, toplinom, obitelji i sve to iskoristiti da se jadnom čovjeku ionako prazan džep još više isprazni. Zato ga se već početkom prosinca želi zaslijepiti šarenilom lampica, Božićnih ukrasa, Božićnih sajmova... Na sve strane odjekuju Božićne pjesme, reklame... Kao da je Božić već tu, a ne kao da ga se preobrazbom i obraćenjem vlastitog života tek treba utjeloviti."<p>&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;" align="JUSTIFY"><strong>KAKO ŽIVJETI DO&Scaron;A&Scaron;ĆE?</strong></p> <p style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm; text-align: right;" align="JUSTIFY"><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme priprave za Božić. Meni osobno najljep&scaron;e vrijeme u liturgijskoj godini. Možda zato &scaron;to je tako jako obilježeno hodom, pripremom, rastom, obiteljskom molitvom.</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Sviđaju mi se i liturgijska obilježja adventa: mise zornice, adventski kalendar i adventski vijenac. Nažalost, kao i sve vrednote dana&scaron;njice i obilježjima Adventa se poku&scaron;ava oduzeti pravi smisao. Na koji način? Prije svega oduzimanjem ili iskrivljavanjem njihove simbolike i sadržaja. Rekli smo već prije da je Do&scaron;a&scaron;će vrijeme pripreme, vrijeme hoda. Zato se prave adventski kalendari da se kroz konkretne nakane jo&scaron; vi&scaron;e konkretizira hod kroz svaki dan. Zato se ide na Mise zornice &ndash; da se pokaže i&scaron;čekivanje Svijetla i jača snaga volje kojom se odupire slastima mraka (toplini postelje). Advent se zato obilježava LJUBIČASTOM bojom koja je boja pokore, žrtve... Novi život se uvijek rađa iz žrtve. Dijete se rađa iz porođajnih bolova. Svaki duhovni rast događa se kroz odricanje, post, molitvu i žrtvu. Tako se Božja snaga utjelovljuje u na&scaron;oj slabosti. Advent upravo ima taj smisao da nam kroz pokoru i odricanje pomogne ŽIVJETI vjeru, utjeloviti VJERU.</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Gospa u poruci Mirjani od 2. prosinca 2014. kaže:<strong> &bdquo;</strong><span style="color: #141823;"><strong>Djeco moja, živjeti moga Sina znači živjeti Evanđelje. To nije lako. To znači ljubav, oprost i žrtva. To proči&scaron;ćava i otvara Kraljevstvo.&ldquo;</strong></span> Božić je utjelovljenje Božjeg Sina. Božić se događa samo onda kad se i u nama rodi Božje Kraljevstvo, a ono se proči&scaron;ćava i otvara kroz LJUBAV, OPROST i ŽRTVU. Tome služi Advent. Advent je hod kroz pokoru do proči&scaron;ćenja, do otvaranja Kraljevstva u nama... Konzumističko-popularistička kultura ne vidi ovaj duboki liturgijsko - katolički smisao ovog vremena. Nema unutarnjeg hoda nego je jedini cilj povećati kupnju i zaradu do Božića. Ići na najdublje čovjekove potrebe: potrebe za puninom, toplinom, obitelji i sve to iskoristiti da se jadnom čovjeku ionako prazan džep jo&scaron; vi&scaron;e isprazni. Zato ga se već početkom prosinca želi zaslijepiti &scaron;arenilom lampica, Božićnih ukrasa, Božićnih sajmova... Na sve strane odjekuju Božićne pjesme, reklame... Kao da je Božić već tu, a ne kao da ga se preobrazbom i obraćenjem vlastitog života treba utjeloviti.</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Posebno osiroma&scaron;enje simbologije i smisla Adventa vidljivo je kroz izradu adventskih vijenaca. Danas su to vi&scaron;e ili manje nekakve umjetničke kompozicije. Namjerno sam upotrijebila riječ KOMPOZICIJA. To je zato da pokažem razliku od onoga &scaron;to bi trebao biti ADVENTSKI VIJENAC. U pravom, klasičnom adventskom vijencu svaka stvar ima svoj razlog i smisao, jasnu simbologiju i jasnu poruku koja nas upućuje kako proživjeti ovo vrijeme do Božića. Pa evo za podsjetnik svima nama navodim &scaron;to o tome kažu stručnjaci:</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR"><strong>Simbolika adventskog vijenca</strong></span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR">Adventski vijenac čine dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetlost"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">svjetlo</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. </span><span lang="hr-HR"><strong>KRUG ILI PRSTEN</strong></span><span lang="hr-HR"> bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bog"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Božje</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> vjernosti zadanim obećanjima. Ponekad se adventski krug tumači kao krug zemaljski s četiri strane </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Svijet"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">svijeta</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. Vijenac je u </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">antičko</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> vrijeme predstavljao znak pobjede i u </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1%C4%87anstvo"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">kr&scaron;ćanstvu</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> je postao znak po </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Kristu</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> dobivenoga spasenja. </span><span lang="hr-HR"><strong>ZIMZELENO GRANJE</strong></span><span lang="hr-HR"> upućuje na život koji ne prestaje, na život vječni. Ove grane podsjećaju i na </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusov</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> ulazak u </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Jeruzalem"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Jeruzalem</span></span></span></a><span lang="hr-HR">, kada ga je narod pozdravljao. </span><span lang="hr-HR"><strong>SVJETLO SVIJEĆA</strong></span><span lang="hr-HR"> označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju na </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusovu</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji na vijenac su se stavljale tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusova</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> dolaska, i jedna ružičasta koja se palila kao izraz radosti zbog </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Isus"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Isusova</span></span></span></a><span lang="hr-HR"> rođenja. Prema jednoj tradiciji prva svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Betlehem"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">betlehemska</span></span></span></a><span lang="hr-HR">, treća pastirska, a posljednja svijeća </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/An%C4%91eo"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">anđela</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEi%C4%87"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR"><span style="text-decoration: none;">Božića</span></span></span></a><span lang="hr-HR">. (vi&scaron;e o tome na </span><a href="http://hr.wikipedia.org/wiki/Adventski_vijenac"><span style="color: #00000a;"><span lang="hr-HR">http://hr.wikipedia.org/wiki/Adventski_vijenac</span></span></a><span lang="hr-HR">)</span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR">Ovo navodim jer mislim da je od posebne važnosti vlastitoj djeci prenositi ispravnu katoličku pozadinu stvarnosti koju žive. Danas kad je ionako sve prepuno simbola tame i zloga (od crtanih filmova, pjesama, reklama&hellip;), ne smijemo dopustiti da nam ukradu simbole dobra, poput sv. Nikole kojeg uporno zamjenjuju Djedom Božićnjakom, i koji kao nosi darove i umjesto malog Isusa. Odnosno, malog Isusa u Božiću svijeta uopće nigdje nema. Svijetu je važna samo bogato okićena jelka i pokloni, bez &scaron;talice&hellip; </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span lang="hr-HR">Vi&scaron;e o sv. Nikoli možete naći na (<a href="http://www.prevare.info/02Top10/03_SvetiNikola.html">http://www.prevare.info/02Top10/03_SvetiNikola.html</a>, a radni list za adventski vijenac ovdje: <a href="http://www.activityvillage.co.uk/advent-wreath-printable-activity">http://www.activityvillage.co.uk/advent-wreath-printable-activity</a> </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><strong>Ljudi nade</strong></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">Ne dozvolimo da nam svijet oduzme Nadu i Ljubav. Da nam svijet oduzme Božić. Gospa nas često u porukama poziva da budemo ljudi nade.<span style="color: #141823;"> Vjerojatno vidi pritiske pod kojima živimo, nepravde, neima&scaron;tinu, laži, manipulacije, patnju i nesreće... Bez molitve i posta nećemo shvatiti smisao svega toga, nećemo vidjeti tko smo i kamo treba ići. Ako ne vidimo smisao, nećemo imati nadu. Ako nemamo snagu molitve i posta, nećemo imati nadu. Zato Gospa kaže: &bdquo;</span><span style="color: #141823;"><strong>Iskrena molitva, koja nije samo riječi već molitva koju srce govori, će vam pomoći. Također i post, jer to je jo&scaron; ljubavi, oprosta i žrtve.</strong></span><span style="color: #141823;">&ldquo; Možemo dakle reći da nas Gospa poziva na molitveni hod i post kroz Do&scaron;a&scaron;će. Da nas poziva da živimo njezine poruke, da živimo Evanđelje. Samo će življeni život donijeti Život na Božić. </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><span style="color: #141823;">Ne dopustimo da nam serviraju virtualni Božić, kroz gotovu ukra&scaron;enu jelku, napravljene aranžmane, otpjevane Božićne koncerte, Božićne filmove... Sve to nije Život i ne daje Život. Božić moramo proživjeti kroz na&scaron;e tijelo. Kroz na&scaron;a rana ustajanja, obiteljske molitve, na&scaron;u kupovinu, na&scaron;e kićenje bora na Badnjak, na&scaron;u ispovijed, na&scaron;u žrtvu i odricanje, na&scaron;u pomoć potrebitima, na&scaron;e darovano vrijeme za dobrobit zajednice... Dokle god bude ljudi koji su spremni živjeti Život i dati svoj život za druge, ima nade! </span></p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY">&nbsp;</p> <p style="margin-bottom: 0cm;" align="JUSTIFY"><em><strong><span style="color: #141823;">Paula Tomić/Grude.com</span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-05-calendario-avvento.jpgIvo Lučić: Suci će se do smrti pitati - što ako smo osudili nevina čovjekahttp://grude.com/clanak/?i=5130551305Grude.com - klik u svijetMon, 04 Dec 2017 00:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-04-017_praljak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu! Nakon tih riječi Slobodan Praljak popio je otrov i ubrzo se srušio na pod sudnice u Haagu. To je bio jedini trenutak u više od dva desetljeća haaškoga sudovanja da je osuđeni bio nadmoćan sucima i tužiteljima.<p>&nbsp;</p> <p>Pi&scaron;e:<em><strong>Ivo Lučić/Vecernji.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbunjenost i strah zamijenili su oholost na njihovim licima, &scaron;to se jasno moglo razabrati u izravnome prijenosu. S čuđenjem i nevjericom poku&scaron;avali su shvatiti &scaron;to se to dogodilo pred njihovim očima. Na mjestu i u vrijeme kada su vrline postale slabosti, kada su istina, čast, dostojanstvo, ponos i pravda prestali biti osobine koje dru&scaron;tvo cijeni, te&scaron;ko je razumjeti svu dramatiku i smisao opisanoga čina. Profesor filozofije, inženjer elektrotehnike, filmski režiser i hrvatski general Slobodan Praljak sokratovski je vjerovao da je vrlina najuzvi&scaron;enije znanje o tome &scaron;to čovjek jest, a neznanje kao odsutnost vrline uzrok gotovo svih zala, nesporazuma i nepravdi. Optužen pred Haa&scaron;kim tribunalom za zločine koje nije zamislio niti ih je počinio, koje nije mogao spriječiti i čije izvr&scaron;itelje nije mogao kazniti zbog okolnosti koje su nadma&scaron;ivale njegove moći, branio se znanjem, činjenicama, pozivao na logiku, na zdrav razum, nudio kontekst, pravio usporedbe, analizirao i obja&scaron;njavao. Otrpio je trinaest i pol godina nepravednog, nelogičnog, nesuvislog i ponižavajućeg optuživanja i suđenja. Branio je politiku koju je slijedio, vojsku kojoj je pripadao i kojom je zapovijedao (koliko je to bilo moguće u onim vremenima), svoja djela, svoja uvjerenja, dostojanstvo i ljudski integritet tvrdeći da će, ako mu se dokaže krivnja, mirno prihvatiti presudu ne tražeći nikakvih olakotnih okolnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Pisao je knjige, pisma, slao poruke, iznosio činjenice. Reći ću riječ i spasiti du&scaron;u svoju napisao mi je jednom. Dijelio sam i predstavljao njegove knjige, uglavnom ljudima koji su ionako znali njihov sadržaj. Do većine drugih stvarne su se činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini i o Praljku te&scaron;ko probijale. Jedne nisu ni zanimale, kao &scaron;to ih ni taj rat nije zanimao, ili su barem emotivno bili na suprotnoj strani, drugi su imali interes podržavati i &scaron;iriti &bdquo;alternativne činjenice&ldquo; i slike izgrađene na njima, treći su ogrezli u starim mržnjama i antagonizmima ili su bili žrtve ratne i političke propagande s različitih strana.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Suci Haa&scaron;koga tribunala nisu prihvatili ni jedan argument obrane, ni logiku, ni zdrav razum. Presudili su tako kao da obrane nije ni bilo, s jasno postavljenim propagandno-političkim ciljem, predrasudama i preduvjerenjem s kojima su i započeli suđenje. Suočen s posljednjom i konačnom nepravdom suda kojem će se jednoga dana također suditi, Praljak je odlučio prekinuti farsu i pretvoriti je u tragediju. Tim činom oti&scaron;ao je u legendu, a suci Haa&scaron;koga suda skinuli su toge i perike i posramljeni se vratili svojim beznačajnim životima. Dok su živi, neće ga zaboraviti, kao ni njegove riječi njima upućene: Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac! Oni koji su sudjelovali u ratu, pratili suđenje i poznavali Praljka znaju da je to istina, a oni među sucima haa&scaron;koga i svih drugih zemaljskih sudova, koji imaju i mrvicu savjesti, do smrti će se pitati &scaron;to ako su osudili nevina čovjeka.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Hoće li se isto to pitati i svi oni u Hrvatskoj i Bosni i u Hercegovini koji su s govornica, u medijima ili na ulici &bdquo;sudili&ldquo; i &bdquo;osudili&ldquo; Praljka; oni koji su ga klevetali, ignorirali ili mu okretali leđa. Vidimo da mu nakon svega kukavice spočitavaju kukavičluk, dezerteri i bjegunci optužuju ga za bijeg, nevjernici propituju njegovu vjeru, a hulje se skrivaju iza &bdquo;legalizma&ldquo; kao svojega posljednjeg utoči&scaron;ta. Presuda Praljku i ostaloj petorici Hrvata iz BiH presuda je Hrvatskoj, Hrvatima u BiH, cijeloj na&scaron;oj pro&scaron;losti i budućnosti, koliko god to netko ne vidio li ne želio vidjeti. To je novo nametanje krivnje, oduzimanje samopo&scaron;tovanja, samosvijesti i političkoga subjektiviteta. Oni koji vode ovu izmučenu zemlju to bi morali znati i prepoznati. Trenutak je za okretanje nove stranice, vrijeme je da se licemjeri i hoh&scaron;tapleri razotkriju i prikažu u pravome svjetlu. Hrvatska konačno mora znati tko su joj prijatelji, a tko neprijatelji.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Hrvati moraju znati tko ih je dostojan voditi, a tko zaslužuje prijezir ba&scaron; kao i posljednja presuda Haa&scaron;koga suda. To će se najlak&scaron;e vidjeti iz odnosa prema žrtvi Slobodana Praljka. Hrvatski narod, &bdquo;mali ljudi&ldquo;, kako ih se obično naziva, a zapravo veliki ljudi velika srca, oni koji su ovu zemlju branili i hranili, koji je jo&scaron; uvijek i brane i hrane &ndash; pale svijeće, mole i tuguju za posljednjim hrvatskim mučenikom čija je smrt dio ukupne hrvatske nacionalne tragedije. Oni su shvatili njegovu poruku i prihvatili njegovu žrtvu. Ako i ne znaju sve činjenice, koje u dana&scaron;njim političkim okolnostima ionako vi&scaron;e nemaju nikakvu važnost, dobro znaju tko im je prijatelj i tko je dostojan žrtve koju i sami za Hrvatsku prinose već stoljećima.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Pi&scaron;e:<em><strong>Ivo Lučić/Vecernji.ba<br />Foto:Pixsell<br /></strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-04-017_praljak.jpegObranili smo izdajničku BiH i omogućili dinastiji Izetbegović i ISIL-u lagodan život u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=5128151281Grude.com - klik u svijetSat, 02 Dec 2017 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-02-017_isil.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pobjednici pišu povijest, pravilo je svih događaja, koliko god ono brutalno zvučalo. Države koje su pobijeđivale u ratovima kroz prošlost uglavnom su, kasnije, povijesnim knjigama masakrirale svoje protivnike.<p>&nbsp;</p> <p>Jedna od rijetkih država koja svoju pobjedu u ratu nikad nije okrunila je Hrvatska, stoga i nije čudno &scaron;to je mnogi u Europi nazivaju najkomičnijom zemljom Europske unije. Vjerojatno se nijedna država ne bi odrekla svog teritorija, kao &scaron;to se Hrvatska odrekla Herceg Bosne, a mogla ju je uzeti kako je htjela i strate&scaron;ki izlobirati prostore Herceg Bosne među stranim silama. Hrvatska je se odrekla Herceg Bosne u zamjenu za takozvani mir, naivno vjerujući kako će poteći med i mlijeko, a ona postati primjer među državama. I &scaron;to se danas događa? Osudili su Hrvatsku za Herceg Bosnu, pola Europe je ismijava, susjedi joj se smiju jer to &scaron;to je napadnuta i &scaron;to je preokrenula rat u svoju korist nikad nije kapitalizirala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrde u Haagu danas da je Hrvatska željela &scaron;iriti svoj teritorij. Da se provela anketa &scaron;to mi na području Herceg Bosne želimo, odgovorno tvrdim da bi nas 95 posto izabralo Hrvatsku, ali tko je narod &scaron;to pitao. Hrvatska nas nije željela jer je nekakva nadobudna, strana karikatura od čovjeka rekla da ne smiju to činiti. Poslu&scaron;av&scaron;i karikaturu izgubili su hrvatske prostore i ostavili narod na milost i nemilost Bo&scaron;njacima, među kojima i prista&scaron;ama El Mudžahida, ljudima iz budućeg ISIL-a, pa onima koji preglasavaju narod koji je malobrojniji. Unatoč tome &scaron;to im djeca žive u neljudskim uvjetima i vjerojatno bi ih barem 30 posto bilo oduzeto da je ovo normalna država Bo&scaron;njaci ih nastavljaju praviti kao zečeve i Hrvati koji su okrenuti vi&scaron;e kapitalizmu taj ritam ne mogu pratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, Hrvatska je u miru poražena i ponižena država, a Hrvati u BiH vi&scaron;e nemaju snage ni sebe braniti, a kamoli će nju. Feniks je službeno na umoru. Samo, Feniks uvijek ustane kada je najteže. U ovom trenutku s prijezirom odbacujemo optužnicu da smo udruženi zločinački pothvat. Ponosni smo na na&scaron; rat. Obranili smo izdajničku BiH i majku Hrvatsku, omogućili smo dinastiji Izetbegović godine lagodnog života, veleizdajniku Stipi Mesiću političke bodove. I vi&scaron;e tako ne može. Sada jasno vidim, kao &scaron;to sam napisao, da smo obranili izdajničku zemlju koja služi za lagodan život ISIL-ovcima koji odlaze i vraćaju se s rati&scaron;ta kako god hoće, da im nitko ne može ni&scaron;ta! Nakon presude ha&scaron;kih karikatura, sada se mogu s pravom pozivati na ovu zemlju jer njihov El Mudžahid nikad nije osuđen za zločine u BiH. I to je međunarodna pravda licemjernog Maltežanina i njegovih licemjernih pomoćnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žao mi je &scaron;to kao branitelj nisam dovr&scaron;io rat, zbog svoje djece. Sada je kasno. Sada nam treba diplomacija. Bez promjene izbornog zakona Hrvata vi&scaron;e nema u BiH. Masovno iseljavanje tek će se vidjeti na djelu ako nam netko (čitaj, bo&scaron;njački narod) opet izabere nekog novog Željka Kom&scaron;ića. Zato, Feniks iz faze umiranja mora ustati. Ideja Herceg Bosne obvezuje nas da se ujedinimo, ustanemo i pobijedimo u ovom mirnodopskom ratu. Moramo, zbog na&scaron;e djece!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-02-017_isil.jpegNino Raspudić: Slobodan Praljak je pokazao veličinu pred karikaturama međunarodne pravdehttp://grude.com/clanak/?i=5125051250Grude.com - klik u svijetFri, 01 Dec 2017 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-01-017_karikature.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bio je to najšokantniji trenutak u povijesti naše televizije. Gledali smo kako je, nakon što mu je haaški sudac izrekao presudu, general Praljak neočekivano uzeo riječ i izjavio: „Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. Odbacujem s prijezirom vašu presudu!“i ubio se u prijenosu uživo popivši otrov iz bočice.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Nino Raspudić/Vecernji.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebat će jo&scaron; ne nekoliko dana, nego mjeseci da se dojam slegne i da se uopće uspije do kraja racionalno pojmiti &scaron;to se dogodilo. U tom trenutku izgledalo je kao da je do&scaron;lo do pucanja &bdquo;realnog&ldquo;svijeta i njegovih granica. Nastao je kratki spoj, kao da je isječak antičkog mita odjednom prodro u na&scaron; uobičajeni, prozaični i kalkulantski svijet. Netko je dobro napisao da je general Praljak tim činom farsu preokrenuo u tragediju. Farsa Međunarodnog tribunala pravde bila je kolektivna, globalna, dok je tragedija njegova osobna, uz katarzu onih koji se u njoj prepoznaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva analiza tog krajnjeg čina pokazuje kako je Praljak, &scaron;to danas izgleda naivno, do samoga kraja vjerovao u taj sud, tj. u to da će suočen s argumentima, dokumentima, svjedočenjima donijeti pravičnu odluku. Bio je uvjeren u vlastitu nevinost, jer je znao da nije počinio ni zapovjedio nikakav zločin. Lako je bilo sa strane uvidjeti da je taj sud ruglo. Od tužiteljstva koje je optužnicama, a jo&scaron; vi&scaron;e strahom od njih, služilo za modeliranje političkih odnosa na području biv&scaron;e Jugoslavije pa sve do većine sudaca, skupljenih zbrda-zdola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karikaturu međunarodne pravde utjelovljivali su ishlapjeli starkelje u bademantilima i s perikama, među kojima se posebno ističe jedan koji je Praljka tijekom suđenja, nakon &scaron;to je već prezentirao tisuće dokumenata, prenuv&scaron;i se iz drijemeža upitao u kojem smjeru teče Neretva u Mostaru, prema gore ili dolje. A Praljak je govorio kako mora&scaron; znati barem tridesetak glavnih točaka u gradu da bi uopće i&scaron;ta shvatio &scaron;to se tu događalo. Unatoč svemu tome Praljak je po&scaron;tovao sud i oslovljavao ga do kraja s &bdquo;časni sude&ldquo;. I prije podizanja optužnice, dok je njezina prijetnja visjela nad njim, nije se ulizivao, trgovao, teretio druge, pristao na izdaju, a bilo je u to vrijeme svega &ndash; tužiteljstvo je politički određivalo kako će podići optužnice i tko će biti obuhvaćen, a tko ne. Neki su pristajali na igru, plesali po taktovima međunarodne zajednice, osnivali nove stranke, davali iskaze u kojima su teretili koga god je trebalo, i tako su se izvukli, a neki su unatoč potpunoj kooperativnosti na kraju ipak suđeni i osuđeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Praljak nije pristajao na takve suradnje, oti&scaron;ao je dragovoljno, obraćao se s &bdquo;časni sude&ldquo;, iznosio gomilu dokumenata. Nije koristilo. Isto bi mu bilo da ih je titulirao &bdquo;smežurano kengurovo mudo Kevin Parker&ldquo;, &bdquo;raspamećeni danski alkoholičar Frederik&ldquo;&bdquo;najveći idiot haa&scaron;kog tužiteljstva Martijas&ldquo;, &bdquo;južnokorejska gnjida O-Gon Kvon&ldquo;, &bdquo;narogu&scaron;eno &scaron;kotsko govno Jan Bonomi&ldquo;itd., kao &scaron;to je u naslovima svojih haa&scaron;kih knjiga činio Vojislav &Scaron;e&scaron;elj, danas slobodan i zdrav u Beogradu. Praljak je na kraju žrtvovao sebe &scaron;aljući poruku &ndash; nisam kriv, dajem svoj život kao zalog te istine. Do dobrog glasa drže ljudi kojima je stalo do drugih ljudi i njihova mi&scaron;ljenja. Apsolutni sebičnjak operiran je od toga. Ba&scaron; ga briga kakav će glas ostati o njemu nakon smrti. O ugledu i obrazu čovjek se potpuno prestane brinuti nakon &scaron;to ih konačno izgubi pa, primjerice, može danas usta&scaron;ovati, a sutra biti počasni predsjednik SUBNOR-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pamtim jedan važan Praljkov poučak. Govorio je da ga je kao malog začuđivala u vesternima ona situacija kada neprijatelji uhvate tipa i daju mu lopatu da iskopa vlastiti grob. I većina ga iskopa. Kad već zna&scaron; da će te ubiti, za&scaron;to da im pri&scaron;teđuje&scaron; trud kopanja?, pitao se. Neću kopati sebi grob, ubij me odmah!, pouka je priče. Praljak je doveden, gledano iz pozicije njegovih moralnih načela, u bezizlaznu situaciju. Daljnje biolo&scaron;ko egzistiranje bilo bi svakodnevno kopanje groba u koji je već bio strovaljen. Ostao je samo jedan, krajnji izlaz. Njegov čin nije bio ishitren, već dobro promi&scaron;ljen jer, ako ni&scaron;ta drugo, morao je organizirati kako doći do otrova. Možemo samo zami&scaron;ljati kako mu je bilo živjeti zadnjih tjedana s tom već donesenom odlukom. Nakon gotovo dvadeset godina &scaron;utnje u hrvatskoj javnosti ovih se dana konačno govori o muslimansko-hrvatskom ratu bez zadr&scaron;ke. Nitko nije dovodio u sumnju da su zločini s hrvatske strane počinjeni i nisu se čule gluposti poput &bdquo;na&scaron; vojnik ne može počiniti ratni zločin&ldquo;. Za većinu tih zločina izravni počinitelji i nalogodavci odgovarali su ili im se pripremaju suđenja u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro je da se konačno čulo kako za brojnije bo&scaron;njačke zločine nad Hrvatima golemom većinom nitko nije odgovarao, a i oni malobrojni koji su suđeni dobili su minimalne kazne. Dovoljno je usporediti kako je s područja pod kontrolom HVO-a prognano i izbjeglo 52.000 Bo&scaron;njaka, a s onih pod kontrolom Armije BiH 172.000 Hrvata da bi se shvatilo da u osudi jednog ratnog vodstva, a potpunoj amnestiji drugog ne&scaron;to ne &scaron;tima. Dodatni problem javlja se kada se danas u cijelu priču upliću menadžeri bo&scaron;njačke patnje koje zanima samo to kako će moralni kredit ubijenih, zatočenih, ponižavanih, protjeranih Bo&scaron;njaka za vrijeme rata na prostoru Herceg-Bosne investirati u aktualni proces političkog eliminiranja Hrvata u BiH. To najbolje pokazuje objava na Twitteru mlade zvijezde bo&scaron;njačke ljevice Reufa Bajrovića, miljenika, &scaron;tovi&scaron;e zeta američke ambasade, čija je žena na čelu moćne američke fondacije NED-a za Europu, a koji nakon presude pi&scaron;e: &bdquo;Prva posljedica pravosudno utvrđene činjenice da su ratni ciljevi HZHB zločinački će biti HDZ-ov izborni zakon. Naime, ne može se zločinački cilj ostvariti u parlamentarnoj proceduri&ldquo;. Zločinački cilj je izmjena izbornog zakona, kakvu je svojom presudom naložio i Ustavni sud BiH, a koja bi osigurala da jedan narod drugom ne može birati političke predstavnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako je za najmilijeg američkog zeta borba za jednakopravnost Hrvata isti zločin kao i ratni zločini počinjeni na teritoriju Herceg-Bosne, te&scaron;ko je odlučiti opterećuje li vi&scaron;e time borbu za pravičan izborni zakon ili devalvira ratne zločine. No u svijetu u kojem je Praljak bio agresor u svojoj zemlji, a tri tisuće mudžahedina njezini branitelji, sve je moguće. Haa&scaron;ki je sud Hrvatskoj posredno presudio i da je najidiotskija zemlja na svijetu. Dijeli&scaron; susjednu zemlju tako &scaron;to je podijeli&scaron; na srpski i muslimanski dio, a svoj narod ostavi&scaron; bez entiteta, iako si ratni pobjednik. Na vlastitoj javnoj televiziji narodu ti se sugerira da je u Hrvatskoj bio građanski rat, a sud u Haagu ti presudi da si se kao jedini vanjski agresor uplitao u građanski rat u BiH. Unatoč nesumnjivoj agresiji s prostora BiH na Hrvatsku, od napada na Dubrovnik do prekosavskog granatiranja, Hrvatska nikada nije potegla to pitanje, već se hvali da je prva priznala BiH i da će je bezuvjetno gurati u EU. Hrvatski idiotizam vidio se u naoružavanju muslimanske vojske, liječenju njezinih ranjenika, propu&scaron;tanju nekoliko tisuća mudžahedina, primanju stotina tisuća izbjeglica, istodobno dok Armija BiH ubija i protjeruje Hrvate u Srednjoj Bosni i Dolini Neretve. Sad bi mogla i njima plaćati od&scaron;tete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političke makinacije haa&scaron;kog tužiteljstva najgore su politički i moralno preorale upravo Hrvatsku. Od Mesićeva &bdquo;svjedočenja&ldquo;i dilanja transkripata preko tvrdnje Vesne Pusić da je Hrvatska bila agresor u BiH pa do kukavičke HDZ-ovske nezainteresiranosti i pranja ruku. Mediji i NVO udruge svemu su tome dali golem prilog. Zarobljeni umovi vladaju i danas, i to se vidi iz njihovih priopćenja. Svjesno ili ne, pristaju na izjednačavanje Izetbegovićeve ratne vlasti s Bosnom i Hercegovinom kao takvom. Kao veliku zaslugu ističu da &bdquo;ne bi bilo BiH bez pomoći Hrvatske&ldquo;&scaron;to bi, uzev&scaron;i u obzir kako BiH izgleda 2017. godine i kakva je pozicija Hrvata u njoj, stvarno bila velika &scaron;teta. Sve to vi&scaron;e nije Praljkov problem, on je &scaron;okantno i časno oti&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov čin uspoređuju sa Sokratovim. Ali ima tu i stoicizma, na bazi stare argumentacije kako su robovi sami krivi za svoj položaj, tj. krivi su &scaron;to su živi u tom ponižavajućem stanju, jer bi se slobodan čovjek radije ubio nego zauvijek bio rob. Praljak nije olako digao ruke od ovozemaljske slobode, naradio se tijekom četrnaest godina obrane, da bi na kraju, umjesto uvjetne haa&scaron;ke slobode, na koju je mogao izaći uskoro, odabrao slobodu kao moralni, krajnji čin. Postao je mit. Onaj tko je vidio, neće do kraja života moći zaboraviti prizor izravnog prijenosa, u kojem stari, golemi general kaže: &bdquo;Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. Odbacujem s prijezirom va&scaron;u presudu!&ldquo;i ispija otrov. U u&scaron;ima odzvanja &ndash; neću biti budala, neću kopati vlastiti grob.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nino Raspudić / Večernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-01-017_karikature.jpgHEROJI HERCEG BOSNE - ČEKAMO VAShttp://grude.com/clanak/?i=5117151171Grude.com - klik u svijetMon, 27 Nov 2017 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-27-sestorka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapamtite ova imena: Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Berislav Pušić, Bruno Stojić, Milivoj Petković.<p>&nbsp;</p> <p>Ovih &scaron;est ljudi branili su čast Hrvata pred Međunarodnim sudom u Haagu punih 13 godina. Radi se o jednom od najdužih sudskih procesa u povijesti tog suda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, nitko od hrvatskih dužnosnika iz BiH ne putuje u Haag na izricanje drugostupanjske presude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem molimo ih, kada već ne idu nigdje, da organiziraju doček HRVATSKIH DUŽNOSNIKA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo branitelje da se okupe u svojim lokalnim zajednicama i da zajedno poslu&scaron;aju presudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako bude oslobađajuća treba je proslaviti dostojanstveno i svečano!</p> <p>&nbsp;</p> <p>HEROJI HERCEG BOSNE - ČEKAMO VAS.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-27-sestorka.jpgKOMENTAR DANA: Fadile i Jelka zaustavite pogibiju ljudi ili podnesite ostavke!http://grude.com/clanak/?i=5114651146Grude.com - klik u svijetSun, 26 Nov 2017 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-26-obilaznice2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamislite jedan tmuran i oblačan nedjeljni dan. Sjedite u kući s vašom obitelji, nakon nedjeljne svete mise. Vaš sin je prije nekoliko sati otišao na put.<p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to osjećate neku nelagodu u sebi, ono &scaron;esto čulo koje govori da ne&scaron;to nije u redu, vjerujete da je to samo zbog promjene vremena, lo&scaron;e biometeorolo&scaron;ke prognoze, uvjeravate se da nema razloga za brigu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo vam zvoni mobitel. Gospodin iz policije, s plaćom od 500 i ne&scaron;to maraka, koji je pro&scaron;ao ratove, sve moguće terene i druge tragedije, upravo radi ono &scaron;to mu je najteže. Guta knedlu u grlu i priopćava vam tužnu vijest. - Gospođo, va&scaron; sin je poginuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Va&scaron; svijet se ru&scaron;i...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, neki od vas koji ovo čitate zasigurno ste ovakve stvari doživjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH se mjesecima političari svađaju oko tro&scaron;arina ili akciza na gorivo kojima bi se, navodno, gradile autoceste. Prema informacijama s vi&scaron;ih razina vlasti, ministrica financija Jelka Milićević i njezin premijer Fadil Novalić ne žele dati novac za izgradnju cesta i autocesta bez Zakona o akcizama (tro&scaron;arinama), a plan B za njih ne postoji. Dok ljudi u BiH ginu na cestama, oni nemaju plan B da grade ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su konkretno Grude u pitanju, godinama lokalne vlasti traže od vi&scaron;ih razina da im zavr&scaron;e barem jednu obilaznicu. Pokojni načelnik Gruda Viktor Marić svoj je život podredio tome da pokrene i realizira projekt južne obilaznice u Grudama, a političari s vi&scaron;ih razina vlasti natovarili su mu na leđa pregovore s lokalnim stanovni&scaron;tvom. Pokojni Viktor Grude je uspje&scaron;no uveo u priču obilaznica, rije&scaron;io velik dio imovinsko - pravnih odnosa, pokrenuo radove, no onda su ljudi s vi&scaron;ih razina vlasti, među kojima ima i GRUĐANA koji su se uhljebili u ministarstvima i javnim poduzećima (čast izuzecima), blokirali projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na isti način danas se blokira ljude iz aktualnog grudskog vodstva. Kada su dani obljetnica, ne nedostaje lijepih riječi s vi&scaron;ih razina vlasti. Ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić pro&scaron;le godine je u Grudama obećao zavr&scaron;etak obje obilaznice i južne i sjeverne. S jedne strane moglo bi ga se kriviti jer se nije prometnula priča ni o jednoj. Onda se pojavila informacija da će sjeverna obilaznica ići sigurno jer je jednostavnija za zavr&scaron;iti te je u financijskoj konstrukciji, no onda se opet događa blokada pričom da se autoceste i ceste mogu graditi jedino novcem od tro&scaron;arina, a opet je potenciraju isti ljudi - Jelka Milićević i Fadil Novalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedinim ljudima, u HDZ-u, ali i u SDA, dosadilo je slu&scaron;ati dvoje ljudi koji vedre i oblače vrhom u Vladi Federacije kako pričaju o stanju u Federaciji BiH kao da je Luksemburg u pitanju, a ni&scaron;ta se ne pokreće s mrtve točke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrde da upravo ministrica financija ne želi dati novac za projekte sa zavr&scaron;enom projektnom dokumentacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor portala Grude.com iz reda HDZ-a tvrdi da su u stranci sve nezadovoljniji političarkom kojoj oni koji joj se žele &scaron;to vi&scaron;e približiti tepaju da je "najodgovornija u Vladi FBiH". - Ako znate da je njena najveća podr&scaron;ka od političara Fadil Novalić, onda možete pretpostaviti u kojem smjeru ide hrvatski narod. Hrvatski političari je pitaju, za čije se ona interese bori, kilometar autoceste nije izgrađen na hrvatskim područjima u vremenu aktualne Vlade Federacije. Pa ispostaviti će se da je 'platforma&scaron;' Ante Krajina imao vi&scaron;e senzibiliteta prema svom narodu koji ga nije izabrao nego ona prema svom narodu koji ju je izabrao - govori nam izvor iz HDZ-a BiH, poručiv&scaron;i: Jelku Milićević birali su Hrvati, oni je sada imaju pravo smijeniti!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-26-obilaznice2.jpgMarko Tokić: One najvrjednije među nama smo prešutjeli...http://grude.com/clanak/?i=5110551105Grude.com - klik u svijetFri, 24 Nov 2017 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-017_generali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što je ono namijenjeno stoljećima od onoga što činimo sada? I što je naša baština? I zašto iz mora onoga što je bilo izdvajamo ono što nasljedujemo, gajimo i vjerujemo da za to vrijedi živjeti (i umrijeti ako je potrebno).<p>&nbsp;</p> <p><strong>Za <a href="http://www.tomislavcity.com/" target="_blank">Tomislav city</a> pi&scaron;e Marko Tokić</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Znam da postoje događaji koji nas nadilaze (i istine koje su vrjednije od nas). I da postoje ljudi koji su u njima sudjelovali. Vjerujem, da u tom trenutku nisu razmi&scaron;ljali o veličini događaja, nego su intuitivno i razumski naslućivali i znali da valja tako postupiti. U moru događaja kojima smo mi malo stariji bili svjedoci takva su uistinu bila ona vremena kada je rat u Hrvatskoj plamtio i kad smo s neizvjesno&scaron;ću ishoda strepili da se on u njoj ne će zaustaviti i da će krvavi srpski pir nastaviti se svom silinom i na osobit način ovdje kod nas u BiH. Vukovarska srpska poskočica koju je cijeli svijet vidio i čuo (ali se pravio i gluh i nijem) nama je dopirala do srčike bića: Slobodane &scaron;alji nam salate / Bit će mesa klat ćemo Hrvate. U tim olovnim i presudnim vremenima ipak je bilo muževa koji su stali i zavjet dali da se ne ćemo predati samo tako. I donosili su odluke o uspostavi hrvatskih zajednica u BiH (objedinjenih u Herceg Bosnu). Taj krik u noći najveće hrvatske tame: pada Vukovara i pokolja u &Scaron;kabrnji, čuo se i kao vapaj, ali i kao ohrabrenje. Nagomilana energija stoljeća izbijala je iz svakog hrvatskog srca i žudnja za slobodom pretvarala se u energiju otpora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo ti ljudi ovih dana (16. studenoga 2017.) sastali su se u Grudama (i tek pokoja osoba kao ja, koja je, iako s daleko manjim zaslugama, imala čast biti pozvana) da obilježe uspomenu. I da kažu da s ponosom i danas stoje iza svojih odluka. I svoje vjere (i svoje mjere).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihov je sastanak pre&scaron;ućen u medijima. Mnogi su zvani da na njega ne dođu. Jesmo li opet u ilegali? (Da se i ovaj najnoviji događaj: obnavljanja uspomene, uistinu dogodio svjedoče i priložene fotografije, pa Vas molim da ih objavite.) I tko je taj koji danas određuje mjeru hrvatstva!? Na temelju kojih vlastitih zasluga? I koje mjere?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno je Bakir u Mostaru ponovno zazivao rat. Nije mu valjda bilo dovoljno rata. Onako iz &scaron;tosa do sada sam prenosio mi&scaron;ljenje svjedoka koji su mu spočitavali da je cijeli rat proveo u trezoru i sam držeći to &scaron;armantnim prigovorima bo&scaron;njačkih junačina, ali sve mi se vi&scaron;e čini da u tome ima istine. Davno je Pindar napisao: Rat je onima mio koji ga iskusili nisu. Pa se iz ovog Bakirovog novinskog, medijskog ratovanja dade zaključiti kako su njegovi bo&scaron;njački oponenti vjerojatno u pravu. Jer lako je s tuđom djecom ratovati. Za njih se uvijek nađe dostojnih ideala i prikladnih oltara, ali sa svojom djecom ne&scaron;to je posve drugo. Mani se Bakire rata i ne prizivaj ga, jer ne daj Bože da ti se ostvare želje.</p> <p><br />Oručević u Mostar doveo ha&scaron;kog tužitelja Kennetha Scotta da mu za raju jo&scaron; jednom ispriča vlastitu optužnicu protivu Hrvata. Neki na&scaron;i odmah se uzmučili i digli galamu kako Safa ponovno radi veliki posao. Zastao sam. I razmislio. &Scaron;ta je u tom veliko? Dovesti tužitelja pred svoje žedne istina iz optužnice, ali to nije istina jer je jednostrana: nedostaje govor obrane i pravorijek suda. &Scaron;to on zapravo radi? Podiže razinu očekivanja kod ionako ostra&scaron;ćenih svojih navijača (i slu&scaron;ača), pripravlja odgovarajuću razinu emotivnih reakcija u trenutku izricanja presude. I zaključio sam da to &scaron;to radi nije usluga njegovu narodu. I nije dobronamjerno prema Hrvatima.</p> <p><br /><br />Odmah potom. Možda i ničim izazvan, hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH olako izriče da će presudom biti razočarani svi oni koji očekuju da će se osuditi politika Hrvata, te da će se iz presude ukinuti udruženi zločinački pothvat (a na&scaron;i uznici zbog njega su i optuženi, koja i kakva druga bi optužnica mogla ostati ako uzp pada). I tvrdi: &bdquo;Mnogi očekuju da se kriminalizira sve &scaron;to ima veze s hrvatskim narodom, no bit će razočarani.&ldquo; &Scaron;to Čović zna da mi ne znamo. I ima li informacije iz Haag ili tek i on podiže na&scaron;u razinu očekivanja.</p> <p><br /><br />Koji dan iza toga hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, povodom predstavljanja knjige o generalu Praljku, nada se pravednom sudskom pravorijeku i oslobađajućoj presudi za generala (kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika). I zna li &scaron;to na&scaron;a Predsjednica ili se i ona poigrava na&scaron;im očekivanjima?</p> <p><br /><br /><strong>Daj Bože da tako bude.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ali, i ove izjave iako mi srcu godi, nisu mi ba&scaron; posve drage. Jer i ovakve su najave, očekivanja i nade podizanje razine očekivanja. A pravorijek suda tek slijedi. Znaju li Kolinda i Dragan &scaron;to u presudi pi&scaron;e? Možda postoje kanali kojima se to može doznati. I ako znaju: svaka čast. Ali, ako ne znaju razina očekivanja se uzdiže do bola! I &scaron;to ako bude drukčije!? Na&scaron;e je strpiti se. I moliti. Uzdati se u Boga koji je pravda i istina da se ona i na zemaljskom sudu dogodi (iako znamo da pravda na ljudskim sudovima zna često biti poražena).</p> <p><br /><br />Udruženog zločinačkog pothvata nije bilo i to znaju svi oni koji respektiraju činjenice. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nastala u trenutku prijeteće apokalipse hrvatskoga naroda voljom izabranih zastupnika hrvatskoga naroda u tijelima vlasti BiH odlučila se tada (i u tom trenutku) za organizirani otpor nasilju i agresiji. I činila je sve da ustroji kakvu takvu obranu Hrvata u BiH (i BiH). Bilo je to vrijeme u kojima su oni koji su bili pozvani, i trebali organizirati obranu, proglasili neutralnost u ratu koji se događao i čak &scaron;to vi&scaron;e ustvrdili da to nije njihov rat. Hrvatska zajednica Herceg Bosna bila je ona snaga koja je ne samo organizirala obranu nego sudjelovala i u organizaciji referenduma za državnu neovisnost i samostalnost BiH i hrvatski je narod u najvećem postotku izi&scaron;ao i glasovao ZA. Hrvatska zajednica Herceg Bosna bila je ona snaga koja je u trenutku izbijanja rata i u ratnim okolnostima smogla snage i u ratnom kaosu uspostavila HVO kao nadopćinsku razinu ratne vlasti koja je omogućila koordinaciju obrambenih napora i istinski otpor agresiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je bilo normalno da se obrana Mostara povjeri HVO-u i tada je Haris Silajdžić pred Vijećem sigurnosti UN-a znao da je vojska HVO-a dio obrambenih snaga BiH. I ni&scaron;ta nije bilo sporno. I tada je bilo normalno da su Muslimani zajedno s Hrvatima na boji&scaron;tu i brane svoje domove i svoju (i na&scaron;u) domovinu. I da su u ratnoj vlasti HVO-a. I to nije bio problem. I nije problem nastao jer su Hrvati htjeli rat s Muslimanima, nego zato jer su htjeli da u BiH imaju teritorijalno jamstvo svoje konstitutivnosti i suverenosti. Uostalom &scaron;to je u skladu s uređenjima demokratskih zemalja (s vi&scaron;e nacija): &Scaron;vicarska i BiH, a i, vi&scaron;e manje, s mirovnim prijedlozima međunarodnih posrednika za BiH (Caringoton &ndash;Couteleire; Vance &ndash; Owen, Owen &ndash; Stoltenberg). Na koncu toliko prozivana Hrvatska republika Herceg-Bosna i nije ni&scaron;ta drugo do provedba Owen Stoltenbergova plana (unije triju republika) za BiH.</p> <p><br /><br />A netko je sebi uzeo za pravo, u ime nekakve imaginarne BiH: navodno građanske (cilj kratkoročni: dominacija jedne nacionalne zajednice i dugoročni: islamsko dru&scaron;tvo) da im to pravo ospori ne birajući sredstva. Rat između Hrvata i Bo&scaron;njaka ne može se razumjeti ako ne pođete od činjenice da su Hrvati (postrojbe HVO-a) prije tog sukoba držali oko 16% teritorija (BiH), a nakon njega tek 10% (teritorija BiH). Gubeći neprestano prostore hrvatskih enklava u Srednjoj Bosni (Kraljeva Sutjeska, Vare&scaron;, Travnik, Fojnica, Bugojno...), da bi na koncu preostale ona oko Lepenice (dijelove Kiseljaka, Kre&scaron;eva, Fojnice), ona oko La&scaron;ve (dijelovi Travnika i Novog Travnika, Viteza, Busovače) i one oko Žepča i Usore. Hrvati Srednje Bosne (ako je vjerovati tužiteljima) tako su u okruženju izvr&scaron;ili agresiju na deseterostruko mnogobrojnije protivnike. A na jugu su Hrvati Hercegovine imali tek toliko snage i moći da sačuvaju uspostavljenu crtu (i jedno vrijeme jedva je uspijevali obraniti), a prijeći se, i kad se znatno ojačalo, nije smjela jer bi Hrvatska (već uspostavljenim političkim) automatizmom bila optužena za agresiju.</p> <p><br /><br />Ali &scaron;to vrijedi da smo potpisivali sve međunarodne sporazume, &scaron;to vrijedi da smo primali tisuće izbjeglica ne gledajući na vjeru i naciju, &scaron;to vrijedi kad netko ima opsesiju kao i kad je planirao Neretvu 93.: izići na Jadran i očistiti Srednju Bosnu od Hrvata pa kad već nije mogla BiH pripasti im cijela onda da makar prigrabe Federaciju BiH u cjelini, a ako ni to nije moguće dobro će biti uzeti makar njezin većinski dio (s žuđenim izlazom na more i teritorijalno cjelovitu s prebrisanim hrvatskim enklavama u Srednjoj Bosni). A opsesija je nastavljena i traje političkim putom u miru: zatiranje Hrvata u Srednjoj Bosni uporno se nastavlja i traje (zar nije simptomatično da Hrvatima u Kiseljaku govore da idu u Hrvatsku ako žele biti Hrvati). A da ne pričamo &scaron;to sve u potaji radi da se lijevom obalom Neretve napreduje žuđenome cilju. I sve je to razumljivo samo mi nije jasno poduzimamo li (i &scaron;to?) da to spriječimo i pravi li se međunarodna slijepom (ili uistinu ne vidi ono &scaron;to se događa i u čemu sudjeluje).</p> <p><br /><br />I stoga se dižu razine očekivanja i zato Safa dovodi Scotta i priča priče o agresiji i podjeli, a mogao mu je kad ga je već doveo posvjedočiti &scaron;to je dogovarao s Mladićem i koji su im to zajednički ciljevi bili prihvatljivi.</p> <p><br /><strong>A mi?</strong></p> <p><br /><br />&Scaron;to ćemo mi ba&scaron;tiniti ako smo one najvrjednije među nama pre&scaron;utjeli. I poslali ponovno u ilegalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za <a href="http://www.tomislavcity.com/" target="_blank">Tomislav city</a> pi&scaron;e Marko Tokić</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-017_generali.jpgOPROSTI MI HERCEG BOSNO...http://grude.com/clanak/?i=5101151011Grude.com - klik u svijetSat, 18 Nov 2017 20:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-18-017_herceg_bosna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Neprijatelj je u našim redovima bio lukaviji Herceg Bosno..."<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Glava/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je tvoj dan domovino. Gledam slike iz devedesetih godina kada sam s pu&scaron;kom na ramenu hodio tvojim brežuljcima. Kako si mi tada tužna, ali ponosna izgledala. Izgledala si mi kao Feniks koji se umoran ustaje iz pepela, čeka da zablista. Vjerovala si i nadala se, kao i mi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trčeći tim livadama sna, boreći se protiv neprijatelja, u krvi je buktio adrenalin, a u mislima slika budućnosti. Gledao sam te kao malu, a bogatu i uzornu državu u srcu Europe. Onu koju će s neba gledati i blagoslivljati kraljevi Tomislav, Domagoj, Zvonimir, kraljica Katarina...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanjao sam Božiće svoje obitelji, kako idemo na polnoćku i radujemo se Bogu i zahvaljujemo mu jer smo ostvarili tisućljetne snove svojih predaka. Sanjao sam nove godine u gradovima sa svom infrastrukturom, gospodarski moćne, konkurentne zapadu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>a &scaron;to sam dosanjao...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosanjao sam vodeće ljude crkve gdje se tobože kuneći u tvoje ime razjedinjuju puk. Dosanjao sam javna poduzeća prepuna uhljeba koji te se sjete tek 18. 11., a i tada si im u drugome planu. Dosanjao sam hrvatske ministre koji ti ne žele izgraditi ni metar ceste ili autoceste, a donose zakone da jo&scaron; vi&scaron;e osiroma&scaron;e tvoj narod, da njima bude bolje. Dosanjao sam gladne radnike koji se bore za preživljavanje kod onih koji te nakon rata vi&scaron;e ne smiju spomenuti, a najvi&scaron;e su koristi od tebe imali...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisam se za ovo borio Herceg Bosno. Nisam se borio za ovakvu tebe. Oprosti mi. Oprosti svima nama kojima su u radni staž upisane godine u HVO-u. Neprijatelj je u na&scaron;im redovima bio lukaviji. Ti i ja smo Herceg Bosno bili idealisti. I zato smo tu gdje jesmo. Oprosti svome naivnom sinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-18-017_herceg_bosna.jpgFranjo Gregurić, hrvatski SOROS? I zašto mediji ne daju prostor Manolićevim optužbamahttp://grude.com/clanak/?i=4083640836Grude.com - klik u svijetWed, 08 Nov 2017 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-08-greguric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Uništite herceogovački lobi! Tim riječim je navodno nekdašnji predsjednik Vlade Hrvatske Franjo Gregurić devedesetih godina krenuo u bitku protiv Hercegovaca.<p>&nbsp;</p> <p>Njegov cilj bilo je stvaranje novih hrvatskih elita, bogata&scaron;a koji će vedriti oblačiti državom u vremenu koje predstoji. Gregurić je prema pisanju portala Grude.com bio jedan od najže&scaron;ćih ru&scaron;itelja Miroslava Kutle, Ivića Pa&scaron;alića i drugih hercegovačkih kadrova, a put je pripravljao nikome drugome nego Ivici Todoriću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O njegovoj ulozi jučer je pred Saborskim povjerenstvom pričao Josip Manolić, no vi&scaron;e je prostora dobio u svim medijima Gregurićev demantij nego Manolićevo svjedočenje.</p> <p>Manolić je, naime, ustvrdio da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik Vlade, 'otvorena vrata privatizaciji bez kontrole'. Rekao je i kako ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama. Ustvrdio je, upitan kako je Ivica Todorić u tri, četiri godine početkom '90-ih uspio pokupovati tolika poduzeća, da odgovore na pitanja o usponu Agrokora treba tražiti kod Vlade demokratskog jedinstva koju je vodio Valentić. A &scaron;to se tiče Gregurićeve uloge, kazao je da je imao dosta grijeha u pretvorbi i privatizaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Gregurića mnogi u tajnosti govore da je hrvatski SOROS, da sudjeluje u svim opasnim radnjama za dru&scaron;tvo, ali djeluje iz sjene i nitko se ne usudi spomenuti njegovo ime. Manolić se usudio svjestan vjerojatno da pred kraj života, sada kada mu je 97 godina, ne može puno izgubiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-08-greguric.jpgNajopasniji 'Hrvat' Dragan Lukač ne želi u mirovinu: Čovića i Dodika tereti za pljačku 7 milijuna KM u Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=4082840828Grude.com - klik u svijetTue, 07 Nov 2017 17:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-07-dragan_lukac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač uskoro bi trebao biti smijenjen sa svoje funkcije. Brojni kadrovi u BiH, osobito hrvatski, raduju se odlasku najopasnijeg Hrvata, kako se o njemu govori u hrvatskome korpusu.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je stekao uvjete za umirovljenje Dragan Lukač će uskoro biti razrije&scaron;en s dužnosti direktora Federalne uprave policije. Jo&scaron; Dom naroda Parlamenta FBiH treba imenovati nezavisni odbor, a to je već učinio Zastupnički dom i onda se može krenuti u izglasavanje smjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Lukač&nbsp; uglavnom&nbsp; se godinama bavio hrvatskim predstavnicima u BiH,&nbsp; bez konkretnog uređenja sigurnosne situacije u državi. Portal Grude.com doznaje da i danas Dragan Lukač poku&scaron;ava otkriti poveznicu Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH i Milorada Dodika, predsjednika RS-a s pljačkom Unicredit banke u Grudama 5. listopada 2010. godine, dan nakon izbora, kada je vozilo koje je prevozilo novac iz UniCredit banke nasilno zaustavljeno na Dužicama, na ulasku u &Scaron;iroki Brijeg iz smjera Gruda, i opljačkano. Unatoč tome &scaron;to ni&scaron;ta nije otkrio o nestanku 7 milijuna KM, dobro obavije&scaron;teni izvori tvrde da Lukač i dalje inzistira da se ne&scaron;to otkrije, pa makar morao smjestiti spomenutim osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Taj čovjek patolo&scaron;ki mrzi Dragana Čovića i Milorada Dodika, a postavio ga je vrh SDA na čelo Federalne uprave policije. On je samo provoditelj prljavih poslova - tvrde dobro obavije&scaron;teni izvori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lukač je i ranije u internim razgovorima s pojedinim suradnicima najavljivao da će na funkciji dočekati kraj Dragana Čovića u političkom životu u BiH, no kako sada stvari stoje dogoditi će se upravo suprotno. Unatoč snažnoj podr&scaron;ci pojedinih bo&scaron;njačkih političkih elita iz SDA, Lukaču se nazire kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je svjestan toga Lukač je održao tiskovnu konferenciju danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pojedini članovi ili nezavisni odbori, ne poznavajući svoju ulogu, poduzimaju neke stvari u ime onih koji su ih postavili u te 'nezavisne odbore'. To su pojedini čelnici političkih stranaka koji tako vr&scaron;e izravan pozitivan ili negativan utjecaj prema čelnicima policije, da li komesarima ili direktorima, kako bi realizirali svoje ciljeve. Oni poku&scaron;avaju upravljati policijskim radom s ciljem da nas stave pod nadzor, da bi spriječili postupak policijskih organa prema njima zbog kriminala kojim se bave ili kojim su se bavili. Mi nećemo dozvoliti da netko kalja obraz nas koji smo stvarali državu i svi koji misle da će policijski komesar i direktor biti kao otirači, da nas pomjeraju desno ili lijevo, grdno se varaju. Mogu formirati nezavisne ili 'zavisne' odbore koliko hoće, ali situacija je dosegla razinu u kojoj bi na&scaron; narod rekao da su prevr&scaron;ili mjeru. Imamo volju, snagu i pamet, ne da se odupremo, nego da im stanemo u kraj, a znamo dobro tko su oni - vidno emotivan bio je Lukač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, govorio je i o tome da su plaće policijskih službenika jako niske, ali unatoč tome ni&scaron;ta nije činio u svojoj 35 godina dugoj eri u policijskim službama da se to promijeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-07-dragan_lukac.jpgSlobodna Bosna tvrdi da će SDP-ov kandidat protiv Hrvata biti grobar 'HT-a' Slavo Kukićhttp://grude.com/clanak/?i=4060640606Grude.com - klik u svijetTue, 24 Oct 2017 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-24-slavo_kukic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slavo Kukić iz Posušja, moralna vertikala prema mjerilu političkih Bošnjaka u BiH, bivši član Upravnog odbora RTV FBiH i bivši član Upravnog odbora HT-a Mostar, spominje se u kontekstu novog kandidata za člana Predsjedništva BiH ispred SDP-a BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji je povezivan s vi&scaron;emilijunskim zloupotrebama u HT Eronetu, a sinovima u naselju Knežija u Zagrebu pomogao da kupe stanove od 360 tisuća maraka tako bi mogao na megdan hrvatskim kandidatima za Predsjedni&scaron;tvo, a igra se na kartu da će Kukića podržati Bo&scaron;njaci, kao &scaron;to su u dva navrata činili kada su birali Željka Kom&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko postane član Predsjedni&scaron;tva BiH Slavo Kukić može očekivati i da će njegovi ljudi ući u rukovodeće odbore Elektroprivrede HZ HB, s obzirom da je poznato da nije neki ljubitelj plaćanja struje ukoliko se može uključiti na neki ilegalni priključak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavo Kukić danas pi&scaron;e kolumne i na antihrvatskim televizijama daje izjave protiv legitimnih i legalnih Hrvata u BiH, &scaron;to je u sarajevskim medijima, koji daju podr&scaron;ku ostavljanju BiH "u amanet" Recepu Erdoganu, itekako poželjno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-24-slavo_kukic.jpgDron s hrvatskom zastavom povod za obračun s Hrvatimahttp://grude.com/clanak/?i=4056740567Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-dron_zrinjski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko 33. minute susreta pojavio se dron sa zakačenom hrvatskom zastavom, što je izazvalo odobravanje navijača Zrinjskog, te negodovanje navijača Sarajeva<p>&nbsp;</p> <p>Malo prije nego &scaron;to su nogometa&scaron;i Sarajeva poveli na stadionu H&Scaron;K Zrinjskog, nadletio je dron s hrvatskom zastavom (zastava Herceg Bosne), &scaron;to je u BiH poslužilo za polemike, optuživanja, prisjećanje na rat, pozivanje na legalnost...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 33. minute susreta pojavio se dron sa zakačenom hrvatskom zastavom, &scaron;to je izazvalo odobravanje navijača Zrinjskog, te negodovanje navijača Sarajeva - Hordi zla. Dok je publika bila zabavljena fotografiranjem &lsquo;NLO-a&rsquo;, Sarajevo je zabilo prvi zgoditak, nakon čega je krenula bakljada navijača Hordi zla koji su i zapaljive predmete bacali prema navijačima Zrinjskog i u stadion. Zahvaljujući sreći, nijedna baklja nije pogodila domaće navijače. Nakon toga Ultrasi su se krenuli obračunati sa sarajevskim navijačima, &scaron;to je spriječila policija. Sudac je prekinuo susret te je ugledao zastavu koju je &lsquo;vozao&rsquo; dron. Nakon toga je izaslanik zadužen za sigurnost tražio osobu koja je upravljala dronom te je do&scaron;ao i do novinarske lože.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj je događaj podsjetio na Beograd u listopadu 2014. godine, kada je zastava Albanije izazvala kaos. Iako nisu &lsquo;pale &scaron;ake&rsquo;, mostarski dron bio je povod za nacionalistička, &scaron;ovinistička i na granici zdrave pameti medijska i druga iživljavanja i prepucavanja. U sarajevskoj javnosti započela je kanonada od spominjanja kako se radi o tzv. Herceg-Bosni, je li zabranjena zastava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da nitko nije vidio ni&scaron;ta prijepornog u zastavi ljiljana bo&scaron;njačke Armije BiH. Negirana je i povijest BiH jer je sastavni dio svih mirovnih planova upravo Hrvatska republika Herceg-Bosna, odnosno Hrvati kao kolektiv, čija je trobojnica sa &scaron;ahovnicom službeni simbol.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zoran Kre&scaron;ić/Vecernji.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-dron_zrinjski.jpgPortal Boboska je davno forsirao Dalića za izbornika i pisao HNS-uhttp://grude.com/clanak/?i=4027140271Grude.com - klik u svijetSat, 07 Oct 2017 13:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-07-015_dalic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zlatko Dalić godinama je jedan od najboljih hrvatskih trenera, osvojio je sve u Saudijskoj Arabiji. Bio je prvak Emirata, viceprvak Azije.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon otkaza Niki Kovaču 2015., portal Grude.com, tada Boboska.com, je objavio kako je Zlatko Dalić jedan od favorita za klupu Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvori su nam bili dobro obavije&scaron;teni i bliski HNS-u, a nakon &scaron;to smo ih dobili, krenuli smo u kampanju jer smo vjerovali da je Livnjak prevaga. Čak smo stvorili i komunikaciju s nekim ljudima iz HNS-a kako je vrijeme da se dadne prilika Daliću na klupi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana 7. listopada želja nam se ispunila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-07-015_dalic.jpgStara seljačka kuća i život u seljačkoj obiteljskoj kući u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=3994139941Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2017 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-21-12062016-blidinje1pojata5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ozidana suhoziđinom, slamnim krovom pokrivena, nalazila se stalno u opasnosti: da je voda ne poruši i odnese, da je vatra ne zapali i da je vjetri ne obore.<p>&nbsp;</p> <p>Vijekovima nad njom bjesni&scaron;e munje i gromovi. Stalno bija&scaron;e u buri i oluji. Pa ipak, usprkos svemu tomu, ona je stoljećima odolijevala tim prirodnim opasnostima, nije se dala ni da je zub vremena sru&scaron;i, nego je ostajala uvijek na uzgoru. Pravo je čudo božije da je ni&scaron;ta taiko slabu i čađavu nije moglo uni&scaron;titi.</p> <p>A kako je nekad izgledala ta na&scaron;a starinska seljačka kuća i kakav je bio obiteljski život u njoj, najbolje se može saznati iz jednog pisma na&scaron;ega poznatog pjesnika fra Grge Maontića. To njegovo pismo, koje je pisao iz kre&scaron;evskoga samostana jednom svom prijatelju, glasi ovako:</p> <p><em>&raquo;Dragi prijatelju! slike ovoga samostana nema, jerbo jo&scaron; nije osim polovinu dovr&scaron;en, a ako bi se pak rad imati sliku moje kućice rođenice ne trebuje Ti ići na Posu&scaron;je jer je podaleko, nego uzmi alat pak sam sobom ozidaj zid od nekresanih stiena u: duljinu pet metara ili &scaron;est ar&scaron;ina na&scaron;ih, a u &scaron;irinu četeri podpuna metra, a u visinu pak ozidaj od prilike dva metra jedna spram drugim, potom na vienčanici digni u visinu rogove preko kojih razradi i ponamje&scaron;ćaj letve drvenim klanima (utvrđenim pak onda lozom povezane snopiće ražove &scaron;evari pokititi po letvama, eto Ti krova za po ljudskog vieka durećna.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Na sriedi kuće nabij ognji&scaron;te, stava priikladanj od gvožđa na &scaron;to će&scaron; drva naslagati, objesi zemljanu kotlu&scaron;u na koma&scaron;tre o gredu, uspi koju &scaron;aku bra&scaron;na, podjari drva da kotlu&scaron;a ključa, kad se provari, imat će&scaron; ka&scaron;u koja će se varenikom zabielit. Postavi siniju ravno, na kojoj razmetni ka&scaron;ike i uza svaku po komad kruha kakva je Bog dao, onda po ka&scaron;ikama i po komadovima poredaj čeljad oko sinije, prekrsti se i izmoliv&scaron;i Oče na&scaron; srči s njima, a zovnut će Te, nego čuvaj se da se srčući ne ožeže&scaron;. Po tome berićetu čeljad će oko vatre svako na svoje mjesto sjesti, a Rade će skinuti gusle s klina pa sjednuv&scaron;i u uglu zacvieliti gudalom i pjevajući junačku davoriju razgovarati svoju domaćicu i uz nju dvoje njezine djece, a i petero pokojnog Grge dječice manje i odrasle. Tu bi mogao opaziti da od ono petero siročadi jedan mu&scaron;kić ponajživlje pilji u strica i jagmi predivo pjesme kao da će je sutradan kod kozlića raspredati.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Rade će guslama o klin, pa i on i ciela čeljad po redu pod biljce vunene naporedo kao klađići i pospu kao poklani. Ako li im u dobar, čas bura zazviždi, a vatra se . uduhne, tada pod biljcama nastaje bobonjanje:&laquo; bo, bo, bo! od studeni sve da zub o zub zveči. Rano skoče pak za ,poslima kud koji. Urani i Ti prijatelju! Pak iz tog dvora davorova pođi s Bogom!&laquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto iako je na&scaron; fra Grga pjesnički slikovito opisao svoju rodinu, kuću u selu Raslovači potkraj Posu&scaron;ja, a takva je doista i bila na&scaron;a starinska &lsquo;seljačka&rsquo; kuća i život u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blidinje.NET</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-21-12062016-blidinje1pojata5.jpgNestali su 'Leptirići u trbuhu'.. Kako izgleda ljubav poslije 5 godina http://grude.com/clanak/?i=3981539815Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-10.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Leptirići u trbuhu” se danas smatraju za klasičan simptom zaljubljenosti i ljubavi. Međutim, mnogi se u dužim vezama silno razočaraju kad ovi leptirići nestanu.<p>&nbsp;</p> <p>To je navelo jednu korisnicu Tumblra da opi&scaron;e kako izgleda njena veza nakon 5 godina. U svojoj poruci, ona savr&scaron;eno opisuje kako zajednički život transformira ljubav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruku vam prenosimo u cijelosti:</p> <p>Ima već 5 godina kako sam u vezi. Svakoga dana viđam na dru&scaron;tvenim mrežama statuse o tome kako biti u vezi s čovjekom tvog života znači stalno imati leptiriće u trbuhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ljudi vjeruju da je ljubav prava samo ako vam svaki put kad ta osoba uđe u prostoriju srce brže zakuca, ako se svaku večer mazite, provodite vrijeme isprepletani u krevetu i spavate zagrljeni svaku noć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogu vam reći da to uopće nije tako. Barem ne za mene&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čim počnete živjeti zajedno, leptirići nestaju. Srce vam vi&scaron;e ne ubrzava svaki put kada ugledate njega. Umjesto toga, sve se smiruje. Kada ste u istoj prostoriji s njim, osjećate se smireno i sigurno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se mazite s njim, va&scaron;e srce sporo kuca, a zvuk njegovog disanja vas tje&scaron;i i uspavljuje. Vi&scaron;e niste na ringi&scaron;pilu osjećaja, već ste kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne spavate vi&scaron;e zagrljeni i isprepletanih udova. Umjesto toga spavate udobno jedno kraj drugog, vrlo često okrenuti na suprotne strane. Ipak, svake večeri uhvatite sebe kako se gnjezdite blizu njegove ruke ili mu pomazite kosu dok spava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima noći kada moj usnuli dečko kroz san pruži ruku ka mojoj strani kreveta ili me samo privuče k sebi kao &scaron;to bi dijete privuklo pli&scaron;anu igračku. Ja sam sada njegova utjeha, sigurnost i mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ranu zoru, kada je čitav svijet sumoran i pospan, ugnjezdim se na njegove grudi, udahnem njegov miris prije nego &scaron;to ponovo odlutam u snove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poljupci nisu vi&scaron;e tako strastveni i romantični kao nekada. Ali sada ih je vi&scaron;e. Tu su hladni poljupci od sladoleda, ljepljivi poljupci od marmelade tijekom doručka. Tu su i &ldquo;idem na posao&rdquo; poljupci i &ldquo;jo&scaron; samo jedna pusa za put&rdquo; poljupci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su pospani jutarnji poljupci koji vas bude bolje od svakog alarma. Ima li ljep&scaron;eg načina da se započne dan od usana na usnama?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su jo&scaron; poljupci za laku noć, poljupci koji kažu &ldquo;drago mi je &scaron;to ba&scaron; tebe ljubim, a ne nekog drugog&rdquo;, ili &ldquo;kako si ti divan sa životinjama&rdquo;. Tu su i kratki poljupci u samoposluzi. Kada je sve oko vas užurbano i glasno, naginjete se jedno ka drugome, tražite se, pronalazite jedno drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada umjesto da cijenite svoju slobodu i njemu dajete njegovu slobodu i prostor, vi zajedno bivate slobodni jedno sa drugim i najljep&scaron;e vam je kad se jedno uz drugo pripijete i premostite zagrljajem prostor koji vas razdvaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne &scaron;aljete vi&scaron;e poruke u kojima izjavljujete ili potvrđujete svoju ljubav jedno drugome svaki čas. Ljubav se sada podrazumijeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od romantičnih izljeva ljubavi sada ste uznapredovali na nivo internih &scaron;ala vezanih za život koji zajedno gradite. Razmjenjujete međusobno poglede čuđenja, negodovanja, odu&scaron;evljenja u javnosti &ndash; imate va&scaron; mali svijet naspram onog vanjskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veza nije bajka. Nije vatromet i fanfare. Barem to prestaje biti nakon početka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, veza je tihi ritam ljubavi i brige. Ona nije vatra koja prži u tvojoj du&scaron;i, već plamičak koji te grije dok udobno smje&scaron;ten tone&scaron; u san.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ja to volim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Pozitivan stav" href="http://pozitivanstav.com/sto-se-dogada-u-vezi-kad-leptirici-nestanu-zena-savrseno-objasnila-kako-izgleda-ljubav-poslije-5-godina/" target="_blank">pozitivanstav.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-10.png'Od vremena, još od Krista, nova lica, scena ista...'http://grude.com/clanak/?i=3978539785Grude.com - klik u svijetThu, 14 Sep 2017 08:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-14-ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U politici, sportu, kulturi... kada nešto ne ide dobro netko mora otići, a uglavnom je to onaj tko je na vrhu, tko vodi određenu političku stranku, nogometni klub ili pak kulturnu ustanovu.<p>&nbsp;</p> <p>U crkvi to i nije ba&scaron; tako. Papa Franjo je to počeo mijenjati. Nesposobne su počeli zamjenjivati neki novi ljudi. Bez niskih strasti i udaraca, jednostavno papa Franjo upozori na pogre&scaron;ke, oni se povuku, svjesni da nisu ispunili misiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkvu u BiH dragi Bog drži na životu. Naposljetku, sve crkve svijeta On svojom milo&scaron;ću nadahnjuje, obnavlja, ali te&scaron;ko je se oteti dojmu da je ova u BiH kada su zemaljske stvari u pitanju dobrim dijelom prepu&scaron;tena sama sebi. Kardinal Vinko Puljić dobar je teolog, ali nažalost, on vi&scaron;e nema snage da se izbori sa situacijom koju su mu priu&scaron;tili određeni biskupi u crkvi. Lijepo je jutros čitati hvalospjeve don Tome Vuk&scaron;ića na račun situacije oko biskupa u BiH, no i on sam je svjestan da situacija nije takva koliko god je on uljep&scaron;avao. Vrhunski intelektualac uzak je u nekim svojim promi&scaron;ljanjima, koliko god ga pojedini krugovi predstavljali &scaron;irokim. Ako već želi postati nadbiskup, o čemu se također sve vi&scaron;e govori u BiH, morao bi shvatiti da ima vjernika koji drukčije razmi&scaron;ljaju, kao i franjevaca, te petrovaca, jer zatvoriti se u službu i slu&scaron;ati samo one koji su u istoj hijerarhijskoj ravni s tobom, ne vodi funkciji koja je vruće žezlo, kome god ona pripadne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas se obilježava 25 godina biskupstva Ratka Perića. Oni koji se danas susretnu s njime sipati će hvalospjeve na njegov račun. Nitko neće pitati progonjene franjevce iz "Hercegovačkog slučaja", fra Jozu Zovku, međugorske vidioce i druge nemoćnike koji nemaju pretjeranu mogućnost da dođu do medija i iznesu svoje stavove kako se oni osjećaju i kako oni doživljavaju ovih 25 godina. Nitko neće pitati Marka koji je prije tri godine napustio Čapljinu i oti&scaron;ao u Njemačku zbog čega je oti&scaron;ao već će odmah zaključiti da je to zbog egzistencije. Ne, Marko je na odlasku rekao: - Ne mogu gledati da najboljeg fratra u Hercegovini, fra Milu, ovako progone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Netko će potiho ne&scaron;to reći. Marko Čolak koji je iz Ledinca zagusliti će ne&scaron;to, svjestan da vi&scaron;e ne može blizu oltaru na Ledincu, jer je tako naređeno od crkvenih vlasti...</p> <p>Čak je i mirni fra Tomislav Pervan koji je opet istaknuo da će se držati reda, u posljednjem intervjuu 'brecnuo' biskupe.</p> <p>Fra Dado Milas koji je u Grazu, u Austriji, također prognanik je u posljednjem intervjuu kazao da je shvatio da se u Austriji ne&scaron;to može reći biskupu ili provincijalu, a da se odmah ne dobije kazna, kao kod nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I onda se odnekud pojavi sovjetski &scaron;pijun Alexander Maksimov, izvuče iz naftalena udba&scaron;a Ivana Lasića i krene govoriti o Ratku Periću, karakterizirajući ga kao svoga prijatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesumnjivo, imao je Ratko Perić i dobrih stvari u 25 godina, ali, nažalost, one ostado&scaron;e u sjeni ratova protiv franjevaca, Međugorja, Sovjeta... i drugih koji su mislili drukčije...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugih, za velik broj vjernika, i mučnih, 25 godina je u Mostarskoj biskupiji pro&scaron;lo... brzo ili sporo, ali evo pro&scaron;lo je...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umorili su se mnogi. A opet vjeruju, ako već nemaju utjehu u crkvi kao instituciji, imaju u Bogu, a i u svojim svećenicima, koje je inicijativom velikih svećenika, institucija odbacila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, citirajmo dio iz posljednjeg intervjua fra Dade Milasa: Najveći Isusovi neprijatelji su bili židovski 'biskupi' i pravovjerci koji su se smatrali ekskluzivnim tumačima Božje volje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, od vremena jo&scaron; od Krista, nova lica, scena ista...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je tu, vjerujemo u bolja vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-14-ratko.jpgVlado Marušić: 'Otiđite, ali kome ćete se vratiti - Arapima koji kupuju zemlju...'http://grude.com/clanak/?i=3977639776Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 17:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-odlazak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvijek netko nekog od nas ispraća. Odlasci su svakodnevna a u zadnje vrijeme sve učestalija pojava. Odlaze nam djeca na studije, na putovanja, ljetovanja, druženja svake vrste. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e:Vlado Maru&scaron;ić/<a href="http://sirokibrijeg.info/vlado-marusic-borimo-se-hercegovinu-zadnjim-masu-djecu-atomima-snage-pa-taman-nedopustenim-sredstvima/" target="_blank">&Scaron;irokiBrijeg.info</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Roditelje ispraćaju djecu na njihove busove, zrakoplove, brodove, pusti se poneka suza, tek reda radi jer su ta putovanja i odlasci pre&scaron;li u naviku, u rutinu, a negdje usput se sve to pretvorilo u odlaske oslobođene od emocija. Sada odlasci poprimaju oblik kakav nisu imali do sada. Nema vi&scaron;e tko koga ispraćati jer se odlazi skupno, ili su ovi &scaron;to su ispraćali ove potonje već davno oti&scaron;li za njima. Ostale su prazne, hladne kuće na&scaron;eg starog života. Domovi na&scaron;eg djetinjstva, pusti, zarasli u prirodnom ambijentu, kao da upravo ta priroda želi zarobiti te kuće u sebi. Kao da ih želi vratiti svojoj izvornosti na kojoj su začete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakodnevno netko napi&scaron;e ne&scaron;to na tu temu, odlaska, odlazaka, riječi su prepune jala, očaja, bijesa, mržnje, preporuke čega li sve jo&scaron;. Netko proklinje, moli, kumi sve i svakoga da se ovaj ponor u koji upadamo svi bilo kako zaustavi. Da se ovaj prozor zauvijek ne zatvori. Sve ovo da se zaustavi u ime Božje. Prozivaju se političari, svećenici, umni ljudi, svatko tko imalo može da progovori, da se ne&scaron;to učini. Neki pak vjeruju kako je na djelu sotonski plan mijenjanja krvne slike kr&scaron;ćanske i katoličke Europe, naseljavanjem nekih novih generacija iz dalekih zemalja bliskog istoga, Afrike i Azije kako bi se izgubio identitet kr&scaron;ćanstva i stvorio neki novi mix međunacionalnog stvorenja koji neće imati u sebi ni&scaron;ta smisleno. Nikakav prizvuk niti naznaku Boga u sebi. Stvaranje nacije jedinki iste supstance, koji isto misle, djeluju a ne vjeruju ni u &scaron;to osim u sebe i svoje postojanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki pak smatraju kako neki pakleni plan želi istrijebiti sedam milijardi ljudi na podno&scaron;ljivu mjeru od kojih dvije milijarde poslu&scaron;nika u službi sotone koja se razigrala i izruguje Bogu, ne birajući pri tome načine kako da taj broj od sedam milijardi smanji na dvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki na kraju smatraju kako na&scaron; nebeski Otac sve to mirno promatra želeći istrijebiti žito od kukolja, jer oni koji ustraju u svemu ovome živjeti će u kraljevstvu nebeskom. A svi smo svjedoci užasnih kataklizmičkih katastrofa i nevolja koje pogađaju ljude. Negdje su tsunamiji, orkanski tajfuni, negdje medicinski potpomognuta sterilizacija bračnih partnera kako bi se smanjio broj stanovnika te države ili regije, GMO hrana koja truje organizam, i od koje hrane se obolijeva sve vi&scaron;e, legaliziranje abortusa, istospolnih brakova, rastave brakova, udaljavanje ljudi od Boga i njegovih zakona &scaron;to na koncu rezultira zatvaranjem crkava u Europi, poglavito u Nordijskim zemljama, eutanazije, ratova, a negdje prisilne ili planski izvr&scaron;ene deportacije stanovni&scaron;tva u sasvim druge ambijente njihova življenja, konačno i postojanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju dolazimo do podneblja na&scaron;eg življenja i postojanja. Na&scaron;e divne i jedine Hercegovine. Kao da sotona ima neiscrpne mogućnosti uni&scaron;tenja života pa je tako ovdje umjesto svih gore pobrojanih mogućnosti uni&scaron;tenja života primijenila jedan recept masovnog egzodusa na&scaron;ih mladih i cijelih obitelji iz ovog istinskog raja na zemlji. Imajući u vidu dokazane mogućnosti na&scaron;e Hercegovine u njenoj prirodi, zraku, vodi, tlu, uspjela je preko svojih sluga koja je lako prona&scaron;la u predstavnicima vladajućih političkih elita načiniti takav poslovni ambijent u kojemu mjesta nema nikakvoj zdravoj poduzetničkoj klimi. Nitko iz poslovnog svijeta ne želi ulagati i imati posla u ovom dijelu svijeta kojeg bije glas korumpiranosti, prevelike administracije, zakonskih nemogućnosti bilo kakvog ulaganja u bilo &scaron;to. Bilo tko da ne&scaron;to poku&scaron;a na poduzetničkom planu sve to ostaje na pukom poku&scaron;aju jer je onemogućen u startu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprije se od njega traže milijunski iznosi u KM ili EUR za omogućavanje koncesije ili zakupa zemlji&scaron;ta ili poslovnih objekata, koji novci u pravilu zavr&scaron;avaju u džepovima lokalnih političkih moćnika, ispod stola, potom se nailazi na administrativne barijere jer za bilo kakvo sređivanje dokumentacije su potrebite godine, pa čak ni to na koncu nije dovoljno jer se uvijek traži neki novi bezvezni dokument, zbog čega nas bije zao i lo&scaron; glas u svijetu. Pored svega ostalog bije nas lo&scaron; glas kako nismo zavr&scaron;ili akademsku i administrativnu lustraciju u hrvatskom narodu jer ovi &scaron;to bi pokrenuli ikakve poduzetničke akcije ne žele ulagati u općine, gradove i državu gdje vladaju oni od kojih su prije Domovinskog rata i pobjegli. A ovi na&scaron;i lokalni politički moćnici se samo smjenjuju na svojim mjestima i funkcijama. Danas jedan, sutra drugi, potom rotacija, a kada zavr&scaron;e sve rotacije na njihova mjesta uskaču njihova djeca, rodbina, kumovi, prijatelji, ljubavnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko onaj tko je njihov. A jadni narod ječi, stenje, na svakom ga se koraku podapinje i razapinje. Nije ba&scaron; da ni&scaron;ta ne poku&scaron;ava, neki se organiziraju ali na žalost u jalove poku&scaron;aje nekih minornih i imaginarnih političkih opcija ali prvi naredni ili bilo koji slijedeći izbori otrijezne im glavu jer sotona je za njih premoćna u svakom pogledu. Sve &scaron;to su poku&scaron;ali, sve &scaron;to im je bilo tko obećao učas padne u vodu jer je mnogima bitnijih onih pi&scaron;ljivih, Judinih 100 KM (&scaron;kuda) nego čast, čestitost i po&scaron;tenje. A da ne napominjemo mogućnosti izbornih krađa i prijevara u kojima su ovi &scaron;to vladaju ovim narodom doktori znanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi od takvih prodanih du&scaron;a znaju izjaviti: &ldquo;Svi su oni isti. Tko mi je i&scaron;ta dao. Ovi barem daju 100 KM.&ldquo;A vrijeme leti, curi nam između prstiju kao pje&scaron;čani sat. Svima nama. Na koncu kada se iscrpe sve mogućnosti u nemogućnosti pronalaska bilo kakvog smislenog posla, dostojnog življenja, posla kojim bi se morale i trebale i plaćati režije a ostatak za život, ostane kao jedina mogućnost u glavama na&scaron;eg naroda odlazak. Odlazak zbog kojeg neće biti dobro nikome a najvi&scaron;e onima koji odlaze. Ukoliko isti misle kako su se spasili grdno se varaju. Jer sjedanje u zrakoplove, busove i brodove je tek početak njihovog kraja. Ma koliko bili razočarani sa svim &scaron;to ih je ispratilo u ta prijevozna sredstva na druge krajeve svijeta moraju znati kako su isto suodgovorni jer su se odlučili prestati boriti. Sotona je točno računala na njihovo takvo pona&scaron;anje zato je i izabrala tu metodu masovnih odlazaka iz Hercegovine i Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve me to nekako podsjeća na onih 100 KM koje su neki plaćali za glas na izborima. Odlasci i migracije su uvijek bile sastavni dio svih naroda u tranziciji pa tako i hrvatskog, ali odlasci kojim se zatvaraju cijela imanja i daju na prodaju ima se smatrati kukavičlukom. Zar je slučajna pojava zamotanih Arapkinja na slapu Kravica u Ljubu&scaron;kom, u Mepas Mallu u Mostaru, njihova kupovina nekretnina po Bosni, izgradnja cijelih naselja za Arape po Bosni, prodaja zemlji&scaron;ta na vjekovnim hrvatskim teritorijima, itd.,itd. bilo kome tko prvi ponudi a Arapi nude prvi i nuditi će sve vi&scaron;e. Nuditi će jer je nečiji plan najprije odavde iseliti ljude, Katolike, Hrvate a potom naseliti one koji tu nikada nisu živjeli. A već je odavno poznato kako je ovo podneblje raj na zemlji sa svim prirodnim mogućnostima koje je Bog ovom narodu dao kao nagradu zbog velike vjere u Njega. A sada? Zar to nije nečiji pakleni naum kojem kumujete svi vi &scaron;to ogorčeni odlazite?</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ukoliko mislite kako ćete se vratiti zaboravite. Možda ćete navratiti ali se vratiti nećete jer se nećete imati kome vratiti. Vratiti i navratiti su dva potpuno različita padeža. Tvrdim vam kako ćete Bogu biti jednako krivi kao i oni koji su vas odavde protjerali, a to su u&scaron;togljeni fini likovi u skupocjenim političarskim odijelima jer smo ih identificirali davno. Postoje, morate priznati, neki među nama koji se jo&scaron; uvijek odupiru a oni su članovi jedne lude organizacije koja se nazvala Zaboravljeni Branitelji. Svi di&scaron;u kao jedan i malo će ih između njih otići i napustiti ovo. Ovu borbu. Jer ukoliko napuste sva će im priča pasti u vodu a to nikako ne žele. Neće to učiniti jer su previ&scaron;e i dovoljno ludi da to ne učine jer su davno shvatili sve ovo o čemu je pisano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim i među njima ima nekih koji su ispraćali svoje najmilije. I Među njima onih koji su ispraćali svoju ljubav. Ljubav svog života dok su gledali sa suzama u očima čeznutljivo bijeli trag kerozina iza zrakoplova koji odlazi i odnosi mu sve. Ali u njihovom pogledu ostao je onaj isti žar kao i u vrijeme 92, 93, 94 i 95 kada su gledali neprijatelja u oči. I upravo dok ovo pi&scaron;em u misli mi naviru stihovi najnovije pjesme Borisa Novkovića: &ldquo;Čista Ljubav.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zauvijek pamtićemo du&scaron;o ja i ti<br />te dane kad smo jedno drugo imali<br />i sve na svijetu činilo se važnije<br />al na&scaron;a ljubav čudo je najsnažnije</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zauvijek pamtićemo kog smo ljubili<br />Dok s nekim drugim mi smo vrijeme gubili<br />I ne znam dal je sada prekasno za to<br />Da jedno drugome u oči priznamo:<br />Da to je čista ljubav,<br />Jer to je čista ljubav.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je čista ljubav ta zvijezda vodilja zbog koje vrijedi živjeti. Ne dajmo svoju ljubav. Ne dajmo svoje svetinje, svoju Domovinu, obitelji, svoju zemlju Hrvatsku i Hercegovinu. Ima li &scaron;to vrjednije od takve čiste ljubavi. Tko može tu ljubav pomutiti. Ukrasti ju, premjestiti negdje? Ne dajmo joj da ode. Jer ukoliko ode od nas lak&scaron;e ćemo pasti u napast svake vrste. Borimo se za nju zadnjim atomima snage pa taman i nedopu&scaron;tenim sredstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vlado Maru&scaron;ić/&Scaron;irokiBrijeg.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-odlazak.jpgTurci zahvalili Širokom Brijegu! Vraća li nam se život kao u vrijeme Osmanlijahttp://grude.com/clanak/?i=3952539525Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-osmanlije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor turske kompanije u BiH “Bosna-Et Holdinga” Sadik Sezer danas je istaknuo da je jako sretan i ponosan da je kao turski ulagač u BiH sudjelovao u plemenitoj bajramskoj priči u Širokom Brijegu.<p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je u &Scaron;irokom Brijegu zaposlio 120 ljudi i da će to činiti i dalje, te se zahvalio Crvenom polumjesecu protuteži Crvenom križu koji će vjerojatno, ako ovako Hrvati nastave njegovati svoju vjeru i tradiciju, uskoro u BiH biti uga&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema predaji, Alija Izetbegović Erdoganu je na samrti Bosnu i Hercegovinu ostavio u amanet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikome ne zabranjujemo proslavu blagdana, ali nije li licemjerno da muslimani koji Hrvatima biraju tko će ih predstavljati, zabranjuju im projekte, donose zakone kojima im uzimaju novce i skladi&scaron;te u Sarajevu, tuku katolkinju koja počne moliti u tom istom Sarajevu... proslavljaju svoj blagdan u &Scaron;irokom Brijegu, sredi&scaron;tu zapadne Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je samo bilo drugo vrijeme, prije vi&scaron;e od pet i pol stoljeća donesena je Ahdnama kojom je uređeno kako će se Osmanlije pona&scaron;ati prema Hrvatima katolicima u BiH. S obzirom da Bo&scaron;njaci Hrvatima određuju tko će im biti predstavnik i kako će živjeti u BiH, izgleda da je samo razlika u godinama. Sve ostalo je isto...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong> </em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prenosimo vam kolumnu o Ahdnami prof. dr. Ive Lučića</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama već jedan dokument nastao sredinom petnaestoga stoljeća izaziva žestoke prijepore unutar bosanskohercegovačke javnosti. To se dogodilo i za pro&scaron;lotjednoga posjeta pape Franje Sarajevu kada je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u pozdravnom govoru papi izjavio kako bosanskohercegovački muslimani žele posebno graditi odnose s katolicima &ldquo;u duhu Ahdname sultana Mehmeda el Fatiha&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta je rečenica potisnula sve drugo &scaron;to je efendija Kavazović rekao i ponovno otvorila raspravu o katoličke-muslimanskim, odnosno hrvatsko-bo&scaron;njačkim odnosima u BiH. Problem je zapravo u razumijevanju i tumačenju sadržaja i simbolike spomenute ahdname, odnosno povelje ili jamstva, koju su bosanski franjevci dobili od sultana Mehmeda II. Osvajača (el Fatiha), najprije u Srebrenici 1462., a zatim u Fojnici (Milodiaž, danas općina Kiseljak) 28. svibnja 1463. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: dr. <em>Ivo Lučić</em>, Večerenji list</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ahdnama-005Sultan je Fojničkom ahdnamom obećao franjevcima (a ne katolicima kako se to često pogre&scaron;no ističe) osobnu za&scaron;titu kao i sigurnost njihove imovine. Bilo je to samo tri dana nakon &scaron;to su Osmanlije uhitili &ldquo;prokletog nevjernika&rdquo; (ka&uuml;r-i la&rsquo;in&rsaquo; bosanskoga kralja Stjepana Toma&scaron;evića i samo tjedan dana prije nego su nesretnoga kralja pogubili. Tako je Ahdnama, osim &scaron;to je postala važan dokument za opstanak franjevaca u osmanskoj Bosni, bila i svojevrsna smrtna presuda bosanskom kralju i kraljevstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Originalni dokument je izgubljen, a sačuvan je jedan od brojnih prijepisa za koji su znanstvenici jo&scaron; prije stotinjak godina ustvrdili da nije original, a kasnije su ustanovili da se radi o svojevrsnoj &ldquo;rekonstrukciji&rdquo; nastaloj najvjerojatnije u Dubrovniku ili u Veneciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Položaj franjevaca u Bosni</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, radi se o dokumentu kojim je franjevcima određen položaj unutar Osmanskog Carstva odnosno o tipičnoj ispravi kojom je osmanska vlast uređivala pravni status &scaron;tićenika (zimija) na osvojenom teritoriju. Sličan način uređenja položaja nemuslimana datira jo&scaron; od kalifa Omera el Khataba koji je 635. godine sačinio zbirku propisa nazvanu Kanun-i-ra-ja kojom je odredio status kr&scaron;ćana i Židova u osvojenom Damasku. Kr&scaron;ćani uz ostalo nisu smjeli graditi ni popravljati crkve i samostane, nisu smjeli glasno moliti ili zvoniti, ni jahati osedlana konja ili nositi oružje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povelje slične Fojničkoj ahdnami dodijeljene su Đenovežanima u Carigradu, građanima Dubrovnika, Skoplja, Bara te mnogim drugima, a njima su regulirane njihove pozicije u Carstvu. Legenda o &ldquo;susretu&rdquo; tra Anđela Zvizdovića i sultana Mehmeda II. očito je nastala na temelju franjevačke tradicije, odnosno na predlo&scaron;ku susreta Franje Asi&scaron;kog i sultana Mal&iacute;ka el-Kamila iz 1219. godine. U samome pak tekstu dokumenta sultan ističe kako su njegovi posjednici, bosanski redovnici, na&scaron;li njegovu &ldquo;veliku milost&rdquo; te naređuje da im nitko ne pravi smetnje i da ih nitko ne uznemiruje, a sve to dokle god oni njemu &ldquo;budu služili&rdquo; i njegovoj se &ldquo;naredbi pokoravali&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Ahdnami je vrlo studiozno i znanstveno pisao povjesničar Srećko Džaja, a napisan je i velik broj ideologiziranih i politiziran&iacute;h osvrta na nju. Sve to o dokumentu koji bi, osim za povjesničare, za sve druge trebao biti potpuno irelevantan. Međutim, njegova (zlo)upotreba daleko nadilazi interes povijesne struke i sve vi&scaron;e se koristi u dnevnoj politici. Tako nastala konstrukcija izgledala bi otprilike ovako:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nja BiH je nefunkcionalna i neodrživa za &scaron;to je krivo njezino ustavno uređenje odnosno nemoć sredi&scaron;nje države. Svaka daljnja decentralizacija samo bi pogor&scaron;ala stanje pa je umjesto toga potrebno dokinuti Republiku Srpsku i županije/kantone u Federaciji BiH, birati jednoga predsjednika BiH i uvesti izborno pravilo &ldquo;jedan čovjek &ndash; jedan glas&rdquo;. Time će BiH postati &ldquo;normalna&rdquo;, odnosno &ldquo;građanska država&rdquo;. Kako je svaka građanska država ujedno i nečija nacionalna država pojednastavljeno rečeno, država &ldquo;onih kojih je najvi&scaron;e&rdquo;, tako bi i na taj način zami&scaron;ljena BiH odnosno &ldquo;Bosna&rdquo; (p)ostala nacionalna država Bosanaca/Bo&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da sve to nije nemoguće, može potvrditi tom planu i takvom cilju prilagođena slika pro&scaron;losti. Odnosno, treba u pro&scaron;losti naći (izmisliti) primjer takve funkcionalne i održive &ldquo;Bosne&rdquo; u kojoj je vladalo blagostanje, tolerancija &iacute; u kojoj su po&scaron;tivana ljudska prava na razini daleko većoj nego igdje na svijetu. A nigdje to nije bilo tako lijepo uređeno kao u osmanskoj Bosni &ndash; kada smo &ldquo;mi&rdquo; bili na vlasti i &ldquo;o svemu se pitali&rdquo;. Jedan od važnih &ldquo;dokaza&rdquo; visoke razine &ldquo;za&scaron;tite ljudskih prava&rdquo; u osmanskoj Bosni je i Ahdnama o kojoj su u bosanskohercegovačkim medijima razna čudesa pisana. Tako u jednome od tipičnih nadrihistoriografskih bisera kakvim obiluju sarajevski dnevni listovi pi&scaron;e kako nije zapadna Europa uvijek bila uzor europskom jugoistoku, nego je bilo razdoblja kada je taj jugoistok &ldquo;davao svjetlost Europi, a ona mu uzvraćala mrakom&rdquo;. U takve svijetle trenutke ubrojena je i Ahdnama Mehmeda II., koja je označena kao &lsquo;najstariji, temeljni dokument o ljudskim pravima i Slobodana&rdquo;, nastao &ldquo;326 godina prije Francuske revolucije&rdquo; i &ldquo;485 godina prije Deklaracije o ljudskim pravima UN-a, koja je usvojena 1948.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljudska prava u Fojnici u 15. st.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>O kakvim se &ldquo;ljudskim pravima&rdquo; i njihovoj &ldquo;za&scaron;titi&rdquo; tu i tada doista radilo najbolje se može prosuditi iz činjenice da su se u vrijeme kada je pisana Ahdnama na prostoru dana&scaron;nje BiH nalazile brojne katoličke župe, crkve (prema Andriji Zirdumu 463 srednjovjekovne crkve) i samostani, golema većina čega je, zajedno s vjemicima, tijekom osmanske vlasti uni&scaron;tena, &scaron;to je najče&scaron;će bilo povezano s ratnim sukobima Osmanskog Carstva sa susjednim &ldquo;kr&scaron;ćanskim&rdquo; (&ldquo;katoličkim državama, A sve da i nije bilo tako, nema nikakva razloga suvremene međuvjerske i međunacionalne odnose uređivati u duhu pravila koja su prije pet i pol stoljeća u porobljenu i opustjelu Bosnu uvezena iz Damaska. Da ne govorimo o &ldquo;ljudskim pravima&rdquo; muslimana u kr&scaron;ćanskim državama. No ostavimo povijest po strani jer će objektivan promatrač te&scaron;ko biti zadovoljan i dana&scaron;njim (a kamo li nekada&scaron;njim) stanjem ljudskih prava u Fojnici ili Kiseljaku ili drugdje diljem BiH. Jo&scaron; bi manje bili zadovoljni oni koji bi u vi&scaron;enacionalnoj državi, u skladu s nekada&scaron;njim odnosima, morali drugoga &ldquo;služiti&rdquo;, njegovoj se naredbi &bdquo;pokoravati&rdquo; i o njegovoj milosti ovisiti. Daleko bi to bilo od ljudskih prava kako ih danas shvaćamo, a puno bliže situaciji kakva je sada u Damasku i njegovoj okolici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je važno čuti i prihvatiti papinu sredi&scaron;nju poruku &ldquo;mir vama&rdquo;, ali i onu drugu, neodvoj&iacute;vu od nje, koja kaže da je &ldquo;mir djelo pravde&rdquo; (opus iustitiae pax). Uzajamno po&scaron;tovanje i pravda temelj su izgradnje katoličko-muslimanskih, odnosno hrvatsko-bo&scaron;njačkih (i uopće međuvjerskihi međunacionalnih) odnosa, čemu zasigurno poseban doprinos može dati reisu-l-ulema Husein ei Kavazović, koji ima znatan ugled kod katolika/Hivata u BiH, pa i zato &scaron;to ni prilikom papina posjeta nije (zlo)upotrijebio činjenicu da je i sam proveo pet i pol mjeseci u zarobljeni&scaron;tvu kod postrojbi HVO-a, koje su nakon ofenzive Armije BiH na hrvatska sela u općinama Konjic i Jablanica ostale u okruženju, u tri obranjena sela, Izgovorenu rečenicu ne treba uzeti za zlo niti joj treba pridavati preveliku važnost. Reisa se, pa i iz po&scaron;tovanja prema njegovoj funkciji, ne smije stavljati u istu vrstu s isluženim političarima željnima pozornosti koji su na manifestacijama kojima se odnedavno obilježavaju godi&scaron;njice Ahdname uvijek sprenmi primiti povelju &ldquo;Prijatelj Bosne&rdquo; koliko god to Bosni i Hercegovini &scaron;tete nanijelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pak same Ahdname tiče, odnosno proslave godi&scaron;njice njezina primanja, o tome su pravorijek dali oni na koje je ona i adresirana. Detinitorij Franjevačke provincije Bosne Srebrene u izjavi donesenoj 28. svibnja 2013., uz ostalo, pi&scaron;e: &ldquo;MI bosanski franjevci ne možemo u ovom povodu slaviti nikakvu obljetnicu, jer za nas ovo nije obljetnica za slavlje. Naime, prije 550 godina nekada slavno Bosansko Kraljevstvo je uni&scaron;teno, posljednji bosanski kralj Stjepan Toma&scaron;ević vjerolomno je pogubljen 15. lipnja 1463.), bosanska kraljica Katarina Kotromanić-Kosaća je, dodu&scaron;e, uspjela pobjeći iz Bosne, ali se nikad vi&scaron;e nije mogla vratiti u svoje kraljevstvo. Ovo je, dakle, godi&scaron;njica na&scaron;e nacionalne i državne tragedije. Malo svjetlo u velikoj tami jest bila Ahdnama., ali je ona vrlo često bila samo mrtvo slovo na papiru. Često je gažena i nije po&scaron;tivana od mjesnih moćnika, iako je bila i ostala neka pravna podloga za franjevačka inzistiranje na osnovnim ljudskim pravima u Otomanskom carstvu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesporazumi s povije&scaron;ću i s tim povezani aktualni dru&scaron;tveni problemi nastaju onda kada povijesne događaje ne sagledavamo u cjelini, nego na njih gledamo iz partikulame (nacionalne, konfesionalne, klasne&hellip;) pozicije ocjenjujući dobrim ono &scaron;to je &ldquo;nama&rdquo; i &ldquo;na&scaron;ima&rdquo; bilo dobro. Ako prema drugima nemamo obzira čak ni u interpretaciji pro&scaron;losti, te&scaron;ko je očekivati da ćemo ga imati u gradnji (zajedničke) budućnosti./vecernji.hr/hms/</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-osmanlije.jpgGospin Likehttp://grude.com/clanak/?i=2946029460Grude.com - klik u svijetTue, 29 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-29-gospin_like.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znanost je pokazala kako je jedna od najvećih čovjekovih potreba, potreba za potvrdom, pohvalom, primjećivanjem. Tako još od začeća, djetetu je važno da ga netko primijeti. <p>&nbsp;</p> <p>Kad se zarita u majčinoj utrobi &ndash; da netko &bdquo;pogladi&ldquo; stomak, ili kad kao novorođenče zaplače od straha i ogromnosti svemira u koji je do&scaron;ao &ndash; da postoji jedno meko krilo, ruka, zagrljaj, glas&hellip; - koji će mu svojim javljanjem i dodirom reći: &bdquo;Ne boj se, vidim te, primijetio sam te, o tebi vodim brigu!&ldquo; I kroz faze odrastanja i djetinjstva, kada se dijete obrati roditeljima i ne&scaron;to im želi reći ili pokazati, važno je da zadobije roditeljsku pažnju i odgovor! Svako to obraćanje djetetu pokazuje da je roditelju stalo, da uzima dijete za ozbiljno, da ga primjećuje, da mu je to dijete važno. To je onaj životni LIKE koji nam svima treba kako bi rasli u samopo&scaron;tovanju i sigurnosti. Onaj LIKE koji zadovoljava ovu duboku potrebu da na nas netko gleda, da nas primjećuje i prati!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog krize obitelji, krize odnosa i dijaloga, u nedostatku tih stvarnih, životnih LIKEova, ne začuđuje pomama za virtualnim laikovima na dru&scaron;tvenim mrežama. Mogli bi reći da smo mi danas dru&scaron;tvo SELFIE-ja! Američka Udruga Psihijatara nedavno je na sastanku svog upravnog odbora službeno potvrdila da je "selfie", odnosno fotografiranje samog sebe, ustvari mentalni poremećaj. Definira se kao opsesivna želja za fotografiranjem samog sebe i postavljanje istih na dru&scaron;tvenim mrežama zbog nedostatka samopo&scaron;tovanja i popunjavanja praznine u intimnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; Bog, na&scaron; Stvoritelj najbolje nas poznaje. Dobro zna kako smo sazdani i da nam trebaju potvrde i priznanja kako bi bili ispunjeni i zadovoljni. On nam kao dobri Otac i sam želi dati te iskaze ljubavi. U milion malih i velikih čuda koje se događaju u na&scaron;em svakodnevnom životu i odnosima. Toliko nam puta želi reći kako nas voli, kako nas gleda, kako na nas pazi i da smo mu jako važni. Nažalost, tu njegovu pažnju ne uspijevamo vidjeti ako se ne nalazimo na istoj valnoj dužini s njima, ako su nam unutarnje oči duha slijepe &ndash; odnosno ako ne molimo. Eto za&scaron;to je ovdje u Međugorju Gospin najveći poziv upravo poziv na molitvu. I u ovoj zadnjoj poruci koja je gotovo u cijelosti jedan veliki poziv na molitvu, Gospa kaže: <strong>&bdquo;Vi ne zaboravite da je molitva tajni ključ susreta s Bogom. Zato sam s vama da vas vodim. Ne odustajte od molitve!</strong>&ldquo; (usp. poruka od 25. 08. 2017.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako sumnjamo u to da kod Gospe i kod Boga imamo jedan veliki i trajni LIKE, neka nam pomogne ovo svjedočanstvo koje sam upravo danas čula. N.N. je djevojka koja je već dugo radila sa hodočasnicima u Međugorju. Vjerovala je u Gospina ukazanja, ali je već vi&scaron;e godina u srcu nosila sumnju da li Gospa vidi i poznaje ba&scaron; nju? Da li Gospa zna da ba&scaron; ona postoji i da je ona tu. Jednom joj se ukazala prilika prisustvovati ukazanju kod vidioca Ivana. I dok su se neke osobe preporučivale u vidiočeve molitve, prisutni svećenik preporučio je Ivanu i na&scaron;u N.N. Kao &scaron;to biva nakon ukazanja, vidioc je priopćio kako ih je Gospa sve blagoslovila. Rekao je i kako je Gospi posebno preporučio N.N. Sva u i&scaron;čekivanju, na&scaron;a junakinja je upitala da li joj je Gospa i&scaron;ta poručila. &bdquo;Nije&ldquo; &ndash; rekao je Ivan &ndash; &bdquo;Samo se okrenula prema tebi i nasmije&scaron;ila ti se!&ldquo; Tako je moja prijateljica zapravo dobila svoj dugo i&scaron;čekivani odgovor: Gospa ju je dakle poznavala. Znala je čak i gdje se u tom silnom mno&scaron;tvu ona nalazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto, neka nam to bude utjeha i ohrabrenje. Na&scaron; Bog i na&scaron;a Majka nas poznaju. U svakom trenutku znaju gdje smo, tko smo i &scaron;to nam treba. Ne trebaju nam lažni svjetski, virtualni LIKEovi. Umjesto tipkanja po mobitelima, posvetimo se molitvi, pa ćemo u njoj otkriti da nas Gospa neprestano lajka jer nas kao i svaka prava Majka voli ba&scaron; onakve kakvi smo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paula Tomić/Grude.com<br />FOTO: Đani FOTO<br /></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-29-gospin_like.jpgNapadači na Zdravka Mamića pobjegli su iz BiH!? Je li napad koštao 150 tisuća eurahttp://grude.com/clanak/?i=2939429394Grude.com - klik u svijetWed, 23 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-22-017_zdravko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Huligani, amateri ili profesionalci? Tko su osobe koje su jutros napale Zdravka Mamića i propucale ga dok je bio s obitelji kod groba oca Josipa i dalje se spekulira, no činjenica je da je takav događaj sve šokirao. <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, kada se zna da verbalno iživljavanje nad Zdravkom Mamićem traje godinama i da je stvorena medijska histerija, idealno tlo da Mamić bude "(s)maknut", onda je jasno kako se ovakav napad mogao očekivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portal Grude.com od izvora upoznatih s istragom doznaje da istražitelji ispituju sve mogućnosti, te se razgovara o tome jesu li za napad iskori&scaron;teni profesionalci kojima je naređeno samo da po&scaron;alju poruku Zdravku Mamiću. Također, ne isključuje se mogućnost da su napadači već napustili BiH, te da se nalaze na području susjednih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena napada na poznatu osobu u zemljama Balkana je 150 tisuća eura, a upozorenja i likvidacije rijetko izvode ljudi iz država na čijem se teritoriju to odigralo. Uglavnom, u BiH dolaze profesionalci iz Crne Gore, Srbije i Albanije, i tako u krug.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Počinitelji likvidacije obično pripadaju nekoj kriminalnoj organizaciji. Profesionalne ubojice te&scaron;ko se otkrivaju i uglavnom su bili u nekim od organizacija poput Legije stranaca, policije, vojske i slično, gdje su usavr&scaron;ili rad s eksplozivima i raznim vrstama oružja&rdquo;, kazao je nedavno kriminolog Darko Trifunović. - Postoji i dark net na kojem se javljaju početnici koji za jako male pare izvr&scaron;avaju ubojstvo, to je stranica interneta koju koriste osobe sklone kriminalnim radnjama kako bi se izbjegao zakon. Kada se ubojstvo dogodi, primjerice, u Crnoj Gori, sumnja se uglavnom na počinitelje iz okruženja. Isto tako je i u Srbiji, BiH&hellip;&rdquo;, kazao je Trifunović, ističući da je najteže rije&scaron;iti ubojstva bez očiglednog motiva. Oružje ubojice dočeka već pripremljeno ili ga kombinacijom raznih kriminalnih radnji prokrijumčare. Važnu ulogu igraju pomagači i logistika koja ih dočeka. Uglavnom se žrtva prati i utvrdi se njezin idući korak koji je za ubojicu pogodan, a za nju koban, ističe Trifunović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-22-017_zdravko.jpgNOGOMET ANTITALENTIMA: Kako je živio, podučavao i trenirao Zdravko Jurčić 'Miš' http://grude.com/clanak/?i=2937329373Grude.com - klik u svijetMon, 21 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-21-mis.wide.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Vi odbačeni, škartirani i netalentirani, uteknite se meni i od vas ću napraviti igrače od milijun maraka!”<p><strong>Zdravko Jurčić &lsquo;Mi&scaron;&rsquo;</strong> vi&scaron;e je odgovarao profilu srednjovjekovnog mistika, pustinjaka koji uronjen u vlastite misli i sasvim nezainteresiran kako za vlastitu pojavnost tako i za neposredno okruženje, tumara uokolo tribina maksimirskog stadiona i rijetkim znatiželjnicima povremeno ispripovjedi sveto božansko otajstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vi odbačeni, &scaron;kartirani i netalentirani, uteknite se meni i od vas ću napraviti igrače od milijun maraka!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je na vratima njegova fantomskog ureda, pozicioniranog pod jo&scaron; uvijek stojećim jablanima na Sveticama, tik do poru&scaron;enog restorana Domagoj &ndash; odnosno, najavljenoga budućeg HNS-ova kampa &ndash; stajalo &ldquo;Talentiranima ulaz zabranjen&rdquo;, ba&scaron; i ne stoji sasvim. Neposredno uoči Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998. Mi&scaron; je individualno radio s Davorom &Scaron;ukerom. Godinama je u rijetkim prilikama koje je mogao koristiti za dolazak kući, tijekom božićnih blagdana ili ljetnih ferija, Zvonimir Boban nazivao Mi&scaron;a da mu organizira i isplanira individualni trening.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Obično su to bile neke situacijske vježbe, poput igre jedan-na-jedan&rdquo;, prisjeća se Mario Jurić, dana&scaron;nja pokretačka snaga sindikalnog udruženja nogometnih profesionalaca (HUNS) i nekada&scaron;nji Mi&scaron;ov učenik, koji je Bobanu u nekoliko navrata sparirao na igrali&scaron;tu Hitrec-Kacian.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina je, međutim, da Mi&scaron; nije volio nogometa&scaron;e-umjetnike. Ein voller Bauch studiert nicht gern, rekli bi Nijemci; u slobodnom prijevodu, sita čovjeka nećete dobiti na posao. Te se je maksime Mi&scaron; strogo držao, držeći je za svojevrsnu vjersku dogmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Smatrao je, a valjda je i znao iz ranijih iskustava, da će talentirani nogometa&scaron; uvijek izabrati liniju manjeg otpora&rdquo;, potvrđuje Jurić, koji iskustvo rada s Mi&scaron;om smatra najzaslužnijim &scaron;to se iz trećeliga&scaron;kog prosjeka vinuo do Dinamova prvotimca i kasnije ostvario zavidnu inozemnu karijeru. &ldquo;Birao je &scaron;tićenike po jasnom kriteriju, uvijek tražeći one koji nisu imali izbora. Bio sam jedan od takvih. Da nisam pro&scaron;ao u nogometu, dogurao bih maksimalno do medicinskog tehničara.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samoukog, samozvanog i samoprogla&scaron;enog trenera za individualni rad s nogometa&scaron;ima, kako su ga, smatrajući ga ultimativnim redikulom, portretirali onda&scaron;nji kroničari nogometnih zbivanja u gradu, hrvatska je javnost imala priliku upoznati ujesen 1999. Taj 14. rujna pamti se po trima značajnim događajima. Dinamo, tada NK Croatia, te je večeri na Old Traffordu ostvario sjajan rezultat remizirav&scaron;i s aktualnim europskim prvacima. To je bio prvi. Na samom popri&scaron;tu velikoga sportskog postignuća prerano je prestalo kucati srce Darka Tironija, izvrsnog novinara i urednika Sportskih novosti iz nekih boljih dana te glasnogovornika HNS-a. To je bio drugi, tužan koliko i &scaron;okantan. Onaj treći bio je, barem po tumačenju tada&scaron;njeg javnog mi&scaron;ljenja, tragičan; u HTV-ovu je studiju te večeri gostovao Zdravko Jurčić i pred milijunskim televizijskim auditorijem obezvrijedio igračke kvalitete prve maksimirske violine Roberta Prosinečkog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žuti nije igrao spomenutu utakmicu zbog ozljede, ali je sa suigračima boravio u Manchesteru. Mi&scaron; je u kratkim crtama deklamirao da je i bolje da nije igrao, jer da je sastav Osvalda Ardilesa daleko bolja momčad bez njega nego &scaron;to je s njim. Nastala je histerija. Prosinečki se, kad je čuo &scaron;to se dogodilo, toliko uzbudio da je zaprijetio odlaskom iz Maksimira, pa je požar na izvanrednom sastanku morao gasiti predsjednik Zlatko Canjuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ovo stajali&scaron;te nije bilo ni&scaron;ta novo. Na isti je način igru Roberta Prosinečkog tretirao od prvog dana njegova povratka u Maksimir, u ljeto 1997. Čak niti sjajna utakmica protiv budimpe&scaron;tanskog MTK-a u Kupu UEFA, koju je početkom studenog 1997. Prosinečki dobio sam postigav&scaron;i oba gola u pobjedi 2-0, igrajući simultanku, nije mogla razuvjeriti Mi&scaron;a. Čak &scaron;tovi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prosinečki je kočničar. Koči čak i na nizbrdici&rdquo;, tumačio je Mi&scaron; za restoranskim stolom, hvatajući se ča&scaron;a i &scaron;alica da bi dočarao svoju teoriju. &ldquo;Igrač mu se oslobodi unatrag i ne dobije loptu. Onda mu se oslobodi u prostor, pa je opet ne dobije i ispada glup &scaron;to, kao, ulazi u ofsajd. On za svo to vrijeme rola i drži loptu. Prosinečki je igrač koji djeluje lo&scaron;e na momčad. On zapravo zatupljuje igrača.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na podjednako plastičan način obja&scaron;njavao je svoju nogometnu filozofiju i na primjeru Gorana Jurića, odnosno Darija &Scaron;imića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad &Scaron;imić oduzme loptu, gleda je čim prije, po mogućnosti iz samog oduzimanja, proslijediti na slobodnog suigrača, čime ubrzava ritam i pridonosi tranziciji. Kad je oduzme Jurić, onda on s njom najprije mora otrčati na stranu, prema autu ili prema korneru. Jer to, da je on oduzeo loptu, naravno, treba vidjeti. Treba proslaviti. Da masa na stadionu može skandirati.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebale su proći godine da bismo shvatili &scaron;to nam Mi&scaron; zapravo govori. U rijetkim prilikama možda i nije bio u pravu, ali razvojni put kojim je moderni nogomet nastavio njegove je davne opaske revalorizirao kao vizionarske. Kao i mnogi osebujni likovi, stigmatizirani &scaron;arlatanstvom, bio je Mi&scaron; previ&scaron;e ispred svog vremena. Vremena kad se mislilo da hrvatski nogomet ne može bez libera i da ne može drukčije nego u 3-5-2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron; zapravo nije imao ni&scaron;ta protiv Prosinečkog. Imao je puno toga protiv onoga u &scaron;to se Prosinečki u zrelim godinama karijere pretvorio, onaj Prosinečki kojeg je gledao u Crvenoj zvezdi, i kojem se tada bio divio kao možda i najboljem nogometa&scaron;u na svijetu. Vi&scaron;e od svega Mi&scaron; nije trpio igrače za koje je mislio da se ne trude dovoljno. U tom je smislu bio na tragu legendarnog Liverpoolova menadžera Billa Shanklyja, koji je upravo mrzio igrače koji nisu po&scaron;tivali vlastiti talent: &ldquo;Takve bih eliminirao iz nogometa. Izopćio bih ih iz dru&scaron;tva. Oni su jebena po&scaron;ast.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto umjetnika lopte, Mi&scaron; je u svojemu fantomskom uredu podno jablana na Sveticama skupljao igrače manjkava talenta, ali izuzetne radne etike. Nije želio stvoriti novog Prosinečkog i novog Bobana, premda je Bobana cijenio. Njegov je ideal nogometa&scaron;a bio Alen Bok&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podno jablana defilirali su tako već spominjani Jurić, zatim Ivica Landeka, Alen &Scaron;u&scaron;njić, Dario i Josip &Scaron;imić, Mario Cvitanović, Kruno Jurčić, Željko Kopić, Mate Dragičević, Pero Pejić&hellip; Mnogi od njih ostvarili su zavidne igračke karijere, a gotovo svi izrasli su u uspje&scaron;ne ljude, neki ostav&scaron;i u nogometu, a neki u drugim sferama. Jurčić, Cvitanović, Kopić i Landeka, neki vi&scaron;e, a neki manje uspje&scaron;no, primjenjuju o&scaron;troumne spoznaje nekada&scaron;njeg mentora na momčadi koje treniraju. Čovjeka čija je radna soba bila do vrha ispunjena sportskom literaturom, koji je čitao na engleskom i francuskom, te u svakoj od pročitanih knjiga ceduljama označavao &scaron;to je prikladno za kojega od njegovih učenika, nema među nama od Valentinova 2005., kada je od posljedica težega plućnog oboljenja umro u 58. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj san o uredu na otvorenom ostvario je tek pred sam kraj života, kada je izgradio vlastiti kamp koji je nazvao Mi&scaron;anello. Ondje je napokon od svojih &lsquo;&scaron;kartova&rsquo; mogao sastaviti momčad koja je igrala prijateljske utakmice, kroz koje je mogao u realnom okruženju otklanjati nedostatke igračima. Govorio je da će ta njegova momčad jednog dana pobijediti Dinamo. Možda to i ne bi bila tako nemoguća misija, samo da je kontroverzni trener poživio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za potrebe ovog teksta Mario Jurić ispričao je kako je izgledao jedan prosječan radni dan trećeliga&scaron;kog igrača pod Mi&scaron;ovom paskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U &scaron;est ujutro probudio me telefonom i rekao &scaron;to da pojedem za zajutrak. U sedam smo u Domu sportova radili na tehnici. U devet je trening bio gotov i imao sam slobodno do 12. Od podneva do tri poslijepodne radili bismo na Sveticama. Konačno, navečer bih, od 20 do 23 sata, radio na snazi po njegovu programu u teretani Dizačkog kluba Metalac. Između svih treninga dobivao bih jasne upute &scaron;to i koliko jesti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrana često i jest bila u svim onim najlonskim vrećicama &scaron;to ih je Mi&scaron; vukao za sobom i &scaron;to su virile iz njegovih džepova. Dok su njegovi puleni trenirali, on bi svakog jutra oti&scaron;ao do tržnice na Dolcu, gdje bi nakupovao najkvalitetnijega svježeg voća i povrća, nemasnog sira, te na kraju treninga namirnice podijelio igračima. Onaj frtalj kruha &scaron;to je ostao u džepu bio je za njega, tek toliko da zatomi glad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za oprostiti se od Mi&scaron;a, barem ovom prilikom, čine se najprigodnije ove riječi Marija Jurića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi&scaron; je zapravo živio na&scaron;e umjesto svog života. Dvadesetičetiri sata dnevno on je čitao, mislio i tražio načina kako da nas učini boljima. Nitko nije toliko utjecao na mene kao osobu. Valjda zato nema dana da ga se ne sjetim u svojim molitvama.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubravko Su&scaron;ec/<a title="Telegram hr" href="http://telesport.telegram.hr/kolumne/suhi-list/nogomet-antitalentima/" target="_blank">Telegram.hr</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-21-mis.wide.jpgPaula Tomić: DOBRI DANI ZA MEĐUGORJEhttp://grude.com/clanak/?i=2922229222Grude.com - klik u svijetSat, 12 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-12-podbrdo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje je zadnjih mjeseci pod povećalom.<p>Svi i&scaron;čekujemo nekakav konačni rasplet događaja, nekakvu odluku ili rje&scaron;enje koje bi konačno odredilo njegov status. Kao i obično, ispada da o Međugorju uvijek bolje znaju oni koji su daleko od njega. Tako i sada najnovije informacije doznajemo iz razgovora koji je kolumnist Večernjeg lista Darko Pavičić, poznat kao osobit poznavatelj vatikanske diplomacije i govora pape i Crkve, izrekao u razgovoru za portal Direktno. On kaže: <em>"Papa je dobio izvje&scaron;će mons. Henryka Hosera, koje je izrazito pozitivno prema Međugorju, na čelu Kongregacije za nauk vjere vi&scaron;e nije kardinal Muller, koji je bio žestoki protivnik Međugorja, komisija koju je vodio kardinal Ruini zavr&scaron;ila je s radom i vatikanist Torinelli objavio je da je utvrdila da je prvih sedam dana ukazanja autentično... Sve to ide u prilog Međugorju. Tornielli je objavio i da je komisija predložila da se Međugorje proglasi tzv. pontifikalnim sveti&scaron;tem. Dakle, njime bi se upravljalo iz Vatikana i na taj bi način bilo izuzeto iz sada&scaron;njih okvira". </em>I Darko Pavičić također vjeruje kako su<em> &bdquo;pred Međugorjem dobri dani.&ldquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>To da dolaze &bdquo;dobri dani&ldquo; &scaron;to se tiče svjetske razine i razine nekog javnog priznanja, malo mi je te&scaron;ko povjerovati! Iako su mediji opet jako pozitivno popratili papin blagoslov albanskom kardinalu Ernestu Simoniju Troshaniju, koji je prije odlaska na Mladifest u Međugorje oti&scaron;ao njemu po blagoslov, a papa Franjo ga je blagoslovio i otpravio riječima: 'Idi i navijesti im Radosnu vijest!', čisto mi je sumnjivo da će duh laži propustiti ne&scaron;to &scaron;to je danas jedno od najvažnijih izvora Božje milosti, mjesto na kojem Marija stvara i uzdiže pravu Božju crkvu &ndash; crkvu srca kojoj je glavni temelj Euharistija i marijanska pobožnost. Logici i duhu svijeta ne odgovara Božji duh. Ta sam Isus nas u Evanđelju podučava kako je svijet i prije progonio proroke, progonili su njega, a kamoli neće sve one koji su njegovi učenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je &scaron;to se tiče &bdquo;dobrih vremena&ldquo; koja se vide izvana i o kojima obično pi&scaron;u udžbenici iz povijesti. Ono &scaron;to je neupitno je da Gospa u Međugorju ne &bdquo;prestaje raditi na du&scaron;ama&ldquo;, ne prestaje &bdquo;govoriti u srcima&ldquo;, ne prestaje &bdquo;izlijevati u srca Božji mir&ldquo;. I svaki se put iznenadim koliko kod svake osobe djeluje različito, koliko svatko tko dođe u Međugorje, uoči, iskusi i doživi neki drugi vid Božje sveobuhvatnosti, različitosti i intimnog prepoznavanja. Navodim vam stoga konkretne primjere doživljenih iskustava različitih hodočasnika - sudionika međugorskih seminara - čija sam iskustva bilježila za župne novine Glasnik Mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEMINAR ZA ORGANIZATORE HODOČA&Scaron;ĆA&hellip; (27. 02. &ndash; 3.03. 2017.)</strong>:<br />GERARD JAGU, Francuska U Međugorje dolazi od 1985. godine. Vodi turističku agenciju 3 Blancheurs u Nantesu u Francuskoj koja organizira hodoča&scaron;ća u sva svjetska sveti&scaron;ta. Ipak, Gerard kaže da se nigdje ne osjeća tako dobro kao u Međugorju koje je za njega njegova &bdquo;duhovna kuća&ldquo;. Sudjelovao je na prvom Seminaru za vodiče 1994. godine i za njega su ovi seminari jedna konstanta u životu. Kroz sve ove godine primjećuje kako i seminari zajedno s ljudima sazrijevaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEMINAR ZA ŽIVOT (24. &ndash; 27. 05. 2017.)</strong>:<br />VINETA PORINA iz Latvije, po struci sociolingvista i političar. Do pro&scaron;le godine je bila član Parlamenta, a sada je jedan od kandidata za izbore.<br />Prvi sam put na seminaru za život ovakvog tipa. Pro&scaron;le godine sam bila u Rigi (glavni grad Latvije) gdje se održavala godi&scaron;nja svjetska PRO-LIFE konferencija na kojoj su bili izaslanici iz Engleske, Poljske, Amerike i Austrije. Na ovaj su me seminar pozvale članice Zajednice Svjetlo Marijino i okupila sam grupu od nas osam (jedan svećenik i 7 pro-life aktivista). Odu&scaron;evljena sam sa fra Antom Vučkovićem. Pravo ga je zadovoljstvo slu&scaron;ati. Također mi odgovara Međugorje kao mjesto molitve. Na početku sam bila iznenađena načinom vođenja seminara jer sam očekivala već standardnu pro-life tematiku (informacije o &scaron;tetnosti abortusa, podr&scaron;ka ženama, borba za pro-life zakone), dok nisam shvatila kako ovaj seminar vi&scaron;e vodi do osobne unutarnje promjene. Ako se ja kao liječnik, političar, lingvist iznutra promijenim, iznutra uspostavim mir &ndash; onda ću ga moći nositi i u ono čime se bavim!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEMINAR ZA SVEĆENIKE (3. &ndash; 8. 07. 2017.)</strong>:<br />MICHAL FEDIČ, Slovačka, župa Cejkov: Na Seminaru za svećenike sam već 12. put. Dolazim zbog mira u svojoj du&scaron;i, ali i da se ispunim Božjom snagom i milo&scaron;ću kako bih mogao biti bolji svećenik i kanal za ove Božje milosti svojim župljanima. Osjećam kako ovdje nalazim snagu za služenje i život za cijelu narednu godinu i imam osjećaj da kad bih propustio doći na seminar, da ne bih imao snagu za vr&scaron;enje svoje svećeničke dužnosti. Kao &scaron;to su drugi ljudi ovisni o cigaretama, alkoholu ili drogi, ja sam eto &bdquo;ovisnik o Međugorju!&ldquo; Trudim se organizirati i Hodoča&scaron;ća za župljane i do sada sam doveo ovdje oko 400-500 ljudi. Nakon hodoča&scaron;ća, jo&scaron; barem 3 mjeseca ljudi u svom srcu osjećaju plodove mira. Također imam iskustvo i usli&scaron;ane molitve, jer su 2 bračna para iz moje župe koja, prema medicinskim dokazima nisu mogli imati djecu, nakon &scaron;to sam molimo za njih na Križevcu, nakon povratka kući zanijeli i dobili djecu. Tako da bez obzira na službena progla&scaron;enja o tome da li se ovdje Gospa ukazuje ili ne, moju vjeru u njezinu prisutnost ni&scaron;ta ne može poljuljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Don VJEKOSLAV ĐAPIĆ</strong>, Hrvatska, župnik u župama Dramalj i Tribalj (Riječka nadbiskupija), Don Vjekoslav je nakon pravničke karijere napravio potpuni zaokret u svom životu. Na jasan Božji poziv u 33. godini se odlučuje za studij teologije, ulazi u Euharistijsku zajednicu &ldquo;Srca Isusova i Marijina&ldquo; i 2005. godine, u svojoj 39 godini biva zaređen za svećenika. Danas je župnik te sudac crkveno &ndash; ženidbenog suda u Rijeci. O Seminaru za svećenike kaže ovako: &bdquo;Ja živim za ove duhovne vježbe &ndash; za ovu Gospinu &scaron;kolu. Volim Međugorje i ono je za mene posebno mjesto na kojem se tako snažno osjeća Gospina blizina koja nas tako blago usmjerava prema centru: Isusu i Euharistiji, življenju Božje riječi. Također je ovo vrijeme za nas &bdquo;festa zajedni&scaron;tva&ldquo; jer se nalazimo svi iz na&scaron;e zajednice ali i zajedno sa drugim svećenicima. Posebno sam zahvalan za ljubav obitelji koje nas primaju. Takva ljubav prema Gospi i prema svećenicima ne može se naći u drugim sveti&scaron;tima.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FESTIVAL MLADIH (1. &ndash; 6. 08. 2017.)</strong>:<br />PARFAITE GAGOUN (Camerun) Vrlo sam sretna &scaron;to mogu biti ovdje na Mladifestu, jer biti ovdje doista je blagoslov. Ovdje se osjećam kao kod kuće. U Međugorju sam iskusila izljev Duha Svetoga, obraćenje i poziv služiti Crkvi. Osjećam kako nam Isus ovdje daje pravu radost i mir koji traju. Kad sam bila prvi put u Međugorju Gospa mi je udijelila svoj 1. poklon: naime nakon povratka kući otkrila sam kako mi je iz srca nestala žalost koju sam nosila duboko u srcu. Od tada se trudim doći svake godine i poku&scaron;avam pozvati &scaron;to vi&scaron;e ljudi da dođe&ndash; ali i tu mi je Gospa pokazala kako ne trebam pozivati &bdquo;ustima&ldquo;, nego &bdquo;molitvom&ldquo; &ndash; moleći za njih, pozivati ljude. I to se vidi u konkretnim brojkama: 2015. godine do&scaron;lo nas je 25, a ove godine tu sam sa 72 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FELIX LEMINEN</strong> (Finska) Prvi sam put i u Međugorju i na Mladifestu. Iz Luteranske vjere sam se prije dvije godine obratio na katoličanstvo. Stoga je za mene sada najdublje iskustvo vidjeti toliko puno katolika zajedno kako slave sv. Misu. I možda je ovo prvi put kako počinjem razumijevati ulogu B.D. Marije u Crkvi jer osjećam koliko je Marija povezana s Isusom, pa stoga koliko se mi približimo Mariji, toliko se približimo i Isusu. Ona nas njemu vodi. Također osjećam koliko je ovo vrijeme potrebno za moju osobnu izgradnju. U Finskoj ima malo katolika, puno je drugih vjera, pa je potrebna jedna snažna evangelizacija. U Finskoj su nam potrebni ljudi koji će s ljubavlju reći ljudima kako postoji Bog koji ih ljubi! Želio bih da me Gospa spremi za ovu misiju!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ZAKLJUČAK</strong><br />Evo, već ovo malo svjedočanstava pokazuje kako u Međugorju svatko dobije ono &scaron;to mu treba. Uz minimalnu ljudsku pomoć, Gospina prisutnost, koja se očituje u ozračju molitve i nadnaravnog mira &ndash; dotiče svakoga. I dok ovaj svijet slavi različitost i slobodu &ndash; a čovjek nikad nije bio zarobljeniji, kloniraniji, izgledom i modom potpuno jednoobrazan - dotle Gospa u Međugorju pomaže svakome biti ono &scaron;to u Božjem planu treba biti: jedinstven i neponovljiv. I dokle god tako bude, bilo Međugorje priznato ili ne, pred nama su DOBRI DANI!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić/Grude.com<br />FOTO: Đani</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-12-podbrdo1.jpgDnevno.ba: U Grudama na benzinskoj crpki nisu mogli popiti pivo jer se ne prodaje alkoholhttp://grude.com/clanak/?i=2859928599Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-arapkinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjeh objavu na portalu 'njuškam' a preko portala 'aura' ispovijest jedne Sarajke, nemam pojma je li djevojka ili udana žena, niti je bitno, koju je ista podijelila sa svima koji imaju pristup internetu. Ona je, naime, doživjela napad od nekih Arapa u jednom tržnom centru u Sarajevu jer je samo bila idilično i idealno obučena za ljetno vrijeme i temperature.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>PI&Scaron;E: Marko Čuljak/<a href="http://www.dnevno.ba/vijesti/komentar-dana-arapima-u-bih-ocito-smeta-sekularna-bih-97113/" target="_blank">Dnevno.ba</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali joj je majica na &bdquo;&scaron;paline&ldquo; (dalmatinski izraz za majicu sa dvije naramenice) zadavala problema jer joj je jedna naramenica spadala te otkrivala &ndash; vidi vraga ili &scaron;ejtana, kožu i ramena u, prema Arapima koji su je napali, prevelikom obujmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je opisala događaj i kao traumatično iskustvo ali i kao pribrani odgovor na napad u smislu obrane ljudskog prava na no&scaron;enje odjeće koja joj odgovara i koja nije zabranjena nikakvim zemaljskim zakonom. Ali i odjeće koja smeta &scaron;erijatski ili kako već nastrojenim muslimanima Arapima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivi odgovor prozvane djevojke ili žene na, prema napadačima iz neke arapske zemlje, nedolično odijevanje u javnom tržnom centru (nije dakle džamija ni drugi vjerski objekt) je &ndash;&bdquo;Oni će mene napadati u mojoj zemlji, u mom gradu u mom tržnom centru jer mi se vidi golo rame???Primitivci napaćeni!!!! Dolazi nam &scaron;ljam zadnji koji se ne zna okupati&hellip;doslovno se ne kupaju, samo se zaljevaju parfemčinama bljutavim&hellip;busaju su u prsa kao veliki vjernici, a kockarnice i barovi vrve od njih&hellip;ovdje po&scaron;tujte na&scaron;u kulturu, različitosti, vjerska opredjeljenja, a ne namećete va&scaron;u! Gamad beduinska, mr&rsquo;&scaron;!!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hm&hellip; najprije, hrabro je to podijeliti sa javnosti. Drugo, izrazi kao &lsquo;gamad beduinska&rsquo; i slični koji su također neprimjereni vjerojatno su izraz prevelikog revolta prema zatiranju slobode u sekularnoj državi. U sekularnoj državi u kojoj se naselilo dosta onih (tko ih uopće dovede?!) koji očito ne žele da Bosna i Hercegovina (Bosna pogotovo) bude prostor sekularnog pona&scaron;anja ali i slobode vjeroispovijesti kao i nacionalne pripadnosti, izražavanja u normalnim granicama, a na kraju, eto, i odijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa nije gola hodala!!! A ba&scaron; bi bilo zanimljivo vidjeti tu majicu na &bdquo;&scaron;paline&ldquo;. Vjerojatno bi po izlasku iz tržnog centra u kojem se dogodio slučaj, ako bi bila kakva bau&scaron;tela u blizini, djevojka (ili žena) dobila i kakav (primitivni, ali ipak) kompliment u zvuku fućkanja. Isprika, bau&scaron;telci, ali bio sam jedan od vas. Jel&rsquo; da svi radovi prestaju kada lijepa djevojka prolazi ulicom? Uh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nego, da se vratimo da temu. Nedavno je u mjesnoj zajednici u kojoj živi autor teksta (zapadna Hercegovina) otvorena nova benzinska crpka, poznata, &scaron;iri djelovanje diljem sekularne BiH. A nedavno iz Zagreba je u selo autora teksta do&scaron;ao njegov prijatelj iz djetinjstva. Neću vi&scaron;e u trećem licu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to smo izi&scaron;li u Grude na nekoliko pića i po&scaron;li kući, vidjev&scaron;i da je jo&scaron; rano, odlučili smo skoknuti do benzinske i jednostavno sam morao počastiti frenda s jo&scaron; kojim pivom po&scaron;to se rijetko viđamo i zato &scaron;to je u službenom automobilu (frend je također novinar, jedne tv kuće u Hrvatskoj) imao uza se jedan stari CD PipsChips&amp;Videoclipsa (nije reklama već jednostavno nama vrlo drag bend).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po dolasku na benzinsku koja se nedavno otvorila uvidjeli smo da ne prodaju pivo! &bdquo;Kajne alkohol&ldquo;. Ma nemoj. Gdje smo, u Teheranu? Saudijskoj Arabiji? Osobno nikada ne bih ni u Teheranu ni u Saudijskoj Arabiji (ako bi me kakva nevolja poslala dolje) tražio alkohol. Po&scaron;tujem običaje tih zemalja, vjerske i svjetovne zakone, tradiciju. Ali nismo ni u Teheranu ni u Saudijskoj Arabiji. Bili smo u srcu zapadne Hercegovine i ako smo se frend i ja željeli napiti i slu&scaron;ati r&rsquo;n&rsquo;r, pričati o curama, zapaliti jedan da valja (nismo), i vlasnik te novootvorene benzinske bi trebao znati da je kod nas u zapadnoj Hercegovini to normalno, običaj i tradicija, kada se dva prijatelja ne vide dugo pa se sastanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;erijatski zakoni ne odgovaraju ni u Gornjoj Maoči, a kamoli u općini Grude. Ne želim reći mr&scaron;, ali popiti pivo je sasvim normalno u BiH. Ako netko ne tro&scaron;i alkohol, ne jede svinjetinu ili pokriva svoje cijelo tijelo, neka. Imaju pravo na to. Ali mi ostali u BiH imamo pravo popiti alkohol, a djevojke koje žele imaju pravo nositi majicu na &bdquo;&scaron;paline&ldquo; u tržnom centru. Ni u katoličku crkvu se ne ulazi u &scaron;orcu ili u oskudnoj minici kroz koju naviru dijelovi tijela koji ženu čine ženom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma na&scaron;li smo nas dvojica pivu na drugoj benzinskoj u ponoć toga dana kada mi se zgadila antisekularna (&scaron;to ne znači ateistička) BiH. Živi i pusti živjeti, bagro&hellip; u normalnim zakonskim granicama sekularne BiH, naravno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Marko Čuljak/Dnevno.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-arapkinje.jpgMirjana Ereš: Živi Ljubavhttp://grude.com/clanak/?i=2845828458Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-mirjana_eres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stojiš... Na rubu... Bez ikog... Bez ičeg... Stojiš i dišeš... Postojiš... Zapravo, postoji samo tvoje tijelo... Duša je negdje, negdje daleko zamotana u plašt koji su istkali tvoji snovi, maštajući o sreći kakvu tu želiš... Onako, kako zamišlja tvoje srce, tvoj svijet...<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Mirjana Ere&scaron;</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><em><strong>Traži&scaron; utjehu, da će biti onako kako ti doista želi&scaron;, da će biti onako kako si ti ma&scaron;tao/ma&scaron;tala... Da će&scaron; biti sretan onako od srca, da će tvoja sreća imati ime..</strong></em></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p>Ma&scaron;ta&scaron; da neko zagrli tvoje strahove i ti njegove, da skupljate jedno drugom suze... Da pokrijete jedo drugo kada na vas navale zime ljudskih udaraca...<br />Da te za&scaron;titi od vjetrova koja lome tvoja ili njegova krila... Da te zagrli onako kako tvoje srce želi zagtliti njegovo... Jedno drugom ugoditi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bori&scaron; se sa svijetom... Tvoj život je ne&scaron;to slično kao igrica "Super Mario " ! Lovi&scaron; gljive.<br />To su ljudi koje ti Bog podari da ti olak&scaron;aju život, da ti donesu osmjeh, da ti daju snagu i potporu... Guraju te naprijed.<br />S druge strane, zaustavljaju te one sitne baje..To su oni udarci koji dolaze od ljudi, koji ti sjeku mačem du&scaron;u, udaraju tamo gdje najvi&scaron;e boli..A ti, u dubini svoje du&scaron;e zna&scaron;,izdržat ću... GOvori&scaron; im osmjehom; Sjecite, udarajte ali , moj osmjeh i moje srce može sve to podnijeti... Može&scaron; postići puno vi&scaron;e jednim osmjehom nego najjačim oružjem...<br />Bog ti daje tu snagu jer nebi dopustio da pucaju na tebe, jer zna da si ti jači od svakog metka, tvrđa od svake stijene!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pita&scaron; se ponekad, koliko jo&scaron; vremena, koliko jo&scaron; trpit??? A On gore... &Scaron;uti! Slaže kockicu po kockicu... Slaže ali tebi ni&scaron;ta ne govori... Gleda na tebe i tvoje pote&scaron;koće jer zna da će&scaron; na kraju biti sretan! Spoznat će&scaron; da svi tvoji udarci koji su te lomili nisu ni&scaron;ta naspram tvoje sreće, ljubavi koju ti On želi podariti.<br />Da bude&scaron; sretan/ sretna s onim/onom koju ti je On pripravio i odredio. S onom srećom koju ti je On kroz tvoje patnje i i&scaron;čekivanja slagao onda kad si plakao jer je znao da će tvoja sreća tada izbrisati sve ono &scaron;to te je nesretnim učinilo..<br />Svak ima neki ožiljak, ne&scaron;to po čem zna&scaron; da je tvoja pro&scaron;lost bila istinita..postoji kao masna mrlja koja se neda oprati... ostao je trag od nje.. .Trag koji je zapravo na kraju tvoja sreća ❤<br />Dpgodit će se ljubav koja će promjeniti sve, jer ljubav sve mijenja. Ali prvo upoznaj Njega kao ljubav, a zatim će ti on pokazati &scaron;to je istinska ljubav... Može ti podariti vi&scaron;e nego &scaron;to na&scaron; skučeni ljudski mozak može zamisliti...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamo gdje ti vi&scaron;e ne može&scaron; , On će nastaviti stvarati..Izvr&scaron;it će svoj plan, ono &scaron;to je On pripremio... Ono &scaron;to ti je zapisano... Ne&scaron;to &scaron;to je samo tvoje...<br />Vjeruj mu, jer On zna &scaron;to je najbolje ❤<br />Živi slobodan i otvorenog srca .<br />Živi svoj život, svoje padove, svoje uspjehe, svoje rane ...<br />Živi ljubav ❤</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mirjana Ere&scaron;/<a href="http://rasnoportal.net/rasno-kolumne/813-mirjana-ere%C5%A1-%C5%BEivi-ljubav.html" target="_blank">Rasportal.net</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-mirjana_eres.jpgGospina zadnja poruka kao da upućuje kako da dani odmora donesu veći blagoslov nama i svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=2835228352Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-upute_za_ljeto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svojoj zadnjoj poruci na 36. Obljetnicu ukazanja, Gospa kao da nam daje upute za ove vruće ljetne dane odmora pred nama. Kako ih provesti na način da donesu veći blagoslov i nama i svijetu.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PI&Scaron;E: Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DUBINE</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljetni dani su pred nama. Svi pu&scaron;emo i žalimo se na vrućinu. Tražimo sjenovito mjesto i duboki hlad. Tamo se nalazi osvježenje. Istu stvar nam govori Gospa u svojoj zadnjoj poruci : ukoliko želite naći za&scaron;titu i okrjepu, djeco moja povucite se, otvorite se dubokoj molitvi (usp. poruka 25. 06. 2017.) U dubinama se nalazi Izvor. U dubinama je voda čista. U dubinama je mir. Nažalost, svijet, emocije, buka, televizija&hellip; sve utječe da sve manje postajemo biti sposobni zaroniti u dubine života. Gospa nas poziva trenirati se u &bdquo;silaženju u dubinu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubine se dube <strong>ZAHVALNO&Scaron;ĆU</strong>. I Gospa u poruci zahvaljuje na na&scaron;oj ustrajnosti i poziva nas na molitvu srcem &bdquo;dok va&scaron;e srce ne pjeva sa zahvalno&scaron;ću Bogu Stvoritelju koji vam je dao život.&ldquo; (usp. poruka 25. 06. 2017.) Zahvalnost je temeljni stav kojim gradimo na&scaron; odnos prema Bogu, odnosno način na koji se otvaramo Božjem djelovanju. Naime, Božja milost u čovjeku nastanjuje se na dva načina. Prvi je kod čovjeka gre&scaron;nika. Nakon obraćenja, nakon ispovijedi, sve prostore grijeha nadomje&scaron;ta i ispunja Božja milost. &Scaron;to je dakle bio veći grijeh, to nadmoćnije i snažnije u čovjeku prevlada i djeluje Božja snaga i milost. Drugi način je u čovjeka vjernika koji možda nije iskusio velikih grijeha. U njemu se prostor za Božju milost i Božju prisutnost &bdquo;izdubljuje&ldquo; zahvalno&scaron;ću. Naime, &scaron;to je zahvalnost veća i dublja, toliko je veća, dublja i prisutnija Božja milost i Božji blagoslov u čovjeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalnost koja je izdubila prostor za <strong>BOŽJI BLAGOSLOV</strong> mogla se osjetiti proteklih dana. Naime, nakon onih lijepih i bogatih dana molitvene devetnice Kraljici Mira, pa Hodoča&scaron;ća za osobe s invaliditetom i Hodoča&scaron;ća za obitelji, mogli smo vidjeti kako su ta besplatnost i žrtva, ljubav i služenje donijeli župi Međugorje ne&scaron;to novo. Ne&scaron;to očima nevidljivo, ali primjetno u srcu. Donijeli su Božji blagoslov koji se mogao snažno osjetiti na bogatim Misnim slavljima u danima 36. obljetnice Gospina ukazanja kroz sveprisutni mir i ljubav koji su se izlijevali u du&scaron;ama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada smo poput djece pa tražimo neki veliki znak Božje i Gospine prisutnosti kako bi povjerovali, kako bi se uvjerili i ohrabrili. Ali u ovom nemirnom svijetu, u ovom svijetu sebičnosti, požude, zatvorenosti i nevjere, nije li najveće čudo ne biti dio tog kaotičnog, prljavog i uzbibanog svijeta, nego imati u srcu GOSPIN MAJČINSKI BLAGOSLOV MIRA! (usp. &bdquo;Ja sam s vama, dječice, i nosim vam moj majčinski blagoslov mira.&ldquo; poruka 25. 06. 2017.) Imati srce ispunjeno mirom, imati srce koje sa zahvalno&scaron;ću pjeva Bogu, pravi je Božji znak na zemlji. Ako to budemo imali i čuvali u sebi, onda ćemo se zbilja ovoga ljeta pravo odmoriti!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-upute_za_ljeto.jpgOprez je, kažu, majka... da se neki Ante iz Gruda ne bi zabunom izjasnio Srbinom...http://grude.com/clanak/?i=2818628186Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-017_marijan_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poprilično je teško zaboraviti popis stanovništva koji se u BiH proveo 2013. godine. Prije takvih, u svijetu rutinskih, a u BiH kompleksnih događaja, pojave se fenomeni koji vjerno oslikavaju stanje u društvu. <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="font-size: small;">Znamo da je bitno biti Bo&scaron;njak, ali je li jo&scaron; i&scaron;ta bitno?&nbsp;</span></strong></p> <p style="text-align: right;"><strong><span style="font-size: small;"><em><strong>Pi&scaron;e: Marijan Knezović I <a href="http://www.poskok.info" target="_blank">poskok.info</a></strong></em></span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je, usred gotovo pa predratnog stanja koje je uzrokovano popisivanjem i prepisivanjem građana BiH, pokrenuta kampanja sa sloganom &bdquo;bitno biti Bo&scaron;njak.&ldquo; U spotovima su kori&scaron;tena i djeca i stari, i miroljubive i manje miroljubive retorike, objavljivane su i knjige koje u naslovu nose bitnost bivanja Bo&scaron;njakom, a sve kako bi se torovski svi oni koji se ne osjećaju Hrvatima ili Srbima cementirali u narod čiji poglavari uglavnom sustavno rade na uni&scaron;tavanju BiH i njezinog daytonskog duha. Koliko je pojedincima bilo važno biti Bo&scaron;njak, govori i činjenica da ih se moralo govoriti da su uopće Bo&scaron;njaci. Zamislimo kampanju na fakultetima koja mladima obja&scaron;njava kako je bitno biti student i nagovara ih da se izjasne kao studenti kad ih pitaju studiraju li. Ili kampanju u bolnicama gdje sedmogodi&scaron;nje dijete sa suzom u očima i Klavocinom u ruci uvjerava ljude u bolnici kako je bitno biti pacijent. Nezamisliv je spot koji poziva Hrvate da se izjasne Hrvatima, valjda kako se zabunom neki Ante iz Gruda ne bi izjasnio Srbinom. Oprez je, kažu, majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kampanju o bitnosti bivanja podsjećam jer velikobo&scaron;njački politički narativ nije promijenio bit, već je samo metastazirao na preostale organe izmučenog pacijenta koji se odaziva na ime Bosne i Hercegovine. Imperativi su napredovali. Danas su bitne i mnoge druge stvari. Bitno je, recimo, da se hrvatskoj djeci onemogući &scaron;kolovanje na maternjem jeziku, &scaron;to se u jednom hrvatskom kraljevskom gradu nedavno gotovo pa dogodilo. Bitno je da iz prijestolnice (ne)kulture i glavnog grada države svaki dan od javnih medija slu&scaron;amo o korumpiranim, nepotističkim i nacionalističkim hrvatskim predstavnicima, kao da su eto bo&scaron;njački predstavnici u politici samo volonterski u pauzama od rada u Caritasu ili Crvenom križu. Javni mediji tako vi&scaron;e ni ne nagla&scaron;avaju da se radi o sumnji ili osnovanoj sumnji, već je samo konotiranje kriminala i predstavnika Hrvata automatski usudivo. I to je, možda, reforma &scaron;tednje. Bilo bi nepametno abolirati bilo koga od kriminala, pa i one Hrvate kojih nije malo, ali jo&scaron; je nepametnije primjenjivati trostruke standarde za isto &scaron;u&scaron;kave konvertibilne marke ili inozemne eure ako govorimo o tome kako se financiraju takozvane građanske opcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je i držati Hrvate kao taoce u Federaciji, podsjećajući svaki put Hrvate da će u slučaju stvaranja većinski hrvatskog entiteta neki Hrvati ostati izvan tog entiteta, čime se naizgled brižni i opet takozvani građani opet odaju &ndash; ako su oni tako tolerantni, &scaron;to bi se to lo&scaron;e moglo dogoditi Hrvatu koji ostane na Ilidži? Bitno je i redovno podsjetiti Hrvate kako je probosanski korpus znatno brojniji te može nelegitimno opet izabrati jo&scaron; jednog probosanskog člana predsjedni&scaron;tva koji sjedi na mjestu rezerviranom za nekoga tko uživa podr&scaron;ku Hrvata. Bitno je tuđu slobodu nazivati fa&scaron;izmom, a vlastiti fa&scaron;izam slobodom &ndash; sve kako bi u očima međunarodne zajednice Hrvati postali oni koji razaraju, a Bo&scaron;njaci oni koji čuvaju BiH. No, ni to vi&scaron;e ne prolazi, jer je i vrapcima na grani jasno da su Hrvati oni koji &scaron;tuju i inzistiraju na ustavu BiH dok ga mnogi ru&scaron;e, a tvrde da ga samo renoviraju. Protuustavno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je odustati i od same državnosti prihvaćanjem raznoraznih NGO ultimatuma koji pokazuju kako u BiH ne vladaju oni koji su na vlasti, već oni kojima je iz Soro&scaron;eve livade drago pasti. To poprilično zabrinjava, budući da tako non&scaron;alantno odricanje od državnosti nije poznato nigdje u svijetu. Procesi su obično obrnuti. Također, bitno je i prepoznati da ni mnogi hrvatski politički predstavnici ne pokazuju značajnije napore kako bi progovorili ono &scaron;to misle oni koji su ih birali, &scaron;to opet nije ni nerazumljivo kada vidimo &scaron;to se dogodi sa svakim od zahtjeva Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je iz Sarajeva sodomizirati HDZ BiH, iako je upravo političko Sarajevo zaslužno za dominaciju HDZ-a među Hrvatima. Jako te&scaron;ko da bi neka stranka u hrvatskoj izbornoj jedinici bila toliko snažna i nedodirljiva da su oni pristali na to da Hrvati napokon osjete da neće biti preglasani. Ali to je za mnoge prevelik kompromis, jer tko bi onda kad zatreba (kao Kom&scaron;ić po potrebi) trovao hrvatske diplomatske i veleposlaničke kvote degradirajući zdrav razum do granica neprepoznatljivosti. Bitno je i da se Hrvatima uskraćuje pravo da se informiraju na vlastitim, a podsjetimo, i službenim jezikom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se nastavi ovako gaziti po osnovnom načelu ustava, a to je konstitutivnost, BiH će rapidno devoulirati. Bo&scaron;njaci, Srbi i Hrvati kao državotvorni narodi napokon nakon 25 godina trebaju osigurati administrativni okvir koji će svima jamčiti prava već navedena i istaknuta u Daytonu. U suprotnom, nije nemoguće da prije idućeg popisa stanovni&scaron;tva s malih ekrana gledamo pubertetliju s kala&scaron;njikovom koji nam tvrdi kako je bitno biti vehabija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena: pod terminom Bo&scaron;njaci nipo&scaron;to ne mislim na bo&scaron;njački narod, već na određene bo&scaron;njačke političke, dru&scaron;tvene, akademske i medijske elite. Bo&scaron;njački narod je uz srpski i hrvatski državotvoran i vjerujem kako im se pljuvanje njihovih predstavnika po BiH kao ni protuustavno djelovanje ne sviđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Marijan Knezović I <a href="http://www.poskok.info" target="_blank">poskok.info</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-017_marijan_knezovic.jpgMEĐUGORJE: Istina koju 36 godina istomišljenici i prijatelji Lasića Gorankića ne mogu uništitihttp://grude.com/clanak/?i=2816128161Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-25-017_crkva_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 1981., 24. i 25. lipnja šestero međugorske djece vidjeli su Blaženu Djevicu Mariju, Gospu, na brdu Crnica, zvanom Podbrdo.<p>&nbsp;</p> <p>Prvog su se dana prestra&scaron;ili, drugog dana približili su se Kraljici Neba i Zemlje i razgovarali s njom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ostalo je povijest, a ta povijest je neuni&scaron;tiva i traje unatoč svemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tada, kreću najveći udari na jedno marijansko sveti&scaron;te, a najveće mete su bili vidioci i fra Jozo Zovko, prognani hercegovački franjevac koji danas živi u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavni film "Od Fatime do Međugorja" zorno je prikazao tko je sve bio protiv mjesta u kojem su tisuće na&scaron;le svoj duhovni mir, u kojem su tisuće ozdravile. Od svjetskih sila, preko KGB-a i UDBA-e, pa sve do biskupa ranije Žanića, danas Perića, Međugorje nije prestajalo biti predmet progona unatoč svemu &scaron;to se u njemu događalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naposljetku, zube su na Međugorju polomili svi koji su ga htjeli uni&scaron;titi. Pa i danas istomi&scaron;ljenici i prijatelji Lasića Gorankića, jednog od najmoćnijih &scaron;pijuna Jugoslavije u vremenu komunizma, nastavljaju lomiti već polomljene zube nebuloznim izjavama o mjestu gdje su mnogi na&scaron;li mir i ozdravljenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivanu Lasiću Gorankiću danas su 83 godine, a oni koji ga poznaju tvrde da će uskoro biti spreman progovoriti o brojnim stvarima i brojnim ljudima za koje mnogi nisu vjerovali da su toliko zla učinili Hrvatima. Prije svega, zato &scaron;to sve vi&scaron;e osjeća potrebu da istinom olak&scaron;a svoju du&scaron;u, a istina bi za mnoge mogla biti pogubna. Također, i fra Jozo Zovko, jedan od najvećih hrvatskih svećenika ikad, progonjeni hercegovački franjevac ranije je izjavio da jo&scaron; nije rekao posljednju riječ kad je Međugorje u pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina ide dalje, i nakon 36 godina, unatoč svim neprijateljima, čak i onima koji su se obukli u svećeničke haljine, i u stilu velikog svećenika koji je Isusa osudio na smrt, poku&scaron;avaju razoriti mjesto ljubavi i mira, ali i razjediniti katolike u srcu Europe...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Mateo Ivanković<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-25-017_crkva_medjugorje.jpgPismo jednog gastarbajtera: Neka je SLAVA SVETOM IVANU, i tamo u Hercegovini, i ovdje u Njemačkoj...http://grude.com/clanak/?i=2812528125Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-017_ivanjdan_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Slava Svetom Ivanu", kao da mi večeras po cijelom Frankurtu odzvanjaju te riječi.<p>&nbsp;</p> <p>Pogledavam lijevo, desno, ne bi li netko zapalio barem komad papira i pogledao u nebo, ali nigdje toga. I da poku&scaron;a neki na&scaron; dobronamjernik i pobožnik vjerojatno bi ga čekala drakonska kazna, pa neće to da napravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javljaju mi se moji iz Gruda. Grlo me steže, a opet pričam sa starom majkom, samo da ne primijeti da boli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U večernjim satima, kad odjekne zvuk zvona sa crkve svete Katarine, kao da cijela župa naglo oživi, nebom bljesne vatra, gore drva, gori osu&scaron;ena trava.</p> <p>Nedostaje mi to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daleko je tijelo od doma, a srce je ostalo tamo... u hercegovačkom miru, ondje gdje se čuva tradicija, gdje je Bog i gdje su sveci iznad svega, i iznad crkvenih glave&scaron;ina koji čine zlo kakvo su činili i kad sam ja bio tamo, ondje gdje će ljudi krvariti radeći, biti ponosni, znati se radovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tri mjeseca sam ne&scaron;to pisao, i pitao se bi li volio tu Hercegovinu koju sam nakon rata napustio da sam tu ostao. I možda nikad neću znati odgovor, ali kako godine prolaze, kako Ivanjdan novi počinje, pa Petrovdan, Stipanjdan i Velika Gospa i svi drugi veliki blagdani, onda bih sve vi&scaron;e bio svoj na svome. Ove godine, možda ću tek za Gospojinu tamo, posla je puno, apetiti su veliki, Hercegovci smo, želimo raditi i zaraditi, a istina je da bih sve nekad odbacio da mogu sjesti i popiti ča&scaron;u gemi&scaron;ta sa svojima i slu&scaron;ati u daljini dok tutnje zvona s crkve svete Katarine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog vas blagoslovio i neka je "Slava Svetom Ivanu" i tamo u Hercegovini, tamo u Grudama, gdje se vatra i dim večeras izdižu, gdje u vatri izgara sve zlo i odlazi s dimom, ali i ovdje u Njemačkoj, gdje sanjamo Hercegovinu i vidimo tu vatru i taj dim, radosnu dječicu i ponosne ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pismo jednog gastarbajtera/Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-017_ivanjdan_1.jpgSeverina: Alfa-polovnjača i kraljica sponzoruša ponovno manipulira osjećajima naivnih žena i koristi sina kao PRhttp://grude.com/clanak/?i=2800628006Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-severina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gadljivo je kad netko glumata žrtvu kako bi izmanipulirao javnost, a glumatanje nedužne žrtve je temelj svake manipulacije. Još gadljivije kad neprestano manipulira vlastitim djetetom i koristi ga za samopromociju. No Severini je u Hrvatskoj uvijek sve prolazilo, pa zašto ne bi i ovaj novi cirkus?<p>&nbsp;</p> <p><strong>Autor: Marcel Holjevac/<a href="http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/kraljica-sponzorusa-ponovo-manipulira-osjecajima-naivnih-zena-i-koristi-sina-kao-pr-1034731/" target="_blank">Dnevno.hr</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Simbol neukusa i kiča, polupismena ali lukava cajka s osam razreda na jedvite jade zavr&scaron;ene osnovne &scaron;kole koja se prvo proslavila pornićem s oženjenim i vrlo bogatim mu&scaron;karcem, potom &ldquo;udajom&rdquo; za drugog vrlo bogatog mu&scaron;karca kojem je rodila dijete, a za koju se ispostavilo da je nije ni bilo već je samo pro&scaron;irila dezinformaciju da se udala, i onda udajom za trećeg mu&scaron;karca koji nije vrlo bogat, ali njegov tatica i te kako jest, je u Hrvatskoj za brojne žene simbol ženske emancipacije. &Scaron;to je emancipirano u tome da živite od zabavljanja stranaca, i od novca muža ili njegove obitelji? Žene se svejedno dive njenoj &ldquo;hrabrosti&rdquo;, suosjećaju s njom, Seve ih vrti oko malog prsta kao i brojne mu&scaron;karce u svom životu.&nbsp;Izgleda da je lak&scaron;e bilo izvesti Hrvatsku s Balkana nego Balkan iz Hrvata i Hrvatica. No dobro, nije to na&scaron; specifikum: i u SAD su Holivudske zvijezde, u pravilu jednako neuke i nepismene, vulgarne i primitivne, nerijetko ne samo ikone femimizma nego i priznate kao moralni autoriteti. I oni imaju razne Madonne koje vole, dok pijuckaju &scaron;ampanjac kraj bazena iza visokih zidova svojih privatnih imanja okruženih stražarima, uživajući u lako i brzo zarađenom novcu, soliti pamet o pravima imigranata, žena, sirotinje, i općenito gnojiti o stvarima koje ih se ne tiču i&nbsp;o kojima ionako nemaju pojma.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Balkanska alfa-polovnjača se ponovo na&scaron;la u centru pozornosti kad je zavapila kako je presuda kojom će ona i Milan Popović za sad, do konačne odluke o tome tko će dobiti &nbsp;skrbni&scaron;tvo, isto nad sinom dijeliti popola, nepravedna: dječak će tri tjedna biti kod nje, potom tri tjedna kod oca. Inače, dok na zapadu (SAD) očevi dobivaju srkbni&scaron;tvo u oko 40% slučajeva, u Hrvatskoj je običaj da ga dobivaju majke u preko 90% slučajeva, no ne treba zaboraviti da je Severina već izvukla od Milana Popovića rekordnu alimentaciju, najveću ikad dodijeljenu u Hrvatskoj, pa se svejedno žalila da joj je to premalo. Iako ni sama nije ba&scaron; siroma&scaron;na. Sad opet vapi da se žene solidariziraju s njom &ndash; i žene su se odazvale, u velikom broju.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to zapravo? Jer je žena kao i one? Jer joj je sud dodijelio dijete samo na pola vremena? To ima smisla kao i solidariziranje mu&scaron;karaca s Mamićem&nbsp;jer je, eto, mu&scaron;karac. Pa lani je oti&scaron;la u SAD na mjesec i pol i mali nije bio kod tate, nego su ga dadiljale baka, nećakinja i guvernante! Zar ne bi bilo normalnije i moralnije da je to vrijeme proveo s ocem? A vrhunac je bio kad se žalila da nema pojma gdje joj je sin kad je s tatom! Pa s tatom, gdje bi bio! &nbsp;Poku&scaron;ala je zabraniti ocu da viđa dijete, s tim da joj i dalje služi kao bankomat bez limita na kartici: sad, kad joj on vraća istom mjerom, plače i zapomaže.&nbsp;Sebično sebe stavlja ispred djeteta, a i njen novi suprug poku&scaron;ava dječaku zamijeniti oca i naslikava se s njim posvuda &ndash; pa, lijepo da prihvaća posinka, ali to dijete ima svog oca koji ga nije odbacio! S te strane, trebao bi i on prihvatiti svoje mjesto, ne poku&scaron;avati biti ne&scaron;to &scaron;to nije. Ni Popović, jasno, nije bez grijeha u cijeloj priči, no i on je s druge strane žrtva manipulativne biv&scaron;e supruge kojoj je cijeli njen život zapravo samopromocija, i svi ljudi u njenom životu, uključujući sina, moraju služiti samo i jedino tome. Velikoj Severini, osobi koja poku&scaron;ava i uspijeva biti sve i sva,&nbsp;emancipirana žena i Dalmatinka-katolkinja, Hrvatica i Jugoslavenka, svetica i&nbsp;seks simbol. U konačnici, Seve je samo jedna velika manipulatorica. Na tome i pokazivanju sisa i guzica i počiva njena popularnost: pjevati ionako nikad nije znala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dječak kao zvijezda Big brothera</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Milan Popović kaže:&nbsp;&ldquo;Naslovi da je sud zabranio majci da viđa dijete 200 dana u godini i da može da ga zove samo u određeno vreme su zlonamjerni i samo su poku&scaron;aj Severinine kampanje da od sebe napravi žrtvu. Privremena mjera u potpunosti je u skladu sa principom zajedničkog podijeljenog roditeljstva i jedino ispravno rje&scaron;enje za na&scaron;eg sina Aleksandra. Severina vrlo dobro zna da Aleksandra može da posjeti i da ga nazove kad god to poželi&rdquo;, rekao je.&nbsp;On&nbsp;je nedavno protiv cajke (inter)nacionale podnio tužbu za zanemarivanje djeteta, a tužio je i njenog sada&scaron;njeg supruga Igora Kojića i njegovu obitelj zbog ugrožavanja Aleksandrove sigurnosti. On je već prije rekao kako mu &ldquo;Sin živi u Big Brotheru u kojem je glavni kreator i redatelj njegova majka&rdquo;, i u tome svakako ima dosta istine: Seve je uvijek gurala sina pred javnost kad su joj trebale simpatije i suosjećanje iste. Na stranu sad &scaron;to je Milan Popović trebao znati koga ženi, i da to ba&scaron; nije iskrena ni po&scaron;tena osoba &ndash; ali njegove primjedbe kako Seve svojim pona&scaron;anjem &scaron;teti privatnosti, razvoju i sigurnosti njihova sina Aleksandra nisu bez osnove.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Moj Aleksandar nema vi&scaron;e nikakve privatnosti. Postao je onaj &ldquo;jadni mali od Seve i onog Popovića&rdquo;, a na ovu poziciju, s koje ne znam ima li vi&scaron;e povratka u normalno i anonimno djetinjstvo koje zaslužuje svako dijete, dovela ga je vlastita majka&rdquo;, žalio se se Popović. &ldquo;Moj Aleksandar živi u tzv. reality showu tipa Big Brother u kojem ga nepoznati ljudi svakodnevno prate i komentiraju često na najvulgarniji i zastra&scaron;ujući način. Samo &scaron;to ovdje nije riječ o TV emisiji produciranoj u TV studiju, već o tome da je majka kreator, inicijator i redatelj ovih &ldquo;nastupa&rdquo; djeteta, koji predstavljaju svakodnevno praćenje djetetova života.&nbsp;Severina je od na&scaron;eg sina stvorila javno dobro. Mom se sinu rugaju ili ga sažalijevaju ili komentiraju različitim opaskama vezanim uz djetetovu nacionalnost, izgled, podrijetlo, prija&scaron;nje pona&scaron;anje njegove majke. Njihovi su komentari i opaske sve samo ne dobronamjerni, a ponekad i zastra&scaron;ujući&rdquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Koliko tu ima ljubomore na to &scaron;to je Severina na&scaron;la drugog, pitanje je, no Popović to opovrgava. No je li Severini ba&scaron; tako te&scaron;ko &scaron;to pola godine neće moći viđati dijete? Pomalo patetično, stavila je Bala&scaron;evićevu pjesmu na facebook i napisala, &ldquo;Drage majke i očevi, bake, djede, tete, strine, stričevi i svi dobri ljudi koji ste se sami i dobrovoljno uključili u ovu priču, želim zahvaliti na bezuvjetnoj potpori i podr&scaron;ci. Hvala na ovim prekrasnim fotografijama. Hvala mom dragom Đorđu Bala&scaron;eviću na ovoj pjesmi. Nisam Severina, samo sam mama&rdquo;. Podr&scaron;ku je, naravno, prvo dobila od javnih osoba koje se žele ukrcati na taj vlak patetike i u&scaron;ićariti ne&scaron;to na sentimentalosti puka, a potom i od drugih.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p><strong>Ženska solidarnost&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ona je svakako od sina napravila bitan dio svog PR-a, i to jednostavno nije u redu.&nbsp;Zvijezda ili ne, Seve nema pravo svoje dijete koristiti kao dio svog &ldquo;PR&rdquo;-a,&nbsp;gurati ga u prvi plan, i skrivati se iza njega kao &ldquo;uplakana majka&rdquo;. Prije vi&scaron;e od mjesec dana, dakle prije zadnjeg Severininog cirkusa i traženja podr&scaron;ke od žena u Hrvatskoj, on je rekao: &ldquo;ovo je medijski show i jo&scaron; jedan Severinin poku&scaron;aj da od sebe napravi žrtvu. Da izazove žaljenje. Naime, iz mojeg osobnog iskustva, iz života sa Severinom, znam da, ako ona ne&scaron;to radi i za to ne dobije podr&scaron;ku javnosti, to je kao da ni&scaron;ta nije napravila. Kao izgubljeno vrijeme.&rdquo; Zadnje njene akcije posve potvrđuju njegove riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to žene uopće suosjećaju s njom? Ženska solidarnost?&nbsp;Seve s običnim majkama u Hrvatskoj i njihovim problemima nema ni&scaron;ta! Hrvatska je puna žena koje su muževi ostavili i ne plaćaju im alimentaciju, koje muževi tuku i maltretiraju, koje nemaju od čega živjeti, koje nemaju od čega platiti struju i račune. I sad bi se one trebale solidarizirati s jednom, budimo iskreni, manipulativnom i vrlo imućnom sponzoru&scaron;om? Jer mora dijeliti skrbni&scaron;tvo nad sinom s njegovim ocem? Stvarno, tragedija! Ona je samo majka? &ldquo;Samo majke&rdquo; ne snimaju kućne porniće, ni one koje to kane postati, jer će kad-tad netko &ldquo;dobronamjeran&rdquo; staviti &scaron;aljivi kućni video njene mame malom pod nos, ili će ga u &scaron;koli zbog toga ismijavati. Uostalom, to je njen najpoznatiji uradak do sad. Ako s nekim treba suosjećati, to nije Severina, pa ni Popović, nego njihov sin, žrtva rata roditelja oko srbni&scaron;tva i prije svega svoje majke koja ga gura u sredi&scaron;te interesa javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">No Seve i dalje ostaje ikona Hrvata i nadasve Hrvatica, u&nbsp;shopping centrima će nas i dalje spopadati debelo foto&scaron;opirana Severina s plakata na kojima ne&scaron;to liže, guta, kupa se, smije&scaron;i se, namiguje. Seve je na reklamama za sladolede, toplice, jogurte, cipele, odjeću, Seve je na najavama koncerata, Seve je u novinama, Seve majka i cajka, princeza&nbsp;i&nbsp;posvudu&scaron;a, sponzoru&scaron;a i miljenica nacije. Kad god pomislite da smo je se jednom za svagda rje&scaron;ili, ona odnekud&nbsp;isturi sise, mrdne dupetom, pojavi se u negližeu i mrežastim čarapama, ili jednostavno mediji cmizdre nad njenom nesretnom ljubavi i brakom. Za tu priliku se iznimno slika zakopčana do grla.&nbsp;Seve je, nesporno, žena koja zna koristiti svoj &scaron;arm, i vrhunska manipulatorica. &Scaron;to god uradila, &scaron;to god bila, javnost će biti na njezinoj strani. Zabavljala je vojnike za rata, bila po potrebi velika Hrvatica i veliko bilo &scaron;to, ljubimica djece i porno zvijezda, njeni ljubavnici su bili i Hercegovci i Srbi. Seve nikad nije brojala krvna zrnca nikom. Ali jest pare na računu: jedino &scaron;to povezuje&nbsp;sve njene biv&scaron;e i sada&scaron;nje, je da su imali novca u izobilju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-severina.jpgKolumna Josipa Muselimovića: Milan Bandić zavrijeđuje naklon do zemlje i spomenik što bliže banu Jelačićuhttp://grude.com/clanak/?i=2782927829Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lokalni i nacionalni izbori uvijek su kapitalna politička tema. Izbor, koji traje samo nekoliko trenutaka, svakome čovjeku i svakoj zajednici može donijeti blagodat, ali i katastrofalne posljedice.<div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Izbor mudrih, sposobnih, odgovornih i moralnih ljudi vodi u stanje progresa i napretka, nasuprot tomu - razuzdani, povr&scaron;ni i amoralni tipovi vode u sukobe, stagnaciju i nesporazume. Ta kratka riječ, satkana od samo dva slova - da - u izbornom mandatu može opredijeliti kvalitetu na&scaron;ega života, a u bračnoj zajednici do smrti, razvoda ili rastave od stola i postelje, sreću ili pakao.</div> <div>Zato su demokratski i ovi drugi izbori privilegij i trenutak za dono&scaron;enje mudrih odluka.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Minuli hrvatski lokalni i srpski nacionalni izbori velika su pouka. To je iskustvo koje treba proučiti i pripremiti se za ono &scaron;to na&scaron;u zajednicu čeka u izbornoj 2018. godini, u godini za koju ozbiljni, odgovorni i iskusni političari kažu da će biti vrijeme raspleta i uzleta ili novoga obračuna i civilizacijskoga posrnuća. Mnogi, dobro upućeni, govore kako je na na&scaron;im livadama ionako sve sazrelo za novu kosidbu i obračun. Jer - mi se nalazimo u sredi&scaron;tu poslijeratne kataklizme koja svoje strahote može prenijeti na susjedne prostore na kojima veliki planiraju izvesti nove geopolitičke vježbe.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Republika Crna Gora, nasuprot volji najmanje polovine svojih žitelja, istrgnula se iz stoljetnoga pravoslavnog okvira. Kosovo želi biti ono &scaron;to nikada nije bilo. Srbija, nesretna zbog izgubljenih ratova, čeka priliku za novi pohod. Gre&scaron;nu Makedoniju jedni, drugi, treći i četvrti žele raskomadati i podijeliti. Ni jedan projekt ne može biti započet, a pogotovo dovr&scaron;en, bez novih potoka krvi. Jesmo li toga svjesni? Na&scaron;a bh. javnost je umorna i izbezumljena. Kud god pogledamo, praznina je oko nas. Iz dana u dan slu&scaron;amo o mjestima tragičnih sukoba i iskopinama masovnih grobnica. Na&scaron;a zemlja posijana je sjemenom bezumlja. Mi hodamo i provlačimo se između grobova. I o njih se spotičemo. Nema živih mudraca i pravih prijatelja za poučiti nas - kako izaći iz balkanskoga vrzina kola i poći naprijed. Kako se pridružiti zajednici civiliziranih naroda kada jedan entitet o tome ne želi ni razgovarati? Svjestan otvorenih i jo&scaron; vi&scaron;e - prikrivenih političkih podrhtavanja biv&scaron;e države,</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Branko Mikulić, nekada&scaron;nji predsjednik Saveznog izvr&scaron;nog vijeća, priča kako je 14. siječnja 1974. godine posjetio Miroslava Krležu, hrvatskog, europskog i svjetskog velikana pisane riječi i jasnih misli: - Posjetio sam ga u njegovu domu u Zagrebu i s njim, u četiri oka, razgovarao o najvažnijim političkim pitanjima, međunarodnim odnosima, međunacionalnim problemima i sudbini zemlje - Jugoslavije. - Dobro, razgovarat ćemo o onom o čemu i ja sam sa sobom često razgovaram i raspravljam, dobrohotno reče mi Krleža. Dok se namje&scaron;tao u fotelji i okretao tražeći cigarete, pretvorio sam se u uho da bi svaku riječ &scaron;to bolje čuo i upamtio. Kakvo je stanje u na&scaron;oj vojsci? - &Scaron;to Vi mislite - kako bi se deseci tisuća časnika mogli ponijeti u nekom kritičnom trenutku? - Ne znam. - Armija je dobro zatvorena struktura, nemam uvida i ne mogu Vam odgovoriti na ovo pitanje, uzvratih mu. - Meni se čini da Tito ne nadzire vojsku onako kako bi trebao, nastavi Krleža. - Kao da mu polako klizi ispod mar&scaron;alskog &scaron;injela. To je moj dojam. Ako je on točan, to nije dobro. - Reći ću Vam jo&scaron; ne&scaron;to. Idućih dvadesetak godina bit će odlučujuće za na&scaron;e narode i njihovu sudbinu. - Jesmo li toga svjesni? - Nisam siguran! - Iskreno Vam kažem, ne bih želio biti svjedok onom &scaron;to bi se, nakon Titove smrti, moglo dogoditi. Bojim se da bismo mogli doživjeti ono &scaron;to nikada nitko od nas doživio nije. Krleža u tom času zastade. Uljudno smo se pozdravili i razi&scaron;li. Na putu do Beograda razmi&scaron;ljao sam o onome &scaron;to sam čuo. Nakon nekoliko dana sastao sam se s Titom. Pričao sam mu o susretu s Miroslavom Krležom i - &scaron;to mi je rekao. Tito se zagledao i u jednom času reče: - Boga mu, zar Fric ba&scaron; tako govori!? Krležina mi&scaron;ljenja su lucidna. Proročanska. U nekoliko navrata uvjerio sam se u to. Moram ga &scaron;to prije vidjeti i s njim razgovarati...</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Eto, samo četiri godine nakon susreta Miroslava Krleže i Branka Mikulića počeli su brutalni obračuni. Na Kosovu 1981. godine. Deset godina poslije, 1991., ista pjesma u svakom kutku biv&scaron;e zemlje. Armija se razvrstala i svrstala. Ni ja danas ne bih želio biti svjedok onom &scaron;to bi se moglo dogoditi u godinama novog bosanskohercegovačkog razvrstavanja jer, pjeva bokeljski pjesnik Rikard Katalinić: Palače su ionako puste, Pomalo se ru&scaron;e, Ba&scaron; u nove, i slobodne dane. Samo crkva stoji, Zapis na&scaron;e du&scaron;e, I Gospoda moli da nam sunce grane&hellip; Za&scaron;to ljudi žude za političkom vla&scaron;ću?! I kada je imaju - za&scaron;to je se nerado odriču? Zato &scaron;to je prirođena težnja svakog ljudskog bića potvrđivanje svoje vrijednosti. Zato &scaron;to politika pruža mogućnost oblikovanja sredine prema osobnom viđenju i &scaron;to ona sa sobom nosi bogatu lepezu različitih pogodnosti i privilegija. Neće političar brinuti o vozilu, gužvi u prometu i parkirali&scaron;nom mjestu. Neće telefonirati i tražiti ljude s kojim treba razgovarati. Neće ići u mesnicu, na tržnicu, u kiosk po dnevni tisak&hellip; Sve te i druge poslove za njega će raditi vozači, tajnice i kućne pomoćnice. Različite pogodnosti znaju se oko čovjeka snažno splesti i on ih se, naviknuo na njih, neće lako odreći.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Postoje i ljudi koji se žele baviti politikom i preko nje težiti ostvarenju svojih ideala. Nekada, u povijesnim okolnostima, žele osloboditi svoj narod. Nekada urediti grad po mjeri civiliziranoga svijeta. I tako redom. Konačno, žele potvrditi svoje postojanje, i to ne na običan, nego na drugi, respektabilan način. Žele ostati upisani u knjige koje povijest svjedoče.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>U posljednjih 150 godina Zagreb je imao 55 gradonačelnika. Netko je na toj časnoj dužnosti bio dvije, netko četiri godine. Samo je Većeslav Holjevac, sa statusom narodnog heroja, obna&scaron;ao dužnost gradonačelnika u dva mandata. Sjećanje na njega je spomenik u prirodnoj veličini u gradu Zagrebu. Njegova politička karijera zavr&scaron;ila je objavom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Izbačen je iz CK SK Hrvatske i postao politički mrtvac.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>U demokratskom svijetu gdje se na položaj dolazi temeljem izborne volje određene dru&scaron;tvene zajednice nije zabilježeno da je jedan čovjek dužnost gradonačelnika uzastopno obna&scaron;ao u &scaron;est izbornih mandata. To je uspjelo Milanu Bandiću, sinu kr&scaron;ne Herceg-zemlje, njegovu političkom talentu, genijalnosti i upornosti u ostvarenju svojih ciljeva. U nekoliko navrata poku&scaron;ali su ga diskreditirati, ponižavati i uhićivati.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Očito je da žitelji grada Zagreba ne vjeruju pravosudnom sustavu, ne vjeruju da je njihov gradonačelnik kazneno odgovoran i za to su mu &scaron;esti put darovali svoje povjerenje. Ne treba zaboraviti da je uz novog - starog gradonačelnika elitna postrojba filozofa, znanstvenika, gospodarstvenika, umjetnika i sportskih asova.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Uz političku viziju Milana Bandića stali su Slaven Letica, Ljerka Mintas-Hodak, Davor &Scaron;tern, Ana Rucner, Sandra Perković i niz drugih jednako vrijednih, sposobnih i odanih ljudi. U noći, 4. svibnja, pobjednički govor Milan Bandić podredio je općeljudskim vrijednostima, zajedni&scaron;tvu i navijestio borbu za novi, sedmi mandat po redu. Uvjeren sam da je to bila najava borbe za nove predsjedničke izbore. No, kako god, Milan Bandić zavrjeđuje naklon do zemlje. Ako je legendarni gradonačelnik Većeslav Holjevac, za svoja dva mandata, zavrijedio spomenik u prirodnoj veličini, već sada može se, &scaron;to bliže sredi&scaron;tu i banu Jelačiću, tražiti lokacija za spomenik Milanu Bandiću. Za spomenik u natprirodnoj veličini. Jer, njegova ljubav i zasluge za grad Zagreb veće su, neusporedivo veće, od bilo koje druge.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-milan_bandic.jpg